Ergonomija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovaj lanak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena
izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne reenice i navodi mogli bi biti
obrisani. Pomozite Wikipediji tako to ete navesti validne izvore putem referenci te
nakon toga moete ukloniti ovaj ablon.

Ergonomija dizajnira predmete za bolju interakciju sa ljudima.

Ergonomija je nauka koja se bavi dizajnom proizvoda tako da oni najbolje budu
prilagoeni ljudskom tijelu.
Ergonomija se uglavnom shvata kako je to definisano u prethodnoj definiciji. Ipak, ona, u sutini,
ali i sadrajno, jeste multi i interdisciplinarna nauka koja se bavi sistemom ovjek-maina, kako bi
se maina prilagodila ovjekovim bio-psiho-socijalnim ogranienjima i zahtjevima, kako bi
upotreba maine bila efikasnija, bezbjednija i pouzdanija. Pod pojmom maina podrazumijeva se
svaki materijalni predmet sa kojim ovjek dolazi u dodir prilikom obavljanja nekog posla, tako da
je maina i tastaura raunara, obina olovka, ali i lokomotiva, automobil, avion itd. Na poetku
nastanka ove nauke, neposredno poslije Drugog svjetskog rata, akcenat je bio na prilagoavanju
maine (shvaene na prethodni nain) ljudskom tijelu i njegovim ogranienjima. Ipak, danas se
ne moe zanemariti da ovjekova psihika i socijalna ogranienja, potrebe, zahtjevi mogu biti
takoer limit u koritenju nekog sredstva, i da i njih treba uitavati prilikom projektovanja
tehnikog sredstva ili tehnikog sistema.
Nastanak ergonomije se vezuje za brzi razvoj tehnike i tehnikih sredstava koja su bila sve
savrenija i efikasnija, ali se onda javio ovjek kao onaj koji svojim ogranienjima postaje
limitirajui faktor njegovog razvoja. Naprimjer, tehniki uzevi neko najsavrenije sredstvo nije
"ergonomsko" ako ga ovjek sa svojim bio-psiho-socijalnim karakteristikama ne moe efikasno
koristiti, i to je danas limitirajui faktor tehnikog i tehnolokog razvoja.
Ergonomijom se danas bave biolozi, antropolozi, psiholozi, sociolozi, ali sva znanja koja nosi
svaka od nabrojanih i drugih struka ne znai nita ako se ne integriu u skup jedinstvenih i
usklaenih zahtjeva koji se moraju postaviti pred projektanta ili dizajnera tehnikog sredstva, da
bi ono zadovoljilo sve potrebe i zahtjeve ovjeka.
Jednostavan primjer primjene ergonomije je stolica za sekretaricu:
 Visina sjedita moe da se podeava - da noge ne bi visile ve
da dodiruju (tj da se oslanjaju) na pod.

Da ima rukohvate da prilikom kucanja na tastaturi nadlaktice

budu oslonjene, da se ruke i ramena manje zamaraju.

Naslon stolice treba da pridrava dio kime u lumbalnom dijelu.

Stolica treba da ima mogunost okretanja u krug da bi se mogao

opsluivati sto koji je jednim dijelom raunarski, a drugim dijelom
za pisanje.

Stolica treba da ima tokove da se malim odgurivanjem nogama

moe prii nekom bliem ormaru bez ustajanja i sl.

Takoer pogledajte[uredi | uredi izvor]

Interakcija ovjeka i raunara

Interakcija ovjeka i raunara

Sigurnosno inenjerstvo

Lillian Gilbreth

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

NIOSH Topic Page on Ergonomics and Musculoskeletal
Disorders

Office Ergonomics Information iz European Agency for Safety

and Health at Work

Human Factors Standards & Handbooks iz University of

Maryland Department of Mechanical Engineering

Commons ima datoteke na

temu: Ergonomija

Kategorije:
Drutvene nauke
Psihologija
Tehnologija
Ergonomija

Navigacija
Niste prijavljeni

Razgovor

Doprinosi
 Napravi korisniki raun

Prijavi me

Stranica
Razgovor

itaj
Uredi
Uredi izvor
Historija
Pretraga

Idi

Poetna strana
Odabrani lanci
Portali
Kategorije
Nedavne izmjene
Sluajna stranica
Interakcija
Pomo
Igralite
Vrata zajednice
arija
Novosti
Donacije
tampaj/izvezi
Napravi knjigu
Uitaj kao PDF
Za tampanje
Na drugim projektima
Wikimedia Commons
Alati
ta vodi ovamo
Srodne izmjene
Postavi datoteku
Posebne stranice
Trajni link
Informacije o stranici
Na Wikipodacima
Citiraj ovu stranicu
Drugi jezici

English
Espaol
 Hrvatski
Bahasa Indonesia

/ srpski


Jo 42
Uredi veze
Ova stranica je posljednji put izmijenjena na datum 30 novembar 2014 u 01:01.
Tekst je dostupan pod slobodnom licencom Autorstvo-Dijeliti pod istim uvjetima;

mogu se primijeniti i dodatni uvjeti. Koritenjem ovog sajta slaete se s uvjetima

koritenja i pravilima o privatnosti. Wikipedia je zatitni znak neprofitne
organizacije Wikimedia Foundation, Inc.

Politika privatnosti

O Wikipediji

Odricanje odgovornosti

Razvojni programeri

Izjava o kolaiima

Mobilni prikaz