PRY, ‘REST DIO RUDARSKI PODGRADNI MATERIJALI4 RUDARSKI PODGRADNI MATERIJALI uvop Za izradu podgrade koriste se isti gpk materijali kao i za ti bilo_koju gradnju_na_povrsini, s tim sod primjene pod zemljom mora ge voditi raéuna © izyjesnim specifignostima, kao Sto su: visok pritisak, neravnomjerno optereéenje, visoka viaznost §,agresivna jamska atmosfera, podzemne vode i dr. Osim toga izgradnja podgrade izvodi Se _u stijeSnjenim uslovima, So daje prednost laksim materijalima, jer iziskuju manje fizitkog napora. Sa druge strane od ovakvih materijala Zahtijeva se njihova visoka évrstoéa i nosivost. Iz predhodnog poglavija vidi se koje sve uslove treba da ispuni podgradni mater ijal, Sto je i razlog da se za izradu podgrade u jamskim ustovima koriste raznovrsni materijali. Podgradni materijali dijele se na: Osnovne materijale, koji se koriste za izradu konstruktivnih dijelova podgrade, koji imaju zadatak da prime i nose optereéenje. U ovu grupu materijala spadaju: drvo, Selik, beton, armirani beton, opeka, kameni i betonski blokovi. Vezivne materijale - u koje spadaju sve viste cementa i sva vezivna sredstva, Pomoéne materijale - u koje spadaju betonsko gvoide, zavrtnji Sipke, izolacioni materijali, boje, odredeni hemijski proizvodi na bat plastiénih smola (cijevi i sl) i dr. Kod izbora materijala za izradu podgrade neophodno je raspol- agati podacima o njihovim fizickim, mehani¢kim i hemijskim osobina- ma, kao io uslovima pod Kojima ée podgrada biti®fidena io eksploatacij®, Ispravno odabran material ie esrancita a> fe porters J aedaval: sues Grmweu, aemiysku postojanost 1 rajnost. Trajnost Podgradnog materijala neophodno je da bude uskladena sa duiinom {rajanja prostorije, kako bi se izbjegli, ili visoki troskovi u investicijama (zgradnji podgrade), ili potreba za éestim rekonstrukcijama i poveéanim {roskovima za odrZavanje. Trajnost nekih osnovnih rudarskih podgrad- nih materijala, pod uslovom da nije dosto do razaranja kao posijedice uslovinn150 Iorisimos podzemnog pritiska, ili hemijskog i bioloskog raspadanja (oksidacija metala, truljenje drveta i sl.) prikazana je u narednom pregledu (tabela Tabela: 4.4. Trajnost nekihosnovaih rudarskih materijala w idealnim uslovima eksploatacie Vesta materiale Vsieme trjanja, god Dro (azktin vsta) 05 - 50 Beton i kameni material Vise od 20 Celik. (ajant pros) 15-20 Metal tibinzi : Vile od 20 Kako uslovi eksploatacije utiéu na trajnost osnovnog materijala, prikazano je kroz primjer drveta’ (v. tabela 3,2.). Tabela: $2. Pribliéna trajnost drveta u zavisnosti od uslova Vista drveta Nepovoljni | Srednjepovoljni | Povoljni tugradena u podgradu | _usiovi uslovi uslovi Hrast Od 3 mjeseca | Od 4 - 8 godina] 30 - 40 god. do 2 godine : Od 1,5 mjeseci = 5 godinal 15 - 20 gox Bor Oo fomisest | Od 2 - 5 godina} 15 - 20 god, 4.1. DRVO I pored, u poslednje vrijeme, znaéajnije primjene drugih, drvo je i danas jo8 jedan od najznaéajnijih rudarskih konstruktivnih materijala. Ova Siroka primjena drveta uslovijena je njegovom malom tezinom, znagajnom évrstocom u odnosu na tezinu, zatim-Ste posjeduje elastiéne osobine i lako se obraduje. Osim ovih dobrih osobina drvo posjeduje i nedostatke, od kojih se istiéu: lako je zapaljivo, male je trajnosti i sklono je truljenju. Osim toga, sa promjenom sadrzaja vlage mijenja zapreminu, sto u odredenim uslovima u konstrukciji moze izazvati probleme. Dobre osobine i nedostaci drveta javljaju se sa razligitim stepenom prisutnosti, Sto zavisi od: vrste drveta, uslova_njegovog razvoja (rasta), starosti, uslova skladistenja i dr. Ovi Ginioci imaju narotito uticaja na: évrstocu, elastiénost, trajnost i sklonost ka truljenju - osobine koje su od izuzetnog znaéaja kada je u pitanju njegova primjena u izradi podgrade.G2 Se Rudarski_podgradni_materijali si U rudarstvu’se koriste sve viste drveta, kao Sto su: bor, smreka, jela, hrast, bukva, bagrem i dr. Prema kvalitetu drvena grada,se dijeli u tri Klase: I klasa - drvo. naroéite nosivosti. Primjenjuje se samo u izuzet sluéajevima, gdje to zahtijevaju slozenost statigkih uslova i ekonomignost: kontrukeije, . TI klasa - drvo obiéne nosivosti. Primjenjuje se za sve konstruk- tivne dijelove, izuzev za: manje vaine i za predimenzionirane dijelove, pomoéne i privremene konstrukcije. HII klasa - drvo male nosivosti. Primjenjuje se u svim ostalim sluéajevima i sluéajevima koji su izuzeti kod II klase. Prema vazecim propisima dozvoljena naprezanja regulisana su dopustenim naponima u zavisnosti od pravea nanoienja optereéenja na pravac viakana i kvaliteta grade. U tabeli 3.3. dat je pregled dopustenih napona po Klasama i vrsti drveta. Tabele: £3, Prepled dopustenih naprezanja dricta prema standardima i Klasi devcta ; Cater ese baka in paprezanin, [mont mom ot Onovinskowaierane ta) [3008s «98 us Orovinsipriik i ]e5 9.0 100 40 199 120 Onovinshosariane | 28 100 118 20 m0 40 Smieus napon- Paricheviatnina —) JOS 2012 10 unas cpammnctin gy [28 a0 as 30 38 40 serra fop]20 20 20 30 30 39 i Dopusteno naprezanje (o,,,) odreduje se na osnovu vrijednosti Gobivene ispitivaniem odvovarainéee urorka na eranigns Arstoe (Gag) 1 koeticijenta sigurnost: (Z,). Obrazac za proraéun dozvoljenog napreza- ja drveta dat je u obliku: (a) (tn) /Ako se poznaje graniéna evrsto¢a (6,,,,) drveta, tada je moguée Za Odgovarajuée radne uslove odabrati odgovarajuéi koeficijent sig- urnosti. (Ks).Pedy eben Usher Qt 4s2__ Vane. prot Zijad Toritimovié Uslovi na povrSini i uw" jami nisu ist, te iz ovih razloga neophodno je, u zavisnosti od uslova Kojima ée podgradna konstrukcija bid islotone. jefe maprezan Radi spregavanja propadanja drveta truljenjem koriste se razligita impregnaciona sredstva, Gi je osnovni zadatak da se drvetu poveéa trajnost i poboljSaju mehanitke karakteristike U rudarstvu se kao podgradni materijal koriste oblice razlitite duzine i preénika, kao i rezana’ grada razligitih dimenzija i oblika. Rudarsku gradu predstavija oblovina debljine od 12 do 25 cm, mjereno po stedini trupca, duzine 0,5 do 7 metara.) S obzirom da se obla jamska grada najéeSée koristi za izradu podgradnih okvira, to da bi ovi okviri mogli da prime i nose optereéenje izazvano podzemnim pritiskom, neophodno je da preénik oblice bude u odgovarajuéem odnosu sa duzinom. U- praksi se pokazalo kao Ppouzdan obrazac predloZen od M.M.Protodakonova u obliku: 4=105VI my ——-— (em) 2) gdje su: d = preénik grade (stupea okvira), cm 1 - duzina stupca, cm. 42. CELIK Za izradu jamske podgrade koriste se iskijucivo uglienigni valjani Eclikt i liveno gvodde. Ugljeniéni valjani éelici odgovarajuéeg profila koriste se za izradu osnovnih dijelova podgrade (stubovi, Iukovi, betonsko gvozde, limovi za oblaganje i sl.), dok liveno gvozde za izradu segmenata prstenaste podgrade i livenih dijelova razlitite namjene. Medutim najgiru primjenu, s obzirom na znaéaj ina obim ugradenih Koligina, ima ugljenitni valjani elik razligitih profil. Na slici 3.1 prikazani su valjani Gelitni profili koji se najvige koriste kao konstruk- tivni materijali. Celik je jedan od najpodesnijih podgradnih materijala, s obzirom da posjeduje niz veoma znaéajnih konstruktivnih karakteristika: lahko Se transportuje, posjeduje veoma veliku trajnost i odlikuje se sicokim konstuktivnim moguénostima. Po svojim fizitkim i mehani¢kim osobinama éelik predstavlja clastiéno-plastiéan matérijal koji moze da izdrdi i znatajne plastiéne deformacije bez veéih gubitaka sposobnosti poéetne nosivosti. Poslije ispravijanja deformacije oSteénih elemenata, metalna podgrada moze se ponovo Koristiti za podgradivanie.Rudarski_podgradni’ materijalt 53 41. Oblici valjanih éelignih. profile ) normalni T profil, b) normalni U profil, + ©) Zeljernicka tina, 4) rudarski koritasti profil, ©) I profil sa sivokim nogicama, x i y - glavne ose. Pored specijalnih rudarskih profila toplo valjanih Konstruktivnih 6elika (domaéi profili RI-110, YU-21 i YU-24) u rudarstvu za izradu podgrade, i druge namjene, Koriste se i standardni profili izradeni od éelika standardnog kvaliteta. Neki od ovih profila, koji se koriste u rudarstvu, prikazani su na slici 3.1.). Svaki od ovih profila ima svoje stati¢ke Karakteristike koje- opredjeljuju. moguénost primjene, svakog profila za potrebe rudarstva. Iz ovih razloga osnovni profili i njihove Karakteristike, sa stanovista primjenljivosti u rudarstvu, biGe istaknute. Normalni I profil (v. sl. 3.L.a), kod racionalnog rasporeda metala Po presjeku ima veoma visok otporni momenat W,a mali W, So kod optereéenja na koso savijanje - Sto nije rijedak’ sluéaj u Tudarstvu, podgradnoj konstrukciji izradenoj od ovakvih profila smanjuje stabilnost 1 dovodi do razaranja. Osim toga ovakav profil tehnoloski je jako tesko saviti i dati mu oblik lucnog elementa, te se njegovo oblikovanje moze Obaviti samo u specijainim radionicama (fabrikama). Sem toga kod ovog profila spajanje dijelova u konstrukeiju predstavija dodatne teskoée, zbog male nalegle povriine, Sto je sve uzrok da se ovaj profil veoma rijetko Koristi za izradu podgrade. Mehanitke karakteristike ovih éelika date su u tabeli 34 Da hi se donekle hla pecyalne 2a vaadu Staine nepopustiive celicne podgrad izraduju specijalni neSto ojagani_profili - sa debljim zidovima i od tvalitetnijeg (mikrolegiranog) Celika. Na slici 4.2.b, prikazan je jedan ovakav profil domaée proizvodnje (RI-110), u tabeli 3.4, osnovne dimenzije i staticke karakteris e, au tabeli 3.5. oznaka i kvalitet éelika. Ovakvi profili pokazali su se znatno izdréljivijim od standardaih Profila istih dimenzija, nedostaci narmalnag nrofila. 3 Tudarsivu se,Ae Asa Vanr. prof Zijad Ibrisimovie ~ Tabela: £4. Osnovni podaci o proflu RIAI0 (Zeljezara Zeniea) Seller Ginn RE Poriaa | Teli rp - | pari. | » [wl fe fedeye Ff vaimt | emt | cmt | cm? fen? | mm | mi | nm) mmm reno] sit | 25 | sr | sos | wo laes | se | wo | uoliss Normalni U profil (v. sl. 4.1.b) ne preporuguje se za izradu Podgrade horizontalnih prostorija iz istih razloga kao i prethodni profil, Sto je i razlog da nije na’ao Siru primjenu u rudarstvu, te se koristi samo kao privremena podgrada (kod izrade okana) ili kao noseca konstrukeija u oknu, o) ° ») Yw-21;26 126 ano $2. Kgl i dimenaije domssin rudrsih vlan profi: a) sonast prot YU YU-24 by T prof RIO Zvonasti (Koritasti) profil (v.sl. $.1.d) je profil ot je prilagoden uslovima optereéenja u rudarstvu, te je ovo profil Koji se naj Primjenjuje kod podgradivanja horizontalnih prostorija. Prednost ovog Profila ogleda se u tome to su otporni momenti u praveu Xi ¥ ose ano isti (W,A¥ W,), Sto obezbjeduje otpornost i stabilnost podgradne Konstrukeije Kosih optereéenja u rudnicima. Ovakav profil obezbjeduje da se Konstruktivno veoma jednostavno rije’i pitanje popustljivosti Podgrade, Sto kod ostalih profila konstruktivnih éelika nije sluéaj. Ovo Je i razlog Sto se zvonasti profil koristi za izradu popustljive podgrade. Medutim, nedostatak ovog profila lezu u dosta niskom otpornom momentu W, i W, sto je razlog da pograda izradena od ovakvih Profila pokazuje dosta slab otpor na savijanje, Sto pri izradi podgrade { njenog kori8tenja treba imati u vidu. Na slici 3.2.a, prikazan je izgledRudarski_podgradni_mtaterijali “ 55 domaéeg zvonastog - profila (YU-21 i YU-24), koji se proizvodi u~ Ijezati u Zenici, dok su u-tabeli 36, date njegort glavne karakter- istike, au tabeli 3.5. kvalitet i osobine éelika, Industrijski se zvonasti profil proizvodi u tezini od 17-27 kimi. Tabela: 4.5. Pregled Wvaliteta i osobina domacih Celika od kojih su izradeni rudarski valjani profili YU-21; YU-24; RI-110 (Zenica) cma | Pehle | nin , Ornate ata | Erte | itt, | aan pie sine” | am mt on wa | Goss | «rei 20 Pa va oso | s10-con ass 2 ete cam | 1as-sss oss soot Tabela: 4.6. Statiske i gcometrijske karakteristike profila YU-21; YU-24 (Metalno - Zenica) Glane mjere Statitke vijednosti Tp Be fs fe few & Wa [Wap [Wy | oF, om femm Jim cad | mms | imas |t’s [ens | a’ | toad cs] 4x50] 68.5 | 27.0 767] 5645] 29.0 | 311 yu.zi|1409 | 1100 | 1.0}s759] 64,8 ]55.2 vwu.24}taz9 |1122] 162/007] 652 [570 os m2 Tate: 7. Meanie taraagisite standard toplvaljnih feta ‘Mehanieke csohine Ornate Granicn Tstezanje ‘elie grog | raphe, — Nye rman uzna, Feeno, it if vt cpr oxen 20 570. 450 % 7 S040 Sous 260 420-600 cy 2 Soee $0560 : Gose1 350 500-640 2 0 E0362156 Vane. prof. Zijad Ibnisimovieé I profil sa Sirokim nozicama (ysl. 3:1.e). Nedostaci zvonastog profila, u pogledu niskih vrijednosti otpornog momenta u praveu X i ose (iH), —moge—se—othtomiti—boljimrasporedoni- metala-po Profilu, i na taj nagin znatno poveéati vrijednosti W, i W, Jedno od avd taki “jeSenja je I profil sa Sirokim nozicama, Koji se proizvodi u Te standardnim dimenzijama propisanim normiama i od éelika kvaliteta ube M \ protaranog u tabeli 4% ee Kada se raspolaze sa vise razlitih vruée valjanih éelignih profila, Tabcha 44 f i seis da utvedi Koji je od njihy najpodesniji, obitno se to utviduje na osnovu odnosa izmedu specifiéne tezine profila (tezina 1 m! profila u kg) i otpornih _momenata, kao i prema najmanjem radijusu inercije popresnog presjek: My W, n= Ga a= Git boi G gdje su: W.i W, - otporni momenti presjeka, cm? G- tedina 1 m! profila, kg S ~ povrSina popretnog ‘presjeka, cm2 Juin ~ Hajmanji moment inercije popreénog presjeka, cmt, Ing ~ Hajmanji polupreénik inercije, €m. ‘ Prilikom odluéivanja prednost treba dati onom profilu kod koga SU ty» Tl i dnig Majveéi. U tabeli 4.8, dati su, radi uporedenja, navedeni pokazatelji za razlitite profile priblizno iste tedine. Tabet: $8. Uporedni preg karakersika raisin valjnih profil (prema sae | retina,Rudarsld_podgradai_materi 51 Neki od najéeSée_primjenjivanih specijalnih rudarskih profila prikazani su na slici 3.3.qau tabelama 3.9. i 3.10. njihove statitke karakteristike. Tabela: 49. Stake karakterstite nekih specijanil| rudarskih valjanih profila prema slic 33. ws Tine "2 ] Oiporni moments] Momeni jnerce, Proftecita | Ym" | popreénog, | 'P2m! m aad e resgeas | ent . cm eee 4) Specialni 2o- » aretha | 208 wz | a wa | 2saz | 2055 Speciatnt ori © ri fot 1 20 wr fs | or | ass | see e) Prof . sean 20.9 236 9 | 7 | aor | 1185 4) Prost ao 181 a 25 ws | 025 | 663 f Celik za beton. Kod izrade armiranih i armiranobetonskih pred- es / napregnutih podgrada i podgradnih elemenata, kao armatura koristi se & éelik za beton. Viste i oblici éelika 2a beton prikazani su na slici 3.4. Prebaeity 24 atmirani beton, od svih vrsta i oblika prikazanih na slici 34, najéesce se Koristi okrugli glatki éelik (sl. 44, pozicija 1), rebrasti éelik158 Vanr. prot Zijad Ibrisimovig i (st. 44, pozicije 5. i @) i mreza (sl. 4.4, pozicija 18). Osnovne £) Karakteristike Gelika, koji se upotrebljava 2a’ armiranje konstrukeija i { clemenata od armiranog betona, date su u tabeli £11, 4 Tabela: 40, Preled oajatniih cliznin valjanih profil 2a éelinu podgrada «Me W,- olpomi moment, A, fy visina Naziv profila | P 6 start sinaki T cfatani pokatni GT 12 radon B12 mdeieti seokt | 30, | 99,3 2 ENP 14 sindutasti | 90,7, | 163,2 OICI Tabela: 8.11. Kerakteristike éelika za armirani beton Ninimaina arceika | Pret spk, Sota | NGsinatne Narkaceiin | Pes i a kidanje, | izduteni, wri = 240/300 nom gis Obie bconskt 5-40 240 360 18 2a 18 Baik eaik 40/500 apa 18 Verran | 5-40 wo so | Teg aks ae CBR 409/600 Visowniint | 6-40 400 soo » eben elt ean 200/560 Zavarene 412 500 560 c Srmaturme meeteRodarski podgradni_materijali : 59 | Naziy. ‘ouient Gtar MEFONSKT CL 4] Fanniean RCDRASTECELK, 5] Remmasrs cet (iematie) REDRASTE CELI (han Secastay | 4 13] soccer. 16 fecntreete ceux] ~ st MI een = (aeskor SSSR) ERE a Stik: £4. Pornaje vite Betonson éelka160, - Van. prot. Zilad Ibrisimovie 43. BETON t Betonom se naziva vjestatki kameni materijal koji nastaje stvrd- njavanjem betonske mjéSavine sastavijene od: = vezivnog stedstva (cementa), ~ mineralnog agregata (pijesak, Sljunak, tucanik), - vode, i ~ specijalnih dodataka (aditiva) koji daju betonu odredene karak- teristike (plasti¢nost, smanjenu ili poveéanu brzinu vezivanja, vodonepro- pusnost i sl.) Osnovna podjela~ betona moze se izvrsiti na osnovu natina njegove upotrebe i tehnoloske obrade na: - obigan beton, - armiranibeton, + pumpani beton, + torkret (prskani) beton i - specijalne vrste betona. Osnovna karakteristika betona je matka betona (MB), koja odreduje €vrstogu betona na pritisno naprezanje poslije 28 dana od dana spravijanja. Prema MB-beton se dijeli u dvije grupe: niskootporan i visokootporan beton. U niskootporne betone spadaju betoni sa markom betona do 30 MB, a u visokootporne betone, betort sa markom MB 3Q i vise. ‘Prema vateéim standardima propisane su slijedeée marke betona (izrazene u MPa): 15, 20, 30, 40, 50 i 60, sa moguénoséu interpolacije na 25, 35, 45 i 55 MPa. Dobre osobine betona su: zadovoljavajuéa évrstoca, trajnost, i Sto materijal od Koga se spravija betonska smjesa nije deficitaran, a po cijeni je Konkurentan drugim materijalima. Osim toga, beton kao materijal, je podesan za izradu bilo koje Zeljene forme podgradne i drugih. konstrukcija, U nedostatke betona spadaju: Krtost, mala nosivost (évrstoca) kod smiguéih i zateznih optereéenja, i Sto nije u stanju da odmah po ugradnji primi puno opterecenje. Na osnovu zapreminske mase (V7) betoni se dijele na: lahke - 8a zapreminskom masom do 1900 kg/m’; obiéne - sa zapreminskom masom od 1900-2500 kg/m'i teske - sa zapreminskom masom preko 2500 kg’. U rudarstvu se, u najveéem broju slugajeva, koristi obiéan beton.Riularski podgradni materijati © 43.1, SASTAVNE KOMPONENTE BETONA ~~ ; 4a. Cement Za izradu betona, kao vezivno stedstvo, po pravitu, upotrebljava Se portland cement koji ispunjava uslove predvidene vadecim standardi. ma. Izuzetno, ako to nalazu neki posebni razlozi, mogu se koristiti i Grugi cementi, s tim da se posebno naglasi postupak njihove upotrebe. Pomaéi cementi proizvedeni od portland-cementnog tinker, prema vaeéem standardu, razvrstani su na: > portland cement sa oznakom PC ~ metalurski cement sa oznakom M > pucolinski cement sa oznakom P Pored navedenih vista cementa postoje i druge vrste koje su za radove u mudarstvu od manjeg znaéaja i obradene su u spe jalnoj literaturi, Prema propisima cementi se dijele na Klase, koje se omaéavaju brojevima: 25, 35, 45 i $5, pri éemu brojevi oznagavaju evistocu na Pritisal: poslije 28 dana od spravijanja cementne smjese. Da bi cement imao odredenu klasu mora da ispuni propisane uslove w pogledu évrstoge na pritisak i savijanje. U tabeli 14, dati su uslovi koje cement za odredene Klase treba da ispuni, sve u zavisnosti od vremena “sazrijevanja”, Tabela: $.12. Cvrstoéa portland cementa na savijanje i pritisak poslije 3; 71 28 dana Crrstoca, (MPa) Wasa | Poste tidana | Posie sedam dana Poslie 28 dana cement | Bare Saviianje | Pritsak Pe Pow {| 7 16 3 ress |} __ ‘ 25 55 | 3 Peas | 3s | 20 4s 35 co | 6 poss | 35 | 20 65 | 5s Od znaéajnijih osobina portland cementa istiéu se: + specifiéna masa ‘oko 3000 kg/m? a) u rastresitom stanju od 1000-1400 kg/m? b) u 2bijenog stanju od 1400-1900 kg/m?162, Vanr. prot. Zijad Ibritimovié S08 ____ Vane. prot Zijad Ibrisimovié finoéa mliva na situ od 0,09 mm najvige 15%} = + poroznost od. 50-60% = potetak vezivanja ne prije 1,5 tasova ~Sersetak vezvanja ne poslije 10 Easova, Brzina vezivanja, Prema brzini vezivanja cementi se dijele na: brzovezujuée, stednjevezujuée i sporovezujuée. U zavisnosti od vrste™: cementa vezivanje poginje posto se pomijega sa vodom: ~ kod brzovezujuéih prije 15 minuta, ~ kod srednjevezujucih postije 15 a prije 60 minuta, i ~ kod sporovezujuéih postije 60-90 minuta. Kvalitet betona cijeni se prema marki betona, koja zavisi od Uupotrijebljenc marke i koligine cementa. Prema propisima najmanje dopustena koligina: cementa za spravijanje 1m betonske mase iznosi: ) za nearmirani beton ~ 150 kg cementa na 1 m? gotovog betona, za obiéan beton; ~ 250 kg cementa na 1 my gotovog betona za beton visoke otpornosti; b) za armirani beton ~ 300 kg cementa na 1 m gotovog betona. Kako utige koligina cementa na marku betona prikazano je u tabeli 1.13. Tabela: $13. Utica) ki Keo nearmiranog betona ; Marka betona (MPa) wasongteea = ™ Obie Beton gon vee 160 10 ~ 200 no _ 230 160 _ 300 mp 300 380 300 38,0 1 Kod armiranogbetone ‘Kolitina cementa u kg nam ‘Marka betons ‘Vesta betona avg vetona ibe) inimal iso Mintnalne 300 io ovtent MGnimatn 350 sno Beton visoke ‘etporneetsRudarski_podgradni materi 63 43.1.2. Kameni agregat Pod agregatom podrazumijeva se zmasti kameni materijal koji saginjava glavnu masu betona.--Za obiéan beton kao agregat se upotre- bljava mjesavina pijeska i Sljunka ili tucanika, u odredenom granulom- etrijskom i procentualnom (tezinskom) sastavu, Svaki kameni materijal moze biti koriSten za agregat, s tim da ispuni sliedeée uslove: - Da bude -dovoljno évrst i postojan. Ako agregat sadrZi drobljen ili tucan kamen, tada é&rstoéa na pritisak tog kamena ne smije biti maja od 80 MPa. - Agregat ne smije da sadréi nikakve zemljaste ili organske sastojke, niti druge primjese’Stetne za beton-i armaturu. ~ Agregat mora imati vecu sopstvenu évrstocu nego Sto je erstoa cementa, kako bi se izbjeglo da sopstvena évrsto¢a betona ne bude niza od Evrstoge cementa, ~ Sitnijih frakcija od 0,09 mm betonski agregat ne bi smio da sadrZi vide od 2%. Ako agregat sadréi veci procenat od 2% frakcije ispod 0,09 mm, tada agregat treba prati. Sastav agregata. Pod agregatnom mjeSavinom smatra se mijeSavina pijeska i Sijunka u odredenom odnosu, koji mora da zadovolji. tzv. krive granulometrijskog sastava. Za svaki sastav mjeSavihe agregata, Preporuéljivo je da kriva granulometrijskog sastava le#i izmedu linija kxivih prosijavanja, odredenih po slijedeéim obrascima: a, fd -(sots Z) a apa Pr=100) 6) gdje su: Pi P’ - te#ina materijala koja prode kroz odredeno sito u procentima od ukupne tezine, % D - najveci pretnik zmpa agregata, mm Na slici 3.5. prikazane su linije prosijavanja prema obrascima (5) “4x46, shodno vazecim propisima. Sa slike se vidi da po svojoj strukturi agregat se sastoji iz éetiri komponente: finog pijeska (od 0-0,5 mm); pijeska (od 0,5 mm - 8 mm); Sijunka ili drobljenog kamena (od 8-30 mm) i krupnog &ljunka ili tucanika (od 30-70 i vise mm).iHjunaw _ 4, ft Pisa ‘droblj.kam|tucanik 100} — tole a) i 8 a aa 2 o7o223 05 yd BS ah ab shir 2500900. ¥isti otvori rupa na city umm (log podela) fopafem kvadratne b. rupe {pletena ita) okrugle rupe Sika: 45. Linje prosjavanja prema propisima za beton (BAB). Ukoliko se dobije kriva prosijavanja izvan podrugja P i P’ (v. sl. 3.5), tada treba granulometrijski sastav agregata popraviti dodavanjem one frakeije koje nema u dovoljnoj koligini, ili oduzimanjem one frakeije koje ima i suvige. Najveci pretnik zrna zavisi od kontruktivnih elemenata, od raz- maka armature i sl. i ne smije preci 1/3 najmanje dimenzije (razmaka armature) konstrukcije. Zapreminski odnos pijeska i sljunka za armirani beton obiéno se kreée od odnosa 1:2 do 5 43.13. Voda Pored cementa i agregata voda je treéa, ali ne manje znagajna, Kompgngnta betonske smjese. Kod izrad®. betona voda ima dvojaku ulogu. $ jedne strane voda je neophodna za ostvarivanje procesa hidrolize i hidratizacije cementa, a sa druge strane ona betonskoj smjesi obezbjeduje plastinost i omoguéava preradu i ugradivanje. Zabwaljujuéi procesu hidrolize, koji nastaje posredstvom vode, dolazi do stvaranja cementnog tijesta, koje obavija erste éestice agrogata, iPostepeno, sa protekom odredenog vremena, cementno tijesto potinje da stvrdnjava, te na taj nagin pretvara svu masu u évrst. monolit - beton. Proces stvrdnjavanja betonske smjese (svjezeg betona) uslovijen je Pretvaranjem cementnog maltera u kamen, pri Gemu su zaovo potreb- ni odgovarajuéa temperatura i viaznost. Ovaj proces traje veoma dugo, dokaz je stalan porast évrstoée na pritisak, pri Gemu za prvih mjesec dana Evrstoéa raste veoma brz0, a zatim sporije, sa tendencijom stalnog porasta, Eksperimenti su pokazali da od koligine vode u znatnoj mjeri zavisi évrstoéa betona, i da se ona kreée uw granicama od 0,15 do 0,20 dijela tase upotrijebljenog cementa. Medutim, da bi se dobila odgovarajuca konzisténcija betona i njegova obradljivost, neophodno je’ dodavanje veéih kolitina vode. Koliko utiée koligina vode na évrstoéu betona prikazano je u tabeli 3.14. U ‘ovoj tabeli prikazani su podaci za beton za jedan sti agregat i isti cement sa razlititim koliginama vode, odnosno razligitom konzistencijom betonske mase. U tabeli 3.14. uveden je jedan novi pojam - vodocementni faktor, koji_predstavija odnos izmedu slobodne vode i koligine cementa u svjeZoj betonskoj smjesi (W/C). Sa W - oznagena je tezina slobodae vode, a sa C - teZina cementa. 1 Od kolikog znaéaja je vodocementni faktor na évrstoéu betona vidi se i sa slike 36. a 6 ogg ry «| 5 ss sé so| ‘s «s| ao rs 35 z ss g 249 g 2 SET] = 25} = = 35] | 3 Ea S - ¢ echo § em S z 6: Ke-s0 3 § ¢ Meco 30 : © +44 tee 2 et 2 | ~ ead € oti te eottiti) é © ac as 08.07 ab 0s wre 9 04 as 06 07 a8 as wre vedocementni taktor vodocementni faktor suka: $6. Zavisnost marke betona of vodocemeninog faktore: 8) sia} aa tlunah, b) uta on toca166 Vanr. prof. Zijad Ibrisimovit ; T £14. PrinjerutajaKoltine vode (vodocementnag falter) na Bstotu ° (anarha) betona 1A Shunk |g Konsistencia Cement, | Voda, peta 4 pijesal, kg (m ° te) § Matan 1800 00 . Piastian | 1800 00 ° 252 Jako plaalean 1108 108 98 ‘atan) Veoma je vaino da se kod odredivanja kolitine vode utvrdi i prirodna viaznost agregata, jer prirodna vlaznost moze biti znantna, te ukoliko se ne uzme u obzir moze doéi do remeéenja odnosa izmedu vode i cementa. Ispitivanja su pokazala da prirodna vlaga u agregatu zavisi i od velitine zma (v. tabelu 3.15). Od kolikog znagaja je koligina vode za kvalitet i obradljivost betonske smjese vidi se iz naprijed regenog, te stoga od posebnog znaéaja je, prilikom proraguna potrebne koligine vode, uzeti u obzir i prirodnu viagu. Tabela: 15. Orijentaciona Lolitina vode w viadnom agregatu za raziSte uslove i ‘elie a +e Lm pijeska sa sljunkom sadrdi vode, (li _| ia Suen | BA€eovan ix vode | Pose ile Gum) fen i poslije koja je trajala |__| om stm | apo mena |__" a 0-6 2s n ws ons » © vs 0-30 8 0 iss 0-4 6 4s bs 0-@ 4 x» hsRudarski_podgradni_materiali 167 43.14. Dodaci (aditivi) = Kao dodaci betonu sluze razligite materije, koje se u vrlo malim Koliginama. dodaju betonu, prije ili za vrijeine mijeSanja betonske smijese, u cilju poboljsanja osobina betona, a svjeZem ili évrstom stanju. Prema naginu djelovanja dodaci betonu mogu se podijeliti na: - dodatke ‘koji hemijski djeluju na osobine betona, ~ dodatke koji fizigki djeluju na osobine betona, i + dodatke koji svojim fizigko-mehanigkim osobinama utitu na osobine betona Dodaci betonu dobijaju nazive prema svojim osobinama, tako da prema vazeéim propisima dodaci betonu mogu se razvrstati w slijedeée grupe ~ plastifikatori, ~ aeranti, ~ usporivadi vezivanja, + ubraivadi vezivanja, > usporivadi procesa oévrS¢avanja, + ubrzivagi procesa oévriéavanja, ~ zaptivadi, i ~ dodaci za betoniranje na niskim temperaturama. U zavisnosti od Zeljenih osobina betonske smjese koriste se i odgovarajuéi dodaci. Ovi dodaci u trgovini se pojavijuju pod razligitim nazivima - licencno-komercijalnog porijekla. 43.2. PRORACUN SASTAVNIH KOMPONENTI BETQNA Osnoyne sastavne komponente betonske smjese su: cement, voda, pijesak i Sljunak (tucanik). Kvalitet betona i njegove osobine zavise od viste i kvaliteta svake od navedenih komponenti i njihove tezinske ili zapreminske zastupljenosti. Poseban znagaj, za kvalitet gotovog betona, ima marka cementa i vodocementni faktor, koji se za svaki odredeni beton moraju posebno odrediti. Marka cementa odreduje se na osnovu, u statickom proraéunu utvrdene marke betona, pomoéu obrasca: c= (2425) MB gdje su: MC - marka cementa, MPa MB - marka ugradenog betona, MPa.168 Vans. prof Zijad Ibrisimovié Potrebna kolitina vode. Potrebna koligind vode izraZava se u 1/m3 svjeZe betonske mase i zavisi od Zeljene konzistencije svjezeg betona. U zavisnosti od Zeljene konzistencije syjezeg betona i najvece ' usvojiti iz tabele 416. 7 Tabet: $16. Zavsnost konitence vjeteg betona od koitne vode i vein zrna agregata Bsna de Wnt ea greens us tran mode rte Kontisteneja Sigganie “ ‘umm svictee po Abrarsa _| ona om ‘Biunak Droljen kamen 10" a | 10 2040 ° 145130 55. 145190 Viatan ° 10135 eo” 130 135 6 io 3 mo i 16 ° 16s 180 Ti 165180 on 175 160 Ws 175 100 wha ies 0 Bas 10 Phistican 225 to tts 2019015 aa Toso aos 193190 ® 20S 20200183 sake 7 205 190175 205 190 plastéan 5 ois tan 20103 ‘iver wori2 215 20185 218 200 Navedene kolifine vode w tabeli 3.16. pibvatjve su samé kada su w pitanju disti portland cementi bez aditiva. U slugaju da se koriste i aditivig kolitinu vode treba poveéati prema uputstvu proizvodaéa, ili utvrditi ispitivanjem. Odredivanje sastava betona (agregat + cement). Sastav betonske smjese zavisi od marke betona i odreduje se laboratorijski ili racunski, Kada su u pitanju manje potrebe u betonskoj smjesi, tada sé obigno sastav smjese odreduje putem odgovarajuéih tablica, nomograma ili proracunava iz odnosa: cementa (C): pijeska (P), Sljunka (5). Uobiéajeno je da se u rudarstvu, za izradu podgrade i druge potrebe, koriste betoni slijedecih odnosa medu sastavnim komponentama: 1:2:4; 1:3:5; 1:3,5:6 i 1:2,5:5. Poznavaju¢i medusobne odnose medu komponentama u sastavu betonske smjese (1:A:B) tada sadréaj pojedinih komponenata, koje ulaze u sastay 1 m3 betonske smjese, moze se proraéunati po obrascima: + za cement C= 1300 ge ym? betona a(l+A+B)"Rudarski_podgeadn’ materijali ‘169 A ~ za pjesak P=——~—_,_ m3 /m’ betona 7) . a(l+ A+B) ® : B 27m! i + za Sijinak $= — , mJ m! berdna ? al A+B) : gdje je: a = 06 - 0,7 - koeficijent odnosa zapremine betona prema ukupnoj zapremini sastavnih dijelova smjese. Kako sé cement obigno dozira u kg, to je neophodno ‘kod proraéuna cementa uzeti u obzir i njegovu teZinu (1300 kg/m), tako da se kod proradina dobija potreba cementa u kg. : S obzirom na rastur koji se javija kod proizvodnje betona, neophodno je proraéunatu koliginu komponenata nesto uveéati. U normalnim uslovima ovi gubiti iznose: za cement 1-2% a kod pijeska i Sijunka 3-6%. Sa ovim gubicima treba uveCati proraéunatu koli¢inu cementa, pijeksa i Sijunka, Vodocementni faktor. Poznavajuci kolitinu vode i kolitinu ce- menta za spravijanje 1 m® syjedeg betona, vodocementni faktor moguée je odrediti pomoéu odnosa (W/C), gdje W - predstavija koliginu vode, aC - kolitinu cementa za spravijanje 1 m3 betonske smjese. 433. OSOBINE I KVALITET BETONA Kvalitet betona. Osnovna karakteristika betona je njegova,évrstoéa, odredena na kockama dimenzija 20x20x20 cm, koja se oznaéava kao marka betona (MB). Prema vaze¢im propisima dozvoljene su slijedeée marke betona, izrazene u MPa: 15, 20, 30, 40, 50 i 60, sa moguénoséu interpolacije na: 25, 35, 45 i 55. Kod proizyodnje i ugradnje betona, od posebnog znataja, je kontrola ugradenog betona. Ovo kontrolisanje svodi se na ispitivanje opitnit tijela (dimenzija 20x20x20 cm) i utvrdivanje da li je propisana Geljena) marka betona zadovoljena (postignuta). Kao najmanji broj pojedinaénih rezultata za odredivanje kvaliteta betona utvrden je broj od 10 rezultata dobivenih ispitivanjem, pri éemu svi rezultati_ moraju broj pojedinaénih rezultata izmedu 10 i 50 tada se dozvoljava da na svakih 5 rezultata iznad 10 po jedan rezultat moze biti ispod propisane marke betona, s tim da ove vrijednosti nisu nize za 10% 2a MB 20 i vige i ne vie od 20% za marke betona ispod 30. U sluéaju da je broj ispitivanja veéi od 50, tada mora biti ispunjen slijededi ustov:170 Vanr. prof. Zijad Ibriimovie ®) By, > aritmetichka sredina svih_dobivenih rezultata, o} srednjt kvadratno odstupanje, koje se sratunava po obrascu gdje je: By, - svaka pojedinaéna vrijednsot dobivena ispitivanjem i fn ukupan broj izvrSenih mjeranja. Prednji uslov, dat obrascem (9), je zadovoljen ako su 84% od svih rezultata jednaki ili iznad trazene marke betona. U protivnom, ako se kvalitet betona pokaze ne zadovoljavajuéi, tada se utvrdivanje kvaliteta ugradenog betona obavija na objektu, vadenjem opitnih uzora- ka i njihovim ispitivanjem, na nagin kako je to standardom predvideno. Ukoliko se kod ovog naknadnog ispitivanja pokaze da 80% i vie oglednih uzoraka pokazuje MB vetu od predvidene, onda se beton moze prihvatiti, U protivaom mora se priéi saniranju konstrukeije. Nedestruktivne metode ispitivanja ne mogu zamijeniti naprijed opisane. Dozvoljeni_naponi u nearmiranom betonu. Dozvoljeni naponi pritiska u nearmiranom betonu zavise od marke betona i vrste napona, U tabeli 4.17. dati su dozvoljeni naponi u sredistu presjeka (¢,) i dozvoljeni naponi na ivici presjeka (0,). Tabela: 4.17. Dowoljeni naponi u neat nom betoniP: - Estée kocke ivce 20 em (MPa) nna pe Sins comp. Mo aN te is ve ve is 0 if as as en er as ‘ |» oo so we >on opRudarski_podgradni_sitaerijali 71> Dozvoljeni napon zatezanja pri savijanju (bez normalne sile) dat ~ je izrazom: 9, $0,-0, gdje je: . . 402 G, ~ dozvoljeni iviéni napon pritiska dat u ‘tabeli St Kod ekscentriénog pritiska naponi zatezanja ne mogu biti veéi od 15 istovremenog normalnog napona pritiska, i ne veéi od 1/10 dozvol- jenog iviénog napona pritiska 02-07 < 01-0, edje je of = dozvoljeni i iéni_napon pritiska. Konzistencija betona. Pod konzistencijom betona podrazumijeva se skup vie osobina svjeze betonske mase, vezanih za pokxetljivost i Obradfivost, Sto u ovo sluéaju predstavija vezu sa stepenom viaznosti. Prema stepenu viainosti - odnosno konzistenciji, svjeZa betonska masa dijeli se ma: viazan, plastiéan i tegan (jako plastian) beton. Kod betona, odredenim granicama, betonske smjese sa vie vode su pokret!- jive i lakSe se obraduju i zbijaju od subljih mjeSavina, sto ne znaéi da betoni iste konzistencije moraju imati i istu. pokretljivost. Za kvantitativno izrazavanje osnovnih tipova konzistencije betona danas se najée8ée koriste slijedece metode ispitivanja: metoda slijeganja (Abramsov Konus), VEBE metoda, metoda rasprostiranja i druge metode. U tabeli: $./2 4. data je podjela svjezeg betona prema konzistenciji,’u odnosu na slijeganje Abramsove kupe. Viazan beton kao>zersijs sadréi najmanju moguéu koliginu vode (S-7%) i prilikom glaéanja mistrijom na povrSini se javijd viazan sjaj. Ovakav beton, kada se dobro nabije, daje beton najveée évrstoée, ali mu je nedostatak Sto se tesko nabija, te je preporudljive kod ugradnje primijeniti vibriranje. Plastitni beton sadrdi toliko vode da se prilikom nabijanja ivice, udubljenja razilaze. Ovaj beton, kod rucnog nabijanja, najée%e se Primjenjuje kod armiranog betona. Teéan beton (jako plastiéan beton) sadrZi toliko vode da niz oplatu putem Zljebova, zbog éega postoji opasnost od segregacije. Zbog ove svoje lose osobine (segregacije) preporudljivo je da se koristi samo kod objekata manjeg znaéaja. § obzirom na svoju veliku pokretljivost isti se ne nabija,