1.

UVOD
1.1. Predmet i cilj rada

Do 1983. psihologija je, ini se, u fokusu svoje pozornosti imala inteligenciju. I to racionalnu inteligenciju: sposo nost i rzinu snala!enja u novoj situaciji. "okazalo se #a se mnogi visoko$inteligentni lju#i ne snalaze u !ivotu i ne posti!u oekivane rezultate zato jer nemaju %&'(I')*+), inteligenciju: sposo nost prepoznavanja osje-aja, njihovog jasnog i#entificiranja, razumijevanja, sposo nosti kontroliranja i kori.tenja za izra!avanje misli. D. /oleman nam je to o jasnio i #oveo u fokus emocije i tako nam pomagao #a olje razumijemo ono .to smo i prije njega slutili: emocije su najva!niji #io na.e oso nosti. 1.2. Izvori podataka i metoda prikupljanja 0ori.teni su razni izvori, kao .to su literatura i internet, kako i se .to olje napisalo i o jasnilo .to je %mocionalna Inteligencija. 1.3. Sadraj i struktura rada 1a# zapoinje poglavljem koji govori o emocionalnoj inteligenciji na poslu, te vrstama i svojstvima emocionalne inteligencije. 2atim slije#i poglavlje o emocionalnoj i #ru.tvenoj kompetenciji. 1a# se nastavlja poglavljem o vla#anju so om i samokontroli, a za#nje poglavlje govori vje.tinama u ra#u s lju#ima. 3ako4er, u ra#u -ete prona-i mno.tvo slika koje govore o temi.

Slika 1. Model emocionalne inteligencije

Izvor:http://www.poslovnaizvrsnost.hr/index.php?page=tools_item&id=65 !".#$.!#$$.%

2. !O"IO#$%#$ I#& %I' #"I($ #$ POS%U

Svatko se moe naljutiti - to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnoga stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnoga razloga i na ispravan nain - to nije lako. 1 #ikoma)ova etika , *ristotelovo filozofsko propitivanje vrlina, karaktera i #o roga !ivota postavlja pre# nas izazov upravljanja emocionalnim !ivotom na inteligentan nain. )a.e strasti, ka#a se iskazuju kako valja, u se i sa#r!e mu#rost5 vo#e na.a razmi.ljanja, sustave vrije#nosti i na. opstanak. *li vrlo lako mogu skrenuti s pravoga puta, a to ine i preesto. 0ao .to je to uvi#io i *ristotel, pro lem ne le!i u emocionalnosti, nego u prikladnosti emocije i njezina izra!avanja. "itanje je kako unijeti inteligenciju u osje-aje $ a time i ulju4enost na ulice i ri!nost u !ivot zaje#nice. 6to je va!no za uspjeh u poslu7 8ve #one#avno u organizacijama i rekli #a je to izvrsno struno znanje i izna#prosjena inteligencija. 0a#a su se primali novi #jelatnici znanje je ilo pose no provjeravano. 3ako4er, psiholozi su sve #one#avno govorili #a, ka#a i mogli iza rati samo je#an test prilikom o#a ira ka#rova, to i io test inteligencije. )a temelju nje se ipak mo!e pre#vi#jeti koliko kvalitetno oso a mo!e ra#iti. &e4utim, praksa je stalno ukazivala na to #a lju#i #o rih znanja i intelektualnih sposo nosti nisu nu!no i uspje.ni #jelatnici. *ko je poslo#avac zaposlio oso u s naj oljim prosjekom ocjena na fakultetu, to nije znailo #a -e ta oso a uspje.nim ra#om oprav#ati #o iveno povjerenje. 8 #ruge strane, #jelatnici s ne.to manjim znanjima i intelektualnim kapacitetima, nerijetko su znali izuzetno za ljesnuti kvalitetom svoga ra#a. "ostajalo je sve jasnije #a je za izvrsnost u poslu potre no jo. ne.to osim znanja i inteligencije, te #a je to ne.to jako va!no. , protekla #va #esetlje-a psiholozi su napravili niz istra!ivanja kojima su nastojali saznati koje su to karakteristike potre ne za uspje.an ra#.

&oleman' (.' )mocionalna inteligencija' Mozai* *njiga' +agre,' $--..' 6 i . str.

Do ili su niz karakteristika i grupirali ih u slje#e-e kategorije:9 1. *omunikacijske vje+tine $ aktivno slu.anje i uspje.no preno.enje poruka 2. Prila,odljivost : pozitivne kreativne reakcije na neuspjehe i prepreke 3. Samokontrola : samopouz#anje5 prepoznavanje, kontrola i pozitivno usmjeravanje emocija5 motivacija za ra# u skla#u s ciljem5 osje-aj !elje za razvojem karijere i ponos na postignu-a -. Djelotvornost u ,rupi $ sura#nja i timski ra#, !elja #a se oso no pri#onese uspjehu tima, vje.to razrje.avanje suko a .. Djelotvornost u or,aniziranju $ uspje.no postavljanje ciljeva i planiranje vremena /. Potencijal za vodstvo : motiviranje sura#nika 0. $dekvatno intelektualno 1unkcioniranje2 stru3nost i iskustvo '# se#am pretho#no nave#enih kategorija samo je#na govori o va!nosti intelektualnog funkcioniranja, strunosti i iskustva. 8ve #ruge o#nose se na razliite aspekte tzv. emocionalne inteligencije. "ostalo je jasno #a je upravo emocionalna inteligencija klju uspje.nosti u poslovanju. 'va nova spoznaja otvorila je itav niz novih pitanja: 6to sainjava emocionalnu inteligenciju7 &o!e li se ona razvijati7 )ije li ona ne.to .to smo svi tre ali usvojiti jo. u ro#iteljskom #omu7 )ije li to ne.to .to za#ire u privatnost oso e7 Ima li poslo#avac pravo, osim strunosti, tra!iti i o#re4eno pona.anje zaposlenika prema ra#u, kolegama, korisnicima7 &o!e li se emocionalna inteligencija razvijati7 8va istra!ivanja ne#voj eno ukazuju #a : mo!e. 2a razliku o# intelektualnog funkcioniranja koje se mo!e razvijati u o#re4enoj #o i i #o o#re4enih granica, emocionalna inteligencija se mo!e razvijati u svim segmentima ez o zira na !ivotnu #o . 8vatko o# nas mo!e nauiti koje vje.tine sainjavaju npr. uspje.an timski ra#, te razvijati te vje.tine u svako#nevnom ra#u. 8vatko mo!e vrlo uspje.no nauiti komunicirati i kontrolirati svoje emocije. 8vatko mo!e spoznati se e, ukoliko to !eli i ukoliko tome posveti o#re4enu pozornost. %mocionalna inteligencija se samo #onekle mo!e razviti automatizmom ;suoavanjem s razliitim situacijama kroz o#rastanje<. Da i se razvila na pravi nain potre no je usvojiti znanja i stalno prakticirati nove vje.tine #ok ne prije4u u naviku. 'no .to najvi.e vje! ate, to i postajete. *ko vje! ate aktivno slu.anje, postat -ete izvrstan slu.a i poznavatelj lju#i oko se e, .to je nena#ma.na poslovna i oso na pre#nost. *ko vje! ate aktivno zauzimanje za se e, uspjet -ete za#ovoljiti veliku ve-inu va.ih potre a. 2a.to ipak neki #o!ivljavaju razgovor o emocionalnoj inteligenciji kao za#iranje u intimu7 2ato .to !ele imati oprav#anje za svoje pona.anje.
2

http://www.poslovnaizvrsnost.hr/index.php?page=tools_item&id=65 !".#$.!#$$.%

8matraju #a imaju pravo agresivno se pona.ati prema #rugima, jer to #o!ivljavaju kao #io svoje oso nosti koja se ne mo!e mijenjati. ,koliko i prihvatili #a su o#govorni za svoje emocije i pona.anja, te #a se emocionalna inteligencija mo!e nauiti, morali i se poeti mijenjati. ,koliko svoje pona.anje pripi.u =vi.oj sili> ;genetici, su# ini, pro lemima u #jetinjstvu i sl.< miu o#govornost sa se e, .to im #ozvoljava #a se pona.aju kako ho-e. 'no .to -e vjerojatno vremenom sve potaknuti #a ponu razvijati svoju emocionalnu inteligenciju iti -e spoznaja #a oni koji ju aktivno razvijaju su #aleko uspje.niji, kako u poslu tako i u !ivotu. "oslo#avci ve- sa#a tra!e i #o ro pla-aju emocionalno i socijalno kompetentne #jelatnike. ?arvar#ska poslovna .kola pose an naglasak stavlja upravo na razvoj empatije ;razumijevanje #rugih< i sura#nje. "resti!ne poslovne .kole znaju #a sama strunost nije #ovoljna, te #a, ako !ele ostati presti!ne, naglasak tre aju staviti emocionalne inteligencije. a. na razvoj$

3. !OD %I !O"IO#$%# I#& %I' #"I(

"rema &a@eru, 8alove@u i (arusu mogu se razlikovati #va osnovne skupine mo#ela emocionalne inteligencije i to: modeli emocionalne inteligencije kao mentalnih sposobnosti mijeani modeli 'snovna razlika izme4u nave#enih skupina je tomu #a li o#re4eni mo#el sagle#ava emocionalnu inteligenciju samo kroz emocije i njihovu vezu s kognitivnim aspektom ili u nju ukljuuje #o#atno i oso ine linosti, motivaciju, socijalnu aktivnost i stanje svijesti. "oznati mije.ani mo#eli emocionalne inteligencije su oni o# Aar$'na i /olemana, #ok je mo#el &a@era i 8alove@a tipian primjer sagle#avanja emocionalne inteligencije kao mentalne sposo nosti koja je o#vojena o# oso ina linosti i za#ovoljava uvjete klasine inteligencije.
Slika 2. Model emocionalne inteligencije Izvor: &oleman' (.' )mocionalna inteligencija

3.1. *oncept emocionalne inteli,encije !a4era i Salove4a 0ao .to je u uvo#u nave#eno &a@er i 8alove@ su prvi #efinirali informacija i to: "rocjena i izra!avanje emocija ko# se e i ko# #rugih, 1egulacija emocija ko# se e i #rugih, ,pora a emocija u a#aptivne svrhe "rema njima emocionalna inteligencija ukljuuje sposobnosti brzog zapaanja procjene i pojam emocionalne

inteligencije. )jihov prvo itni koncept je ukljuivao tri vrste procesa o ra#e emocionalnih

izraavanja emocija! sposobnost uvi"anja i generiranja osje#anja koja olakavaju miljenje! sposobnosti razumijevanja emocija i znanje o emocijama! i sposobnost reguliranja emocija u svrhu promocije emocionalnog i intelektualnog razvoja$%. "rema nave#enoj #efiniciji u konstrukt emocionalne inteligencije autori ukljuuju etiri strukturalna nivoa$ ranche ;grane< sposo nosti : a< re&leksivna regulacija emocija u promociji emocionalnog i intelektualnog razvoja ;D<, < razumijevanje i analiza emocija' upotreba emocionalnih znanja ;( <, c< emocionalna &acilitacija miljenja ili misaona asimilacija emocija ;A<, #< percepcija, procjena i izraavanje emocija ;*<.
D Refleksivna regulacija emocija u svrhu emocionalnog i intelektualnog razvitka sposo nost refleksivnog u!ivljavanja ili o#vajanja o# emocija zavisno o procjeni korisnosti sposo nost refleksivnog pra-enja emocija u o#nosu na se e i #ruge kao koliko su tipine, jasne, utjecajne ili o#mjerene sposo nost upravljanja svojim i tu4im emocijama u la!avaju-i neugo#ne i pojaavaju-i ugo#ne emocije

sposo nost #a se ostane otvoren prema osje-ajima, kako ugo#nim tako i neugo#nim

Razumijevanje i analiza emocija : koritenje emocionalnih znanja sposo nost interpretiranja znaenja koje emocije prenose ;npr. #a je tuga povezana s nekim gu itkom< sposo nost razumijevanja slo!enih mnogostrukih osje-anja ;kao npr. istovremeni osje-aj lju avi i mr!nje< sposo nost prepoznavanja vjerojatnih prijelaza izme4u emocija $ prijelaz iz ljutnje u sram

sposo nost imenovanja emocija i prepoznavanje o#nosa izme4u rijei i samih emocija ;kao npr. izme4u svi4ati se i voljeti<

/alove0' Ma0er' )motional 1ntelligence' 2atl 3ro4essional 5eso6rces 1nc' 7nited 8ingdom' !##9.str.-"

B %mocije o#re4uju re#oslije# mi.ljenja tako #a usmjeravaju pa!nju na va!ne informacije

Emocionalna facilitacija miljenja razliiti pogle#i na stvari mijenjaju emocionalna stanja po#r!avaju-i mogu-nost procjene iste situacije s razliitih strana emocionalna stanja olak.avaju pristupe specifinim pro lemima: tako sre-a olak.ava in#uktivno mi.ljenje i kreativnost

emocije su #ovoljno jasne i #ostupne, pa poma!u prosu4ivanju i pam-enju #oga4aja koji su u vezi s razliitim osje-ajima

A 8poso nost zapa!anja emocija u neijem fizikom stanju, osje-ajima i mi.ljenju

Percepcija, procjena i izra avanje emocija sposo nost preciznog izra!avanja emocija, kao i izra!avanje potre a povezanih s tim osje-anjima 8poso nost razlikovanja tonog o# nea#ekvatnog, o#nosno iskrenog o# la!nog izra!avanja emocija

sposo nost zapa!anja emocija ko# #rugih oso a, u umjetnikim #jelima

!a"lica #$ Struktura sposobnosti i vjetina ukljuenih u konstrukt emocionalne inteligencije %zvor: Salove( )., *mocionalni razvoj i emocionalna inteligencija' +edagoke implikacije, *),-A, .agreb 3.2. *oncept emocionalne inteli,encije prema 5ar6Onu )ajistaknutiji pre#stavnik mije.anih mo#ela emocionalne inteligencije Aar$'nov koncept koji prema autoru pre#stavlja Bpo#ruje nekognitivnih kapaciteta, kompetencija i vje.tina koje utjeu na neiji uspjeh u suoavanju sa zahtjevima okoline i pritiscimaC "rema Aar$'n mo#el o uhva-a D po#ruja : intrapersonalni kapacitet ;sposo nost svjesnosti i razumijevanja samoga se e, vlastitih emocija i izra!avanje vlastitih osje-aja i i#eja< interpersonalne vjetine ;sposo nost svjesnosti, razumijevanja i shva-anja tu4ih osje-aja, kao i uspostavljanja i o#r!avanja uzajamno za#ovoljavaju-ih i o#govornih o#nosa s #rugima< prilago&ljivost ; sposo nost provjeravanja vlastitih osje-aja na osnovu o jektivnih vanjskih znakova i precizne procjene neposre#ne situacije, fleksi ilnost prema prilago# i osje-aja i mi.ljenja prema promjeni situacije i rje.avanje oso nih i me4uoso nih pro lema<
4

:ar;<n' 5.' :rown' =.M.' 8ir*cald0' :.(.' >home' ).3. !###%.)motional expression and implications 4or occ6pational stress? an application o4 the )motional @6otient 1nventor0 )@;i%. 3ersonalit0 and 1ndivid6al (i4erences !"' $$#.;$$$".

 upravljanje stresom ;sposo nost svla#avanja stresa i kontrola jakih emocija< op'e raspolo enje i motivacija ; sposo nost #a se u#e optimistian, u!iva u se i i #rugima i osje-aju i izra!avaju pozitivne emocije<

3.3. 'olemanov koncept emocionalne inteli,encije Daniel /oleman, neka#a.nji profesor psihologije na sveuili.tu ?arEar# i znanstveni #opisnik )eE Fork 3imes$a, o javio je 199D$e go#ine knjigu po# naslovom *mocionalna inteligencija -zato moe biti vanija od kvocijenta inteligencije, D koja je iste go#ine postala naj olje pro#avana knjiga u 8*D. Iste go#ine o javio je lanak u magazinu 3ime s slinim sa#r!ajem. )e#voj eno je #a je time uinio ogroman #oprinos u popularnosti i#eje o emocionalnoj inteligenciji. &e4utim /oleman sagle#ava emocionalnu inteligenciju na potpuno #rugaiji nain o# &a@era i 8alove@a. 3ako #a znanstvenim krugovima /olemanove teorije nemaju veliku te!inu, .to vi.e vrlo esto je kritizirana kao znanstveno neutemeljena, kao pro#ukt slo o#nih naga4anja ili ne.to .to ve- o# prije postoji. "ogotovo se to o#nosi na /olemanovu tvr#nju kako IG o ja.njava 9H I varijance uspjeha u !ivotu ;.to je okvirno korektno< a ostatak pripisuje utjecaju emocionalne inteligencije onakve kakvom je on sagle#ava. *utor nagla.ava kako oso e s visokim IG$om nisu uvijek uspje.ne i u realnim !ivotnim situacijama, kako prema kriteriju veliine oso nog #ohotka, pro#uktivnosti i statusa u struci, tako i postizanja !ivotnog za#ovoljstva i sre-e u interpersonalnim o#nosima. , tu svrhu je neopho#no iti u stanju motivirati samoga se e #a se ustraje unato pote.ko-ama i frustracijama, #a se o#go#i trenutak primanja nagra#e i #a se uspije upravljati vlastitim raspolo!enjem kako ono ne i zagu.ilo sposo nost mi.ljenja. 've sposo nosti /oleman svrstava po# pojam emocionalno inteligentnog pona.anja.

-.

V%$D$#( SO5O!

%mocionalna inteligencija naelno se sastoji o# #vije osnovne vrste vje.tina:

5

&oleman' (.' )mocionalna inteligencija na posl6' Mozai* *njiga' +agre,' !###. str. 5.

vjetine upravljanja sobom vjetine uspjene suradnje s drugima. J

I je#na i #ruga vrsta vje.tina su va!ne ne samo za uspje.nost poslovanja, ve- i op-enito za ostvarivanje !ivotnih ciljeva ilo koje oso e. -.1. Vje+tine upravljanja so7om

0a#a govorimo o vje.tinama upravljanja so om on#a mislimo na razvijenu samosvijest, samosvla#avanje i motiviranost. +ju#i koji imaju razvijenu samosvijest #o ro poznaju same se e, svoje snage, uvjerenja, vrije#nosti, !elje i ciljeve. Ke- su stari /rci znali za va!nost poznavanja samih se e, pa je imperativ =8poznaj samog se e> io napisan na hramu u Delfima, poznatom grkom proroi.tu. 2au4uje koliko je ta vje.tina u prosjeku sla o razvijena. +ju#i !ive u iluziji #a sami se e #o ro znaju, jer !ive u vlastitoj ko!i 9L sata #nevno, pa smatraju #a ne tre aju posve-ivati #o#atno vrijeme razmi.ljaju-i o se i. &e4utim, mnogi o# nas nisu se nika#a oz iljnije zapitali za.to ra#e posao koji ra#e, za.to ostaju na poslu koji ih ne za#ovoljava ez #a ne.to promijene, .to i !eljeli posti-i za pet go#ina i .to im tre a za to, .to je to .to i ra#o uili, koji je to posao u kojem i istinski u!ivali, i mnoga #ruga slina pitanja koja i im pomogla #a znaju tko su, te #a !ive sukla#no svojim pravim interesima i vrije#nostima. *ko samo pasivno o#govaramo na zahtjeve okoline, ez #a znamo koliko nas to oso no ispunjava, te.ko #a -emo u poslu, ali i u !ivotu op-enito, iti sretni i za#ovoljni. , poslu se zna #a su naj olji #jelatnici oni koji ra#e posao koji ih istinski ispunjava, a ne #a posao shva-aju kao svojevrsnu prinu#u. "oslo#avci !ele #jelatnike koji se u poslu i oso no ostvaruju, a ne #a ga o#ra4uju mehaniki. 8toga je razvijanje samosvijesti o# najvi.eg interesa i za poslo#avca i za oso u koja !eli !ivjeti !ivot =punim plu-ima>. Samosvladavanje je vje.tina kontrole vlastitih emocija i pona.anja. Da i mogli uspje.no kontrolirati emocije prvo ih moramo znati prepoznati i o#gonetnuti .to nam !ele re-i. ,go#ne emocije se javljaju ka#a se osje-amo za#ovoljno i ispunjeno. )eugo#ne se javljaju ka#a se osje-amo zakinuto za ne.to, o#nosno ka#a osje-amo neprav#u. 0a#a nas preplave neugo#ne emocije va!no je znati prepoznati ispo# njih vlastite potre e koje nisu za#ovoljene. 3ako4er, va!no je znati kako #a se zauzmemo za se e i za#ovoljimo te na.e potre e. )pr. netko mo!e stalno iti tu!an, jer ga kolege ne ukljuuju u timski ra#. ,mjesto #a i #alje tuguje va!no je #a
6

http://www.poslovnaizvrsnost.hr/index.php?page=tools_item&id=65 !".#$.!#$$.%

prepozna tu svoju potre u, te #a o tome otvoreno porazgovara s kolegama. Do ro je pitati ih kako mo!e pomo-i, te istaknuti vje.tine koje posje#uje, a koje #o ar kako i timu #o ro #o.le u olje zaje#nikom ra#u. 8trah je tako4er emocija koju lju#i u pravilu sla o kontroliraju. 'n je i nam skrenuo pozornost na mogu-e opasnosti, pa se tako mo!emo pripremiti za njih. &e4utim, strah koji nas paralizira u aktivnostima je lo.. &nogi lju#i z og straha iz jegavaju priati na stranom jeziku, ne.to prezentirati ve-em roju lju#i, re-i na#re4enom svoja oekivanja o# njega, i sl. 8toga je vje.tina samokontrole i #o rog upravljanja vlastitim emocijama i pona.anjima izrazito va!na za uspje.no oso no i poslovno #jelovanje. +ju#i koji imaju vje+tinu samomotivacije s lako-om ustaju svako jutro i vesele se svakom novom #anu i aktivnostima koje im pre#stoje. Aiti vo4en unutra.njim interesom, a ne vanjskim poticajima, lju#ima #aje osje-aj slo o#e. 8ami su iza rali aktivnosti kojima se ave i osje-aju se #o ro u njihovom ispunjavanju.M -.2. Vje+tine uspje+ne suradnje s dru,ima Kje.tine uspje.ne sura#nje s #rugima su razumijevanje #rugih, pomaganje #rugima, komunikativnost, uspje.no razrje.avanje suko a, sposo nost timskog ra#a i sl. Da i mogli razumjeti #ruge pre#uvjet je #a im posvetimo punu pozornost. 3o znai #a sa stvarnim interesom slu.amo #ok nam se o ra-aju. 3o je tako4er je#an o# velikih pro lema suvremenog ovjeka. Do a u kojem !ivimo o ilje!ava velika koliina #oga4aja i stalne promjene, .to nam o jektivno onemogu-uje #a se koncentriranije posvetimo je#nom za#atku ili je#noj oso i. 3re a znati o#uprijeti se tim izazovima okoline i postaviti oso ne prioritete. 0valitetno razumijevanje lju#i oko nas ;sura#nika, korisnika< pre#uvjet je uspje.nog poslovanja. Vje+tina aktivno, slu+anja pre#uvjet je i uspje.ne komunikacije s #rugima. 0omunicirati znai i primati i o#a.iljati poruke. ,koliko smo vje.ti govornici to ne znai #a automatski znamo i uspje.no komunicirati. *ko !elite znati koliko ste uspje.ni u komunikaciji : pitajte svoje sugovornike. 'ni -e vam tono re-i razumijete li ih na pravi nain i razumiju li oni vas. 3ako -ete saznati i .to i kako po olj.ati na ovom po#ruju va.e emocionalne inteligencije.

.. 8$*%(U9$*
%mocionalna inteligencija kao nova potencijalna vrsta inteligencije pro!ivjela je prvih 19 go#ina velikih napora za njeno znanstveno #okazivanje kao zase nog konstrukta za ije
7

www.moj;posao.net/.../)mocionalna;inteligencija;6;posl6 $6.#6.!#$$.%

10

mjerenje su razvijeni testovi sa za#ovoljavaju-im metrijskim karakteristikama i koja ima pre#iktorsku vrije#nost za neke segmente lju#ske uspje.nosti. ,spjeh je oit iako jo. uvijek nije u potpunosti primljena u o itelj zaje#no s #rugim klasinim vrstama inteligencije. 8voj #osa#a.nji razvoj konstrukt mo!e najvi.e zahvaliti znanstvenom triju &a@er, (aruso, 8alove@, koji su uspjeli razviti svoj mo#el emocionalne inteligencije tako #a on za#ovoljava sve uvijete klasinih inteligencija. "reostaje naravno, #a se ovaj mo#el i #rugi #o#atno preispitaju i #ora#e u slije#e-im go#inama istra!ivanja na ovom po#ruju. Isto tako it -e potre no provesti istra!ivanja o utjecaju %I na sportsku uspje.nost, kako u vrhunskom tako i u rekreacijskom i .kolskom sportu. 'vime i se hipotetski moglo oekivati #o#atno o ja.njenje je#na#! e specifikacije sportskog uspjeha, pose no onog #ijela koji se o#nosi na psiholo.ki #io varijance sportskih postignu-a. , poslje#njih nekoliko go#ina ve-ina seminara, znanstvenih lanaka, #oktorskih #isertacija i magistarskih ra#nji i knjiga koje se ave pro lemom postojanja emocionalne inteligencije u se i sa#r!e poprilino staru *ristotelova izreka >Svatko se moe naljutiti - to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan nain - to nije lako $ Nini se #a kvaliteta ove izreke, koja se mo!e primijeniti na ve-inu emocija a ne samo na ljutnju, jo. uvijek o#olijeva i tako enormnoj citiranosti, pa i ilo korektno #a ne u#e izostavljena ni iz ovog seminarskog ra#a.

/. %I& :$&U:$
*nji,e;

11

/oleman, )., *mocionalna inteligencija u poslu, 0ozaik knjiga, .agreb, 1222. /oleman, )., *mocionalna inteligencija, 0ozaik knjiga, .agreb, 1334.
5amza 6 0aroni#, 0., /lava, 7.' (+oslovno komuniciranje), Studio 8S 9nternet, *konomski &akultet u :sijeku, :sijek, 122;.

Salove(, 0a(er, *motional 9ntelligence, <atl +ro&essional =esources 9nc, ,nited >ingdom, 122?.

Internet; http'@@AAA.covermagazin.com@emocionalna-inteligencija.htm B1;.21.1211.C http'@@AAA.imc-agencija.hr@hr@neAs@vieA@?D@ B1;.21.1211.C http'@@&eEiir.in&orme.com@&orum@message%F?.html B1;.21.1211.C http'@@AAA.poslovnaizvrsnost.hr@indeG.phpHpageItoolsJitemKidIFD B1;.21.1211.C

12