10

Vodi za procjenu rizika u

malim i srednjim poduzeima

Procjena rizika
opi vodi
Prepoznavanje i vrednovanje opasnosti; Poduzimanje mjera

INTERNATIONAL SOCIAL SECURITY ASSOCIATION

Sekcija za elektrinu energiju

Sekcija za eljezo i metal
Sekcija za strojeve i sigurnosne sustave

Vodi za
procjenu rizika u
malim i srednjim poduzeima

10

Procjena rizika
opi vodi
Prepoznavanje i vrednovanje
opasnosti;
Poduzimanje mjera

INTERNATIONAL SOCIAL SECURITY ASSOCIATION

Sekcija za elektrinu energiju

Sekcija za eljezo i metal
Sekcija za strojeve i sigurnosne sustave

Autori:

Karolina Gwczyska-Woelke Mr.sc. Eng., Grzegorz yjak Ph.D.,

NLI, Poljska
Dr. Harald Gruber, ISSA sekcija za metal
Dipl.-Ing. rka Vlkov, Mr.sc. Dagmar Mroziewicz, VUBP,
Republika eka
Kroly Nagy, MD, OMFI-NLI, Maarska
Ing. Mr. Christian Schenk, ISSA sekcija za metal, AUVA Austrija
MUDr. Zdenk merhovsk, Ph.D., SZU, Republika eka

Preporuka:

Upotrijebljene ilustracije su iz knjiice:

Gruber, Kittelmann, Mierdel
Guidelines for Risk Assessment and Risk Reduction,
Verlag Technik & Information e.K., Bochum, Njemaka, 2009

Produkcija:

Verlag Technik & Information e.K.,

Wohlfahrtstrasse 153, 44799 Bochum, Njemaka
Telefon +49(0)234-94349-0, Fax +49(0)234-94349-21

Tiskano u Njemakoj, listopad, 2010

ISBN 978-3-941441-69-9
2

Uvodne napomene
Ovaj prirunik je napravljen kao pomo
mikro-, malim i srednjim poduzeima u
prepoznavanju opasnosti i procjeni
rizika na radnim mjestima. Sigurnost i
zatita zdravlja na radu i njihov razvoj
usko su povezani s drutvenim i
ekonomskim razvojem drutva i
zauzimaju
visoko
mjesto
meu
prioritetima drava lanica EU.
Europski propisi zahtijevaju da se
mjerama zatite na radu osigurava i
poboljava zatita zdravlja i sigurnost
radnika na radnom mjestu. Mjere
zatite zdravlja i sigurnosti na radu
trebaju se provesti prije nego se na
radnom mjestu pojave specifini rizici.
Zajedno s racionalnom i optimalnom
upotrebom sredstava, procjena rizika
je od presudne vanosti. Zato je
procjena rizika i zakonska obveza
poslodavca i osnovni proces kojim se
osigurava potrebna razina sigurnosti i
zatite zdravlja radnika na radu.
Jedna od najvanijih EU direktiva je
Okvirna direktiva 89/391/EEZ o
sigurnosti i zdravlju radnika na radu.
Drave lanice EU moraju primijeniti
Okvirnu direktivu. Najvaniji zahtjev te
direktive za poslodavce je provesti
procjenu rizika.
Procjena rizika je kljuni instrument
za provoenje sigurnosti i zatite
zdravlja na radu. Pri primjeni mjera
poslodavac mora, u skladu s
rezultatom procjene rizika, uzimati u
obzir sva dostignua vezana za
mjere zatite.

Ovaj prirunik je podijeljen na sljedea

poglavlja:
1.

Procjena rizika
zakonska obveza
2. Pojmovnik
3. Metodologija
4. Prepoznavanje opasnosti
5. Procjena i vrednovanje rizika
6. Smanjenje rizika
(odabir i poduzimanje mjera)
Dodatak: Primjeri procjene rizika
Posebni nacionalni aspekti, vezani uz
tematiku ovog prirunika, mogu se
vidjeti u odgovarajuim zakonskim
propisima u poglavlju Nacionalni
aspekti.
Na temelju ovog dokumenta u ovoj
seriji prirunika posebno su obraene
sljedee teme:

Buka
Opasnosti

koje nastaju od
strojeva i druge radne opreme

Kemijske tetnosti
Opasnosti od padova
Opasnosti od eksplozija
Opasnosti od vibracija

koje se
prenose na cijelo tijelo i na rukeake

Runo prenoenje tereta

Psihiko optereenje na radu

1. Procjena rizika zakonska obveza

Procjena rizika je niz logikih koraka
koji na sistematian nain omoguuju
analizu i vrednovanje rizika. Postoje
mnogi naini i metode koji se koriste za
prepoznavanje opasnosti i procjenu
rizika, a svaki od njih ima neke
prednosti i nedostatke. Zato je izbor
prikladnog postupka vrlo znaajan. Kod
izbora adekvatne metode treba uzeti u
obzir odreene podatke. Oni ukljuuju
svrhu procjene, aktualno stanje u
poduzeu,
dostupne
podatke
ili
financijske mogunosti i osobnu
sklonost ocjenitelja.
Svaka metoda treba omoguiti jasan
uvid u pojedine korake postupka
procjene, kako korisnicima rezultata
procjene tako i svim zaposlenicima koji
mogu biti izloeni riziku.
Prijedlog 1
Nain procjene rizika prikazan u ovom
priruniku je openiti postupak koji
sadri analizu opasnosti i vrednovanje
rizika.

Prijedlog 2
Nain procjene rizika prikazan u ovom
priruniku temelji se na definiciji rizika
koja rizik odreuje kao kombinaciju
vjerojatnosti nastanka tetnog dogaaja
i teine potencijalnih posljedica tog
dogaaja.
Rezultati procjene mogu se koristiti za
spreavanje nastanka opasnih situacija,
pripravnost za adekvatnu reakciju i
stvarnu akciju. Sustavna procjena rizika
omoguuje da se odrede prioriteti pri
poduzimanju
mjera,
pri
procjeni
mogunosti i dodjeli sredstava itd., to
dovodi do stalnog poboljanja i
poveanja razine sigurnosti na radu i
zatite zdravlja.
Ovaj opi vodi na najprecizniji i najlaki
nain daje upute koje poslodavac moe
lako razumjeti. Cilj mu je da se
poslodavcima prui pomo kako bi
mogli procijeniti da li je neka opasnost
znaajna, i da li su primijenjene
zadovoljavajue mjere koje razinu rizika
ine prihvatljivom.

2. Pojmovnik
U priruniku su upotrijebljene sljedee
definicije:

Rizik kombinacija vjerojatnosti

nastanka opasnog dogaaja i teine
posljedinog oteenja zdravlja.

teta tjelesna ozljeda ili oteenje

zdravlja.

Procjena rizika ukupan proces koji

sadri analizu opasnosti i vrednovanje
rizika.

Opasnost potencijalni izvor ozljede ili

druge tete. Treba istaknuti da se
opasnost moe kvalificirati tako da se
definira
njezino
porijeklo
(npr.
mehanika
opasnost,
elektrina
opasnost) ili priroda potencijalne
ozljede (npr. opasnost od elektinog
udara, opasnost od posjekotina).
Zatitne mjere mjere kojima se
postie smanjenje rizika, i koje
obuhvaaju mjere proizvoaa ili
konstruktora (siguran dizajn, zatita od
opasnosti, komplementarne zatitne
mjere, uputstva za uporabu) i mjere
koje provodi korisnik (npr. sigurni radni
postupci,
nadgledanje,
upotreba
dodatnih zatita, upotreba osobnih
zatitnih sredstava, obuka).

Nain rada izvor opasnosti koji je

uglavnom
odreen
tehnikim
svojstvima predmeta i radnih alata
(dizajn,
konstrukcija
i
veliina),
organizacijom i metodama rada, kao i
ponaanjem radnika.
Mjesto rada radni prostor opremljen
s radnim alatima u kojima radnik ili
skupina radnika obavlja svoje zadatke.
Radni okoli uvjeti okruenja u
kojima se provode radni procesi, a koji
su odreeni fizikalnim, kemijskim i
biolokim faktorima.
Zadatak specifina aktivnost koju
obavlja jedna ili vie osoba tijekom
radnog procesa.

3. Metodologija
U ovom poglavlju opisani su principi
metodologije procjene rizika, koji su
temeljeni na europskoj normi EN ISO
14121-1 o procjeni rizika. Slika 1
prikazuje
metodologiju
procjene
(analiza i evaluacija koraka postupka) i
smanjenja rizika.

Cilj cijelog procesa procjene rizika i

primjene preventivnih mjera je
smanjiti rizik na prihvatljivu razinu, a
to je stupanj rizika pri kojem su
mogui gubici povezani s odreenom
opasnou prihvatljivi.

Korak 1:
Opis zadatka
Prvi korak procjene rizika na radu
sastoji se od prikupljanja potpunih i
najnovijih informacija koje se odnose
na vrstu zadatka koju radnik izvodi, na
nain izvoenja zadatka, radne uvjete,
strojeve i alate, te zatitne mjere koje
su ve u uporabi. Tijekom prikupljanja
informacija bitno je voditi rauna o
svim zadacima, ukljuujui i one koji
se izvode izvan uobiajenog radnog
mjesta, uzimajui u obzir sva mjesta
gdje se rad izvodi (stacionarna i
mobilna mjesta rada).
Prikupljanje informacija o opasnostima
ukljuuje:
promatranje provoenja zadataka na
odreenom mjestu rada i izvan njega
ukljuujui nain rada, radne
strojeve i alate, kao i organizaciju
rada

promatranje radne okoline, npr.

prisutnost
radnika
drugih
poslodavaca, koji mogu utjecati na
sigurnost na radu, vremenski uvjeti
razgovore s radnicima
analizu raspoloivih dokumenata:
- tehnike specifikacije strojeva i
alata (sa ciljem usporedbe sa
injeninim stanjem na mjestu
rada)
- upute za konkretno mjesto rada
- rezultati ispitivanja i analize tetnih
imbenika (praina, buka),
- sigurnosno-tehniki
listovi
za
kemikalije,
- dokumenti o nesreama na radu i
profesionalnim bolestima
informacije o uzrocima prekida rada
informacije o ponavljajuim ljudskim
pogrekama.

Slika 1: Metodologija procjene i smanjenja rizika

Korak 2:
Prepoznavanje opasnosti
Najvanija faza u procesu procjene
rizika na radu sastoji se od
prepoznavanja svih opasnosti, koje
mogu uzrokovati nepoeljne uinke
(ozljede i druge tetne posljedice za
zdravlje, materijalne gubitke i druge
vrste gubitaka, kao na primjer
izgubljene sposobnosti).
Kod provedbe ove faze
odgovoriti na sljedea pitanja:

TO
predstavlja opasnost?

TKO
je izloen opasnosti?

treba

U tom smislu sljedei alati mogu biti od

pomoi:

kontrolne
liste,
npr.
liste
pripremljene
za
pojedine
tehnoloke procese i uvjete
proizvodnje ili za razliite vrste
opasnosti
metode, kao to su analiza rada s
aspekta sigurnosti, koja se sastoji
od opisa i svrhe zadataka koje
obavljaju radnici, popisa aktivnosti i
radnih operacija te utvrivanja
opasnosti povezanih s izvoenjem
svake aktivnosti.

Gore spomenuti alati mogu se razvijati

u samom poduzeu. Pri tome je
neophodno voditi brigu o svim
podrujima i procesima gdje se
oekuje opasnost.

Korak 3:
Procjena i vrednovanje rizika
Procjena rizika sastoji se od utvrivanja
uinka
aktivirane
opasnosti
i
vjerojatnosti da se opasnost aktivira.
Nakon toga, kod vrednovanja rizika
odluuje se da li treba ili ne poduzeti
mjere, te kako brzo ih treba poduzeti sa
svrhom smanjenja ili eliminiranja rizika.

Prema EN ISO 14121-1, kod

vrednovanja rizika trebalo bi se uzeti u
obzir:
sve osobe koje mogu biti izloene
opasnosti,
vrstu,
uestalost
i
vrijeme
izloenosti,
odnos izmeu razine izloenosti i
uinaka,

ljudske
faktore
(meuljudski
odnosi, psiholoki aspekti, itd.),

prikladnost zatitnih mjera,

mogunost
izbjegavanja
zaobilaenja zatitnih mjera,

mogunost stalnog provoenja

zatitnih mjera.

ili

U ovoj fazi mora se procijeniti je li rizik

prihvatljiv. Ako se smatra da su radni
uvjeti sigurni, ne moraju se poduzeti
daljnje aktivnosti.
S druge strane, ako se razina rizika
povezana s obavljanjem zadanog
zadatka ne moe prihvatiti, potrebno
je poduzeti aktivnosti sa svrhom
smanjenja rizika.

Korak 4:
Smanjenje rizika (odabir i poduzimanje mjera)
Ovisno o razini procjenjenog rizika na
radnom mjestu, potrebno je planirati i
provoditi uinkovite preventivne mjere.
Njihov cilj je eliminirati ili minimalizirati
postojei rizik, a u isto vrijeme ne
stvarati nove opasnosti.
Temeljna pravila pri
preventivnih
mjera
sljedee:

odreivanju
obuhvaaju

tehnike mjere koje eliminiraju ili

smanjuju opasnost na njihovom
izvoru (mjere primijenjene na samom
izboru opasnosti su najuinkovitije i
uglavnom
se
sastoje
od
automatizacije i mehanizacije radnih
procesa),
kolektivna zatitna oprema,
organizacijske mjere,

Faza planiranja trebala

odgovore na dva pitanja:

bi

dati

Hoe li poduzete mjere dovesti do

oekivanog
smanjenja
razine
rizika na radnom mjestu?
Nee li primijenjena
stvoriti nove opasnosti?

rjeenja

U fazi primjene planiranih mjera treba

odrediti osobu (ili vie osoba)
odgovornu za nadzor:
pravilne primjene odabranih mjera,
provedbe obuke za odgovarajuu
primjenu planiranih mjera,
stalnog provoenja mjera, da bi se
osigurala prihvatljiva razina rizika.

osobna zatitna oprema.

Korak 5:
Nadziranje
Preventivne mjere se trebaju primijeniti
i koordinirati na nivou cijelog poduzea.
Ovaj pristup e osigurati osnovu za
razvoj uinkovitog sustava upravljanja
rizikom, koji e se temeljiti na
dostupnosti informacija i usklaenosti
aktivnosti.
Dodatna korist ovakve organizacije
preventivnih aktivnosti je sustavna
kontrola koja se odnosi na:

poduzimanje odgovarajuih mjera,

postizanje prethodno postavljenog

cilja
(eliminiranje ili smanjenje
rizika),

uinkovito
funkcioniranje
primijenjenih rjeenja u odreenom
vremenskom razdoblju.

Zato e biti potrebno provoditi

periodike preglede da bi se osiguralo
da se ne javljaju nove opasnosti ili da
se to bre otkriju.

10

Nije praktino odrediti tone periode u

kojima e se provoditi pregledi
funkcionalnosti primijenjenih mjera, jer
se radni uvjeti mogu dinamino i brzo
mijenjati.
Tako se mogu uvoditi novi strojevi,
zamijeniti tvari ili materijale koji se
koriste s novim, primijeniti nove
tehnologije, promijeniti organizacija
rada i radnih postupaka.
Preporuljivo bi bilo provesti nadzore
radnih uvjeta u svim gore navedenim
situacijama.
Kao i kod dokumentiranja drugih faza
procesa procjene rizika, i ova faza bi se
takoer trebala zakljuiti s dokumentom
koji potvruje da su postignuti zadani i
planirani ciljevi.
Podaci navedeni u takvom dokumentu
su naroito znaajni za radnika kojeg se
direktno tiu i zato bi mu se obvezno
trebali priopiti.

4. Prepoznavanje opasnosti
Opasnosti se mogu otkriti i odrediti:
prospektivno, direktnim metodama
(npr. obilascima, intervjuima) ili
retrospektivno,
indirektnim
metodama
(npr.
istraivanjem
nesrea, analizom bolesti koje su
povezane s radom).

radnika i uzrokovati oteenje zdravlja

(moe li imbenik koji uzrokuje ozljedu
ili bolest utjecati na radnika?). Takoer
se moraju razmotriti mogui izvori
ljudske
greke
(izostavljanje,
previanje ili zaboravljanje sigurnosnih
ureaja ili postupaka, itd.).

Prioritet je sprjeavati nesree na

radu, profesionalne bolesti i bolesti u
svezi
s
radom.
Prepoznavanje
opasnosti i predvianje opasnih
situacija se provodi na sljedei nain:

4. Sagledavanje potreba posebnih

skupina

1. Prepoznavanje
relevantnih
opasnih imbenika (onih koji
uzrokuju ozljede i bolesti) koji
prevladavaju na radnom mjestu
ili pri provoenju konkretne
aktivnosti.
Sve opasnosti, tetnosti i napori kojima
bi mogli biti izloiti radnici na radnom
mjestu moraju se prepoznati. Slika 2
prikazuje glavne i osnovne opasnosti.
2. Utvrivanje izvora opasnosti
Cilj je odrediti izvor i uzrok moguih
opasnosti.
3. Odreivanje opasnih uvjeta ili
situacija
Opasni uvjeti ili situacije su okolnosti na
radnom mjestu koje omoguuju da
opasnost moe stvarno djelovati na

Individualne potrebe pri radu posebnih

skupina radnika se moraju razmotriti
npr. mladi radnici ili pripravnici, stariji
radnici,
trudnice,
hendikepirane
osobe, strani radnici koji ne govore
teno lokalni jezik.
5. Prikupljanje informacija
Prikupljanje potrebnih informacija
moe biti odreeno npr. nacionalnim
pravilima, normama i propisima
(zakoni,
odredbe,
propisi
o
sprjeavanju
nesrea,
tehnika
pravila, itd.) utvrenim od strane
drave ili osiguravatelja za nesree na
radu, koji se moraju uvaavati (npr.
granine vrijednosti kemikalija na
radnom mjestu).
U sluaju ako takve smjernice,
pravila ili propisi postoje, oni se
moraju
potivati
(pogledati
poglavlje Nacionalni aspekti).

11

1.

1.1

Mehanike
opasnosti

nezatieni
dijelovi s
pokretni
opasnim
dijelovi strojeva povrinama

1.2

1.3

pokretna
nekontrolirani
transportna
pomini dijelovi
sredstva,
pokretna radna
oprema

1.4

1.5

1.6

pad,
poskliznue,
spotaknue,
izvrtanje noge

pad s visine

2.

2.1

2.2

2.3

Opasnosti od
elektrine
struje

strujni udar

elektrini luk

elektrostatski
naboj

3.

3.1

3.2

3.3

3.4

3.5

plinovi

pare

aerosoli

tekuine

krute tvari

4.

4.1

4.2

Bioloke
opasnosti

patogeni
mikroorganiz
mi (npr.
bakterije,
virusi, gljivice)

alergogene i
toksine tvari
- produkti
mikroorganiz
ama

5.

5.1

5.2

Opasnosti od
poara i
eksplozije

opasnost od
eksplozivna
poara krutih
atmosfera
tvari, tekuina,
plinova

6.

6.1

6.2

Toplinske
opasnosti

vrui
materijali/
povrine

hladni
materijali/
povrine

7.

7.1

7.2

7.3

7.4

7.5

buka

ultrazvuk,
infrazvuk

vibracije
cijelog tijela

vibracije
ruka-aka

neionizirajue ionizirajue
zraenje
zraenje

Opasne tvari

Fizikalne
tetnosti

5.3
eksplozivne
tvari

7.6

7.7

7.8

elektromagne negativan
tska polja
tlak, nadtlak

8.
Opasni radni
uvjeti

9.
Fiziki napor

10.
Mentalni
imbenici

11.
Ostale
opasnosti

8.1

8.2

8.3

klimatski uvjeti osvjetljenje,

rasvjeta

utapanje

9.1

9.2

9.3

teki
dinamiki rad

dinamiki rad statiki rad

koji optereuje
samo jedan
dio tijela

kombinacija
statikog i
dinamikog
rada

10.1

10.2

10.3

10.4

nedovoljno
osmiljeni
radni zadaci

nedovoljno
osmiljena
organizacija
rada

neprimjereni
neadekvatni
socijalni i
uvjeti na
drutveni uvjeti mjestu rada i
u radnom
okoliu

11.1

11.2

11.3

od ljudi

od ivotinja

biljaka i
proizvoda od
povra

Slika 2: Klasifikacija opasnosti

9.4

5. Procjena i vrednovanje rizika

5.1 Procjena rizika
Procjena rizika je postupak kojim se
ocjenjuje kombinacija vjerojatnosti da
se neka teta dogodi i teine te tete.
Procjena rizika ukljuuje sljedee
parametre:
stupnjevanje vjerojatnosti da se
neka opasnost aktivira odnosno
realizira (stupnjevanje moe biti
kvalitativno ili kvantitativno)
prikaz
posljedica
realizacije
opasnosti
odreivanje
utjecaja
odnosno
razine rizika
vrednovanje
ukupne
tonosti
procjene opasnosti.
Razina
rizika
se
procjenjuje
odreivanjem
intenziteta
njegovog
utjecaja, a na temelju toga se odreuju
prioriteti
rjeavanja.
Postoje
tri
imbenika koji utjeu na razinu rizika:
priroda opasnosti (koja pokazuje
hoe li se problemi vjerojatno
dogoditi),
opseg rizika, koji je kombinacija
ozbiljnosti odnosno teine mogueg
utjecaja i veliine odnosno broja
onih kod kojih je mogu utjecaj,
vremensko odreivanje utjecaja
rizika (kada i koliko dugo e se
utjecaj osjeati).
Iako se vrednovanje rizika smatra
subjektivnom procjenom, ipak je
mogue mjeriti razinu ili opseg rizika.
Vrednovanje rizika se moe izvriti
kvantitativno ili kvalitativno.
Kvantitativne znaajke rizika su na
primjer:

14

podaci o izmjerenoj izloenosti

koliina tvari koja se koristi
uestalost izloenosti
uestalost oboljevanja ili smrtnost.

Kvalitativne znaajke rizika mogu biti:

vrste zdravstvenih uinaka
procijenjena uestalost izloenosti
mjesto izvora opasnosti.
Obje, i kvantitativne i kvalitativne
komponente rizika trebaju biti dovoljno
sveobuhvatne kako bi jasno odredile
sve elemente koji utjeu na razinu
rizika. U sluaju da se izloenost
(fizikalne tetnosti, kemijske tvari, radno
vrijeme, itd.) moe kvantificirati, mora
se kvantificirati!
Kvantitativna procjena rizika
Kvantifikacija rizika na radu ovisi o
prirodi samog rizika, mogunosti
mjerenja izloenosti i odgovarajuim
normama i mjerilima. Tri komponente
rizika su:
1. Frekvencija
2. Vjerojatnost
3. Posljedice.
esto se ove kom ponente mogu izraziti
brojanim faktorima, pa se tako moe
dobiti kvantitativna procjena rizika. Ti
faktori za pojedine komponente rizika
mogu biti:
1. Frekvencija se moe procijeniti na
temelju podataka o razini prijanje
izloenosti ili zapisa o incidentima.
2. Vjerojatnost ili ansa da e se neki
dogaaj dogoditi moe se procijeniti

individualnu i subjektivnu percepciju

opasnosti.

npr. na skali od 0 do 1, gdje 0 znai da

nema anse da se dogaaj dogodi, a 1
znai da je apsolutno sigurno da e se
dogoditi.
3. Posljedice izloenosti odreenoj
opasnosti mogu biti:
broj izgubljenih ivota ili broj ozljeda
teina oteenja zdravlja
(manja ozljeda, profesionalna bolest,
trajna invalidnost, itd.)
trokovi tete.

Kvantitativna procjena opasnosti je

takoer osnovica rangiranja mjera.
Kvalitativna procjena rizika
Kako pokazuje sam naziv, kvalitativna
procjena rizika koristi kvalitativne
metode, pa je zbog toga subjektivna i
esto sklona razliitim interpretacijama i
raspravama. Postoje razliite metode
procjene rizika na radnim mjestima.
Ovdje se prikazuje jedna metoda koja
se moe koristiti.

Ogranienje kvantitativne procjene

rizika je da ne uzima u obzir nau

Matrica kvalitativne procjene rizika (primjer)

Vjerojatnost nastanka tete
Posljedica

gotovo
nemogue

malo
vjerojatno

mogue

gotovo
sigurno

manje porezotine,
natuenja, nagnjeenja
(ozljede koje zahtijevaju
prvu pomo nema
gubitka radnog vremena)
ozljeda s posljedinom
nesposobnosti za rad
(izgubljeno radno vrijeme
< 8 dana)
tea tjelesna ozljeda,
profesionalna bolest

smrtna ozljeda

skupna ozljeda sa
smrtnim ishodom

15

5.2 Vrednovanje rizika

Nakon procjene rizika, na temelju
utvrene razine rizika, utvruju se da
li je potrebno smanjenje rizika ili ve
postoji prihvatljiva razina sigurnosti i
zatite.

Ako rizik nije prihvatljiv, mora se

izvriti smanjenje rizika (slika 3).

Sigurnost

Prag rizika

Opasnost

Preostali rizik je manji

od najveeg
prihvatljivog rizika

Najvei prihvatljivi
rizik

Rizik je vei od
najveeg prihvatljivog
rizika

Rizik bez
primjenjenih zatitnih
mjera

Preostali
rizik

Neophodno
smanjenje rizika
Stvarno smanjenje rizika

Rizik
Niski

Slika 3: Veza izmeu sigurnosti i rizika

16

Visoki

6. Smanjenje rizika
(Odabir i poduzimanje mjera)
Cilj smanjenja rizika je da se osmisle ili
pronau postupci koji e smanjiti
izloenost na minimum, bez obzira da
li je opasnost fizikalna,
kemijska,
bioloka,
ergonomska
ili
psihosocijalna. Strategije smanjenja
rizika bi mogle ukljuivati izbjegavanje
rizika, optimiranje, zadravanje i
transfer rizika.
Osnovni razlozi za primjenu mjera za
smanjenje rizika su:

zatita
sigurnosti
i
zdravlja
izloenih radnika,
zatita drugih radnika i ljudi na koje
mogu utjecati rizici nastali tijekom
radnog procesa,
osiguranje udobnosti i sigurnosti
radnika,
usklaenost
sa
zakonskom
regulativom,
smanjenje zagaenja okolia,
minimiziranje ekonomskog gubitka,
sirovina, proizvoda.

Bez obzira na razlog, mjere moraju biti

realistine i ekonomine. U mnogim
sluajevima postoji nekoliko moguih
rjeenja koje se moraju uzeti u obzir
pri odabiru mjera za smanjenje rizika
na prihvatljivu razinu.

Otklanjanje ili minimizacija rizika

mora biti prvo rjeenje, to znai da
se mora dati prednost tehnikim i
organizacijskim mjerama u odnosu
na mjere povezane s ponaanjem
(Slika 4 na strani 18).
Prema tome, prioriteti pri odabiru
mjera su:
1. Eliminacija
2. Supstitucija
3. Tehniko rjeenje (sigurnosne
naprave, ventilacija, izolacija, itd.)
4. Individualno rjeenje (izobrazba,
obuka, osobna zatitna sredstva)
1.

Eliminacija: Najbolje rjeenje, ali

u mnogim sluajevima rizik se ne
moe (potpuno) eliminirati.

2.

Supstitucija: Npr. u sluaju

opasnih
tvari

zamjensko
sredstvo ima manju toksinost.
Moe se pojaviti problem da
supstituent nema isti uinak i
rezultat kao prethodno (opasnije)
sredstvo.

3.

Tehniko rjeenje: Vjerojatno se

najee koristi. Prednosti su
sposobnost
spreavanja
ili
smanjenja utjecaja opasnosti
putem
fizike
zapreke
ili
mogunost izolacije radnika od
utjecaja sredstava.

4.

Individualno rjeenje: Ono se

temelji na ponaanju ovjeka i
njegovoj tenji za uspjehom.

Prioriteti pri odabiru mjera

Pri odreivanju prioriteta za odabir
mjera, moraju se razmotriti sljedea
osnovna pravila:

17

Individualna rjeenja su dosljedna i

ispravna upotreba osobnih zatitnih
sredstava
(OZS)
kao
to
su
respiratori, rukavice, izme, naoale,
titnici ili pomagala za zatitu sluha.
Individualne se mjere primjenjuju na
rizike preostale nakon provedbe
koraka 1, 2 i 3, tj. nakon supstitucije,
eliminacije i tehnikih rjeenja.

Napomena:
Organizacijske mjere, kao npr.
rijetka izloenost, rotacija radnika i
adekvatan odabir radnog mjesta,
dobro odravanje i higijena,
praenje i zdravstveni nadzor,
rasporeivanje poslova, vane su
kao sporedne mjere.

1. Izbjei / eliminirati / smanjiti

opasnost na izvoru;
promijeniti svojstva izvora opasnosti

2. Mjere koje se odnose na sigurnost

(prostorna odvojenost od izvora)

3. Organizacijske mjere
(ogranienje trajanja izloenosti)

4. Upotreba osobne zatitne opreme

(prostorno odjeljivanje radnika)

Slika 4:
Prioriteti pri
odabiru
mjera za
smanjenje
rizika

18

5. Mjere koje se odnose na nain

ponaanja (npr. izobrazba)

Dodatak 1 Primjeri procjene rizika

Uvod
Sljedei primjeri daju uvid kako se
praktiki moe izvriti procjena rizika.
Oni pokazuje postupak korak po
korak, tj. tijek procesa procjene.
Osnovna svrha prikaza ovih primjera
nije sadraj analize, ve postupak
procjene rizika.
Prikazana su dva primjera;
rad
u
uredu
kao
primjer
stacionarnog radnog mjesta i
odravanje uz upotrebu ljestava
(npr. izmjena elektrine arulje)
kao primjer nestacionarnog radnog
mjesta.
Primjer 1:
Procjena rizika uredskog radnog
mjesta
Kratki opis: Ured s tri radne stanice, tri
osobe koje rade 8 sati na dan.
Korak 1 Opis zadatka
U prvom koraku moraju se ustanoviti
radni uvjeti pri radu u redu. To se u
zadanom sluaju moe uiniti:
u razgovoru sa zaposlenicima
promatranjem koje vri strunjak
zatite na radu
koritenjem opisa zadanog posla.

prirunici, vidjeti poglavlje Uvodne

napomene), norme (npr. EN norme),
te zakoni i smjernice.
U zadanom primjeru prepoznavanje
opasnosti temelji se naroito na
sljedeim imbenicima:
raspored i poloaj radnog mjesta,
klimatski
imbenici
prostora
(temperatura,
vlanost,
brzina
strujanja zraka),
osvjetljenje
mjesta,

prostorije

radnog

aparat za gaenje poara, izlaz za

nudu.
Tijekom
postupka
prepoznavanja
opasnosti u naem su primjeru naeni
sljedei nedostatci odnosno opasnosti:
1. dva
monitora
su
nepravilno
smjetena (ispred prozora), jedan od
zaslona postavljen je previsoko
2. na
jednom
radnom
mjestu
osvjetljenje je preslabo (manje od
300 Lux-a)
3. raspored radnih mjesta bi se trebao
poboljati i prilagoditi ergonomskim
potrebama.
Korak 3 Procjena i vrednovanje
rizika

Korak 2 Prepoznavanje opasnosti

Procjena rizika: Kvantificirati vjerojatnost

i teinu posljedica te njihovom
kombinacijom odrediti razinu rizika.

Na temelju podataka prikupljenih

korakom 1 moraju se prepoznati
opasnosti prisutne pri obavljanju
radnog zadatka. Pri tome mogu biti od
pomoi kontrolne liste (npr. ISSA

Vrednovanje rizika: Vrednovati odnosno

ocijeniti prihvatljivost rizika i na temelju
toga odrediti postoji li potreba da se rizik
smanji.
19

U ovom sluaju detaljno vrednovanje

rizika nije potrebno, jer nema prijetee
opasnosti za zdravlje i ivot radnika.
Osim toga, praktini koraci za
smanjenje rizika se mogu lako provesti.
S obzirom na to, na dva se temeljna
pitanja moe zadovoljavajue odgovoriti
bez detaljne analize za vrednovanje
rizika.
Kolika je vjerojatnost da se dogodi
svaka od moguih posljedica
(ozljeda, bolest)?

Koji napori i ulaganja se trebaju

poduzeti
da
bi
se
na
zadovoljavajui nain smanjio rizik?

Korak 4 Smanjenje opasnosti

Uzimajui u obzir ispitane opasnosti
(korak 2) sljedee mjere za smanjenje
rizika su mogue:
1. promjena poloaja dva monitora
tako da stoje paralelno s prozorima,
drvena kutija na kojoj stoji jedan od
monitora se treba odstraniti tako da
monitor
bude
postavljen
na
odgovarajuoj visini koja nije iznad
razine oiju,
2. nabava stolne svjetiljke radno
mjesto ije osvjetljenje je preslabo,
3. treba se pobrinuti da se uzmu u
obzir ergonomski aspekti kod
preureenja ureda koje e se izvriti
za etiri mjeseca.
Nadalje,
obuka
o
ergonomiji,
ergonomskom
poloaju
tijela
i
primjerenom ponaanju pri radu treba
se provoditi redovito, dva puta godinje.
Korak 5 Kontrola
(Nadziranje uinkovitosti)

Mjesec dana nakon primjene

mjera strunjak zatite na radu treba
20

prekontrolirati jesu li se poduzete

mjere i promjene jo uvijek primjenjuju
i pitati zaposlenike je li im trenutna
situacija odgovara. Nakon planiranog
preureenja ureda potrebno je provesti
se jo jednu kontrolu. Razgovore sa
zaposlenicima i povratne informacije o
situaciji na radnom mjestu neophodno
je provoditi redovito.
Primjer 2:
Radovi na odravanju na ljestvama
Kratak opis: Radnik na odravanju,
koji obavlja poslove koristei ljestve,
npr. mijenja elektrine arulje, obavlja
manje popravke.
Radno mjesto: cijelo poduzee.
Korak 1 Opis zadatka
Prema opisu posla i dodatnim
izjavama
radnika
i
njegovog
nadreenog utvruje se da se na
ovom radnom mjestu obavljaju razliiti
radni zadaci. Za ovaj primjer razmatra
se samo aktivnost rad na ljestvama.
Utvruje se prosjeno radno dnevno
vrijeme na ljestvama u zadanom
sluaju oko 2 sata.
Korak 2 Prepoznavanje opasnosti
Upotrebom kontrolne liste iz ISSA
broure Opasnosti od padova
(pogledati poglavlje 2 u toj brouri),
ispitivanjem
radne
opreme
i
promatranjem radnika mogle bi se
otkriti sljedee opasnosti:
1. kod nekih poslova ljestve stoje na
mjestima prolaza,
2. na ljestvama se se radi dugo
vrijeme te se obavlja teak rad
(buenje)
3. cipele nisu posebno prikladne za
rad na ljestvama

4. na nekim mjestima u poduzeu s

visokim
stropovima
spomenute
ljestve nisu dovoljno dugake, to se
rjeava tako da radnik na ljestve
stane previsoko.
Korak 3 Procjena i vrednovanje
rizika
U ovom sluaju provodi se detaljna
procjena i vrednovanje rizika kako bi se
ustanovilo koji prioriteti se moraju
postaviti i koje mjere je potrebno
primijeniti uzimajui u obzir utvreni
rizik. Mora se odgovoriti na tri sljedea
pitanja:
Koliko je vjerojatna nezgoda? (jedan
faktor je i vrijeme provedeno na
ljestvama)
Kolika bi bila teina mogue ozljede?
(u sluaju padanja s ljestvi
ozbiljnost ozljede je openito velika)
Koje mjere i intervencije se moraju
poduzeti
za
zadovoljavajue
smanjenje rizika?
Primjenom postupka procjene rizika
iz broure Opasnost od padova
(pogledati poglavlje 3) utvrena je
razina rizika 3 koja znai da su mjere
odmah potrebne.

Korak 4 Smanjenje rizika

Za etiri opasnosti otkrivene u koraku 2
i vrednovane u koraku 3, planirane su i
provedene sljedee mjere:
1. pristup
mjestima
prolaza
je
ogranien pomou upozoravajuih
traka, dodatne organizacijske mjere:
rad u takvim zonama treba se
provoditi samo za vrijeme openito
manjeg broja prolaza
2. koritenje mobilne skele za due
radove umjesto ljestvi
3. radniku su nabavljene specijalne
radne cipele protiv sklizanja
4. nabavljene su (due) ljestve
Korak 5 Kontrola
(Nadziranje uinkovitosti)
Prva dva tjedna nakon to su mjere
poduzete, radnik je pod nadzorom
svojeg nadreenog koji se informira o
subjektivnim
poboljanjima
i
prihvatljivosti mjera od strane radnika.
Strunjak zatite na radu kao i
nadreena osoba obavljaju redovitu
obuku (dva puta godinje) i razgovore s
radnicima o primjenjenim mjerama.

21

Nacionalni aspekti

U Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe Pravilnika o izradi procjene

opasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/03, 144/09)), koje utvruju nain i postupak
izrade procjene rizika, sadraje procjene, podatke na kojima se mora temeljiti
procjena, uvjete obnove i revizije, te uvjete koje moraju zadovoljavati
poslodavci i druge ustanove pri izradi procjene.
Prema navedenom pravilniku procjena opasnosti treba sadravati:

Ope podatke o poslodavcu, ukljuujui podatke o lanovima radne

skupine za procjenu, sudjelovanju predstavnika radnika i Odbora za
zatitu na radu i podatke o ovlatenoj ustanovi u sluaju kada procjenu
provodi vanjska ustanova.

Podatke o postojeem stanju, koji obuhvaaju opis tehnolokih procesa,

popis opasnih radnih tvari, organizaciju rada i izloenost opasnostima na
pojedinom radnom mjestu, broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te
dokumente i izvore podataka potrebnih za procjenu.

Analizu i procjenu prikupljenih podataka u okviru kojih se utvruju

usklaenost postojeeg stanja sa zakonskim zahtjevima i primjena
osnovnih i posebnih mjera zatite na radu te se procjenjuje razina rizika
preostalog nakon primjene mjera.

Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti koji mora, osim samih mjera,
sadravati rokove i osobe odgovorne za njihovo izvrenje.

Priloge koji obuhvaaju popis poslova za koje je potrebno provesti

osposobljavanje za rad na siguran nain, poslova s posebnim uvjetima
rada, popis opasnih kemijskih tvari, strojeva i ureaja s poveanim
opasnostima, popis radnih prostora za koje postoji obveza ispitivanja
radnog okolia i popis poslova na kojima se moraju upotrebljavati osobna
zatitna sredstva.

22

Kontakti na nacionalnoj razini

Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu

Radoslava Cimermana 64a, 10020 Zagreb
www.hzzzsr.hr
hzzzsr@hzzzsr.hr

23

U izradi prirunika sudjelovale su sljedee meunarodne sekcije ISSA-e. Kod njih su

takoer dostupne dodatne informacije:

ISSA Sekcija za
eljezo i metal

ISSA Sekcija za
elektrinu energiju

Opa ustanova za
osiguranje od nesrea
Ured za meunarodnu
suradnju
Adalbert-Stifter-Strasse 65
1200 Be Austrija
Tel: +43 (0) 1-33 111-558
Fax: +43 (0) 1-33 111-469
E-Mail: issa-metal@auva.at

Struna udruga za elektrotekstilnu i finu mehaniku

Gustav-Heinemann-Ufer130
50968 Kln Njemaka
Tel: +49 (0) 221-3778-6007
Fax: +49 (0) 221-3778196007
E-Mail:
electricity@bgetem.de

ISSA Sekcija za
strojeve i sigurnosne
sustave
Dynamostrasse 7-11
68165 Mannheim Njemaka
Tel: +49 (0) 621-4456-2213
Fax: +49 (0) 621-4456-2190
E-Mail: info@ivss.org

Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work

R. Cimermana 64a
10020 Zagreb
Croatia
Tel: (+385 1) 6558705, 6558703, 5577498, 5577499
Fax: (+385 1) 6558704
www.hzzzsr.hr; hzzzsr@hzzzsr.hr

www.issa.int
Kliknite na Prevention Sections ispod Quick Links

ISBN 978-3-941441-69-9