Makroekonomija

Makroekonomija je grana ekonomske znanosti koja se, za razliku od mikroekonomije, bavi

cjelokupnim gospodarstvom nekog podruja, prouavajui meusobne odnose ukupne
(agregatne) proizvodnje, prihoda, zaposlenosti, cijena i drugih varijabli.

Sadraj
[sakrij]

1Povijest makroekonomije
2Temeljna makroekonomska pitanja, sredstva i ciljevi
3Osnovni pojmovi
4Makroekonomski pokazatelji
5Potronja i dohodak
o 5.1Odrednice potronje
o 5.2Engelovi zakoni
o 5.3Paradoks tednje
6Investicije
o 6.1Akceleratorski princip
7Novac i poslovno bankarstvo
8Financijske institucije
9Umnaanje kredita
10Trite novca
11Trite kapitala
12Trite vrijednosnih papira
13Protekcionizam
14Ekonomske posljedice dravnog duga
15Fiskalna politika
16Bilanca meunarodnih plaanja (platna bilanca)
17Devizni teajevi i sustavi
18Vidi jo

Povijest makroekonomije[uredi VE | uredi]

Obino se smatra da je makroekonomija nastala 1936. godine pojavom djela J. M.
Keynesa "Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca". Naime, do pojave Keynesove knjige
ekonomija se preteno bavila mikroekonomskim problemima pa je njegovo djelo izvrilo prevrat u
ekonomskoj teoriji, te se esto govori i o "Keynesijanskoj revoluciji". Ova je revolucija bila
inspirirana najteom gospodarskom krizom koja je pogodila svjetskog gospodarstvo (1929.
1933.) nazvanom Velika kriza ili Velika depresija.

Temeljna makroekonomska pitanja, sredstva i ciljevi[uredi

VE | uredi]

1. Zato dolazi do pada zaposlenosti i proizvodnje i kako se

moe smanjiti nezaposlenost?
2. Koji su izvori inflacije cijena i kako je drati pod kontrolom?
3. Kako se moe poveati stopa privrednog rasta?
etiri glavna makroekonomska cilja ("zlatni etverokut"):

gospodarski rast
stabilnost cijena
 puna zaposlenost
pozitivna vanjsko-trgovinska bilanca
Opi ciljevi makroekonomske politike su:

visoka i rastua razina zaposlenosti

visoka zaposlenost, odnosno, niska nezaposlenost,
cjenovna stabilnost s cijenama i najamninama koje odreuju
ponuda i potranja na slobodnim tritima.
Sredstva makroekonomske politike su:

fiskalna
monetarna
dohodovna politika
Fiskalna se politika sastoji od porezna politike i politike javnih rashoda. U razdoblju prekomjerne
ekspanzije kada prijeti inflacija primijenit e se kontrakcijska (restriktivna) fiskalna politika, a u
razdoblju depresije ekspanzivna. Prva e se sastojati u poveanju poreza i smanjenju javnih
rashoda, dok e se druga satojati u smanjenju poreza i porastu javnih rashoda.
Monetarna politika sastoji se od kontrole novane ponude od strane sredinje banke, ovisno o
fazi privrednog ciklusa. U inflacijskim uvjetima primjenjuje se politika ogranienja novane
ponude, dok se u razdoblju recesije, depresije vodi politika poveanja agregatne ponude novca.
Politika dohodaka se sastoji od kontrole najamnina i cijena u irokom rasponu od neobvezujuih
smjernica i preporuka do potpune regulacije. Ovaj je instrument manje rigidan i jeftiniji od
prethodna dva.

Osnovni pojmovi[uredi VE | uredi]

Egzogene varijable zajedno s instrumentima ekonomske politike odreuju inducirane varijable
koje utjeu na agregatnu ponudu (AS prema engleskom aggregate supply) i agregatnu potranju
(AD prema aggregate demand)
Agregatna ponuda jednaka je ukupnoj koliini dobara i usluga koje je narodna privreda voljna
proizvesti i ponuditi pri danoj razini cijena u odreenom vremenskom razdoblju. Ona ovisi o opoj
razini cijena i veliini potencijalnog proizvoda.
Agregatna potranja odreena je ukupnom potronjom pojedinaca i kuanstava (C), potronjom
poduzea - investicijama (I), potronjom drave (G) i potronjom stranaca - neto izvozom (X).
Makroekonomska ravnotea se ostvaruje u sjecitu krivulja AD i AS.

Makroekonomski pokazatelji[uredi VE | uredi]

Bruto domai proizvod (BDP ili GDP)
Neto domai proizvod (NDP) = BDP - Dp = C + I + G + X - Dp =
w + i + R + Pf + T
Bruto drutveni proizvod (GNP) = GDP - NFP (neto inozemno
faktorsko plaanje)
Nacionalni dohodak (NI) = w + i + R + Pf = GDP - (Dp + T)
Raspoloivi dohodak (DI) = C + S = NI (ukupni dohodak) - Td
(neposredni porezi) + Tp (transferna plaanja)
Neto ekonomsko blagostanje (NEW) = GDP - Dp + dokolica
i siva ekonomija - zagaenje okolia

Potronja i dohodak[uredi VE | uredi]

Potronja je zavrni i krajnji cilj proizvodnje. Njen osnovni cilj je zadovoljavanje ljudskih potreba
za odreenim dobrima. Potronja je onaj dio GDP-a koji je namijenjen zadovoljenju osobnih
potreba.
Funkcija potronje je odnos izmeu razine potronje (C) i raspoloivog dohotka (DI).
DI = C+S (tednja)
Funkcija tednje pokazuje odnos izmeu tednje (S) i
raspoloivog dohotka (DI), ona je zrcalna slika funkcije potronje.
Granina sklonost potronji (MPC) = promjena C / promjena DI
Granina sklonost tednji (MPS) = promjena S / promjena DI
MPC+MPS=1
Prosjena sklonost potronji (APC) = C/DI
Prosjena sklonost tednji (APS) = S/DI
Odrednice potronje[uredi VE | uredi]

Tekui raspoloivi dohodak (DI) (to je vei DI vea je i

potonja i obrnuto)
Veliina bogatstva (to je bogatstvo vee tim je vea i
potronja i obrnuto)
Veliina permanentnog dohotka (dohodak u dugom roku,
samo porast veliine permanentnog dohotka utjee na
strukturu i veliinu potronje za razliku od tekueg dohotka
iji porast utjee na poveanje tednje, ali ne i potronje)
Opa razina cijena
Engelovi zakoni[uredi VE | uredi]
Pruski statistiar Ernst Engel je u 19. stoljeu uoio kako su
struktura i visina potronje usko korelirane s visinom dohotka.
Ovu korelaciju je formulirao u obliku tzv. Engelovih zakona: Na
niim razinama dohotka dohodak se preteno ili sav troi na
osnovne ivotne potreptine kao to su hrana i stanovanje.
Poveanjem dohotka izdaci na hranu rastu (jer se kupuje
kvalitetnija hrana) ali se u relativnom izrazu oni smanjuju.
Daljnjim poveanjem dohotka poveavaju se i izdaci
na luksuz, odjeu i rekreaciju.
Paradoks tednje[uredi VE | uredi]
Povea li se tednja bez odgovarajueg porasta investicija dolazi
do tzv. paradoksa tednje jer porast tednje smanjuje potronju,
dohodak i zaposlenost. Paradoks tednje se obino javlja kada
je privreda u recesiji, dok se u vrijeme ekspanzije tednja
najveim dijelom pretvara u investicije.
U jednostavnijem smislu - to znai da e poveanje tednje (koja
je prozala iz dohotka = S = Y - C ) tretirati kao smanjenje
investicija. I to zato to su investicije uvijek u pravilu jednake
tednji S = I, pa tako ako svi u gospoarstvu tede bez ulaganja
(investiranja) to e smanjiti investicije to e automatski i
smanjiti gospodarsku djelatnost.
Paradoks tednje predstavlja Keynesijanski pristup situaciji
deflacijskog jaza u kojem oni upozoravaju da poveanje tednje
u navedenim okolnostima vodi k padu razine tednje. Kako?
S => C => AD => Yr => S

Investicije[uredi VE | uredi]
Investicije su druga sastavnica agregatne potranje. One u
kratkom roku utjeu na proizvodnju preko agregatne potranje, a
u dugom roku utjeu na agregatnu ponudu.
Odrednice investicija

Veliina prihoda od investicija

Veliina trokova investiranja (kamate i porezi)
Oekivanja i predvianja buduih dogaaja
Ponaanje investicija
Pri danom prihodu od investicija potranja za investicijama bit e
tim vea to je kamatna stopa nia i obrnuto.
Pri danoj kamatnoj stopi potranja za investicijama bit e tim
vea to je prihod od investicija vei i obrnuto.
Trokovi investiranja porast e ne samo poveanjem kamatne
stope ve i poveanjem poreza to e negativno djelovati na
investicije
Akceleratorski princip[uredi VE | uredi]
Prema ovom principu potranja za investicijama ovisi i o
promjenama GDP-a. Nagli porast GDP-a izaziva i porast
investicijske potranje, lagani porast rel. GDP-a izaziva
smanjenje potranje za investicijama.

Novac i poslovno bankarstvo[uredi VE | uredi]

Podjela ekonomije:

1. Realna Nositelji su fizike i pravne osobe

2. Monetarna Nositelji su financijske institucije (npr. u
Hrvatskoj HNB ili neka druga centralna nacionalna
banka)

Financijske institucije[uredi VE | uredi]

Poslovne banke, osiguravajua drutva, mirovinski fondovi...
Sredstva poslovnih banaka: obvezne rezerve (namijenjene
ouvanju likvidnosti banaka), viak rezervi (namijenjen
poslovanju banke i kreditiranju komitenata)

Umnaanje kredita[uredi VE | uredi]

Financije su sve ono to je u svezi s dravnim prihodima i
rashodima. Financije su svi odnosi u drutvu koji nastaju kod
prikupljanja i raspodjele novanih sredstava. Osnovni zadatak
financija je prikupljanje sredstava za podmirenje odreenih
potreba.
Umnaanje kredita je mogue u uvjetima postojanja bankarskog
sustava: zato to graani u platnom prometu koriste novac iz
banaka, komitenti banke prihvaaju bankovne kredite, a
bankarski novac se vraa u bankovni sustav, odnosno zbog
postojanja ulananosti gospodarskih subjekata u novarskom
sustavu.
Monetarni mnoitelj: m = 1/r (stopa obveznih priuva)
Kreditni mnoitelj: k = 1/r - 1

Trite novca[uredi VE | uredi]

Novanom tritu je zadatak svakodnevno opskrbljivanje banaka
novcem, kako bi im se osigurala likvidnost, tekua plaanja
njihovih komitenata. Na ovom tritu trguje se bankovnim
likvidnim rezervama i kratorinim vrijednosnicama.
Ovo trite nema fiksnu lokaciju, institucionalnu strukturu, ono je
skup razliitih trita, ono je kompetitivno i veleprodajno, trguje
se na "rije", suvremenim telekomunikacijskim sredstvima.
Centralna banka na ovome tritu intervenira utjecajem na
kamatne stope, odobravajui kredite za likvidnost banaka.
Novana ponuda (Ms) i novana potranja (Md) odreuju
kamatnu stopu koja predstavlja cijenu novca.
Monetarni agregati (novana ponuda Ms)
Monetarni agregati predstavljaju koliinu agregatne ponude
novca u nekoj zemlji. Oni se razlikuju ovisno o likvidnosti raznih
vrsta novca kojeg sadre.
Osnovna mjera agregatne ponude novca je transakcijski novac ili
novac u uem smislu, tj. onaj koji slui za robno-novane
transakcije ili kupoprodaje roba i usluga (M1- novana masa,
kovani, papirni i depozitni novac).
Udio gotovine u strukturi M1 veoma je vaan podatak, ali razliit
u razliitim zemljama i razdobljima. Kree se obino od 1/3 do
2/3 novane mase. Smanjenje tog udjela povoljan je pokazatelj,
a poveanje loa vijest za monetarnu vlast jer se poveavaju
trokovi tiskanja novca, nepovjerenje u depozitni novac
i monetarni sustav. M2 je ira mjera ukupne ponude novca jer
obuhvaa novac u irem smislu tj. i onaj novac koji obavlja
funkciju uvanja dijela ukupne imovine u novanom obliku.
Slijede jo M3 i M4.
Ms = M1 + M2 + M3 + M4
M1: gotovina (papirni i kovani novac izvan banaka) + depoziti po
vienju (vrsta novanih uloga u banku koji se na zahtjev ulagaa
/ tedie vraa istome) = transakcijski novac
M2: M1 + oroeni depoziti do godinu dana
M3: M2 + oroeni depoziti preko godinu dana
M4: M3 + manje likvidna sredstva
Definicije novane mase mijenjaju se zbog pojave novih vrsta
instrumenata plaanja.
Monetarna potranja Md
Agregatna potranja za novcem je zbroj individualnih potranji
novca koje iskazuju graani i poduzea. Novac se trai i dri
zbog mogunosti da se njime kupuju i plaaju druge robe, a ne
zbog njegove unutranje vrijednosti. Zadravanje jednog dijela
imovine u novanom obliku obino je ogranieno zbog
oportunitetnog troka koji je jednak veliini kamata koje moemo
dobiti ako novac drimo u banci.
U monetarnu potranju spadaju: transakcijska, pekulacijska,
sigurnosna i imovinska potranja.
Transakcijska se potranja javlja zbog potrebe ljudi da
razmjenjuju i plaaju robe i usluge i ini najvei dio agregatne
potrnje novca. pekulacijska nastaje zbog neizvjesnosti
kretanja na financijskom tritu i pokuaja ljudi da ostvare neku
zaradu u brzoj razmjeni raznih vrsta novca, u zamjeni za
vrijednosne papire koristei oscilacije kamatnih stopa, dividendi,
teajeva u svoju korist. Sigurnosna potranja nastaje zbog
potrebe ljudi da 1 dio novca dre u gotovini i da imaju financ.
sigurnost u pribavljanju roba i usluga i u tekim, nepredvienim
situacijama.. Obino se pribraja poslovnoj (transakcijskoj).
Imovinska nastaje iz potrebe ljudi da 1 dio svoje imovine (aktive)
dre u obliku novca izbjegavajui greku stavljanja "svih jaja u
jednu koaru" tj. kako bi se diverzificirao njihov portfolio. O tome
govori teorija portfelja.
Vidi i Usporedba monetaristikog i Kejnesijanskog gledita

Trite kapitala[uredi VE | uredi]

Primarno trite na kojem se trguje samo s novoemitiranim
vrijednosnicama
Sekundarno na kojem se trguje s ranije izdanim
vrijednosnicama i na kojima ne sudjeluju poslovni subjekti koji su
iste emitirali
Glavne institucije hrvatskog trita kapitala su poslovne banke,
burze, OTC trita, investicijski fondovi i brokerske kue
Vidi i Dionica.

Trite vrijednosnih papira[uredi VE | uredi]

Vidi takoer:

Vrijednosni papiri
Najamnine i trite rada

Protekcionizam[uredi VE | uredi]
Vidi Protekcionizam
Naelo komparativne prednosti
1817. naelo je formulirao Ricardo. Prema njegovom naelu
svaka zemlja uiva korist ako se specijalizira za proizvodnju i
izvoz onih dobara koje moe proizvesti uz relativno nie
trokove.

Ekonomske posljedice dravnog duga[uredi

VE | uredi]
Vidi Dravni proraun.

Fiskalna politika[uredi VE | uredi]

 Podrobniji lanak o temi: Fiskalna politika
Fiskalna politika je proces oporezivanja i javnih rashoda kojima
je cilj ublaavanje poslovnih ciklusa i osiguranje privrednog rasta
bez inflacije.

Bilanca meunarodnih plaanja (platna

bilanca)[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Bilanca meunarodnih plaanja
Bilanca meunarodnih plaanja (platna bilanca) je izvjetaj
koji prikazuje sve transakcije neke drave s ostalim svijetom u
nekom vremenskom periodu. Izvjetaj ukljuuje kupnju i prodaju
dobara i usluga, vladine transakcije i kretanja kapitala.

Devizni teajevi i sustavi[uredi VE | uredi]

Podrobniji lanak o temi: Devizni teaj
Devizni teaj izraava cijenu strane valute u domaem novcu, te
pokazuje koliko je domaeg novca potrebno dati za jednu ili 100
jedinica stranog novca.

Vidi jo[uredi VE | uredi]

Ekonomska politika
Multiplikator
Sredinja banka
Ekonomski rast
Nezaposlenost
Kategorija:
Makroekonomija
Navigacijski izbornik
Niste prijavljeni

Razgovor

Doprinosi

Otvori novi suradniki raun

Prijavi se
Stranica
Razgovor
itaj
uredi VE
uredi
Vidi povijest
Trai
Kreni

Glavna stranica
Kafi
 Novosti
Nedavne promjene
Sluajna stranica
Pomo
Donacije
Ispis/izvoz
Napravi zbirku
Preuzmi kao PDF
Inaica za ispis
Wikimedijini projekti
Zajedniki posluitelj
Pomagala
to vodi ovamo
Povezane promjene
Postavi datoteku
Posebne stranice
Trajna poveznica
Podatci o stranici
Stavka (Wikipodatci)
Citiraj ovu stranicu
Drugi jezici

Bosanski
English
Espaol


/ srpski


Jo 80 drugih jezika
Uredi meuwikije
Ova je stranica posljednji put ureivana dana 4. lipnja 2016. u 14:14.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim
uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za
detalje.

Zatita privatnosti

Impresum

Uvjeti koritenja | Pravne napomene | Odricanje od odgovornosti

Razvojni programeri

Izjava o kolaiima

Prikaz za mobilne ureaje