UDK 657/685:336 Nakladnik: HZ RIF 10000 Zagreb J. Gotovca 1/II www.rif.hr e-mail: rif@rif.

hr Godina LIII RUJAN 2007

9
2007

Raunovodstvo i financije 9/2007.

PROF. DR. SC.
FERDO SPAJI
1941. - 2007.

ISSN 0350-4506

9 770350 450008

TISKANICA Potarina plaena u poti 10000 Zagreb

Korica RIF 9.indd 1 8/22/07 2:05:10 PM

 IN MEMORIAM

zaunutarnja.indd
koricu.indd 2 1 8/22/07 2:19:04 PM 8/22/07 2:22:02 PM
 IN MEMORIAM
PROF. DR. SC.
8. listopada 1941. - 24. srpnja 2007.
Ferdo Spaji roen je 8. listopada 1941. godine u Dri-
novcima opina Grude. Osnovnu kolu zavrio je 1956.
godine u Donjim Andrijevcima. Srednju ekonomsku kolu
zavrio je 1960. u Bosanskom Brodu. Ekonomski fakultet
u Zagrebu upisao je kolske godine 1960/61., a diplomi-
rao je mikro smjer 12. sijenja 1965. Akademski stupanj
magistra ekonomskih znanosti za financijsko-raunovod-
stveno podruje stekao je 1978. godine na Ekonomskom
fakultetu u Zagrebu. Iz istog podruja stekao je doktorat
znanosti u prosincu 1990. godine na Ekonomskom fakul-
tetu u Zagrebu.
Poslije diplomiranja na Ekonomskom fakultetu do
odlaska na odsluenje vojnog roka radio je kratko vrijeme
u Skuptini opine u Slavonskom Brodu. Po odsluenju
vojnog roka 1966. zaposlio se u eljezari Sisak, gdje je
radio dvije godine na poslovima efa raunovodstva i
ekonomskog analitiara. Tijekom 1969. godine zaposlio
se u Industrijskom projektnom zavodu u Zagrebu, gdje je
radio na poslovima samostalnog projektanta ekonomiste.
Od polovine 1970. godine do travnja 1978. radio je na
poslovima vieg privrednog savjetnika u TEB-u. Kao
mlad i ve afirmiran strunjak na podruju raunovod-
stva od 1971. kontinuirano do 1978. godine radio je na
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u dopunskom radnom
odnosu kao asistent iz predmeta Osnove raunovodstva.
Redovni radni odnos na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu
zasnovao je 1978. godine. Od zasnivanja redovnog radnog
odnosa s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu ukljuen je
u sve oblike nastave iz podruja raunovodstva i ostale
fakultetske aktivnosti. Izvodio je nastavu iz predmeta
Osnove raunovodstva, Raunovodstvo trokova i
Oporezivanje dohotka i dobiti te sudjelovao u izradi
znanstvenih i strunih projekata. Do kraja 1986. godine
bio je 10 godina tajnik poslijediplomskog studija Po-
slovne financije i raunovodstvo. Od 1998. godine bio
je voditelj i predava na poslijediplomskom znanstvenom
studiju Raunovodstvo, revizija i financije. Obnaao je
i dunost proelnika Katedre za raunovodstvo. Bio je
predsjednik i vie puta lan Savjeta Fakulteta. Bio je lan
raznih komisija i odbora Znanstveno-nastavnog vijea i
drugih tijela Fakulteta. Dunost prodekana za financije
obnaao je u razdoblju od 1994. do 1996. godine. Vie
godina bio je lan Upravnog vijea Sveuilita u Zagrebu
i lan Vijea za proraun i financije Sveuilita u Zagrebu.
Obnaao je dunost potpredsjednika Hrvatskog odbora za
raunovodstvo i raunovodstvene standarde imenovanog
od Vlade Republike Hrvatske 1993. godine.
Kao strunjak s podruja raunovodstva bio je lan:
- strunog savjeta Hrvatskog fonda za privatizaciju,
- strunog savjeta Dravne revizije,
- Poreznog savjeta pri Ministarstvu financija te
- raunovodstvenog savjeta za izradu sustava rauno-
vodstva prorauna.
za koricu.indd 3
FERDO SPAJIC
Pri Ministarstvu uprave i pravosua bio je lan ispit-
nog povjerenstva za steajne upravitelje, a pri Ministar-
stvu financija bio je lan ispitnog povjerenstva za porezne
savjetnike.
Od prvih dana osamostaljenja Republike Hrvatske,
aktivno je sudjelovao u izradi i implementaciji propisa
na podruju raunovodstva i poreza. Za osobite zasluge
u gospodarstvu prof. Spaji odlikovan je Redom Danice
hrvatske s likom Blaa Lorkovia.
Prof. Spaji je bio takoer aktivan lan profesionalnih
udruga raunovoa:
- Europske asocijacije izvrnih menadera (EOMA),
- Europske asocijacije raunovoa,
- Europske konfederacije Instituta internih revizora,
- Sekcije internih revizora Hrvatske zajednice rauno-
voa i financijskih djelatnika,
- Udruge raunovoa i financijskih djelatnika Zagreb,
- Udruge raunovoa i financijskih djelatnika Mostar.
Niz godina u kontekstu meufakultetske suradnje
bio je i profesor na Ekonomskom fakultetu sveuilita u
Mostaru to mu je unato iznimnom naporu predstavljalo
veliko zadovoljstvo.
Kao eminentni strunjak i znanstvenik bio je lan
nadzornih odbora i konzultant brojnih hrvatskih tvrtki i
javnih ustanova.
Poslije prijelaza na Ekonomski fakultet, tj. od 1978.
godine zadrao je kontinuirani kontakt s praksom su-
djelujui na seminarima i savjetovanjima u organizaciji
Fakulteta i raznih strunih organizacija i profesionalnih
udruga, kao to su: Hrvatsko udruenje revizora, Hrvatsko
udruenje raunovodstvenih eksperata, Hrvatsko drutvo
ekonomista, a ponajvie Hrvatske zajednice raunovoa i
financijskih djelatnika. U dugogodinjem znanstveno-na-
stavnom radu kao strunjak u stalnom kontaktu s praksom
profesor Spaji je samostalno izradio vie projekata s po-
druja raunovodstva. Brojnim intervjuima u tisku, istu-
pima u medijima te nastupima na strunim i znanstvenim
skupovima Ferdo Spaji je artikulirao probleme i potrebe
raunovoa te znatno unaprijedio raunovodstvenu struku
i znaajno doprinio njenoj afirmaciji.
Aktivno je sudjelovao u izradi programa i edukaciji
raunovodstvene i revizijske profesije. Pri tome potrebno
je istai sljedee aktivnosti:
- sudjeluje u edukaciji za zvanje ovlateni revizor
koju organizira Hrvatska udruga revizora,
- sudjeluje u izradi programa i edukaciji za zvanje
ovlateni raunovoa, u organizaciji Hrvatske udru-
ge raunovodstvenih eksperata,
- sudjeluje u izradi programa i edukaciji za zvanje sa-
mostalni raunovoa, organizator kojeg je Hrvatska
zajednica raunovoa i financijskih djelatnika,
8/23/07 10:20:58 AM
 IN MEMORIAM
- sudjeluje u edukaciji menadmenta Zagre-
bake banke, Kra d.d. i uro akovi d.d.,
INA d.d., FINA-e i niza drugih uglednih i
uspjenih tvrtki,
- sudjeluje u edukaciji dravnih revizora Dr-
avnog ureda za reviziju, gdje je bio i lan
ispitnog povjerenstva,
- sudjeluje u edukaciji fond-menadera u
organizaciji Agencije za nadzor mirovinskih
fondova (Hagene).
Znanstvena djelatnost profesora Spajia
zapoela je obranom magistarskog rada 1978.
godine pod naslovom Funkcija raunovodstva u
suvremenim uvjetima poslovanja OUR-a. Dok-
torsku disertaciju pod nazivom Funkcije rauno-
vodstva u socijalistikoj samoupravnoj privredi
obranio je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu
u prosincu 1990. godine. Iste godine izabran je u
znanstveno-istraivako zvanje znanstvenog su-
radnika, a potom u znanstveno-nastavno zvanje
docent za predmete Raunovodstvo i Rauno-
vodstvo trokova. U znanstveno-nastavno zvanje
izvanrednog profesora za znanstveno podruje
drutvenih znanosti polje ekonomskih znanosti
za predmete Raunovodstvo i Raunovodstvo
trokova izabran je 1997. godine. Samostalno ili
u suautorstvu objavio je 50-ak znanstvenih i na
stotine strunih radova. Na istom podruju kao
autor ili suautor objavio je znatan broj knjiga i pri-
runika. Uz to, velikom broju knjiga i prirunika
bio je redaktor, recenzent i urednik. Od poetka
rada na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu prof.
Spaji je svoj znanstveni i struni rad usmjerio
na podruje raunovodstva, a potom i poreza.
U okviru toga ue podruje je raunovodstvo
trokova - raunovodstvo profitnih organizacija.
Podruje poreza kojim se bavio je integralni dio
raunovodstva profitnih organizacija. U svojim
radovima istraivao je uinke raunovodstvenih
politika na porez i obrnuto uinke poreznih pro-
pisa na bilancu i ostale financijske izvjetaje. U
istraivanju i radu uvijek je polazio od injenica
da su informacije o porezima dio raunovodstve-
nih informacija potrebnih menadmentu i da je
raunovodstvo temeljni izvor informacija za
porezne vlasti.
Poseban struni i znanstveni izazov bile su
mu kontroverze u zakonskoj regulativi i najsloe-
nija raunovodstvena, financijska i porezna pita-
nja koja je s lakoom rjeavao. Svoje racionalne,
praktine i utemeljene strune stavove energino
je i nekompromisno javno iznosio i zastupao.
Posebno je bio osjetljiv na zamke administracije
i nesebino je bio na strani oteenih.
S genijalnom sposobnou pojednostavljenja
i smislom za praktinost analizirao je i tumaio
primjerice:
- prvu primjenu Meunarodnih raunovod-
stvenih standarda,
- ekonomske i financijske uinke prijelaza na
sustav poreza na dodanu vrijednost u odnosu
na sustav poreza na promet,
- financijske uinke zatitne kamate u pore-
znom sustavu kao instrumenta umanjenja
za koricu.indd 4
osnovice poreza na dobit i poreza na doho-
dak,
- plae u naravi kao vrlo sloeni porezno-prav-
ni fenomen.
Svoja najznaajnija djela objavio je zajedno
sa suradnicima u knjigama:
- Porez na dobit u Republici Hrvatskoj gdje
se prvi put u Republici Hrvatskoj uz opis
temeljnih elemenata sustava poreza na dobit
analiziraju i kritiki ocjenjuju specifina
rjeenja u hrvatskom Zakonu o porezu na
dobit kvantitativno izraena u obraenim
prijavama poreza na dobit po djelatnostima
i na razini drave. U posebnom poglavlju
on analizira mogui utjecaj dozvoljenih
alternativnih raunovodstvenih postupaka
(politika) na vremensko odgaanje obveze
poreza na dobit. U knjizi na cjelovit nain
istrauje i s financijskog aspekta ocjenjuje
utjecaj moguih raunovodstvenih alter-
nativa utemeljenih na izravnoj primjeni
Meunarodnih raunovodstvenih standarda.
Raunovodstvenom informacijom je predo-
io mogue ekonomske i financijske uinke
koje menadment moe poluiti izborom nog renomea i trinog uspjeha asopisa Rau-
odreenog alternativnog postupka;
- Primjena Meunarodnih raunovodstvenih
standarda;
- Raunovodstvo trgovakih drutava - uz
primjenu Meunarodnih raunovodstvenih
standarda i poreznih propisa;
- Raunovodstvo;
- Hrvatski zakon o porezu na dodanu vrijed-
nost.
Ove su knjige rezultat dugogodinjeg istra-
ivakog i praktinog rada. U njima profesor
objanjava strukturu raunovodstva, odnos rau-
novodstva i poslovnih financija te mjesto rau-
novodstva u organizacijskoj strukturi poduzea,
institucionalni okvir raunovodstva i financijskog
izvjetavanja, raunovodstvo zaliha, proizvodnje
a posebice raunovodstvo trokova poslovanja
i raunovodstvo rashoda i prihoda, utvrivanja
poslovnog rezultata te raunovodstvo uinaka
neposrednih i posrednih poreza. Prof. Spaji
bio je i idejni kreator sadraja Kontnog plana
HZRIF-a kao najvanijeg raunovodstvenog
alata kojega danas primjenjuju tisue hrvatskih
raunovoa.
Od brojnih znanstvenih referata posebno
valja istaknuti radove:
- Politika dividendi dionikih drutava u
pretvorbi;
- Raunovodstvene politike;
- Raunovodstvo trokova u funkciji uprav-
ljanja poduzeem;
- Stanje i smjernice razvoja raunovodstva
trokova i upravljakog raunovodstva u
Republici Hrvatskoj;
- Financijski uinci primjene poreza na doda-
nu vrijednost u Hrvatskoj;
- Zatitna kamata u sustavu poreza na dobit u
Republici Hrvatskoj;
- Utjecaj poreza na financijski poloaj gospo-
darskih subjekata u RH;
- Meuzavisnost financijskog raunovodstva
i raunovodstva za porezne svrhe.
Intenzivna znanstvena djelatnost profesora
Spajia oitovala se i u aktivnom sudjelovanju
na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i
inozemstvu.
Od 1991. do smrti prof. dr. sc. Ferdo Spaji
je glavni i odgovorni urednik asopisa Rauno-
vodstvo i financije. Te se dunosti prihvatio u
najteim, kriznim trenucima od osnutka asopi-
sa, preuzevi na sebe ogroman teret ponovnog
formiranja strune savjetnike slube, priku-
pljanja, ureivanja i pisanja strunih tekstova,
cjelodnevnog strunog konzaltinga te kreiranja
sadraja asopisa.
asopis Raunovodstvo i financije postao
je njegovo drugo JA. U tekim i zahtjevnim
trenucima, kvalitetu i opstanak asopisa pretpo-
stavio je svim ostalim ivotnim obvezama. Po-
zivi itatelja na strunu pomo bili su godinama
njegov prioritet. Nikada se nije ogluio na poziv
za strunu pomo. Nije stoga udno da je upravo
prof. Spaji zatitni znak i kljuna figura stru-
novodstvo i financije. Kao glavni i odgovorni
urednik asopisa Raunovodstvo i financije i
veine izdanja Hrvatske zajednice raunovoa i
financijskih djelatnika u posljednjem desetljeu
inicirao je, organizirao i uredio prijevode na
hrvatski jezik izdanja:
- Meunarodni raunovodstveni standardi
(izdanje 1991., izdanje 1996. i izdanje 2000.
godine),
- Robert M. Anthony, Osnove raunovod-
stva;
- Erich A. Helfert: Tehnike financijske anali-
ze (1997. godina);
- Meunarodni raunovodstveni standardi
- praktini vodi.
Osim dunosti glavnog i odgovornog
urednika prof. dr. sc. Ferdo Spaji dugogodinji
je potpredsjednik HZRIF-a, lan Izdavakog
savjeta, zasluni lan i naravno lan izvrnog
poslovodnog kolegija HZRIF-a.
Nenadana i prerana smrt zaustavila ga je
u dovretku brojnih zapoetih projekata. Na
njegovu stolu ostala su neodgovorena pitanja
adresirana iskljuivo na njega kao strunjaka koji
nikada nije iznevjerio. Ostalo je i veliko pitanje
svih nas: kako dalje bez naega Ferde?
Smru prof. Spajia nastao je veliki gubi-
tak za raunovodstvenu struku, a posebno za
Hrvatsku zajednicu raunovoa i financijskih
djelatnika. Izraavamo u ime Hrvatske zajednice
raunovoa i financijskih djelatnika veliku suut
njegovoj obitelji i svim njegovim odanim kolega-
ma i prijateljima.
Neka je velika hvala naemu glavnom
uredniku, prijatelju i kolegi prof. dr. sc. Ferdi
Spajiu za sve to je uinio za nau struku i
neka mu je vjena slava.
8/23/07 10:21:00 AM
 KATARINA AGER - BORIS TUEK - VESNA VAIEK - LAJO AGER

POREZI Obraun plaa i Hrvatski

OSNOVE
Zbirka stajalita Ministarstva nancija
o primjeni poreznih propisa drugog dohotka porezni propisi
RAUNOVODSTVA
PDV NEKRETNINE POSEBNI POREZI DOHODAK
u 2007. godini u 2007.

DOPRINOSI DOBIT OSTALA JAVNA DAVANJA
OPI POREZNI ZAKON

Raunovodstvo za neraunovoe
Redaktor
Lajo ager

place2.indd 1 1/5/07 1:01:21 PM korica .indd 1 1/20/07 12:42:08 PM

5/16/07 9:25:56 AM

kori.sa sveuc.indd 1 4/24/07 10:05:20 AM

NA A N OVA I Z DA N JA - n a r u d b e n i c a n a k r a j u a s o p i s a

UDRUGA RAUNOVOA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA

ZAGREB, Zagreb,Ul. kneza Mislava 1, tel/faks 4612960,
MB: 3282139,
HRVATSKA ZAJEDNICA iro-raun:2402006-1100078977
RAUNOVOA I FINANCIJSKIH e-mail:udruga.rfd.zagreb@zg.htnet.hr.
DJELATNIKA, http:/www.udruga.rfd.zagreb.htnet.hr
ZAGREB, Jakova Gotovca 1/II,
potanski pretinac 732; OBAVIJEST O TEMAMA NA TRIBINI SRIJEDOM
U RUJNU 2007. GODINE
iroraun: 2360000-1101241118 kod Zagrebake banke d.d.,
Zagreb, Porezni broj: 3207749; TRIBINA SRIJEDOM
PUNOPRAVNA LANICA
International Federation of Accountants U srijedu 19. 9. 2007. godine u 12 sati u EUROPSKOM DOMU Juriieva 1/I
Meunarodna federacija raunovoa odrat e se predavanje o temi:
International Accounting Standards
Committee OBVEZNA DOKUMENTACIJA KAO UVJET NEOPOREZIVIH ISPLATA
Meunarodni komitet za raunovodstvene NAKNADA, NAGRADA I POTPORA ZAPOSLENIMA I DRUGIM FIZIKIM
standarde OSOBAMA
European Confederation of Institutes of
Internal Auditing Predava: Mr. sc. MARIJA ZUBER, urednica-savjetnica u Hrvatskoj zajednici
Europska konfederacija instituta za internu RFD.
reviziju

Glavni urednik: prof. dr. sc. Ferdo Spaji

Zamjenik glavnog urednika: Ivan Idojti
U srijedu 26. 9. 2007. godine u 12 sati u EUROPSKOM DOMU Juriieva 1/I
Predsjednik Izdavakog savjeta: prof. dr. sc. Danimir Gulin odrat e se predavanje o temi:
Izdavaki savjet: eljka Antunovi, mr. sc. Katarina Bakija, Mislav Blai, mr.
sc. Slavica Pezer-Blei, Zoran Bogdanovi, prof. dr. sc. Mato Crkvenac, KUNA RADINOST I DOPUNSKO ZANIMANJE PREMA IZMIJENJENOM
Ivica Crni, mr. sc. Bogomil Cota, uro uti, prof. dr. sc. Jadranka Deeljin, ZAKONU O OBRTU I UVJETI ZA OSNIVANJE OBRTA
Ana Gospodinovi, Ivan Ivekovi, Vladimir Jankovi, prof. dr. sc. Boidar
Jeli, prof. dr. sc. Pero Jurkovi, prof. dr. sc. Franc Koletnik, Miroslav
Koul, prof. dr. sc. Vlado Leko, mr. sc. Ljerka Linzbauer, dr. Branko Lokin, Predava: Mr. DARKO TEREK, odvjetnik Zagreb.
mr. sc. edo Maleti, prof. dr. sc. Branimir Markovi, Ratko Markovi,
prof. dr. sc. Josipa Mra, prof. dr. sc. Silvije Orsag, prof. dr. sc. Mirko
Pulji, doc. dr. Branka Ramljak, mr. sc. Ante Samodol, Miroslav Sestri,
prof. dr. sc. Ferdo Spaji, Stjepan ambi, doc. dr. Lorena Monja-kare, Predsjednica Udruge
Rajko kari, prof. dr. sc. Jure imovi, prof. dr. sc. Stjepan Tadijanevi, RFD Zagreb:
Milan Ujevi, prof. dr. sc. Vesna Vaiek, prof. dr. sc. Vladimir Veselica,
prof. dr. sc. Lajo ager, prof. dr. sc. Katarina ager, Vera Winter Dragica Kutnjak, dipl. oec.

Direktor Strune slube: mr. sc. Slavko Leko

Izvrni direktori: Ivan Idojti, dr. sc. Davor Vaiek
Urednitvo: Prof. dr. sc. Ferdo Spaji, dr. sc. Davor Vaiek, mr. sc. Slavko Leko,
prof. dr. sc. Danimir Gulin, mr. sc. Bogomil Cota, prof. dr. sc. Lajo ager,
prof. dr. sc. Silvije Orsag, Ivan Idojti, Miljenka Cutvari, mr. sc. Marija
Zuber, Kornelija Sirovica, prof. dr. sc. Stjepan Tadijanevi, mr. Darko Terek,
mr. sc. Danica Lonar-Galek, Kreimir Abramovi, Ivica Mili

Internet adresa: http : // www.rif.hr

E-mail: rif@rif.hr
Direktor: 01 / 4686-502
Savjetnici: 01 / 4686-506
Glavni urednik: 01 / 4686-505 XLII. savjetovanje jesen 2007.
Pretplata i administracija: 01 / 4686-500 Hotel Soline Brela
Telefaks: 01 / 4686-496, 4686-497 25., 26. i 27. X. 2007.
asopis izlazi jedanput mjeseno. Godinja pretplata za 2007. godinu iznosi
1.160,00 kn (PDV uraunan). Redakcija ovog broja dovrena je 22. kolovoza 2007.
Tisak: Sveuilina tiskara d.o.o., Trg marala Tita 14, Zagreb,
tel. 01/4564-430
Fotograja naslovnice: Obrada HZRIF.

impresum 9.indd 3 8/23/07 10:29:53 AM

 SADRAJ SADRAJ

Prof. dr. sc. Ferdo Spaji MIROVINSKO OSIGURANJE

POELJNE PROMJENE U POREZNOM SUSTAVU 16 NOVI PROPISI O MIROVINSKOM
OSIGURANJU
mr. sc. Mihovil Rismondo 63

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
RAUNOVODSTVO
KONTROLA BOLOVANJA RADNIKA
PRIPREME ZA IZRADU PREMA NOVOM PRAVILNIKU HZZO
POSLOVNOG PLANA PODUZEA mr. Darko Terek 68
ZA 2008. GODINU
prof. dr. sc. Danimir Gulin 23

RAUNOVODSTVO TREZORSKIH
DIONICA
Ivan Idojti 27

PRIMJENA SUSTAVA STANDARDNIH TROKOVA U VRED-

NOVANJU ZALIHA PROIZVODNJE I GOTOVIH PROIZVODA TRGOVINA
dr. sc. Ivana Drai-Lutilsky, mr. sc. Hrvoje Perevi 33 KONTROLA CIJENA I OBVEZA PRI-
JAVE PROMJENE CIJENA NA OC-1 I
OC-2 OBRASCU
Miljenka Cutvari 71

PLAE I NAKNADE
TERENSKI DODATAK ZA RAD U
ZEMLJI I INOZEMSTVU
mr. sc. Marija Zuber 43
STIPENDIJE UENICIMA,
STUDENTIMA I PORTAIMA
Kornelija Sirovica
ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
NOVINE IZ ZAKONA O ZATITI POTROAA
Mladen Nagoda 76
48
ZAKON O TAJNOSTI PODATAKA
I POSLOVNA TAJNA
mr. Darko Terek 81

JAVNE FINANCIJE

OPOREZIVANJE PDV-om USLUGA U POSLOVANJU S

INOZEMSTVOM
Miljenka Cutvari 55 TURIZAM
NOVI ZAKON O PRUANJU USLUGA
U TURIZMU
mr. sc. Jasenka tiglec 83

DJELATNOST TURISTIKIH VODIA,

PRATITELJA, ANIMATORA I
ZASTUPNIKA
Koraljka Ladei-Masnec, Miljenka Cutvari 89

Broj 9/2007.

sadrzaj NOVI.9 indd.indd 14 8/23/07 12:09:47 PM

 SADRAJ SADRAJ

IN MEDIAS RES OBAVIJESTI

CIJENA DOBROG RASPOLOENJA mr. sc. Mirjana Popovi 96 Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada,
dnevnica i otpremnina 115
Rokovi dostave poreznih izvjea u Poreznu upravu u rujnu 2007. godine 117
Nove stope prireza koje nisu sadrane u prilogu "Obavijesti" dodatak uz
ODGOVORI NA PITANJA Rif br. 1/07. 117
Miljenja Ministarstva nancija 98 Pregled koecijenata porasta cijena u Hrvatskoj u 2007. godini 117
Srednji teajevi HNB 119

OBJAVE FINANCIJSKIH IZVJETAJA 121

NOVI PROPISI 112

IZ RIF-a
KOMEMORACIJA U RIF-u 113 PRILOG za proraun i
ISPRAAJ NA MIROGOJU 113
neprotne organizacije

NAJNOVIJE INFORMACIJE Prilog izlazi mjeseno kao tematska

dopuna sadraja asopisa Raunovodstvo
POZOR 114 i nancije za itatelje iz podruja javnog i
neprotnog sektora. U okviru pretplate
na asopis Raunovodstvo i nancije
prilog aljemo na zahtjev i svim ostalim
zainteresiranim pretplatnicima.

Broj 9/2007.

Program strunoga usavravanja za OVLATENOGA INTERNOG REVIZORA

Uvjeti za pristupanje ispitu: VSS
OPI DIO (60 sati) RAUNOVODSTVO tri godine radnog iskustva na poslovima
REVIZIJA - raunovodstva; - nancija; - revizije; - interne revizije; - kontrole i kontrolinga
FINANCIJSKO UPRAVLJANJE ISPIT pismeni - prvi dan - opi dio
PRAVO DRUTAVA - drugi dan - posebni dio
ORGANIZACIJA I MENADMENT Prag prolaznosti: - Interna revizija: 70%
POSEBNI DIO - moduli A, B i C i D (60 sati) - Ostale discipline 60%
A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE Certikati:
1. BANKARSTVO I FINANCIJSKE INSTITUCIJE - izdaju se nakon poloenog pismenog ispita
2. RAUNOVODSTVO BANAKA I FINANCIJSKIH INSTITUCIJA - zvanje OVLATENI INTERNI REVIZOR
3. INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA Specijalist za podruje:
B) GOSPODARSTVO - banaka i nancijskih institucija
1. TROKOVNO I UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO - gospodarstva
2. FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO - prorauna, proraunskih korisnika i neprotnih organizacija
3. INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVU - informacijskih sustava
C) PRORAUN, PRORAUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE Priznavanje drugih certikata (uz polaganje razlikovnog gradiva):
ORGANIZACIJE - ovlateni revizor (HUR)
1. RAUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA - ovlateni dravni revizor
2. RAUNOVODSTVO PRORAUNA I PRORAUNSKIH KORISNIKA - ovlateni raunovoa (HURE)
3. INTERNA REVIZIJA U PRORAUNU, PRORAUNSKIM - priznavanje zavrenog poslijediplomskog studija
KORISNICIMA I NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA
D) INFORMACIJSKI SUSTAVI
1. UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA
2. KONTROLA I REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA Naknada za struno usavravanje i polaganje ispita za ovlatenog internog
3. INTERNA REVIZIJA revizora iznosi 5.000,00 kuna + PDV, a za polaznike s priznatim certikatima i
zavrenim poslijediplomskim studijem 3.000,00 + PDV.
Naknada se doznauje prije poetka predavanja na iroraun:
2360000 - 1101241118; Hrvatska zajednica raunovoa i nancijskih
djelatnika, Zagreb, Matini broj: 3207749
X. ciklus strunoga usavravanja (predavanja) odrat e se:
1. OPI DIO OD 22. DO 27. listopada 2007. od 8 do 13 i od 16 do 19 i 15 sati (od 13 do 16 pauza)
2. POSEBNI DIO od 05. do 10. studenoga 2007. (satnica kao pod 1.)
3. ISPIT - 07. i 08. prosinca 2007. godine.
Broj1 9/2007.
PRIJAVNICA Raunovodstvo i nancije; ZAGREB, Jakova Gotovca 1; tel: +385 4686 502, 4686 505; e-mail: rif@rif.hr

sadrzaj NOVI.9 indd.indd 15 8/23/07 12:09:49 PM

 PROF. DR. SC. FERDO SPAJI

Poeljne promjene u poreznom sustavu

1. UVOD1 Hrvatskoj na svim razinama moe se kvantitativno izraziti kroz
udjel poreznih prihoda u ukupnim javnim prihodima. Izdanost
Postojei porezni sustav u Hrvatskoj rezultat je porezne re- pojedinih poreznih oblika izraava se pak njihovim udjelom u
forme koja se poela provoditi 1994. godine, najprije na podruju ukupnim poreznim prihodima. Podatke za posljednje tri i pol
oporezivanja dohotka i dobiti. U zakonodavnom smislu porezna
godine prikazujemo u nastavku u tablici.
reforma je zavrena poetkom primjene Zakona o porezu na
dodanu vrijednost 1. sijenja 1998. godine. Iako su u razdoblju
od poetnih godina porezne reforme do danas na podruju opo- Tablica 1.: Struktura poreznih prihoda na razini konsolidirane
rezivanja dohotka i dobiti u vie navrata doneseni novi zakoni i ope drave (novani iznosi u milijunima kuna)
provedbeni propisi, te promjene po opsegu i kvaliteti nisu imale
Red.
obiljeje reformi, iako su za politike svrhe oznaavane kao mini Opis 2003. 2004. 2005. 2006.
br.
reforme.
U vremenskom razdoblju od priblino deset godina primjene 1 2 3 4 5 6
novog poreznog sustava mogue je ocijeniti postignute rezultate u 1. Prihodi 89.314 96.427 103.101 112.281
odnosu na ciljeve koji su postavljeni pred porezni sustav. Ciljevi 2. Prihodi od poreza 53.834 56.425 60.521 66.768
porezne reforme u Hrvatskoj izraeni su zahtjevima kojima pore- 3. Udjel poreznih prihoda 60,27% 58,51% 58,70% 59,46%
zni sustav treba: Porez na dodanu
1. osigurati dovoljno sredstava za financiranje stalnih potreba 4. 28.129 29.864 32.243 35.143
vrijednost
drave (naelo izdanosti),
Udjel PDV-a u poreznim
2. usmjeriti na oporezivanje potronje, 5. 52,25% 52,92% 53,27% 52,63%
prihodima
3. ravnomjerno i pravedno rasporediti porezni teret,
4. biti jednostavan, jasan i administrativno uinkovit, 6. Troarine 10.482 10.625 10.939 11.564
5. to manjim izmjenama zakona reagirati na promjene u fiskal- Udjel troarina u
7. 19,47% 18,83% 18,07% 17,32%
nom i privrednom okruenju, poreznim prihodima
6. slijediti suvremene porezne sustave i voditi rauna o integra- 8. Porez na dohodak 7.198 7.764 7.824 9.496
cijskim zahtjevima, Udjel poreza na dohodak
9. 13,37% 13,75% 12,92% 14,22%
7. poticati ulaganja stranaca u Hrvatsku.2 u poreznim prihodima
Analiza svih dostignutih ciljeva porezne reforme prelazi okvir 10. Porez na dobit 4.318 4.396 5.572 7.454
ovoga referata. O nekima e biti rijei uz pojedine porezne oblike. Udjel poreza na dobit u
Uvodno moemo utvrditi da rjeenja u sustavu oporezivanja dobiti 11. 8,02% 7,79% 9,20% 11,17%
poreznim prihodima
i dohotka uz relativno nisku stopu poreza na dobit, neoporezivanje 12. Carina 1.810 1.590 1.562 1.588
dividendi i kapitalnih dobitaka od financijske imovine ne osigu- Udjel carine u poreznim
rava pravedno rasporeivanje poreznog tereta. esto nebitne, 13. 3,36% 2,81% 2,58% 2,38%
prihodima
nejasne promjene u poreznim propisima znaajno nepovoljno
14. Ostali porezni prihodi 1.897 2.186 2.381 1.523
utjeu na administrativnu uinkovitost. este promjene poreznih
Udjel ostalih poreznih
propisa same po sebi su negativna karakteristika poreznog sustava. 15. 3,53% 3,90% 3,96% 2,28%
prihoda
Pokuaji privlaenja stranih investicija kroz rjeenja u poreznom
sustavu (zatitna kamata, poticaji ulaganja i drugo) nisu poluili Visoki udjel poreznih prihoda u ukupnim prihodima konsoli-
oekivane rezultate. dirane ope drave potvruje izdanost poreza i njihovo fiskalno
U ovom lanku emo ukazati na mogue promjene kod fiskal- znaenje u financiranju javnih potreba. U prihode konsolidirane
no najznaajnijih poreznih oblika kojima e se zadrati i poveati ope drave ukljueni su i doprinosi, dok su u porezne prihode
izdanost poreznih prihoda i kojima e se umanjiti neravnoprav- ukljueni samo prihodi od poreza. U strukturi poreznih prihoda
nost, odnosno nepravednost u sustavu oporezivanja. uoljiv je kontinuirano visoki udjel posrednih poreza s oko 70%
(porez na dodanu vrijednost i troarine) u ukupnim poreznim
2. IZDANOST POREZNIH PRIHODA prihodima. Ovako visoki udjel poreznih prihoda i relativno nizak
U odnosu na zahtjeve postavljene pred porezni sustav izda- udjel neposrednih poreza u poreznim prihodima ocjenjuje se
RUJAN 2007.

nost poreznih prihoda kao izvora financiranja javnih potreba u kao nedostatak poreznog sustava. Visok udjel poreza u ukupnim
prihodima, kao i visok udjel posrednih poreza u Hrvatskoj, poslje-
1
Ovaj referat u veem dijelu je preuzet iz referata autora koji je objavljen pod dica je utjecaja irih drutvenih prilika, a ne samo institucionalnih
istim naslovom u Zborniku radova Ekonomska politika Hrvatske u 2007. godini,
14. tradicionalno savjetovanje Hrvatskog drutva ekonomista, Opatija, 2006. rjeenja u samom poreznom sustavu. Iako su poeljne promjene u
2
Zahtjevi postavljeni pred porezni sustav Hrvatske ukljuuju i zahtjeve koji navedenom smjeru, one nisu izvedive samom promjenom poreznih
se u pravilu postavljaju pred dobar porezni sustav - vidi Richard i Peggy Mus-
grave: Javne financije u teoriji i praksi (prijevod), Institut za javne financije, Za-
propisa, njih u Hrvatskoj ograniavaju drutvene prilike, restruk-
greb, 1993., str. 228. turiranje gospodarstva, nezaposlenost, posljedice rata, pretvorba

16 Raunovodstvo i nancije

SPAJIC-k.indd 16 8/22/07 1:08:43 PM

 i drugo svojstveno zemljama u tranziciji. Postupne promjene u propisom stimulirati da umjesto otvaranja obrta osnivaju drutvo
poreznom sustavu treba prilagoavati novonastalim uvjetima. s ogranienom odgovornou? Porezni propisi bi glede izbora
pravnog oblika za obavljanje gospodarske djelatnosti morali biti
3. POREZ NA DOBIT I POREZ NA DOBIT PO neutralni. U sustavu oporezivanja dobiti i dohotka nije prihvatljiva
ODBITKU tako velika razlika u poreznom optereenju izmeu dobiti i dohot-
ka. U uvjetima kada je porezno optereenje priblino jednako nisu
3.1. Porezni obveznici
potrebne odredbe o prisilnoj promjeni statusa poreznog obveznika
Iako je u poreznom sustavu Hrvatske prihvaeno da su pravne jer on sam prema svojim uvjetima izabire porez na dobit ili porez
osobe osnovane s ciljem stjecanja dobiti, obveznici poreza na do- na dohodak. U nastavku u tablici prikazujemo strukturu obveznika
bit, a fizike osobe obveznici poreza na dohodak, u dosadanjim poreza na dobit i prosjenu godinju poreznu obvezu.
promjenama propisa o oporezivanju dobiti najee su mijenjane
odredbe o fizikim osobama obveznicima poreza na dobit. U svim Tablica 2.: Broj obveznika i prosjena godinja obveza poreza na
razdobljima vrijedeih promjena propisa zadrano je naelo da fi- dobit prema poreznim prijavama u razdoblju
zike osobe koje obavljaju obrt i slobodna zanimanja mogu prema 1994. - 2005.
vlastitoj odluci prijei iz sustava oporezivanja dohotka u sustav
Prosjean iznos
oporezivanja dobiti. Mijenjane su i ukidane odredbe u kojima su Broj prijava poreza
propisivani uvjeti ispunjenjem kojih fizike osobe koje obavljaju Godina u kn po obvezniku
obrt i slobodna zanimanja moraju iz sustava poreza na dohodak
Pravna Fizika Pravna Fizika
prijei u sustav poreza na dobit. Ukupno
osoba osoba osoba osoba
U razdoblju od 1. sijenja 2001. do 31. prosinca 2004. godine
1 2 3 4 5 6
u propisima o porezu na dobit nisu postojale odredbe prema koji-
1994. 55.922 141 56.063 16.122 26.371
ma su osobe koje obavljaju obrt i djelatnost slobodnih zanimanja
morale iz sustava poreza na dohodak prijei u sustav poreza na 1995. 67.570 480 68.050 18.886 53.761
dobit. To je bilo i logino jer je u tom razdoblju porezno optere- 1996. 70.252 948 71.200 25.870 58.736
enje kod obveznika poreza na dobit bilo priblino izjednaeno s 1997. 72.069 1.254 73.323 37.085 73.448
poreznim optereenjem obveznika poreza na dohodak. Stopa po- 1998. 72.706 1.946 74.652 38.432 59.934
reza na dobit u ovom razdoblju bila je 20%. Uz porez na dohodak 1999. 72.284 2.269 74.553 36.207 52.422
od dividende i udjela u dobiti od 15% porezno optereenje kod 2000. 71.310 2.611 73.921 44.159 53.570
obveznika poreza na dobit bilo je 32% uveano za prirez na 15%. 2001. 69.851 2.076 71.927 46.603 39.230
Raspon stopa poreza na dohodak (bez prireza) bio je od 15 do 2002. 69.728 1.963 71.691 55.071 38.337
45%. Odreena pogodnost za obveznike poreza na dobit, pa dakle
2003. 71.896 1.894 73.790 56.839 43.026
i za fizike osobe koje su iz sustava poreza na dohodak prele u
sustav poreza na dobit, bila je u tome to se plaanje poreza na 2004. 75.322 1.782 77.104 63.464 43.682
dohodak na dividendu i udjel u dobiti odgaa u razdoblje isplate 2005. 80.089 1.812 81.901 75.638 59.825
dividende i udjela u dobiti. Za iznose dividende i udjela u dobiti
Kroz broj fizikih osoba koje su obveznici poreza na dobit u
koji nee biti isplaeni, konano porezno optereenje ostaje 20%.
pojedinim godinama, vidi se utjecaj odredbi u propisima o porezu
U sustavu poreza na dohodak oporezuje se godinji dohodak pro-
na dobit u kojima je propisano da ispunjenjem odreenih uvjeta
pisanim stopama ovisno o razredu.
fizike osobe moraju iz sustava poreza na dohodak prijei u sustav
U razdoblju od 1. sijenja 2005. godine u propise o porezu
poreza na dobit. Takve odredbe su postojale do kraja 2000. godine
na dobit ukljuene su odredbe koje obvezuju fizike osobe koje
do kada je kontinuirano rastao broj fizikih osoba obveznika pore-
obavljaju obrt i slobodna zanimanja da ispunjenjem jednoga od
za na dobit. Od 1. sijenja 2001. godine broj obveznika poreza na
propisanih uvjeta moraju iz sustava poreza na dohodak prijei
dobit fizikih osoba opada u odreenoj mjeri zbog nepostojanja
u sustav poreza na dobit. Na temelju ovih odredbi fizike osobe
prinudnih odredbi za prijelaz iz sustava poreza na dohodak u su-
koje su u 2005. godini ispunile jedan od propisanih uvjeta morale
stav poreza na dobit, ali i zbog priblino izjednaenog poreznog
su postati obveznici poreza na dobit od 1. sijenja 2006. godine.
optereenja fizikih osoba u sustavu poreza na dobit i u sustavu
Odredbe o prisilnom prijelazu iz sustava poreza na dohodak u su-
poreza na dohodak.
stav poreza na dobit nisu opravdane jer je nakon ukidanja poreza
U razdoblju od 1. sijenja 2006. godine valja oekivati porast
na dividende i udjele u dobiti (primici od dividendi i udjela u do-
biti ostvareni iz dobiti od 1. sijenja 2005. godine nisu dohodak) broja obveznika poreza na dobit fizikih osoba kako zbog prinud-
konano porezno optereenje 20%, a poreza na dohodak od 15% nih odredbi o prijelazu iz sustava poreza na dohodak u sustav po-
do 45% uveano za prirez. Zato poreznim propisom prisiljava- reza na dobit, tako i zbog znaajno manjeg poreznog optereenja
ti porezne obveznike da iz sustava poreza na dohodak s veim u sustavu poreza na dobit. Povoljnost manjeg poreznog optere-
RUJAN 2007.

poreznim optereenjem moraju prijei u sustav poreza na dobit
s manjim poreznim optereenjem?3 Zato poduzetnike poreznim
3
Kritiki osvrt na ova rjeenja i ire vidi Boidar Jeli: to izostaviti, do-
dati i izmijeniti u sustavu oporezivanja RH, asopis Raunovodstvo i financije, br.
11/2006., Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006.
str. 75.
enja koriste fizike osobe koje ostvaruju vei godinji dohodak.
Na razlike u visini prosjenog godinjeg dohotka i godinjeg
poreza fizikih osoba koje obavljaju obrt i slobodna zanimanja
koje plaaju porez na dohodak i prosjene godinje dobiti (pore-
zne osnovice) i poreza na dobit fizikih osoba koje su obveznici
poreza na dobit ukazuju i podaci u sljedeoj tablici.

Raunovodstvo i nancije 17
SPAJIC-k.indd 17 8/22/07 1:08:43 PM
 Tablica 3.: Porez na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja prema godinjim prijavama od 2000. do 2004. godine

Broj prijava Iskoriteni Porezna

Dohodak (u
Godina Iskazan osobni odbici osnovica (u 000
Iskazan gubitak Nula Ukupno 000 kuna)
dohodak (u 000 kuna) kuna)
1 2 3 4 5 6 7 8
2000. 85.358 9.525 6.982 101.845 3.420.728 1.130.764 2.289.964
2001. 87.433 9.821 6.810 104.064 3.788.757 1.244.684 2.544.073
2002. 91.138 10.933 6.547 108.618 4.068.915 1.298.102 2.770.813
2003. 94.807 12.561 6.471 113.839 4.445.277 1.653.904 2.791.373
2004. 97.584 14.098 6.182 117.864 4.582.304 1.707.518 2.875.786
nastavak tablice 3.

Prosjeni Prosjeni
Godinja porezna Broj za-
Prosjena stopa poreza na Udjel poreza u godinji broj zapo-
Godina obveza poslenika
poreznu osnovicu dohotku dohodak slenika po
(u 000 kuna) ukupno
(kuna) obvezniku
1 9 10 11 12 13 14
2000. 614.593 26,8% 17,9% 40.075 87.803 0,86
2001. 603.152 23,7% 15,9% 43.333 102.486 0,98
2002. 676.078 24,4% 16,6% 44.645 120.685 1,11
2003. 692.518 24,8% 15,5% 46.887 130.814 1,15
2004. 725.664 25,2% 15,8% 46.957 141.613 1,20

Usporedbom podataka iz tablice 2. u kojoj je prikazan broj
obveznika poreza na dobit u stupcu 6, prosjeni godinji iznos
poreza na dobit koji plaa fizika osoba i prosjenog godinjeg
dohotka u stupcu 12 tablice 3. Porez na dohodak od obrta i slo-
bodnih zanimanja uoava se da je prosjeni godinji dohodak
znaajno manji od prosjene godinje obveze poreza na dobit.
U 2005. godini prosjena godinja oporeziva dobit fizike osobe
bila je 305.763 kune, a prosjeni godinji dohodak fizikih osoba
u sustavu poreza na dohodak u 2004. godini bio je 46.957 kuna.
No, i uz ovako niski godinji dohodak prosjena stopa poreza na
dohodak u 2004. godini bila je 25,2%, a propisana stopa poreza
na dobit je 20% (konano oporezivi dohodak fizikih osoba, osim
za osobe koje su obveznici poreza na dohodak u inozemstvu koje
e porez na dividendu i udjel u dobiti platiti u zemlji u kojoj imaju
status rezidenta).
Godinja obveza poreza na dobit za 1.812 fizikih osoba u
2005. godini nakon umanjenja za olakice, osloboenja i poticaje
bila je 108.403.000 kuna, godinje po obrtniku 59.825 kuna. Go-
dinja obveza poreza na dohodak za 97.584 obveznika poreza na
dohodak u 2005. godini bila je 725.664.742 kune, godinje porez
na dohodak po obrtniku 7.436 kuna. Fizike osobe obveznici po-
reza na dobit imale su u 2005. godini 14.834 zaposlena radnika, a
obrtnici i slobodna zanimanja u sustavu poreza na dohodak imali
su u 2004. godini 141.613 zaposlenih radnika.
3.2. Fiskalni kapacitet poreza na dobit
Fiskalni kapacitet poreza na dobit u nekoj zemlji odreen
je visinom stope poreza, brojem poreznih obveznika, visinom
porezne osnovice koja je odreena razinom uspjenosti pore-
znih obveznika i razinom trajno porezno nepriznatih rashoda.
Na fiskalni kapacitet poreza na dobit utjeu i porezne olakice.
Mogunost odgaanja plaanja poreza na dobit kroz visoke stope
amortizacije i druge oblike poreznih kredita ne utjee na fiskalni
kapacitet poreza na dobit jer vremenski premjeta - odgaa po-
reznu obvezu i priljev poreza na raun prorauna. U Hrvatskoj
kontinuirano zbog visokih porezno dopustivih stopa amortizacije
i jedno vrijeme zbog tzv. jednokratnog otpisa godinja porezna
obveza je umanjena, ali e se zbog toga znaajnije poveati u
sljedeim godinama.
U poetnim godinama porezne reforme smatralo se da porez
na dobit nee imati znaajniji udjel u poreznim prihodima. To
opovrgavaju iznosi prihoda u posljednjim godinama. Podatke
o prihodima od poreza na dobit u razdoblju od 1994. do 2005.
godine prema poreznim prijavama dajemo u sljedeoj tablici.

Tablica 4.: Prihodi od poreza na dobit prema poreznim prijavama u razdoblju od 1994. do 2005.
(u milijunima kuna)
Obveza za
Porezna osnovica Porezna osnovica porez na dobit Primije- Godinja stopa
RUJAN 2007.

Zatitna Propis. stopa

Godina prije zatitne nakon zatitne kamate i iskazana u njena stopa porasta cijena indu-
kamata poreza
kamate poreznih gubitaka poreznim poreza strijskih proizvoda
prijavama
1 2 3 4 5 6 7 8
1994. 5.135 1.551 3.584 25% 896 17,4% negat.
1995. 7.933 2.185 5.210 25% 1.302 18,1% 1,6%

18 Raunovodstvo i nancije

SPAJIC-k.indd 18 8/22/07 1:08:44 PM

 Obveza za
Porezna osnovica Porezna osnovica porez na dobit Primije- Godinja stopa
Zatitna Propis. stopa
Godina prije zatitne nakon zatitne kamate i iskazana u njena stopa porasta cijena indu-
kamata poreza
kamate poreznih gubitaka poreznim poreza strijskih proizvoda
prijavama
1 2 3 4 5 6 7 8
1996. 10.786 2.504 7.493 25% 1.873 19,2% 1,5%
1997. 13.199 3.749 7.899 35% 2.764 25,0% 1,6%
1998. 12.928 3.233 8.306 35% 2.907 26,2% negat.
1999. 14.967 4.816 7.812 35% 2.734 23,7% 5,9%
2000. 18.776 5.374 9.397 35% 3.289 24,9% 5,8%
2001. 16.638 - 16.683 20% 3.290 20% 3,1%
2002. 19.576 - 19.574 20% 3.856 20% 2,4%
2003. 20.840 - 20.840 20% 4.045 20% 1,0%
2004. 24.406 - 24.406 20% 4.668 20% 3,1%
2005. 32.600 - 32.600 20% 6.166 20% 2,7%

Napomena: Obveza poreza na dobit po prijavama za 2001., 2002., 2003. 2004. i 2005. iskazana je nakon umanjenja za olakice,
osloboenja i poticaje.

Iako su u razdoblju od 2001. do 2005. godine uvedene pore-
zne olakice kojih u takvoj mjeri nije bilo do kraja 2000. godine,
prihod od poreza na dobit raste iz godine u godinu. Na visinu
prihoda od poreza na dobit u godinama kada se najavljuju pro-
mjene u sustavu oporezivanja dobiti utjeu i najavljene promjene.
Iako je prihod od poreza na dobit u 2005. godini u odnosu na
2004. godinu vei zbog veeg broja obveznika poreza na dobit i
zbog vee uspjenosti poslovanja, u odreenoj mjeri porast dobiti,
odnosno porezne osnovice i prihoda od poreza na dobit u 2005.
godini posljedica je zakonitog premjetanja dobiti iz 2004. godine
u 2005. godinu. Na premjetanje dobiti iz 2004. u 2005. godinu
(smanjenjem amortizacije i drugim zakonitim postupcima) pore-
zne obveznike je motivirala injenica da se od 1. sijenja zadrava
stopa poreza na dobit 20%, ali se ukida oporezivanje dividende i
udjela u dobiti koje e biti isplaene iz dobiti ostvarene poslije 1.
sijenja 2005. godine.
Znaajniji rast prihoda od poreza na dobit u 2004. i u 2005.
godini ostvaren je i uz injenicu da su u tim godinama porezni
obveznici ostvarili poveanje poreznih olakica. Utjecaj poreznih
olakica na umanjenje prihoda od poreza na dobit prikazujemo u
nastavku u tablici.

Tablica 5.: Olakice, osloboenja i poticaji prema prijavama PD-a od 2001. do 2005.
(u 000 kuna)
Red.
Opis 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
br.
1 2 3 4 5 6 7
1. Porezna obveza prije umanjenja za olakice, osloboenja i poticaje 3.372.399 4.405.966 4.419.420 5.150.207 6.813.579
2. Olakice, osloboenja i poticaji
a) za zapoljavanja 35.678 485.926* 76.943 73.967 73.664
b) za PPDS i brdsko-pl. podr. 14.199 18.406 34.596 34.551 93.492
c) za grad Vukovar 5.545 6.458 10.031 13.002 17.657
d) za korisnike slobodnih zona 30.716 36.828 57.520 63.464 34.742
e) poticaji ulaganja 161 1.332 19.820 41.109 207.031
f) zapolj. osoba s invaliditetom 23 247 921 766 551
g) istraivanja i razvoja - - 111.450 123.982 131.796
h) kolovanja i strunoga usavravanja - - 62.633 130.420 88.136
Ukupno 76.322 549.257* 373.914 481.261 647.069
3. Porezna obveza (prihod prora.) po umanjenju za olakice, oslobo. i
poticaje 3.296.077 3.856.709 4.045.106 4.668.946 6.166.510
* Za 2002. godinu poticaji zapoljavanja su iskazani pogreno. Realan iznos je izmeu 35.678 i 76.943 milijuna kuna.
RUJAN 2007.

Podaci u prethodnoj tablici pokazuju zbrojno u 2004. i u 2005.
godini da je zbog poreznih olakica prihod od poreza na dobit uma-
njen za vie od jedne milijarde kuna. Kod svih poreznih olakica, a
osobito u naem sluaju kod olakica istraivanja i razvoja, kolovanja
i strunog usavravanja pa i poticaja zapoljavanja postavlja se pitanje:
kompenzira li se gubitak poreznih prihoda oekivanim pozitivnim
uincima?
Za olakice po osnovi poticaja ulaganja vidljivo je upeterostrue-
nje porezne olakice u 2005. godini u odnosu na 2004. godinu. Trend
porasta ovih olakica potvruje da su obveznici koji imaju prava na

Raunovodstvo i nancije 19
SPAJIC-k.indd 19 8/22/07 1:08:44 PM
 ove olakice poeli poslovati i ostvarivati dobit. Porast ovih olakica
mogue je oekivati i u sljedeim godinama. Olakice za korisnike
slobodnih zona su vremenski ograniene i zbog toga je zabiljeen
njihov pad u 2005. u odnosu na 2004. godinu.
Bez olakica, prihod od poreza na dobit na temelju godinjih
prijava poreza na dobit za 2005. godinu bio bi 6.813.579.000 kuna.
Ostvarene olakice u 2005. godini umanjile su prihod od poreza na
dobit za 9,5%. Prihod od poreza na dobit nakon umanjenja za olakice
prema godinjim prijavama u 2005. godini u odnosu na 2004. godinu
porastao je za 32%. Iako se u 2006. godini moe oekivati porast
prihoda od poreza na dobit u odnosu na 2005. godinu, stopa rasta e
biti znatno nia jer je porast prihoda od poreza na dobit u 2005. godini
jednim dijelom ostvaren premjetanjem porezne osnovice iz 2004. go-
dine u 2005. godinu. U razdoblju od 1. sijenja 2006. do 31. prosinca
2006. godine neto priljev na raun poreza na dobit iznosi 7,4 milijarde.
U ovaj neto priljev ukljuene su i uplate razlika po prijavama za 2005.
godinu i uplate predujmova za 2005. godinu izvrene u 2006.
Fiskalni kapacitet poreza na dobit uz zadravanje olakica za
PPDS i brdsko-planinska podruja, za Grad Vukovar, za korisnike
slobodnih zona i za poticaje ulaganja moe se poveati poveanjem
stope poreza na dobit. Smatramo da konkurentna stopa poreza na
dobit u Hrvatskoj moe biti 25%. Na razini godinje porezne osnovice
za 2005. godinu poveanjem stope poreza na dobit sa 20% na 25%
godinji prihod od poreza na dobit moe se poveati za milijardu i pet
stotina tisua kuna. S poveanom stopom poreza na dobit mogue je
u 2008. godini oekivati prihod od poreza na dobit na godinjoj razini
od deset milijardi. Struktura porezne obveze po djelatnostima poka-
zuje da i poveanje stope poreza na dobit ne bi umanjilo investicijske
mogunosti industrije i drugih proizvodnih djelatnosti.
3.3. Porez na dobit po odbitku
U porezni sustav Hrvatske, porez na dobit po odbitku po stopi
15% uveden je od 1. sijenja 2001. godine. U razdoblju od 1. sijenja
2001. do 31. prosinca 2004. godine porez na dobit po odbitku po stopi
15% obustavljali su obveznici poreza na dobit pri isplati inozemnim
pravnim osobama:
- naknada za koritenje autorskih i drugih prava intelektualnog
vlasnitva (prava na reprodukciju, patente, licence itd.)
- naknada za usluge istraivanja trita, za revizorske usluge, za
usluge poreznog i poslovnog savjetovanja
- kamata (osim kamate na kredite za nabavu opreme i roba na kredit
i kamate inozemnim bankama)
- dividendi i udjela u dobiti.
Uz fiskalne razloge, uvoenje poreza na dobit po odbitku teme-
ljilo se na injenici da takav porez postoji u drugim dravama i da ga
inozemni isplatitelji obustavljaju pri navedenim isplatama trgovakim
drutvima i drugim pravnim osobama koje imaju sjedite u Hrvatskoj
(rezidenti). Za uvoenje poreza na dobit po odbitku po stopi 15% od
1. sijenja 2001. godine najvaniji razlog je bio u smanjenju stope
poreza na dobit sa 35% na 20%.
Od 1. sijenja 2005. godine u tzv. mini reformi ukinut je porez
na dobit po odbitku na dividende i udjele u dobiti koje su obveznici
poreza na dobit u Hrvatskoj obustavljali pri isplati dividende i udjela
u dobiti inozemnim pravnim osobama. Zbog povezanosti poreza na
dobit s porezom na dohodak ukidanje poreza na dobit po odbitku na
dividende i udjele u dobiti pri isplati inozemnim pravnim osobama
pratilo je i ukidanje poreza na dohodak 15% pri isplati dividendi i
udjela u dobiti domaim (i rezidenti) i inozemnim (nerezidenti) fizi-
kim osobama.
1
Zbog povezanosti izmeu dohotka od kapitala i poreza na dobit po
odbitku na dividende i udjele u dobiti u nastavku u tablici prikazujemo
podatke o ostvarenim prihodima od ovih poreza i poreza na kamate i
naknade za usluge isplaene inozemnim osobama. 4
4
Od 1. sijenja 2005. godine prema lanku 9. Zakona o porezu na doho-
dak primici od dividendi i udjela u dobiti nisu dohodak. U prijelaznim odredbama
ovoga Zakona propisano je da se porez na dohodak po stopi 15% plaa poslije 1.
sijenja 2005. godine pri isplati dividende i udjela u dobiti ostvarene u razdoblju od
1. sijenja 2001. do 31. prosinca 2004. godine.

Tablica 6.: Prihodi od poreza na dohodak od kapitala, poreza na dobit po odbitku ostvareni u razdoblju od 1. sijenja 2001. do 31. prosinca 2006. godine
(u 000 kuna)
Red.
Vrsta dohotka 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
br.
1 2 3 4 5 6 7 8
1. Porez na dohodak od dividendi i udjela u dobiti (domae i strane fizike osobe) 15% plus prirez 7.832 139.392 231.263 268.586 247.116 83.863
2. Porez na dobit po odbitku na dividende i udjele u dobiti isplaene inozemnim pravnim osobama 2.047 53.457 52.069 60.491 280.855 3.883
15%
3. Porez na dohodak - udjel uprave u dobiti ostvaren dodjelom dionica trgovakoga drutva 2.364 24.475 14.120 12.436 21.795 28.279
4. Ukupno porez na dohodak od dividendi i udjela u dobiti i porez na dobit po odbitku na 12.243 217.324 297.452 341.513 549.766 116.025
dividende i udjele u dobiti
5. Porez na dohodak od kamata (tuzemne i inozemne fizike osobe) 35% plus prirez 732 2.633 5.760 5.286 4.587 5.427
6. Porez na dobit po odbitku na kamate (inozemne pravne osobe) 15% 1.624 10.347 7.278 13.346 24.018 34.326
7. Ukupno porez na dohodak od kamata 2.356 12.980 13.038 18.632 28.605 39.753
8. Sveukupno porez na dohodak od kapitala i porez na dobit po odbitku od dividendi, udjela 14.599 230.304 310.490 360.145 578.371 155.778
u dobiti i kamata
9. Porez na dobit po odbitku na naknade za koritenje intelektualnog vlasnitva 4.800 60.673 62.714 52.472 91.557 104.122
RUJAN 2007.

10. Porez na dobit po odbitku na naknade za usluge istraivanja trita i poreznog savjetovanja 1.804 7.589 8.184 8.740 22.509 17.857

Prihodi od poreza na dobit po odbitku na dividende i udjele u dobiti na dividende i udjele u dobiti u razdoblju do 31. prosinca 2004. godine
isplaene inozemnim pravnim osobama u razdoblju od 2001. do kraja posljedica su toga to su dividende i udjeli u dobiti isplaivani iz dobiti
2004. godine ostvareni su u visini 168.064.000 kuna, a u 2005. godini ostvarene do 31. prosinca 2000. godine na koju se ne plaa porez na
u visini 280.850.000 kuna. Mali prihodi od poreza na dobit po odbitku dobit po odbitku.

20 Raunovodstvo i nancije

SPAJIC-k.indd 20 8/22/07 1:08:44 PM

 Zbog ukidanja poreza na dobit po odbitku na dividende i udjele u Godina Ukupna dobit (mil. Isplaena dobit
dobiti u 2006. godini je ostvaren samo prihod od 3,8 milijuna kuna. U EUR) (mil. EUR)
svim godinama, dok e ostati takvo rjeenje u poreznom sustavu, Hr- 2002. 74,2 67,3
vatska gubi, odnosno poklanja novac inozemnim osobama. Uz nisku 2003. 292,6 113,1
stopu poreza na dobit takvo rjeenje se ne moe niim opravdati. Njime 2004. 264,5 142,2
se naruava naelo reciprociteta na tetu Hrvatske. U dravi u kojoj po- 2005. 484,8 77,7
stoji porez na dobit po odbitku na dividende i udjele u dobiti pri isplati 2006. 598,6 143,3
Ukupno 1.868,0 627,8
pravnoj osobi rezidentu u Hrvatskoj isplatitelj e obustaviti propisani
porez na teret dividende i udjela u dobiti. Suprotno, obveznik poreza B) Zemlje s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovore o
na dobit u Hrvatskoj koji isplauje dividendu i udjel u dobiti inozemnoj
pravnoj osobi nee obustaviti porez na dobit po odbitku jer takav porez izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
ne postoji. Od europskih zemalja porez na dobit po odbitku od 2006. Godina Ukupna dobit (mil. Isplaena dobit
godine nema Maarska kada se dividenda i udjel u dobiti isplauju EUR) (mil. EUR)
pravnim osobama iz EU-a. Porez na dobit po odbitku na dividende i 1999. 61,0 11,8
udjele u dobiti koje se isplauju inozemnim pravnim osobama plaa se 2000. 92,2 39,2
u Irskoj 20%, Njemakoj 20%, Sloveniji 25%, u Bosni i Hercegovini 2001. 248,6 102,0
15%, u Srbiji 20%. Stope poreza na dobit su u Irskoj 12,5%, u Njema- 2002. 271,7 117,6
koj 25%, u Sloveniji 25%, u Bosni i Hercegovini 30%, u Srbiji 14%. U 2003. 554,8 146,4
svim navedenim dravama zbrojne stope poreza na dobit po odbitku i 2004. 302,2 132,8
stope poreza na dobit prelaze stopu od 30%. 2005. 305,1 141,6
2006. 388,3 142,2
Fiskalni kapacitet poreza i u odreenoj mjeri neravnopravnost Ukupno 2.223,9 833,6
poreznih obveznika rezidenata u Hrvatskoj, u odnosu na porezne obve-
znike u drugim dravama, umanjuje primjena ugovora o izbjegavanju Podaci u tablicama A i B pokazuju da vei udjel u dobiti u trgova-
dvostrukog oporezivanja. Odredbe ovih ugovora za drave ugovornice kim drutvima u Hrvatskoj imaju vlasnici iz drava s kojima Hrvatska
ograniavaju primjenu poreznih propisa koji se odnose na porez na ne primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Od
dobit po odbitku, ali ne iskljuuju mogunost da se u dravi isplatitelja ukupno pripisanih udjela vlasnicima iz drava s kojima se ne pri-
oporezuje dividenda i udjel u dobiti. Najee ugovori o izbjegavanju mjenjuju ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja isplaeno
dvostrukog oporezivanja koje je zakljuila Hrvatska pri isplati divi-
je 37,4%, a vlasnicima iz drava s kojima se primjenjuju ugovori o
dende i udjela u dobiti inozemnim pravnim osobama koje imaju stopu
udjela u kapitalu isplatitelja do 25% omoguuju oporezivanje isplaene izbjegavanju dvostrukog oporezivanja isplaeno je 33,6% od ukupno
dividende i udjela u dobiti stopom 10% ili 15%. Izuzetak su isplate pripisanih udjela u dobiti.
dividende i udjela u dobiti inozemnim pravnim osobama rezidentima U 2006. godini na isplaenih 142,2 milijuna eura vlasnicima iz
u Italiji kada isplatitelj u Hrvatskoj moe obustaviti porez do 10%, a drava s kojima se ne primjenjuju ugovori o izbjegavanju dvostrukog
za isplate rezidentima u Njemakoj do 15% neovisno o visini udjela u oporezivanja uz stopu poreza po odbitku 15% izgubljen je porez 21,3
kapitalu. U sluaju isplata dividende i udjela u dobiti inozemnim prav- milijuna eura. Na isplaene udjele u dobiti vlasnicima iz drava s
nim osobama s udjelom u kapitalu iznad 25% ugovori o izbjegavanju kojima su u primjeni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
dvostrukog oporezivanja omoguuju oporezivanje u zemlji isplatitelja uz stopu poreza na dobit po odbitku 5% u 2006. godini izgubljeno je
do 5%. daljnjih 7 milijuna eura poreza.
injenica da Hrvatska ima zakljuene ugovore o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja s mnogim dravama ne opravdava ukidanje 4. POREZ NA DOHODAK
poreza na dobit po odbitku na isplaene dividende i udjele u dobiti 4.1. Oporezivanje dividendi i udjela u dobiti
inozemnim pravnim osobama.
Ovaj porez treba vratiti u porezni sustav Hrvatske jer takav porez U sustavu oporezivanja dohotka od 1. sijenja 2005. godine ne
imaju drave s kojima je Hrvatska zakljuila ugovore o izbjegavanju smatraju se dohotkom dividende i udjeli u dobiti koji se isplauju po
dvostrukog oporezivanja i drave s kojima Hrvatska nije zakljuila osnovi udjela u kapitalu iz dobiti ostvarene poslije 1. sijenja 2005.
ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Uz to, u veini drava godine. Zadrano je oporezivanje dividende i udjela u dobiti koji se
stope poreza na dobit su vee od stope poreza na dobit u Hrvatskoj. isplauju iz dobiti ostvarene u razdoblju od 1. sijenja 2001. do 31.
Fiskalni interes Hrvatske uz postojanje ugovora o izbjegavanju prosinca 2004. godine.
dvostrukog oporezivanja moe se zatititi poveanjem stope poreza na U razdoblju od 2001. do kraja 2004. godine po osnovi poreza
dobit na 25% i uvoenjem poreza na dobit po odbitku na dividende i na isplaene dividende i udjele u dobiti naplaeno je 647.073.000
udjele u dobiti isplaene inozemnim pravnim osobama u visini 10%. kuna od ega u 2004. godini 268.586.000 kuna. U 2005. godini na
Fiskalni uinci poreza na dobit po odbitku na isplaene dividende ime poreza na dohodak od dividendi i udjela u dobiti naplaeno je
i udjele u dobiti inozemnim pravnim osobama mogu se ocijeniti preko 247.116.000 kuna. Iznos poreza naplaen u 2005. godini odnosi se na
iznosa isplaenih dividendi i udjela u dobiti koje prikazuju podaci u isplate dividendi i udjela u dobiti iz dobiti ostvarene do 31. prosinca
sljedeim tablicama. 2004. godine. Kao to se moglo i oekivati, u 2006. godini u odnosu
Dobit koja se po osnovi sudjelovanja u vlasnitvu pripisuje na 2005. godinu zabiljeen je znaajan pad prihoda od poreza na do-
inozemnim izravnim vlasnicima i dio dobiti koja im je isplaena u hodak na dividende i udjela u dobiti. U 2006. godini od ovoga poreza
obliku dividendi (vlasnikih prihoda) je ostvaren prihod samo 83,8 milijuna kuna. U 2007. godini i poslije
A) Zemlje s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbje- treba oekivati znaajniji pad prihoda od poreza na dividende i udjele
RUJAN 2007.

gavanju dvostrukog oporezivanja u dobiti jer e se dividende i udjeli u dobiti sve vie isplaivati iz dobiti
ostvarene u razdoblju od 1. sijenja 2005. godine.
Godina Ukupna dobit (mil. Isplaena dobit Neovisno o fiskalnom znaenju poreza na dohodak od dividendi
EUR) (mil. EUR) i udjela u dobiti, njegovo uvoenje u sustav poreza na dohodak je
1999. 3,0 8,9 potrebno zbog ustavnog naela o ravnopravnosti u oporezivanju. Uz
2000. 57,2 23,4 poveanje stope poreza na dobit na 25% primjerena stopa oporeziva-
2001. 93,1 51,9 nja dohotka od dividendi i udjela u dobiti bila bi 10%.

Raunovodstvo i nancije 21
SPAJIC-k.indd 21 8/22/07 1:08:44 PM
 4.2. Oporezivanje kapitalnih dobitaka od prodaje financijske
imovine
Neoporezivanje dohotka ostvarenog prodajom dionica i poslov-
nih udjela (kapitalni dobici na financijskoj imovini) ne moe se vie
opravdavati nikakvim razlogom, a najmanje da se na taj nain potie
razvoj financijskog trita. Ovaj oblik dohotka se oporezuje obino
posebnom stopom poreza na dohodak. Smatramo da bi se dohodak
ostvaren prodajom financijske imovine trebao oporezivati stopom
koja ne bi trebala biti nia od stope poreza na dobit.
Posljednje transakcije s dionicima Plive d.d. i Lure d.d. opravda-
vaju pitanje koliko je izgubljeno poreza na dohodak zbog toga to se
u Hrvatskoj dobici od prodaje dionica ne smatraju dohotkom. Zato
plaiti investitore s kanjenikim porezom kada se s istom svrhom
moe uvesti porez koji imaju skoro sve drave Europe?
4.3. Olakice
Na znaajno poveanje trokova porezne administracije utjeu
olakice uvedene u sustav poreza na dohodak. Opravdanost njihovog
postojanja s aspekta socijalnog i s aspekta trokova i fiskalnog znae-
nja treba preispitati.
5
Sa socijalnog aspekta treba ih zamijeniti oblicima
izravne pomoi.4 Najvea umanjenja poreza na dohodak po osnovi
olakica ostvaruju graani s relativno visokim dohotkom, odnosno
graani kod kojih se vei dio dohotka oporezuje stopom 35 i 45%.
5. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST I TROARINE
Izdanost poreznih prihoda znaajno je poveana u 1998. godini
u kojoj je porez na dodanu vrijednost zamijenio porez na promet
proizvoda. Poveani prihodi od poreza na dodanu vrijednost u 1998.
godini omoguili su poveanu javnu potronju. U kontinuitetu od
1998. godine do danas udjel poreza na dodanu vrijednost i troarina
u ukupnim poreznim prihodima poveavao se iz godine u godinu. U
2005. godini udjel poreza na dodanu vrijednost i troarina u ukupnim
poreznim prihodima bio je 71,34%. U 2006. godini udjel ovih poreza
u poreznim prihodima je 69,95%. U 2006. godini povean je udjel
poreza na dobit i poreza na dohodak.
Fiskalni kapacitet poreza na dodanu vrijednost umanjen je uvo-
enjem nulte stope od 1. 11. 1999. godine za kruh, mlijeko, lijekove,
znanstvene asopise i usluge javnog prikazivanja filmova. Nulta stopa
primjenjivala se od 1. sijenja 2001. do 31. prosinca 2005. godine za
organizirani boravak koji se plaao doznakom iz inozemstva. Od 1.
sijenja 2006. godine sniena stopa od 10% primjenjuje se za usluge
smjetaja ili smjetaja s dorukom, polupansiona ili punog pansiona u
svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluga agencij-
ske provizije na navedene usluge.
Zbog visokog udjela poreznih prihoda prihodima konsolidirane
ope drave i zbog visokog udjela poreza na dodanu vrijednost u
poreznim prihodima nije mogue sniavanje stope poreza na dodanu
vrijednost. Promjene u sustavu poreza na dodanu vrijednost treba
usmjeriti na prilagoavanje estoj smjernici. U tom smislu nultu stopu
bit e potrebno zamijeniti poveanom stopom koja moe biti kao i za
turizam 10% ili nia, ali ne ispod 5%.
Visoki stupanj naplaenosti poreza na dodanu vrijednost ostvaruje
se kontinuirano, a jednim dijelom je i posljedica injenice da iznosi za
povrat jednakih poreznih obveznika pokrivaju razlike koje za obra-
unsko razdoblje moraju uplatiti drugi porezni obveznici.
RUJAN 2007.
Raspoloivi novac na raunu Dravnog prorauna kontinuirano
i svakodnevno u toku obraunskih razdoblja ostvaruje se od PDV-a
koji se uplauje pri uvozu dobara i za usluge inozemnih poduzetni-
45
Najneracionalnije i najskuplje olakice odbici su za priloge karitativnim
ustanovama, kamate, trokove lijeenja, poreze i druge osobne izdatke koji izluuju
milijarde dolara iz porezne osnovice - Joseph A. Pechman: Dosad najbolji porez-
ni sistem u knjizi Paul A. Samuelson: Ekonomska itanka, Nakladni zavod Matice
hrvatske, Zagreb, 1975., str. 120.
22 Raunovodstvo i nancije
SPAJIC-k.indd 22
ka. Udjel PDV-a uplaenog pri uvozu dobara u ukupno naplaenom
raspoloivom iznosu od PDV-a bio je u 2004. godini 67%, a u 2005.
i 2006. godini 70%. Ovako visoki postotak udjela uplaenog PDV-a
kod uvoza dobara pokazuje da se poveani opseg krajnje potronje iz
godine u godinu temelji na uvozu dobara, a ne na poveanoj domaoj
proizvodnji.
6. ZAKLJUAK
Poeljne promjene u poreznom sustavu Hrvatske su one kojima se
poveava izdanost poreza, kojima se postie vei stupanj pravednosti
i ravnopravnost pri oporezivanju te administrativna uinkovitost. U
tom smislu smatramo da kod poreza na dobit treba:
- poveati stopu poreza na dobit na 25%,
- uvesti oporezivanje porezom na dobit po odbitku za dividende i
udjele u dobiti pri isplati inozemnim pravnim osobama po stopi
od 10%.
U sustavu poreza na dohodak treba:
- uvesti oporezivanje dividendi i udjela u dobiti po stopi od 10%,
- uvesti oporezivanje kapitalnih dobitaka od financijske imovine po
stopi od 25%, (u visini stope poreza na dobit),
- ukinuti porezne olakice.
U sustavu poreza na dodanu vrijednost potrebno je nultu stopu
zamijeniti povlatenom stopom. Proirenjem troarina i smanjenjem
javnih rashoda potrebno je stvoriti uvjete za snienje stope poreza na
dodanu vrijednost s 22% na 20%.
Literatura:
1. Arbutina, Hrvoje; Kuli, Danijela; Pitarevi, Mihaela: Usporedba
i usklaivanje hrvatskog poreznog sustava s poreznim sustavima
Europske unije, u knjizi: Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji:
izazovi ekonomske i pravne prilagodbe, Institut za javne fi-
nancije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2003.
2. Jeli, Boidar: to izostaviti, dodati, izmijeniti u sustavu
oporezivanja RH, asopis "Raunovodstvo i financije", br.
11/06., HZRIF, Zagreb, 2006.
3. Musgrave, Richard i Peggy: Javne financije u teoriji i praksi,
prijevod Instituta za javne financije, Zagreb, 1993.
4. Nigthingale, Kath: Taxation, Theory and Practice, Financial
Times - Management, London, 1998.
5. Spaji, Ferdo: Hrvatski sustav oporezivanja dobiti, Zbornik
radova: Tendencije u razvoju financijske aktivnosti drave,
znanstveni skup povodom 100. obljetnice tiskanja knjige Stje-
pana Posilovia "Financijska znanost", Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2000.
6. Spaji, Ferdo: Porezni sustav i pravci promjena u Hrvatskoj,
Zbornik radova XXXVII. simpozij, Raunovodstvo, financije
i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, Hrvatska
zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb - Pula,
2003. godine.
7. imovi, Jure i imovi, Hrvoje: Fiskalni sustav i fiskalna
politika Europske unije, Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet
Zagreb, 2006.
8. valjek, Sandra: Oporezivanje dohotka od kapitala: Europska
unija i zemlje u tranziciji, Privredna kretanja i ekonomska
politika, Ekonomski institut i Ministarstvo financija, Zagreb,
2005.
Statistiki podaci:
1. Statistiki izvjetaji Ministarstva financija, Porezna uprava
- Sredinji ured, GZOP Zagreb.
2. Statistiki podaci o transferu dobiti u inozemstvo Direkcije za
statistiku HNB.
Prof. dr. sc. Ferdo SPAJI
8/22/07 1:08:45 PM
 RAUNOVODSTVO

PROF. DR. SC. DANIMIR GULIN Struni lanak UDK 657.2

Pripreme za izradu poslovnog

plana poduzea za 2008. godinu
Nema zakonskog propisa kojim se poduzeima postavlja vrijeme do kada
moraju sastaviti i usvojiti svoj godinji plan. Ovisno je to iskljuivo o internim
pravilima poduzea. Ako se priprema godinji plan za 2008. godinu tada je logino
da sve predradnje pripreme i procjene aktivnosti od strane menadmenta zavre
najkasnije krajem treeg kvartala. Preduvjet je to kvalitetnog definiranja ciljeva,
njihovog naturalnog i financijskog kvantificiranja kao temelja politike upravljanja u
narednom razdoblju.

1. UVOD - RAZLOZI IZRADE POSLOVNOG PLANA
Najkasnije krajem treeg kvartala poslovni subjekti trebaju
izvriti sve pripreme za izradu poslovnog plana sljedee poslovne
godine. Budui da se plan temelji na ostvarenim rezultatima
iz prole poslovne godine te na eljama (ciljevima) vlasnika
poduzea koje treba provesti menadment, javlja se jedan
metodoloki problem. Naime, potrebno je krajem treeg kvartala,
a na temelju ostvarenja prethodna tri kvartala, najprije izvriti
procjenu aktivnosti i rezultata za etvrti kvartal.
elje ili ciljevi vlasnika poduzea, isto kao i bilo kojeg po-
jedinca te skupine ili bilo koje organizacije, odnose se na eljenu
budunost uvaavajui pri tome prolost i sadanjost.
Sukobi meu pojedincima ili skupinama unutar poduzea
najee se javljaju zbog nedostatka jasno odreenih ciljeva. Ne-
jasno definirani ciljevi i besciljnost vodi poduzee u neizvjesnu
budunost.
Jasno definirani ciljevi poduzea slue kao kontinuirani vodi
za sve aktivnosti poduzea.
Ciljevi svake aktivnosti se planiraju, sastavlja se poslovni
plan, i to je temelj politike upravljanja poduzeem.
Funkcije planova odnosno, ciljeva
poduzea najee su sljedee:
1. Pruaju standarde izvrenja ili
uspjeha. Oni usmjeravaju panju na
aktivnost poduzea te usmjeravaju
napore njegovih lanova.
2. Osiguravaju temelj za upravljanje
(planiranje i kontrolu) aktivnostima
poduzea.
5. Pomau u shvaanju i razvoju obveza pojedinaca i skupina
prema poslovnim aktivnostima poduzea. Oni usmjeravaju
panju na ciljno ponaanje te osiguravaju osnovu za motivaci-
ju i sustav nagraivanja.
6. Pokazuju to poduzee realno eli odnosno to ele njegovi
lanovi unutar ili izvan poduzea.
7. Slue kao temelj za ocjenu promjena i razvoja poduzea.
8. Temelj su poslovne politike poduzea.
Planiranje je postupak izrade poslovnog plana, tj. defini-
ranje ciljeva poslovnih subjekata kao i njihovo kvantificiranje
u naturalnom i/ili financijskom izrazu.
Odgovor na pitanje zato planirati je jednostavan: zbog objav-
ljivanja ciljeva koje treba ostvariti, donoenja poslovnih odluka
na razini poduzea i niim organizacijskim razinama, temelj za
ocjenu efikasnosti menadmenta, instrument izbjegavanja neiz-
vjesnosti i procjene rizika.
Izrada poslovnog plana poduzea, metodologija izrade i
struktura, ne zahtijeva se izrijekom u zakonskim propisima, to
je dominantna praksa i u svjetskoj regulativi. Svakako, u skladu s
MSFI potrebno je izvriti itavi niz prognoza i procjena u svrhu
njihove primjene. Posebno u MRS 1, Prezentiranje financijskih
izvjetaja, u dijelu koji se odnosi na biljeke i objavljivanje ra-
unovodstvenih politika to.
116. ukazuje na potrebu sa-
stavljanja pretpostavki u vezi
s budunosti temeljem kojih
e se izvravati i odreena
knjigovodstvena usklaivanja
(rezerviranja, i sl.).
Za velika i mala poduze-
RUJAN 2007.

a, poslovni plan ima vanu

3. Pruaju vodi za donoenje po- ulogu u njihovom nastupu i
slovnih odluka kao i opravdanje za zahtjevima prema financij-
poduzete aktivnosti. Oni smanjuju skim institucijama, prije sve-
neizvjesnost u procesu odluivanja. ga bankama. Banke trebaju
4. Utjeu na organizacijsku strukturu poslovne planove poduzea
poduzea. jer su planovi pokazatelji

Raunovodstvo i nancije 23
Gulin-k.indd 23 8/22/07 3:15:11 PM
 RAUNOVODSTVO
poslovne aktivnosti i baza za donoenje odluke banaka o odobra-
vanju kredita kao i uvjeta (visina kamatne stope, rok, i sl.).
2. PROCES IZRADE POSLOVNOG PLANA
U poduzeima (ovisno o veliini) se osniva i posebno tijelo
ili odbor za plan. Ovaj odbor koordinira menadment pojedinih
funkcija koji sudjeluju u izradi plana. Odbor za plan ima nekoliko
uobiajenih zadataka, i to: (1) odabire planske politike suklad-
no postavljenim ciljevima, (2) kontrolira, ispravlja ili potvruje
procjene aktivnosti od strane menadmenta, (3) daje sve potrebne
smjernice za izradu plana, i (4) priopava smjernice i odluke za
izradu planova pojedinih jedinica poduzea sukladno ciljevima
poduzea kao cjeline.
Plan se moe izraditi na jedan od dva pristupa:
1. Menadment pristup - odluke i procjene inputa za izradu
plana donosi glavni menadment poduzea,
2. pristup iroke mase - doputa menadmentu na niim
razinama odluivanja i odgovornosti sudjelovanje u odlukama
i procjenama koje su bitne za izradu plana na razini poduzea
i na niim razinama.
Plan ima dobre i loe strane. Obino se istiu etiri pred-
nosti plana, i to: (1) osigurava smjernice poslovne aktivnosti za
ispunjavanje postavljenih ciljeva, (2) motivira zaposlene, (3)
koordinira aktivnosti niih organizacijskih cjelina, i (4) pomae
menadmentu u procjeni ostvarenog. Loe strane plana mogu
biti: (1) ima ograniavajue djelovanje ako je nerealan plan, (2)
moe demoralizirati zaposlene i menadment ako je nerealno
postavljen, i (3) nerealni planovi uzrokuju smanjenje motiva za
kontrolom trokova.
Plan je rezultat procesa planiranja kao sloene aktivnosti koja
prethodi donoenju plana. Proces planiranja obino se sastoji od
nekoliko faza, i to:
odreivanje ciljeva poduzea i
njegovih dijelova
istraivanje alternativnih metoda i
postupaka za ispunjenje ciljeva
prikupljanje informacija
o alternativama
selektiranje alternativnih metoda i
postupaka za ispunjenje ciljeva
provedba odluka o izboru najpovoljnije
RUJAN 2007.
metode ili postupka za ispunjenje ciljeva
izrada plana (prorauna)
Slika 1. Proces izrade poslovnog plana
24 Raunovodstvo i nancije
Gulin-k.indd 24
Planiranje obzirom na vremenski horizont moe biti dugoro-
no i kratkorono. Dugorono planiranje naziva se i strateko pla-
niranje, a odnosi se na vrijeme due od jedne godine. Kratkorono
planiranje pokriva razdoblje jedne godine ili krae (polugodite,
tromjeseje ili mjesec). Rezultat kratkoronog planiranja je glavni
poslovni plan koji moe biti godinji ili krai od jedne godine.
Plan se moe izraziti u naturalnom ili u financijskom izrazu.
Plan kao kvantificirani financijski izraz ciljeva naziva se proraun
ili budet.
3. SADRAJ GODINJEG POSLOVNOG PLANA
PODUZEA
Poduzea svake godine pripremaju i izrauju godinji plan
poslovanja koji se esto naziva i glavni plan ili master plan. Glav-
ni plan poduzea sastoji se od dva dijela, a to su: (1) operativni
plan i (2) financijski plan.
Operativni plan (npr. proizvodnog poduzea) sadri poje-
dinane planove, a to su: plan prodaje, plan proizvodnje, plan
nabave direktnog materijala, plan trokova direktnog materijala,
plan trokova direktnog rada, plan opih trokova proizvodnje,
plan konanih zaliha gotovih proizvoda, plan trokova prodanih
proizvoda, plan trokova prodaje, plan trokova uprave, planski
izvjetaj o dobiti.
Financijski plan sastoji se od sljedeih dijelova, a to su: (1)
novani plan (proraun) i (2) planska bilanca.
4. IZRADA GODINJEG PLANA PROIZVODNOG
PODUZEA - METODOLOGIJA
Za izradu godinjeg plana bez obzira o kakvom se tipu podu-
zea radi (proizvodno, usluno ili trgovako) potrebna je odgova-
rajua podloga. Nju ine: (1) informacije iz temeljnih financijskih
izvjetaja prethodnih razdoblja i (2) procjena aktivnosti menad-
menta za nadolazee razdoblje za koje se sastavlja plan.
Metodoloki algoritam za sastavljanje glavnog plana proi-
zvodnog poduzea moe se prikazati na sljedei nain:1
OPERATIVNI PLAN:
PLAN PRODAJE
planirana prodajna koliina x planirana prodajna cijena
PLAN PROIZVODNJE
plan prodaje + planirane konane zalihe gotovih proizvoda
- poetne zalihe gotovih proizvoda
PLAN NABAVE DIREKTNOG MATERIJALA
plan proizvodnje gotovih proizvoda + planirane konane zalihe
direktnog materijala - poetne zalihe direktnog materijala
1
Detaljniju razradu vidjeti: Deeljin J., Gulin D., Peri M., Spaji F., Spremi
I., Trokovno i upravljako raunovodstvo, HURE- HZRFD, Zagreb, 1998.
8/22/07 3:15:13 PM
 RAUNOVODSTVO

FINANCIJSKI PLAN:
PLAN TROKOVA DIREKTNOG MATERIJALA
planirana proizvodnja gotovih proizvoda (kol.) x
NOVANI PRORAUN
planirani troak nabave po jed.
poetni saldo novani

plus
planirani novani primici
PLAN TROKOVA DIREKTNOG RADA jednako
planirana koliina gotovih proizvoda x planirani sati direktnog ukupno raspoloivi novac prije tekueg financiranja
rada po jedinici gotovog proizvoda x cijena rada (satnica) minus
ukupno planirane novane potrebe (planirani novani izdaci

plus minimalno potreban novani saldo na raunu)
jednako
planirani viak (manjak) novca
PLAN TROKOVA OTP
planirani OTP fiksni dio + ukupno planirani sati direktnog
rada x procijenjeni udio OTP varijabilnog dijela u cijeni sata

direknog rada

PLANSKA BILANCA
IMOVINA
PLAN KONANIH ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA DUGOTRAJNA IMOVINA:
planirane konane zalihe gotovih proizvoda (procjena nematerijalna imovina
menadmenta prodaje) x planirani troak po jedinici gotovog materijalna imovina
proizvoda (pl. troak dir. mat. + pl. tro. dir. rada + pl. OTP financijska imovina
potraivanja
podijeljeno s planiranom proizvodnjom razdoblja)
KRATKOTRAJNA IMOVINA:
zalihe

potraivanja
financijska imovina
PLAN TROKOVA PRODANIH PROIZVODA novac
planirani ukupni trokovi proizvodnje gotovih proizvoda +
KAPITAL I OBVEZE
poetne zalihe gotovih proizvoda - planirane konane zalihe
gotovih proizvoda KAPITAL:
uplaeni kapital po nominalnoj vrijednosti

premija na emitirane dionice

revalorizacijske rezerve
PLAN TROKOVA PRODAJE rezerve (zakonske)
zadrana dobit
planirani troak prodaje - fiksni dio + ostvarena prodaja x
varijabilni troak prodaje kao % od ukupne prodaje OBVEZE:
dugorona rezerviranja

dugorone obveze
kratkorone obveze
PLAN TROKOVA UPRAVE (ADMINISTRATIVNIH TR.)
trokovi uprave-fiksni
(svi administrativni trokovi po svojoj prirodi su uglavnom
fiksni trokovi)

PLANSKI IZVJETAJ O DOBITI

planirani prihodi
RUJAN 2007.

- planirani trokovi prodanih proizvoda

= planirana bruto mara (operativna dobit)
- planirani trokovi razdoblja (plan. trokovi prodaje i uprave)
= dobit prije poreza

Raunovodstvo i nancije 25
Gulin-k.indd 25 8/22/07 3:15:14 PM
 RAUNOVODSTVO
5. POSEBNOSTI IZRADE POSLOVNOG PLANA
USLUNIH PODUZEA
Razlike u procesu planiranja svode se samo na operativni dio
plana zbog prirode aktivnosti uslunih poduzea (nema proizvod-
nje). Dakle, temeljna razlika je u izradi planskog izvjetaja o
dobiti.
Za razliku od proizvodnog poduzea usluna poduzea nema-
ju proizvodnju, tj. plan proizvodnje gotovih proizvoda, plan zaliha
gotovih proizvoda i plan trokova prodanih proizvoda. Za jedno
usluno poduzee (npr. odravanje klima ureaja ili auto-servis
ili auto-prijevozne usluge, i sl.) operativni dio plana izrauje se
na sljedei nain:
1. PLANIRANI PRIHOD OD USLUGA= planirane izvrene usluge x
planska cijena po usluzi (po ureaju, automobilu, putniku, i sl.)
2. PLANIRANI TROKOVI PRUENIH USLUGA (RASHODI) =
+ planirani troak materijala (pl. kol. x pl. cijena)
+ planirane plae zaposlenih dir. radnika
(pl. sati dir. rada x pl. satnica)
+ planirani ostali trokovi (uprava i prodaja)
3. UKUPNO PLANIRANI RASHODI
4. DOBIT PRIJE POREZA (1 - 3)
Na isti nain se sastavlja operativni dio glavnog plana za osta-
la usluna poduzea, kao npr. savjetnike ili konzultantske tvrtke,
revizorske i raunovodstvene tvrtke, reklamne agencije, i sl.
Financijski dio plana sastavlja se istovjetno kao kod proizvod-
nih poduzea.
6. POSEBNOSTI IZRADE POSLOVNOG PLANA
TRGOVINE
Trgovina ima zalihe, i to zalihe trgovake robe. Glavni plan
trgovakih poduzea sastoji se takoer od operativnog i financij-
skog dijela. Sastavljanje financijskog dijela plana ne razlikuje se
metodoloki u odnosu na proizvodna ili usluna poduzea.
RAUNOVODSTVO TRGOVAKIH
NOVO!!! DRUTAVA
Cijena dobrog raspoloenja
RAUNOVODSTVO TRGOVAKIH U
DRUTAVA
U
ELEKTRONSKOM
IZDANJU
RUJAN 2007.
350.00 kn
26 Raunovodstvo i nancije
Gulin-k.indd 26
Operativni dio plana moe se prikazati na sljedei nain:
1. PLAN PRODAJE ROBE = PL. PRODAJNA KOLIINA X PL.
PRODAJNA CIJENA
2. PLAN NABAVE ROBE = PL. PRODAJA + PL. KONA. ZALIHE
- POETNE ZALIHE
3. PLAN TROKOVA PRODANE ROBE = PL. NABAVA + POET.
ZAL. - PL. KONA. ZAL.
4. PLANIRANA BRUTO MARA (1 - 3)
5. PLAN TROKOVA PRODAJE I UPRAVE
6. DOBIT PRIJE POREZA (4 - 5)
Financijski dio plana po strukturi je isti kao i kod proizvodnih
poduzea.
7. ZAKLJUAK - NE KASNITI S PRIPREMAMA
ZA IZRADU PLANA
Nema zakonskog propisa kojim se poduzeima postavlja
vrijeme do kada moraju sastaviti i usvojiti svoj godinji plan. Ako
se priprema godinji plan za 2008. godinu tada je logino da sve
predradnje pripreme i procjene aktivnosti od strane menadmenta
zavre najkasnije do sredine listopada 2007. Tek nakon temeljite
pripreme specijalizirana raunovodstvena sluba (npr. odjel za
plan) moe sastaviti godinji plan za 2008. godinu.
Literatura:
1. Deeljin J., Gulin D., Peri M., Spaji F., Spremi I., Tro-
kovno i upravljako raunovodstvo, HURE- HZRFD, Zagreb,
1998.
2. Horngren C., Foster G., Datar S., Cost Accounting, Prentice
Hall , Englewood Cliffs, New Jersey, 1994.
3. Robbinson S., Managing organizational conflict; A nontradi-
cional approach, Englewood Cliffs, New Jersey, 1974.
4. Rue L. W., Byars L. L., Key link to Productivity, Irwin Ho-
mewood, Illinois, 1986.
Prof. dr. sc. Danimir GULIN, Ekonomski fakultet, Zagreb
8/22/07 3:15:14 PM
 RAUNOVODSTVO

IVAN IDOJTI Struni lanak UDK 657.2

Raunovodstvo trezorskih dionica

Ekspanzijom financijskog trita i transakcije s trezorskim dionicama sve su
ee i financijski znaajnije. Trezorske dionice postaju zanimljivije i izvan okvira
financijskog sustava. U praksi financijskog upravljanja uinkovitost odluke o ulaganju
u trezorske dionice prosuuje se istodobno s uincima alternativne odluke, tj. odluke
o isplati dividendi. Stjecanjem i otuenjem trezorskih dionica za trgovako drutvo
stjecatelja nastaju znaajni financijski uinci. Sadraj ovog lanka upravo je u
raunovodstvenom obuhvatu tih financijskih uinaka.

1. UVOD burzi najpouzdanije prezentiraju konjukturne cikluse privrednih

Financijsko upravljanje obuhvaa odluke o financiranju, o
ulaganju (investiranju) i o dividendi. Financiranje je segment finan-
cijske politike koji sutinski predstavlja modeliranje odnosa sred-
stava (imovine) s izvorima sredstava. Financiranjem se pribavljaju
primarno novana sredstva instrumentima i postupcima kojima se
uspostavljaju financijski odnosi s izvorima sredstava nakon ega se
novana sredstva transformiraju u poslovanju i time imobilizi-
raju. Tako nastaje odreena financijska struktura
i to tzv. vertikalna financijska struktura i
tzv. horizontalna financijska struktura.
Vertikalna financijska struktura
odraava strukturu imovine prema
razliitim oblicima i stupnjevima li-
kvidnosti (unovivosti) te strukturu
izvora prema razliitim stupnjevima
dospjelosti (rona struktura izvora fi-
nanciranja). Horizontalna financijska
struktura odraava odnos i povezanost
izmeu odreenih segmenata imovine
i odreenih segmenata njenih izvora.
Nju ine dva segmenta: vlastiti izvori
financiranja i tui izvori financiranja.
Izvori sredstava mogu se podijeliti prema
razliitim kriterijima. Kapital u ekonomskom
smislu predstavlja onaj dio sredstava koji je financiran
iz vlastitih izvora. Vlastiti izvor financiranja je kapital. Prema
financijskom konceptu kapitala kapital je uloeni novac ili uloe-
na kupovna mo i ini, tzv. glavnicu ili neto-imovinu kao ostatak
sredstava trgovakog drutva nakon odbitka svih njegovih obveza.
Moe se dekomponirati na dva osnovna strukturna elementa: ulo-
eni kapital i zaraeni kapital. Uloeni kapital je temeljni kapital
kretanja. Ulaganje u dionice segment je financijske politike koji
se temelji na odlukama o investiranju. Ulaganja se realiziraju
prije svega na sekundarnom financijskom tritu. Dionice koje
nakon emisije stekne dioniko drutvo koje ih je i emitiralo
nazivaju se vlastite ili trezorske dionice. Takvo stjecanje moe
biti motivirano sprjeavanjem daljnjeg pada njihove vrijednosti na
tritu, omoguavanjem ostvarivanja postojeih prava na kupnju
ili konverziju u redovne dionice, realiziranjem poslovnih spajanja
i pripajanja, sprjeavanjem neprihvatljivih i neprijateljskih
preuzimanja na tritu kapitala, i sl.
2. ULAGANJE U TREZORSKE
DIONICE vs. ISPLATA
DIVIDENDE
Emisijom dionica stvara se temeljni
kapital dionikog drutva. Dioniko dru-
tvo moe u budunosti stei te dionice na
razliite naine, za odreenu namjenu i uz
odreene uvjete. Otkup trezorskih dionica
mjera je financijske politike i segment od-
luke o ulaganju (investiranju) iji se uinak
analizira i usporeuje u postupku donoenja
s financijskim uinkom odluke o dividendi. U
sluaju da se otkupom trezorskih dionica oekuje
porast vrijednosti dionica na tritu zbog poveanja
efektivne potranje, otkup trezorskih dionica ima
obiljeje investicije pa se i njegov uinak usporeuje s
financijskom efikasnou ostalih investicijskih mogunosti. U
odreenim okolnostima to moe biti i najefikasnija investicija
posebno kod dionikih drutava s maksimalnom stopom renta-
bilnosti postojeih investicijskih projekata ili kad se procjenjuje
RUJAN 2007.

dionikog drutva koji je podijeljen na dionice. Emisijom se dio- da je vrijednost dionica na tritu privremeno podcijenjena
nice izdaju i stavljaju u promet. To se realizira na, tzv. primarnom i da bi mogla znaajnije rasti. U teoriji poslovnih financija i u
financijskom tritu. Na sekundarnom financijskom tritu odvija praksi financijskog upravljanja uinkovitost odluke o ulaganju u
se njihov daljnji promet pa dionica kao vrijednosni papir time trezorske dionice prosuuje se istovremeno s uincima alterna-
postaje jedan od najznaajnijih instrumenata financijskog trita, tivne odluke, tj. odluke o isplati dividendi. Kod otkupa trezorskih
a u makroekonomskom smislu njihova kotacija i promjene na dionica stvarno se smanjuje angairana imovina kao i kod isplate

Raunovodstvo i nancije 27
Idzojtic-k.indd 27 8/22/07 1:10:33 PM
 RAUNOVODSTVO
dividendi. U tom dijelu odluka o ulaganju u trezorske dionice i
odluka o isplati dividende imaju isti uinak. Meutim, kod otkupa
trezorskih dionica dolazi do porasta EPS pokazatelja (zarade po
dionici = dobit nakon poreza po odbitku dividendi preferencijal-
nih dioniara / prosjeni broj redovnih dionica) to kod odluke o
isplati dividendi ne postoji, pa se upravo u tome ove odluke bitno
razlikuju. Razlog poveanja EPS pokazatelja je u tome to se
vrijednost zarada dijeli na manji broj redovnih dionica (nazivnik
EPS pokazatelja se otkupom trezorskih dionica smanjuje). Budu-
i da je EPS jedan od najvanijih pokazatelja investiranja koji se
javno i objavljuje pa ak postoji i posebni MRS 33 koji sadrajno
obuhvaa problematiku mjerenja, prezentiranja i objavljivanja
zarada po dionici, njegov porast moe izazvati poveanje cijene
dionica na burzi. Tako se poveava bogatstvo dioniara koji te
dionice dre, pa se esto otkup trezorskih dionica umjesto isplate
dividendi istie kao metoda poveanja bogatstva dioniara koji
ih namjeravaju zadrati, i to kroz multiplikativni potencijalni
uinak na rast trine cijene. Kad je tome tako, postavlja se pi-
tanje kako e se ostvariti otkup trezorskih dionica odnosno zbog
ega bi se neki postojei dioniari odluili prodati svoje dionice
samom dionikom drutvu i time se odrei poveanja vrijednosti
svog bogatstva kroz budui porast cijena dionica. Osnovni razlog
je u tome to e dioniari nakon prodaje svojih dionica samom
dionikom drutvu po postojeoj (nioj) cijeni ostvariti realizira-
nu trinu vrijednost svojih dionica odnosno izvjesni dohodak,
za razliku od onih koji e ih zadrati i ostvariti potencijalno vee
bogatstvo kroz buduu novoformiranu veu cijenu, ali ta korist je
ujedno i rizini dohodak.
3. RAUNOVODSTVENI OBUHVAT UINAKA S
TREZORSKIM DIONICAMA
Trezorske dionice mogu se stei na dva naina: naplatno
i nenaplatno. Nenaplatno stjecanje trezorskih dionica ne evi-
dentira se bilanno jer financijski uinak tog dogaaja niti
ne postoji. Naplatnim stjecanjem trezorskih dionica nastaje
financijski uinak koji se i evidentira bilanno. To su otku-
pljene trezorske dionice. Budui da je emisija dionica kreiranje
- poveanje temeljnog kapitala, otkup trezorskih dionica faktino
je smanjenje temeljnog kapitala (dekapitalizacija), pa bi logian
zakljuak bio da se financijski uinak te transakcije izravno evi-
dentira na suprotni nain od emisije, tj. na teret kapitala.
Sve do poetka 2005. god. raunovodstveni obuhvat uinaka
s trezorskim dionicama najizravnije je bio sadran u Tumaenju
Stalnog odbora za tumaenje MRS-ova br. 16. od lipnja 1998.
godine (SOO, br. 16). Prema tome Tumaenju na pitanja: a) ka-
ko treba iskazati trezorske dionice u bilanci poslovnog subjekta
izdavatelja tih dionica; i b) kako treba prikazati u financijskim
izvjetajima razliku izmeu troka nabave i primljene naknade
RUJAN 2007.
kada se trezorske dionice kasnije prodaju ili izdaju objavljeno
je sljedee stajalite: Trezorske dionice trebaju se prikazati u
bilanci kao odbitna stavka glavnice. Stjecanje trezorskih dio-
nica treba se prikazati u financijskim izvjetajima kao promjena
glavnice. Ne priznaju se dobici ili gubici u raunu dobiti i gubitka
od prodaje, izdavanja ili povlaenja trezorskih dionica. Primljena
28 Raunovodstvo i nancije
Idzojtic-k.indd 28
naknada treba se prikazati u financijskim izvjetajima kao pro-
mjena glavnice.
U toki 10. Obrazloenja ovog stajalita navodi se sljede-
e: Toka 74(a) MRS-a 1, zahtijeva da poslovni subjekt treba
objaviti ili u samoj bilanci ili u biljekama uz financijske
izvjetaje, za svaku vrstu dionikog kapitala, dionice koje dri
sam poslovni subjekt ili njegove podrunice ili pridruena
drutva poslovnog subjekta. Taj zahtjev ukljuuje objavljivanje
uinaka trezorskih dionica na sve kategorije glavnice. Troak
stjecanja trezorskih dionica koje dri sam poslovni subjekt ili
njegove konsolidirane podrunice moe se prikazati u bilanci ili
biljekama uz financijske izvjetaje na jedan od nekoliko naina,
ukljuujui primjerice:
a) svi trokovi mogu se prikazati kao jednoredni ispravak glav-
nice;
b) nominalna vrijednost, ako je ima, moe se prikazati kao odbi-
tak od dionikog kapitala s ispravkom za premije ili popuste
na drugim kategorijama glavnice; ili
c) svaka kategorija glavnice moe biti korigirana.
Na osnovi ovakvog obrazloenja moglo se zakljuiti da se
trezorske dionice mogu iskazivati po bilo kojoj od tri poznate
metode. Toka 10.a), tj. svi trokovi mogu se prikazati kao
jednoredni ispravak glavnice ukazuje na primjenu tzv. metode
troka (cost method). Otkupljene trezorske dionice se iskazuju
u vrijednosti svih trokova stjecanja neovisno o njihovoj nomi-
nalnoj vrijednosti. Ova metoda je najee usvojena po rauno-
vodstvenim politikama (stoga je obuhvaena i kod knjienja iz
primjera u ovom lanku). Toka 10.b), tj. nominalna vrijednost
moe se prikazati kao odbitak od dionikog kapitala s ispravkom
za premije ili popuste na drugim kategorijama glavnice ukazi-
vala je na, tzv. constructive retirement method, prema kojoj
se otkupljene trezorske dionice iskazuju izravno kao smanjenje
temeljnog kapitala u iznosu njihove nominalne vrijednosti, a ra-
zlika izmeu nominalne vrijednosti i stvarnih trokova stjecanja
kao kapitalni dobitak-gubitak ili kao korekcija rezervi odnosno
zadrane dobiti. Ovakvo izravno smanjivanje temeljnog kapitala
nije sukladno naem Zakonu o trgovakim drutvima prema ko-
jemu se promjene kapitala u poslovnim knjigama provode tek po
pravovaljanosti, tj. po upisu u registar Trgovakog suda. Toka
10.c) tj. svaka kategorija glavnice moe biti korigirana ukaziva-
la je na metodu nominalne vrijednosti (par value method) prema
kojoj se otkupljene trezorske dionice iskazuju u iznosu njihove
nominalne vrijednosti, a razlika izmeu nominalne vrijednosti i
stvarnih trokova stjecanja kao kapitalni dobitak-gubitak ili kao
korekcija rezervi odnosno zadrane dobiti.
Od 01. sijenja 2005. god. primjenjuju se revidirani MRS 32
- Financijski instrumenti: Objavljivanje i prezentiranje te MSFI
2 - Isplate s temelja dionica. Izmijenjeni MRS 32 inkorporira
navedeni sadraj zakljuaka iz SOO, br. 16 (i zbog toga je SOO
br. 16 povuen) prema kojima kupnja ili naknadna ponovna
prodaja vlasnikih instrumenata (trezorskih dionica) ne rezulti-
ra gubitkom ili dobitkom za dioniko drutvo, ve predstavlja
prijenos izmeu onih koji se odriu svog udjela u kapitalu i onih
koji zadravaju vlasnitvo nad svojim vlasnikim udjelom. Tako
u MRS-u 32, stoji:
8/22/07 1:10:34 PM

- u toki 33.: Ako subjekt otkupi svoje vlastite vlasnike in-
strumente, ti se instrumenti (trezorske dionice) oduzimaju
od kapitala. Nikakav dobitak ni gubitak ne priznaje se u
raunu dobiti i gubitka, kod kupnje, prodaje, izdavanja ili
ponitenja vlastitih vlasnikih instrumenata subjekta. Takve
trezorske dionice mogu se kupiti i drati od strane subjekta
ili drugih lanica konsolidirane grupe. Plaena ili primljena
naknada priznaje se direktno u rezerve.; te
- u toki 34.: Iznos trezorskih dionica koje dri subjekt objav-
ljuje se odvojeno u bilanci ili u biljekama, u skladu s MRS-
om 1 Prezentiranje financijskih izvjetaja. ...
U Vodiu za primjenu navedenih toki - VP 36 (Prilog MRS-
a 32) pojanjava se: Vlastiti vlasniki instrumenti subjekta
ne priznaju se kao financijska imovina bez obzira na razlog
njihovog reotkupa. Toka 33. zahtijeva od subjekta koji otkupi
svoje vlastite vlasnike instrumente da te instrumente oduzme od
kapitala. ...
Osnove za zakljuke Meunarodnog standarda financijskog
izvjetavanja 2, pod posebnim naslovom Raunovodstvo trezor-
skih dionica, u tokama OZ330 i OZ331 navodi se: MRS 32
zahtijeva da se stjecanje vlastitih (trezorskih) dionica odbije od
glavnice i da se ne priznaje nikakva dobit niti gubitak ostvaren
prodajom, izdavanjem ili ukidanjem trezorskih dionica. Naknada
primljena kasnijom prodajom ili izdavanjem trezorskih dionica
knjii se u korist glavnice. To je u skladu s Okvirom. Otkup di-
onica i njihovo kasnije ponovno izdavanje ili prijenos na druge
strane su transakcije s participantima u glavnici koje treba pri-
znati kao promjene glavnice. S raunovodstvenog aspekta, nema
razlike izmeu dionica koje su otkupljene i ukinute, i dionica koje
je subjekt otkupio i koje dri. U oba sluaja otkup ukljuuje od-
ljev resursa dioniarima (odnosno raspodjelu), ime se smanjuje
ulaganje dioniara u subjektu. Slino tomu, nema razlike izmeu
nove emisije dionica i emisije dionica koje su ranije otkupljene i
koje se dre u riznici. U oba sluaja postoji priljev resursa od di-
oniara, ime dolazi do poveanja ulaganja dioniara u subjekt.
Iako je u nekim zemljama praksa da se na vlastite dionice koje se
dre u posjedu primjenjuje isti postupak kao i za imovinu, to nije
u skladu s definicijom imovine iz Okvira i koncepcijskim okviri-
ma drugih tijela koja propisuju standarde, kao to je objanjeno
u Dokumentu za raspravu. ... Dokumentom za raspravu u toki
4.7. objanjava se: Raunovodstvena praksa u nekim zemljama
moe biti da se steene vlastite dionice prezentiraju kao sred-
stvo, no u tom sluaju im nedostaje kljuno obiljeje sredstva
- sposobnost ostvarivanja buduih ekonomskih koristi. Budue
ekonomske koristi koje se obino ostvaruju udjelom u dionicama
su pravo na primitak dividende i pravo na dobit od poveanja
vrijednosti dionice. Ako subjekt ima udjel u vlastitim dionicama,
primit e dividende na te dionice samo ako odabere da ih plati te
takve dividende ne ine dobit subjekta jer nema promjene u neto
imovini: jednostavno, rije je o krunom toku sredstava. Iako je
istina da subjekt koji dri vlastite dionice moe te dionice prodati
i primiti vii iznos ako se njihova vrijednost povea, subjekt op-
enito moe izdati dionice treim stranama po sadanjoj trinoj kojoj su evidentirane, ali najvie do iznosa vrijednosti prethodno
cijeni ili onoj koja joj je priblina. Iako iz zakonskih, regulator-
nih ili administrativnih razloga moe biti lake prodati dionice
koje se dre kao trezorske dionice nego izdati nove dionice, ini
Idzojtic-k.indd 29
RAUNOVODSTVO
se da ovakva razmatranja ne pridonose temeljnom razlikovanju
izmeu ta dva sluaja...
Upravo kod nas je raunovodstvena praksa takva da se ot-
kupljene trezorske dionice prezentiraju kao sredstvo. Posebice
kad je stjecanje ostvareno radi otuenja u bliskoj budunosti.
Iz prethodno navedenih razloga proizlazi da je primjerenije
otkupljene trezorske dionice iskazati na kapitalu kao smanjenje
kapitala (konto 911).
Namjena i uvjeti stjecanja trezorskih dionica kod nas propi-
sani su lancima 233. - 238. Zakona o trgovakim drutvima kao
mjera zatite poloaja vjerovnika dionikog drutva, jer otkup
trezorskih dionica stvarno znai dekapitalizaciju, tj. smanjenje
neto-imovine dionikog drutva pa je i poloaj vjerovnika u
naplati svojih trabina time nepovoljniji nego prije kupnje tre-
zorskih dionica. Trezorske dionice mogu se pojaviti u portfelju
dionikog drutva kao financijska imovina transakcijom kupnje
na sekundarnom financijskom tritu, a radi: nunosti da bi se
otklonila teka teta koja neposredno predstoji drutvu (pad
cijena na burzi, neprijateljsko preuzimanje, i sl.), prodaje za-
poslenicima drutva ili povezanog drutva, isplate otpremnine
dioniarima te radi redovnog smanjivanja temeljnog kapitala
povlaenjem. Ukupan nominalni iznos trezorskih dionica ne
smije prei 10% temeljnog kapitala, uz uvjet da za tu namjenu
postoje slobodne rezerve i ako su dionice u cijelosti plaene. Isti
ovi uvjeti koji se odnose na stjecanje trezorskih dionica, odnose
se i na uzimanje trezorskih dionica u zalog. Dionice steene radi
prodaje zaposlenicima drutva ili povezanog drutva moraju se u
roku godine dana ponuditi zaposlenima na otkup, dionice steene
mimo odredbi ZTD-a moraju se otuiti ili povui u roku godine
dana, a dionice steene na doputeni nain nominalne vrijednosti
iznad 10% temeljnog kapitala moraju se otuiti ili povui u roku
tri godine.
U transakcijama s trezorskim dionicama mogu se pojaviti
dobici ili gubici koji mogu biti realizirani ili nerealizirani. Ti
dobici i gubici predstavljaju izravnu promjenu kapitala, tzv.
kapitalni dobici ili gubici jer iz trezorskih dionica ne ostvaruju
se nikakva prava, pa se niti ne iskazuju u izvjetaju o dobiti
kao prihodi odnosno rashodi. Realizirani dobitak nastaje u slu-
aju kad se pri prodaji ostvari vea cijena-vrijednost od trokova
stjecanja trezorskih dionica i jednak je pozitivnoj razlici izmeu
prodajne cijene i trokova stjecanja. Realizirani gubitak nastaje
u sluaju kad se pri prodaji ostvari manja cijena-vrijednost od
trokova stjecanja i jednak je negativnoj razlici izmeu prodajne
cijene i trokova stjecanja. Nerealizirani gubitak utvruje se s
danom bilanciranja kao vrijednosno usklaenje (umanjenje) tro-
kova stjecanja trezorskih dionica prema kojima su evidentirane i
to na niu vrijednost kao neto-vrijednost po kojoj se one mogu
realizirati na tritu (sukladno naelu opreznosti). Nerealizirani
dobitak takoer se utvruje na dan prezentiranja financijskih
RUJAN 2007.
izvjetaja u iznosu razlike izmeu vee vrijednosti koja bi se mo-
gla postii prodajom po kotaciji na burzi od neto vrijednosti po
priznatog nerealiziranog gubitka, pa je on de facto neutralizacija
nerealiziranog gubitka priznatog u ranijim izvjetajnim razdo-
bljima.
Raunovodstvo i nancije 29
8/22/07 1:10:35 PM
 RAUNOVODSTVO

Primjer - stjecanje trezorskih dionica novcem i otuenje pro- 2. U istoj godini prodane su sve trezorske dionice zaposlenicima
dajom: po trinoj cijeni od 1.250,00 kn po dionici za to je na iro-
1. Usvojena je odluka o kupnji 100 kom. trezorskih dionica u raun je uplaeno 125.000,00 kn.
vrijednosti od raspoloivih 150.000,00 kn u zadranoj dobiti
Utvrivanje uinaka transakcija s trezorskim dionicama:
da bi se sprijeio daljnji pad cijene na burzi.
a) troak stjecanja = 400 kom. dion.X x 295
2. Za otkupljenih 100 dionica po cijeni od 1.200,00 kn s rauna
= 118.000,00 kn
je plaeno 120.000,00 kn. Nominalna vrijednost trezorske
b) prodajna vrijednost = 100 kom. vlast. dion. x 1.250
dionice je 1.000,00 kn. = 125.000,00 kn
3. Plaena je brokerska provizija za ovu transakciju u iznosu c) dobitak (b - a) = 125.000,00 kn - 118.000,00 kn
1.500,00 kn. = 7.000,00 kn.
4. Plaena je naknada burzi u iznosu 500,00 kn. Knjienje:
5. Viak formiranih rezervi za otkup trezorskih dionica u iznosu
28.000,00 kn je vraen u zadranu dobit. R. Konto
6. U istoj godini prodane su sve trezorske dionice po trinoj OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
cijeni od 1.300,00 kn po dionici. Na iroraun je uplaeno 1. Stjecanje 100 trezorskih 117 ili
130.000,00 kn. dionica razmjenom 118.000,00 911
7. Ostatak formiranih rezervi za otkup trezorskih dionica u izno- 120.000,00 044
su 122.000,00 kn je vraen u zadranu dobit. 2.000,00 729
2. Izvod iro-rn - prodaja
Utvrivanje uinaka transakcija s trezorskim dionicama: 100 vlast. dionica 125.000,00 100
a) troak stjecanja = (100 kom. x 1.200) + 1.500 + 500 117 ili
= 122.000,00 kn 118.000,00 911
b) prodajna vrijednost = 100 kom. x 1.300 = 130.000,00 kn 7.000,00 912
c) dobitak (b - a) = 130.000,00 kn - 122.000,00 kn
= 8.000,00 kn. Primjer - smanjenje temeljnog kapitala povlaenjem trezorskih
dionica:
Knjienje:
Prole godine kupljeno je 100 trezorskih dionica po cijeni
R. Konto 900,00 kn pa na kontu kratkoronih ulaganja u trezorske dionice
OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje postoji stanje od 90.000,00 kn, a 50 kom. trezorskih dionica su
1. Prijenos zadrane dobiti u besplatno dane drutvu na raspolaganje (nenaplatno stjecanje).
rezerve za otkup trezorskih Usvojena je odluka na glavnoj skuptini o smanjenju temeljnog
dionica 150.000,00 940 922
kapitala povlaenjem svih 150 kom. trezorskih dionica i odluka
2. Izvod iro-rn - otkup 100 117 ili
vlast. dionica 120.000,00 911 100
je upisana u trgovakom registru. Nominalna vrijednost trezorske
3. Izvod iro-rn - brokerska 117 ili dionice je 1.000,00 kn.
provizija 1.500,00 911 100
4. Izvod iro-rn - naknada 117 ili Knjienje:
burzi 500,00 911 100
5. Prijenos vika rezervi u R. Konto
OPIS Iznos
zadranu dobit 28.000,00 922 940 br. Duguje Potrauje
6. Izvod iro-rn - prodaja 100 1. Smanjenje temeljnog kapi-
vlast. dionica 130.000,00 100 tala povlaenjem
122.000,00 117 ili 911 150 kom. trezorskih dionica 90.000,00 117 ili 911
8.000,00 912 150.000,00 910
7. Prijenos ostatka rezervi u 60.000,00 912
zadranu dobit 122.000,00 922 940

Primjer - stjecanje trezorskih dionica razmjenom za dionice Primjer - otuenje trezorskih dionica dodjelom radnicima:
drugog drutva i otuenje prodajom:
Na glavnoj skuptini dionikog drutva odlueno je da se
1. Usvojena je odluka i zakljuen ugovor o stjecanju 100 trezor-
svakom radniku dodijeli jedna trezorska dionica i po toj osnovi
skih dionica razmjenom za 400 dionica drutva X iz posto-
jeeg portfelja dugoronog ulaganja. Trezorske dionice e se plate porezne obveze, a sve na teret dobiti ostvarene za prethodnu
RUJAN 2007.

prodati zaposlenicima. Troak stjecanja dionica drutva X
bio je 300,00 kn po dionici pa na kontu ulaganja u dionice
- dugorona (044) postoji stanje od 120.000,00 kn. Trina
cijena tih dionica na dan razmjene za trezorske dionice je
295,00 kn to daje vrijednost od 118.000,00 kn. Nominalna
vrijednost trezorske dionice je 1.000,00 kn.
poslovnu godinu. U portfelju dionikog drutva nalazi se 60 kom.
trezorskih dionica evidentiranih po troku stjecanja od 60.000,00
kn. Zaposleno je 50 radnika s prebivalitem u Zagrebu (prirez =
18%). Na dan dodjele trezorskih dionica trina vrijednost jedne
dionice je 1.600,00 kn i prema njoj se utvruje dohodak od kapi-
tala odnosno udio u zadranoj dobiti radnika, i to:

30 Raunovodstvo i nancije

Idzojtic-k.indd 30 8/22/07 1:10:35 PM

 RAUNOVODSTVO

1. Trina vrijednost dodijeljenih trezorskih dionica stopi od 4% godinje. Udjeli u dobiti nastali bez vlasnikih (su-
odnosno dohodak od kapitala (rasporeena zadrana dobit) vlasnikih) prava, a temeljem lanstva u upravi ili radnog odnosa
= broj dodijeljenih dionica x trina cijena dionice u trgovakom drutvu smatraju se dohotkom i oporezuju porezom
= 50 x 1.600,00 = 80.000,00 kn na dohodak. Takvi primici za lanove uprave i radnike imaju
2. Porez na dohodak od kapitala i prirez znaaj dohotka od nesamostalnog rada (plae), a samo iznimno se
= dohodak x porezna stopa mogu smatrati dohotkom od kapitala. Iznimno takvi primici nisu
= (80.000,00 x 15%)+(80.000,00 x 15% x 18%) = 14.160,00 kn dohodak od nesamostalnog rada nego imaju svojstvo dohotka
3. Neto - dohodak od kapitala (1 - 2) = 65.840,00 kn od kapitala samo u sluaju kada se ostvaruju putem dodjele
Dodijeljene su trezorske dionice radnicima ime je ostvaren ili opcijske kupnje trezorskih dionica. Prema tome, lanovi
sljedei financijski uinak: uprave i radnici dionikih drutava kad ostvaruju primitke
a) troak stjecanja = (60.000,00 / 60 kom.) x 50 kom. = 50.000,00 kn po osnovi udjela u dobiti, i to iskljuivo dodjelom ili opcijskom
kupnjom vlastitih dionica dionikog drutva ostvaruju doho-
b) trina vrijednost = 80.000,00 kn
dak od kapitala. U svim drugim sluajevima je to dohodak
c) dobitak (b - a) = 30.000,00 kn
od nesamostalog rada (plaa). To ima za posljedicu i znaajnu
Plaen je porez na dohodak od kapitala i prirez u iznosu od
razliku u vrijednosti ukupnog novanog izdatka za isplatitelja jer
14.160,00 k. se porez kod ova dva oblika dohotka utvruje po razliitim sto-
Radnici su uplatiti iznos od 14.160,00 kn. pama, a osim toga kod dohotka od kapitala ne plaaju se obvezni
doprinosi koji se inae obraunavaju i plaaju iz i na plau. Stoga
Knjienje: je pri istom neto-dohotku vrijednost ukupnog novanog izdatka
Konto za isplatitelja kod dohotka od kapitala znatno manja nego kod
R.
OPIS Iznos dohotka od nesamostalnog rada (plae). Isplata zadrane dobiti
br. Duguje Potrauje
dodjelom ili opcijskom kupnjom trezorskih dionica lanovima
1. Udio zaposl. u zad. dobiti
dodjelom vl. dionica: uprave i radnicima je njihov dohodak od kapitala. Ostvaruje
- ukupno 80.000,00 940
se dodjelom trezorskih dionica ili realizacijom prava iz opcije
lanovima uprave i radnicima drutva. Dohodak od kapitala po
- porez na dohodak od kapi-
tala i prirez 14.160,00 26230 osnovi dodjele trezorskih dionica lanovima uprave i radnicima
- neto dohodak od kapitala 65.840,00 26231
nastaje u trenutku njihovog stjecanja, i to u visini trine vrijedno-
sti steenih dionica (samo na ureenom tritu) ili u visini razlike
2. Isprave o dodjeli vlast. dio-
nica zaposlenicima i izmeu trine vrijednosti i manje plaene naknade. Dohodak od
obraun financijskog uinka kapitala po osnovi opcijske kupnje trezorskih dionica lanovima
te transakcije: uprave i radnicima nastaje u trenutku realizacije prava iz opcije
- troak stjecanja 50.000,00 117 ili (trenutak kupnje dionica drutva od strane vlasnika opcije lana
911 uprave i radnika ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica
- dio trine vrijednost - do drutva na treu osobu) i to u visini razlike izmeu trine vrijed-
iznosa neto dohotka 65.840,00 26231 nosti dionica i manje vrijednosti po opcijskom ugovoru. Dohodak
- dio trine vrijednosti - za od kapitala utvruje se samo ako dionice drutva kotiraju na
naplatu od radnika 14.160,00 165 burzi ili ureenim javnim tritima.
- dobitak 30.000,00 912
2a. - prijenos dijela rezervi u 4. NEREALIZIRANI DOBICI I GUBICI OD
zadranu dobit 50.000,00 922 940 TREZORSKIH DIONICA
3. Izvod iro-rn, plaanje pore-
za na dohodak i prireza 14.160,00 26230 100 Nerealizirani gubitak utvruje se s danom bilanciranja kao
4. Izvod iro-rn, naplata od vrijednosno usklaenje (umanjenje) trokova stjecanja trezorskih
radnika 14.160,00 100 165 dionica prema kojima su evidentirane, i to na niu vrijednost kao
neto-vrijednost po kojoj se one mogu realizirati na tritu (suklad-
Otuenjem trezorskih dionica, i to u sluaju kada su stjecatelji - no naelu opreznosti). Nerealizirani dobitak takoer se utvruje
kupci fizike osobe, mogu nastati uinci koji su oporezivi porezom na dan prezentiranja financijskih izvjetaja u iznosu razlike izme-
na dohodak. Najee onda kada su stjecatelji zaposleni u samom u vee vrijednosti koja bi se mogla postii prodajom po kotaciji
drutvu ili u nekom od drutava koje je s njime povezano. Ti na burzi od neto vrijednosti po kojoj su evidentirane, ali najvie
uinci poreza na dohodak u pravilu su primici koji se smatraju do iznosa vrijednosti prethodno priznatog nerealiziranog gubitka,
dohotkom od nesamostalnog rada (plaa), a samo iznimno pa je on de facto neutralizacija nerealiziranog gubitka priznatog
u ranijim izvjetajnim razdobljima. Primjenom ovog naela prvo
RUJAN 2007.

imaju znaenje dohotka od kapitala. Dohodak od nesamostalnog

rada posloprimcima nastaje u sluaju kada im drutvo isplauje
dohodak u naravi dodjelom trezorskih dionica ili udjela, kada im
drutvo prodaje trezorske dionice ili udjele po cijeni nioj od nji-
hove nominalne odnosno trine vrijednosti te u sluaju kada im
prodaje trezorske dionice ili udjele uz obronu otplatu bez kamate
odnosno s ugovorenom kamatom niom od kamate obraunate po
moe nastati i evidentirati se nerealizirani gubitak. Nerealizirani
dobitak predstavlja pokrie nerealiziranog gubitka i ne moe
biti vei od sveukupnog nerealiziranog gubitka. Naime, navedeni
uinci nastaju kao posljedica primjene raunovodstvenog naela
opreznosti u prezentiranju financijskih informacija eksternim
korisnicima koje osigurava njihovu pouzdanost, a pouzdanost

Raunovodstvo i nancije 31
Idzojtic-k.indd 31 8/22/07 1:10:36 PM
 RAUNOVODSTVO

je jedna od traenih kvalitativnih obiljeja informacija predo-
enih u financijskim izvjetajima (pored razumljivosti, vanosti
i usporedivosti). U pouzdanoj se informaciji mora odraavati i
razboritost koja se odnosi na donoenje opreznih prosudbi u uvje-
tima nesigurnosti. Dakle, naelo opreznosti zahtijeva da se zbog
nesigurnosti koja je uvijek prisutna u trinom okruenju prilikom
prezentiranja financijskih informacija one procjenjuju uz potrebni
stupanj opreznosti, da bi bile fer i pouzdane, a opreznost znai da
ne sadre primarno, tzv. skrivene gubitke, ali niti skrivene rezerve.
To e se postii onda kad sredstva ili prihodi nisu precijenjeni, a
obveze ili rashodi nisu podcijenjeni. Precijenjenost sredstava zna-
i postojanje skrivenih gubitaka i treba ju eliminirati svoenjem
na niu vrijednost (naelo nie vrijednosti) pri emu se skriveni 4. Plaena je naknada burzi u iznosu 550,00 kn.
gubitak pretvara u vidljivi kroz financijske izvjetaje, iako je to u
stvari nerealizirani gubitak. Nerealizirane gubitke treba priznati,
za razliku od nerealiziranih dobitaka koji se naelno ne priznaju.
Ovaj postupak svoenja precijenjene vrijednosti sredstava iz po-
slovnih knjiga po povijesnim trokovima na niu neto-vrijednost
po kojoj se ta sredstva mogu realizirati naziva se vrijednosno
usklaenje ili umanjenje imovine. Provodi se u sluaju kad je
zbog nekog odreenog razloga pad vrijednosti imovine s danom
bilanciranja trajan (a ne npr. posljedica sezonskih oscilacija cijena
i sl.) i znaajan. U sustavu dvojnog knjigovodstva evidentira se
u korist ispravka vrijednosti i na teret rashoda od vrijednosnih
usklaenja (nerealiziranih gubitaka), a kod trezorskih dionica
kao kapitalni gubitak. Financijska imovina nakon poetnog
priznanja redovito podlijee provjeri radi umanjenja vrijednosti.
Vrijednost se umanjuje ako je knjigovodstveni iznos vei od pro-
cijenjenog nadoknadivog iznosa. Potrebno je ocijeniti na datum
bilance postoji li objektivni dokaz da se vrijednost moe umanjiti
te ako postoji treba se procijeniti nadoknadiv iznos te imovine
i priznati gubitak od umanjenja vrijednosti. Ako se u kasnijem
razdoblju iznos umanjenja vrijednosti poniti ili smanji (npr. zbog
poveanja cijene na burzi) ili se realizira povrat u veem iznosu
od neto-knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine teretit
e se ispravak vrijednosti i priznati prihod kao nerealizirana ili
realizirana dobit ime se neutralizira prethodno priznati nereali-
zirani gubitak, a kod trezorskih dionica priznat e se kapitalna
dobit.
Primjer - nerealizirani dobici i gubici od trezorskih dionica:
1. Usvojena je odluka o kupnji 100 kom. trezorskih dionica za to
je iz zadrane dobiti u rezerve rasporeeno 130.000,00 kn.
2. Za otkupljenih 100 dionica po cijeni od 1.150,00 kn s rauna
je plaeno 115.000,00 kn. Nominalna vrijednost trezorske
dionice je 1.000,00 kn.
3. Plaena je brokerska provizija za ovu transakciju u iznosu
1.150,00 kn.
5. Viak formiranih rezervi za otkup trezorskih dionica u iznosu
13.300,00 kn je vraen u zadranu dobit.
6. Na dan 31. 12. iste godine cijena dionice na burzi iznosi
1.100,00 kn pa je utvren nerealizirani gubitak u iznosu od
6.700,00 kn (100 x 1.100,00 - 116.700,00 = -6.700,00).
7. U narednoj godini prodano je 10 kom trezorskih dionica
po trinoj cijeni od 1.220,00 kn. Na iroraun je uplaeno
12.200,00 kn.
8. Dio formiranih rezervi koji se razmjerno odnosi na 10 kom.
prodanih trezorskih dionica u iznosu 11.670,00 kn je oslobo-
en i vraen u zadranu dobit.
9. Na dan 31. 12. iste godine cijena dionice na burzi iznosi
1.250,00 kn pa je za preostalih 90 kom. utvren nerealizirani
dobitak u maksimalnom iznosu prethodno priznatog nere-
aliziranog gubitka od 6.030,00 kn (dakle, ne preko trokova
stjecanja od 1.167,00 kn po dionici).
Utvrivanje uinka prodaje trezorskih dionica:
a) knjigovodstvena vrijednost
= (116.700 - 6.700) / 100 kom. x 10 kom. = 11.000,00 kn
b) prodajna vrijednost = 10 kom. x 1.220 = 12.200,00 kn
c) realizirani dobitak (b - a)
= 12.200,00 kn - 11.000,00 kn = 1.200,00 kn

Knjienje:

R. Konto
OPIS Iznos
br. Duguje Potrauje
KNJIENJA U GODINI STJECANJA:
1. Odluka o otkupu trezorskih dionica 130.000,00 940 922
2. Izvod iro-rn - otkup 100 vlast. dionica 115.000,00 117 ili 911 100
3. Izvod iro-rn - brokerska provizija 1.150,00 117 ili 911 100
4. Izvod iro-rn - naknada burzi 550,00 117 ili 911 100
5. Prijenos vika rezervi u zadranu dobit 13.300,00 922 940
6. Obraun nerealiz. gubitka za 100 vlast. dion. 6.700,00 912 117 ili 911
KNJIENJA U NAREDNOJ GODINI:
7. Izvod iro-rn - prodaja 10 vlast. dionica 12.200,00 100
11.670,00 045
670,00 049
RUJAN 2007.

1.200,00 911
8. Prijenos dijela rezervi u zadranu dobit 11.670,00 922 930
9. Obraun nerealiz. dobitka za 90 vlast. dion. 6.030,00 117 ili 911 912

Ivan IDOJTI, HZRIF, Zagreb

32 Raunovodstvo i nancije

Idzojtic-k.indd 32 8/22/07 1:10:36 PM

 RAUNOVODSTVO

DR. SC. IVANA DRAI LUTILSKY Struni lanak UDK 657.2

MR. SC. HRVOJE PEREVI

Primjena sustava standardnih

trokova u vrednovanju zaliha
proizvodnje i gotovih proizvoda
Sustav standardnih trokova predstavlja jedan od temeljnih instrumenata
i postupaka upravljakog raunovodstva. Osim to olakava i pojednostavljuje
postupak vrjednovanja zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda sustav standardnih
trokova znaajan je instrument planiranja i kontrole u poslovnom subjektu.
Definiranjem standardnih trokova, menadment poslovnog subjekta zapravo
definira eljenu razinu odreenih trokova koja se treba ostvariti u odreenom
raunovodstvenom razdoblju. To su svojevrsni ciljevi koji predstavljaju kriterij za
utvrivanje uspjenosti menadmenta. Sustav standardnih trokova razvijen je
zbog kvalitetnije kontrole poslovnih operacija te zbog adekvatnije ocjene izvrenja
aktivnosti menadmenta. Putem sustava standardnih trokova ocjenjuje se
uspjenost izvrenja poslovnih operacija i aktivnosti menadera na odreenim
razinama odgovornosti.

postavljeni realni kriteriji za ocjenu izvrenja aktivnosti. Rezultati

ostvareni u prolim obraunskim razdobljima nisu realan kriterij
za ocjenu rezultata tekueg razdoblja, jer se uvjeti poslovanja mi-
jenjaju i u pravilu nikada ne ponavljaju. Stoga je potrebno kreirati
realne kriterije koji e predstavljati osnovu za ocjenu ostvarenih
rezultata. Ti kriteriji su upravo standardni trokovi koji su usmje-
reni na budunost.

2. POJAM STANDARDNIH TROKOVA

1. UVOD
Sustavom standardnih trokova znatno se kvalitetnije i de-
taljnije sagledavaju izvrenja poslovnih operacija i aktivnosti
nego putem komparacije ostvarenih rezultata tekueg razdoblja
s prethodnim razdobljima. Komparacija ostvarenih rezultata iz-
Standardni trokovi svoje uporite imaju u standardima.
Standard se, sasvim openito, moe definirati kao ciljana razina
izvrenja koja se moe postaviti na razliitim razinama strogosti.1
Polazei od definicije standarda, standardni trokovi se mogu
definirati na nekoliko naina. Najjednostavnija definicija stan-
dardnih trokova je ona po kojoj su standardni trokovi umnoak
standardnog utroka i standardne cijene:
Standardni troak = standardni utroak x standardna cijena
RUJAN 2007.

meu dva ili vie razdoblja temelji se na povijesnim podacima
i uvjetima poslovanja koji su vrijedili u tom prolom razdoblju
to automatski stvara ogranienja za kvalitetniju primjenu u
postupku donoenja odluka o ocjeni izvrenih aktivnosti. Putem
komparacije znatno je tee utvrditi razloge nastanka odstupanja
u ostvarenim rezultatima izmeu dva ili vie razdoblja, jer nisu
Ve iz ove najjednostavnije definicije standardnog troka uo-
ljivo je da se standardni troak sastoji od dvije komponente:
- koliinskog standarda, i
- cjenovnog standarda.
1
Barfield J. T., Raiborn C. A., Dalton M. A., Cost Accounting - Traditions
and Innovations, citat, str. 308.

Raunovodstvo i nancije 33
Lutilsky, Percevic-k.indd 33 8/22/07 3:19:18 PM
 RAUNOVODSTVO
Pri definiranju standardnog troka potrebno je prethodno defi-
nirati koliinski standard i cjenovni standard.
Standardni trokovi su oekivani trokovi proizvodnje odre-
enog uinka u normalnim operativnim uvjetima.2 To su paljiva
odreenja o tome kakvi trokovi trebaju biti ili kakvi bi morali
biti s ciljem da se pretpostavi stvarni rezultat.3 Standardni troak
je ciljani troak koji se eli postii.4 esto se definira kao stan-
dard izraen u novcu.5 Utvrivanje standardnih trokova temelji
se na znanstvenim metodama, proienim podacima iz prolosti
i promjenama u uvjetima poslovanja koje se mogu oekivati u
razdoblju za koje se utvruju standardni trokovi.6
Prilikom determiniranja standardnih trokova u obzir treba
uzeti odreene faktore koji direktno utjeu na njihovo utvriva-
nje, a to su:7
- tehniki faktori,
- drutveni faktori, i
- organizacijski faktori.
Tehniki faktori odnose se na razini tehnike opremljenosti i
na specifinost tehnolokog procesa.
Standardni trokovi u proizvodnim poslovnim subjekti-
ma utvruju se za:
- trokove direktnog materijala,
- trokove direktnog rada, i
- ope trokove proizvodnje.
Postupak utvrivanja standardnih trokova direktnog materi-
jala i standardnih trokova direktnog rada daleko je jednostavniji
od utvrivanja standardnih opih trokova proizvodnje. Standar-
dni trokovi direktnog materijala utvruju se na bazi koliinskog
i cjenovnog standarda za jedinicu outputa. Standarni opi troko-
vi proizvodnje su znatno kompleksniji i oni se u pravilu utvruju
u postupku planiranja na temelju formule fleksibilnog prorauna
koja se sastoji od fiksnog dijela opih trokova proizvodnje i
varijabilnog dijela koji zavisi o koliini proizvodnje. Jednom
utvreni standardni trokovi nisu konstantni ve su podloni
promjenama i korekcijama s obzirom na dinaminu promjenu
poslovnih uvjeta u kojima poslovni subjekti posluju.
3. VRSTE STANDARDNIH TROKOVA
U raunovodstvenoj literaturi mogu se nai razliite podjele
standardnih trokova. Standardni trokovi se uobiajeno mogu
podijeliti:8
- s obzirom na vremensko razdoblje na koje se odnose, i
- s obzirom na mogunost njihova ostvarenja.
Prema kriteriju vremenskog razdoblja na koje se standardni
trokovi odnose, razlikuju se:9
1) temeljni standardni trokovi, i
2) tekui standardni trokovi.
2
Cherington J. O., Hubbard E. D., Luthy D.H. Cost and Managerial Acco-
unting WCB, 1985., str. 499
3
Smith J. L., Keith R. M., Stephens M. Managerial Accounting, McGraw
Hill, New York, 1988., str. 419.
RUJAN 2007.
4
Lucey T. Costing , DP Publications, London, 1996, str. 419., citat.
5
Lucey T. Management Accounting Letts Educational, London, 1996, str.
170, citat.
6
Turk I. Raunovodstvo trokova, Informator, Zagreb, 1973., str. 269.
7
Turk I. Raunovodstvo trokova, Informator, Zagreb, 1973., str. 272.
8 10
Barfield J. T., Raiborn C. A., Dalton M. A., Cost Accounting - Traditions
and Innovations, citat, str. 307.
9
Turk I. Raunovodstvo trokova, Informator, Zagreb, 1973., str. 272.
34 Raunovodstvo i nancije
Lutilsky, Percevic-k.indd 34
Temeljni standardni trokovi odnose se na dulje vremensko
razdoblje i nisu podloni promjenama. Oni su ustvari dugoroni
cilj koji se eli ostvariti i ne uvaavaju konkretne uvjete u koji-
ma poslovni subjekt posluje. Korisni su kao baza za utvrivanje
tekuih standarda i ne upotrebljavaju se u tekuem izvjetavanju
niti se na temelju njih provodi postupak planiranja i kontrole po-
slovnih operacija.
Nasuprot temeljnim standardima, tekui standardni trokovi
utvruju se za kraa vremenska razdoblja i podloni su estim
korekcijama. Utvruju se na bazi konkretnih prilika i poslovnih
uvjeta u kojima poslovni subjekt djeluje. Tekui standardni
trokovi su oni trokovi koji su realni i objektivni za ostvarenje u
razdoblju na koje se odnose. To su ustvari kratkoroni ciljevi koji
se ele ostvariti u nadolazeem razdoblju. Upravo su oni instru-
ment raunovodstvenog planiranja, kontrole i analize ostvarenih
rezultata. Kada se govori o standardnim trokovima, misli se prije
svega na tekue standardne trokove.
Prema mogunosti ostvarenja standardni trokovi mogu se
podijeliti na:10
1) idealne (teorijske) standardne trokove,
2) realne (praktine) standardne trokove, i
3) normalne standardne trokove.
Idealni standardni trokovi utvreni su na temelju idealnih
uvjeta i ne uzimaju u obzir mogua ogranienja i zapreke u proi-
zvodnom procesu, kao npr. kvar stroja, rasip materijala, trajkovi
radnika, i sl. Zbog toga su nerealni i teko ostvarivi. Idealni stan-
dardni trokovi su oni koji bi mogli nastati kada bi se proizvodni
proces odvijao u idealnim uvjetima punim kapacitetom, to je u
praksi nemogue. Zbog toga su oni samo teorijski ostvarivi, a
predstavljaju svojevrsne ciljeve kojima treba teiti u budunosti.
Nisu primjenjivi na kratki rok.
Realni standardni trokovi utvruju se za krae budue raz-
doblje na temelju konkretnih poslovnih uvjeta. To su trokovi za
koje je realno da e nastati u buduem razdoblju.
Normalni standardni trokovi suprotnost su idealnim stan-
dardnim trokovima. Utvruju se na temelju konkretnih prilika i
poslovnih uvjeta koji su egzistirali u prolom razdoblju. Kako su
poslovni uvjeti podloni estim promjenama, normalni standardni
trokovi manje su objektivni od realnih, jer u obzir ne uzimaju
mogue promjene u poslovnim uvjetima u buduem razdoblju.
Utvruju se uglavnom za kraa vremenska razdoblja, ali zbog
njihove usmjerenosti na prolost nisu toliko pouzdani kao realni
standardni trokovi.
Osim prethodno navedene klasifikacije standardnih trokova,
postoje i druge klasifikacije standarda odnosno standardnih tro-
kova koje je bitno istaknuti. Najea klasifikacija standardnih
trokova u stranoj raunovodstvenoj literaturi razlikuje sljedee
vrste standarda:11 a) povijesni standardi, b) teorijski ili idealni
standardi i c) tekui (praktini ili primijenjeni) standardi. Pod po-
vijesnim standardima podrazumijevaju se standardi utemeljeni na
koliinama i cijenama koje su egzistirale u vrijeme razvoja stan-
darda. Meutim, zbog stalnog razvoja tehnologije proizvodnih
Isto djelo.
11
Horngren C. T., Foster G., Datar S. M., Cost Accounting Prentice Hall,
New Jersey, 1994, str. 234.
8/22/07 3:19:19 PM

metoda i promjene cijena, tako postavljeni standardi s vremenom
postaju nepraktini stoga ih treba korigirati.12
Kada se u raunovodstvenom smislu govori o standardnim
trokovima, u pravilu se podrazumijevaju tekui realni (praktini)
standardni trokovi.
4. STANDARDNI TROKOVI DIREKTNOG
MATERIJALA
Standardni trokovi direktnog materijala predstavljaju oeki-
vane trokove materijala koji su sastavni dio gotovog proizvoda
u buduem obraunskom razdoblju pod normalnim operativnim
uvjetima. Za svaku vrstu direktnog materijala potrebno je utvr-
diti koliki je troak po jedinici proizvedenog gotovog proizvoda.
Standardni troak direktnog materijala rauna se prema sljedeem
obrascu:
Standardni troak direktnog materijala = standardni utroak
dir. materijala x standardna cijena
Postupak utvrivanja standardnog troka direktnog materijala
sastoji su u utvrivanju:
a) koliinskog standarda i
b) cjenovnog standarda direktnog materijala.
Koliinski standard direktnog materijala predstavlja oeki-
vanu koliinu direktnog materijala koja je potrebna za proizvodnju
jedne jedinice gotovog proizvoda. Koliinski standard utvruje
se posebno za svaku pojedinu vrstu direktnog materijala koja se
koristi u proizvodnom procesu. Postupak odreivanja koliinskog
standarda ovisi o vrsti proizvodnog procesa.
Prilikom utvrivanja koliinskog standarda direktnog materi-
jala u obzir treba uzeti i oekivani kalo, rasip, lom i kvar direktnog
materijala u proizvodnom procesu. Koliinske standarde direktnog
materijala najee utvruju inenjeri i tehnolozi koji su direktno
vezani za proizvodno-tehnoloki proces, a odgovornost za njih je
u kompetenciji mendera proizvodno-tehnolokog odjela.
Cjenovni standard direktnog materijala predstavlja oe-
kivanu cijenu odnosno jedinini troak nabave po kojem e se
nabaviti ili utroiti odreena koliina direktnog materijala u budu-
em obraunskom razdoblju pod normalnim poslovnim uvjetima.
12
Gulin D., ager L., Tuek B., Poslovno planiranje, kontrola i analiza,
HZRFD, Zagreb, 2004., str. 30, citat.
Lutilsky, Percevic-k.indd 35
RAUNOVODSTVO
Cjenovni standard se takoer utvruje posebno za svaku pojedinu
vrstu direktnog materijala. Standardne cijene utvruju se za krat-
ko razdoblje. Cjenovne standarde direktnog materijala najee
utvruje nabavna sluba, a odgovornost za njih je u kompetenciji
menadra nabave.
4.1. Odstupanja od standardnih trokova direktnog
materijala
Standardni troak direktnog materijala utvruje se za nabav-
ljenu ili utroenu koliinu direktnog materijala. Svrha koritenja
standardnih trokova je u utvrivanju odstupanja izmeu ostvare-
nih i standardnih trokova. Na temelju tako utvrenih odstupanja
ocjenjuje se uspjenost izvrenja poslovnog subjekta ili centra
odgovornosti. Odstupanja stvarnih od standardnih trokova mogu
biti povoljna i nepovoljna. Povoljna odstupanja javljaju se u
sluaju kada je stvarni troak manji od standardnog. U obrnutom
sluaju, kada je stvarni troak vei od standardnog, rije je o ne-
povoljnom odstupanju.
Odstupanje stvarnih trokova direktnog materijala od standar-
dnih trokova nastaje zbog:
- razlike izmeu stvarne cijene (stvarnog troka nabave) i stan-
dardne cijene direktnog materijala ili
- razlike izmeu stvarno utroene koliine direktnog materijala
i standardne koliine direktnog materijala potrebne za proi-
zvodnju odreene koliine gotovog proizvoda.
Utvrivanje pojedinog odstupanja provodi se tako da se jedna
trokovna komponenta dri konstantnom dok se izolira uinak
razlike izmeu ostvarene i standardne veliine druge trokovne
komponente.
Ako se eli utvrditi cjenovno odstupanje kod direktnog
materijala, koliina utroenog ili nabavljenog materijala dri se
konstantnom na ostvarenoj razini i mnoi s razlikom izmeu stan-
dardne cijene i stvarne cijene direktnog materijala po jedinici.13
Obrazac za utvrivanje cjenovnog odstupanja direktnog materi-
jala je sljedei:14
(stvarna cijena po jed. - standardna cijena po jed.) x stvarno
utroena ili nabavljena koliina direktnog materijala
Cjenovno odstupanje direktnog materijala moe biti pozitiv-
no i negativno. Ako je stvarna cijena nabave ili utroka direk-
tnog materijala nia od standardne, takvo odstupanje smatra se
povoljnim. To znai da je direktni materijal nabavljen odnosno
utroen po cijeni nioj od standardne. U suprotnom sluaju, kada
je stvarna cijena direktnog materijala vea od standardne, odstu-
panje je negativno. Direktni materijal je u ovom sluaju nabavljen
odnosno utroen po cijeni vioj od standardne. Utvrena cjenovna
odstupanja podloga su za daljnje detaljnije analize putem kojih e
se utvrditi razlozi nastanka cjenovnog odstupanja i locirati odgo-
vornost za njih. Odgovornost za cjenovna odstupanja direktnog
RUJAN 2007.
materijala lei na menaderu nabave.
13
Cherington J. O., Hubbard E. D., Luthy D. H. Cost and Managerial Acco-
unting WCB, 1985., str. 502.
14
Rayburn L. G., Principles of Cost Accounting, Irwin, Boston, 1989, str.
448. i 449.
Raunovodstvo i nancije 35
8/22/07 3:19:19 PM
 RAUNOVODSTVO

Kod utvrivanja utjecaja koliinskog odstupanja direktnog Operativni postupak evidentiranja standardnih trokova direk-
materijala na ukupno odstupanje od standardnog troka direktnog tnog materijala u financijskom raunovodstvu moe se pojedno-
materijala, cijena materijala dri se konstantnom na standardnoj stavljeno prikazati na sljedei nain:
razini i mnoi s razlikom izmeu stvarne i standardne koliine 1) evidentiranje nabave direktnog materijala iskazane po stan-
direktnog materijala utroene u proizvodnji.15 Obrazac za utvri- dardnim trokovima nabave
vanje koliinskog odstupanja direktnog materijala je sljedei:16
Zalihe direktnog materijala Obraun nabave direktnog materijala
(stvarno utroena koliina dir. materijala - standardna 
koliina) x standardna cijena po jedinici 

I koliinsko odstupanje direktnog materijala moe biti povolj- 
no i nepovoljno. Povoljno koliinsko odstupanje kod direktnog 
materijala javlja se kada je stvarno utroena koliina direktnog 2) evidentiranje izdavanja direktnog materijala u proces proi-
materijala nia od standardne. To znai da je u proizvodnom pro- zvodnje po standardnom troku
cesu za proizvodnju gotovih proizvoda utroeno manje direktnog Troak direktnog materijala
materijala nego to je utvreno standardom. Nepovoljno koliin- (standardni troak) Zalihe direktnog materijala
sko odstupanje kod direktnog materijala javlja se u situaciji kada 
je stvarno utroena koliina direktnog materijala via od stan-

dardne. U ovom sluaju u proizvodnom procesu za proizvodnju

gotovih proizvoda utroena je vea koliina direktnog materijala
od one utvrene standardom. Nastala koliinska odstupanja di- 
rektnog materijala dalje se analiziraju zbog utvrivanja razloga 
3) evidentiranje prijenosa standardnog troka direktnog materi-
njihovog nastanka te lociranja odgovornosti za njih. Uglavnom, jala na proizvodnju
odgovornost za koliinska odstupanja direktnog materijala je u
nadlenosti menadera proizvodnog odjela. Troak direktnog materijala
(standardni troak) Raspored trokova proizvoda Zalihe proizvodnje
4.2. Evidentiranje standardnih trokova direktnog

materijala u financijskom raunovodstvu 
Putem primjene standardnih trokova olakava se evidentira- 

nje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Ako se u vrednovanju 

zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda primjenjuju standardni
trokovi, tada je potrebno evidentirati standardne trokove kao i
odstupanja od pojedinih vrsta standardnih trokova. Evidentira-
njem odstupanja standardni trokovi svode se na stvarne to
je za financijsko raunovodstvo od presudne znaajnosti budui
da je ono usmjereno prema vanjskim korisnicima kojima se pre-
doavaju izvjetaji o ostvarenim rezultatima.
Postupak evidentiranja standardnih trokova direktnog mate-
rijala u financijskom raunovodstvu istovjetan je evidentiranju WURNRYDGLUHNWQRJPDWHULMDOD 
stvarnih trokova. Razlika je u tome to se prvo knjie standardni
4) nakon to se utvrde stvarni trokovi direktnog materijala,
provode se knjienja odstupanja od standardnih trokova di-
rektnog materijala za ukupno nabavljenu koliinu direktnog
materijala (evidentiranje nastalih odstupanja prikazano je
zbirno, ali je u financijskom raunovodstvu mogue posebno
evidentirati cjenovno i koliinsko odstupanje)
2GVWXSDQMHRGVWDQGDUGQLK  2EUDXQQDEDYHGLUHNWQRJ
 PDWHULMDOD
iznosi direktnog materijala, a tek kasnije kada se utvrde stvarni   SR]LWLYQRRGVWXSDQMH
trokovi knjie se odstupanja od standardnih trokova direktnog 
materijala koja imaju funkciju korekcije standardnih iznosa na
stvarne. Navedena odstupanja od standardnih trokova potrebno
 QHJDWLYQRRGVWXSDQMH
je proknjiiti u financijskom raunovodstvu iz razloga to je ono 
primarno orijentirano na prolost i daje informacije o ostvarenim
rezultatima u odreenom razdoblju. Zbog toga izvjetaji financij- Kao to se vidi iz prikazane sheme knjienja, odstupanje je
skog raunovodstva moraju sadravati iskljuivo stvarne iznose, pozitivno ako je standardni troak vei od stvarnog troka. Pozi-
a ne standardne. Financijsko raunovodstvo nije usmjereno na tivno odstupanje knjii se na potranoj strani konta odstupanja od
budunost. standardnih trokova direktnog materijala i dugovnoj strani (ili
Evidentiranjem standardnih trokova direktnog materijala na potranoj strani u stornu) konta obrauna nabave direktnog
RUJAN 2007.

umjesto stvarnih omoguava se aurnost knjienja u financij- materijala. Ovo odstupanje je cjenovno i odnosi se na ukupno
skom raunovodstvu. nabavljenu koliinu direktnog materijala. Koliinsko odstu-
panje evidentirat e se prilikom prijenosa utroenog direktnog
15
Cherington J. O., Hubbard E. D., Luthy D. H. Cost and Managerial Acco-
materijala u proces proizvodnje.
unting WCB, 1985, str. 502

448.
16
Rayburn L. G., Principles of Cost Accounting, Irwin, Boston, 1989, str.
www.rif.hr
36 Raunovodstvo i nancije

Lutilsky, Percevic-k.indd 36 8/22/07 3:19:20 PM

 RAUNOVODSTVO

5) evidentiranje prijenosa odstupanja od standardnih trokova za - koliinsko odstupanje direktnog materijala moe se eviden-
utroenu koliinu direktnog materijala tirati u trenutku izdavanja direktnog materijala u proizvodni
proces;
2GVWXSDQMHRGVWDQGDUGQLKWURNRYD 2GVWXSDQMHRGVWDQGDUGQLKWURNRYD - cjenovno odstupanje direktnog materijala moe se evidentirati
GLUHNWQRJPDWHULMDOD   GLUPDWHULMDOD]DXWURHQXNROLLQX  ili prilikom kupnje (nabave) ili pri utroku direktnog materija-
  QHJDWLYQRRGVWXSDQMH la.
 Strana raunovodstvena literatura navodi mogunost primjene
 SR]LWLYQRRGVWXSDQMH
 rijala u financijskom raunovodstvu:18
U ovom knjienju prenosi se odstupanje od standardnih
trokova direktnog materijala koje se odnosi na utroenu koli-
inu direktnog materijala u proizvodnom procesu. Stoga je ovo
odstupanje i koliinsko i cjenovno. Mogue je posebno otvoriti
konto za cjenovno, a posebno za koliinsko odstupanje, ukoliko
se u financijskom raunovodstvu eli iskazati posebno svako
odstupanje.
6) prijenos utvrenog odstupanja od standardnih trokova direk-
tnog materijala na proizvodnju
2GVWXSDQMHRGVWDQGWURNRYD   
GLUPDW]DXWURHQXNROLLQX
GL N OL L 5DVSRUHGWURNRYDSURL]YRGDWURNRYDSURL]YRGQMH
G N
dviju metoda evidentiranja standardnih trokova direktnog mate-
1) prva metoda je ona po kojoj se direktni materijal evidentira
po standardnom troku prilikom same kupnje, gdje se odmah
iskazuje i evidentira cjenovno odstupanje
2) druga metoda je ona po kojoj se direktni materijal evidentira
po standardnom troku u trenutku njegovog prijenosa u pro-
ces proizvodnje, kada se evidentiraju i cjenovno i koliinsko
odstupanje.
Bitno je naglasiti da se prilikom upotrebe obje metode zalihe
proizvodnje i gotovih proizvoda evidentiraju po standardnim
trokovima uz posebno iskazivanje pojedinih odstupanja. U naoj
raunovodstvenoj praksi primjenjiva je prva metoda
 2GVWXSDQMHRGVWDQGDUGQLK
po kojoj se standardni trokovi direktnog materijala
evidentiraju pri samoj nabavi. Druga metoda zbog
L G N L G M
specifinosti evidentiranja u naoj poslovnoj praksi
  QHJDWLYQRRGVWXSDQMH QHJDWLYQRRGVWXSDQMH 
nije primjenjiva.
 Evidentiranje direktnog materijala po standar-
SR]LWLYQRRGVWXSDQMH dnom troku pri kupnji (nabavi) - ako se direktni
      

Utvrena odstupanja potrebno je prenijeti na proizvodnju
preko konta rasporeda trokova proizvoda. Prilikom prijenosa
pozitivnog odstupanja knjienje se moe provesti tako da se pozi-
tivno odstupanje umjesto na potranu knjii na dugovnu stranu u
storno na kontu rasporeda trokova proizvoda. Prijenos pozitivnog
odstupanja s konta rasporeda trokova proizvoda na odstupanje od
standardnih trokova proizvodnje mogue je provesti tako da se
umjesto na dugovnu knjii na potranu stranu u storno na kontu
rasporeda trokova proizvoda.
Prikazana knjienja standardnih trokova direktnog materi-
jala predstavljaju jednu od mogunosti evidentiranja. Naravno
da je mogue postaviti i drugaija operativna rjeenja glede
raunovodstvenog evidentiranja standardnih trokova to ovisi o
mogunostima i potrebama samog poslovnog subjekta, meutim
njihov smisao je uvijek isti. Korisno bi bilo npr. posebno iskazati
vrste odstupanja od standardnih trokova, jer bi tada informacija
bila potpunija, iako bi se te informacije trebale nalaziti u okviru
trokovnog i upravljakog raunovodstva.
Ako se primjenjuje sustav standardnih trokova direktnog
materijala za evidentiranje u okviru financijskog raunovodstva,
potrebno je istaknuti sljedee:17
- direktni materijal se prilikom nabave i prijenosa u proces
proizvodnje evidentira po standardnom troku, a zalihe pro-
izvodnje su uvijek iskazane po standardnim trokovima;
17
Cherington J. O., Hubbard E. D., Luthy D. H. Cost and Managerial Acco-
unting WCB, 1985., str. 506., cit. djelo.
Lutilsky, Percevic-k.indd 37
SR]LWLYQRRGVWXSDQMH materijal vodi po standardnom troku na zalihama
pri njegovoj kupnji odnosno nabavi, tada je mogue u
odreenim sluajevima odmah utvrditi i iskazati cje-
novno odstupanje od standardnog troka. Pretpostavka
toga je da je raunovodstveni sustav poslovnog subjekta efikasan
i auran. Ukoliko to nije, cjenovno odstupanje se knjii kasnije
kada se utvrdi stvarni troak nabave direktnog materijala.
U trenutku kada se direktni materijal alje u proces proi-
zvodnje, evidentira se troak direktnog materijala te se utvruje
i posebno iskazuje koliinsko odstupanje, a cjenovno odstupanje
utvruje se za utroenu koliinu direktnog materijala.
Evidentiranje direktnog materijala po standardnom
troku pri utroku u procesu proizvodnje - ako se direktni
materijal evidentira po standardnom troku u trenutku njegovog
utroka u procesu proizvodnje, tada se i cjenovno i koliinsko
odstupanje utvruje i iskazuje prilikom izdavanja direktnog mate-
rijala u proizvodni proces. U tom sluaju direktni materijal se na
zalihama vodi po stvarnom troku nabave, a prilikom izdavanja
u proizvodni proces utvruje se standardni troak za utroenu
koliinu direktnog materijala. Ovakav nain evidentiranja stan-
dardnih trokova direktnog materijala je kompliciraniji i znatno
tei i kompleksniji za praktinu primjenu. Stoga se ova metoda
evidentiranja vrlo rijetko primjenjuje, a i u teorijskom smislu po-
kazuje odreene nedostatke. Kao najistaknutije negativnosti ovog
naina evidentiranja standardnih trokova direktnog materijala u
RUJAN 2007.
raunovodstvenoj literaturi najee se navodi sljedee:
- cjenovno odstupanje iskazano je u trenutku izdavanja direk-
tnog materijala u proces proizvodnje to se smatra nepravo-
vremenim, jer do izdavanja u proizvodnju moe protei dosta
18
Cherington J. O., Hubbard E. D., Luthy D. H. Cost and Managerial Acco-
unting WCB, 1985., str. 506.
Raunovodstvo i nancije 37
8/22/07 3:19:21 PM
 RAUNOVODSTVO
vremena te onemoguiti pravovremenu i efikasnu akciju od
menadmenta u sluaju da se radi o izrazito nepovoljnom
odstupanju
- postoji nekonzistentnost u iskazivanju zaliha, jer se zalihe
direktnog materijala vode po stvarnim trokovima nabave,
dok se zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda vode po stan-
dardnim trokovima
- ako se direktni materijal na zalihama vodi po stvarnim tro-
kovima nabave, pri njegovom utroku u proizvodnom procesu
javlja se problem odreivanja metode obrauna trokova
materijala, a svaka metoda ima drugaiji utjecaj na visinu
trokova te prema tome i na iznos odstupanja od standardnih
trokova.
Ukoliko poslovni subjekt ima uspostavljen sustav standardnih
trokova koji mu slui za proces planiranja, analize i kontrole
izvrenja, tada se standardni trokovi i odstupanja od standardnih
trokova mogu iskazivati u financijskom raunovodstvu. Pri iska-
zivanju standardnih trokova direktnog materijala u financijskom
raunovodstvu preferira se primjena metode po kojoj se direktni
materijal na zalihama vodi po standardnom troku.
5. STANDARDNI TROKOVI DIREKTNOG RADA
Standardni trokovi direktnog rada predstavljaju oekivane
trokove plaa direktnih radnika na samoj proizvodnoj liniji u bu-
duem razdoblju pod normalnim operativnim uvjetima. Standar-
dni trokovi direktnog rada utvruju se na temelju analize procesa
proizvodnje te specijalizacije i podjele rada u proizvodnom pro-
cesu. Za realno utvrivanje standardnih trokova direktnog rada
potrebno je analizirati svaku operaciju i aktivnost u proizvodnom
procesu. To znai da se analizira rad svakog direktnog radnika.
Tek na temelju detaljne analize proizvodnog procesa mogue je
realno utvrditi standarde direktnog rada.
Standardni troak direktnog rada utvruje se na sljedei na-
in:
Standardni troak direktnog rada = standardna koliina dir.
rada x standardna cijena rada
RUJAN 2007.
Pri utvrivanju standardnog troka direktnog rada potrebno je
determinirati:
a) standardno radno vrijeme odnosno koliinski standard, i
b) standardnu cijenu rada po satu odnosno cjenovni standard.
Standardno radno vrijeme, tj. koliinski standard pred-
stavlja oekivani broj sati direktnog rada potrebnog za proizvodnju
38 Raunovodstvo i nancije
Lutilsky, Percevic-k.indd 38
jedne jedinice gotovog proizvoda. To je radno vrijeme potrebno
za proizvodnju jednog gotovog proizvoda. Standardno radno
vijeme utvruje se za svakog direktnog radnika koji sudjeluje u
proizvodnom procesu. Pri definiranju standardnog radnog vreme-
na u obzir treba uzeti i odreene obustave i gubitke u radnom
vremenu koji su neizbjeni (npr. vrijeme za odmor radnika, i sl.).
Standardno radno vrijeme nije istovjetno za svakog radnika, ve
ovisi o radnom mjestu i strunosti radnika. Postupak utvrivanja
i postavljanja standardnog radnog vremena stvar je tehnoloke
prirode stoga su za to zadueni inenjeri i tehnolozi iz proizvod-
nog odjela, a odgovornost za koliinske standarde je u domeni
menadera proizvodnog odjela.
Standardna cijena direktnog rada predstavlja oekivanu
cijenu po satu direktnog rada za izvreni broj sati direktnog ra-
da u buduem razdoblju pod normalnim operativnim uvjetima.
Standardna cijena po satu direktnog rada utvruje se posebno za
svako radno mjesto. Postupak utvrivanja standardne cijene rada
u praksi se najee utvruje putem bodova odnosno koeficije-
nata. U praksi standardne cijene rada utvruju se u kadrovskoj
slubi i propisane su internim pravilnicima koje donosi i potpisuje
top management.
5.1. Odstupanja od standardnih trokova direktnog rada
Standardni troak direktnog rada za proizvedenu koliinu
proizvoda utvruje se na nain da se standardna koliina rada za
proizvodnju jedinice gotovog proizvoda izraena u satima po-
mnoi s proizvedenom koliinom proizvoda, a zatim sa standar-
dnom cijenom rada. Usporedbom standardnog troka direktnog
rada sa stvarnim trokovima, utvruju se odstupanja koja su dalje
predmetom analiza koje e utvrditi razloge nastanka odstupanja i
utvrditi odgovornost za njih. Odstupanja od standardnih trokova
direktnog rada nastaju iz dva razloga:
- zbog razlike izmeu stvarne cijene direktnog rada i standardne
cijene (cjenovno odstupanje),
- zbog razlike izmeu stvarno izvrenih sati direktnog rada i
standardnih sati (koliinsko odstupanje).
Postupak utvrivanja utjecaja pojedinog odstupanja na uku-
pno odstupanje od standardnih trokova direktnog rada provodi se
na nain da se jedna trokovna komponenta dri konstantnom dok
se utvruje utjecaj druge komponente na ukupno odstupanje.
Pri utvrivanju odstupanja od standardnih cijena direktnog ra-
da (cjenovnog odstupanja), koliina direktnog rada (izvreni sati
direktnog rada) dri se konstantnom na ostvarenoj razini. Obrazac
za utvrivanje cjenovnog odstupanja direktnog rada je sljedei:19
(stvarna cijena - standardna cijena) x stvarno izvrena
koliina direktnog rada
Odstupanje od standardnih cijena direktnog rada moe biti
pozitivno i negativno. Daljnje analize utvrivanja razloga na-
stanka odstupanja dat e odgovor zato je nastalo odstupanje te
tko je odgovoran za njih. Uglavnom, odgovornost za nastanak
cjenovnog odstupanja kod direktnog rada lei na menaderu
proizvodnog odjela.
Druga vrsta odstupanja od standarnih trokova je odstupa-
nje od standardnih koliina direktnog rada odnosno koliinsko
odstupanje. koliinsko odstupanje direktnog rada ukazuje na
19
Rayburn L. G., Principles of Cost Accounting, Irwin, Boston, 1989., str.
454.
8/22/07 3:19:22 PM
 RAUNOVODSTVO

razliku izmeu stvarno izvrenih sati direktnog rada za
proizvedenu koliinu gotovih proizvoda i standardnih
sati. Pri utvrivanju koliinskog odstupanja direktnog rada
cijena direktnog rada dri se konstantnom na standardnoj
razini, dok se utvruje utjecaj koliinskog odstupanja na
ukupno odstupanje od standardnih trokova direktnog rada.
Obrazac putem kojeg se utvruje koliinsko odstupanje direktnog
rada je sljedei:20
(stvarna koliina dir. rada - standardna koliina dir. rada) x
standardna cijena dir. rada
7URDNSODDGLUHNWQRJUDGDVWDQGDUGQL5DVSRUHGWURNRYDSURL]YRGD =DOLKHSURL]YRGQMH 


3) kada se utvrde stvarni trokovi direktnog rada, knjienje se
provodi tako da se zatvori konto obveza za plae direktnim
radnicima (standardni troak) na dugovnoj strani za iznos
stvarnog troka direktnog rada i evidentira na potranoj strani
konta obveza za plae direktnim radnicima (stvarni troak)
2EYH]H]DSODHGLUHNWQLPUDGQLFLPD 2EYH]H]DSODHGLUHNWQLPUDGQLFLPD 
Odstupanje od standardnih koliina direktnog rada naziva se VWYDUQLWURDN     VWDQGDUGQLWURDN 
jo i odstupanje od uinkovitosti. Standardna koliina direktnog

rada smatra se granicom uinkovitosti direktnog rada. Ako je
         6R
stvarno utroena koliina direktnog rada nia od standardne koli-
ine, rad direktnih radnika je uinkovit, a takvo odstupanje smatra 
se povoljnim. U suprotnom sluaju, kada je stvarno utroena
koliina direktnog rada via od standardne koliine, rad direktnih 4) nakon to se utvrdi i proknjii stvarni troak direktnog rada
radnika smatra se neuinkovitim, a takvo odstupanje nepovolj- utvruju se i knjie odstupanja od standardnih trokova di-
nim. Odgovornost za koliinska odstupanja direktnog rada lei na rektnog rada (u prikazu knjienja odstupanja, odstupanje je
menaderu proizvodnje. evidentirano zbirno mada je mogue posebno evidentirati
Putem standardnih trokova direktnog rada i odstupanja utvr- koliinsko i cjenovno odstupanje)
uje se efikasnost proizvodnog procesa.
S
2EYH]H]DSODHGLUUDGQLFLPD S M
2GVWXSDQMDRGVWDQGDUGQLKWURNRYD
5.2. Evidentiranje standardnih trokova direktnog rada u VWDQGDUGQLWURDN   GLUHNWQRJUDGD 
financijskom raunovodstvu 
Standardni trokovi direktnog rada evidentiraju se u poslov-     QHJDWLYQRRGVWXSDQMH     
nim knjigama koje pripadaju domeni financijskog raunovodstva 
na istovjetan nain kao da je rije o stvarnim trokovima. Jedina
razlika je u tome to je rije o standardnim iznosima trokova     SR]LWLYQRRGVWXSDQMH     
      
direktnog rada, a ne stvarnim. Meutim, kako je financijsko
raunovodstvo usmjereno na prolost i na primarno eksterne ko- 5) nakon to se utvrde i proknjie odstupanja od standardnih troko-
risnike koje zanimaju ostvareni rezultati, potrebno je evidentirati va, ta odstupanja se preko rasporeda trokova proizvoda prenose
odstupanja od standardnih trokova kako bi se standardni iznosi na vrijednost proizvodnje odnosno na konto odstupanja od stan-
sveli na stvarne. Knjienje odstupanja od standardnih trokova dardnih trokova proizvodnje putem kojeg se standardni trokovi
direktnog rada mogue je tek onda kada se utvrde stvarni trokovi ukljueni u vrijednost proizvodnje svode na stvarne.
direktnog rada i odstupanja od standar-
dnih trokova.
2GVWXSDQMHRGVWDQGWURNRYD 5DVSRUHGWURNRYD Odstupanje od
U operativnom smislu postupak
knjienja standardnih trokova direktnog GLUHNWQRJUDGD   SURL]YRGD WURNRYD proizvodnje
rada moe se provesti na sljedei nain: QHJDWLYQRRGVWXSDQMH   QHJDWLYQRRGVWXSDQMH  
1) utvruju se i evidentiraju standardni  
trokovi direktnog rada (standardne
trokove direktnog rada mogue je (pozitivno odstupanje)
kniiti na posebna konta) (pozitivno odstupanje

      2EYH]H]DSODHGLUHNWQLPUDGQLFLPD

VWDQGDUGQLWURDN
7URDNSODDGLUHNWQRJUDGD 

Prikazana knjienja predstavljaju samo jedno od moguih
operativnih rjeenja glede evidentiranja standardnih trokova

direktnog rada u financijskom raunovodstvu.
          
RUJAN 2007.

         
6. STANDARDNI OPI TROKOVI PROIZVODNJE
2) standardni troak direktnog rada iskazan na kontu troka
prenosi se putem rasporeda trokova proizvoda na zalihe pro- Osim standardnih trokova direktnog materijala i rada proi-
izvodnj zvodni poslovni subjekti provode postupak standardiziranja opih
trokova proizvodnje. Standardni opi trokovi proizvodnje
20
Isto djelo

Raunovodstvo i nancije 39
Lutilsky, Percevic-k.indd 39 8/22/07 3:19:23 PM
 RAUNOVODSTVO
predstavljaju oekivane indirektne proizvodne trokove u budu-
em razdoblju pod normalnim operativnim uvjetima. Postupak
standardizacije opih trokova proizvodnje daleko je komplek-
sniji i zahtjevniji postupak od standardizacije trokova direktnog
materijala i rada. Ve sama injenica to se pod opim trokovima
proizvodnje krije itav niz indirektnih proizvodnih trokova
upuuje na izrazitu sloenost postupka njihove standardizacije.
Opi trokovi proizvodnje u suvremenim proizvodnim procesima
postaju sve znaajniji to dodatno stvara potrebu za njihovim
praenjem. Zbog toga se sve vie usmjerava panja prema stan-
dardiziranju opih trokova proizvodnje.
Opi trokovi proizvodnje sastoje se od svoje fiksne i varija-
bilne komponente to dodatno oteava postupak njihovog stan-
dardiziranja. Zbog postojanja fiksnih opih trokova proizvodnje,
vrlo je teko utvrditi meuzavisnost kretanja razine aktivnosti
(proizvodnje) i ukupnih opih trokova proizvodnje. Radi lakeg
utvrivanja standardnih opih trokova proizvodnje, potrebno je
utvrditi i izolirati varijabilnu i fiksnu komponentu opih trokova
proizvodnje. To znai da se za svaki indirektni proizvodni troak
mora utvrditi je li varijabilan ili fiksan. U sluaju postojanja, tzv.
mjeovitih trokova, nuno je takav troak razdijeliti na fiksnu i
varijabilnu komponentu putem odgovarajuih metoda. Za varija-
bilne ope trokove proizvodnje utvruje se mjera proizvodne
aktivnosti kao pokazatelj koji najbolje odraava vezu izmeu
varijabilnog dijela opih trokova proizvodnje i opsega proizvod-
nje. Uz mjeru proizvodne aktivnosti definira se i standardni opseg
proizvodnje. S druge strane, fiksne ope trokove proizvodnje
mogue je standardizirati u ukupnom iznosu u kojem se pojavlju-
ju u nekom centru odgovornosti ili na razini poslovnog subjekta.
Meutim, i te fiksne ope trokove proizvodnje potrebno je do-
vesti u vezu s odreenim opsegom proizvodnje. Zato se definira
i mjera proizvodne aktivnosti i standardni opseg proizvodnje za
fiksne ope trokove proizvodnje. Na bazi standardnog opsega
proizvodnje i mjere proizvodne aktivnosti utvruje se opi troak
proizvodnje po jedinici proizvoda.
Dakle, pri postupku standardizacije opih trokova proizvod-
nje nuno je utvrditi sljedee:
- procijeniti ope trokove proizvodnje za naredno razdoblje na
bazi stvarno nastalih opih trokova proizvodnje u proteklim
razdobljima;
- na bazi analize kapaciteta utvrditi standardni opseg proizvod-
nje u normalnim proizvodnim uvjetima;
- definirati mjeru proizvodne aktivnosti koja dovodi u vezu
kretanje opih trokova proizvodnje i opsega proizvodnje.
Postupak standardizacije opih trokova proizvodnje od-
vija se kroz nekoliko faza:
1) utvrivanje fiksne i varijabilne komponente opih troko-
va proizvodnje na bazi fleksibilnog prorauna;
2) utvrivanje stope dodatka opih trokova proizvodnje na
bazi mjere proizvodne aktivnosti i standardnog opsega
proizvodnje;
RUJAN 2007.
3) utvrivanje standarda opih trokova proizvodnje.
Postupak standardizacije opih trokova proizvodnje poinje
s utvrivanjem varijabilne i fiksne komponente opih trokova
proizvodnje. Ako je rije o sloenom poslovnom subjektu, opi
trokovi proizvodnje se ralanjuju i odvajaju na fiksnu i varija-
bilnu komponentu na razini centara odgovornosti. Budui da se
40 Raunovodstvo i nancije
Lutilsky, Percevic-k.indd 40
na razini centara odgovornosti izrauju fleksibilni prorauni za
razliite opsege proizvodnje, tako se u njemu iskazuju planirani
trokovi centra odgovornosti. Kako se pri sastavljanju fleksibilnog
prorauna primjenjuje varijabilna metoda koja zahtijeva odvajanje
trokova na fiksne i varijabilne, na bazi fleksibilnog prorauna
mogue je utvrditi varijabilne i fiksne ope trokove proizvodnje.
Putem informacija iz fleksibilnog prorauna formira se formula
fleksibilnog prorauna u kojoj su iskazani fiksni opi trokovi
proizvodnje u ukupnom iznosu te varijabilni opi trokovi proi-
zvodnje po jedinici mjere aktivnosti.
Nakon utvrene formule fleksibilnog prorauna, sljedea
faza u postavljanju standarda opih trokova proizvodnje je for-
miranje stope dodatka opih trokova proizvodnje koja slui za
rasporeivanje opih trokova proizvodnje na pojedine poslovne
aktivnosti odnosno za pojedine radne naloge. Stopa dodatka op-
ih trokova proizvodnje pokazuje koliki je planirani jedinini
opi troak proizvodnje po jedinici mjere proizvodne aktivnosti za
standardni opseg proizvodnje. U praksi se moe utvrditi posebno
stopa dodatka za fiksnu a posebno za varijabilnu komponentu
opih trokova proizvodnje.
Raunanje stope dodatka opih trokova proizvodnje provodi
se na nain da se procijenjeni opi trokovi proizvodnje stave u
odnos s definiranom mjerom proizvodne aktivnosti za standardni
opseg proizvodnje:
Procijenjeni opi trokovi proizvodnje
Stopa dodatka OTP =
Mjera aktivnosti za standardni opseg proizvodnje
Ako se primjerice, kao mjera proizvodne aktivnosti odrede sa-
ti direktnog rada, tada stopa dodatka opih trokova proizvodnje
pokazuje koliki je opi troak proizvodnje po jednom satu direk-
tnog rada za standardni opseg proizvodnje. Stopa dodatka obino
se rauna na godinjoj razini prije svega iz razloga minimiziranja
utjecaja sezonskog odstupanja u opim trokovima proizvodnje i
u opsegu proizvodnje.
Zavrna faza u postupku standardizacije opih trokova
proizvodnje je postavljanje samog standarda. Standard opih
trokova proizvodnje pokazuje koliki je standardni opi troak
proizvodnje po jedinici proizvoda. Raunanje standarda opih
trokova proizvodnje provodi se na nain da se utvrena stopa do-
datka opih trokova proizvodnje pomnoi s jedininom mjerom
proizvodne aktivnosti:
Standard OTP = stopa OTP x mjera aktivnosti po jedinici
proizvoda
Ako je primjerice, izabrana mjera proizvodne aktivnosti sat
direktnog rada, tada se stopa opih trokova proizvodnje mnoi
sa standardnim satima direktnog rada potrebnim za proizvodnju
jedinice proizvoda.
Navedeni prikaz postupka odreivanja standarda opih troko-
va proizvodnje je pojednostavljen. U cilju to realnijeg i kvalitet-
nijeg definiranja standardnih opih trokova proizvodnje mogue
je ne samo utvrditi posebno standarde za fiksnu, a posebno za
varijabilnu komponentu, ve se moe teiti tome da se za svaku
pojedinu vrstu opih trokova proizvodnje utvrdi posebni stan-
dard. U tom sluaju efikasnost standarda opih trokova proizvod-
8/22/07 3:19:25 PM
 RAUNOVODSTVO

nje kao instrumenta planiranja, analize i kontrole izvrenja bila bi opeg troka proizvodnje s ostvarenim opsegom proizvodnje. U
na daleko kvalitetnijoj razini. Stoga poslovni subjekti koji tee fleksibilnom proraunu utvruju se opi trokovi proizvodnje na
to kvalitetnijem praenju izvrenja utvruju standarde za svaki sljedei nain:
pojedini opi troak proizvodnje. Naravno da to iziskuje znaajna - fiksni opi trokovi proizvodnje iskazuju se u ukupnom iznosu
sredstva, organizacijsku prilagodbu te informatiku podrku. nevezano za opseg proizvodnje;
- varijabilni opi trokovi proizvodnje izraunavaju se mno-
6.1. Odstupanja od standarda OTP-a enjem jedininog standardnog varijabilnog opeg troka
proizvodnje s ostvarenim opsegom proizvodnje.
Cilj postavljanja standarda opih trokova proizvodnje je,
Odstupanje se javlja kod fiksnih opih trokova proizvodnje.
izmeu ostalog, u analizi izvrenja na temelju utvrivanja odstu-
Standardni fiksni trokovi proizvodnje iskazani u ukupnom izno-
panja od standarda. Usporedbom stvarno nastalih opih trokova
su u fleksibilnom proraunu nisu istovjetni standardnim fiksnim
proizvodnje sa standardnim utvruju se odstupanja od standarda
opim trokovima proizvodnje izraunatim na temelju mnoenja
opih trokova proizvodnje koja su kasnije predmetom analiza s
jedininog standardnog troka s ostvarenim opsegom proizvod-
ciljem utvrivanja razloga njihovog nastanka. Ukupna odstupanja
nje. Prema tome, odstupanje od opsega proizvodnje javlja se zbog
od standarda opih trokova proizvodnje u svom osnovnom obliku
injenice to se jedinini standardni fiksni opi trokovi proizvod-
mogu se podijeliti na:21
nje tretiraju kao varijabilni trokovi. Jedinini standardni fiksni
- kontrolirano odstupanje,
opi trokovi proizvodnje mogu se jedino primjeniti za opseg
- odstupanje od opsega proizvodnje.
proizvodnje za koji su utvreni. U suprotnom sluaju dolazi do
Kontrolirano odstupanje predstavlja razliku izmeu stvarno
disproporcije fiksnih opih trokova proizvodnje izmeu njihovog
nastalih opih trokova proizvodnje i onih utvrenih u fleksibil-
iznosa iz fleksibilnog prorauna i iznosa utvrenog na temelju
nom proraunu za ostvareni opseg proizvodnje. Da bi se utvrdilo
jedininog standardnog troka. Ova disproporcija kod fiksnih
kontrolirano odstupanje, potrebno je u fleksibilnom proraunu
opih trokova proizvodnje dovodi do krive apsorpcije fiksnih
utvrditi planirane ope trokove proizvodnje za ostvareni opseg
opih trokova proizvodnje u zalihe proizvodnje i gotovih proi-
proizvodnje. Ako su opi trokovi proizvodnje utvreni fleksibil-
zvoda. Ako je ostvareni opseg proizvodnje manji od standardnog,
nim proraunom za ostvareni opseg proizvodnje vei od stvarno
dolazi do podapsorpcije fiksnih opih trokova proizvodnje, jer
nastalih, odstupanje je pozitivno. U suprotnom sluaju kada su
e se manji iznos standardnih fiksnih opih trokova proizvodnje
opi trokovi proizvodnje utvreni fleksibilnim proraunom za
ukljuiti u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. U
ostvareni opseg proizvodnje manji od stvarno nastalih, odstupa-
suprotnom sluaju dolazi do preapsorpcije fiksnih opih trokova
nje je negativno. Ovo odstupanje naziva se kontrolirano, jer se
proizvodnje, jer je vei iznos fiksnih opih trokova proizvodnje
odnosi na faktore koji se mogu kontrolirati na niim organiza-
ukljuen u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda.
cijskim jedinicama. Kontrolirano odstupanje uglavnom se odnosi
na odstupanje u cijenama indirektnih faktora proizvodnje, jer se
6.2. Evidentiranje standardnih opih trokova proizvodnje
pri njegovom utvrivanju opseg proizvodnje dri na ostvarenoj
u financijskom raunovodstvu
razini. Postupak utvrivanja kontroliranog odstupanja istovjetan
je utvrivanju cjenovnog odstupanja kod trokova direktnog ma- Razlog knjienja standardnih iznosa opih trokova proizvod-
terijala i rada. Odgovornost za ovo odstupanje moe biti u domeni nje lei u aurnosti evidentiranja trokova i vrjednovanja zaliha
menadera proizvodnje, ali i menadera nabave. Za konkretno proizvodnje i gotovih proizvoda.
utvrivanje odgovornosti potrebne su detaljnije analize nastalog U operativnom smislu postupak knjienja standardnih opih
kontroliranog odstupanja. trokova proizvodnje moe se pojednostavljeno prikazati putem
Odstupanje od opsega proizvodnje nastaje kao posljedica navedenih shema knjienja:
razlike izmeu ostvarenog i standardnog opsega proizvodnje. Ovo  1) evidentiranje standardnih iznosa opih trokova proizvodnje
odstupanje se javlja iskljuivo kod fiksnih opih trokova proi-
zvodnje koji ne reagiraju na promjenu opsega proizvodnje. 2SLWURNRYLSURL]YRGQMH  2EYH]H]D273 
Ako ostvareni opseg proizvodnje nije istovjetan standardnom, VWDQGDUGQLL]QRV   VWDQGDUGQLL]QRVL 
javlja se odstupanje od opsega proizvodnje koje se odraava kod 
fiksne komponente opih trokova proizvodnje.
Prema tome, ako se pomnoi jedinini standardni fiksni opi 
troak proizvodnje s ostvarenim opsegom proizvodnje dobiveni 
standardni fiksni trokovi proizvodnje nee biti realni ukoliko
ostvareni opseg proizvodnje nije jednak standardnom. U ovom 2) prijenos standardnih opih trokova proizvodnje na zalihe
sluaju javlja se odstupanje od opsega proizvodnje koje je uzroko- proizvodnje
vano iskljuivo fiksnim opim trokovima
proizvodnje. 2SLWURNRYLSURL]YRGQMH 3ULMHQRVWURNRYD 
Ovo odstupanje utvruje se uspo- VWDQGDUGQLL]QRV  SURL]YRGD  =DOLKHSURL]YRGQMH
RUJAN 2007.

redbom opih trokova proizvodnje iz

fleksibilnog prorauna sa standardnim            
opim trokovima proizvodnje izrauna-            
tih mnoenjem jedininog standardnog
       
21
Cherington J. O., Hubbard E. D., Luthy D. H. Costand Managerial Acco-
unting WCB, str. 542.

Raunovodstvo i nancije 41
Lutilsky, Percevic-k.indd 41 8/22/07 3:19:25 PM
 RAUNOVODSTVO

3) utvrivanje stvarnih opih trokova proizvodnje i evidentiranje odstupanja od plan konanih zaliha gotovih proizvoda i plan
standardnih opih trokova proizvodnje trokova prodanih proizvoda. Standardni tro-
 kovi posebno su znaajan instrument rauno-
2EYH]H]D273  2EYH]H]D273  2GVWXSDQMHRGVWDQGDUGQLK vodstvene kontrole. Na bazi njih utvruje se
VWYDUQLL]QRVL  VWDQGDUGQLL]QRVL  RSLKWURNRYDSURL]YRGQMH uspjenost izvrenja pojedinih menadera te
     utvruje njihova odgovornost. Usporeujui
      6 QHJDWLYQRRGVWXSDQMH    stvarne trokove sa standardnim mogue je
             utvrditi u kojoj mjeri su se ispunili ciljevi
             koji su postavljeni, ali isto tako mogue je
SR]LWLYQRRGVWXSDQMH    provesti kvalitetnu analizu razloga i uzroka
nastanka odstupanja od standardnih trokova.
Zahvaljujui standardnim trokovima tono
4) prijenos odstupanja od standardnih opih trokova proizvodnje na zalihe proi-
se moe utvrditi to je razlog nastanka razlika
zvodnje
 izmeu ostvarenih i standardnih veliina.
2GVWXSDQMHRGVWDQG 3ULMHQRVWURNRYD 2GVWXSDQMHRGVWDQGDUGQLK 
RSLKWURNRYDSURL]YRGQMH SURL]YRGD  RSLKWURNRYDSURL]YRGQMH Literatura:
1. Bartfield J. T., Raiborn C. A., Dalton M.

QHJDWLYQRRGVWXSDQMHQHJDWLYQRRGVWXSDQMH    A., Cost Accounting - Traditions and
          Innovations, West Publishing Company,
  
SR]LWLYQRRGVWXSDQMH        
St Paul, MN, 1998.
          2. Cooper R.: Implementing an Activity
SR]LWLYQRRGVWXSDQMH    Based Cost System, Journal of Cost
Managament, 1990.
Navedene sheme knjienja standardnih opih trokova proi- 3. Grupa autora (redakcija Spaji F.), Trokovno i upravljako
zvodnje predstavljaju pojednostavljeni prikaz knjienja standar- raunovodstvo HURE - HZRiFD, Zagreb, 1998.
dnih opih trokova proizvodnje. Naravno da e u praksi knjienja 4. Horngren C. T., Datar S. M., Foster G.,: Cost Accounting - A
biti daleko sloenija i kompliciranija. Prikazana knjienja su jedna Managerial Emphasis, Prentice Hall, New Jersey, 2003.
od operativnih mogunosti knjienja standardnih opih trokova 5. Hussain M., Gunasekaran A.: Activity - based cost mana-
proizvodnje. U operativnom smislu kod knjienja standardnih gement in financial services industry, Managing service
opih trokova proizvodnje potrebno je svaki utvreni standardni Quality, Volume 11, Number 3, 2001, str. 213 - 223.
opi troak proizvodnje knjiiti na poseban konto. Takoer, kod 6. Kaplan R. S., Atkinson A. A.: Advanced Management Acco-
utvrivanja i evidentiranja odstupanja od standardnih opih tro- unting, Prentice Hall International, London, 1989.
kova proizvodnje u cilju to kvalitetnije i detaljnije informacije, 7. Kaplan R. S., Cooper R., Cost & Effect, Harvard Business
mogue je posebno evidentirati pojedina odstupanja od standar- School Press, Boston, Massachusetts, 1998.
dnih opih trokova proizvodnje za svaki utvreni opi troak 8. Kaplan R. S., One Cost System Isnt enough, Harvard Busi-
proizvodnje. ness Review (sijeanj - veljaa 1988.)
9. Lucey T.: Costing, DP Publications, London, 1996.
7. ZAKLJUNA RAZMATRANJA 10. Mabberley J., Activity- based costing in financial institutions,
Pitman Publishing, 1998.
Budui da su standardni trokovi oekivani, eljeni trokovi 11. Weygandt J. J., Kieso D. E., Kimmel P. D.: Managerial Acco-
koji se unaprijed definiraju, pomou njih znatno je pojednostavljen unting, John Wiley & Sons, 2005
postupak vrjednovanja zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda, jer
se unaprijed utvruje koji trokovi ine komponente trokova pro-
izvoda, a koji trokova razdoblja. Osim toga, standardni trokovi
instrument su raunovodstvenog planiranja. U postupku izrade
ukupnog godinjeg poslovnog plana koriste se standardni trokovi
Dr. sc. Ivana DRAI LUTILSKY,
na bazi kojih se sastavljaju plan trokova direktnog materijala,
mr. sc. Hrvoje PEREVI, Ekonomski fakultet, Zagreb
plan trokova direktnog rada, plan opih trokova proizvodnje,
RUJAN 2007.

42 Raunovodstvo i nancije

Lutilsky, Percevic-k.indd 42 8/22/07 3:19:26 PM

 PLAE I NAKNADE

MR. SC. MARIJA ZUBER Struni lanak UDK 330.5-331.2

Terenski dodatak za rad u

zemlji i inozemstvu
U izvorima radnog prava ureuje se pravo radnika koji borave i rade na
terenu, na posebni dodatak namijenjen podmirivanju trokova smjetaja i
prehrane - terenski dodatak. Propisi o porezu na dohodak odreuju pod kojim
uvjetima poslodavac moe radniku koji radi na terenu isplatiti 170,00 kn dnevno
neoporezivog terenskog dodatka za rad u zemlji odnosno 250,00 kn dnevno
neoporezivog terenskog dodatka za rad u inozemstvu.

1. UVOD rezivi iznos terenskog dodatka za rad u inozemstvu je odreen u

jednakom iznosu neovisno o zemlji rada.
U ranijem drutveno-ekonomskom sustavu terenski doda-
Porezna privlanost terenskog dodatka kao neoporezivog pri-
tak je bio iskljuivo odreen za radnike zaposlene u djelatnosti
mitka radnika motivira poslodavce da umjesto ugovaranja veeg
graditeljstva, montanih radova i u djelatnostima povezanim s
geolokim istraivanjima. Terenski dodatak je nastao kao odgovor iznosa prava na plau, terenski dodatak smatraju dijelom nova-
na objektivnu potrebu tih gospodarskih grana da se radnicima nog primitka kojim poslodavac radniku plaa obavljeni rad. To
koji rade na terenu omogui smjetaj i prehrana na gradilitima ili je posebno zanimljivo u sluajevima kad se radnik svakodnevno
drugim oblicima terenskog rada. vraa kui, pa je neoporezivi iznos terenskog dodatka u zemlji od
Podsjetimo, Hrvatska je sve do 31. prosinca 1993. g. primje- 170,00 kn dnevno esto viestruko vei od dnevne zarade iskazane
njivala sustav odreivanja plaa u neto iznosu, radnik nije snosio u visini neto plae za jedan dan rada. Zakonodavac zasigurno nije
obvezu za porez iz plae, a samo su fizike osobe koje su ostvarile pri odreivanju visine terenskog dodatka imao namjeru poticati
ukupni prihod iznad odreenog godinjeg cenzusa bile obveznici takvu praksu. Stoga poslodavci moraju voditi rauna o uvjetima
poreza na ukupni prihod graana. U takvom sustavu terenski do- koje propisi o porezu na dohodak odreuju kao pretpostavke za
datak nije imao obiljeje osobnog primitka radnika, ve je kao dio isplatu neoporezivog iznosa terenskog dodatka.
fondova namijenjenih, tzv. zajednikoj potronji radnika, koriten
za financiranje trokova smjetaja i prehrane radnika na terenu.
Naime, na isti se nain, iz fondova zajednike potronje, financi- 2. PRAVO RADNIKA NA TERENSKI DODATAK
rala i prehrana radnika tijekom rada. 2.1. Pravo radnika na terenski dodatak za rad u tuzemstvu
Uvoenjem sustava oporezivanja dohotka, nastavno od 1994.
g. terenski dodatak postaje zanimljiv i s poreznog aspekta. U Pravo radnika na terenski dodatak za rad u tuzemstvu odreuje
sustavu oporezivanja dohotka radnik je porezni obveznik za sve se izvorima radnog prava: ugovorom o radu koji sklapaju radnik i
novane primitke i primitke u naravi koje mu isplauje odnosno poslodavac, pravilnikom o radu (kod poslodavaca koji imaju vie
omoguava poslodavac, osim za iznose naknada, potpora i nagra-
da za koje porezni propis dozvoljava da se isplate kao neoporezivi
primici. U tim je propisima nastavno od 1. sijenja 2005.g. uki-
nuta mogunost neoporezivog nadoknaivanja trokova prehrane
tijekom rada, osim u dva sluaja: kad je radnik upuen na slubeni
put (dnevnica) i kad radi na terenu (terenski dodatak).
Porezni pristup terenskom dodatku kao primitku radnika usko
je povezan s dnevnicom kao naknadom za trokove prehrane na
slubenom putovanju, a posljedica takvog pristupa je da je ve
niz godina neoporezivi iznos terenskog dodatka i dnevnice u
RUJAN 2007.

zemlji, izjednaen. Kad je rije o inozemstvu, nema povezanosti

u visini neoporezive dnevnice i neoporezivog terenskog dodatka.
Inozemne dnevnice su odreene razliito po zemljama,1 a neopo-

1
Odluka o visini dnevnica za slubeno putovanje u inozemstvo za korisnike
koji se financiraju iz sredstava dravnog prorauna (Nar. nov., br. 8/06.).

Raunovodstvo i nancije 43
Zuber-k.indd 43 8/22/07 3:20:21 PM
 PLAE I NAKNADE

od 20 zaposlenih) i/ili kolektivnim ugovorom. Ako poslodavca Ugovorom o radu, pravilnikom o radu i/ili kolektivnim ugo-
obvezuje vie izvora radnog prava u kojima je pravo radnika na vorom moe se odrediti obveza poslodavca da umjesto isplate
terenski dodatak razliito ureeno, poslodavac je obvezan radniku cijele svote ili umjesto isplate dijela terenskog dodatka, radniku
osigurati iznos terenskog dodatka koji je za radnika najpovoljniji osigura prehranu ili smjetaj, ili oboje. Takoer, moe se odre-
diti i obveza poslodavca da osigura prehranu odnosno smjetaj,
(pravilo primjene za radnika najpovoljnijeg prava iz l. 12. Zako-
ali i da isplati dio terenskog dodatka u novcu.
na o radu, Nar. nov., br. 137/04.-pro. tekst). ak i kad ga na to
ne obvezuje ugovor ili pravilnik o radu, poslodavac moe donijeti Poslodavci koji obavljaju djelatnosti na koje je odlukom ministra
odluku o isplati terenskog dodatka radnicima koje zapoljava. nadlenog za poslove rada proiren kolektivni ugovor te djelatnosti,
obvezni su svojim radnicima osigurati sva prava propisana tim kolek-
Terenski dodatak je namijenjen nadoknaivanju poveanih
tivnim ugovorima. U Hrvatskoj je proirena primjena est granskih
ivotnih trokova koji radniku nastaju zbog rada na terenu. Izvo-
kolektivnih ugovora: za djelatnost trgovine, graditeljstva, ugostitelj-
rite mu je u nastojanju da se radniku koji due vrijeme boravi stva, putnikih agencija, za drvnu i papirnu industriju te za obrtnitvo.
na terenu, odvojen od obitelji i koji zbog toga ima vee izdatke Obveza poslodavaca da radnicima osiguraju pravo na terenski dodatak
u odnosu na radnika koji boravi s obitelji, nadoknade poveani propisana je u pet od est proirenih granskih kolektivnih ugovora
trokovi koji proizlaze iz prirode takvog rada. Pravo na terenski (osim za trgovinu).
dodatak se u izvorima radnog prava ureuje kao pravo radnika Proireni kolektivni ugovori u gospodarstvu ureuju pravo na te-
renski dodatak za radnika zaposlenog u djelatnosti na koju je proirena
koji due vrijeme borave na terenu, s tim da se u pravilu odreuje
primjena odnosnog kolektivnog ugovora, u sljedeem opsegu:
i koji se minimalni broj dana privedenih na terenskom radu smatra
boravkom na terenu.
Pravo na terenski dodatak odreuje se za sve dane boravka
na terenu, nezavisno od toga radi li se o radnim ili neradnim
danima. Dakle, pravo se odreuje za dane boravka na terenu,
to ukljuuje i zakonom propisane dane tjednog odmora (u pra-
vilu nedjelja) te blagdane i neradne dane propisane posebnim
zakonom. Ako je radni tjedan radnika rasporeen u pet radnih
dana, pa su dva dana u tjednu neradna, radnici imaju i za te dane
pravo na terenski dodatak, uz uvjet da se radi o danima boravka
na terenu.

Kolektivni ugovor Pravo na terenski dodatak

Kolektivni ugovor za graditeljstvo (Nar. nov., Terenski dodatak za rad u zemlji
br. 4/02., 91/03., 93/04., 97/05., 98/05.-pro. - za vrijeme boravka izvan sjedita poslodavca odnosno izvan poslovne jedinice
tekst, 133/06. i 133/06.-pro. tekst; Odluka o poslodavca i izvan mjesta radnikovog prebivalita ili uobiajenog boravita, radnik
proirenju: Nar. nov., br. 56/02., 120/03., 75/05., ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva poveane trokove prehrane i
104/05. i 81/07.) - (l. 56. Kolektivnog ugovora i ostale trokove na terenu
l. 22. i l. 7. Dodatka Kolektivnom ugovoru) - visina terenskog dodatka odreena je u iznosu od 80,00 do 170,00 kn dnevno, a svotu
odreuje poslodavac ovisno o trokovima prehrane koje imaju radnici na pojedinim
gradilitima
- pravilo je da se terenski dodatak isplauje unaprijed, posljednji radni dan u mjesecu za
sljedei mjesec, odnosno prije upuivanja radnika na teren
- ako poslodavac radniku osigurava smjetaj i prehranu na terenu, dozvoljena je isplata
terenskog dodatka unatrag, zajedno s isplatom plae za mjesec u kojem je radnik
koristio usluge smjetaja i prehrane na teret poslodavca
Terenski dodatak za rad u inozemstvu
- radniku upuenom na rad u inozemstvo poslodavac u pravilu osigurava smjetaj i
prehranu
RUJAN 2007.

- ako na gradilitu u inozemstvu nije mogue organizirati kolektivni smjetaj i prehranu,

radnik ima pravo na terenski dodatak u visini potrebnoj za pokrie trokova smjetaja i
prehrane
- visinu terenskog dodatka odreuje poslodavac
- valuta u kojoj se isplauje terenski dodatak za rad u inozemstvu utvruje se pravilni-
kom o radu odnosno ugovorom o radu

44 Raunovodstvo i nancije

Zuber-k.indd 44 8/22/07 3:20:22 PM

 PLAE I NAKNADE

Kolektivni ugovor Pravo na terenski dodatak

Kolektivni ugovor djelatnosti ugostiteljstva - za vrijeme boravka izvan sjedita poslodavca odnosno izvan poslovne jedinice
(Nar. nov., br. 69/02. i 139/04.; Odluka o proire- poslodavca i izvan mjesta radnikovog prebivalita ili uobiajenog boravita, radnik
nju: Nar. nov., br. 69/02. i 75/05.) - l. 41. ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva poveane trokove prehrane i
ostale trokove boravka na terenu, a najmanje u visini neoporezivog iznosa utvrenog
poreznim propisima (dakle, najmanje 170,00 kn dnevno)
- ako poslodavac radniku osigurava smjetaj i/ili prehranu na terenu, ima pravo umanjiti
iznos terenskog dodatka koji isplauje u novcu, razmjerno trokovima smjetaja odno-
sno prehrane
Kolektivni ugovor za putnike agencije (Nar. - ako radnik obavlja poslove i zadatke za poslodavca izvan svog stalnog prebivalita i
nov., br. 94/02.; Odluka o proirenju: Nar. nov., izvan sjedita poslodavca, ima pravo na terenski dodatak najmanje u visini neoporezi-
br. 94/02.) - l. 60. vog iznosa propisanog za rad u zemlji odnosno u inozemstvu
- rok za isplatu terenskog dodatka je posljednji radni dan u mjesecu za sljedei mjesec
- terenski dodatak za rad u inozemstvu se isplauje u valuti zemlje u kojoj radnik obav-
lja rad na terenu
Kolektivni ugovor za djelatnost drvne i papirne - za vrijeme rada izvan sjedita poslodavca, izvan mjesta rada radnika ili na radilitu
industrije (Nar. nov., br. 14/06.; Odluka o proi- izvan mjesta stalnog boravka radnika, koji traje due od 15 dana, radnik ima pravo
renju: Nar. nov., br. 75/05.) - l. 50. na terenski dodatak najvie do iznosa koji se moe isplatiti neoporezivo
- ako je radniku za vrijeme rada na terenu osiguran besplatni smjetaj, terenski dodatak
se umanjuje za 10%, a ako je radniku osigurana i besplatna prehrana, terenski dodatak
se umanjuje za dodatnih 10%
- terenski dodatak se isplauje unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za
sljedei mjesec
Kolektivni ugovor poslodavaca i radnika - radom na terenu smatra se rad u trajanju duem od 30 dana, izvan mjesta rada u
(u djelatnosti obrtnitva) (Nar. nov., br. 84/05.; kojemu radnik stalno radi i izvan mjesta stalnog boravka radnika
Odluka o proirenju: Nar. nov., br. 75/05.)2 - l. - radnik ima pravo za svaki dan proveden na terenu na naknadu u iznosu od 170,00 kn
35. - ako je radniku osiguran smjetaj ili prehrana na teret poslodavca, terenski dodatak se
umanjuje za 50%

U svim proirenim kolektivnim ugovorima u gospodarstvu Kolektivni

Pravo na terenski dodatak
institut terenskog dodatka je ureen tako da se ugovoreni iznos ugovor
odnosi na podmirivanje i smjetaja i prehrane radnika na terenu. Kolektivni - za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je
Isto tako, u svih je pet proirenih granskih kolektivnih ugovora ugovor za zaposlen, slubenik i namjetenik ima pravo na dodatak
pravo na terenski dodatak vezano uz boravak radnika na terenu, dravne za rad na terenu, bez obzira na to koliko je dana radio
to iskljuuje radnike koji se svakodnevno vraaju kui. Na ovo slubenike - isplauje se najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za
i namje- idui mjesec
ukazujemo zbog toga to propisi koji ureuju neoporezive svote
tenike - visina terenskog dodatka iznosi najmanje 170,00 kuna
terenskog dodatka, ne sadre takva ogranienja. (Nar. nov., dnevno
I osobe zaposlene u dravnim i u javnim slubama imaju pra- br. 92/04., - ako je slubeniku ili namjeteniku za vrijeme rada izvan
vo na terenski dodatak, ako rade i borave na terenu (npr. boravak 141/04.-ispr. sjedita dravnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog
i 150/04.- boravka osigurana odgovarajua dnevna prehrana, ima
na terenu u svrhu provoenja arheolokih istraivanja). Pravo
ispr.) pravo na novanu isplatu u visini 50% iznosa teren-
na terenski dodatak za dravne slubenike i namjetenike i za skog dodatka
slubenike i namjetenike u javnim slubama, u kolektivnim je - ako je slubeniku ili namjeteniku za vrijeme rada izvan
ugovorima ureeno na sljedei nain: sjedita dravnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog
boravka osiguran odgovarajui smjetaj, nema pravo na
2 naknadu iznosa hotelskog rauna za spavanje
Temeljni - za vrijeme rada izvan sjedita poslodavca i izvan mjesta
kolektivni njegova stalnog boravka zaposlenik ima pravo na teren-
ugovor za ski dodatak u visini koja mu pokriva poveane trokove
slubenike ivota zbog boravka na terenu
RUJAN 2007.

i namje- - visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku

tenike osigurani smjetaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na
u javnim terenu, a odreen je u svoti jednakoj kao za dravna
2 slubama tijela
Trajanje Kolektivnog ugovora poslodavaca i radnika (u djelatnosti obrtnitva)
je isteklo u oujku 2006. g. Na temelju l. 205. Zakona o radu radnici zaposleni (Nar. nov., - isplauje se unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u
kod obrtnika koji su u vrijeme dok je proireni Kolektivni ugovor poslodavaca i br. 84/07.) mjesecu za idui mjesec
radnika bio na snazi, imaju pravo na terenski dodatak u visini i prema uvjetima - l. 63.
odreenim tim Kolektivnim ugovorom.

Raunovodstvo i nancije 45
Zuber-k.indd 45 8/22/07 3:20:24 PM
 PLAE I NAKNADE
Kada je rije o zaposlenima u dravnim i javnim slubama,
treba voditi rauna i o ovlatenjima Vlade RH da svojim odluka-
ma ograniava visinu odreenog novanog primanja zaposlenih
kojima se sredstva za plae osiguravaju u dravnom proraunu.
Odlukom o visini dnevnice za slubeno putovanje i visini naknada
za korisnike koji se financiraju iz sredstava Dravnog prorauna
(Nar. nov., br. 55/04., 61/04. i 12/05.) koja se primjenjuje i u 2007.
g., propisano je da terenski dodatak za rad na terenu u trajanju
preko 30 dana iznosi 170,00 kn dnevno. Time je iznos terenskog
dodatka izjednaen s visinom te naknade propisane kolektiv-
nim ugovorima u dravnim i javnim slubama, ali za razliku
od kolektivnih ugovora koji pravo slubenika i namjetenika
odreuju neovisno o broju dana boravka na terenu, odlukom
Vlade je pravo ogranieno na zaposlene koji na terenu borave
due od 30 dana.
2.2. Pravo radnika ne terenski dodatak za rad u
inozemstvu
U sluaju kad poslodavac upuuje radnika na rad u inozemstvo
za razdoblje due od mjesec dana, a za vrijeme rada u inozemstvu
e se na radnika primjenjivati inozemni propisi, duan je s radni-
kom prije njegova odlaska u inozemstvo sklopiti pisani ugovor
o radu koji mora sadravati dodatne uglavke, osim onih koji su
propisani kao obvezni sadraj ugovora o radu za rad u tuzemstvu.
Umjesto sklapanja dodatnih uglavaka u ugovoru o radu, posloda-
vac moe radniku uruiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o
radu za rad u inozemstvu (l. 20. Zakona o radu).
Izmeu ostalog, u ugovoru o radu odnosno u pisanoj
potvrdi mora biti odreeno na koja primanja u novcu ili u
naravi radnik ima pravo za vrijeme trajanja rada u inozem-
stvu, te valuta u kojoj e se ta primanja isplaivati. U vezi s
terenskim dodatkom, bitno je, dakle, da radnik prije odlaska
u inozemstvo mora biti upoznat s uvjetima pod kojima e
raditi i boraviti na terenu u inozemstvu.
U proirenim granskim kolektivnim ugovorima u gospodar-
stvu samo dva od njih sadre posebne odredbe o pravu radnika
ne terenski dodatak za rad u inozemstvu. Rije je o djelatnosti
graditeljstva i djelatnosti putnikih agencija, a sadraj ugovorenih
prava opisan je tablici.
3. TERENSKI DODATAK U POREZNIM
PROPISIMA
3.1. Neoporezivi iznos i uvjeti za isplatu terenskog
dodatka
Neoporezivi iznos i uvjeti za isplatu terenskog dodatka u ze-
mlji i u inozemstvu propisani su l. 13. Pravilnika o porezu na do-
hodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/96. i 68/07.). Svota neoporezivog
terenskog dodatka iznosi 170,00 kn dnevno za rad u tuzem-
RUJAN 2007.
stvu, a 250,00 kn dnevno za rad u inozemstvu. Ovaj je iznos
namijenjen nadoknaivanju trokova prehrane i moguihdrugih
trokova koje radnik ima na terenu, ali ne obuhvaa trokove
smjetaja radnika. Ako poslodavac radniku osigurava i smjetaj
(noenje), neoporezivi iznos terenskog dodatka ne ukljuuje tro-
kove noenja. Trokovi smjetaja mogu se radniku nadoknaditi
46 Raunovodstvo i nancije
Zuber-k.indd 46
na teret poslodavca, na temelju vjerodostojne dokumentacije
i ne smatraju se oporezivim primitkom radnika.
Poslodavac moe svojim radnicima isplaivati terenski doda-
tak, bilo za rad u zemlji ili u inozemstvu, ako su kumulativno
ispunjeni sljedei uvjeti:
1. ako radnik boravi izvan mjesta svog prebivalita ili uobiaje-
nog boravita radi poslova koje obavlja izvan sjedita poslo-
davca ili sjedita izdvojene poslovne jedinice poslodavca;
2. ako je udaljenost mjesta rada najmanje 30 km od prebivalita
ili uobiajenog boravita radnika;
3. ako je udaljenost mjesta rada najmanje 30 km od sjedita
poslodavca ili sjedita njegove izdvojene poslovne jedinice, i
4. ako poslodavac obavlja vrstu djelatnosti koja je po svojoj
prirodi vezana za rad na terenu.
Unato tome to je ve u samoj definiciji terenskog dodatka
navedeno da se terenski dodatak isplauje kad radnik boravi izvan
mjesta svog prebivalita radi poslova koje obavlja izvan sjedita
poslodavca, u posebnoj je reenici l. 13. st. 4. Pravilnika o pore-
zu na dohodak propisano da se terenski dodatak moe isplatiti
i u sluaju kad ne postoji potreba za noenjem radnika na
terenu. Slijedom toga, proizlazi da se terenski dodatak moe
isplatiti i radnicima koji svakodnevno putuju na teren i s terena,
s tim da je mjesto rada udaljeno i od prebivalita radnika i od
sjedita poslodavca, najmanje 30 km. Takvom formulacijom se
praktino ponitava uvjet boravka, jer boravak na terenu nije uvjet
neoporezive isplate terenskog dodatka.
U praksi je i nadalje velik problem utvrivanje relacija udalje-
nosti mjesta rada od najmanje 30 km, posebno udaljenosti od ve-
likih gradova ija povrina dostie ove veliine. Dodatni problem
primjene poreznih propisa je nejednak poloaj zaposlenika kao
poreznih obveznika, a kao posljedica propisivanja mogunosti
neoporezive isplate terenskog dodatka radniku koji svakodnevno
putuje na teren udaljen vie od 30 km, dok se radniku koji takoer
radi terenski posao, ali ne putuje na udaljenost veu od 30 km,
ne moe isplatiti ni kuna neoporezivog iznosa za podmirivanje
trokova prehrane.
U vezi s mogunou isplate terenskog dodatka za rad u
inozemstvu, valja naglasiti da se takav neoporezivi primitak
moe isplaivati samo radniku zaposlenom kod hrvatskog po-
slodavca, koji je upuen na rad u drugu zemlju, ali uz uvjet
da je teren na kojem radi najmanje 30 km udaljen od poslovne
jedinice koju hrvatski poslodavac ima u inozemstvu. Naime,
svaka drava svojim propisima odreuje uvjete koje moraju
ispunjavati inozemni poduzetnici koji posluju na njezinom tri-
tu, a u pravilu se trai da inozemni poduzetnik ima u toj zemlji
podrunicu odnosno poslovnu jedinicu. Slijedom toga, u sluaju
kad je npr. gradilite na kojem radnik radi inozemna poslovna
jedinica hrvatskog poslodavca, nisu ispunjeni uvjeti za isplatu
neoporezivog terenskog dodatka od 250,00 kn dnevno.
U sluaju kad je ispunjen uvjet udaljenosti terena od najmanje
30 km u odnosu na sjedite hrvatskog poslodavca i u odnosu na
sjedite njegove inozemne podrunice ili poslovne jedinice, ali i
ostali propisani uvjeti, hrvatski poslodavac moe radniku koji radi
na terenu u inozemstvu, isplatiti do 250,00 kn dnevno neoporezi-
vog terenskog dodatka. Pri tome treba voditi rauna da su radnici
na radu u inozemstvu u pravilu obvezni plaati porez na dohodak
8/22/07 3:20:24 PM

u zemlji rada, prema propisima zemlje u kojoj se rad obavlja (osim
u sluajevima koji su odreeni meunarodnim ugovorima o izbje-
gavanju dvostrukog oporezivanja). Ukoliko su i nadalje rezidenti
Hrvatske, a u zemlji rada su platili porez na dohodak i na primitak
koji im je isplaen kao terenski dodatak, tada bi, miljenja sam,
u godinjoj prijavi poreza na dohodak mogli iznos ostvarenog
dohotka umanjiti za dio isplaene svote koja se odnosi na teren-
ski dodatak, to dokazuju odgovarajuim ispravama (potvrda o
isplaenoj plai, o isplaenom iznosu terenskog dodatka, o iznosu
poreza na dohodak plaenog u zemlji rada koji se po propisanoj
metodi uraunava u podmirenje tuzemne porezne obveze ovisno
o tome primjenjuje li Hrvatska s odnosnom zemljom ugovor o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja).
I konano, velik problem u praksi predstavlja odredba
poreznog propisa koja isplatu terenskog dodatka uvjetuje
prirodom djelatnosti poslodavca koja je povezana s terenskim
radom, a posebno kad se priroda djelatnosti promatra s as-
pekta mogunosti isplate terenskog dodatka i radnicima koji
se svakodnevno vraaju kui. Ni u jednom propisu nije odree-
no koje djelatnosti imaju poslove povezane s terenskim radom,
to u poreznom nadzoru ponekad ima za posljedicu diskreciono
tumaenje ovih odredbi, a poslodavcima isplatiteljima terenskog
dodatka nalae naroiti oprez. Naime, ukoliko nisu ispunjeni
uvjeti za isplatu neoporezivog terenskog dodatka, u poreznom se
smislu smatra da je poslodavac radniku isplatio plau koja podli-
jee obvezi plaanja doprinosa i poreza na dohodak.
U Pravilniku o porezu na dohodak nema posebnih odredbi
koje bi odreivale obveznu dokumentaciju kojom poslodavac
opravdava isplatu terenskog dodatka kao neoporezivog primit-
ka, pa se primjenjuju odredbe l. 55. Opeg poreznog zakona
(Nar. nov., br. 127/00., 86/01.-ispr. i 150/02.) i l. 3. do l. 7.
Zakona o raunovodstvu (Nar. nov., br. 146/05.) koje ureuju
to se smatra valjanom ispravom kojom se dokazuje odreeni
poslovni rashod. Poslodavac mora raspolagati dokazom da je
radnik boravio odnosno radio na terenu u dane za koje mu se
isplauje terenski dodatak i dokazom da je radniku takav primi-
tak isplaen, bilo u gotovini ili doznakom na tekui raun.
3.2. Meusobno iskljuivanje terenskog dodatka i drugih
neoporezivih naknada
Prema poreznom propisu, terenski dodatak, dnevnica i na-
knada za odvojeni ivot meusobno se iskljuuju. Radniku se
za isto razdoblje (za iste dane) moe neoporezivo isplatiti samo
jedna vrsta ovih primanja: ili dnevnica ili terenski dodatak ili
naknada za odvojeni ivot od obitelji.
U praksi se nerijetko postavlja dvojba o tome kada radniku
isplatiti dnevnicu, a kada terenski dodatak. Naime, i dnevnica i te-
renski dodatak su namijenjeni podmirivanju trokova prehrane, i u
jednom i u drugom sluaju se trokovi smjetaja dodatno priznaju
na temelju rauna, i za dnevnicu i za terenski dodatak se trai
udaljenost od najmanje 30 km, a neoporezivi iznosi za tuzemstvo
su jednaki. Najvanije razlike izmeu terenskog dodatka i dnevni-
ce su u tome to za isplatu terenskog dodatka mora biti ispunjen
uvjet da radnik radi na terenu i da vrsta djelatnosti poslodavca bu-
de povezana s terenskim radom, pri emu nije propisano dnevno
Zuber-k.indd 47
PLAE I NAKNADE
trajanje takvog rada odnosno boravka na terenu, dok je za isplatu
pune dnevnice propisano trajanje putovanja od najmanje 12 sati.
Porezni propis razlikuje dnevnicu od terenskog dodatka i
prema kriteriju mjesta rada radnika, koje mora biti navedeno u
svakom ugovoru o radu. Dnevnica se moe isplatiti radniku kojem
je ugovoreno mjesto rada odreeno u jednom mjestu, a poslodavac
ga iznimno upuuje na slubeno putovanje radi obavljanja poslo-
va u drugom mjestu. Dakle, upuivanjem na slubeni put radniku
se nalae da iznimno obavi poslove u drugom mjestu. Terenski
dodatak se isplauje radnicima kojima je teren ugovoreno mjesto
rada.
Dakako, preciznije ureivanje ovih naknada i njihovo ve-
zivanje uz izvore radnog prava doprinijelo bi jasnoi propisa i
osiguralo stvarnu svrhu zbog koje je terenski dodatak odreen
kao neoporezivi primitak radnika. U izvorima radnog prava se u
pravilu odreuje da se terenskim radom smatra boravak na terenu
u odreenom trajanju (npr. due od 15 dana ili due od 30 dana).
Porezni propis ne vezuje isplatu terenskog dodatka uz trajanje bo-
ravka na terenu, odnosno uope se ne vezuje uz boravak i noenje
na terenu, pa se poslodavci u dvojbi o isplati terenskog dodatka ili
dnevnice, odluuju za isplatu one vrste primitka koja trai manje
administriranja.
3.3. Kojim fizikim osobama se moe isplatiti neoporezivi
terenski dodatak
Prema Pravilniku o porezu na dohodak neoporezivi iznos
terenskog dodatka moe se, uz kumulativno ispunjavanje propi-
sanih pretpostavki, isplatiti:
- radnicima u radnom odnosu kod poslodavca isplatitelja
(l. 13. Pravilnika o porezu na dohodak), i
- volonterima koji se nakon zavrenog kolovanja nalaze na
obveznom praktinom radu ili na dobrovoljnoj praksi (l. 45.
Pravilnika o porezu na dohodak).
Osobama koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti
i vode poslovne knjige, priznaju se u izdatke poslovanja iznosi
terenskog dodatka kojeg isplauju svojim radnicima, ali i svote
terenskog dodatka koje isplauju sebi osobno (l. 25. st. 1. to. 8.
Pravilnika o porezu na dohodak).
Mr. sc. Marija ZUBER, HZRIF, Zagreb
Za listopad 2007.
NAJAVLJUJEMO
PROGRAMI STRUNOG USAVRAVANJA
RAUNOVODSTVO, POREZI I FINANCIJE U
PRAKSI TRGOVAKIH DRUTAVA
RUJAN 2007.
OBRAUN PLAA,
NAKNADA I DRUGOG DOHOTKA
PRAVO U POSLOVNOJ PRAKSI
RAUNOVOA I
FINANCIJSKIH DJELATNIKA
Raunovodstvo i nancije 47
8/22/07 3:20:24 PM
najavljujemo.indd 3
 PLAE I NAKNADE

KORNELIJA SIROVICA Struni lanak UDK 330.5-331.2

Stipendije uenicima, studentima

i portaima
U skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.),
stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim
i visokim kolama te fakultetima odnosno portske stipendije koje se prema
posebnim propisima isplauju portaima za njihovo portsko usavravanje,
smatraju se primicima koji, do propisanih iznosa, ne podlijeu obvezi plaanja
poreza na dohodak.
U ovom lanku piemo o uvjetima za isplatu neoporezivih stipendija te o nainu
njihovog oporezivanja, ako se isplauju iznad propisanih neoporezivih iznosa.

1. UVOD Stipendija se moe dodi-

jeliti kao potpora za kolo-
Tijekom redovnog kolovanja na vanje, bez obveze primatelja
srednjim, viim i visokim kolama stipendije da po zavretku
te fakultetima, uenici i studenti kolovanja zasnuje radni od-
mogu od pravnih i od fizikih osoba nos kod isplatitelja, odnosno
koje obavljaju samostalne djelatnosti moe se dodijeliti i ueniku
primati mjesene novane potpore, odnosno studentu koji se
uobiajeno zvane stipendije. Sti- koluje za zvanje koje nije ve-
pendije se, prema posebnim propisi- zano uz djelatnost isplatitelja
ma, mogu isplaivati i portaima za stipendije (na primjer, pravna
njihovo portsko usavravanje. osoba registrirana za odra-
Ove stipendije, uz odreene uvje- vanje i popravak motornih
te i do propisanih iznosa, ne podlije- vozila, dodjeljuje i isplauje
u obvezi obraunavanja i plaanja stipendiju studentu arhitektu-
poreza na dohodak. U sluaju da se re). Isplatitelj, u tom sluaju,
isplauju u iznosu veem od neoporezivog, isplatitelj je, na razliku donosi odluku ili zakljuuje ugovor o dodjeli i isplati stipendije u
koja premauje neoporezivu svotu, duan obraunati, obustaviti kojemu, izmeu ostalog, navodi ime i prezime uenika odnosno
i uplatiti porez na dohodak i prirez. Uz ispunjavanje propisanih studenta kojemu isplauje stipendiju, iznos stipendije te razdoblje
uvjeta, na iznos stipendije koji podlijee obvezi obraunavanja i u kojemu e isplaivati stipendiju.
plaanja poreza na dohodak i moebitnog prireza, isplatitelj nije Ako mu je to u interesu, isplatitelj moe dodjelu stipendije
obvezan obraunati i platiti doprinose za obvezna osiguranja. uvjetovati obvezom zakljuivanja radnog odnosa nakon zavr-
enog kolovanja. Isplatitelj i primatelj stipendije tada zakljuuju
2. STIPENDIJE ZA REDOVNO KOLOVANJE ugovor, u kojemu utvruju meusobna prava i obveze (visinu i
rok isplate stipendije, razdoblje u kojemu e primatelj stipendije,
Pravne i fizike osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti nakon zavretka redovnog kolovanja, imati zasnovan radni odnos
(obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i kod isplatitelja, itd.).
poljoprivrednici) mogu, u skladu s kriterijima koje same utvrde, Neovisno o injenici dodjeljuje li isplatitelj stipendiju ue-
RUJAN 2007.

dodjeljivati i isplaivati stipendije uenicima i studentima. Na
primjer, kriterij za dodjelu stipendije moe biti uspjeh u dotada-
njem kolovanju, socijalni status i druge socijalne prilike u obitelji
kandidata, kolovanje za odreeni profil strunjaka koji isplatitelj
stipendije u budunosti ima namjeru zaposliti, poticanje zapolja-
vanja na podrujima posebne dravne skrbi ili otocima, itd.
niku odnosno studentu kao potporu za kolovanje, bez obveze
zasnivanja radnog odnosa nakon zavretka kolovanja ili je takva
obveza utvrena odredbama zakljuenog ugovora, isplatitelj, do
propisanog iznosa, stipendiju moe isplatiti neoporezivo, ako su
ispunjeni uvjeti propisani odredbama Zakona i Pravilnika o pore-
zu na dohodak.

48 Raunovodstvo i nancije

Sirovica-k.indd 48 8/22/07 3:21:23 PM


2.1. Uvjeti za isplatu neoporezive stipendije
U skladu s odredbom lanka 10. toke 12. Zakona o porezu
na dohodak (Nar. nov., br. 174/04.) i lanka 45. stavka 1. toke
3. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06.
i 68/07.), isplatitelj moe neoporezivo isplatiti stipendiju do
1.600,00 kuna mjeseno, a samo iznimno, uz ispunjavanje za to
propisanih uvjeta, do 4.000,00 kuna mjeseno.
2.1.1. Uvjeti za neoporezivu isplatu stipendije do 1.600,00 kuna
mjeseno
Porez na dohodak i prirez ne plaa se na stipendije isplaene
do mjesenog iznosa od 1.600,00 kuna, ako su ispunjeni sljedei
uvjeti:
- primatelj stipendije se redovno koluje na srednjim, viim i
visokim kolama odnosno na fakultetima,
- ukupni iznos stipendije kod jednog ili vie isplatitelja tije-
kom mjeseca ne premauje iznos od 1.600,00 kuna.
Stipendija se, dakle, moe neoporezivo isplatiti do iznosa
od 1.600,00 kuna mjeseno, i to uenicima srednjih kola i re-
dovitim studentima viih i visokih kola odnosno fakulteta, dok
mogunost neoporezive isplate stipendije uenicima osnovne
kole nije propisana.
2.1.1.1. Status redovitog uenika odnosno studenta
Prema odredbama Zakona o srednjem kolstvu (Nar. nov.,
br. 69/03. - proieni tekst i 81/05.), status redovitog uenika
stjee se upisom u srednju kolu (gimnaziju, strukovnu ili umjet-
niku kolu). Upis svake kolske godine, koja zapoinje 1. rujna
tekue, a zavrava 31. kolovoza sljedee kalendarske godine,
redoviti uenik dokazuje isplatitelju stipendije odgovarajuom
potvrdom srednje kole. Status redovitog uenika ne gubi se u
sluaju ponavljanja razreda, i to tijekom savladavanja programa
za stjecanje srednje kolske ili strune spreme dva puta, ali istoga
razreda samo jedanput, a tijekom pohaanja programa za stjecanje
nie strune spreme, samo jedanput. Uenik gubi status redovitog
uenika:
- na kraju kolske godine u kojoj je zavrio srednju kolu,
- kada se ispie iz srednje kole,
- kada, nakon to je ve jednom ponavljao razred, ne stekne
uvjete za upis sljedeeg razreda,
- dok traje mjera iskljuenja iz kole.
Status studenta, redovitog i izvanrednog, sukladno odredba-
ma Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Nar.
nov., br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.), stjee se
upisom na sveuilite, veleuilite ili visoku kolu.
Status redovitog studenta imaju oni studenti koji studiraju
prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno
radno vrijeme). Troak redovitog studija subvencionira se dijelom
ili u cijelosti iz dravnog prorauna. Ovisno o opsegu subvenci-
oniranja iz dravnog prorauna, redoviti studenti mogu studirati
bez plaanja kolarine ili uz djelomino (linearno ili maksimalno)
plaanje kolarine.
Status izvanrednog studenta imaju oni studenti koji obra-
zovni program pohaaju uz rad ili drugu aktivnost koja trai
specifian program. Troak izvanrednog studija dijelom ili u
cijelosti, sukladno opem aktu sveuilita, veleuilita ili visoke
kole, snosi sam student.
Sirovica-k.indd 49
PLAE I NAKNADE
Pravo na isplatu neoporezive stipendije ostvaruje samo redo-
viti student, koji svoj status dokazuje potvrdom fakulteta, visoke
kole ili veleuilita o upisu akademske godine, koja zapoinje 1.
listopada tekue, a zavrava 30. rujna sljedee kalendarske
godine.
Redoviti student gubi taj status zavretkom studija (preddi-
plomskog, diplomskog odnosno strunog studija), kada se ispie
sa sveuilita, veleuilita ili visoke kole ili kada je iskljuen
sa studija po postupku i uz uvjete utvrene statutom ili drugim
opim aktom visokog uilita. Status redovitog studenta gubi
se i u sluaju ako se studij ne zavri u roku utvrenom statutom
ili drugim opim aktom visokog uilita, odnosno zbog ostalih
utvrenih razloga.
2.1.1.2. Zbrojni iznos stipendije za redovno kolovanje kod svih
isplatitelja
Stipendija ne podlijee oporezivanju ako je isplaena do
ukupnog iznosa od 1.600,00 kuna mjeseno, kod jednog ili kod
vie isplatitelja. Pravo na neoporezivu isplatu utvruje se, dakle,
prema mjesenom primitku primatelja stipendije.
Isplatitelj stipendije treba, stoga, prije isplate pribaviti izjavu
primatelja ostvaruje li pravo na primitak stipendije od vie
isplatitelja, a ako ostvaruje, u skladu s odredbom lanka 7. stavka
7. Pravilnika o porezu na dohodak, i vjerodostojnu ispravu o izno-
sima stipendija ostvarenih kod drugih isplatitelja (kopiju naloga
o prijenosu novanih sredstava, potvrdu isplatitelja o isplaenom
iznosu stipendije, i sl.). Ovakvim postupanjem isplatitelj osigura-
va informaciju moe li stipendiju koju on isplauje, a koja iznosi
do 1.600,00 kuna mjeseno, isplatiti neoporezivo.
Na primjer, ako redoviti student ostvaruje pravo na isplatu
stipendije od dva isplatitelja, od svakog u iznosu od 1.000,00 kuna
mjeseno, jedan od isplatitelja treba obraunati, obustaviti i upla-
titi porez na dohodak i mogui prirez na iznos od 400,00 kuna, jer
je to iznos za koji ukupna mjesena stipendija primatelja premauje
propisani neoporezivi mjeseni iznos od 1.600,00 kuna.
Kako stipendije isplaene do ukupnog iznosa od 1.600,00 kuna
mjeseno (od jednog ili vie isplatitelja) ne podlijeu oporezivanju
niti obvezi obraunavanja i plaanja doprinosa za obvezna osigura-
nja, isplatitelj ne vodi evidencije o javnim davanjima.
2.1.2. Uvjeti za neoporezivu isplatu stipendije u iznosu do
4.000,00 kuna mjeseno
Iznimno, u skladu s odredbama lanka 45. stavka 1. toke 3.
Pravilnika o porezu na dohodak, oporezivim primicima ne smatraju
se stipendije do 4.000,00 kuna mjeseno, ako su ispunjeni sljedei
uvjeti:
- stipendije se isplauju studentima na sveuilitu u tuzem-
stvu,
- dodjeljuju se za izvrsna postignua u znanju i u ocjenama na
sveuilitima,
- za dodjelu stipendije studenti su izabrani na javnim natje-
ajima kojima, pod jednakim uvjetima, mogu pristupiti svi
RUJAN 2007.
studenti,
- neoporezivi iznos stipendije moe se priznati samo po osnovi
jedne dodijeljene stipendije.
Neoporezivi iznos stipendije do 4.000,00 kuna mjeseno i
neoporezivi iznos stipendije do 1.600,00 kuna mjeseno, meu-
sobno se iskljuuju.
Raunovodstvo i nancije 49
8/22/07 3:21:25 PM
 PLAE I NAKNADE
Prema stajalitu Ministarstva financija, Sredinjeg ureda Pore-
zne uprave, klasa: 410-18/06-01/26, ur. broj: 513-07-21-01/06-2,
od 20. prosinca 2006. godine, stipendije koje se neoporezivo
isplauju do 4.000,00 kuna mjeseno namijenjene su studentima na
sveuilitu u Republici Hrvatskoj s izvrsnim ocjenama tijekom stu-
dija, te s izvrsnim znanjem u objavljenim znanstvenim radovima i
sudjelovanjima na dravnim, meunarodnim i ostalim natjecanjima
ili izlobama, te ostvarenim nagradama na podruju svog studija
i slino. Nadalje, prema istom stajalitu, pravna osoba moe pro-
voditi javni natjeaj za dodjelu stipendija za tono odreeni profil
strunjaka (na primjer, za informacijsku i komunikacijsku tehnolo-
giju) i obvezno ga objaviti u jednom dnevnom listu. Uz ovu objavu,
natjeaj s utvrenim uvjetima za dodjelu stipendije, moe se objavi-
ti i na oglasnoj ploi odabranog fakulteta u Republici Hrvatskoj na
kojemu se obrazuju strunjaci navedenog profila i/ili na njegovim
Internet stranicama, na Internet stranicama pravne osobe - isplatite-
lja stipendije i slino. Osnovni kriterij za izbor studenata kojima e
se dodijeliti stipendija, neovisno o ostalim kriterijima, trebaju biti
ostvarena postignua u studiju odnosno znanju te ostvarene ocjene
tijekom studiranja. Uz ispunjavanje ovih uvjeta, stipendija do izno-
sa od 4.000,00 kuna mjeseno ne podlijee oporezivanju.
2.1.3. Isplata stipendija za vie mjeseci istog ili prethodnog
poreznog razdoblja
Zbog odreenih potekoa u poslovanju, pojedini isplatitelji ni-
su u mogunosti redovito isplaivati stipendije uenicima i studen-
tima za njihovo kolovanje na srednjim, viim i visokim kolama
i fakultetima, iako su donijeli odluku odnosno zakljuili ugovor o
dodjeli stipendije. Zbog istog razloga, mogue je da se redovito ne
isplauju niti stipendije koje su na temelju javnog natjeaja dodije-
ljene studentima na sveuilitu u tuzemstvu, za izvrsna postignua
u znanju i u ocjenama na sveuilitima.
Ako isplatitelj te neisplaene stipendije za vie mjeseci
istog ili prethodnog poreznog razdoblja naknadno isplauje u
jednom mjesecu, moe, u skladu s odredbom lanka 45. stavka
2. Pravilnika o porezu na dohodak, neoporezivi iznos stipendije
utvrditi kumulativno, za broj mjeseci za koje stipendije nisu
isplaene.
Na primjer, obrtnik je u rujnu 2006. godine donio odluku o
isplati stipendije ueniku drugog razreda srednje strune kole, u
iznosu od 1.600,00 kuna mjeseno. Uenik mu je dostavio potvrdu
kole o redovnom upisu razreda te izjavu da ne ostvaruje stipen-
diju od nekog drugog isplatitelja. Zbog nedovoljnih financijskih
sredstava, obrtnik nije bio u mogunosti isplatiti stipendiju do kraja
2006. godine. U mjesecu oujku 2007. godine ostvaruje znatniji
novani primitak te isplauje stipendiju za ukupno sedam mjeseci
(za razdoblje rujan - prosinac 2006. godine, te sijeanj - oujak
2007. godine). Oporezivanju ne podlijee ukupno utvrena svota
stipendije u iznosu 11.200,00 kuna (1.600,00 x 7 = 11.200,00).
Napominjemo da se stipendije za vie mjeseci mogu isplaivati
neoporezivo samo naknadno, za ve protekle mjesece istog ili pret-
hodnog poreznog razdoblja, a ne za budue mjesece istog poreznog
RUJAN 2007.
razdoblja.
2.2. Stipendije koje podlijeu oporezivanju
Ako tijekom mjeseca primatelj ostvari stipendiju za redovno
kolovanje na srednjim, viim i visokim kolama te fakultetima
u iznosu koji premauje 1.600,00 kuna, i to od jednog ili od vie
50 Raunovodstvo i nancije
Sirovica-k.indd 50
isplatitelja, odnosno ako na temelju javnog natjeaja, po osnovi
samo jedne dodijeljene stipendije, primi stipendiju za izvrsna
postignua u znanju i u ocjenama na sveuilitima u tuzemstvu,
ali u iznosu iznad 4.000,00 kuna, vie isplaeni iznos smatra se
drugim dohotkom koji podlijee oporezivanju na nain propisan
lankom 48. Zakona o porezu na dohodak. Oporezivi iznos stipen-
dije, u skladu s odredbama lanka 62.a Zakona o doprinosima za
obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02., 175/03. i 177/04.), uz
ispunjavanje uvjeta utvrenih odredbama lanka 36. Pravilnika o
doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 1/05. i 14/05.),
ne podlijee obvezi obraunavanja i plaanja doprinosa za obvezna
osiguranja.
2.2.1. Uvjeti za osloboenje od obveze plaanja doprinosa za
obvezna osiguranja
Prema odredbi lanka 36. Pravilnika o doprinosima za obvezna
osiguranja, isplatitelj stipendije izuzima taj primitak od obveze
obraunavanja doprinosa, neovisno o iznosu stipendije, uz uvjet
da:
- prije isplate zakljui s primateljem stipendije ugovor u pisa-
nom obliku, odnosno ako na drugi nain, u pisanom obliku,
(na primjer, donoenjem odluke o isplati stipendije), utvrdi
pravo na stipendiju,
- za svaku kolsku odnosno akademsku godinu, na poetku go-
dine, osigura potvrdu kole odnosno fakulteta da primatelj
stipendije ima status redovitog uenika odnosno studenta.
Oblik i sadraj ugovora odnosno odluke o stipendiranju nisu
propisani, ve ih utvruje sam isplatitelj stipendije, ovisno o uvjeti-
ma dodjele stipendije. Prema odredbama Pravilnika o doprinosima
za obvezna osiguranja, ugovor odnosno odluka o isplati stipendije
moraju biti u pisanom obliku.
2.2.2. Obraun poreza na dohodak i prireza
Iznos stipendije isplaene iznad 1.600,00 kuna odnosno, uz
ispunjavanje propisanih uvjeta, iznad 4.000,00 mjeseno, smatra
se drugim dohotkom pa je isplatitelj prilikom isplate obvezan
obraunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak i
prirez, ako je utvren za mjesto u kojemu primatelj stipendije ima
prebivalite odnosno uobiajeno boravite.
Predujam poreza na dohodak, sukladno odredbama lanka 48.
Zakona o porezu na dohodak, isplatitelj obraunava, obustavlja i
uplauje na propisan uplatni raun, pri svakoj isplati i istodobno s
isplatom, primjenom stope od 25% na oporeziv iznos stipendije.
U trenutku isplate stipendije porezni obveznik ne moe ostvariti
pravo na priznavanje osobnog odbitka.
Isplaeni iznos stipendije koji podlijee oporezivanju upisuje
se u obrazac IDD kojeg isplatitelj dostavlja nadlenoj ispostavi
Porezne uprave do 15. u mjesecu za protekli mjesec. Obraunani
i obustavljeni porez i prirez uplauje se u korist rauna grada/opi-
ne prema prebivalitu odnosno uobiajenom boravitu primatelja
stipendije. U pozivu na broj odobrenja u pretpolje se upisuje oznaka
22, a u polje brojana oznaka vrste poreza 1821 i matini broj
graanina - primatelja stipendije.
Obraunani predujam poreza na dohodak i prireza smatra se
konano utvrenom poreznom obvezom, pa porezni obveznik
za taj dohodak nije obvezan podnijeti godinju prijavu poreza na
dohodak. Poreznu prijavu moe podnijeti ako mu je to u interesu,
odnosno ako podnoenjem prijave eli iskoristiti tijekom godine
neiskoritena porezna prava i olakice. U tom sluaju, ako je u po-
8/22/07 3:21:25 PM
 PLAE I NAKNADE

reznom razdoblju ostvario i druge oblike dohotka koji podlijeu 2.2.3. Isplata potpora uenicima osnovnih kola odnosno djeci
oporezivanju, u godinjoj poreznoj prijavi, sukladno odredbi lan- mlaoj od 15 godina
ka 40. stavka 3. Zakona o porezu na dohodak, obvezno iskazuje Odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak ne propisuju
ukupno ostvareni godinji dohodak. mogunost isplate neoporezive potpore za kolovanje uenicima
osnovnih kola. No, pojedini poslodavci, u odreenim situacijama,
Primjer 1.: ovakvu potporu ipak isplauju (na primjer, u sluaju smrti radnika,
Redovitom studentu Pravnog fakulteta iz Zagreba, na osnovi isplauju potporu za kolovanje njegovoj djeci koja se koluju u
pisane odluke isplatitelja, od mjeseca listopada 2006. godine te na- osnovnoj koli).
stavno u 2007. godini isplauje se stipendija u iznosu od 3.400,00 Kako za navedene sluajeve nije propisana mogunost neopo-
kuna mjeseno. Primatelj stipendije je isplatitelju u mjesecu li- rezive isplate do odreenog iznosa, ukupno isplaeni iznos potpore
stopadu 2006. godine dostavio potvrdu Pravnog fakulteta o upisu smatra se oporezivim primitkom djeteta i oporezuje se na nain
druge godine studija, pa isplatitelj do kraja mjeseca rujna 2007. propisan za oporezivanje drugog dohotka.
godine na iznos stipendije od 1.600,00 kuna ne obraunava porez Odredbe lanka 62.a Zakona o doprinosima za obvezna
na dohodak. Na oporezivi iznos stipendije (u svoti od 1.800,00 osiguranja propisuju osloboenje od obveze plaanja doprinosa
kuna) isplatitelj, prilikom isplate ne obraunava doprinose za za obvezna osiguranja pri isplati pomoi za kolovanje djece
obvezna osiguranja, jer su ispunjeni uvjeti za izuzimanje od ob- do 15. godine ivota, odnosno do zavretka osmogodinjeg
veze obraunavanja i plaanja doprinosa, propisani odredbama kolovanja. Za ovo osloboenje odredbe lanka 39. stavka 2.
Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja propisuju do-
lanka 36. Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja
datne uvjete, Naime, prema navedenim odredbama Pravilnika,
Pri isplati stipendije, isplatitelj na oporeziv iznos stipendije ova se pomo, bez obveze plaanja doprinosa, moe isplaivati
obraunava samo porez na dohodak i prirez: samo djetetu biveg radnika ili djetetu poginulog ili nestalog
branitelja, starosti do 15. godine, odnosno do zavretka osmo-
Red. godinjeg kolovanja.
Opis Iznos
br. Isplatitelj je obvezan u svojoj dokumentaciji osigurati podatke
1. Bruto iznos stipendije 3.400,00 koji dokazuju:
2. Neoporeziva naknada 1.600,00 - da dijete nije starije od 15 godina, odnosno da pohaa
3. Oporeziv dohodak 1.800,00 osmogodinju kolu te
4. Porez po stopi od 25% 450,00 - da se stipendija isplauje djetetu biveg radnika odnosno
5. Prirez (475,00 x 18%) 81,00 poginulog ili nestalog branitelja Domovinskog rata.
Isplatitelj obraunava predujam poreza na dohodak na ukupno
6. Ukupno porez i prirez 531,00
isplaeni iznos pomoi, primjenom stope od 25%, neovisno o visini
7. Iznos stipendije za isplatu 2.869,00
porezne osnovice. Pri utvrivanju porezne obveze, primatelj pomo-
i ne ostvaruje pravo na priznavanje osobnog odbitka. Obraunani
Zbog koritenja prava na osobni odbitak, student koji tijekom porez na dohodak i prirez isplatitelj pomoi uplauje na iroraun
godine, osim stipendije, nije ostvario druge primitke koji podli- grada/opine prema prebivalitu odnosno uobiajenom boravitu
jeu oporezivanju, moe podnijeti godinju poreznu prijavu. Uz primatelja pomoi. U pozivu na broj odobrenja u pretpolje se upi-
pretpostavku da je redovno upisao treu godinu studija, i potvrdu suje oznaka 22, a u polje brojana oznaka vrste poreza 1813 te
o upisu dostavio isplatitelju te da je tijekom cijele 2007. godine matini broj graanina - djeteta koji prima pomo za kolovanje.
ostvarivao isti iznos stipendije, u poreznoj prijavi iskazuje sljede-
e podatke: Primjer 2.:
Isplatitelj djetetu biveg radnika isplauje mjesenu pomo za
Red. kolovanje u osmogodinjoj koli u iznosu 1.300,00 kuna. Dijete
Opis Iznos ivi u gradu koji je uveo obvezu plaanja prireza po stopi od 10%.
br.
Pri isplati pomoi, isplatitelj poreznu obvezu utvruje na slje-
1. Godinji iznos drugog dohotka (1.800 x 12) 21.600,00
dei nain:
2. Godinji osobni odbitak (1.600,00 x 12) 19.200,00
3. Godinja porezna osnovica 2.400,00 Red.
Opis Iznos
4. Godinja obveza poreza (2.400,00 x 15%) 360,00 br.
5. Godinja obveza prireza (360,00 x 18%) 64,80 1. Iznos mjesene pomoi 1.300,00
6. Godinja obveza poreza i prireza 424,80 2. Neoporeziva naknada -
7. Uplaeni predujam poreza i prireza 3. Oporeziv dohodak 1.300,00
(531,00 x 12) 6.372,00 4. Porez po stopi od 25% 325,00
RUJAN 2007.

8. Razlika poreza (za povrat) 5.947,20 5. Prirez (325,00 x 10%) 32,50

6. Ukupno porez i prirez 357,50
Na temelju podnesene godinje prijave poreza na dohodak 7. Iznos pomoi za isplatu 942,50
za 2007. godinu, porezni obveznik (redoviti student) ostvario bi
pravo na povrat, tijekom godine preplaenog poreza i prireza, u Neto iznos mjesene pomoi za kolovanje, isplatitelj je obve-
iznosu od 5.947,20 kuna. zan doznaiti na iroraun primatelja pomoi.

Raunovodstvo i nancije 51
Sirovica-k.indd 51 8/22/07 3:21:26 PM
 PLAE I NAKNADE

IDD obrazac za isplaenu stipendiju redovitom studentu iz primjera 1. i pomoi za kolovanje djetetu biveg radnika iz primjera 2.,
popunjava se na sljedei nain:

2%5$=$&,''
,=9-((
RGUXJRPGRKRWNXREUDXQDQRPLXSODHQRPSRUH]XQDGRKRGDNLSULUH]XWHGRSULQRVLPD]DREYH]QDRVLJXUDQMDXPMHVHFXUXMQXJRGLQH
L]QRVLXNXQDPDLOLSDPD
, 32'$&,232'126,7(/-8,=9-($
 
 1$=,9,0(,35(=,0(20(*$GRR
 6-(',7(35(%,9$/,7(%25$9,7(=$*5(%9ODGLPLUD1D]RUD
 0%0%*              
,,                    
            
$  ODQDNVW=DNRQD ODQDNVW=DNRQD  
23,6   $XWRUVNRL SRUWDL  3ULPLWDN 8NXSQR
7RNH 7RNH XPMHWQLNR XPMHWQLFL 1HUH]LGHQWL XHQLNDL 
 L L GMHOR LQRYLQDUL VWXGHQDWD 
        
 %52-35,0$7(/-$       
 ,63/$(1,35,0,&,OVWDYFLL=DNRQD       
  
 ,='$&,OVWDYDN=DNRQD       
 26129,&$=$2%5$81'235,126$       
 ,=126,2%5$81$1,+'235,126$=$       
 PLURVLJXUDQMHQDWHPHOMXJHQHUDFVROLGDUQRVWL       
 PLURVLJXUDQMHXRGUHHQLPRNROQRVWLPD       
 PLURVLJXUDQMHQDWHPHOMXLQGLYLGNDSLWDOWHG       
 RVQRYQR]GUDYVWYHQRRVLJXUDQMH       
 SRVHEDQ]DRVLJXUXRGUHHQLPRNROQRVWLPD       
 SRVHEDQ]DNRULWHQMH]GU]DWLWHXLQR]HPVWYX       
 ,='$&,=$'235,126(OVW=DNRQD       
 26129,&$=$2%5$81325(=$       
 REUDXQDQSUHGXMDPSRUH]DQDGRKRGDN       
 REUDXQDQSULUH]SRUH]XQDGRKRGDN       
 83/$(1325(=1$'2+2'$.,35,5(=       
'DWXPVDVWDYOMDQMD      BBBBBBBBBBBBBBBBBBBB
3HDWLSRWSLVRYODWHQHRVREH


=DNRQRSRUH]XQDGRKRGDN1DURGQHQRYLQHEURM
3. STIPENDIJE ZA KOJE SU SREDSTVA
PLANIRANA U DRAVNOM PRORAUNU
U skladu s odredbama lanka 10. toke 14. Zakona o porezu
na dohodak, stipendijama na koje se ne plaa porez na dohodak,
smatraju se stipendije studentima za redovno kolovanje na viim
i visokim kolama odnosno fakultetima i stipendije poslijediplo-
mantima i poslijedoktorantima, pod uvjetom da su sredstva za
njihovu isplatu planirana u Dravnom proraunu Republike
Hrvatske.
Ove su stipendije osloboene oporezivanja neovisno o izno-
su u kojem se isplauju. Njihova isplata, u skladu s odredbom
lanka 7. stavka 8. Pravilnika o porezu na dohodak, ne isklju-
uje pravo na neoporezivu isplatu, pod propisanim uvjetima,
stipendije za redovno kolovanje na viim i visokim kolama
RUJAN 2007.
te fakultetima odnosno pravo na neoporezivu isplatu portske
stipendije.
4. PORTSKE STIPENDIJE
Prema odredbama lanka 10. toke 13. Zakona o porezu na
dohodak, te lanka 45. stavka 1. toke 4. Pravilnika o porezu
52 Raunovodstvo i nancije
Sirovica-k.indd 52
na dohodak, oporezivanju ne podlijeu portske stipendije koje
se prema posebnim propisima isplauju portaima za njihovo
portsko usavravanje, do iznosa od 1.600,00 kuna mjeseno.
Ako porta u poreznom razdoblju ostvaruje portsku stipendiju
od vie isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvruje se od
ukupnog iznosa portskih stipendija svih isplatitelja.
Podatke o isplaenim portskim stipendijama, isplatitelji su
obvezni osigurati u svojim evidencijama, a u sluaju da ih ispla-
uju dva ili vie isplatitelja, porezni obveznik je obvezan prije
isplate isplatitelju dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim
primicima kod drugih isplatitelja.
portskim se stipendijama, u skladu s odredbom lanka 44.
stavka 11. Pravilnika o porezu na dohodak smatraju:
- olimpijske stipendije,
- stipendije kategoriziranih portaa.
Napominjemo da redoviti uenik ili student, koji je istovreme-
no i kategorizirani porta ili olimpijski kandidat, moe ostvariti
pravo na isplatu neoporezive stipendije za redovno kolovanje, do
iznosa od 1.600,00 kuna mjeseno te pravo na isplatu portske sti-
pendije, takoer do iznosa od 1.600,00 kuna mjeseno (ukupno
do 3.200,00 kuna mjeseno). Ovakvo se postupanje temelji na
odredbi lanka 7. stavka 9. Pravilnika o porezu na dohodak, koji
8/22/07 3:21:26 PM

propisuje da se pravo na neoporezivu isplatu ovih stipendija
meusobno ne iskljuuje.
4.1. Olimpijske stipendije
Olimpijske stipendije primaju portai koji su ispunili odgo-
varajuu normu za nastup na Olimpijskim igrama. Normu za
nastup na Olimpijskim igrama propisuju pripadajua meunarod-
na portska udruenja odreenog porta za odreenu disciplinu
koja je uvrtena u program Olimpijskih igara.
Kriterije za razvrstavanje portaa u kategorije olimpijskih
kandidata te kriterije za ostvarivanje prava na olimpijsku stipen-
diju i iznose stipendije, utvruje Vijee Hrvatskog olimpijskog
odbora.
Na primjer, olimpijski kandidati za Olimpijske igre Peking
2008. godine razvrstavaju se u sljedee kategorije:
- potencijalni B i A olimpijski kandidati,
- evidentni olimpijski kandidati.
Popis potencijalnih olimpijskih kandidata nacionalnog port-
skog saveza utvruje odgovarajui nacionalni portski savez
na temelju postignutih visokih rezultata i strune prosudbe o
moguem kvalificiranju za sudjelovanje na Olimpijskim igrama,
imajui u vidu propisane kriterije i kvalifikacijske norme, poredak
ili rejting koje propisuje Meunarodni olimpijski odbor, kao uvjet
za sudjelovanje na Olimpijskim igrama.
Potencijalne B i A olimpijske kandidate u pojedinanim
portovima utvruje Vijee Hrvatskog olimpijskog odbora, pod
uvjetom da je porta tijekom predolimpijskog razdoblja ostvario
odreeni rezultat u seniorskoj konkurenciji. U ekipnim portovima
se, u pravilu, ne utvruje kategorija potencijalnih olimpijskih kan-
didata. Iznimno, u sluaju visokih portskih ostvarenja i oekiva-
nog visokog plasmana na olimpijskim igrama, Vijee Hrvatskog
olimpijskog odbora u predolimpijskom razdoblju moe ekipni
port razvrstati u kategoriju A ili B potencijalnih kandidata.
U kategoriju evidentnih olimpijskih kandidata razvrstavaju se
portai prema kriteriju ostvarene kvalifikacijske A norme, od-
nosno poretka ili rejtinga to je uvjet za sudjelovanje pojedinaca
ili nacionalne portske ekipe na Olimpijskim igrama.
U pravilu, porta ostvaruje pravo na olimpijsku stipendiju
poevi od prvog dana sljedeeg mjeseca nakon to je ostvario
kriterijski rezultat.
4.2. Stipendije kategoriziranih portaa
portai se razvrstavaju u pojedine kategorije na temelju
Kriterija kategorizacije portaa koje utvruje Hrvatski olimpijski
odbor.
Temelj za kategorizaciju je odgovarajui portski rezultat ili
poredak koji porta postigne na natjecanjima koja organizira
ili koja su pod nadlenou nacionalnog portskog saveza, odno-
sno koja organizira ili su pod nadlenou meunarodnog port-
skog saveza kojega priznaje Meunarodni olimpijski odbor ili je
lan Opeg udruenja meunarodnih portskih saveza. Temelj za
kategorizaciju moe biti i postignuti rejting za one portae iji
nacionalni portski savezi ili meunarodni portski savezi imaju
utvrenu metodologiju odreivanja rejtinga i koji vode evidenciju
o rejtingu svojih portaa.
Sirovica-k.indd 53
PLAE I NAKNADE
Na temelju postignutih rezultata, portai se razvrstavaju u
portae Hrvatske od I. do VI. kategorije.
portai razvrstani u I. do III. kategoriju smatraju se vrhun-
skim portaima Hrvatske. portai razvrstani u IV. kategoriju
smatraju se vrsnim portaima, a oni razvrstani u V. i VI. katego-
riju darovitim portaima Hrvatske.
U skladu s odredbama Pravilnika o kategorizaciji portaa,
kojeg takoer donosi Hrvatski olimpijski odbor, porta stjee i
ostvaruje pravo na potpore (u koje se ubraja i stipendija), danom
razvrstavanja u odreenu kategoriju. Ovo se pravo ostvaruje
samo pod uvjetom da porta uredno i redovito obavlja svoje
portske zadae, ostvaruje program treninga, priprema i natje-
canja te izvrava obveze prema nacionalnoj portskoj ekipi, ako
ga za kandidata odnosno lana te ekipe odredi nadleno tijelo
nacionalnog portskog saveza.
portska stipendija se isplauje kategoriziranim portaima
za njihovo portsko usavravanje, a mogu je isplaivati Hrvatski
olimpijski odbor, upanijske i gradske portske zajednice te
portski klub, u okviru sredstava svojih prorauna.
4.3. portske stipendije koje podlijeu oporezivanju
Ako se olimpijske stipendije, te stipendije kategoriziranih
portaa isplauju u veem iznosu od 1.600,00 kuna mjeseno,
vie isplaeni iznos podlijee obvezi obraunavanja i plaanja
poreza na dohodak te prireza porezu na dohodak. Porez na doho-
dak obraunava se i uplauje na isti nain kao i prilikom isplate
oporezive stipendije za redovno kolovanje na srednjim, viim i
visokim kolama i fakultetima.
Oporezivi iznos portske stipendije evidentira se u stupcu 4.
IDD obrasca i predaje nadlenoj ispostavi Porezne uprave do 15.
u mjesecu za protekli mjesec.
Isplatitelj portske stipendije, sukladno odredbama lanka 37.
Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja, izuzima port-
sku stipendiju od obveze obraunavanja doprinosa za obvezna
osiguranja, neovisno o iznosu stipendije, ako:
- prije isplate zakljui s primateljem ugovor u pisanom obliku
odnosno ako donese odluku, takoer u pisanom obliku, kojom
se utvruje pravo na isplatu portske stipendije,
- ako su ispunjeni kriteriji za isplatu portske stipendije,
utvreni propisima o portu.
U sluaju da se portska stipendija ne isplauje redovito,
isplatitelj moe neisplaene stipendije za vie mjeseci istog ili
prethodnog poreznog razdoblja naknadno isplatiti u jednom
mjesecu. Neoporezivi iznos portske stipendije, u tom se sluaju
utvruje kumulativno, za onoliko mjeseci za koliko stipendije
nisu isplaene.
Nain obrauna poreza na dohodak i prireza na portsku
RUJAN 2007.
stipendiju koja se isplauje iznad neoporezivog iznosa, pojanja-
vamo na sljedeem primjeru:
Kategorizirani porta koji ima prebivalite u Splitu, ostva-
ruje pravo na portsku stipendiju u mjesenom bruto iznosu od
5.000,00 kuna. Pri isplati stipendije, isplatitelj obraunava porez
na dohodak i prirez na sljedei nain:
Raunovodstvo i nancije 53
8/22/07 3:21:30 PM
 PLAE I NAKNADE

Red. U sluaju kada primatelj stipendije nema 18 godina, za otva-

Opis Iznos ranje i podizanje novanih sredstava sa irorauna primatelja
br.
1. Bruto iznos portske stipendije 5.000,00 stipendije, potrebna je suglasnost roditelja odnosno staratelja.
2. Neoporeziv iznos portske stipendije 1.600,00
3. Oporeziv iznos portske stipendije 3.400,00 6. UTJECAJ STIPENDIJE NA PRIZNAVANJE
4. Porez na dohodak (3.400 x 25%) 850,00 UVEANOG OSOBNOG ODBITKA ZA
5. Prirez (850 x 10%) 85,00 UZDRAVANOG LANA OBITELJI ODNOSNO
6. Porez i prirez ukupno 935,00
DIJETE
7. Iznos za uplatu na iroraun portaa 4.065,00 Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, porezni
obveznik moe koristiti pravo na uveanje osnovnog osobnog
Prema odredbi lanka 46. stavka 6. Pravilnika o porezu na odbitka za lanove ue obitelji i djecu, ako ih uzdrava. Sukladno
dohodak, ako portsku stipendiju ostvaruje porezni obveznik - odredbi lanka 36. stavka 4. Zakona o porezu na dohodak, uzdr-
porta koji je po osnovi profesionalne djelatnosti portaa osi- avanom djecom i uzdravanim lanovima ue obitelji, smatraju
guran i doprinose za obvezna osiguranja plaa prema rjeenju se fizike osobe koje tijekom godine ne ostvare oporezive pri-
Porezne uprave, a dohodak od djelatnosti mu se oporezuje na mitke, primitke na koje se ne plaa porez i druge primitke koji
nain propisan za drugi dohodak, uz priznavanje 30% paualnih se u smislu toga Zakona ne smatraju dohotkom, u veem iznosu
izdataka, pri utvrivanju porezne osnovice iznos stipendije od esterostrukog osnovnog osobnog odbitka (tj. koji ostvare
isplaene iznad neoporezivog iznosa umanjuje se takoer za godinje primitke do 9.600,00 kuna).
30%. Iznimno, u kriterij ostvarenog iznosa primitaka (oporezivih
Uz pretpostavku da se portska stipendija u iznosu od 5.000,00 ili neoporezivih) na temelju kojega se utvruje smatra li se osoba
kuna mjeseno isplauje kategoriziranom portau iz Splita koji je uzdravanom, ne ulaze:
po osnovi profesionalne djelatnosti portaa osiguran i doprinose - socijalne potpore utvrene prema posebnim propisima,
za obvezna osiguranja plaa prema rjeenju Porezne uprave, a - doplatak za djecu ostvaren po posebnim propisima,
dohodak od djelatnosti mu se oporezuje na nain propisan za - primici za opremu novoroenog djeteta po posebnom propi-
drugi dohodak, obveza poreza na dohodak i prireza, utvruje se su,
na sljedei nain: - obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti rodite-
lja.
Slijedom navedenih odredbi, uenik, student ili porta koji
Red.
Opis Iznos ostvaruje stipendiju u iznosu do 800,00 kuna mjeseno, a ne
br.
ostvaruje druge primitke (oporezive ili neoporezive), smatra se
1. Bruto iznos portske stipendije 5.000,00
uzdravanim djetetom, odnosno uzdravanim lanom obitelji.
2. Neoporeziv iznos portske stipendije 1.600,00
No, ako se ueniku, studentu ili portau tijekom godine isplati
3. Oporeziv iznos portske stipendije 3.400,00
stipendija u iznosu koji premauje 9.600,00 kuna godinje, on
4. Paualni izdaci (3.400,00 x 30%) 1.020,00
se vie ne smatra uzdravanim djetetom, odnosno uzdravanim
5. Porezna osnovica (3.400,00 - 1.020,00) 2.380,00
lanom obitelji, pa je roditelj ili drugi porezni obveznik koji ga
6. Porez na dohodak (2.380,00 x 25%) 595,00 je uzdravao, duan izmijeniti podatke u svojoj poreznoj kartici,
7. Prirez (595,00 x 10%) 59,50 odnosno istekom poreznog razdoblja podnijeti prijavu poreza na
8. Porez i prirez ukupno 654,50 dohodak u kojoj e iskazati iznos osobnog odbitka bez uveanja
9. Iznos za uplatu na iroraun portaa 4.345,50 za faktor na ime uzdravanja toga djeteta odnosno lana obitelji.
Dakle, u sluaju da redoviti uenik ili student, odnosno kate-
gorizirani porta ili olimpijski kandidat tijekom cijele godine
5. NAIN ISPLATE STIPENDIJE ostvaruju stipendiju u iznosu do 1.600,00 kuna mjeseno, isplati-
telj je moe isplatiti neoporezivo, meutim, primatelj stipendije
Sukladno odredbama lanka 90. stavka 2. Pravilnika o ne moe biti uzdravani lan obitelji drugim poreznim obveznici-
porezu na dohodak, isplatitelj je obvezan neoporezive iznose ma (najee roditeljima), jer je ostvario godinji primitak u
stipendija uenicima i studentima za redovno kolovanje na
iznosu od 19.200,00 kuna (tj. vie od propisanih 9.600,00 kuna
srednjim, viim, visokim kolama i fakultetima te neoporezive
godinje).
iznose portskih stipendija, isplatiti na iroraun primatelja
stipendije.
Kornelija SIROVICA, HZRIF, Zagreb
RUJAN 2007.

Na iroraun primatelja stipendije isplatitelj je obvezan

isplatiti i stipendiju koja se isplauje iznad neoporezivog
iznosa, odnosno stipendiju koja se isplauje uenicima osnovnih
kola. Naime, oporeziv dio stipendije smatra se drugim dohotkom,
koji se prema odredbama lanka 61. Zakona o porezu na dohodak,
obvezno isplauje na iroraun poreznog obveznika.
www.rif.hr
54 Raunovodstvo i nancije

Sirovica-k.indd 54 8/22/07 3:21:30 PM

 JAVNE FINANCIJE

MILJENKA CUTVARI Struni lanak UDK 336.2

Oporezivanje PDV-om usluga u

poslovanju s inozemstvom
Obraun poreza na dodanu vrijednost pri isporuci odnosno koritenju usluga
u poslovanju s nerezidentima ovisi o tome kako je odreeno mjesto oporezivanja
konkretne usluge. Prema opem naelu o oporezivanju porezom na dodanu
vrijednost isporuka usluga oporezuje se prema sjeditu poduzetnika koji obavlja
uslugu. Meutim, u odnosu na ope naelo, lankom 5. Zakona o porezu na
dodanu vrijednost propisan je itav niz iznimki vezanih za mjesto oporezivanja
usluga o emu autorica pie u nastavku.

1. UVOD 3. IZNIMKE OD OPEG NAELA

Za razliku od izvoza dobara koji je osloboen, te uvoza
dobara koji je oporeziv porezom na dodanu vrijednost, porezni
status obavljanja usluga za inozemnog korisnika odnosno kori-
tenje usluga inozemnog poduzetnika kao davatelja usluga ovisi
o tome kako je definirano mjesto oporezivanja odreene usluge.
Prema odredbama lanka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijed-
nost (Nar. nov., br. 47/95. - 90/05.) porez na dodanu vrijednost
plaa se prema mjestu obavljanja usluga, a mjestom obavljanja
usluge razumijeva se sjedite poduzea (ili poslovne jedinice)
koje obavlja uslugu ili mjesto gdje se usluga stalno obavlja.
Meutim od ovoga opeg naela postoji itav niz izuzetaka u de-
finiranju mjesta oporezivanja pojedinih usluga o emu detaljnije
piemo u nastavku.
2. OPE NAELO OPOREZIVANJA USLUGA
U POSLOVANJU S INOZEMSTVOM
- OPOREZIVANJE PREMA SJEDITU
PODUZETNIKA KOJI OBAVLJA USLUGU
Kod utvrivanja mjesta obavljanja usluga vrijedi ope naelo
(naelo zemlje podrijetla) da je mjesto obavljanja usluge tamo
gdje je sjedite odnosno stalno boravite ili prebivalite poduzet-
nika koji obavlja usluge. Ako uslugu obavlja poslovna jedinica
poduzetnika onda se mjestom obavljanja usluge smatra sjedite
poslovne jedinice. Temeljem ovoga opeg naela oporezivanja,
usluge koje domai poduzetnik obavi primatelju usluga u
inozemstvu oporezuju se porezom na dodanu vrijednost u
Hrvatskoj, a usluge koje strani poduzetnik obavi primatelju
usluga u Hrvatskoj ne podlijeu oporezivanju u Hrvatskoj.
OPOREZIVANJA USLUGA
Za utvrivanje mjesta oporezivanja kod obavljanja usluga u
poslovanju s inozemstvom, Zakonom i Pravilnikom o porezu na
dodanu vrijednost propisani su izuzeci od opeg naela, i to za:
- usluge vezane za nekretnine,
- usluge prijevoza,
- umjetnike, znanstvene, nastavne, portske, zabavne, i sl.,
- usluge na pokretnim dobrima,
- posrednike usluge,
- usluge koje se oporezuju prema mjestu primatelja, a koje su
navedene u lanku 5. stavku 6. Zakona.
Svaka od ovih skupina usluga ima razliito definirano mjesto
oporezivanja, o emu ovisi i obraun poreza na dodanu vrijed-
nost.
3.1. Usluge u svezi s nekretninama
Za obraun poreza na dodanu vrijednost na usluge vezane za
nekretnine mjerodavno je mjesto na kojemu se nalazi nekret-
nina.
RUJAN 2007.

Od opeg naela oporezivanja usluga u poslovanju s inozem-

stvom postoji niz iznimaka prema kojima je mjesto oporezivanja
usluga odreeno drugaije od opeg naela. Iznimke su propisane
lankom 5. stavak 4., 5. i 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost
te lankom 33b. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar.
nov., br. 60/96. - 153/05.).

Raunovodstvo i nancije 55
cutvaric2-k.indd 55 8/22/07 3:24:18 PM
 JAVNE FINANCIJE
Sukladno ovome, sve usluge u svezi s nekretninama koje
se nalaze u Hrvatskoj oporezuju se prema hrvatskom Zakonu o
porezu na dodanu vrijednost, i to bez obzira kome su pruene,
domaem ili stranom korisniku usluga i bez obzira na nain
naplate. Isto tako ako neku od usluga u svezi s nekretninama
koje se nalaze u Hrvatskoj strani poduzetnik prui domaem
poduzetniku ove usluge podlijeu oporezivanju u Hrvatskoj.
Usluge u svezi s nekretninama koje se nalaze u inozemstvu ne
podlijeu oporezivanju u Hrvatskoj.
Uslugama u svezi s nekretninama sukladno lanku 33b.
stavak 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost smatraju se:
- usluge koje se obavljaju pomou nekretnina (npr. iznajmlji-
vanje kua, stanova, soba, hotelskih soba, apartmana, zemlji-
ta - npr. parkirnih mjesta, vezova za brodove, iznajmljivanje
teniskih igralita, kuglana, odravanje grijanja i dizala, odra-
vanje zelenih povrina, ienje zgrada, iznajmljivanje izlo-
benih povrina na sajmovima, postavljanje izlobenih mjesta).
Uslugama u svezi s nekretninama smatraju se i usluge zakupa
oglasne ploe (Miljenje MF Klasa: 410-19/01-01/239, ur.
br.: 513-07/01-2 od 19. svibnja 2001.);
- usluge koje se obavljaju na nekretnini (usluge koje slue
neposredno ureivanju nekretnine - npr. geodetski radovi,
usluge koje slue za pripremu graevinskih radova - npr.
usluge arhitekata, graevinskih inenjera, statiara, obav-
ljanje graevinskih radova, vjetaenje na nekretninama,
inenjering usluge, usluge razminiranja. Primjerice, usluga-
ma koje se obavljaju na nekretnini smatraju se i: usluge
radiolokog i ekolokog procjenjivanja radi provedbe zatite
od ionizirajueg zraenja i mjera zatite nuklearnih objekata
koje obavlja Institut A, na objektima NE Krko u Republici
Sloveniji. Spomenute usluge se mogu razvrstati prema
odredbama l. 33b. stavka 3. toke 2. Pravilnika o PDV-u, u
usluge koje slue neposredno ureivanju nekretnine (koja se
nalazi u Republici Sloveniji), pa ne podlijee poreznoj obvezi
u smislu Zakona. (Miljenje MF Klasa: 410-19/98-01/316,
ur. broj: 513-07/98-2 od 6. oujka 1998.).
Na upit o poreznom statusu inenjerskih usluga u svezi
gradnje filtera tvornikih rotacionih pei odgovoreno je da je
rije o uslugama projektiranja odnosno inenjering uslugama
u svezi s nekretninama (prema Miljenju MF Klasa: 471-
01/03-01/38 od 9. prosinca 2003.).
- usluge koje se obavljaju u svezi s kupovinom i prodajom
nekretnina (usluge odvjetnika, biljenika i posrednika pri
kupoprodaji nekretnina).
Primjer 1.:
Radovi na nekretnini u inozemstvu
Hrvatsko Drutvo A ima osnovanu poslovnu jedinicu putem
koje izvodi graevinske radove na nekretnini u Njemakoj. Za
ugovorene radove koristi uslugu kooperanta Drutva B iz Hrvat-
RUJAN 2007.
ske. Prema ugovoru izmeu Drutva A i kooperanta Drutva B,
kooperant izvedene radove fakturira i naplauje od Drutva A u
kunama. Pri ispostavljanju fakture kooperant Drutvo B ne obra-
unava porez na dodanu vrijednost jer se radi o graevinskim
radovima na nekretnini koja se nalazi u inozemstvu, pa navedena
usluga ne podlijee oporezivanju u Hrvatskoj. Kooperant B u
ovom sluaju izdaje raun s napomenom:
56 Raunovodstvo i nancije
cutvaric2-k.indd 56
Ne podlijee oporezivanju temeljem lanka 5. stavak 4.
toka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Trgovako drutvo A kao glavni izvoa radova, usluge prua
putem poslovne jedinice (podrunice) u Njemakoj te u pogledu
obrauna i plaanja poreza na dodanu vrijednost primjenjuje
njemake propise.
Primjer 2.:
Usluge odvjetnika u svezi s kupoprodajom nekretnina
Odvjetniki ured AA pruio je odvjetnike usluge pri sklapa-
nju ugovora o kupoprodaji zemljita u Malinskoj izmeu vlasnika
zemljita iz Hrvatske i kupca iz Engleske. Odvjetniki ured svoju
uslugu zaraunava naruitelju usluge strancu. Obzirom da je
rije o odvjetnikim uslugama u svezi s kupoprodajom nekretnine
koja se nalazi u Hrvatskoj ova usluga podlijee oporezivanju
prema hrvatskom Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, pa je
odvjetniki ured obvezan na uslugu pruenu strancu obraunati
porez na dodanu vrijednost.
Usluge na nekretninama koje se nalaze u slobodnoj zoni
(projektiranje nekretnina, graenje, odravanje nekretnine i
druge usluge na nekretninama) ne podlijeu oporezivanju budui
da se temeljem lanka 2. stavak 2. Zakona o porezu na dodanu
vrijednost tuzemstvom smatra teritorij Republike Hrvatske, osim
slobodnih zona.
Ne smatraju se uslugama u svezi s nekretninama:
- usluge objavljivanja oglasa u svezi s kupoprodajom ili najmom
nekretnina,
- financiranje nekretnina,
- pravno i porezno savjetovanje u svezi nekretnina (osim usluga
odvjetnika, biljenika i posrednika pri kupoprodaji nekretnina),
- ustupanje osoblja graevinskim poduzetnicima.
Za oporezivanje ovih usluga nije mjerodavno mjesto gdje
se nalazi nekretnina nego ovisi o tome kako je propisano mjesto
oporezivanja za svaku pojedinu uslugu. Primjerice, usluge objavlji-
vanja oglasa u svezi s kupoprodajom ili najmom nekretnina oporezuju
se po opem naelu prema sjeditu poduzetnika koji prua uslugu,
pravno i porezno savjetovanje u svezi s nekretninama oporezuje se
kao i ostale usluge savjetovanja, tj. prema sjeditu primatelja usluge.
Ustupanje osoblja takoer se oporezuje prema mjestu primatelja. Da-
kle, samo izvoenje graevinskih radova oporezuje se prema mjestu
gdje se nalazi nekretnina, ali ako je samo rije o ustupanju osoblja ove
se usluge oporezuju prema sjeditu primatelja usluge.
Posrednike usluge pri kupoprodaji nekretnina oporezuju
se prema mjestu gdje se nalazi nekretnina za koju je obavljeno
posredovanje.
Primjer 3.:
Posrednike usluge pri kupopradaji nekretnina
Agencija za promet nekretnina iz Slovenije posredovala je pri
kupoprodaji zemljita na Brau. Uslugu posredovanja agencija je
zaraunala naruitelju usluge hrvatskom trgovakom drutvu vlasni-
ku nekretnine. Kako se nekretnina za koju je obavljeno posredovanje
nalazi u Hrvatskoj pa posrednika usluga pri njezinoj kupoprodaji
podlijee oporezivanju u Hrvatskoj. Primatelj usluge hrvatski po-
duzetnik treba temeljem lanka 19. stavak 2. Zakona obraunati i
platiti porez na dodanu vrijednost na uslugu stranca.
8/22/07 3:24:19 PM

3.2. Prijevozne usluge
Za oporezivanje prijevoznih usluga lankom 5. stavak 4. to-
ka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da je
mjerodavno mjesto oporezivanja dionica puta gdje se obavlja
prijevoz. Ako se usluga prijevoza ne obavlja samo u tuzemstvu,
tada se hrvatski Zakon primjenjuje samo na dio usluge koja otpa-
da na tuzemstvo. Ove odredbe Zakona podrazumijevaju da se na
prijevozne usluge obraunava porez na dodanu vrijednost samo
na dionicu puta u tuzemstvu dok dionica puta u inozemstvu ne
podlijee oporezivanju prema naem Zakonu.
Bez obzira obavlja li se usluga prijevoza za domaeg ili
stranog naruitelja, i bez obzira tko obavlja uslugu prijevoza i
kako se ona naplauje, dionica puta u tuzemstvu se oporezuje
dok dionica puta u inozemstvu ne podlijee oporezivanju. U
tom sluaju uslugu prijevoza treba podijeliti razmjerno broju
kilometara na dio koji otpada na tuzemstvo i koji se oporezuje i
dio koji otpada na inozemstvo i ne podlijee oporezivanju.
Kod prekograninog pomorskog, rijenog i zranog prije-
voza putnika i robe ne utvruje se dionica puta u tuzemstvu, pa
ukupna naknada za prijevoz ne podlijee oporezivanju.
Meutim, kod usluga prijevoza postoje izuzeci od pravila
oporezivanja prema dionici puta koji su propisani u odredbama
kojima su propisana porezna osloboenja pa za pojedine usluge
prijevoza nije mjerodavno mjesto oporezivanja usluga nego je
propisano porezno osloboenje uz ispunjavanje odreenih uvjeta,
i to za:
- prijevozne usluge pri konanom izvozu dobara,
- prijevozne usluge pri provozu kroz carinsko podruje Hrvatske,
- prijevozne usluge pri uvozu dobara, kada je vrijednost takvih
usluga ukljuena u carinsku odnosno poreznu osnovicu pri cari-
njenju uvoza,
- porezna osloboenja prijevoznih usluga temeljem meudrav-
nih ugovora (ukljuivo i usluge diplomatskim predstavnitvima
i njihovom osoblju).
I u sluaju kada ove usluge prua inozemni prijevoznik, tuze-
mni porezni obveznik nema obvezu obrauna poreza na dionicu
puta u Hrvatskoj.
3.2.1. Prijevozne usluge pri konanom izvozu dobara
Prijevozne usluge pri konanom izvozu dobara oslobo-
ene su poreza na dodanu vrijednost temeljem l. 13., st. 1., t.
1. Zakona. Porezno osloboenje je apsolutno bez obzira kome
se usluga obavlja (zaraunava) i na koji se nain naplauje. Za
porezno osloboenje potrebni su carinski dokumenti o prijevozu
robe za izvoz i to meunarodni tovarni list (CMR) potvren od
strane carinarnice. Za razliku od usluge prijevoza pri konanom
izvozu dobara koja je osloboena poreza na dodanu vrijednost,
prijevozna usluga pri privremenom izvozu (radi dorade,
oplemenjivanja, i sl.), pri izvozu dobara radi unitenja u ino-
zemstvu te pri uvozu dobara podlijee oporezivanju za dionicu
puta u Hrvatskoj.
Kod prijevoza dobara u slobodnu zonu oporeziva je dionica
puta do granice zone, dok dionica prijevoza unutar zone ne pod-
lijee oporezivanju.
3.2.2. Provoz dobara kroz carinsko podruje Hrvatske
Prijevozne usluge pri provozu dobara kroz carinsko po-
druje Hrvatske osloboene su poreza na dodanu vrijednost na
cutvaric2-k.indd 57
JAVNE FINANCIJE
ukupnu relaciju temeljem lanka 12. stavak 1. toka 16. Zakona o
porezu na dodanu vrijednost. Ako ovu uslugu hrvatski prijevoznik
zaraunava bilo domaem korisniku bilo korisniku u inozemstvu
ne obraunava porez na dodanu vrijednost uz obveznu napomenu
na raunu da se radi o usluzi osloboenoj PDV-a temeljem
lanka 12. stavak 1. toka 16. Zakona.
3.2.3. Prijevozne usluge ukljuene u carinsku/poreznu osnovicu
pri uvozu
Prema odredbama lanka 12. toka 14. Zakona o PDV-u, oslo-
boene su plaanja PDV-a usluge u svezi s uvozom dobara, kada je
vrijednost takvih usluga ukljuena u poreznu osnovicu u skladu s
odredbom lanka 9. stavka 1. Zakona. Naime, poreznu osnovicu
pri uvozu ini carinska osnovica utvrena prema carinskim
propisima, uveana za carinu, druge pristojbe i posebne poreze
koji se plaaju u postupku uvoznog carinjenja. Prema Carin-
skom zakonu (Nar. nov., br. 78/99. - 138/06.), carinska osnovica je
vrijednost robe (cijena ino dobavljaa) ukljuivo i sve trokove
do hrvatske granice (trokovi prijevoza, osiguranja, provizija,
ambalaa i drugo). Pri uvoznom carinjenju svi trokovi prijevo-
za, osiguranja, utovara, pretovara i ostali trokovi koji nastaju u
inozemstvu, moraju biti ukljueni u carinsku osnovicu. Ako ih,
ovisno o ugovorenom paritetu isporuke, plaa ino dobavlja, oni su
samim tim ukljueni u cijenu robe, pa time i u carinsku osnovicu.
Ako prema ugovorenom paritetu isporuke navedene trokove snosi
kupac u Hrvatskoj (uvoznik), trokovi nastali do hrvatske granice
ukljuuju se u carinsku osnovicu na temelju stvarnih isprava ili
ih carinarnica procjenjuje. Primjerice, ako je s ino dobavljaem
ugovorena cijena na paritetu fco kupac u Hrvatskoj, znai da
su u cijenu robe ukljueni svi trokovi koji nastaju pri isporuci do
skladita kupca. U ovom sluaju po carinskim propisima podnositelj
deklaracije moe sve trokove nastale od hrvatske granice do mjesta
odredita u Hrvatskoj odbiti od carinske osnovice, a time iskljuiti i
iz porezne osnovice. Ako podnositelj deklaracije prilikom carinjenja
robe ne koristi tu mogunost, nego se kao carinska osnovica utvruje
cijena ino dobavljaa na paritetu fco kupac u Hrvatskoj, to znai da
su u osnovicu ukljueni i svi trokovi nastali u Hrvatskoj do skladita
kupca kao mjesta isporuke. Da u ovom sluaju ne bi dolo do plaanja
poreza na iste usluge dva puta - jednom kroz carinsku osnovicu, a
drugi put kroz primjenu odredbi o mjestu oporezivanja, lankom 12.
toka 14. propisano je da su osloboene PDV-a usluge pa tako
i usluga prijevoza u svezi s uvozom dobara, kada je vrijednost
takvih usluga ukljuena u poreznu osnovicu u skladu s odredbom
lanka 9. stavak 1. Zakona.
Prema tome, ako prijevoznik posjeduje dokumentaciju
o tome da je vrijednost usluge prijevoza u Hrvatskoj i slinih
usluga uraunana u carinsku osnovicu zbog pariteta fco kupac u
Hrvatskoj, tada su usluge prijevoza pri uvozu osloboene PDV-
a. Na raunu za usluge navodi se osnova poreznog osloboenja
temeljem lanka 12. toka 14. Zakona o PDV-u.
Ako usluga prijevoza u Hrvatskoj nije ukljuena u carinsku i
poreznu osnovicu, tada dionica puta u Hrvatskoj podlijee opore-
RUJAN 2007.
zivanju.
3.2.4. Posrednike usluge u prijevozu
Za posrednike usluge u prijevozu mjerodavno mjesto opo-
rezivanja je mjesto obavljene usluge za koju je obavljeno posre-
dovanje sukladno lanku 5. st. 4. toka 4. Zakona. Prema navede-
Raunovodstvo i nancije 57
8/22/07 3:24:20 PM
 JAVNE FINANCIJE

nom na posrednike usluge u meunarodnom prijevozu porez

na dodanu vrijednost obraunava se na dio naknade koja se
odnosi na dionicu prijevoza u tuzemstvu, dok dio posrednike
naknade koja se odnosi na dionicu prijevoza u inozemstvu ne
podlijee oporezivanju u Hrvatskoj. Ovo se odnosi i na:
- uslugu posredovanja u prijevozu pri izvozu dobara,
- uslugu posredovanja pri provozu kroz carinsko podruje Hr-
vatske,
- uslugu prijevoza pri uvozu ako je usluga prijevoza ukljuena u
carinsku osnovicu.
Naime, zbog definicije mjesta oporezivanja posrednikih
usluga prema mjestu obavljene usluge za koju je obavljeno
posredovanje, posredovanje za prodaju prijevoznih usluga opo-
rezuje se prema dionici puta i u sluajevima kada je prijevozna
usluga u cijelosti (dakle, za ukupnu dionicu puta) osloboena
poreza, odnosno ne podlijee oporezivanju. je neka od ovih usluga obavljena u Hrvatskoj i ako ju je obavio
obveznik poreza na dodanu vrijednost navedena usluga podlijee
Primjer 4.: oporezivanju u Hrvatskoj, a ako je usluga obavljena u inozemstvu
Posredovanje pri provozu ne podlijee oporezivanju u Hrvatskoj.
Drutvo A za posredovanje u prodaji prijevoznih usluga u U lanku 33b. detaljnije se navodi to se smatra ovim usluga-
meunarodnom prijevozu, posredovalo je u prodaji usluge pro-
ma pa su izmeu ostalih navedene:
voza kroz carinsko podruje Hrvatske za naruitelja prijevoza iz
- umjetnike usluge (npr. operne, glumake, pjevake),
Austrije. Prijevoz je obavljen na relaciji Be-Sarajevo s provozom
- znanstvene (npr. znanstvena predavanja i davanja miljenja,
kroz Hrvatsku. Ova usluga prijevoza osloboena je poreza na do-
ali ne i savjetovanja naruitelja),
danu vrijednost temeljem lanka 12. toka 16. Zakona. Meutim,
- nastavne (npr. usluge poduke, organiziranje teajeva),
posrednika usluga oporezuje se prema mjestu gdje je obavljena
- portske (npr. tenis, ronjenje),
usluga za koju je obavljeno posredovanje pa dio naknade za po-
- zabavne ili sline usluge (npr. filmske predstave, plesne pri-
sredniku uslugu koja se odnosi na dionicu puta kroz Hrvatsku
redbe).
podlijee oporezivanju. Drutvo A pri zaraunavanju ove uslu-
Prema mjestu gdje su usluge obavljene oporezuju se i usluge
ge stranom naruitelju obraunava porez na dodanu vrijednost na
organiziranja umjetnikih, znanstvenih, nastavnih, portskih,
dio naknade posredovanja razmjerno broju prijeenih kilometara
u Hrvatskoj. zabavnih i slinih usluga.
Ako se kod umjetnikih usluga prenose autorska prava tada
3.3. Oporezivanje prema mjestu gdje je usluga obavljena se one oporezuju prema sjeditu primatelja usluge (l. 5. st. 6. t.
Usluge koje se oporezuju prema mjestu gdje su obavljene 1. Zakona o PDV-u).
jesu: O obraunu poreza na dodanu vrijednost u sluaju kada ino-
- umjetnike, znanstvene, nastavne, portske, zabavne i sline zemni samostalni umjetnik ili inozemna ustanova u kulturi
usluge te usluge u svezi s njihovim organiziranjem; zaraunava umjetniku uslugu za nastup na umjetnikoj
- pomone usluge u prijevozu; priredbi koja se odrava u Hrvatskoj, Ministarstvo financija je
- usluge na pokretnim fizikim dobrima, usluge strunog mi- odgovorilo da je rije o uslugama koje su po lanku 11. Zakona o
ljenja, procjene i ocjene tih dobara. PDV-u, osloboene poreza na dodanu vrijednost pa je i navedena
Ako uslugu za koju je mjerodavno mjesto oporezivanja usluga osloboena poreza na dodanu vrijednost. U nastavku daje-
mjesto gdje je usluga obavljena, poduzetnik sa sjeditem u mo izvadak iz miljenja:
inozemstvu obavi u Hrvatskoj tuzemnom poduzetniku, tuzemni usluge javnih ustanova u kulturi te usluge samostalnih
poduzetnik treba prema l. 19. st. 2. Zakona, obraunati porez. umjetnika i umjetnikih organizacija osloboene su plaanja
Ako jednu od ovih usluga domai porezni obveznik obavi u poreza temeljem odredbe lanka 11. stavak 1. toka 10. Zakona
inozemstvu, poduzetniku sa sjeditem u inozemstvu, domai te primatelji umjetnikih usluga - javne ustanove u kulturi, samo-
poduzetnik pri zaraunavanju svoje naknade za uslugu obrau- stalni umjetnici i umjetnike organizacije nemaju obvezu uplate
nava porez jer ove usluge ako su obavljene u inozemstvu ne poreza prema odredbi lanka 19. stavak 2. Zakona.
podlijeu oporezivanju prema odredbama hrvatskog Zakona Smatramo da nije potrebno da izvritelji umjetnikih usluga
o porezu na dodanu vrijednost. posebno dokazuju svoj status ako iz odredbi ugovora nedvoj-
RUJAN 2007.

beno proizlazi da se radi o ustanovama u kulturi i samostalnim

3.3.1. Umjetnike, znanstvene, nastavne, portske, zabavne i
sline usluge
Mjestom oporezivanja umjetnikih, znanstvenih, nastavnih,
portskih, zabavnih i slinih usluga te usluga njihovog organi-
ziranja, smatra se mjesto gdje su usluge stvarno obavljene. Ako
umjetnicima odnosno umjetnikim organizacijama a to proizlazi
i iz same prirode obavljene usluge (Miljenje MF, Klasa:
410-19/02-01/447, Ur. broj: 513-07/03-3. od 6. svibnja 2003.,
u cijelosti objavljeno u RIF-ovom izdanju Zbirka stajalita MF,
2004. godine na stranici 95.)

58 Raunovodstvo i nancije

cutvaric2-k.indd 58 8/22/07 3:24:20 PM


3.3.2. Pomone usluge u prijevozu
Pomone usluge u prijevozu kao to su utovar, istovar, uskla-
ditenje i druge usluge u svezi s prijevozom oporezuju se prema
mjestu gdje je usluga stvarno obavljena. Ako je pomona usluga u
prijevozu obavljena u inozemstvu ne podlijee oporezivanju u Hr-
vatskoj. Isto tako ako je navedena usluga obavljena u Hrvatskoj,
podlijee oporezivanju u Hrvatskoj. I ove su usluge osloboene
poreza na dodanu vrijednost ako je vrijednost usluge ukljuena
u poreznu osnovicu pri carinjenju uvezenih dobara (lanak 12.
stavak 14. Zakona).
3.3.3. Usluge na pokretnim fizikim dobrima, usluge strunog
miljenja, procjene i ocjene pokretnih dobara
Usluge na pokretnim fizikim dobrima oporezuju se prema
mjestu gdje je usluga stvarno obavljena. Uslugama na pokretnim
dobrima izmeu ostalih smatraju se:
- usluge strunog miljenja, procjene i ocjene pokretnih dobara,
- kontrola kvalitete,
- usluge popravka i servisiranja,
- usluga odravanja softvera (prema Miljenju MF Klasa: 410-
19/04-01/248 ur. br.: 513-07-21-01/04-2, od 15. rujna 2004.
objavljeno u naoj Zbirci stajalita MF, 2007. str. 47.).
Ako se prilikom usluge servisiranja pokretnog dobra ugrauju
i rezervni dijelovi, tada se porezna osnovica utvruje prema carin-
skim propisima ukljuujui i naknadu plaenu za oplemenjivanje
(l. 9. stavak 2. Zakona o PDV-u). Porez obraunava i naplauje
carinarnica koja provodi carinski postupak zajedno s obraunom i
naplatom carinskoga duga.
Kod usluga popravka, servisiranja, odravanja softvera i
slinih usluga esto se uz ugovorenu naknadu za uslugu posebno
zaraunavaju trokovi servisera (npr. trokovi slubenog puta),
meutim i ovi trokovi predstavljaju dio naknade za uslugu servi-
siranja pa podlijeu oporezivanju kao i osnovna usluga.
Primjer 5.:
Usluga odravanja softvera
Drutvo A iz Zagreba kupilo je softver od inozemnog ispo-
ruitelja B. Pored naknade za uslugu izrade softvera, drutvo
B posebno zaraunava uslugu odravanja softvera za koju
uslugu tuzemno drutvo A plaa mjeseni paualni iznos. Osim (ugostiteljski objekti za smjetaj), odnosno prema mjestu obavlja-
paualnog iznosa inozemno drutvo B posebno zaraunava
trokove dolaska servisera u Zagreb.
Hrvatski poduzetnik A na navedenu uslugu treba obrau-
nati porez na dodanu vrijednost jer se radi o usluzi koja se opore-
zuje prema mjestu gdje je obavljena. Osnovica za obraun PDV-a
na uslugu stranca je mjeseni paualni iznos uvean za posebno
zaraunane trokove servisera.
Ako je temeljem ugovora o isporuci robe precizirano da je
usluga servisiranja proizvoda u garantnom roku ukljuena u cije-
nu robe, usluga servisiranja koju hrvatski serviser zaraunava ino
dobavljau robe za uslugu obavljenu u Hrvatskoj je osloboena
poreza na dodanu vrijednost temeljem lanka 12. toka 14. Za-
kona o PDV-u iz razloga to je ista ukljuena u carinsku odnosno
poreznu osnovicu pri uvozu proizvoda. Za dokaz jesu li u cijenu
proizvoda ukljueni i trokovi garancije, to mora biti vidljivo iz
carinskih dokumenata o utvrivanju carinske odnosno porezne
osnovice pri uvozu dobara. (vidjeti Miljenje MF, Klasa: 410-
01/04-01/806, ur. br.: 513-07-21-01/04-4 od 8. studenoga 2004.
objavljeno u Zbirci stajalita MF, 2007, str. 48.).
cutvaric2-k.indd 59
JAVNE FINANCIJE
3.4. Usluge posredovanja i zastupanja
Mjerodavno mjesto oporezivanja usluga posredovanja i za-
stupanja je mjestu isporuke dobra ili obavljene usluge za koju je
obavljeno posredovanje, osim kod usluga koje se oporezuju pre-
ma mjestu primatelja (i usluge posredovanja oporezuju se prema
mjestu primatelja) te usluga posredovanja u prometu nekretnina
(oporezivanje prema mjestu gdje se nalazi nekretnina). Prema
lanku 33b. Pravilnika o PDV-u o uslugama posredovanja radi se
kada poduzetnik djeluje u ime i za raun naruitelja.
3.4.1. Posredovanje u prodaji dobara
Usluga posredovanja u prodaji dobara oporezuje se prema
mjestu isporuke dobra odnosno prema mjestu otpreme dobara pa
se usluga posredovanja za izvoz dobara oporezuje u Hrvatskoj
jer je mjesto otpreme dobra Hrvatska, a usluga posredovanja pri
isporuci dobara koja se uvoze u Hrvatsku ne podlijee oporezi-
vanju jer je mjesto otpreme dobra u inozemstvu. Isto tako usluge
posredovanja u reeksportu dobara ne podlijeu oporezivanju u
Hrvatskoj.
Na upit o oporezivanju provizije ostvarene od ino-principala
po ugovoru o zastupanju Ministarstvo financija odgovorilo je
sljedee:
Budui da se dobra temeljem zastupnikog ugovora
otpremaju iz inozemstva (Njemaka) na ugovorna podruja
(Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija), mjesto
oporezivanja ove isporuke je u inozemstvu.
Budui da se mjesto oporezivanja usluge posredovanja prema
odredbi lanka 5. stavak 4. toka 4. Zakona, vee za mjesto opore-
zivanja dobra za koje je posredovano, tada je mjesto oporezivanja
usluge posredovanja odnosno zastupanja u inozemstvu te se ne
oporezuje prema odredbama hrvatskog Zakona o PDV-u. (Milje-
nje MF Klasa: 410-19/98-01/1497, Ur.br.: 513-07/99-2 od 24.
veljae 1999., objavljeno u Zbirci stajalita MF, 2000. str. 68.).
3.4.2. Posredovanje u prodaji usluga u turizmu
Pri posredovanju u prodaji usluga u turizmu (usluga smjeta-
ja) mjesto oporezivanja je prema mjestu gdje se nalaze nekretnine
nja usluge za koje je obavljeno posredovanje (pri pruanju usluga
prehrane i drugih turistikih usluga).
Primjerice, ako hrvatski hotel plaa stranoj agenciji uslugu
posredovanja za prodaju usluga smjetaja u hotelu u Hrvatskoj,
ova se usluga oporezuje prema mjestu gdje se nalazi hotel pa
domai hotel treba obraunati porez po stopi 10% na naknadu za
uslugu posredovanja.
Ako domaa turistika agencija posreduje u prodaji hotelskih
usluga u inozemstvu, ova usluga ne podlijee oporezivanju u Hr-
vatskoj jer se oporezuje prema mjestu gdje je usluga obavljena, a
to je inozemstvo.
RUJAN 2007.
3.5. Usluge koje se oporezuju prema mjestu primatelja
Od opeg naela oporezivanja usluga prema sjeditu poduzet-
nika koji prua uslugu, izuzet je itav niz usluga koje se oporezuju
prema mjestu primatelja. Usluge za koje je propisano mjesto
oporezivanja prema sjeditu primatelja propisane su u stavku 6.
lanka 5. Zakona o PDV-u. Navedene usluge jesu:
Raunovodstvo i nancije 59
8/22/07 3:24:21 PM
 JAVNE FINANCIJE
1. prijenos, ustupanje i koritenje autorskih prava, patenata,
licencija, zatitnog znakovlja i slinih prava te odricanje od
tih prava,
2. promidbene usluge, ukljuujui i usluge posredovanja u tim
uslugama,
3. usluge: inenjera, odvjetnika, revizora, raunovoa, tumaa,
prevoditelja i druge sline usluge savjetovanja,
4. usluge elektronske obrade podataka,
5. ustupanje informacija, ukljuujui i informacije o poslovnim
postupcima i iskustvu,
6. usluge banaka, osiguranja i reosiguranja,
7. ustupanje osoblja,
8. iznajmljivanje pokretnih dobara, osim prijevoznih sredstava,
9. odustajanje od obavljanja poslovne djelatnosti,
10. sve usluge posredovanja u svezi s uslugama koje se oporezuju
prema sjeditu primatelja usluga.
Ove se usluge oporezuju prema mjestu primatelja usluge.
Ako uslugu zaraunava hrvatski obveznik poreza na dodanu
vrijednost korisniku u inozemstvu usluga ne podlijee oporezi-
vanju pa na raunu treba naznaiti: Ne podlijee oporezivanju
temeljem lanka 5. stavak 6. toka.. (navesti odgovarajuu
toku ovisno o vrsti usluge koja se zaraunava). Zakona o PDV-
u. Ako neku od ovih usluga obavlja poduzetnik sa sjeditem
u inozemstvu tuzemnom poduzetniku, tuzemni je poduzetnik
obvezan temeljem lanka 19. stavak 2. Zakona o PDV-u obra-
unati i platiti porez.
Ako neku od usluga ije je mjesto oporezivanja odreeno
prema sjeditu primatelja usluge (npr. uslugu odvjetnika, rauno-
vodstvenog servisa, uslugu ustupanja informacija, i sl.) hrvatski
porezni obveznik obavi predstavnitvu strane tvrtke u Hrvat-
skoj smatra se da je usluga obavljena primatelju u inozemstvu pa
navedena usluga ne podlijee oporezivanju u Hrvatskoj.
Ako usluga koja se oporezuje prema mjestu primatelja (pri-
mjerice prijenos autorskih prava, otkup licence i slino) podlijee
obvezi obrauna poreza po odbitku, porez po odbitku obra-
unava se na osnovicu bez poreza na dodanu vrijednost. Npr.,
prilikom plaanja licence za softver kao znanstveno iskustvo
postoji obveza plaanja poreza po odbitku i isto tako navedena
RUJAN 2007.
usluga oporezuje se prema mjestu primatelja usluge (l. 5. st.
6. toka 1. Zakona), meutim, ako se radi o usluzi prilagodbe
softvera rije je o post-prodajnoj usluzi, a ne o znanstvenom
iskustvu pa nema obveze plaanja poreza po odbitku, a navedena
usluga se oporezuje kao usluga na pokretnom dobru prema mjestu
gdje je obavljena.
60 Raunovodstvo i nancije
cutvaric2-k.indd 60
Usluge ustupanja informacija prema prethodno citiranim
odredbama oporezuju se prema sjeditu primatelja usluge.
Uslugama ustupanja informacija izmeu ostalog razumijeva se
.kada se na temelju obavljene obrade podataka interpretiraju
dobiveni rezultati i ti se podaci ustupaju naruitelju (Milje-
nje MF Klasa: 410-19/03-01/358, Ur. broj: 513-07/03-2 od 10.
studenoga 2003.) informacije o poslovnim postupcima i iskustvu,
ustupanje softvera koji je izraen specijalno za naruitelja,
ustupanje informacija novinskim agencijama, i sl.
Na upit o oporezivanju usluga istraivanja trita u poslo-
vanju s inozemstvom Ministarstvo financija je dalo miljenje da
se .. Usluge obrade, odnosno istraivanja trita ne spominju
se u lanku 5. stavak 6. Zakona te se, oporezuju prema opem
naelu Zakona o PDV-u. (Klasa: 410-19/06-01/78, Ur. br.: 513-
07-21-01/06-2, 8. svibnja 2006.). Ako hrvatski obveznik poreza
na dodanu vrijednost uslugu istraivanja trita zaraunava kori-
sniku usluge u inozemstvu duan je obraunati porez na dodanu
vrijednost po stopi od 22%. Ako hrvatskom poduzetniku uslugu
istraivanja trita zaraunava poduzetnik sa sjeditem u inozem-
stvu, primatelj usluge u Hrvatskoj, uvaavajui citirano miljenje,
nema obvezu obrauna PDV-a obzirom da je mjesto oporezivanja
prema sjeditu poduzetnika koji je uslugu obavio.
Promidbene usluge se oporezuju prema sjeditu primatelja
usluga. Promidbenim uslugama smatraju se izmeu ostalih
usluge javnog priopavanja, na oglasnim stupovima i ploama,
lecima, katalozima itd. Na pitanje o poreznom statusu usluga za-
kupa oglasne ploe Ministarstvo financija se oitovalo da je rije
o uslugama koje se oporezuju prema mjestu gdje se nalazi nekret-
nina (a ne kao promidbena usluga) (Klasa: 410-19/01-01/239,
Ur. br.: 513-07/01-2, 19. svibnja 2001. od 19. svibnja 2001.).
Usluge inenjera, odvjetnika, revizora, tumaa prevodi-
telja oporezuju se prema mjestu primatelja usluga, osim usluga
inenjera vezano za projektiranje nekretnina te usluga odvjetnika
u svezi kupoprodaje nekretnina koje se oporezuju prema mjestu
gdje se nalazi nekretnina. Uslugama inenjera razumijevaju se
npr. usluge inenjera ija je svrha savjetovanje naruitelja, uslu-
ge koje imaju obiljeje inenjerskog posla primjerice: pruanje
usluga upravljanja projektom, savjetovanje pri izradi projekta i
slino.
Usluge odvjetnika oporezuju se prema mjestu primatelja
usluga, pa ako tuzemnom poduzetniku uslugu obavi odvjetnik
sa sjeditem u inozemstvu, poduzetnik u Hrvatskoj kao korisnik
usluge stranog poduzetnika obraunava porez prema lanku 19.
stavak 2. Zakona.
Za razliku od usluga odvjetnika javnobiljenike usluge
oporezuju se sukladno opem naelu oporezivanja prema
sjeditu poduzetnika koji prua uslugu. Na uslugu pruenu
poduzetniku u inozemstvu javni biljenik obraunava porez na
dodanu vrijednost, meutim hrvatski poduzetnik kao korisnik
usluge javnog biljenika iz inozemstva nema obvezu obrauna
poreza na uslugu stranca osim ako se ne radi o usluzi u svezi s
kupoprodajom nekretnina u Hrvatskoj.
Usluge banaka, osiguranja i reosiguranja oporezuju se
prema mjestu primatelja, meutim, ove su usluge prema lanku
11. Zakona o PDV-u osloboene poreza na dodanu vrijednost, pa
ako usluge hrvatskom poduzetniku prua banka ili osiguravajue
drutvo sa sjeditem u inozemstvu - korisnik usluge poduzetnik u
Hrvatskoj nema obvezu obrauna poreza na ove usluge.
8/22/07 3:24:21 PM

Usluge najma pokretnih dobara oporezuju se prema mjestu
primatelja osim najma prijevoznih sredstava. Primjerice, najam
graevinskih strojeva (jaruala, graevinske dizalice, plovee
dizalice) oporezuje se prema mjestu primatelja. Ako pokretna
dobra daje u najam poduzetnik sa sjeditem u inozemstvu i ako
pri privremenom uvozu porez na dodanu vrijednost obraunava
carinarnica, to znai da je porez ukljuen u carinsku osnovicu ta-
da je usluga najma osloboena poreza temeljem lanka 12. toka
14. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Uslugama najma pokretnih dobara smatra se i usluga
iznajmljivanja servera te se oporezuje prema mjestu prima-
telja usluge.
Najam prijevoznih sredstava (najam osobnih automobila,
teretnih vozila, plovila, zrakoplova, i dr.) oporezuje se prema sjedi-
tu poduzetnika koji prua uslugu. Iznimno, kod iznajmljivanja
prijevoznih sredstava u drave koje nisu lanice EU i nemaju
uveden sustav oporezivanja PDV-om usluge najma prijevo-
znih sredstava oporezuju se prema mjestu korisnika usluge,
pa se u tom sluaju porez na dodanu vrijednost ne obraunava.
Na primjer usluga najma kamiona pruena primatelju usluge u
Bosni i Hercegovini nakon uvoenja PDV-a od 1. sijenja 2006.
godine podlijee oporezivanju u skladu s opim naelom opore-
zivanja prema sjeditu poduzetnika koji uslugu obavlja, pa porez
na dodanu vrijednost treba obraunati. Meutim, prije uvoenja
poreza na dodanu vrijednost u Bosni i Hercegovini, usluga najma
prijevoznih sredstava za korisnika u Bosni i Hercegovini nije
podlijegala oporezivanju zbog mjesta oporezivanja prema sjeditu
primatelja usluge.
4. USLUGE U MEUNARODNOM
TELEKOMUNIKACIJSKOM PROMETU
Telekomunikacijskim uslugama smatraju se usluge koje se
odnose na prenoenje, emitiranje i prijam signala, teksta, slika i
zvukova ili informacija bilo koje vrste putem ice, radija, optikih
i drugih elektromagnetskih sustava, ukljuujui s navedenim uslu-
gama povezani prijenos ili ustupanje prava koritenja kapaciteta
za takvo prenoenje, emitiranje ili prijam. Telekomunikacijske
usluge takoer ukljuuju pruanje pristupa globalnim informacij-
skim mreama. Ove se usluge prema Direktivi broj 2006/112/EZ
oporezuju prema mjestu primatelja, meutim prema hrvatskom
Zakonu o porezu na dodanu vrijednost oporezuju se po opem
naelu, tj. prema sjeditu poduzetnika koji prua uslugu. Iako
prema lanku 5. stavak 7. Zakona, ministar financija moe, radi
izbjegavanja dvostrukog oporezivanja ili neoporezivanja odre-
enih usluga, propisati da se mjestom obavljanja usluge smatra
mjesto gdje se usluga koristi, za ove usluge za sada nije propisana
iznimka od opeg naela oporezivanja. Zbog navedenog, kod
obavljanja ovih usluga u poslovanju s inozemstvom moe
nastati dvostruko oporezivanje ili njihovo neoporezivanje.
Naime, ako domai poduzetnik telekomunikacijsku uslugu zara-
unava korisniku u inozemstvu obvezan je obraunati porez na
dodanu vrijednost, meutim za primatelja ove usluge u zemljama
EU dolazi do dvostrukog oporezivanja zbog njihove obveze obra-
una poreza obzirom da je rije o usluzi koja se po propisima
ovih zemalja oporezuje prema mjestu primatelja. Ako ovu uslugu
domaem poduzetniku obavi poduzetnik sa sjeditem u EU, nee
cutvaric2-k.indd 61
JAVNE FINANCIJE
biti obraunan porez zbog oporezivanja prema mjestu primatelja,
a prema naim propisima po osnovnom naelu - prema sjeditu
davatelja usluge, pa e navedena usluga ostati neoporeziva.
Ako telekomunikacijske usluge obavljaju priznati operateri
jedne zemlje operaterima u drugoj zemlji one su temeljem Kon-
vencije meunarodne telekomunikacijske udruge osloboene
poreza na dodanu vrijednost.
Usluge pristupa internetu spadaju u telekomunikacijske usluge
pa ako ih prua priznati operater osloboene su PDV-a temeljem
navedene Konvencije, meutim, ako ovu uslugu pruaju ostali
poduzetnici sa sjeditem u Hrvatskoj ona podlijee oporezivanju.
Usluge izrade web stranice i web hostinga ne spadaju u teleko-
munikacijske usluge, pa se na ove usluge ne moe primijeniti
porezno osloboenje temeljem Konvencije meunarodne teleko-
munikacijske udruge. (Miljenje MF klasa: 410-19/02-01/126
Ur. br. 513-07/02-4, 6, lipnja 2007.).
5. USLUGE OBAVLJENE INOZEMNIM
PODUZETNICIMA KOJI OBAVLJAJU
POMORSKI, ZRANI I RIJENI PRIJEVOZ
Usluge to ih domai poduzetnici obave u tuzemstvu inoze-
mnim poduzetnicima koji obavljaju pomorski, zrani i rijeni
prijevoz osloboene su po lanku 13. stavak 1. toka 4. poreza na
dodanu vrijednost. Porezno osloboenje propisano je lankom
73a. Pravilnika, a odnosi se na sljedee usluge:
1. kod pomorskog i rijenog prijevoza to su: luke pristojbe,
usluge teglenja i vezivanja brodova u hrvatskim morskim i
rijenim lukama, usluge iskrcaja, ukrcaja, prekrcaja i skladi-
tenja brodskog tereta u lukama, luke, skladine i agencijske
usluge za terete brodova, odvoz smea, pranje rublja i usluge
popravka brodova;
2. kod zranog prijevoza: usluge slijetanja, polijetanja, prihvat
i otprema zrakoplova, prtljage, robe, pristojbe u zranim lu-
kama, usluge prijevoza pri opskrbi zrakoplova, usluge meu-
narodnog poslovnog salona, parking zrakoplova, odleivanje
i zatita zrakoplova od zaleivanja, izguravanje i privlaenje
zrakoplova, hlaenje/grijanje zrakoplova, ienje zrakoplova,
usluge koritenja opreme i usluge popravka zrakoplova.
Dakle, ove su usluge osloboene poreza na dodanu vrijednost
bez obzira kako je odreeno njihovo mjesto oporezivanja.
6. USLUGE KREDITIRANJA
Usluge kreditiranja koje obavljaju financijske organizacije
(banke, tedionice i tedno-kreditne organizacije) osloboene
su poreza na dodanu vrijednost po lanku 11. Zakona, dok se za
usluge kreditiranja koje obavljaju drugi poduzetnici primjenjuje
ope naelo oporezivanja prema sjeditu poduzetnika koji prua
uslugu kreditiranja. Prema navedenom, ako uslugu kreditiranja
prua domaem poduzetniku strana banka, tedionica ili osigura-
vajue drutvo, iako se usluge ovih financijskih organizacija opo-
rezuju prema mjestu primatelja usluge, zbog primjene poreznog
RUJAN 2007.
osloboenja prema lanku 11. na ove usluge domai poduzetnik
primatelj usluge nema obvezu obrauna poreza.
Ako uslugu kreditiranja tuzemni obveznik poreza na dodanu
vrijednost prua korisniku u inozemstvu, ova usluga podlijee
oporezivanju u Hrvatskoj. Osnovica za obraun poreza na do-
danu vrijednost kod usluga kreditiranja je prema lanku 51. st.
Raunovodstvo i nancije 61
8/22/07 3:24:22 PM
 JAVNE FINANCIJE
5. Pravilnika o PDV-u ..ugovorena kamata. Ako je ugovorena
kamata nia od 4% godinje, poreznu osnovicu ini kamata od
4% godinje.
Ako je razdoblje kreditiranja due od dva obraunska razdo-
blja porezna obveza na usluge kreditiranja nastaje mjeseno/tro-
mjeseno bez obzira na ugovoreno razdoblje kreditiranja.
7. PLAANJE POREZA NA USLUGE
PODUZETNIKA SA SJEDITEM U
INOZEMSTVU
7.1. Tko je obveznik plaanja poreza na usluge ino po-
duzetnika
Na usluge inozemnih poduzetnika ije je mjesto oporeziva-
nja u tuzemstvu, bilo da je rije o uslugama koje su obavljene
u Hrvatskoj ili je njihovo mjesto oporezivanja prema sjeditu
primatelja, korisnik ove usluge obvezan je temeljem lanka 19.
stavak 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost sam obraunati i
platiti porez na dodanu vrijednost.
Obveznici obrauna poreza na uslugu poduzetnika sa sje-
ditem u inozemstvu, jesu svi poduzetnici, dakle i obveznici
poreza na dodanu vrijednost, i mali poduzetnici ije su isporuke
u prethodnoj godini bile ispod 85.000 kuna te poduzetnici ije
su isporuke osloboene PDV-a kao to su ustanove, banke, osi-
guravajua drutva i drugi iz lanka 11. Zakona o PDV-u.
Obveza obrauna PDV-a na usluge stranca ne odnosi se na
nepoduzetnika iz lanka 6. stavak 2. Zakona o PDV-u (tijela
dravne vlasti, tijela dravne i lokalne uprave, politike stranke,
sindikati i komore).
7.2. Nastanak porezne obveze i rokovi plaanja
Obveza obrauna poreza na dodanu vrijednost na usluge
inozemnih poduzetnika sukladno lanku 47. Pravilnika o PDV-
u, nastaje istekom obraunskog razdoblja u kojem su usluge
obavljene ili plaene (ako su plaene predujmom). Obveznik ovaj
porez plaa u rokovima koji su propisani za podnoenje prijave,
tj. do zadnjega dana u tekuem mjesecu/tromjeseju za sve usluge
obavljene ili predujmljene u prethodnom mjesecu/tromjeseju.
Porez se plaa na uplatni raun:
Dravni proraun 1001005-1863000160,
Poziv na broj 21 - 1228 MB (za pravne osobe),
22 - 1228 MBG (za fizike osobe).
Plaeni porez poduzetnik obveznik PDV-a ima pravo odbiti
kao pretporez, ako su ispunjeni uvjeti:
- ne smije biti zabranjen odbitak pretporeza prema odredbama
l. 20. Zakona;
- raun mora izdati poduzetnik koji ima sjedite u inozemstvu;
- porez mora biti plaen na gore navedeni uplatni raun;
- tuzemni poduzetnik mora na ulaznom raunu inozemnog po-
duzetnika zabiljeiti iznos obraunanog i plaenog poreza (l.
RUJAN 2007.
110. Pravilnika o PDV-u).
Plaeni porez na usluge inozemnog poduzetnika obveznici
PDV-a iskazuju u Obrascu PDV kao pretporez na r. br. III.4. (ili
III.5) Plaeni pretporez na usluge inozemnih poduzetnika.
Obveznici plaanja poreza na usluge inozemnog poduzetnika
koji inae nisu obveznici PDV-a (poduzetnici iz lanka 11. mali
poduzetnici) kao povremeni porezni obveznici nisu obvezni pod-
62 Raunovodstvo i nancije
cutvaric2-k.indd 62
nositi prijavu o uplaenom porezu i plaeni pretporez ne mogu
koristiti kao pretporez.
7.3. Obraun PDV-a na usluge ino poduzetnika
Iako nije posebno propisano koji se teaj koristi za obraun
PDV-a na usluge inozemnih poduzetnika miljenja smo da je
mogue primijeniti odredbu lanka 56.a Pravilnika, prema kojoj
se koristi srednji teaj Hrvatske narodne banke, vaei za zadnji
dan obraunskog razdoblja u kojemu je nastala porezna obveza u
sluaju nenaplaenog izvoza. Primijenjeno na usluge inozemnih
poduzetnika to je srednji teaj Hrvatske narodne banke vaei
za zadnji dan obraunskog razdoblja u kojemu je nastala obveza
plaanja PDV-a (mjeseno ili tromjeseno obraunsko razdoblje u
kojemu je usluga obavljena ili predujmljena). Rok za uplatu pore-
za je do zadnjeg dana u tekuem mjesecu za prethodni mjesec/tro-
mjeseje u kojemu je usluga obavljena ili plaena predujmom.
Primjer 6.:
Plaena licenca za koritenje softvera
Trgovako drutvo A, plaa licencu za koritenje softvera
poduzetnika sa sjeditem u inozemstvu. Radi se o usluzi koja se
temeljem lanka 5. stavak 6. toka 1. Zakona o PDV-u oporezuje
prema mjestu primatelja pa je domai poduzetnik korisnik usluge
obvezan temeljem lanka 19. stavak 2. Zakona o PDV-u obrauna-
ti i platiti PDV na uslugu koju mu obavlja ino poduzetnik. Raun
za naknadu za licencu za svibanj iznosi 780,00 EUR-a. Obveza
PDV-a temeljem lanka 47. stavak 2. Pravilnika nastaje u svibnju,
a dospijea plaanja PDV-a je do kraja lipnja. Za preraunavanje
eura u svrhu utvrivanja porezne osnovice koristi se srednji teaj
HNB-a vaei na zadnji dan u mjesecu u kojemu je nastala pore-
zna obveza, tj. na dan 31. svibnja 2007. pa je utvrena obveza:
780,00 x 7,308634 = 5.700,73 x 22% = 1.254,16
Porezni obveznik treba iznos obraunanog i plaenog po-
reza zabiljeiti na raunu stranog poduzetnika (l. 110. st. 2.
toka 3. Pravilnika o PDV-u).
Utvrenu obvezu poreza na dodanu vrijednost treba platiti
najkasnije do kraja mjeseca lipnja.
Knjienje
Konto
Br. Opis Iznos
Duguje Potrauje
1. Plaen PDV-a na usluge
inozemnog poduzetnika
- pretporez 5.700,73 184 100
Za iznos plaenog poreza na dodanu vrijednost iskazano je po-
veanje potraivanja za pretporez na kontu 184 - Pretporez plaen
za usluge inozemnih poduzetnika. Plaeni iznos pretporeza porezni
obveznik ukljuuje u prijavu poreza (PDV obrazac) za mjesec u kojem
je plaen.
Rauni inozemnih poduzetnika temeljem kojih je nastala obve-
za plaanja poreza na dodanu vrijednost ne evidentiraju se u Knjizi
U-RA nego u posebnoj evidenciji o pretporezu plaenom na
usluge inozemnih poduzetnika. Ova evidencija mora za obraunsko
razdoblje (mjeseno/tromjeseno) za koje se sastavlja Obrazac PDV
odgovarati uplaenom porezu na uplatni raun 1228.
Miljenka CUTVARI, HZ RIF, Zagreb
8/22/07 3:24:22 PM
 MIROVINSKO OSIGURANJE

MR. SC. MIHOVIL RISMONDO Struni lanak UDK 658.6

Novi propisi o mirovinskom

osiguranju
Hrvatski sabor je 13. srpnja 2007. donio Zakon o dodatku na mirovine
ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju.1 Prvim zakonom e se od 1.
listopada 2007. poveati mirovine korisnika koji su mirovinu ostvarili od 1999.
godine u pravnom reimu Zakona o mirovinskom osiguranju - ZOMO,2 a drugim
zakonom se od 1. sijenja 2008. mijenja visina nekih vrsta mirovina. Oba zakona
imat e za posljedicu poveanje razine mirovina ostvarenih od 1. sijenja 1999. u
obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
Shodno tome, u ovom lanku autor daje prikaz promjena propisa koji ureuju
sustav mirovinskog osiguranja i ukazuje na njihove posljedice.

1. IZMJENE I Ove e izmjene i do-

DOPUNE ZAKONA pune ZOMO stupiti na
O MIROVINSKOM snagu i primjenjivati se
OSIGURANJU12 od 1. sijenja 2008.

Zakonom o izmjenama 1.1. Prijevremena

i dopunama Zakona o miro- starosna mirovina
vinskom osiguranju, u tom je
zakonu dolo do odreenih Prema postojeem
promjena, i to: zakonodavstvu, prigodom
- znaajno se ublaava odreivanja prijevremene
trajno smanjenje mirovi- starosne mirovine, ta se
ne prigodom odreivanja mirovina smanjuje po
prijevremene starosne 0,34% za svaki mjesec
mirovine (l. 2.), ranijeg odlaska u miro-
- poveavaju se invalidske vinu u odnosu na uvjete
mirovine koje se isplau- starosne dobi za starosnu
ju za vrijeme zaposlenja mirovinu, tako da to sma-
njihovih korisnika (l. 3. njenje iznosi:
i l. 6.), - 4,08% za odlazak u mirovinu jednu godinu ranije,
- poveava se najnia mirovina korisnika s duim mirovinskim - 8,16% za odlazak u mirovinu dvije godine ranije,
staem, tako to e se odreivati u istoj svoti po godini navre- - 12,24% za odlazak u mirovinu tri godine ranije,
nog mirovinskog staa (l. 4.), i - 16,32% za odlazak u mirovinu etiri godine ranije, i
- zakonom se utvruju uvjeti pod kojima se smatra da je osigu- - 20,4% za odlazak u mirovinu pet godina ranije.
ranik ili korisnik mirovine uzdravao lana obitelji, kada pravo Izmjenom l. 78. st. 2. ZOMO, navedeno smanjenje od 0,34%
na mirovinu zavisi i od injenice uzdravanja, kao i uvjeti zamijenjeno je novim koje e iznositi 0,15% po mjesecu ranijeg
gubitka prava na obiteljsku mirovinu u tome sluaju (l. 1.), odlaska u mirovinu. To e imati sljedee uinke po svotu prijevre-
RUJAN 2007.

- uklanja se nejasnoa u pogledu sniavanja dobne granice za mene starosne mirovine:

starosnu mirovinu kod osiguranika, kojima se sta osiguranja s
poveanim trajanjem raunao do 31. prosinca 1998.
1
Nar. nov., br. 79/07.
2
Nar. nov., br. 102/98., 127/00., 69/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04.,
92/05., Odluka Ustavnog suda RH, br. 43/07. i 79/07.).
- 1,8% smanjenja za odlazak u mirovinu jednu godinu ranije,
- 3,6% smanjenja za odlazak u mirovinu dvije godine ranije,
- 5,4% smanjenja za odlazak u mirovinu tri godine ranije,
- 7,2% smanjenja za odlazak u mirovinu etiri godine ranije, i
- 9,0% smanjenja za odlazak u mirovinu pet godina ranije.

Raunovodstvo i nancije 63
Rismondo-k.indd 63 8/22/07 1:16:45 PM
 MIROVINSKO OSIGURANJE
Smanjenje prijevremene starosne mirovine i dalje e ostati
trajnim; meutim, razina tih mirovina e se, prema dosadanjem
njihovom nainu odreivanja i razdoblju ranijeg odlaska u miro-
vinu, poveati od 0,19% (za jedan mjesec) do 11,4% (za pet godi-
na). Ovime e biti obuhvaeni i dosadanji korisnici prijevremene
starosne mirovine, koji su tu mirovinu ostvarili od 1. sijenja
1999. prema ZOMO. Njima e se od 1. sijenja 2008. mirovina
ponovno odrediti prema ovim novim postocima smanjenja3.
1.2. Invalidska mirovina
Prema izmjeni l. 80. st. 1. toke 5. i l. 6. ZOMO4 promije-
njeni su mirovinski faktori za odreivanje invalidskih mirovina
koje se isplauju dok su njihovi korisnici u radnom odnosu ili
dok obavljaju samostalnu djelatnost, pa e od 1. sijenja 2008.
iznositi:
- za korisnike invalidske mirovine zbog ozljede izvan rada i
bolesti - 0,5, umjesto dosadanjeg 0,3333, a
- za korisnike invalidske mirovine zbog ozljede na radu ili pro-
fesionalne bolesti - 0,6667, umjesto dosadanjeg 0,5.
Radi se o relativno niskim svotama invalidske mirovine, koje
se isplauju za vrijeme rada njihovih korisnika, meutim, njihovo
poveanje u prvom sluaju iznosit e 50%, a u drugom sluaju
- 33,33%. Ovom mjerom obuhvaeni su i zaposleni korisnici
prava na rad sa skraenim radnim vremenom po propisima o mi-
rovinskom i invalidskom osiguranju, koji su se primjenjivali do
31. prosinca 1998., kojima je naknada za rad sa skraenim radnim
vremenom prema lanku 174. ZOMO prevedena u invalidsku
mirovinu5. I njima e se od 1. sijenja 2008. pri odreivanju
invalidske mirovine primjenjivati mirovinski faktor 0,5, umjesto
0,3333. To e razinu tih mirovina takoer poveati za 50%.
1.3. Najnia mirovina
Prema sadanjem zakonskom ureenju, najnia mirovina odre-
uje se za svaku godinu navrenog mirovinskog staa u odreenoj
svoti6, ali se njezina razina od 31. godine navrenog mirovinskog
staa u pojedinom sluaju relativno smanjuje, tako to se odreuje
u polovinoj svoti po godini u odnosu na mirovinski sta navren
do 30 godine. Takvim nainom izrauna ove mirovine korisnici
s mirovinskim staem duim od 30 godina ostvaruju mirovinu
relativno nie razine u odnosu na korisnike s kraim mirovinskim
staem. Ovom zakonskom izmjenom uklonjena je ova razlika
u odreivanju (izraunu) najnie mirovine i od 1. sijenja
2008. ta e mirovina biti odreivana u jednakoj svoti za sve
3
l. 7. Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO. Meutim, ova se odredba
ipak nee primijeniti na korisnike najnie prijevremene starosne mirovine, koji su
pravo na tu mirovinu ostvarili od 1. sijenja 1999. do 17. prosinca 2002., jer se
do tada u sluaju prijevremene starosne mirovine najnia mirovina odreivala bez
smanjenja odnosno primjene polaznog faktora, koji se primjenjivao za ostale ko-
risnike te mirovine. Odredbom l. 16. Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO
(Nar. nov., br. 147/02.), kojom je izmijenjen l. 82. ZOMO, i na korisnike najnie
RUJAN 2007.
prijevremene starosne mirovine od 18. prosinca 2002. primjenjuje se smanjenje
polaznog faktora prigodom odreivanja te mirovine. Stoga bi primjena novoga postotka
smanjenja prijevremene mirovine na navedenu skupinu korisnika mirovina bila
nepovoljnija, za razliku od ostalih korisnika te mirovine.
4
l. 3. Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO.
5
l. 6. Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO.
6
Od 1. sijenja 2007. najnia mirovina, do 30 godina mirovinskog staa, izno-
si 49,86 kuna po godini navrenog staa, a od 31. godine mirovinskog staa - 24,93
kune (Odluka HZMO, Nar. nov., br. 24/07.).
64 Raunovodstvo i nancije
Rismondo-k.indd 64
korisnike7, bez obzira na njihov navreni mirovinski sta8.
Valja napomenuti da primjenom ove zakonske izmjene nee biti
obuhvaeni korisnici najnie mirovine ostvarene u razdoblju od
1. sijenja 1999. do 17. prosinca 2002., jer je njima ta mirovina
tada ve bila odreivana u istoj svoti za sve godine navrenog
mirovinskog staa9.
1.4. Uzdravanje lana obitelji kao uvjet za pravo na
obiteljsku mirovinu
Pravo na obiteljsku mirovinu temelji se na injenici odnosno
obvezi uzdravanja od strane osiguranika ili korisnika mirovine.
Slijedom toga, kod uih lanova obitelji (udovice, udovca, djece
ili posvojenika)10 pretpostavlja se obveza umrloga na njihovo
uzdravanje, a za ostale lanove obitelji11, osim srodstva, za
ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu primjenjuje se i uvjet
uzdravanja. Prema sadanjoj odredbi ZOMO, Hrvatskom zavodu
za mirovinsko osiguranje (Zavod) dano je ovlatenje da opim
aktom utvruje uvjete pod kojima se smatra da je osiguranik uz-
dravao lana obitelji, kao i uvjete prestanka prava na obiteljsku
mirovinu zbog nastale promjene u imovnom stanju, odnosno pri-
hodima koji su bili jedan od uvjeta za stjecanje prava na obitelj-
sku mirovinu12. Meutim, Ustavni sud Republike Hrvatske je u
postupku za ocjenu ustavnosti navedene odredbe ZOMO, utvrdio
da ta odredba nije u suglasnosti s Ustavom, s obrazloenjem da
su na Zavod prenesene zakonodavne ovlasti, za to ne postoji
ustavna osnova13. Prema Odluci Ustavnog suda RH, navedena
odredba Zakona prestat e vaiti 31. prosinca 2007.
Radi toga, u lanku 21. ZOMO su unesene nove odredbe st.
2. i st. 3., s vaenjem od 1. sijenja 2008., prema kojima su uvjeti
imovinskog cenzusa za ostvarivanje i gubitak prava na obiteljsku
mirovinu ureeni zakonom, a na sljedei nain:
- kada je lan obitelji ivio s umrlim osiguranikom ili korisni-
kom mirovine: da nema vlastitih sredstava ili mu prihodi u
prethodnoj godini ne prelaze 66,66% svote najnie mirovine
za 15 godina mirovinskog staa koja se isplauje u vrijeme
smrti pokojnog osiguranika ili korisnika mirovine (498,55
kuna mjeseno), a
- kada lan obitelji nije ivio s umrlim osiguranikom ili kori-
snikom mirovine: da nema vlastitih sredstava i da je on plaao
za njegovo uzdravanje ili da prihodi lana obitelji ne prelaze
80% najnie mirovine za isti mirovinski sta (598,32 kuna
mjeseno).
Valja napomenuti da navedeni uvjeti cenzusa prihoda u po-
gledu uzdravanja radi ostvarivanja i uvanja prava na obiteljsku
mirovinu po svojem opsegu odgovaraju danas vaeim uvjetima,
to znai da e se i ubudue primjenjivati jednaki imovinski prag,
kao do sada. Prema novoj odredbi st. 3. l. 21. ZOMO, pravo na
obiteljsku mirovinu prestaje kada doe do promjene u priho-
7
Po godini navrenog mirovinskog staa - 49,86 kuna.
8
l. 4. Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO. Primjera radi, tako e ubu-
due najnia mirovina korisnika s navrenim mirovinskim staem od 35 godina
iznositi 7,7% vie, a u sluaju mirovinskog staa od 40 godina - 14,28% vie.
9
Smanjenje svote najnie mirovine od 31. godine navrenog mirovinskog sta-
a primjenjuje se od 18. prosinca 2002. na temelju l. 16. Zakona o izmjenama i
dopunama ZOMO (Nar. nov., br. 147/02.).
10
l. 21. st. 1. toke 1. do 3. ZOMO.
11
l. 21. st. 1. toke 4. do 6. ZOMO.
12
l. 21. st. 2. ZOMO.
13
Odluka Ustavnog suda RH od 18. travnja 2007., Nar. nov., br. 43/07.
8/22/07 1:16:47 PM

dima korisnika obiteljske mirovine, tako da isti preu navedene
svote. Ta je odredba unesena u ZOMO u izvrenju navedene
Odluke Ustavnog suda RH, kako bi zakonom bili utvreni i uvjeti
za gubitak prava na obiteljsku mirovinu u ovim sluajevima.
Ovdje valja podsjetiti na obvezu korisnika mirovine (i njihovih
opunomoenika za primanje mirovine) da u roku 15 dana prijave
Zavodu svaku promjenu nastalu u osobnim ili u stvarnim okol-
nostima koja utjee na pravo ili na opseg koritenja toga prava14.
To e vrijediti i prigodom promjena za vrijeme koritenja prava na
obiteljsku mirovinu koje zavisi i od injenice uzdravanja.
1.5. Sniavanje starosne granice za mirovinu
Brisanjem st. 2. l. 181. ZOMO uklonjen je problem do kojeg
je moglo doi od 1. sijenja 2008. g., nakon proteka prijelaznog
razdoblja za sniavanje dobne granice za starosnu mirovinu
osiguranicima kojima se sta osiguranja s poveanim trajanjem
raunao samo prema prijanjim propisima o mirovinskom i inva-
lidskom osiguranju do 31. prosinca 1998.15
Naime, a s obzirom na odredbu st. 2. navedenoga lanka,
prema kojoj se sniavanje dobne granice za starosnu mirovinu u
prijelaznom razdoblju do 31. prosinca 2007. odnosi na sluajeve
iz l. 178. i l. 179. ZOMO, prema kojima se pravo na starosnu
mirovinu u tome prijelaznom razdoblju pod povoljnijim uvjetima
moe ostvariti do istoga datuma, od 1. sijenja 2008. mogua
je takva primjena l. 181. ZOMO, prema kojoj bi osiguranici,
kojima se sta osiguranja s poveanim trajanjem nije raunao
nakon 1. sijenja 1999., bili iskljueni iz mogunosti da ostvare
pravo na starosnu mirovinu sniavanjem dobne granice na temelju
staa osiguranja s poveanim trajanjem navrenog do 31. prosinca
1998. Stoga e se prestankom vaenja navedene odredbe ZOMO
s 31. prosincem 2007. ukloniti razlika u uvjetima za ostvarivanje
prava na starosnu mirovinu koja bi tada nastala, a za koju nema ni
posebnog razloga, a ni opravdanja.
2. ZAKON O DODATKU NA MIROVINE
U prijanjem mirovinskom osiguranju, koje se primjenjivalo
do 1998. primjenom Zakona o mirovinskom i invalidskom osi-
guranju16, izraun mirovine bio je na temelju plaa osiguranika
iz najpovoljnijih deset uzastopnih godina. Meutim, u sklopu
mirovinske reforme, koja je zapoela 1999., primjenom Zakona o
mirovinskom osiguranju (ZOMO), odlueno je da e se ubudue
mirovine izraunavati na temelju plaa iz itavog radnog vijeka,
polazei prtom od naela uzajamnosti, prema kojemu e tako odre-
ivane mirovine cjelovito odraavati sva ulaganja osiguranika u
mirovinsko osiguranje tijekom njegova aktivnog ivota, a ne samo
iz odreenog izabranog razdoblja. Slijedom toga je u prijelaznom
razdoblju lankom 184. ZOMO odreeno da e se, pri izraunu
mirovina prema tome zakonu, poveavati broj najpovoljnijih uza-
stopnih godina iz kojih e se uzimati plae za izraun mirovine
u pojedinim sluajevima. Time se u prijelaznom razdoblju uvelo
postupno irenje, tzv. obraunskog razdoblja za izraun mirovine,
tako da to razdoblje, zavisno od godine ostvarivanja prava na mi-
14
l. 92. ZOMO.
15
Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju (Nar. nov., br. 26/83., 5/86.,
42/87., 34/89., 57/89., 40/90., 9/91., 26/93., 96/93., 44/94. i 59/96.) i ostali tadanji
podzakonski propisi o stau osiguranja s poveanim trajanjem.
16
V. napomenu pod 15.
Rismondo-k.indd 65
MIROVINSKO OSIGURANJE
rovinu, iznosi od 10 godina u 1999. godini do 40 godina u 2009.
godini, a od 2010. godine i dalje - itav radni vijek17.
Zbog toga je svake godine bila sve nia razina mirovina
ostvarenih i odreenih prema ZOMO, kako u odnosu na miro-
vine korisnika koji su ostvarili mirovinu primjenom toga zakona
u prethodnim godinama, tako i u odnosu na mirovine ostvarene
prema prijanjim propisima. Iako je pri uspostavi novoga miro-
vinskog sustava odreeno da razina mirovina ostvarenih u 1999.
mora odgovarati razini mirovina iz 1998.18, mirovine ostvarene
u 1999. godini takoer danas zaostaju u odnosu na mirovine
ostvarene do 1998., jer su te mirovine u meuvremenu poveane
dva puta19. Stoga je bilo neophodno da se razmotri postojei nain
izrauna mirovina, koje se ostvaruju prema ZOMO, a posebno,
da se preispitaju dosadanji (i budui) uinci njegovog l. 184. na
razinu mirovina, pa je to i uinjeno donoenjem Zakona o dodatku
na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
2.1. Visina dodatka
Prema lanku 2. st. 1. Zakona o dodatku na mirovine, taj e
dodatak iznositi:
- na mirovinu ostvarenu u 1999. godini - 4,0% od mirovine;
- na mirovinu ostvarenu u 2000. godini - 8,4% od mirovine;
- na mirovinu ostvarenu u 2001. godini - 12,6% od mirovine;
- na mirovinu ostvarenu u 2002. godini - 16,3% od mirovine;
- na mirovinu ostvarenu u 2003. godini - 19,0% od mirovine;
- na mirovinu ostvarenu u 2004. godini - 20,9% od mirovine;
- na mirovinu ostvarenu u 2005. godini - 22,6% od mirovine;
- na mirovinu ostvarenu u 2006. godini - 23,8% od mirovine;
- na mirovinu ostvarenu u 2007. godini - 24,9% od mirovine;
- na mirovinu ostvarenu u 2008. godini - 25,9% od mirovine;
- na mirovinu ostvarenu u 2009. godini - 26,4% od mirovine;
- na mirovinu ostvarenu u 2010. i sljedeim godinama - 27,0%
od mirovine.
U pogledu obiteljske mirovine, koja je odreena od starosne
ili invalidske mirovine ostvarene prema ZOMO, uinjena je jedna
iznimka, jer e se u takvom sluaju dodatak odreivati prema
godini u kojoj je ostvarena mirovina umrlog korisnika mirovine,
a ne prema godini u kojoj je ostvarena obiteljska mirovina (l. 2.
st. 5.), to je i razumljivo, s obzirom na to da lan obitelji u tom
sluaju svoje pravo izvodi iz prava svojeg prednika.
Dodatak e biti trajno davanje i odreivat e se prema
iznosu mirovine koji se isplauje, tako da e se njegova visina
mijenjati prema promjenama visine mirovine (l. 2. st. 2.).
Tako e se dodatak poveavati povodom redovitog polugodinjeg
usklaivanja mirovina ili ponovno odreivati prigodom ponovnog
odreivanja mirovine. U Zakonu je sadrano naelo jedna miro-
17
U 2007. obraunsko razdoblje iznosi 34 godine, a 2008. iznosit e 37 go-
dina.
18
l. 175. ZOMO.
19
Prvo poveanje starih mirovina bilo je Zakonom o prenoenju sred-
RUJAN 2007.
stava dravnog prorauna fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te
usklaivanju mirovina (Nar. nov., br. 102/98.). To je poveanje iznosilo 100 kuna
+ 6% od mirovine i primjenjivalo se od 1. srpnja 1998. Izmjenom ZOMO, ovaj do-
datak je od 1. travnja 2004. integriran u svoti mirovine (Zakon o izmjenama i dopu-
nama ZOMO, Nar. nov., br. 30/04.). Drugo poveanje bilo je Zakonom o poveanju
mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u razliitim razdo-
bljima (Nar. nov., br. 127/00.) i iznosilo je od 0,5% do 20%, zavisno od plaa na
temelju kojih je izraunana mirovina i od godine ostvarivanja prava na mirovinu.
Oba navedena poveanja starih mirovina uslijedila su povodom Odluke Ustavnog
suda RH od 12. svibnja 1998. (Nar. nov., br. 69/98.).
Raunovodstvo i nancije 65
8/22/07 1:16:47 PM
 MIROVINSKO OSIGURANJE
vina - jedan dodatak, tako da e se obiteljska mirovina, koja se u
sluaju vie korisnika koji ne ive zajedno isplauje u dijelovima
(tzv. podijeljena mirovina), i ovaj dodatak dijeliti razmjerno tome
kako se mirovina isplauje pojedinom korisniku te mirovine (l.
2. st. 4.). U sluaju mirovina ostvarenih primjenom meunarodnih
ugovora o socijalnom osiguranju, dodatak na mirovinu odreivat
e se polazei od mirovine koja pripada samo na temelju mirovin-
skog staa navrenog u hrvatskom mirovinskom osiguranju (tzv.
razmjerni dio mirovine), a ne na temelju staa ukupno navrenog
u Hrvatskoj i inozemstvu (l. 2. st. 3.).
Zakon ipak sadrava dva ogranienja. Polazei od svrhe naj-
nie mirovine, koja se odreuje u odreenoj najnioj svoti, kada
su prosjene plae osiguranika prigodom odreivanja njegove
mirovine bile ispod odreene razine, odreeno je da e se dodatak
odrediti na mirovinu koja bi u odnosnom sluaju pripadala na
temelju mirovinskog staa i plaa i isplaivati korisniku samo on-
da kada ta mirovina, zajedno s dodatkom, premai svotu najnie
mirovine koja se isplauje (l. 2. st. 6.). Osim toga, kada svota
dodatka i mirovine premai svotu najvie mirovine prema Zakonu
o najvioj mirovini, dodatak na mirovinu e se isplaivati u visini
razlike do najvie mirovine (l. 2. st. 7.). Tako e se i dalje osigu-
rati omjer izmeu mirovina koji je od 1999. uspostavljen novim
mirovinskim zakonodavstvom20.
2.2. Korisnici dodatka
Korisnicima mirovine, ije su mirovine ostvarene i odreene
primjenom odredaba ZOMO21, odredit e se dodatak u postotku
koji odgovara njezinoj svoti i godini ostvarivanja prava, tj. vee
poveanje e se primijeniti na mirovine koje su odreene na te-
melju dueg razdoblja iz kojeg su uzete plae za njihov izraun,
odnosno iz kasnije godine u odnosu na 1999. godinu.
Meutim, a polazei prirode i svrhe ovoga davanja, iz prava na
dodatak prema ovome Zakonu bit e izuzeti:
- korisnici mirovina prema posebnim propisima o mirovinskom
osiguranju, koje su odreene na povoljniji nain od mirovina
odreenih prema ZOMO22,
- korisnici najvie mirovine ostvarene prema Zakonu o najvioj
mirovini23,
- korisnici osnovne mirovine24, i
- korisnici obiteljske mirovine odreene od mirovine, koja je
ostvarena prema prijanjim propisima o mirovinskom osigu-
ranju (l. 3.)25.
Ova su ogranienja uvjetovana s nekoliko razloga. Korisnicima
mirovina ostvarenim prema posebnim propisima pod povoljnijim
uvjetima mirovina je odreena na temelju plae iz samo jedne
godine odnosno razdoblja do najvie deset godina i uz posebno
poveanje utvrenih osobnih bodova. Stoga je razina tih mirovina
20
Valja napomenuti da su istovjetna ogranienja sadrana i u lanku 4. Za-
RUJAN 2007.
kona o poveanju mirovina radi otklanjanja razlika u razini mirovina ostvarenih u
razliitim razdobljima (Nar. nov., br. 127/00.).
21
Radi se mirovinama ostvarenima od 1. sijenja 1999. uz primjenu l. 74.
do 81. i 184. ZOMO.
22
To su hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, aktivne vojne osobe, ovlate-
ne osobe unutarnjih poslova i pravosua, bivi politiki zatvorenici i dr.
23
Nar. nov., br. 162/98. i 82/01.
24
V. l. 83. ZOMO.
25
Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju, v. napomenu pod 15.
66 Raunovodstvo i nancije
Rismondo-k.indd 66
znatno via od razine mirovina odreenih samo primjenom ZO-
MO i njegovog l. 184. to se tie korisnika najvie mirovine,
njihova mirovina ve je odreena i isplauje se u najvioj mo-
guoj svoti i nema mogunosti za njezino daljnje poveanje i
isplatu u poveanoj svoti, a u pogledu korisnika osnovne mirovine
prema ZOMO valja napomenuti da se radi o korisnicima koji e
uz mirovinu ostvarenu prema ZOMO u budunosti ostvarivati i
mirovinu ostvarenu na temelju uplata u obveznom mirovinskom
fondu u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju in-
dividualne kapitalizirane tednje. Stoga njihov poloaj u sustavu
mirovinskog osiguranja nee biti isti, kao u sluaju korisnika
mirovina odreenih primjenom l. 184. ZOMO. Za korisnike
obiteljske mirovine ija je mirovina odreena na temelju mirovine
ostvarene do 31. prosinca 1998., valja napomenuti da se ne radi o
korisnicima mirovina ostvarenih prema lanku 184. ZOMO, ve
prema prijanjim propisima, pa nema osnove za njihov obuhvat
ovim Zakonom, bez obzira na to to su te mirovine ostvarene od
1999. i kasnije.
2.3. Isplata dodatka
Koritenje prava na dodatak zasniva se na naelu isplata
mirovine - isplata dodatka (l. 4.). To znai da e se obustaviti
isplata dodatka u sluaju obustave isplate mirovine uz koju je
on odreen (zaposlenje korisnika, i dr.). Dodatak e se ponovno
odrediti kada doe do ponovnog odreivanja mirovine ili izbo-
ra druge mirovine, na koju postoji pravo na dodatak. U sluaju
izbora koritenja druge mirovine26, prethodno odreeni dodatak
na mirovinu prestat e se isplaivati, kada se uspostavi isplata
mirovine uz koju se ne odreuje dodatak prema ovome Zakonu.
Ovdje Zakon takoer upuuje na odgovarajue odredbe ZOMO o
koritenju i gubitku prava prema tome zakonu (l. 4. st. 3.)27.
Dodatak na mirovinu isplaivat e se od 1. listopada 2007., tj.
dosadanjim korisnicima s mirovinom za listopad, a korisnicima
koji e mirovinu ostvarivati nakon toga datuma, dodatak e pripa-
dati od dana ostvarivanja prava na mirovinu (l. 6.).
3. ZAKLJUAK
Pri razmatranju navedena dva zakona valja poi od njihove
povezanosti prigodom njihove primjene. Oba e se zakona primi-
jeniti sukcesivno na korisnike mirovina obuhvaene Zakonom o
izmjenama i dopunama ZOMO. Naime, nakon to se uz mirovine
za listopad 2007. odredi i zapone isplaivati dodatak na mirovine,
mirovine na koje se odnose izmjene i dopune Zakona o mirovin-
skom osiguranju od 1. sijenja 2008. ponovno e biti odreene po
slubenoj dunosti28, a slijedom toga, uz te mirovine e se takoer
ponovno odrediti i dodatak u svoti koja e odgovarati novoj svoti
mirovine29. To znai da e tim korisnicima mirovina biti odrei-
vana dva puta, prvi put s dodatkom od 1. listopada 2007., a drugi
26
To e biti u sluajevima ostvarivanja prava na dvije ili vie mirovina u hrvat-
skom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, prema ZOMO
ili posebnim zakonima prema lanku 89. ZOMO.
27
V. l. 87. do 93. ZOMO.
28
l. 7. Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO.
29
l. 4. st. 2. Zakona o dodatku na mirovine.
8/22/07 1:16:47 PM

put - od 1. sijenja 2008., primjenom izmjena ZOMO. To e se
takoer odraziti na poveanje razine tih mirovina.
Ovim e zakonima, osim osjetnog poveanja razine miro-
vina ostvarenih primjenom Zakona o mirovinskom osigura-
nju, doi i do odreenih promjena u mirovinskom osigura-
nju na temelju generacijske solidarnosti u Hrvatskoj. Te se
promjene, prije svega, odraavaju u tome to e se Zakonom
o dodatku zaustaviti opadanje razine mirovina ostvarenih u
reformiranom mirovinskom sustavu, a razina mirovina koje
se ostvaruju (i koje e se ostvarivati) njegovom primjenom
pribliit e se razini mirovina ostvarenih prema prijanjim
propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Tako e se
i uspostaviti odreena ravnotea u razini prava, koja se ostvaruju
u sklopu starog i novog mirovinskog sustava. Odreivanje ovoga
dodatka utjecat e i na izbor datuma odlaska u mirovinu, koji se
u dosadanjoj praksi u veini sluajeva dogaao krajem godine30:
sada, a s obzirom na relativno sve vei dodatak svake naredne
godine, taj e se datum pomaknuti u sljedeu godinu, jer sadanja
razlika u svoti mirovine izmeu pojedinih godina odlaska u miro-
vinu prigodom izrauna najpovoljnijeg obraunskog razdoblja za
odreivanje mirovine nije vie tako visoka, kao to je bila prvih
godina primjene novog mirovinskog sustava.
Druga vana promjena odnosi se na novi nain odrei-
vanja prijevremene starosne mirovine, s novim polaznim
faktorom. Njegovom primjenom podii e se razina tih mirovina,
ali to e, s obzirom na najvee mogue smanjivanje tih mirovina
do 9%, potai pojaani priljev korisnika te mirovine, a osobito
onih osiguranika, kojima za ispunjenje uvjeta za starosnu miro-
vinu nedostaje koja godina. Nadalje, valja imati na umu da se
u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne
kapitalizirane tednje (II. stup) pravo na starosnu i prijevremenu
30
Obino je prestanak radnog odnosa bio s 30. prosinca, a odlazak u mirovinu
31. prosinca, kako bi se izbjegli nepovoljni uinci irenja obraunskog razdoblja.
Rismondo-k.indd 67
MIROVINSKO OSIGURANJE
starosnu mirovinu ostvaruje pod uvjetima iz ZOMO31. To znai da
e i budui korisnici mirovina iz toga dijela mirovinskog sustava
takoer biti stimulirani na raniji odlazak u mirovinu. Posljedica
toga bit e nia razina tih mirovina, koja zavisi od starosne dobi
osiguranika u trenutku umirovljenja, tj. trajanja isplate mirovine, i
ukupno akumulirane i kapitalizirane mase doprinosa u pojedinom
sluaju, a imat e i svoj odraz na trajanje uplate doprinosa, koje e
u ovim sluajevima biti krae.
Konano, promjenu u odreivanju najnie mirovine osjetit e
korisnici te mirovine s mirovinskim staem duim od 30 godina,
kod kojih e doi do poboljanja njihove materijalne i socijalne
sigurnosti, a i do uklanjanja nejednakosti u izraunu mirovine u
odnosu na korisnike mirovina s navrenim mirovinskim staem do
30 godina. Time e se, s obzirom na tendenciju sve veeg udjela
korisnika najnie mirovine u ukupnom broju korisnika mirovina,
ostvarivati bolje i socijalno-zatitna svrha postojeeg mirovinskog
sustava. to se pak tie poveanja invalidskih mirovina koje se
isplauju za vrijeme rada njihovih korisnika, radi se o razmjerno
znaajnom poveanju mirovina, ali s obzirom na dosadanje izno-
se tih mirovina i broj korisnika u odnosu na ukupan broj korisnika
mirovina u Hrvatskoj, radi se o promjeni koju e najvie osjetiti
korisnici tih mirovina.
U ovim okvirima, smatramo, treba promatrati promjene u
mirovinskom sustavu do kojih e doi primjenom Zakona o iz-
mjenama i dopunama ZOMO i Zakona o dodatku na mirovine
ostvarene prema ZOMO.
31
l. 46. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Nar.
nov., br. 49/99., 63/00., 103/03., 177/04. i 71/07.
Mr. sc. Mihovil RISMONDO,
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb
RUJAN 2007.
Raunovodstvo i nancije 67
8/22/07 1:16:48 PM
 ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

MR. DARKO TEREK Struni lanak UDK 330.5-331.2

Kontrola bolovanja radnika

prema novom Pravilniku HZZO-a
Novi Pravilnik o ovlastima i nainu rada kontrolora Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje objavljen je u Narodnim novinama br. 80., a stupio je na
snagu 9. kolovoza 2007. godine. Novim Pravilnikom su na cjelovit nain ureene
ovlasti i nain rada kontrolora Zavoda. Meu ostalim ovlastima iz tog Pravilnika,
kontrolori imaju pravo nadzirati i koritenje bolovanja osiguranika. Sadrajno su
lankom obuhvaene ovlasti i nain rada kontrolora HZZO-a, a osobito ovlasti da
na zahtjev poslodavca nadziru ostvarivanje prava radnika na bolovanje.

1. UTEMELJENOST U ZAKONU O OBVEZNOM obveznog zdravstvenog osiguranja, primjenjuje li pravila struke,

ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU te zlorabi li pravo osiguranika na bolovanje.

Pravo traiti kontrolu opravdanosti 2. PRIKAZ

bolovanja za svoje radnike poslodavcima je PRAVILNIKA O
priznato ve u Zakonu o obveznom zdrav- OVLASTIMA I NAINU
stvenom osiguranju (Nar. nov., br. 85/06., RADA KONTROLORA
105/06. i 118/06.). U l. 39. st. 6. navede- HRVATSKOG ZAVODA
nog Zakona stoji da poslodavac moe od ZA ZDRAVSTVENO
Zavoda zahtijevati kontrolu opravda- OSIGURANJE
nosti bolovanja za sve vrijeme trajanja
bolovanja radnika - osiguranika. Kontrolori HZZO-a su
Prema drugim odredbama iz l. 39. Za- novim Pravilnikom ovlateni
kona o obveznom zdravstvenom osiguranju obavljati nadzor nad mnogim
pravo osiguranika na bolovanje utvruje podrujima poslovanja Zavo-
izabrani doktor medicine primarne zdrav- da, meu koje spada i kontrola
stvene zatite u zdravstvenoj ustanovi, koritenja bolovanja osigura-
odnosno u privatnoj praksi. Nakon proteka nika.
propisanog roka, a ovisno o vrsti bolesti, Tako su isti ovlateni obav-
pravo na bolovanje i duljinu trajanja bo- ljati nadzor nad poslovanjem
lovanja utvruje lijeniko povjerenstvo ugovornih subjekata HZZO-a,
HZZO-a. Ako se zdravstveno stanje osigu- te preuzetim obvezama teme-
ranika poboljalo tako da moe nastupiti na rad, izabrani doktor ljem sklopljenog ugovora o provoenju zdravstvene zatite iz ob-
mu je duan prekinuti bolovanje, ak i u sluaju da je bolovanje veznog zdravstvenog osiguranja. Nadalje su ovlateni kontrolirati
utvrdilo lijeniko povjerenstvo Zavoda. zakonito i pravovremeno ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog
osiguranja osiguranih osoba Zavoda kod ugovornih subjekata Zavoda,
Bez obzira je li bolovanje utvrdio izabrani doktor medicine provoenje meunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u dijelu
primarne zdravstvene zatite ili lijeniko povjerenstvo Zavoda, koji se odnosi na zdravstveno osiguranje te zakonitost rada, svr-
poslodavac uvijek moe traiti da se provede kontrola bolovanja hovitost i pravodobno izvravanje obveza radnika ustrojstvenih
RUJAN 2007.

njegovog radnika. jedinica HZZO-a. Kao to je ve navedeno, ovlateni su obavljati

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju je u l. 81. pred-
vidio da HZZO provodi nadzor nad izvravanjem ugovornih obve-
za zdravstvenih ustanova, odnosno privatnih zdravstvenih radnika.
U postupku nadzora se posebno nadzire provodi li izabrani doktor
medicine ili drugi zdravstveni radnik mjere zdravstvene zatite iz
nadzor i nad koritenjem bolovanja.
Kontrolori HZZO-a su organizacijski ustrojeni u Slubi za
nadzor i kontrolu Direkcije Zavoda, u regionalnim odjelima za
nadzor i kontrolu u podrunim uredima Zavoda (u Zagrebu, Spli-
tu, Rijeci i Osijeku) te u podrunim uredima Zavoda.

68 Raunovodstvo i nancije

Terek 1-k.indd 68 8/22/07 3:25:39 PM


Poslovi kontrolora HZZO-a se dijele na redovne i izvanred-
ne. Redovni nadzorni poslovi se planiraju planom i programom
rada za kalendarsku godinu kojeg do 15. prosinca tekue godine
za iduu kalendarsku godinu donosi direktor Zavoda. Izvanredni
nadzorni poslovi se obavljaju prema nalozima ovlatenih osoba
HZZO-a: direktora Zavoda, njegovog zamjenika i pomonika te
rukovoditelja podrunog ureda Zavoda.
Izvanredni nadzorni poslovi se mogu obavljati i na osnovi
pisanog zahtjeva poslodavca u sluaju kontrole opravdanosti
bolovanja. U tom se sluaju izdaje nalog za nadzor kojeg izdaje
ovlatena osoba Zavoda (direktor Zavoda, njegov zamjenik ili
pomonik, odnosno rukovoditelj podrunog ureda HZZO-a).
Prema navedenim odredbama Pravilnika o ovlastima i nainu
rada kontrolora HZZO-a, poslodavac koji sumnja u opravdanost
bolovanja kojeg je njegovom radniku odredio izabrani doktor
medicine primarne zdravstvene zatite moe podrunom uredu
Zavoda uputiti pisani zahtjev za kontrolu opravdanosti bolovanja.
Ogledni primjer takvog zahtjeva nalazi se na kraju ovog teksta.
Redovni nadzorni poslovi se obavljaju uz prethodnu najavu
kako bi se kod nadzirane osobe pripremila potrebna dokumen-
tacija, te kako bi nadzor bio obavljen u to kraem vremenu. U
sluaju kad se radi o sumnji u prijevaru, pronevjeru, krau, odno-
sno o obavljanju drugih aktivnosti koje nisu u skladu s vaeim
propisima, nadzorni se poslovi obavljaju bez prethodne najave. U
skladu s tim, nadzor kontrole bolovanja bi se mogao obaviti i
bez prethodne najave.
Nadzorni se poslovi u pravilu sastoje od tri posebna postup-
ka: pripreme, nadzora i zakljuka. Priprema nadzornih poslova
obuhvaa postupke i radnje prije samog nadzora, a sastoji se u
prikupljanju podataka i dokumentacije koje su predmet nadzora.
Nadzor podrazumijeva neposredan uvid u poslovanje nadziranog
subjekta Zavoda koji obuhvaa pregled dokumentacije, prostora,
opreme i radnika, te naina rada. Zakljuak je zavrni dio nad-
zornih poslova koji ini zapisnik o izvrenom nadzoru i pisano
izvjee s prijedlogom mjera.
Osim prava na kontrolu bolovanja osiguranika Zavoda, kon-
trolori Zavoda nadziru i postupanje ugovornih izabranih doktora
primarne zdravstvene zatite. Ta se kontrola odnosi na pravilno
izdavanje uputnica za bolniku i specijalistiko-konzilijarnu
zdravstvenu zatitu, recepte za lijekove, kao i putne naloge radi
koritenja zdravstvene zatite za osigurane osobe Zavoda.
Kad se obavlja nadzor bolovanja radnika i ostali naprijed na-
vedeni nadzori (uputnice, recepti, putni nalozi), kontrolori Zavoda
imaju pravo pregleda i provjere pravne, financijske, medicinske
i druge dokumentacije, kao i neposrednog uvida u nain rada
ugovornog subjekta. Kad se vri nadzor prava na bolovanje,
ovlateni kontrolor moe obaviti i pregled osigurane osobe Zavo-
da. Takav pregled, meutim, moe obaviti samo kontrolor koji je
doktor medicine odnosno stomatologije.
Prilikom obavljanja nadzora, kontrolori HZZO-a su obvezni
odmah na mjestu nadzora sainiti zapisnik o provedenim
radnjama i utvrenom injeninom stanju. Ako se tijekom pro-
voenja nadzora ukae potreba za hitnim poduzimanjem mjera,
kontrolor Zavoda je ovlaten usmenim nalogom traiti otklanjanje
utvrenih nepravilnosti, to se obvezno evidentira u zapisniku.
Zapisnik se sastavlja u dva primjerka od kojih se jedan uru-
uje subjektu kod kojeg je proveden nadzor. Zapisnik potpisuju
kontrolor Zavoda i ovlatena osoba nadziranog subjekta.
Terek 1-k.indd 69
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Nakon obavljenog nadzora kontrolori HZZO-a su u roku 8
do 15 dana od obavljenog nadzora obvezni sastaviti izvjee o
provedenom nadzoru, prikupljenim dokazima i utvrenom i-
njeninom stanju. U izvjeu se navode i zakljuci te prijedlozi
mjera za daljnje postupanje. Izvjee se dostavlja nadziranom
subjektu koji na izvjee moe uloiti prigovor. Prigovor se u
roku 8 dana od zaprimanja dostavlja rukovoditelju slube iji su
kontrolori obavili nadzor.
Rukovoditelj slube moe prigovor prihvatiti u cijelosti ili
djelomice. U sluaju da se prigovor ne prihvati, nadziranom se
subjektu izrie odgovarajua mjera te se o tome pisanim putem
izvjeuje nadzirani ugovorni subjekt.
U obavljanju nadzora kontrolori HZZO-a imaju pravo pre-
gledati pravnu, medicinsku i raunovodstveno-financijsku doku-
mentaciju nadziranog subjekta, njegovu opremu, prostor, kadrove
i uvjete rada, a nadzirani ugovorni subjekt Zavoda im je to duan
omoguiti.
U obavljanju poslova nadzora, kontrolori Zavoda se slue po-
sebnom iskaznicom kojom dokazuju svoj identitet i ovlatenja.
3. POSTUPANJE RADNIKA ZA VRIJEME
BOLOVANJA I MOGUE POSLJEDICE
Prema l. 83. Zakona o radu (Nar. nov., br. 137/04. - proieni
tekst i 68/05.) radnik je duan to je mogue prije obavijestiti
poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad (bolovanju)
te mu je najkasnije u roku tri dana duan dostaviti lijeniku
potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom oe-
kivanom trajanju.
Ako radnik nije iz opravdanih razloga mogao u roku tri dana
obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, duan
je to uiniti to je mogue prije, a najkasnije u roku tri dana od
dana prestanka razloga koji ga je u tome onemoguavao.
Zakon o radu propisuje i obvezu lijenika da radniku na nje-
gov zahtjev izda takvu potvrdu. Zakon o radu je predvidio da e
sadraj i nain izdavanja ove potvrde posebnim pravilnikom pro-
pisati ministar nadlean za rad uz suglasnost ministra nadlenog
za zdravstvo.
Ako radnik ne postupi u skladu s l. 83. Zakona o radu, tj.
ako u roku tri dana poslodavcu ne dostavi lijeniku potvrdu
o bolovanju i njegovom oekivanom trajanju, riskira da se to
njegovo nepostupanje sankcionira kao povreda radne obveze
zbog koje mu se moe otkazati ugovor o radu. Sudska praksa
se u ovim sluajevima opredijelila da se radniku zbog nedostav-
ljanja lijenike potvrde o bolovanju ne moe izvanredno otkazati
ugovor o radu. Zbog toga poslodavcu ostaje mogunost davanja
redovitog otkaza uz prethodno pisano upozorenje.
Kad radnik obavijesti poslodavca o bolovanju te mu najkasnije
u roku tri dana dostavi lijeniku potvrdu o privremenoj nespo-
sobnosti za rad i njenom oekivanom trajanju, duan se podvri
uputama lijenika u vezi s prirodom njegove bolesti.
RUJAN 2007.
Radnik koji zloupotrebljava bolovanje moe po Zakonu o
obveznom zdravstvenom osiguranju:
- izgubiti prava koja se inae priznaju u vezi s bolovanjem,
- moe odgovarati za naknadu tete, a
- moe i prekrajno odgovarati.
S druge strane, po Zakonu o radu mu se moe otkazati
ugovor o radu.
Raunovodstvo i nancije 69
8/22/07 3:25:40 PM
 ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Prema l. 44. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,
osiguranik nema pravo na naknadu plae ako:
- je svjesno prouzroio privremenu nesposobnost za rad,
- ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene
zatite da je obolio u roku tri dana nakon poetka bolesti,
odnosno u roku tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u
tome onemoguio,
- namjerno sprjeava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,
- za vrijeme bolovanja radi,
- se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za lijeniki
pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene
zatite, odnosno lijenikog povjerenstva Zavoda,
- izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zatite, tijelo
Zavoda ovlateno za kontrolu bolovanja, odnosno lijeniko
povjerenstvo Zavoda utvrdi da se ne pridrava uputa za lije-
enje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora medicine
otputuje iz mjesta prebivalita ili zlorabi pravo na koritenje
bolovanja na neki drugi nain.
Osim gubitka prava na naknadu plae, osigurana osoba je ob-
vezna Zavodu naknaditi tetu ako je ostvarila primanje iz sred-
stava HZZO-a na osnovi neistinitih ili netonih podataka za koje
je znala da su neistiniti, odnosno netoni ili je primanje ostvarila
na drugi protupravni nain, odnosno u veem opsegu nego to
joj pripada (l. 118. al. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osi-
guranju). Osigurana osoba kojoj je iz sredstava Zavoda isplaen
novani iznos na koji nije imala pravo, obvezna je vratiti primljeni
iznos uvean za zakonsku zateznu kamatu.
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju je u l. 136.
propisao prekrajnu odgovornost za osiguranu osobu u svim
sluajevima iz l. 44. tog Zakona (kad osigurana osoba nema
pravo na naknadu plae, koji sluajevi su ve naprijed navedeni).
Radi se o tome da je osigurana osoba svjesno prouzroila privre-
menu nesposobnost za rad, ako namjerno sprjeava ozdravljenje,
ako za vrijeme bolovanja radi, i dr. Takva se osoba moe kazniti
za prekraj novanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00
kuna.
Ako se u postupku kontrole opravdanosti bolovanja utvrdi
da je radnik za vrijeme bolovanja radio, da se nije pridravao
uputa za lijeenje, da je bez suglasnosti izabranog doktora
medicine otputovao iz mjesta prebivalita ili da je na bilo koji
drugi nain zlorabio pravo na koritenje bolovanja, posloda-
vac bi mu mogao otkazati ugovor o radu.
Prilikom odluivanja o otkazu ugovora o radu, poslodavac se
moe opredijeliti za redoviti ili za izvanredni otkaz. Sudska
praksa se nije decidirano izjasnila moe li se za takvu povredu
radniku dati redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu. Obzi-
rom na neujednaeno stajalite sudske prakse o ovom pitanju, za
poslodavca je sigurnija varijanta da radniku zbog nepridravanja
uputa lijenika za vrijeme bolovanja da redoviti, a ne izvanredni
otkaz ugovora o radu.
Primjer pisanog zahtjeva poslodavca o kontroli opravda-
nosti bolovanja:

TRGOVINA d.o.o.
ZAGREB, Ilica 1

HRVATSKOM ZAVODU ZA
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Podruna sluba
ZAGREB, _______________

Predmet: Zahtjev za utvrivanje opravdanosti bolovanja za radnika Franju Franjia iz Zagreba, Ilica 2

Molim da se u skladu s l. 39. st. 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 85/06., 105/06. i 118/06.), te l. 5. st.
4. Pravilnika o ovlastima i nainu rada kontrolora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Nar. nov., br. 80/07.) obavi kontrola
opravdanosti bolovanja za naeg radnika Franju Franjia iz Zagreba, Ilica 2, koje bolovanje mu je dana _________ godine otvorio
izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zatite Joso Josi, dr. med. iz Zagreba, Ilica 3.
Poto sumnjamo da bolovanje nije opravdano medicinskim razlozima, da radnik namjerno sprjeava ozdravljenje odnosno osposoblja-
vanje, da za vrijeme bolovanja radi, odnosno da na drugi nain zlorabi pravo na koritenje bolovanja, molimo da se provjeri njegova
opravdanost.
Predlaemo da ovlatena osoba Podrunog ureda HZZO-a u Zagrebu izda nalog za nadzor bolovanja, da se nadzor obavi bez prethodne
najave te da nas o rezultatu nadzora izvijestite pisanim putem.
Zahvaljujemo na suradnji.
U Zagrebu, dana ______________ godine.

DIREKTOR:
RUJAN 2007.

Ivo Ivi

Mr. Darko TEREK, odvjetnik, Zagreb

70 Raunovodstvo i nancije

Terek 1-k.indd 70 8/22/07 3:25:41 PM

 TRGOVINA

MILJENKA CUTVARI Struni lanak UDK 338.64

Kontrola cijena i obveza prijave promjene

cijena na OC-1 i OC-2 obrascu
Poveanje cijena kruha ponovno je aktualiziralo obvezu proizvoaa odnosno
trgovaca da o promjeni cijena proizvoda odnosno usluga obavijeste Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva. Obveza prijave promjene cijena propisana je
samo za odreene proizvode odnosno usluge Naredbom o odreivanju proizvoda
i usluga za koje se dostavljaju obavijesti o cijenama i marama radi praenja koju
je nadleni ministar donio jo na poetku 2001. godine. Autorica u lanku daje
pregled aktualnih propisa kojima se provode mjere kontrole cijena te podsjea na
obvezu prijave na OC-1 i OC-2 obrascu svake promjene cijena za one proizvode i
usluge za koje je propisana obveza prijave.

1. KONTROLA CIJENA PREMA ZAKONU O
IZNIMNIM MJERAMA KONTROLE CIJENA
Osnovno opredjeljenje ekonomske politike u podruju cijena
u Hrvatskoj je da poduzetnici cijene proizvoda i usluga formiraju
slobodno prema uvjetima trita. Meutim, za proizvode i usluge
od znaajnijeg drutvenog interesa mogu se u skladu sa Zakonom
o iznimnim mjerama kontrole cijena (Nar. nov., br. 73/97.), pro-
pisati odreene mjere drutvene kontrole cijena koje se propisuju
samo iznimno, kada se drugim mjerama gospodarske politike ne
mogu sprijeiti negativni uinci promjene cijena.
Kontrola cijena moe se provoditi:
- propisivanjem mjera izravne kontrole cijena,
- praenjem kretanja cijena, i
- odreivanjem zajamenih cijena poljoprivrednih proizvoda.
Vaei propisi donijeti temeljem ovlatenja iz Zakona o izni-
mnim mjerama kontrole cijena jesu:
- Uredba o izravnim mjerama kontrole cijena (Nar. nov., br.
2/01., 156/02. i 110/04.) te
- Naredba o odreivanju proizvoda i usluga za koje se dostav-
ljaju obavijesti o cijenama i marama radi praenja (Nar.
nov., br. 2/01. i 83/01.).
Temeljem ranijih propisa donijete mjere kontrole cijena bile
su vremenski ograniene i mogle su trajati najdue est mjeseci
uz mogunost produavanja. Po ovom zakonu odreena donijeta
mjera kontrole cijena moe trajati dok se ne otklone razlozi za nje-
zino propisivanje, tako su i ova dva propisa jo uvijek na snazi.
uinaka promjena pojedinih cijena ili radi sprjeavanja mono-
polistikog odreivanja cijena, kada se ti ciljevi ne mogu postii
drugim mjerama gospodarske politike.
Nakon propisivanja mjera izravne kontrole cijena Vlada je
duna poduzeti odgovarajue mjere gospodarske politike radi
otklanjanja razloga za izravnu kontrolu cijena, a donesena mjera
izravne kontrole traje dok se ne otklone razlozi za njezino propi-
sivanje.
Mjere izravne kontrole cijena su:
- odreivanje najvie razine cijena,
- sniavanje cijena na odreenu razinu,
- prijava cjenika, odnosno tarifa prije njihove primjene.
Mjere izravne kontrole cijena propisuje Vlada Republike Hr-
vatske na prijedlog ministarstva nadlenog za cijene.
1.1.1. Odreivanje najvie razine cijena
U provoenju politike cijena Vlada trenutno koristi samo mje-
ru obveze prethodne prijave cjenika, odnosno tarifa, dok se prve
dvije mjere (najvia razina cijena i snienje cijena na odreenu
razinu) u razdoblju od donoenja Zakona nisu primjenjivale, osim
izravne kontrole cijena naftnih derivata u obliku odreivanja naj-
vie razine cijena.
1.1.2. Prijava cjenika, odnosno tarife prije njihove primjene
Prijava cjenika odnosno tarifa prije njihove primjene kao
mjera izravne kontrole cijena propisana je Uredbom o izrav-
nim mjerama kontrole cijena (Nar. nov., br. 2/01., i 156/02. i
110/04.).
RUJAN 2007.

Uredbom o izravnim mjerama kontrole cijena, mjera izravne

1.1. Mjere izravne kontrole cijena
Jedan od moguih naina intervencije drave u podruje cije-
na je donoenje mjera izravne kontrole cijena. Sukladno lanku
4. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, mjere izravne
kontrole cijena propisuju se iznimno radi sprjeavanja negativnih
kontrole cijena provodi se za sljedee proizvode i usluge:
1. Ukapljeni naftni plin UNP;
2. Prijevoz putnika u unutarnjem eljeznikom prometu (obve-
znik dostavljanja obavijesti su samo Hrvatske eljeznice
d.o.o.);

Raunovodstvo i nancije 71
CUTVARIC 2-k.indd 71 8/22/07 1:18:41 PM
 TRGOVINA

3. Javni prijevoz putnika u linijskom obalnom pomorskom pro- Obveznici dostavljanja obavijesti su trgovaka drutva i
metu na dravnim linijama (odnosi se samo na Jadroliniju druge pravne osobe te obrtnici koji proizvode i prodaju proi-
d.d.); zvode iz toke I. Naredbe odnosno obavljaju navedene usluge.
4. Standardna pisma i dopisnice; Obavijest se dostavlja na propisanim obrascima koji su otisnuti
5. Slubene tiskanice (odnosi se samo na Narodne novine, uz tekst Naredbe, u roku tri dana od dana poetka primjene
d.d.). novih cijena, odnosno mari. Obrasci se dostavljaju na adresu
Pravne i fizike osobe proizvoai ili trgovci navedenih pro- Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Zagreb, Ave-
izvoda te pruatelji usluga duni su, pri svakoj promjeni cijena nija Vukovar 78.
svojih proizvoda i usluga, prijaviti cjenike odnosno tarife.
Za vrijeme vaenja obveze prijave cjenika za proizvode i uslu- Obveza dostave obavijesti o cijenama i marama radi praenja
ge za koje se cjenik mora prijaviti 15 dana prije primjene, za te (na OC-1, odnosno OC-2 obrascu) propisana je za proizvode i
proizvode ne dostavljaju se obavijesti o cijenama (OC-1 odnosno usluge iz toke I. Naredbu i to za:
OC-2 obrazac).
Prijava cjenika, odnosno tarife mora sadravati: Odjeljak Skupina Razred Podrazred Naziv proizvoda - usluge
- naziv proizvoda, odnosno usluge i mjernu jedinicu, 14 VAENJE OSTALIH RUDA I KAMENA
14.4 Proizvodnja soli
- vaeu i novu cijenu, te postotak poveanja, 14.40 - sol za jelo
- naznaku vrste cijene (proizvoaka, veleprodajna, malopro- 15 PROIZVODNJA HRANE I PIA
15.1 Proizvodnja, prerada i konzerviranje mesa i
dajna) s uvjetima prodaje (mjesto i nain isporuke, nain
mesnih proizvoda
obrauna vrijednosti ambalae, podaci o promjeni prodajnih 15.11 Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa
uvjeta i slino), 15.11.11 - svjee junee meso (but, slabina i potrbuina),
- svjee svinjsko meso (but, slabina, rebra),
- obrazloenje razloga promjene cijene s detaljnim obrazloe-
15.11.13 - suhomesnati proizvodi (suha svinjska rebra i
njem i kalkulacijom, i suha slanina)
- datum primjene nove cijene. 15.13.11 - kobasiarski proizvodi polutrajni i mesne
Svaka promjena cijena proizvoda i usluga navedenih u konzerve (pateta i mesni doruak)

Uredbi o izravnim mjerama kontrole cijena prijavljuje se Mi- 15.13.12.

15.12 Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa peradi
nistarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva 15 dana prije nje- 15.12.11 - svjee pilee meso
zine primjene. Moe se zatraiti i skraenje petnaestodnevnog 15.2 Prerada i konzerviranje riba i ribljih proizvoda
15.20 Prerada i konzerviranje riba i ribljih proizvoda
roka uz dopunsko obrazloenje s kalkulacijom vaeih i novih
cijena. 15.20.14 - riblje konzerve (sardine u ulju)
15.32 Proizvodnja sokova od voa i povra
Ako ministarstvo stavi prigovor na prijavljeni cjenik, odno- - sok od narane
sno tarife, a obveznik prijave ne uskladi cijene iz cjenika, u roku - sok od jabuke
15.4 Proizvodnja biljnih i ivotinjskih ulja i masti
petnaest dana, prijavljeni cjenik, odnosno tarifa ne moe se poeti 15.41 Proizvodnja sirovih ulja i masti
primijenjivati. 15.41.12 - jestivo ulje (suncokretovo, biljno) pakiranje
Pravna ili fizika osoba koja ne prijavi cjenik, odnosno tarifu, od 1 l
15.43 Proizvodnja margarina i sl. jestivih masnoa
a povea cijene ili povea cijenu suprotno propisu kaznit e se 15.43.10 - margarin
za prekraj novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 ku- 15.5 Prerada mlijeka i proizvodnja mlijenih
proizvoda
na, a to je propisano lankom 15. Zakona o iznimnim mjerama 15.51 Prerada mlijeka i proizvodnja mlijenih
kontrole cijena. Osim novane kazne propisano je i oduzimanje proizvoda osim proizvodnje mlijeka
imovinske koristi koju ini razlika izmeu primijenjene cijene 15.51.11 - pasterizirano mlijeko,
15.51.11 - sterilizirano mlijeko,
i prijavljene cijene. Za odgovornu osobu propisana je novana 15.51.52 - jogurt,
kazna u iznosu od 3.000 do 15.000 kuna. 15.51.20 - mlijeko u prahu za ljudsku prehranu,
15.51.30 - maslac i
15.51.40 - polutvrdi sirevi
1.2. Neizravna kontrola cijena putem praenja kretanja 15.52 15.52.10 Proizvodnja sladoleda
- sladoled
cijena 15.6 Proizvodnja mlinarskih proizvoda, kroba i
krobnih proizvoda
Radi praenja i analiziranja kretanja cijena, Zakon o iznimnim 15.61 Proizvodnja mlinarskih proizvoda
mjerama kontrole cijena u lanku 9. propisuje oblik neizravne 15.61.21 - penino brano
15.7 Proizvodnja hrane za ivotinje
kontrole cijena putem praenja cijena. Kao neizravna mjera 15.71 Proizvodnja stone hrane
kontrole cijena propisana je obveza dostavljanja obavijesti o 15.71.10 - kompletna i dopunska stona hrana, ukljuujui
cijenama i tarifama nakon njihove primjene. i dodatke hrani
15.8 Proizvodnja ostalih prehrambenih proizvoda
Ministar gospodarstva, rada i poduzetnitva prema ovlatenju
15.81 Proizvodnja kruha, peciva, svjee tjestenine i
RUJAN 2007.

iz lanka 9. Zakona donio je Naredbu o odreivanju proizvoda i kolaa

usluga za koje se dostavljaju obavijesti o cijenama i marama ra- 15.81.11 - proizvodnja kruha
15.82 Proizvodnja dvopeka i keksa; proizvodnja trajnog
di praenja (Nar. nov., br. 2/01. i 83/01.). Naredbom su propisani
peciva i kolaa
proizvodi odnosno grupe proizvoda i usluga za koje se obvezno 15.82.12 - keksi (ajno pecivo, petit beurre)
dostavljaju obavijesti o cijenama i marama radi praenja. 15.83 Proizvodnja eera
15.83.12 - eer
15.84 Proizvodnja kakaa, okolade i bombona
15.83.22 - okolada

72 Raunovodstvo i nancije

CUTVARIC 2-k.indd 72 8/22/07 1:18:42 PM

 TRGOVINA

Odjeljak Skupina Razred Podrazred Naziv proizvoda - usluge OC-2 obrascu, za to je lankom 16. Zakona o iznimnim mjerama
15.85 Proizvodnja makarona, njoka i sl. suhe tjestenine kontrole cijena, propisana kazna u iznosu 3.000 do 15.000 kuna za
15.85.11 - tjestenine
15.88 Proizvodnja homogenizirane gotove dijetetske hrane
pravnu ili fiziku osobu, odnosno za odgovornu osobu u pravnoj
15.88.10 - hrana za dojenad i malu djecu osobi u iznosu 1.000 do 5.000 kuna.
15.9 Proizvodnja pia
15.96 Proizvodnja piva
15.96.10 - pivo
1.2.1. Obveze proizvoaa i pruatelja usluga (Obrazac OC-1)
15.98 Proizvodnja mineralne vode i osvjeavajuih napitaka
15.98.10 - mineralna voda
Pravne i fizike osobe (obrtnici) proizvoai ili pruatelji
23 PROIZVODNJA DERIVATA usluga iz toke I. Naredbe duni su obavijesti o promjeni cijena
23.20 Dizelsko gorivo EURODIZEL-PLAVI
Loivo ulje lako LU L-II, dostavljati Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetnitva na
Loivo ulje srednje LU S-I, obrascu Obavijest o cijenama radi praenja (Obrazac OC-1).
Loivo ulje srednje LU S-II,
Loivo ulje teko LU T-I, Usporedna cijena je cijena na dan 31. 12. prole godine, a
Loivo ulje teko LU T-II, obrazac se podnosi kada dolazi do poveanja ili smanjenja cijene
Primarni benzin PB,
Cestograevni bitumen BIT 60, u odnosu na prethodno primjenjivanu cijenu.
Gorivo za mlazne motore GM 1. Uz podatke iz obrasca potrebno je na samom obrascu
24 PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJ-
ili u prilogu dostaviti i traene podatke o kojoj se cijeni radi
SKIH PROIZVODA
24.15 Mineralna gnojiva (proizvoakoj, veleprodajnoj ili maloprodajnoj). Ako proizvoa
NPK, KAN, UREA formira veleprodajnu ili maloprodajnu cijenu potrebno je naznaiti
24.4 Proizvodnja farmaceutskih proizvoda
24.42 - lijekovi visinu rabata koju odobrava trgovcima na veliko odnosno na malo,
24.42.13. i to podatke o ueu rabata u ranijoj i novoj cijeni. Isto tako
24.5 Proizvodnja sapuna i deterdenata i sl. sredstava
za ienje, poliranje, parfema i toaletno-kozme-
potrebno je naznaiti podatke o prodajnim uvjetima: o mjestu i
tikih preparata nainu isporuke, nainu obrauna vrijednosti ambalae, podatke o
24.51 Proizvodnja sapuna, deterdenata promjeni prodajnih uvjeta.
24.51.31 - sapuni i deterdenti
24.52 Proizvodnja parfema i toaletno-kozmetikih
preparata Primjer: Obrazac OC-1
24.52.16 - amponi
24.52.18 - zubne paste
60 KOPNENI I CJEVOVODNI PRIJEVOZ
60.1 60.10 eljezniki prijevoz
60.10.1 - prijevoz robe meugradskom eljeznicom OBAVIJEST O CIJENAMA RADI PRAENJA OC-1
60.2 Ostali kopneni prijevoz Pravna i zika osoba PEKAR, d.o.o., Zagreb, Ilica bb
60.21 - ostali redoviti kopneni putniki prijevoz
60.21.1 - redoviti prijevoz putnika u meugradskom Cijene za koje se dostavlja obavijest
cestovnom prijevozu
Naziv Mj. Cijena na dan Cijena na dan Postotak poveanja
61 VODENI PRIJEVOZ Red. (s danom primjene)
br. proizvoda jed. 31. 12. prole ili snienja
61.1 61.10 Pomorski i obalni prijevoz odnosno usluge godine Ranija Ranija
61.10.2 - prijevoz robe morem i priobaljem
62 ZRANI PRIJEVOZ 1 2 3 4 5 6 6:5
62.1 62.10 Redoviti zrani prijevoz u unutarnjem prometu 1. Kruh kukuruzni kg 5,00 MC 5,20 (10%) 5,40 (10%) 3,8% 8,0%
63 PRATEE I POMONE DJELATNOSTI U 2. Kruh bijeli 0,70 kg 6,00 MC 6,00 (10%) 6,20 (10%) 3,3% 3,3%
PRIJEVOZU; DJELATNOSTI PUTNIKIH 3. Kruh crni 0,50 kg 4,00 MC 3,80 (10%) 3,50 (10%) -7,9% -12,5%
Napomena: Uz podatke potrebno je navesti sljedee:
AGENCIJA 1) Vrsta cijene: (proizvoaka-PC, veleprodajna-VC, maloprodajna MC) obavezno naznaiti u obrascu.
63.23.1 Djelatnost u zranim lukama 2) Ako je formirana veleprodajna odnosno maloprodajna cijena proizvoda, potrebno je iskazati visinu rabata namijenjenog za pokrie trokova
prometa u ranijoj i novoj cijeni (kolone 5. i 6.).
- uslune djelatnosti (na tlu) u zranim lukama 3) Prodajni uvjeti: mjesto i nain isporuke, nain obrauna vrijednosti ambalae, podaci o promjeni prodajnih uvjeta.
64 POTA I TELEKOMUNIKACIJE U Zagrebu, 18. 08. 2007. M.P. __________________________________
(potpis odgovorne osobe)
64.2 Telekomunikacije
64.20 - telefonska pretplata za I. kategoriju pretplatnika
- telefonski impulsi u unutranjem prometu
66 OSIGURANJE I MIROVINSKI FONDOVI,
OSIM OBVEZNOGA OSIGURANJA 1.2.2. Obveze trgovaca na veliko i malo (Obrazac OC-2)
66.03 66.03.1 Ostalo osiguranje
- obavezno osiguranje motornih vozila Trgovaka dru-
tva, obrtnici i druge
Obavijest o cijenama odnosno marama, za pojedine pro- pravne osobe koje
izvode i usluge ne dostavljaju se za vrijeme dok su za te pro- se bave trgovinom
izvode na snazi propisi o izravnoj kontroli cijena. Primjerice, na veliko odnosno
iako je ovom Naredbom propisana obveza dostavljanja obavijesti na malo duni su
o cijenama i marama i za lijekove ona se ne primjenjuje kod obavijest o promjeni
cijena lijekova na veliko jer se one formiraju prema posebnom visine mare do-
pravilniku koji je donesen na temelju Zakona o lijekovima i medi- stavljati na obrascu
cinskim proizvodima. Isti je sluaj sa cijenama naftnih derivata za Obavijest o mara-
RUJAN 2007.

koje je propisan nain formiranja najviih cijena prema Pravilniku ma radi praenja
o utvrivanju cijena naftni dervati. (Obrazac OC-2).
Proizvoai, pruatelji usluga te trgovci na veliko i malo pro- Kao i kod proizvoaa
izvodima za koje je propisana mjera kontrole cijena praenjem bazni podatak je visina mare na dan 31. 12. prethodne godine, a
ine prekraj ako ne dostave podatke o promjenama cijena odno- OC-2 obrazac se dostavlja svaki puta kada trgovac mijenja visinu
sno mari, ili ako dostave pogrene podatke na OC-1, odnosno mare.

Raunovodstvo i nancije 73
CUTVARIC 2-k.indd 73 8/22/07 1:18:42 PM
 TRGOVINA

Primjer: Obrazac OC-2 Zajamene cijene propisuje Vlada na prijedlog ministra po-
ljoprivrede i umarstva, uz suglasnost ministra gospodarstva. Po
OBAVIJEST O MARAMA RADI PRAENJA OC-2 zajamenim cijenama Republika Hrvatska, otkupljuje pojedine
Pravna i zika osoba: NARA - PROMET, d.o.o., Zagreb, Ilica bb poljoprivredne proizvode kad njihova cijena na tritu padne ispod
Datum primjene nove mare: 16. 08. 2007. te cijene. Zajamene cijene utvruju se u visini koja omoguuje,
uz primjereni obujam proizvodnje, minimalnu razinu dohotka.
Stanje na dan
Red. Naziv 31. 12. prethodne god.
Ranija stopa Nova stopa Tako je Vlada Uredbom o trnom redu za penicu u 2007. godini
br. proizvoda
na veliko na malo na veliko na malo na veliko na malo (Nar. nov., br. 64/07.) propisala zajamenu cijenu penice standar-
1 2 3 4 5 6 7
1. Kruh franxuz 380 gr. - 10% - 10% - 12% dne kakvoe roda 2007. godine u visini 0,75 kuna po kilogramu
2. Zubna pasta - 18% - 22% - 20% i po toj cijeni Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva -
3. okolada - 25% - 25% - 23%
Ravnateljstvo za robne zalihe provodi interventni otkup penice.
Zagrebu 18. 08.
U _______________ 2007. M.P. __________________________________ Minimalne cijene jesu cijene po kojima je preraiva, koji
(potpis odgovorne osobe)
ostvaruje potporu, obvezan otkupiti poljoprivredne proizvode od
poljoprivrednog gospodarstva. Minimalne cijene propisuje Vlada
na prijedlog ministra poljoprivrede i umarstva.
2. KONTROLA CIJENA PREMA POSEBNIM
PROPISIMA
2.2. Cijene
Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena propisuje da se naftnih
za odreene proizvode i usluge cijene mogu ureivati i posebnim derivata
propisima. Prema lanku 11. Zakona, cijene odreenih usluga
(npr. komunalnih usluga) mogu se ureivati na razini lokalne sa- Uredbom o
mouprave. Ove odredbe stavljene su van snage izmjenama Zakona prestanku va-
o komunalnom gospodarstvu, pa se kontrola cijena komunalnih enja Uredbe
usluga od 1. sijenja 2000. godine provodi temeljem Zakona o o odreivanju
komunalnom gospodarstvu. Isto tako pojedini propisi kojima se najvie razine
ureuje poslovanje odreenih djelatnosti propisuju mjere kontro- cijena naf-
le cijena pa se tako, Zakonom o poljoprivredi propisane mjere tnih derivata
kontrole cijena poljoprivrednih proizvoda, a Zakonom o tritu (Nar. nov., br.
nafte i naftnih derivata propisan je nain formiranja i praenja 112/03.), kontrola cijena naftnih derivata vie se ne provodi teme-
cijena naftnih derivata. ljem Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, nego temeljem
odredbi Zakona o tritu nafte i naftnih derivata (Nar. nov., br.
2.1. Cijene poljoprivrednih proizvoda 57/06.).
Stupanjem na snagu Zakona o poljoprivredi (Nar. nov., br. Temeljem ovlatenja iz lanka 7. Zakona o tritu nafte i naf-
novo-1.indd
66/01.
265
i 83/02.) cijene poljoprivrednih proizvoda nisu vie u nad- tnih derivata, ministar gospodarstva, rada i poduzetnitva donio
8/18/07 5:47:26 PM
lenosti Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena. Temeljem je Pravilnik o utvrivanju cijena naftnih derivata (Nar. nov., br.
lanka 8. Zakona o poljoprivredi Vlada moe na prijedlog ministra 3/07.). Ovim je Pravilnikom utvrena najvia razina cijena
poljoprivrede i umarstva, a uz miljenje ministra gospodarstva, naftnih derivata za pravne i fizike osobe koje se bave proizvod-
rada i poduzetnitva za pojedine skupine poljoprivrednih proi- njom i trgovinom naftnih derivata. Pravilnik se primjenjuje pri
zvoda, donositi odreene mjere trino-cjenovne politike kako bi formiranju cijena motornih benzina, dizelskog goriva te loivog
utjecala na stabilnost trita poljoprivrednih proizvoda. Jedna od ulja ekstra lakog te plavog dizela.
mjera moe biti i propisivanje cijena odreenih poljoprivrednih Prodajne cijene formirane prema Pravilniku, mijenjaju se
proizvoda, i to u obliku: jednom tjedno. Dan primjene novih cijena je utorak u 0,01 sati.
- ciljanih, Proizvoai i trgovci na veliko naftnim derivatima, duni su
- zajamenih, i Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva, prije primjene
- minimalnih cijena. novih cijena dostaviti kompletan obraun s podlogom za promje-
Ciljane cijene propisuje Vlada na prijedlog ministra po- nu prodajnih cijena. Ako ministarstvo utvrdi da cijene naftnih
ljoprivrede i umarstva, a utvruju se u visini koja omoguuje derivata nisu utvrene prema odredbama Pravilnika, cijene se ne
ostvarivanje primjerene razine dohotka za pojedine poljoprivred-
mogu primjenjivati.
ne proizvode. Trenutno su na snazi tri Uredbe kojima je Vlada
propisala ciljane cijene, i to:
RUJAN 2007.

2.3. Cijene lijekova

- Uredba o ciljanoj cijeni svjeeg sirovog mlijeka (Nar. nov., br.
156/02. i 153/05.); Sukladno Zakonu o lijekovima i medicinskim proizvodima
- Uredba o ciljanoj cijeni utovljenih svinja (Nar. nov., br. (Nar. nov., br. 121/03. i 177/04.) ministar zdravstva i socijalne
171/03.) te skrbi moe poduzimati mjere u provedbi politike cijena lijekova.
- Uredba o ciljanoj cijeni utovljene junadi (Nar. nov., br. U tu svrhu ministar je donio Pravilnik o mjerilima za odreivanje
114/05.). cijena lijekova na veliko i o nainu izvjetavanja o cijenama

74 Raunovodstvo i nancije

CUTVARIC 2-k.indd 74 8/22/07 1:18:43 PM

 TRGOVINA

na veliko (Nar. nov., br. 91/06.), kojim su utvrena mjerila za dana. Kada poglavarstvo jedinica lokalne samouprave uskrati
odreivanje cijena lijekova u prometu na veliko. Istovremeno je suglasnost, nove cijene, odnosno tarife usluga primjenjuju se kada
za lijekove propisana mjera kontrole putem praenja cijena, tj. ih prihvate jedinice lokalne samouprave koje dre veinski paket
propisana je obveza dostavljanja obavijesti o cijenama i marama vlasnitva isporuitelja komunalne usluge.
radi praenja. Meutim, temeljem odredbi lanka 3. Zakona o Pruatelj komunalne usluge moe primjenjivati novu cijenu
iznimnim mjerama kontrole cijena, mjere kontrole cijena propisa- samo ako predstavniko tijelo jedinica lokalne samouprave ne
ne temeljem ovoga Zakona ne odnose se na proizvode za koje je stavi u roku trideset dana prigovor na prijavljenu cijenu. Ako
kontrola cijena utvrena posebnim propisom. predstavniko tijelo stavi prigovor, isporuitelj mora uskladiti
Kako se kontrola cijena lijekova na veliko provodi temeljem cjenik s iznijetim primjedbama.
odredbi citiranog Pravilnika, obveza dostavljanja OC-1 odnosno Jedinica lokalne samouprave duna je u roku 15 dana od
OC-2 obrasca odnosi se samo na proizvoae i trgovce na malo dana primjene nove cijene komunalne usluge o tome izvijestiti
lijekovima, dok trgovci na veliko primjenjuju odredbe o formi- ministarstvo nadleno za cijene i nadleni upanijski ured za
ranju cijena i nainu izvjetavanja o cijenama iz Pravilnika. gospodarstvo.
Ako pravna ili fizika osoba pruatelj komunalnih usluga
ne pribavi prethodnu suglasnost pri promjeni cijene komunalne
2.4. Cijene komunalnih usluga
usluge, kaznit e se za prekraj
Kontrola cijena novanom kaznom u iznosu
komunalnih usluga od 50.000 do 200.000 kuna,
provodi se temeljem to su deset puta vee kazne od
odredbi Zakona o propisanih kazni za isti prekraj
komunalnom gospo- po Zakonu o iznimnim mjerama
darstvu (Nar. nov., kontrole cijena. Za odgovornu
br. 26/03. - proieni osobu u pravnoj osobi propisana
tekst, 82/04., 110/04. je novana kazna u iznosu od
Uredba i 178/04.). 5.000 do 50.000 kuna.
Komunalne usluge
ije se cijene formi- 3. OBVEZA
raju i prate temeljem ISKAZIVANJA
ovoga zakona jesu: CIJENA U KUNAMA
1. opskrba pitkom
vodom, Prema Odluci o dopuni Od-
2. odvodnja i proi- luke o prestanku vaenja Odluke
avanje otpadnih o uvoenju hrvatskog dinara kao
voda, sredstva plaanja na teritoriju
3. opskrba plinom, Republike Hrvatske te o nainu
4. opskrba toplinskom energijom, i vremenu preraunavanja iznosa izraenih u hrvatskim dinarima
5. prijevoz putnika u javnom prometu, u kune i lipe (Nar. nov., br. 5/95.), pravne i fizike osobe dune
6. odravanja istoe, su cijene svih proizvoda i usluga brojano iskazivati u kunama,
7. odlaganje komunalnog otpada, a ako cijena sadri i iznos lipa, cijena se iskazuje u kunama s
8. odravanje javnih povrina, dvije decimale. Novi Zakon o zatiti potroaa (Nar. nov., br.
9. odravanje nerazvrstanih cesta, 79/07.) koji se primjenjuje od 7. kolovoza 2007. godine, u lanku
10. usluge trnica na malo, 9. propisuje da trgovac mora oznaiti da je utvrena maloprodajna
11. odravanje groblja i krematorija ukljuujui i pogrebne poslo- cijena u kunama. Meutim, novina je u ovom Zakonu da trgovac
ve, moe uz istaknutu cijenu u kunama istaknuti i cijenu u drugim
12. dimnjaarski poslovi, valutama.1
13. javna rasvjeta,
14. ostale djelatnosti koje tijelo jedinice lokalne samouprave i
uprave odredi kao neophodne za funkcioniranje lokalnog
komunalnog gospodarstva.
Cijenu komunalnih usluga utvruje sam isporuitelj usluge,
meutim, duan je temeljem lanka 21. Zakona (proieni 1
O obvezi isticanja cijena detaljnije u lanku M. Nagoda: Obveza isticanja
RUJAN 2007.

tekst) pri svakoj promjeni cijene, odnosno tarife svojih usluga cijena i drugih uvjeta prodaje proizvoda i usluga potroaima, Raunovodstvo i
financije 2/07. stranica 125. - 127.
pribaviti prethodnu suglasnost poglavarstva jedinice lokalne
samouprave na podruju kojih se isporuuje usluga. Poglavarstvo
jedinice lokalne samouprave duno je oitovati se u roku 15 dana
od dana podnoenja zahtjeva za pribavljanje prethodne suglasno-
Miljenka CUTVARI, HZRIF, Zagreb
sti. Ukoliko se poglavarstvo ne oituje, smatra se da je suglasnost

Raunovodstvo i nancije 75
CUTVARIC 2-k.indd 75 8/22/07 1:18:45 PM
 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA

MLADEN NAGODA Struni lanak UDK 347.7

Novine iz Zakona o zatiti potroaa

U cilju to uinkovitije zatite potroaa Hrvatski sabor je donio novi Zakon
o zatiti potroaa (Nar. nov., br. 79/07.), koji ureuje zatitu osnovnih prava
potroaa pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima stjecanja
proizvoda i usluga na tritu u svrhe koje nisu namijenjene njihovoj poduzetnikoj
djelatnosti.
Novi Zakon, osim njegovog usklaivanja sa zakonodavstvom Europske unije u
ovom podruju, donosi i niz novina u odnosu na stari Zakon vezanih za poboljanje
postojeih odredbi Zakona za koje se tijekom etverogodinje primjene uoila
potreba za promjenom. U lanku autor pie o novinama u Zakonu u odnosu na
dosadanji Zakon o zatiti potroaa s naglaskom na obveze u trgovini na malo
vezano za obvezu isticanja cijena, izdavanja rauna, reklamaciju proizvoda i slino.

1. UVOD
Novi Zakon o zatiti potroaa objavljen je u Nar. nov.,
br.79/07., a stupio je na snagu 08. kolovoza 2007. godine. Kako
je u prethodnom Zakonu o zatiti potroaa (Nar. nov., br. 96/03.),
koji je bio na snazi gotovo pune etiri godine, bilo puno nedosta-
juih i nedoreenih odredbi, naroito u dijelu temeljnih prava po-
troaa pri kupnji proizvoda i usluga te upravnih i kaznenih mjera,
kao i zbog potrebe da se to podruje bolje uskladi sa smjernicama
Europske unije, zakonodavac je odluio umjesto izmjena i dopuna
donijeti novi Zakon o zatiti potroaa.
U lanku ukazujemo na bitne nove odredbe Zakona, naroito
one koje u dosadanjem Zakonu uope nisu bile propisane ili su
izmijenjene i dopunjene, najvie u dijelu odredbi o inspekcijskom
nadzoru i o prekrajnim odredbama.
proizvode, osobe registrirane za obavljanje uslunih djelatnosti
2. TKO SE PREMA ZAKONU SMATRA
(frizeri, automehaniari, lakireri, urari, pedikeri, maseri, itd.),
TRGOVCEM?
poljoprivredni proizvoai koji prodaju vlastite poljoprivredne
Radi otklanjanja nedoumica i krivih shvaanja u dosadanjoj proizvode, kao i osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zani-
praksi provedbe zatite potroaa na koje se sve osobe odnosi po- manja (odvjetnici, lijenici, i dr.).
jam trgovac, kada se radi o provedbi Zakona o zatiti potroaa
i obvezama prema potroaima, naglaavamo da je trgovac bilo Zbog sigurnosti ostvarivanja svojih potroakih prava, kod
koja osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tritu u donoenja odluke o kupnji proizvoda ili usluge, potroa treba
okviru svoje poslovne djelatnosti ili u okviru obavljanja dje- posebno voditi rauna obavlja li osoba s kojom namjerava sklo-
latnosti slobodnog zanimanja (lanak 3. stavak 1. podstavak piti pravni posao tu djelatnost legalno. U protivnom, ne e moi
2. Zakona). ostvariti svoja potroaka prava izravno niti traiti ostvarenje
To znai, da se u odnosu na potroaa kao fiziku osobu, svojih prava preko nadlenih inspektora osim, moda, sudskim
trgovcem smatra svaka registrirana pravna ili fizika osoba putem - pokretanjem graanske parnice.
RUJAN 2007.

(obrtnik) ili osoba koja obavlja neku od djelatnosti slobodnih

zanimanja, koja potroau prodaje proizvod odnosno obavlja
uslugu.
Konkretno, trgovcem se smatraju: osobe registrirane za
obavljanje djelatnosti trgovine, osobe registrirane za obavljanje
proizvodnih djelatnosti kada potroau izravno prodaju svoje
Isto tako, ne smatraju se potroaem, pa se niti prava potro-
aa iz Zakona o zatiti potroaa ne odnose na pravne i fizike
osobe koje kupuju proizvode ili usluge u svrhe koje su namije-
njene njihovoj poslovnoj djelatnosti ili obavljanju djelatnosti
slobodnog zanimanja.

76 Raunovodstvo i nancije

Nagoda.indd 76 8/22/07 3:26:35 PM


3. PRAVA POTROAA ZA PROIZVODE ILI
USLUGE S NEDOSTATKOM
Stari Zakon o zatiti potroaa nije posebno ureivao odgo-
vornosti trgovca za materijalne nedostatke na proizvodima te su
se u ovim sluajevima izravno primjenjivale odredbe Zakona o
obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.). Novi Zakon u lanku
5. posebno ureuje prava potroaa te obveze trgovca u sluaju
reklamacije glede proizvoda s nedostatkom i prava potroaa
vezana za jamstveni list.
Propisivanje obveza trgovca i odgovarajue sankcioniranje,
ocjenjujemo kao znaajnu novinu, ime je mogunost ostvarenja
reklamacija potroaa zbog objektivnih nedostataka kupljenih
proizvoda ili obavljenih usluga znaajno realnija. Unoenjem
ovih odredbi u Zakon dane su ire ovlasti Dravnom inspek-
toratu i nadlenim inspektorima ministarstva u nadzoru nad
provedbom zatite potroaa glede reklamacije proizvoda.
Trgovac je, kada se radi o kupljenom proizvodu, na zahtjev
i prema izboru potroaa, proizvod koji ima nedostatak duan:
a) zamijeniti novim ispravnim proizvodom ili
b) vratiti iznos plaen za taj proizvod, odnosno sniziti cijenu ili
c) uz suglasnost potroaa, otkloniti nedostatak na proizvodu.
Dakle, potroa je slobodan u izboru hoe li zamijeniti
neispravni proizvod, traiti povrat novca ili otkloniti kvar na
proizvodu osim za proizvode za koje se daje jamstveni list.
Za obavljene usluge, propisano je da je trgovac u sluaju nedo-
statka kod obavljene usluge duan, na zahtjev potroaa:
a) vratiti iznos naplaen za uslugu koju je izvrio ili
b) sniziti cijenu usluge ili
c) otkloniti nedostatak usluge koju je obavio.
Iako u Zakonu nije izriito propisano da reklamiranje proi-
zvoda ili usluga s nedostatkom treba biti popraeno raunom koji
je trgovac izdao za taj proizvod ili uslugu, za sigurnije ostvarenje
potroakih prava uputno je da se reklamira s raunom, posebno
kada je rije o reklamiranju obavljenih usluga, kao i proizvoda za
koje nema jamstvenog lista, pa je bez rauna esto teko dokazati
da je odreena usluga obavljena ili da je proizvod kupljen ba
kod odreenog trgovca. Zbog toga je bitno da potroa uvijek
zahtijeva izdavanje rauna!
Ako se potroa prilikom reklamacije kupljenog proizvoda
s nedostatkom, odnosno prilikom reklamacije nedostataka kod
obavljene usluge odlui za povrat ve plaenog iznosa, to moe
zahtijevati od trgovca samo uz uvjet da prethodno trgovcu da
primjereni rok za ispunjenje ugovora.
Za provedbu toga prava uputno je da potroa zahtjev za
povrat s primjerenim rokom povrata plaenog iznosa preda tr-
govcu pisanim putem, to je bitno zbog dokazivanja u moguem
kasnijem postupku, ukoliko trgovac ne bi postupio po opravdanom
zahtjevu potroaa.
Odredba lanka 5. stavka 5. Zakona propisuje postupak kada
se radi o potrebi dokazivanja neispravnosti kupljenog proizvoda
ili nedostatku obavljene usluge. Nepravilnosti odnosno nedostaci,
kada trgovac osporava iste, trebaju se dokazati vjetaenjem u
za to ovlatenim ustanovama ili preko ovlatenih sudskih vje-
Nagoda.indd 77
ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
taka s time, da u konanici trokove tog vjetaenja snose ili
trgovac ili potroa, ovisno o rezultatu vjetaenja.
U provedbi te odredbe to znai, da potroa u sluaju spora s
trgovcem zbog realizacije svojih potroakih prava, da bi se do-
kazala njihova utemeljenost, treba zatraiti vjetaenje kupljenog
proizvoda ili obavljene usluge. Za takve aktivnosti upuujemo na
Hrvatsku strukovnu udrugu eksperata i sudskih vjetaka, Za-
greb, Naika ulica 20, (www.hsuesv.hr), ili na Hrvatsku udrugu
sudskih vjetaka, Zagreb, Trg Marka Marulia 10, (www.sudski-
vjestaci.hr).
4. PROIZVOD POD JAMSTVENIM ROKOM
Odredba lanka 5. stavka 6. propisuje da je trgovac duan
u cijelom razdoblju tijeka jamstvenog roka neispravan proi-
zvod popraviti u primjerenom roku svakom potroau koji preda
(odnosno za taj proizvod predoi) jamstveni/garantni list.
Popravke neispravnih proizvoda u jamstvenom roku, u pra-
vilu, obavljaju ovlateni servisi temeljem ugovora s nositeljem
jamstva iz jamstvenog lista, a to su proizvoa ili uvoznik tog
proizvoda. Ako popravak neispravnog proizvoda nije mogu,
tada trgovac potroau treba predati takav drugi proizvod
koji je ispravan.
Iz navedenih odredbi Zakona proizlazi da, kada se radi o
proizvodima s jamstvenim listom, potroa u sluajevima
neispravnosti takvog proizvoda u jamstvenom roku treba
prvo koristiti prava jamstva odnosno popravak. Potroa
za proizvod s jamstvenim listom u jamstvenom roku, ne moe
birati pravo te zahtijevati od trgovca da zamijeni proizvod koji
ima nedostatak novim ispravnim proizvodom odnosno zahti-
jevati povrat novca, ve se opcija izbora prava iz lanka 5.
stavka 2. Zakona odnosi na sve ostale proizvode za koje nije
izdat jamstveni list.
5. OBVEZE TRGOVCA KOD PRUANJA USLUGA
Za usluge popravaka i odravanja proizvoda ija je vrijednost
vea od 500,00 kuna trgovac mora ispostaviti potroau predra-
un i radni nalog s opisom radova te upotrijebljenog materijala
i dijelova za popravak. Odredbom lanka 7. stavka 5. propisano
je da je trgovac obvezan za sluajeve kada se tijekom popravka
proizvoda pojavi potreba za dodatnim radovima i ugradnjom
dodatnih dijelova koji nisu obuhvaeni radnim nalogom koji je
prethodno ispostavljen potroau, za njegovo proirenje pret-
hodno dobiti pristanak potroaa (pisani ili putem sredstava
daljinske komunikacije), u onim sluajevima kada se cijena
usluge popravka ili odravanja povisuje za vie od 10 posto
(do sada 5 posto).
RUJAN 2007.
6. OBVEZA TRGOVCA ZA PISANE PRIGOVORE
POTROAA
Zakonom je za trgovca propisana nova obveza vezana za
podnoenje prigovora kupca. Naime, svaki trgovac mora po-
troaima:
Raunovodstvo i nancije 77
8/22/07 3:26:36 PM
 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
a) omoguiti podnoenje pisanih prigovora (u prodajnom
prostoru, putem pote, telefaksa ili e-maila),
b) odgovoriti potroau u roku 15 dana od dana zaprimljenog
prigovora, i
c) voditi i uvati pisanu evidenciju prigovora potroaa naj-
manje godinu dana od dana primitka prigovora.
Kako da za podnoenje pisanih prigovora, odgovora
na njih i voenje evidencije Zakonom nije propisan oblik i
sadraj, ova obveza nema formu knjige albi, pa je bitno
da svaki trgovac za prodaju proizvoda ili za pruanje usluga
potroaima osigura to pravo u praksi tako, da u poslovnom
prostoru istakne takvu obavijest.
7. OBVEZA ISTICANJA CIJENA PROIZVODA I
USLUGA
Odredbama lanka 9. Zakona obveza isticanja cijena je, u od-
nosu na dosadanju, proirena. Tako je propisano da trgovac, uz
obvezno isticanje cijene u kunama, moe tu cijenu istaknuti i
u drugim valutama (stavak 1.), to ne daje trgovcu i pravo da po-
troau uvjetuje naplatu kupljenog proizvoda ili usluge u drugoj
valuti osim u kunama, odnosno pravo koritenja druge valute bez
posebnog zakonskog ovlatenja. Naime, Zakonom o Hrvatskoj
narodnoj banci (Nar. nov., br. 36/01. i 135/06.) propisano je da je
kuna zakonsko sredstvo plaanja u Republici Hrvatskoj, a da se
za plaanja u zemlji zakonom moe dopustiti i koritenje druge
valute.
Druga je vana izmjena u stavku 8., prema kojoj se malopro-
dajna cijena mora istaknuti:
- ili na proizvodu (odnosno ambalai),
- ili na prodajnom mjestu, kao i
- u izlogu.
Ova je odredba rijeila probleme trgovaca kod ispunjenja
RUJAN 2007.
zakonske obveze isticanja cijena, jer je do sada bila propisana
obveza da maloprodajna cijena mora biti napisana i na proizvo-
du (odnosno ambalai) i na prodajnom mjestu proizvoda, to je
trgovcima umnogome oteavalo poslovanje i iziskivalo dodatne
trokove i vrijeme za ispisivanje cijena na svakom pojedinom
proizvodu.
78 Raunovodstvo i nancije
Nagoda.indd 78
Dakle od 8. kolovoza 2007. godine dovoljno je da cijena
bude vidljivo i itljivo istaknuta na prodajnom mjestu (polici) te
ne mora biti ujedno i na svakom proizvodu.
8. OBVEZA ISTICANJA CIJENA PRI OGLAAVANJU
Odredbom lanka 10. jasnije je propisano da trgovac, ako kod
oglaavanja proizvoda ili usluga navodi i njihovu cijenu, tada mora
navesti samo onu koja je istovjetna cijeni definiranoj odredbama
lanka 9. Zakona (utvrena maloprodajna cijena u kunama, koja
je konana cijena za jedan proizvod ili uslugu).
9. OBVEZA IZDAVANJA RAUNA
Trgovac je obvezan potroau izdati raun za prodani
proizvod i za obavljenu uslugu. Raun mora biti toan, neiz-
brisiv, jasan, vidljiv i itljiv, a moe biti izdan u papirnatom ili
elektronikom obliku. U odnosu na dosadanji Zakon dodana je
obveza da raun mora biti neizbrisiv.
Budui da dosadanji Zakon nije posebno naglaavao obvezu
izdavanja rauna kao takvog, ovom odredbom je nedvojbeno da
trgovac koji uope ne izda raun potroau postupa suprotno na-
vedenoj odredbi Zakona. Isto tako, ako izda raun koji nije toan,
neizbrisiv, jasan, vidljiv ili itljiv.
Kako navedena odredba Zakona ne spominje izuzetke od
obveze izdavanja rauna, potrebno je naglasiti da se ta obveza ne
odnosi za prodaju robe na trgovce koji, sukladno odredbama
Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Pravilnika o porezu
na dodanu vrijednost i Pravilnika o porezu na dohodak, nisu
obvezni ispostavljati raune za prodanu robu (isporuena dobra)
i ne podlijeu sankcijama zbog neizdavanja rauna. Tako su i dalje
od te obveze izuzeti trgovci kod kojih se preteni dio vrijednosti
prometa odnosi na maloprodaju:
- dnevnog tiska, duhana i duhanskih preraevina, lutrije,
sportske prognoze, lota, velda, maraka i drugih potanskih
vrijednosnica, kao i
- na prodaju proizvoda na trnicama i na drugim otvorenim
prostorima.
10. ZABRANA NAPLAIVANJA AMBALAE
I novi Zakon propisuje da trgovac potroau ne smije naplatiti
vreice ili torbe koje slue za noenje kupljenih proizvoda, koje
imaju u cijelosti ili djelomino logotip, znak, slogan i/ili naziv
proizvoaa ili trgovca, jer se smatraju promidbenim materija-
lom.
U ovoj je odredbi novina da je zabranom naplate sada obu-
hvaena i ona ambalaa koja ne samo u cijelosti ve i djelomi-
no ukazuje, pa time i reklamira trgovca ili proizvoaa.
11. ODGOVORNOST ZA OSTAVLJANJE OGLASNIH
PORUKA I MATERIJALA
Odredbom lanka 16. zabranjeno je ostavljanje oglasnih po-
ruka i materijala u ili na potanskim sanduiima te na ili ispred
kunih vrata potroaa, ako je takva zabrana na njima izrijekom
napisana. Za ostavljanje oglasnih poruka i materijala ako je takva
zabrana na sanduiima odnosno ispred kunih vrata jasno
8/22/07 3:26:37 PM

napisana, odgovoran je trgovac ija roba ili usluge se na tim
oglasnim porukama i materijalima oglaavaju.
12. OBAVIJEST O PROIZVODU (DEKLARACIJA)
Odredbama lanka 17. Zakona propisane su obveze koje se
odnose na obavijest o proizvodu (prijanji izraz: deklariranje
proizvoda!). Bitna je novina propisana odredbom stavka 4., ko-
jom je odreeno da se odredbe o deklariranju proizvoda iz Zakona
o zatiti potroaa ne primjenjuju na proizvode za koje su pravila
o obavijesti o proizvodu odreena odredbama Zakona o hrani
(Nar. nov., br. 46/07.) te propisima koji su doneseni temeljem toga
zakona, tj. o deklariranje proizvoda ne odnosei se na prehrambene
proizvode. Odredbama lanka 18. propisana je odgovornost u
vezi obavijesti o proizvodu tako da je podijeljena na:
- trgovca kao osobu koja izravno proizvod prodaje na malo,
koji odgovara za postojanje obavijesti o proizvodu (dekla-
racije) na proizvodu i potpunost (sadrajno) te obavijesti
te
- proizvoaa (kada se radi o proizvodima domaeg podrijetla)
i uvoznika (za uvozne proizvode), koji odgovaraju za po-
datke iz obavijesti o proizvodu (tonost i istinitost podataka
navedenih u deklaraciji).
13. ZATITA POTROAA KOD KORITENJA
JAVNIH USLUGA
U posebnom poglavlju Zakona definirane su usluge koje se
u smislu Zakona o zatiti potroaa smatraju javnim uslugama,
te je propisan nain prodaje javnih usluga. Odredbama lanka
24. dodatno su, pored prijanjih devet javnih usluga (elektrina
i toplinska energija, plin, pitka voda, odvodnja otpadnih voda,
prijevoz putnika u javnom prometu, potanske usluge, telekomu-
nikacijske usluge i odravanje istoe), u javne usluge svrstane
jo i: proiavanje otpadnih voda, odlaganje komunalnog
otpada, odravanje groblja i krematorija, prijevoz pokojnika
i dimnjaarski poslovi (stavak 1.).
Odgovarajue tome, propisano je:
- da tijela koja odluuju o pravima i obvezama potroaa
javnih usluga (tijelo jedinica lokalne samouprave) u savjeto-
davna tijela moraju ukljuiti predstavnike udruga potroa-
a, odnosno
- da kod trgovca koji prua javnu uslugu u povjerenstvu za
reklamacije potroaa moraju biti zastupljeni predstavnici
udruga za zatitu potroaa, kao i
- da povjerenstvo mora pisano odgovoriti potroau na za-
primljenu reklamaciju u roku 30 dana od dana zaprimanja
reklamacije.
Novina je, da je za postupanje suprotno odredbi navedenog
stavka 6. propisana novana kazna za prekraj protiv odgo-
vorne osobe u tijelu jedinice lokalne samouprave (lanak 145.
stavak 4. - od 5.000 do 15.000 kuna!) ako se za odluke o pravima i
obvezama potroaa javnih usluga u jedinici lokalne samouprave
ne osnuje savjetodavno tijelo u koje je ukljuen predstavnik udru-
ge potroaa, kao i ako tijelo jedinice lokalne samouprave odluke
(npr. o cijenama komunalnih usluga) donosi bez pribavljenog
Nagoda.indd 79
ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
miljenja savjetodavnog tijela ili ako te odluke ne donosi na
transparentan, objektivan i nediskriminirajui nain.
Trgovac - pruatelj javne usluge temeljem lanka 26. Za-
kona ne smije potroau obustaviti pruanje javne usluge u
sluaju kada potroa ospori raun pruatelja javne usluge, ali
uredno podmiruje sve sljedee nesporne raune, to se odnosi
i na sluaj kada je pokrenut postupak prisilne naplate protiv
potroaa. Odredbe ovoga lanka trgovcu onemoguuju da
potroau obustavi pruanje javne usluge koje prua do
okonanja sudskog ili izvansudskog postupka.
Odredbom lanka 27. propisana je i sankcionirana obveza
trgovca da mora odravati kvalitetu javne usluge u skladu sa
zakonom, posebnim propisima i pravilima struke.
14. ZABRANA OBJAVLJIVANJA OGLASA ZA 060
BROJEVE
Odredbom lanka 38. stavak 2. propisana je i sankcionirana
novina, kojom je zabranjeno objavljivanje oglasa u javnim
glasilima za 060 brojeve - ako se uz takav objavljeni oglas za
telefonske usluge 060 ne objavi i:
- naziv i puna adresa trgovca te
- fiksni telefonski broj i matini broj tvrtke koja prua usluge
navedene u oglasu.
Oito je da se ta odredba odnosi na medije koji objavljuju
oglase, koji se, sukladno odredbi stavka 1. istog lanka smatraju
operatorom jednog od sredstava daljinske komunikacije.
Stavkom 3. istog lanka odreeno je da telekomunikacijske
tvrtke koje pruaju usluge 060 brojeva moraju oformiti javni
telefonski imenik tih brojeva, koji treba sadravati:
- naznaku usluge i njezinu cijenu,
- ime tvrtke koja je vlasnik navedenog broja,
- matini broj tvrtke,
- punu adresu i
- fiksni telefonski broj.
Stavkom 4. propisano je da trgovci ne mogu pruati usluge
060 brojeva bez dostupnosti podataka navedenih odredbama
lanka 38. stavka 2. i 3. Propisivanje navedenih uvjeta za objav-
ljivanje takvih oglasa kao i za pruanje usluga 060 brojeva bilo
je potaknuto nizom sluajeva u kojima neinformirani potroai
- korisnici takvih usluga nisu mogli ostvariti prava zbog anoni-
mnosti oglaivaa.
Kao nedostatak ocjenjujemo izostavljanje propisivanja roka u
kojemu telekomunikacijske tvrtke iz lanka 38. stavka 3. moraju
oformiti javni telefonski imenik 060 brojeva.
15. ZABRANA NAPLATE UPORABE SREDSTAVA
DALJINSKE KOMUNIKACIJE
Odredbom lanka 42. stavka 3. zabranjena je i sankcionirana
naplata uporabe sredstava daljinske komunikacije (automatski
govorni aparati, elektronika pota i telefaks ureaji) potroau
RUJAN 2007.
kada se koriste u svrhu sklapanja ugovora.
16. IZVANSUDSKA ZATITA POTROAKIH PRAVA
U sluaju spora izmeu potroaa i trgovca, lankom 130. Za-
kona predviena je mogunost podnoenja prijedloga za mirenje
sljedeim institucijama:
Raunovodstvo i nancije 79
8/22/07 3:26:38 PM
 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
- Centru za mirenje Hrvatske gospodarske komore;
- Centru za mirenje Hrvatske obrtnike komore; ili
- Centru za mirenje Hrvatske udruge poslodavaca.
Ujedno potroa moe podnijeti i prijavu Sudu asti Hrvatske
gospodarske komore, odnosno Sudu asti Hrvatske obrtnike
komore.
17. ODGODA STUPANJA NA SNAGU POJEDINIH
ODREDBI ZAKONA
Odredbom lanka 155. propisano je da e odredbe ukupno 22
lanka stupiti na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u
Europsku uniju. To su sljedee odredbe:
- lanak 103. (Zahtjev da se zabrani koritenje nepotenih ugo-
vornih odredaba),
- lanak 104. (Osobe ovlatene za pokretanje postupka),
- lanak 107. do lanka 115. (Dio III. NEPOTENA POSLOV-
NA PRAKSA) te
- lanak 131. do lanka 141. (Dio V. ZATITA POTROAKIH
PRAVA, Glava II. Kolektivna zatita potroaa).
18. INSPEKCIJSKI NADZOR
Nadzor nad provoenjem Zakona obavljaju nadleni inspek-
tori ministarstava i Dravnog inspektorata u skladu s ovlastima
utvrenim zakonom. Za provedbu nadzora to znai da je za obvezu
nadzora i provoenje postupka prema Zakonu o zatiti potroaa
bitno pitanje stvarne nadlenosti odreenog tijela dravne uprave
i resornog inspektora. Tako je, na primjer, za nadzor nad proved-
bom Zakona o zatiti potroaa i za postupanje po predstavkama
potroaa u podruju javnih telekomunikacijskih usluga u stvarnoj
nadlenosti inspektora za telekomunikacije u Ministarstvu mora,
turizma, prometa i razvitka, jer je, u skladu s ovlastima utvrenim
Zakonom o telekomunikacijama, to podruje djelatnosti u stvarnoj
nadlenosti navedenog inspektora. Istovjetno je kada je rije o
zatiti potroaa iz djelatnosti gradnje za koju je, prema Zakonu o
prostornom ureenju i gradnji nadlean graevinski inspektor.
19. UPRAVNE MJERE I PROPISANE NOVANE
KAZNE ZA PREKRAJ
Upravne mjere koje nadleni inspektori trebaju donositi kada u
provedenim inspekcijskim nadzorima utvrde nepravilnosti propisa-
ne su lankom 143. Zakona. Upravne mjere su sljedee:
- donoenje rjeenja o zabrani prodaje proizvoda i pruanje
usluga trgovcu - do otklanjanja nalazom utvrenih nepravilno-
sti,
- donoenje rjeenja o zabrani obavljanja poslovne prakse ko-
ja se u smislu dijela III. Zakona (NEPOTENA POSLOVNA
PRAKSA - od lanka 116. do lanka 120.) smatra nepote-
nom. Odredbom stavka 6. propisano je da nadleni inspektor
RUJAN 2007.
nee donositi rjeenje o zabrani iz stavka 1. i stavka 2. u sluaju
kada trgovac utvrene nepravilnosti otkloni tijekom in-
spekcijskog nadzora, odnosno do donoenja rjeenja,
- donoenje rjeenja kojime se trgovcu nareuje otklanjanje
utvrene nepravilnosti i odreuje rok u kojem nepravil-
nost mora otkloniti.
80 Raunovodstvo i nancije
Nagoda.indd 80
alba izjavljena na rjeenje ne odgaa izvrenje rjeenja.
Odredbama stavka 4. propisano je donoenje rjeenja kojim se
trgovcu nareuje vraanje vie naplaenog, odnosno cjeloku-
pno uplaenog iznosa uveanog za zatezne kamate.
alba izjavljena na ovo rjeenje iz stavka 4. ne odgaa izvr-
enje rjeenja.
Odredbama lanka 144. propisane su novane kazne za prekr-
aj zbog krenja odredbi Zakona i to:
- za pravnu osobu od 10.000 do 100.000 kuna (stavak 1.),
- za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 10.000 do 15.000 kuna
(stavak 2.) te
- za fiziku osobu (obrtnika) od 5.000 do 15.000 kuna (stavak 3.).
Za radnika (osobu zaposlenu kod trgovca) je takoer, odred-
bom stavka 4., propisana mogunost novanog kanjavanja. Na-
ime, nadleni inspektor moe zbog 15 sluajeva kazniti radnika
na mjestu poinjenja prekraja novanom kaznom u iznosu od
500,00 kuna (mandatna kazna) za prekraje navedene u lanku
144. stavku 1. podstavcima: 1., 5., 7., 8., 10., 12., 13., 16., 18., 20.,
21., 22., 24., 27. i 28. Zakona.
Odredbama lanka 145. propisane su novane kazne:
- za pravnu osobu od 15.000 do 100.000 kuna (stavak 1.),
- za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 10.000 do 15.000
kuna (stavak 2.),
- za fiziku osobu (obrtnika) od 10.000 do 15.000 kuna (stavak
3.) te
- za odgovornu osobu u tijelu jedinice lokalne samouprave
(opine ili grada) od 5.000 do 15.000 kuna (stavak 4.).
Prema odredbi stavka 5., nadleni inspektor moe zbog devet
sluajeva kazniti radnika na mjestu poinjenja prekraja nova-
nom kaznom u iznosu od 500,00 kuna za prekraje navedene u
lanku 145. stavku 1. podstavcima: 3., 4., 5., 8., 9., 18., 19., 23. i
26. Zakona.
Nadleni inspektor nee podnijeti zahtjev za pokretanje
prekrajnog postupka (za prekraje iz lanka 144. i 145.!) ako
trgovac najkasnije u roku osam dana od dana provedenog in-
spekcijskog nadzora otkloni utvrene nepravilnosti sukladno
uputama iz rjeenja nadlenog inspektora.
Kako je lankom 153. Zakona o zatiti potroaa odreeno
da e se do dana stupanja na snagu propisa koje treba donijeti
ministar nadlean za poslove zatite potroaa primjenjivati
podzakonski akt donesen na temelju ovlasti za donoenje propisa
iz dosadanjeg Zakona o zatiti potroaa (Nar. nov., br. 96/03.),
skreemo pozornost da se do donoenja novog propisa i nadalje
primjenjuje Odluka o jedinstvenoj metodi izrauna realne godi-
nje kamatne stope na potroake kredite (Nar. nov., br. 30/05.).
Mladen NAGODA, Dravni inspektorat, Zagreb
8/22/07 3:26:38 PM

MR. DARKO TEREK
Zakon o tajnosti podataka i poslovna tajna
Novim Zakonom o tajnosti podataka (Nar. nov., br. 79/07.), koji je stupio
na snagu 7. kolovoza 2007. i kojim je ova materija usklaena sa suvremenim
standardima tajnosti podataka u zemljama EU i NATO-a, nisu ureena pitanja
poslovne i profesionalne tajne. Na ta se pitanja i nadalje primjenjuju odredbe
biveg Zakona o zatiti tajnosti podataka (Nar. nov., br. 108/96.).
1. ZAKON O TAJNOSTI
PODATAKA
Stari Zakon o zatiti tajnosti
podataka sadravao je rjeenja
koja vie nisu odgovarala suvre-
menim standardima tajnosti po-
dataka zemalja EU i NATO-a, te
drugih razvijenih demokratskih
zemalja. Zakon o zatiti tajnosti
podataka izmeu ostalog nije
sadravao meunarodno prihva-
enu podjelu na etiri stupnja taj-
nosti podataka (TOP SECRET,
SECRET, CONFIDENTIAL i
RESTRICTED), ve je sadravao
kompliciran sustav vrsta tajni (dravna, vojna i slubena tajna, s tim
da su posljednje dvije imale po tri stupnja tajnosti: vrlo tajno, tajno i
povjerljivo).
Zbog tih se, kao i nekih drugih razloga, pristupilo donoenju novog
Zakona koji je nazvan Zakonom o tajnosti podataka. Tim su Zakonom
utvreni temeljni pojmovi kao to su klasificirani i neklasificirani
podaci, utvreni su stupnjevi tajnosti u skladu sa standardima zemalja
EU, propisan je pristup tajnim podacima, njihova zatita i nadzor nad
provedbom Zakona.
Zakon o tajnosti podataka se odnosi na dravna tijela, tijela
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravne
osobe s javnim ovlastima te pravne i fizike osobe koje, u skladu
sa zakonom ostvare pristup ili postupaju s klasificiranim i nekla-
sificiranim podacima.
Prema zakonskoj definiciji klasificirani podatak je svaki do-
kument ili zapis, predmet, informacija, i sl., koji za svog vlasnika
ima vanost povjerljivosti i cjelovitosti, te kojeg je nadleno tijelo u
propisanom postupku oznailo kao klasificirani podatak i odredilo mu
stupanj tajnosti.
Neklasificirani je podatak onaj koji nema utvreni stupanj tajno-
sti, a koji se koristi u slubene svrhe.
Zakon o tajnosti podataka odreuje i pojam deklasifikacije po-
dataka (postupak u kojem se odreuje da je neki klasificirani podatak
postao neklasificirani), pojam vlasnika podatka, pojam certifikata, kao
uvjerenja o sigurnosnoj provjeri koje omoguuje pristup klasificiranim
podacima, i dr.
Stupanj tajnosti se moe odrediti samo klasificiranim podacima.
Stupnjevi tajnosti su usklaeni s meunarodno priznatim stupnje-
Terek-k.indd 81
ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
Struni lanak UDK 347.7
vima i obzirom na stupanj ugroenosti zatienih vrijednosti, oni se
mogu odrediti kao:
- vrlo tajni,
- tajni,
- povjerljivi, i
- ogranieni.
Ovim stupnjevima tajnosti se mogu odrediti (klasificirati) podaci
iz djelokruga dravnih tijela u podruju obrane, sigurnosno-obavje-
tajnog sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postup-
ka te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva ukoliko su
ti podaci od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Zakon o tajnosti podataka je utvrdio kojim se stupnjem tajnosti
mogu klasificirati koji podaci. Tako e se stupnjem tajnosti vrlo
tajno klasificirati podaci ije bi neovlateno otkrivanje nanijelo
nepopravljivu tetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Repu-
blike Hrvatske. Stupnjem tajnosti tajno e se klasificirati podaci
ije bi neovlateno otkrivanje teko natetilo nacionalnoj sigurnosti i
vitalnim interesima RH, dok e se kao povjerljivo klasificirati po-
daci ije bi neovlateno otkrivanje samo natetilo navedenim vitalnim
interesima. Stupnjem tajnosti ogranieno se klasificiraju podaci
ije bi neovlateno otkrivanje natetilo djelovanju i izvravanju zadaa
dravnih tijela u obavljanju poslova obrane, sigurnosno-obavjetajnog
sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, i dr.
Zakonom je odreeno koje su osobe ovlatene klasificirati
podatke kojim stupnjevima tajnosti. Tako su predsjednik RH, pred-
sjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Vlade RH ovlateni klasifici-
rati podatke stupnjevima vrlo tajno i tajno. Uz njih to ovlatenje
imaju i ministri, glavni dravni odvjetnik, naelnik Glavnog stoera
Oruanih snaga RH i elnici tijela sigurnosno-obavjetajnog sustava
RH.
Klasificiranje podataka stupnjevima tajnosti povjerljivo i ogra-
nieno mogu pored naprijed navedenih osoba provoditi i elnici
ostalih dravnih tijela.
Pristup klasificiranim podacima e u skladu sa Zakonom o tajnosti
podataka imati samo osobe kojima je to nuno za obavljanje njihovih
poslova i koje imaju izdano Uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj pro-
vjeri, tzv. certifikat. Zahtjev za izdavanje certifikata se podnosi Uredu
RUJAN 2007.
vijea za nacionalnu sigurnost. Taj Ured izdaje certifikat na temelju
sigurnosne provjere koju obavlja nadlena sigurnosno-obavjetajna
agencija.
Certifikat za pristup tajnim (klasificiranim) podacima nije po
zakonu potreban predsjedniku RH, predsjedniku Hravatskog sabora
i predsjedniku Vlade RH, to znai da oni za pristup tim podacima ne
moraju prolaziti sigurnosnu provjeru.
Raunovodstvo i nancije 81
8/22/07 1:20:12 PM
 ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA
Dana 7. kolovoza 2007. prestale su vaiti odredbe Zakona o
zatiti tajnosti podataka, osim odredbi navedenih u glavi VIII. i
IX. tog Zakona. Te se odredbe odnose na poslovnu i profesionalnu
tajnu.
2. POSLOVNA TAJNA
Poslovna tajna je i nadalje ureena odredbama glave VIII. Zako-
na o zatiti tajnosti podataka. Prema tom Zakonu poslovnu tajnu
predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna odreeni zakonom,
drugim propisom ili opim aktom trgovakog drutva, ustanove ili
druge pravne osobe. Poslovnu tajnu predstavljaju proizvodne taj-
ne, rezultati istraivakog ili konstrukcijskog rada te drugi podaci
zbog ijeg bi priopavanja neovlatenoj osobi mogle nastupiti tetne
posljedice za gospodarske interese pravne osobe koja je odreeni
podatak proglasila poslovnom tajnom.
U velikom broju sluajeva e se kao poslovna tajna tititi samo
podaci koji su kao takvi odreeni opim aktom neke pravne osobe:
trgovakog drutva, ustanove ili druge pravne osobe. Naime, same te
pravne osobe imaju interes da svoje proizvodne i ostale poslovne po-
datke proglase poslovnom tajnom. Meutim, opim aktom se ne moe
odrediti da se svi podaci iz poslovanja neke pravne osobe smatraju
poslovnom tajnom. Poslovnom tajnom se ne mogu odrediti niti po-
daci koji su od znaaja za poslovno povezivanje pravnih osoba, niti
podaci koji se odnose na zatieno tehniko unaprjeenje, otkrie odvjetnici, zdravstveni i socijalni radnici i druge slubene osobe,
ili pronalazak.
Osim podataka koje je sama odredila kao poslovnu tajnu, pravna
osoba je po zakonu duna kao takvu tajnu uvati i podatke:
- koje je kao poslovnu tajnu saznala od drugih pravnih osoba,
- koji se odnose na poslove to ih pravna osoba obavlja za potrebe
oruanih snaga, redarstvenih vlasti RH ili drugih javnih tijela, ako
su zatieni odgovarajuim stupnjem tajnosti,
- podatke koji sadre ponude na natjeaj ili drabu - do objavljivanja
rezultata natjeaja odnosno drabe, i
- podatke koji su zakonom, drugim propisom ili opim aktom done-
senim na temelju zakona utvreni tajnim podacima od posebnog
gospodarskog znaenja.
Podaci koji se smatraju poslovnom tajnom ne smiju se priopavati
niti initi dostupnim neovlatenim osobama, osim ako posebnim za-
konom nije to drugo odreeno. Poslovnu tajnu duni su uvati i svi
zaposlenici koji na bilo koji nain saznaju za podatak koji se smatra
poslovnom tajnom.
Podatke koji se smatraju poslovnom tajnom koja je utvrena opim
aktom trgovakog drutva, ustanove ili druge pravne osobe mogu dru-
gim osobama priopavati samo osobe koje su za to ovlatene tim
opim aktom. Opim aktom se poblie odreuju sluajevi i nain kad
se poslovna tajna utvrena tim aktom moe priopavati drugim osoba-
ma, osobe koje su to ovlatene initi te osobe kojima se takvi podaci
mogu priopavati.
U trgovakom drutvu, ustanovi ili drugoj pravnoj osobi se odreuje
ovlatena osoba ili se osniva posebno tijelo koje se bavi pitanjima po-
slovne tajne. Ta osoba ili tijelo ima uvid u poslovne tajne i ima zadau
njihovog uvanja. Takoer ima pravo odluiti koje se osobe (zaposlenici)
mogu ovlastiti za uvanje poslovne tajne, odnosno kojima se poslovna
tajna moe priopiti.
Opim aktom pravne osobe o poslovnoj tajni se poblie odreuje
RUJAN 2007.
nain uporabe i uvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom, te
mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za uvanje poslovne tajne.
Napominjemo da smo ogledni primjerak Pravilnika o poslovnoj
tajni objavili u asopisu Raunovodstvo i financije broj 11 iz 2005.
godine. Obzirom da i dalje ostaje na snazi propis na kojem je taj ogledni
primjerak utemeljen, isti se moe koristiti i nakon stupanja na snagu
Zakona o tajnosti podataka.
82 Raunovodstvo i nancije
Terek-k.indd 82
Zakon o zatiti tajnosti podataka je propisao i sluajeve kad se
priopavanje podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu nee
smatrati povredom. Tako se nee smatrati povredom uvanja poslovne
tajne priopavanje podataka koji se smatraju poslovnom tajnom ako se
to priopavanje obavlja fizikim osobama ili pravnim osobama kojima
se takvi podaci mogu ili moraju priopavati:
- na temelju zakona i drugih propisa, i
- na temelju ovlasti koja proizlazi iz dunosti koju obavljaju, poloaja
na kojem se nalaze ili radnog mjesta na kojem su zaposleni.
Takoer se nee smatrati povredom uvanja poslovne tajne priop-
avanje podataka na sjednicama, ako je takvo priopavanje nuno za
obavljanje poslova. U tom sluaju ovlatena osoba koja na sjednici pri-
opava podatke koji se smatraju poslovnom tajnom duna je upozoriti
nazone da se ti podaci smatraju poslovnom tajnom, a nazoni su duni
ono to tom prilikom saznaju uvati kao poslovnu tajnu.
Povredom uvanja poslovne tajne takoer se nee smatrati sluaj kad
to neka osoba uini u prijavi kaznenog djela ili prekraja nadlenom
tijelu, ili ako te podatke priopi nadzornom tijelu (npr. Dravnom
inspektoratu) radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa.
3. PROFESIONALNA TAJNA
Profesionalna tajna je u Zakonu o zatiti tajnosti podataka defi-
nirana kao tajna koju u obavljanju svog poziva saznaju sveenici,
a koja se odnosi na osobne i obiteljske prilike njihovih stranaka.
Osim ove, taj Zakon u vezi s profesionalnom tajnom ne sadri nikakve
druge odredbe.
Meutim, u nekim posebnim zakonima kao to su: Zakon o odvjet-
nitvu (Nar. nov., br. 9/94.), Zakon o parninom postupku (Nar. nov.,
br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01. i 117/03.), Zakon o lijenitvu (Nar.
nov., br. 121/03.) propisana je obveza uvanja profesionalne tajne.
Tako je u Zakonu o parninom postupku propisana mogunost da
svjedok moe uskratiti svjedoenje o:
- onome to mu je stranka povjerila kao svom punomoniku,
- onome o emu se stranka ili druga osoba ispovijedila kao vjerskom
ispovjedniku, i
- injenicama to ih je svjedok saznao kao odvjetnik, lijenik ili u
obavljanju kakva drugog slinog poziva u kojem postoji obveza
uvanja profesionalne tajne.
Zakon o odvjetnitvu takoer odreuje da je odvjetnik duan uvati
kao odvjetniku tajnu sve to mu je stranka povjerila ili to je u zastupa-
nju stranke saznao. Tu su tajnu dune uvati i druge osobe koje rade ili
su radile u odvjetnikom uredu.
U vezi s lijenikom tajnom se u Zakonu o lijenitvu navodi da je
lijenik duan uvati kao lijeniku tajnu sve to sazna o pacijentu koji
mu se obratio za lijeniku pomo, a u vezi je s njegovim zdravstvenim
stanjem.
4. ZAKLJUAK
Pitanja zatite tajnosti podataka su, kao to smo to ve naveli, jednim
dijelom ureena novim Zakonom o tajnosti podataka. Tim su Zakonom
ureeni temeljni principi zatite tajnosti podataka u dravnoj upravi. Po-
druja poslovne i profesionalne tajne su i nadalje ostala ureena starim
Zakonom o zatiti tajnosti podataka.
Osim ovim zakonima, dio ove problematike je ureen Zakonom o
zatiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 103/03 i 118/06.) i Zakonom o
pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 172/03.).
Mr. Darko TEREK, odvjetnik, Zagreb
8/22/07 1:20:14 PM

MR. SC. JASENKA TIGLEC
Novi Zakon o pruanju usluga u turizmu
Novi Zakon o pruanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07.) stupa na
snagu 15. rujna 2007. godine osim odredbi ija je primjena vezana za dan
prijama Hrvatske u lanstvo Europske unije. Ovaj Zakon u odnosu na dosadanji
Zakon o turistikoj djelatnosti donosi niz novina o kojima autorica pie u
nastavku.
1. UVOD
Donoenje novog propisa koji ureuje pruanje usluga u tu-
rizmu bilo je predvieno Planom usklaivanja zakonodavstva Re-
publike Hrvatske s pravnom steevinom Europske unije za 2006.
godinu, a sukladno prihvaenom Planu provedbe Sporazuma o
stabilizaciji i pridruivanju za 2006. godinu, odnosno Nacional-
nim programom Republike Hrvatske za pridruivanje Europskoj
uniji za 2006. godinu. Pored toga i Strategijom razvoja hrvatskog
turizma do 2010. godine obuhvaeno je donoenje novog Zakona
o turistikoj djelatnosti. Budui da teorija ne poznaje pojam turi-
stike djelatnosti, kao zatvoreni skup reguliranih usluga i odnosa,
prihvaen je prijedlog struke da naziv novog zakona bude Zakon
o pruanju usluga u turizmu. Novi Zakon Hrvatski sabor donio je
na sjednici odranoj 15. lipnja 2007. godine, a objavljen je u Nar.
nov., br. 68/07., sa stupanjem na snagu 15. rujna 2007. godine,
osim odredaba lanka 22. stavka 2., lanka 26. stavka 4. i lanka
37. stavka 3. tog Zakona (tj. odredbi koje se odnose na voditelja
poslovnice, turistikog vodia i turistikog pratitelja kojima je
propisano da se istima smatraju i dravljani drava lanica Eu-
ropske unije i Europskog ekonomskog prostora koji ispunjavaju
uvjete propisane ovim Zakonom) koji stupaju na snagu na dan
prijama Republike Hrvatske u lanstvo Europske unije. Danom
stupanja na snagu tog Zakona (tj. s danom 15. rujna 2007. godine)
prestaje vrijediti Zakon o turistikoj djelatnosti (Nar. nov.,
Stiglec-k.indd 83
TURIZAM
Struni lanak UDK 347.7
br. 8/96., 19/96., 76/98. i 76/99.) i odredbe lanka 58. stavka 5.
Zakona o Dravnom inspektoratu (Nar. nov., br. 76/99. - 140/05.)
u dijelu koji se odnosi na provedbu inspekcijskog nadzora u po-
druju turistike djelatnosti.
Novi bi Zakon trebao pridonijeti, osim usklaivanja s pravnom
steevinom Europske unije, veoj profesionalnosti u pruanju
usluga u turizmu, a time i boljoj zatiti korisnika usluga, lakem
poslovanju subjekata koji pruaju usluge u turizmu, razvoju
specifinih oblika turizma, te smanjenju sive ekonomije i rada na
crno.
2. TO DONOSI NOVI ZAKON?
Uslugama u turizmu smatraju se sljedee usluge:
- pruanje usluga turistike agencije,
- pruanje usluga turistikog vodia, turistikog pratitelja, turi-
stikog animatora, turistikog zastupnika,
- turistike usluge u nautikom turizmu,
- turistike usluge u seljakom gospodarstvu ili obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu,
- turistike usluge u ostalim oblicima turistike ponude i ostale
usluge koje se pruaju turistima u svezi s njihovim putovanjem
i boravkom.
Novim Zakonom, znatno je proiren krug subjekata koji
mogu pruati usluge u turizmu. Tako, pored trgovakih drutava,
zadruga, trgovaca pojedinaca i obrtnika koji ispunjavaju uvjete
propisane za pruanje turistikih usluga, turistike usluge mogu
pruati i javne ustanove koje upravljaju zatienim podru-
jima prirode, ali samo za potrebe podruja kojim upravljaju.
Odreene turistike usluge mogu pruati i: u zdravstvenom
turizmu specijalne bolnice i ljeilita, ustanove u kulturi,
udruge, kole i druge odgojno-obrazovne ustanove te fizike
osobe koje za pruanje tih usluga nisu registrirane kao obrt-
nici ili trgovci pojedinci.
Pri pruanju usluga u turizmu navedene pravne i fizike
RUJAN 2007.
osobe dune su:
- objaviti uvjete, sadraj i cijenu svake pojedine usluge i pridr-
avati se tih uvjeta, sadraja i cijena;
- za svaku izvrenu uslugu, korisniku izdati raun, kartu ili
potvrdu s brojem kojom se potvruje primitak uplate i uvati
kopije tih dokumenata najmanje tri godine (ranije godinu
dana) od dana njihovog izdavanja;
Raunovodstvo i nancije 83
8/22/07 3:28:16 PM
 TURIZAM
- postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i
obiajima (panja dobrog strunjaka) te
- voditi knjigu albe.
Odreene usluge u turizmu mogu pruati udruge, kole i
druge odgojno-obrazovne ustanove. Prema odredbama lanka
6. Zakona sindikati, udruge umirovljenika, udruge planinara i
sline udruge mogu organizirati paket aranman i/ili izlet iskljui-
vo za svoje lanove, s tim da paket aranman moe trajati do dva
dana ukljuujui najvie jedno noenje. Takvo putovanje udruge
mogu organizirati samo povremeno i bez svrhe stjecanja dobiti.
Promidba i predstavljanje navedenog putovanja ne moe se
obavljati sredstvima javnog priopavanja. kola, odnosno druga
odgojno-obrazovna ustanova moe za svoje uenike, odnosno
polaznike organizirati izlet, ali samo radi ostvarivanja nastav-
nih i odgojno-obrazovnih sadraja i postizanja svojih ciljeva
i zadaa koji se organiziraju kao djelatnost kole, odnosno
odgojno-obrazovne ustanove.
Udruge, kole i druge odgojno-obrazovne ustanove dune su
organizaciju navedenih putovanja prijaviti nadlenoj ispostavi
podrune jedinice Dravnog inspektorata prema svome sjeditu,
najkasnije tri dana prije poetka putovanja. I udruge i kole za
organizaciju navedenih putovanja (kole za organizaciju izleta)
dune su koristiti samo prijevozna sredstva u kojima su putnici i
prtljaga osigurani.
Odredbe Zakona ne primjenjuju se na putovanja koja bez
svrhe stjecanja dobiti organiziraju izviake (skautske) udruge
za svoje lanove u svojim objektima ili opremi za kampiranje i
amaterski portski klubovi radi odlaska na pripreme i natjecanja.
Udruge, kole i druge odgojno-obrazovne ustanove dune su pri
pruanju usluga postupati sukladno lanku 4. Zakona, ime su
osim to se tie obveze voenja knjige albi, izjednaeni s ostalim
pruateljima usluga u turizmu.
3. USLUGE TURISTIKIH AGENCIJA
Turistika agencija moe pruati sljedee usluge:
1. organiziranje paket aranmana, sklapanje i provedba ugovora
o paket aranmanu, organiziranje izleta, sklapanje i provedba
ugovora o izletu,
2. organiziranje kongresa,
3. posredovanje u sklapanju ugovora o organiziranom putovanju
(paket aranman i izlet),
4. posredovanje ugostiteljskih usluga (prodaja i rezervacija
smjetaja i drugih ugostiteljskih usluga),
5. posredovanje usluga prijevoza (prodaja putnih karata i rezer-
vacija mjesta za sva prijevozna sredstva),
6. organiziranje prihvata i transfera putnika,
7. posredovanje u pruanju usluga u posebnim oblicima turisti-
ke i ugostiteljske ponude,
8. organiziranje i posredovanje u pruanju usluga turistikih
vodia, turistikih pratitelja i usluga upravljanja plovnim
objektima nautiara (skipera),
9. zastupanje domaih i stranih putnikih agencija,
RUJAN 2007.
10. davanje turistikih obavijesti i promidbenog materijala,
11. posredovanje u sklapanju ugovora o osiguranju putnika i prt-
ljage,
12. pomo u pribavljanju putnih isprava, viza i drugih isprava
potrebnih za prijelaz granice i boravak u inozemstvu, isprava
za lov, ribolov, ronjenje, plovidbu nautiara te drugih isprava
84 Raunovodstvo i nancije
Stiglec-k.indd 84
potrebnih za organizaciju i provoenje razliitih oblika turi-
stike ponude,
13. rezervacija, nabava i prodaja ulaznica za sve vrste priredbi, mu-
zeja i dr., te prodaja robe vezane za potrebe putovanja (razne
putne potreptine, suveniri, turistike publikacije, i sl.),
14. organizacija i pruanje usluga u svezi s poslovanjem karticama
i putnikim ekovima te pruanje mjenjakih usluga sukladno
posebnim propisima,
15. iznajmljivanje i posredovanje u iznajmljivanju vozila, letjelica i
plovnih objekata,
16. agencijsko-pomorske usluge za prihvat i opremu plovnih obje-
kata u nautikom turizmu.
Usluge pod to-
kama 1. do 9. moe
pruati samo turisti-
ka agencija. Iznimno
pravne i fizike osobe
mogu na plovnom
objektu, koji je kate-
goriziran kao plovni
objekt nautikog turiz-
ma organizirati puto-
vanja (paket aranman
i izlet), sklapati ugovore o istom te ih provoditi na tom plovnom
objektu, bez osnivanja turistike agencije, pod uvjetom da je ta oso-
ba registrirana za pruanje usluga organiziranja putovanja (paket
aranman i izlet). Ako navedeno putovanje ukljuuje obilazak
turistikih cjelina (lokaliteta), tada se za njihovo razgledavanje
mora koristiti ovlatenog turistikog vodia.
Prodaja i rezerviranje (bukiranje) naprijed navedenih usluga
moe se obavljati na plovnom objektu, neposredno uz mjesto
priveza plovnog objekta, na za to predvienom mjestu u objektu
smjetaja gostiju, ili na prostoru kojeg moe odlukom odrediti
predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave ili luka uprava,
ili uz suglasnost korisnika prostora sukladno posebnom propisu, ili
putem turistikih agencija.
Hrvatski ferijalni i hostelski savez moe, u svrhu promicanja
omladinskog (mladenog) turizma i turistike kulture mladih, u
svojim poslovnim prostorima, za svoje lanove i lanove meu-
narodnih udruga omladinskog (mladenog) turizma kojih je savez
lan, pruati odreene usluge turistike agencije (navedene pod
tokama 1., 4., 5., 7., 10., 11. i 13.).
Novo je u Zakonu i to, da turistika agencija smije orga-
nizirati ili posredovati uslugu smjetaja samo za smjetajne
kapacitete pruatelja ugostiteljskih usluga koji je za pruanje
tih usluga ishodio rjeenje nadlenog tijela.
Turistika agencija duna je koristiti naznaku turistika agen-
cija, kao pobliu naznaku djelatnosti. Iznimno, umjesto naznake
turistika agencija moe se koristiti i naznaka putnika agencija.
Pored navedenog, turistika agencija moe, uz naznaku kojom se
obiljeava ime turistike agencije, koristiti i izraze uobiajene u
turistikom poslovanju, kao to su: tours, travel, i sl.
Zakonom su uvedene i neke nove obveze, kojih se je u svom
poslovanju duna pridravati turistika agencija, a ponajprije su
u funkciji zatite korisnika usluge. Tako je turistika agencija
duna:
- na ulazu u poslovnicu odnosno poslovni prostor vidno izloiti
natpisnu plou na kojoj je istaknuta tvrtka i sjedite turistike
agencije;
8/22/07 3:28:17 PM

- na ulazu u poslovnicu odnosno poslovni prostor vidno ista-
knuti radno vrijeme i pridravati se istaknutog radnog vreme-
na;
- ako zastupa druge turistike agencije izjasniti se o svojstvu u
kojem nastupa i koja ovlatenja ima;
- u svim reklamnim i promidbenim materijalima kao i u svim
poslovnim dokumentima vidljivo naznaiti tvrtku i sjedite te
identifikacijski kod turistike agencije;
- uvati, kao poslovnu tajnu, sve to je saznala o putniku i bez
njegovog odobrenja, osim u zakonom propisanim sluajevima,
nikome ne smije priopiti: njegovu adresu, mjesto i vrijeme
putovanja, boravka, uplaenu cijenu, kao ni imena njegovih
suputnika;
- putniku pruiti usluge utvrene u ugovoru;
- upoznati putnika sa sadrajem vaeeg ugovora o osiguranju
od odgovornosti za tetu koju prouzroi putniku neispunje-
njem, djelominim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem
obveza koje se odnose na paket aranman te
- ponuditi putniku osiguranje od posljedica nesretnog sluaja
i bolesti na putovanju, oteenja i gubitka prtljage, drago-
voljno zdravstveno osiguranje za vrijeme puta i boravka u
inozemstvu, osiguranje otkaza putovanja te osiguranje kojim
se osiguravaju trokovi pomoi i povratka putnika u mjesto
polazita u sluaju nesree i bolesti te ga upoznati sa sadra-
jem.
Turistika agencija koja organizira paket aranman i izlet,
ili prua uslugu transfera putnika duna je koristiti prijevozna
sredstva u kojima su putnici osigurani od posljedica nesretnog
sluaja i prtljaga od gubitka i oteenja, kao i ugostiteljske
objekte u kojima su korisnici usluga osigurani od posljedica
nesretnog sluaja.
Pored navedenih obveza, propisano je da je turistika agencija
duna prijevoz putnika obavljati vlastitim prijevoznim sredstvima
ili prijevoznim sredstvima drugih prijevoznika sukladno posebnim
propisima koji ureuju prijevoz putnika. Meu obvezama turisti-
kih agencija, koje organiziraju paket aranman i izlet, propisano
je da je turistika agencija duna tijekom cijelog putovanja
koristiti najmanje jednog turistikog pratitelja, za svaku
grupu od 15 do 75 putnika, a da je za razgledavanje turistikih
cjelina (lokaliteta), obvezna koristiti turistikog vodia koji
je ovlaten za pruanje usluga turistikog vodia za tu turistiku
cjelinu (lokalitet), odnosno osobu koja obavlja poslove strunog
voenja u muzeju, galeriji, zatienom podruju prirode, na arhe-
olokom lokalitetu i sl. (gorski vodi, planinski vodi, speleoloki
vodi, voditelj u ronilakom turizmu te vodi u lovu i ribolovu).
Turistika agencija je za svaki paket aranman i izlet
koji organizira duna izdati program, prospekt ili katalog
(promidbeni materijal - tiskani ili elektroniki) kojeg treba
staviti na raspolaganje putniku prije sklapanja ugovora o
organiziranju putovanja. Program ovisno o uslugama mora
sadravati obavijesti o: cijeni putovanja, odreditu (desti-
naciji), sredstvu, karakteristikama i kategoriji prijevoza, vrsti
smjetajnog objekta, njegovoj lokaciji i kategoriji te turistikoj
klasifikaciji prema pravu drave u kojoj se objekt nalazi, broju
dnevnih obroka, planu putovanja, iznosu ili postotku predujma
te o broju i iznosu obroka otplate ostatka cijene, graninim,
viznim, i zdravstvenim formalnostima u pogledu putovanja i
boravka u odreditu, najmanjem broju putnika koji je potre-
Stiglec-k.indd 85
TURIZAM
ban za organiziranje putovanja te o roku u kojem e putnik
biti obavijeten o otkazivanju putovanja ako za putovanje nije
prijavljen dovoljan broj putnika.
Posebno su propisane obveze za turistiku agenciju koja
organizira paket aranman, pa je turistika agencija duna:
za svaki paket aranman osigurati jamevinu kod banke ili
osiguravajueg drutva radi naknade putniku: plaene cijene
putovanja, ako zbog platne nemogunosti ili steaja turistike
agencije izostanu usluge putovanja i trokova, koji su nastali
zbog platne nemogunosti ili steaja putnike agencije za
povratak putnika u mjesto polaska. Jamevina moe biti u
obliku police osiguranja, gotovinskog pologa ili bankovnog
jamstva (garancije). Turistika agencija duna je putniku
prilikom uplate iznosa za turistiki paket aranman, izdati
potvrdu o osiguranju jamevine koja mu omoguava neposred-
no ostvarivanje prava na spomenutu naknadu prema banci ili
osiguravajuem drutvu.
Meu novim obvezama, koje su u funkciji zatite putnika, ali
i same turistike agencije propisana je i obveza da je turistika
agencija koja organizira paket aranman duna s osiguravateljem
sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu koju pro-
uzroi putniku neispunjenjem, djelominim ispunjenjem ili neu-
rednim ispunjenjem obveza koje se odnose na paket aranman.
3.1. Poslovnica i poslovni prostor
Za pruanje usluga, turistika agencija mora imati poslov-
nicu, odnosno poslovni prostor koji ispunjava uvjete glede
ureenja i opremljenosti, kao i osoblje prema vrsti usluga
koje prua. Pravna ili fizika osoba ne moe pruati usluge
turistike agencije prije nego to ishodi rjeenje ureda drav-
ne uprave u upaniji odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba
nadlenom za poslove turizma (u daljnjem tekstu: nadleni ured)
prema sjeditu, odnosno mjestu poslovnice, odnosno poslov-
nog prostora turistike agencije kojim se utvruje da ispunjava
propisane uvjete. Navedeno rjeenje mora se ishoditi za svaku
poslovnicu, odnosno poslovni prostor turistike agencije. Ispu-
njavanje propisanih uvjeta nadleni ured utvruje rjeenjem u
roku 30 dana (po dosadanjem Zakonu propisano je 15 dana)
od dana uredno podnesenog zahtjeva, koje se upisuje u Upisnik
turistikih agencija kojeg vodi nadleni ured. Turistika agencija
je obvezna svaku promjenu podataka utvrenih rjeenjem prijaviti
u roku osam dana, od dana nastale promjene, nadlenom uredu,
o emu ured donosi rjeenje koje se upisuje u Upisnik turistikih
agencija.
Posebno je propisano u kojim sluajevima je turistika agen-
cija duna imati poslovnicu, a kada poslovni prostor, uvjete koje
mora ispunjavati poslovnica, iznimke od obveze ispunjavanja tih
uvjeta, te pod kojim uvjetima i na kojim mjestima moe turistika
agencija pruati usluge izvan poslovnice. Tako je propisano da
turistika agencija koja neposredno prua usluge putniku mora
imati poslovnicu. Iznimno, turistika agencija koja neposred-
no prua usluge putniku putem interneta (internet prodaja)
RUJAN 2007.
ne mora imati poslovnicu, ali mora imati poslovni prostor.
Turistika agencija iznimno moe neposredno pruati usluge
putniku i izvan poslovnice, i to: na za to predvienom mjestu u
objektu smjetaja gostiju, na prostoru kojeg moe odlukom odre-
diti predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave ili luka
uprava, ili uz suglasnost korisnika prostora sukladno posebnom
propisu.
Raunovodstvo i nancije 85
8/22/07 3:28:18 PM
 TURIZAM
3.2. Voditelj poslovnice
Odredbe koje ureuju obvezu da turistika agencija ima vo-
ditelja poslovnice propisuju neke novine. Tako je propisano da
turistika agencija koja neposredno prua usluge mora u sva-
koj poslovnici imati najmanje jednog zaposlenog voditelja po-
slovnice, a ukoliko nema poslovnicu najmanje jednu zaposlenu
osobu koja ispunjava uvjete za voditelja poslovnice, u punom
radnom vremenu. U sluaju opravdane sprijeenosti (bolovanje,
porodni dopust, prestanak radnog odnosa, i sl.) voditelja poslovnice,
odnosno naprijed navedene osobe zaposlene u turistikoj agenciji,
turistika agencija moe privremeno, ali ne due od est mjeseci
u tri godine, za vritelje tih poslova odrediti osobu koja ispunjava
uvjete propisane za voditelja poslovnice, osim to ne mora ispunja-
vati uvjet glede poloenog strunog ispita za voditelja poslovnice i
dvije godine radnog staa na odgovarajuim poslovima u turistikoj
agenciji ili drugim odgovarajuim poslovima u turizmu.
Voditelj poslovnice odgovoran je za rad u poslovnici, a na-
vedene osobe odgovorne su za rad u turistikoj agenciji, kao i
voditelj poslovnice. Nadalje je propisano tko se smatra i tko moe
biti voditelj poslovnice, uvjeti koje mora ispunjavati voditelj
poslovnice te dokazi o ispunjavanju uvjeta. Tako je propisano
da se u smislu Zakona voditeljem poslovnice smatra dravljanin
Republike Hrvatske koji ispunjava uvjete za voditelja poslovnice
propisane Zakonom, ali i dravljani drava lanica Europske
unije i Europskog ekonomskog prostora koji ispunjavaju uvjete
za voditelja poslovnice propisane ovim Zakonom.
Voditelj poslovnice treba ispunjavati sljedee uvjete: da je
poslovno sposoban, da ima najmanje srednju strunu spremu, da
aktivno zna najmanje jedan svjetski jezik i poznaje jo jedan, te
poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za obavljanje rukovoditelja
poslovnice, da ima poloen struni ispit za voditelja poslovnice i
dvije godine radnog staa na odgovarajuim poslovima u turistikoj
agenciji ili drugim odgovarajuim poslovima u turizmu, da mu nije
pravomonom sudskom presudom ili rjeenjem o prekraju izre-
ena mjera sigurnosti ili zatitna mjera zabrane obavljanja poslova
voditelja poslovnice, dok ta mjera traje.
Strani dravljani koji u Republici Hrvatskoj imaju registrirano
vlastito trgovako drutvo ili obrt za pruanje usluga turistike
agencije ili imaju odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj
mogu obavljati poslove voditelja poslovnice uz suglasnost Mini-
starstva ukoliko ispunjavaju naprijed navedene uvjete.
Struni ispit za voditelja poslovnice polae se pred ispitnom
komisijom koju rjeenjem imenuje ministar pri odgovarajuem
visokom uilitu, prema utvrenom ispitnom programu, kojeg pra-
vilnikom propisuje ministar. O poloenom strunom ispitu izdaje
se uvjerenje.
4. USLUGE TURISTIKOG VODIA,
TURISTIKOG PRATITELJA, TURISTIKOG
ANIMATORA I TURISTIKOG ZASTUPNIKA
Novi Zakon za
razliku od dosadanjeg
RUJAN 2007.
Zakona o turistikoj
djelatnosti propisuje da
usluge turistikog vodia
i turistikog pratitelja
mogu pruati i dravljani
drava lanica Europske
86 Raunovodstvo i nancije
Stiglec-k.indd 86
unije i Europskog ekonomskog prostora, ali tek nakon prijama
Hrvatske u lanstvo Europske unije.
Kao novina, propisano je i da turistiki vodi moe pruati
uslugu na podruju turistikih cjelina (lokaliteta) i na ostalom po-
druju Hrvatske koje nije odreeno kao turistika cjelina (lokali-
tet) ako je poloio opi dio strunog ispita za turistikog vodia, te
posebni dio toga strunog ispita koji se odnosi na turistike cjeline
(lokalitete) te da ministar pravilnikom propisuje popis turistikih
cjelina (lokaliteta) po upanijama uz prethodno miljenje ministra
nadlenog za kulturu i zatiena podruja prirode.
Zakonom je, takoer, propisano da turistiki vodi moe osob-
no pruati usluge turistikog vodia i kao obrtnik ili trgovako
drutvo. Novo je i to, da je Zakonom omogueno da udruge turi-
stikih vodia mogu u ime i za raun svojih lanova posredovati
u pruanju usluga turistikog vodia uz obvezu izdavanja rauna
korisniku usluga. 1
5. TURISTIKE USLUGE U NAUTIKOM
TURIZMU
Usluge u nauti-
kom turizmu su:
1. iznajmljivanje veza
u lukama nautikog
turizma za smjetaj
plovnih objekata
i turista-nautiara
koji borave na nji-
ma,
2. iznajmljivanje plovnih objekata s posadom ili bez posade, s
pruanjem ili bez pruanja usluge smjetaja, radi odmora, re-
kreacije i krstarenja turista nautiara charter, crusing, i sl.),
3. usluge upravljanja plovnim objektom turista nautiara,
4. prihvat, uvanje i odravanje plovnih objekata na vezu u moru i
suhom vezu,
5. usluge opskrbe turista nautiara (vodom, gorivom, namirnica-
ma, rezervnim dijelovima, opremom, i sl.),
6. ureenje i pripremanje plovnih objekata,
7. davanje razliitih informacija turistima nautiarima (vremenska
prognoza, nautiki vodii, i sl.),
8. druge usluge za potrebe nautikog turizma.
U vezi s pruanjem ovih usluga, u odnosu na dosadanji Zakon
o turistikoj djelatnosti, novina je to da se jasnije odreuje da je,
izmeu ostalog, usluga u nautikom turizmu iznajmljivanje veza u
lukama nautikog turizma za smjetaj plovnih objekata i turista
- nautiara koji borave na njima. Pored navedenog, Zakonom nije
omogueno da pojedine usluge u nautikom turizmu moe pru-
ati i graanin, ako ispunjava propisane uvjete (kako je to bilo
propisano u dosadanjem Zakonu o turistikoj djelatnosti).
6. TURISTIKE USLUGE U SELJAKOM
GOSPODARSTVU ILI OBITELJSKOM
POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU
U Zakonu je propisana mogunost da se turistike usluge radi
odmora i rekreacije turista mogu pruati u seljakom gospodar-
1
O uslugama turistikih vodia, pratitelja, animatora i zastupnika vidjeti u
lanku autorice Koraljke Ladei-Masnec u ovom broju.
8/22/07 3:28:19 PM

stvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu upisanom u
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i u umama umoposjed-
nika upisanih u Upisnik umoposjednika sukladno propisima
iz nadlenosti ministarstva nadlenog za poljoprivredu. Pod nave-
denim uslugama, podrazumijevaju se poljoprivredne, umarske i
sline aktivnosti koje su vezane uz seljako gospodarstvo (berba
voa i povra, ubiranje ljetine, iznajmljivanje konja za jahanje,
i sl.), te se takve usluge mogu pruati za najvie 50 turista
istodobno. Ministar moe za pruanje navedenih usluga propisati
pravilnikom minimalne uvjete. Za pruanje navedenih turistikih
usluga, lan seljakog gospodarstva duan je ishoditi rjeenje o
odobrenju za pruanje turistikih usluga u seljakom gospodar-
stvu nadlenog ureda prema mjestu pruanja usluga. Iznimno,
propisana je mogunost da lan seljakog gospodarstva koji je
ishodio rjeenje o odobrenju za pruanje ugostiteljskih usluga u
seljakom domainstvu sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelat-
nosti moe pruati turistike usluge na svom gospodarstvu, uz
ispunjavanje propisanih uvjeta, bez ishoenja posebnog rjeenja,
to predstavlja novinu u Zakonu.
7. TURISTIKE USLUGE U OSTALIM OBLICIMA
TURISTIKE PONUDE
Turistike usluge mogu se pruati i u posebnim oblicima tu-
ristike ponude: seoskom, zdravstvenom, wellness, kongresnom,
za mlade, pustolovnom, lovnom, portskom, golf-turizmu, port-
skom ili rekreacijskom ribolovu na moru, portskom ribolovu na
slatkim vodama kao dodatna djelatnost u uzgoju morskih i slatko-
vodnih riba, rakova i koljaka i dr., a mogu ih pruati trgovaka
drutva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju
propisane uvjete.
Za pruanje ovih turistikih usluga, pravna ili fizika osoba
duna je ishoditi rjeenje o odobrenju za pruanje tih turistikih
usluga nadlenog ureda prema mjestu pruanja usluga te se na
odgovarajui nain, to se tie zahtjeva, izdavanja, sadraja i
prestanka vaenja rjeenja primjenjuju odredbe koje se odnose na
izdavanje rjeenja o pruanju usluga turistike agencije. Zakonom
je, takoer, propisano da za pojedine posebne oblike turistike po-
nude, a ovisno od interesa Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske ili
Ministarstvo moe donijeti posebne programe. Naprijed navedeno
predstavlja novinu u Zakonu.
Stiglec-k.indd 87
TURIZAM
8. OSTALE TURISTIKE USLUGE
Ostale turistike usluge su: iznajmljivanje pribora i opreme
za port i rekreaciju kao to su sandoline, daske za jedrenje, bicikli
na vodi, suncobrani, lealjke, i sl. Ostale turistike usluge prema
ovom Zakonu mogu pruati trgovaka drutva, zadruge, trgovci
pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju propisane uvjete. Pravna ili
fizika osoba koja prua navedene usluge duna je korisnike uslu-
ga osigurati od posljedica nesretnog sluaja. Predstavniko tijelo
jedinice lokalne samouprave odlukom propisuje uvjete i mjesta za
pruanje navedenih usluga iz stavka 1. ovoga lanka. Za pruanje
ovih turistikih usluga pravna ili fizika osoba duna je ishoditi
rjeenje o odobrenju za pruanje tih turistikih usluga nadlenog
ureda prema mjestu pruanja usluga.
Novina je u Zakonu to te usluge vie ne mogu pruati i
graani bez registrirane djelatnosti (kako je to bilo propisano
u dosadanjem Zakonu o turistikoj djelatnosti), kao i to da
predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno (a ne
fakultativno, kako je to bilo propisano u dosadanjem Zakonu),
propisuje uvjete i mjesta za pruanje navedenih usluga.
9. TURISTIKE USLUGE KOJE UKLJUUJU
PORTSKO- REKREATIVNE ILI PUSTOLOVNE
AKTIVNOSTI
Nova vrsta usluga u turizmu za koje su propisani uvjeti ovim
Zakonom jesu usluge koje ukljuuju portsko-rekreativne ili
pustolovne aktivnosti (skijanje, ronjenje, jedrenje, jahanje, gor-
sko-planinsko voenje, splavarenje, ukljuujui i rafting, vonju
kanuima i drugim slinim plovilima, padobransko jedrenje /pa-
ragliding/, skakanje s uetom /bungee-jumping/, i sl.). Poseban
uvjet koji je propisan za pruanje ovih usluga je da ih pruaju
struno osposobljene osobe (treneri, instruktori, uitelji, vodi-
telji, vodii, i sl.). Prije zapoinjanja pruanja tih usluga pruatelj
usluge je obvezan istaknutom informacijom u pisanom obliku, te
usmeno, upoznati korisnika usluge s vrstama rizika provoenja
usluge. Za pruanje navedenih usluga, pruatelj usluge obvezan
je osigurati korisnike usluga od posljedica nesretnog sluaja.
Osobama mlaim od 18 godina navedene usluge mogu se pru-
ati samo uz pisanu suglasnost roditelja, odnosno skrbnika.
Pruatelj tih usluga moe odbiti pruanje usluga osobi mlaoj od
18 godina, bez obzira na suglasnost roditelja odnosno skrbnika.
Zakonom je dana ovlast ministru da moe pravilnikom propi-
sati, uz suglasnost ministra nadlenog za obrazovanje i/ili port
uvjete za pruanje navedenih turistikih usluga, tehnike uvjete
sredstava kojima se pruaju te usluge te nain i program strunog
osposobljavanja osoba koji nisu ureeni posebnim propisom.
10. NADZOR I KAZNENE MJERE
Upravni nadzor nad primjenom Zakona i propisa donesenih na
RUJAN 2007.
temelju Zakona obavlja Ministarstvo, a inspekcijski nadzor pro-
vode gospodarski inspektori Dravnog inspektorata (u daljnjem
tekstu: gospodarski inspektor) i drugi inspektori, svaki u okviru
svoje nadlenosti, sukladno posebnim propisima.
U vezi sa suzbijanjem nelegalnog pruanja usluga u turizmu iz
Zakona o Dravnom inspektoratu (Nar. nov., br. 76/99. - 140/05.),
Raunovodstvo i nancije 87
8/22/07 3:28:20 PM
 TURIZAM
preuzete su u Zakon odredbe glede zabrane rada nelegalnim
pruateljima takvih usluga, odnosno ovlasti propisane za
gospodarskog inspektora Dravnog inspektorata. Tako je novim
Zakonom propisano sljedee:
U provedbi inspekcijskog nadzora usluga u turizmu, gospo-
darski inspektor e usmenim rjeenjem u zapisniku do otkla-
njanja utvrenih nedostataka, a najkrae na rok od 30 dana,
zabraniti pravnoj ili fizikoj osobi, daljnje pruanje usluga u
turizmu:
- ako se usluge pruaju bez upisa u propisani registar odnosno
upisnik, ili bez odobrenja,
- ako se usluge pruaju bez rjeenja kojim je utvreno da pro-
stor, ureaji i oprema udovoljavaju propisanim uvjetima.
Usmeno rjeenje izvrava se odmah peaenjem prostorija,
postrojenja, ureaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan
nain. Otpravak usmenog rjeenja gospodarski inspektor je duan
otpremiti stranci u pisanom obliku u roku osam dana od dana
izricanja zabrane usmenim putem te se alba moe izjaviti samo
na pisani otpravak rjeenja. alba izjavljena protiv rjeenja
ne odgaa izvrenje rjeenja. Dakle, iz navedenih odredbi
Zakona vidljivo je da su pootrene dosadanje sankcije glede
nelegalnog pruanja usluga u turizmu, jer se u sluaju utvr-
enja nelegalnog pruanja tih usluga, bez obzira je li pravna
ili fizika osoba otklonila utvrene nedostatke prije roka od
30 dana, zabrana pruanja tih usluga za te osobe ne moe biti
kraa od 30 dana.
Pored propisane upravne mjere koja omoguava zabranu nele-
galnog pruanja usluga u turizmu, Zakonom su propisane i druge
upravne mjere. Tako je propisano da e gospodarski inspektor
narediti otklanjanje utvrenih nedostataka i nepravilnosti, odre-
ujui rok u kojem se ti nedostaci i nepravilnosti moraju otkloniti,
ako ih je mogue otkloniti, ukoliko poslovni prostor, ureaji ili
oprema u kojem ili kojima se pruaju turistike usluge ne udovo-
ljavaju uvjetima propisanim Zakonom i drugim propisima. Ako
nedostaci i nepravilnosti ne budu otklonjeni u odreenom roku,
gospodarski inspektor zabranit e pruanje turistikih usluga u
prostoru u kojem su utvreni nedostaci i nepravilnosti, dok se ti
nedostaci i nepravilnosti ne otklone. Ako turistika agencija prua
usluge za koje ne ispunjava propisane uvjete ili prua usluge koje
nisu obuhvaene rjeenjem nadlenog tijela, gospodarski inspek-
tor zabranit e turistikoj agenciji pruanje tih usluga.
Zakonom je, takoer, propisano da ako turistika agencija
koja organizira paket aranman i izlet, ili prua uslugu prijevoza
putnika ne koristi prijevozna sredstva u kojima su putnici osigura-
ni od posljedica nesretnog sluaja i prtljaga od gubitka i oteenja,
kao i ugostiteljske objekte u kojima su korisnici usluga osigurani
od posljedica nesretnog sluaja, gospodarski inspektor izrei
e zabranu pruanja tih usluga turistikoj agenciji. Iznimno, se
navedena mjera nee primijeniti ako turistika agencija ima
sklopljen ugovor s osiguravateljem o odgovornosti od obav-
ljanja djelatnosti za navedene rizike. Ako sredstva, oprema i
RUJAN 2007.
ureaji kojima se pruaju turistike usluge ne udovoljavaju uvjeti-
ma propisanim Zakonom, gospodarski inspektor izrei e zabranu
koritenja navedenih sredstava, opreme i ureaja za pruanje tih
usluga.
Pored upravnih mjera, Zakonom su propisane i kaznene
mjere protiv prekritelja. Tako su za uinjene prekraje glede po-
88 Raunovodstvo i nancije
Stiglec-k.indd 88
vreda odredbi ovoga Zakona propisane novane kazne za pravne
osobe u najniem iznosu od 5.000,00 kuna i najviem iznosu od
150.000,00 kuna, dok su za fizike osobe prekritelje propisane
novane kazne u najniem iznosu od 1.000,00 kuna i najviem
iznosu od 15.000,00 kuna. Zakonom su ovlateni gospodarski
inspektori Dravnog inspektorata da mogu za uinjene prekraje
naplaivati novane kazne na mjestu izvrenja prekraja, i to u
najviem iznosu od 3.000,00 kuna i najniem iznosu od 200,00
kuna. Zakonom su propisane i zatitne mjere. Tako je propisano
da za uinjene prekraje poinjene drugi put u roku dvije godine
od pravomonosti prvog rjeenja o prekraju, Prekrajni sud izrei
e pravnoj ili fizikoj osobi, uz novanu kaznu i zatitnu mjeru za-
brane pruanja usluga u trajanju od tri mjeseca do godine dana.
11. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Turistike agencije koje na dan stupanja na snagu Zakona
(tj. na dan 15. rujna 2007. godine) pruaju usluge, obvezne su u
roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona (tj. do 15.
oujka 2008. godine) uskladiti svoje poslovanje s odredbama
Zakona, osim glede uvjeta radnog staa zaposlenih voditelja
poslovnice. Turistikim agencijama koje ne usklade svoje poslo-
vanje sa Zakonom, nadleni ured rjeenjem e utvrditi prestanak
vaenja izdanog rjeenja o pruanju usluga turistike agencije.
Fizike osobe (graani) koje na dan stupanja na snagu ovo-
ga Zakona pruaju turistike usluge u nautikom turizmu iz
lanka 2. stavka 1. Pravilnika o turistikim uslugama u nauti-
kom turizmu koje moe pruati graanin (Nar. nov., br. 109/96.)
i turistike usluge iz lanka 64. Zakona o turistikoj djelatnosti
(Nar. nov., br. 8/96., 19/96., 76/98. i 76/99.) tj. Ostale turisti-
ke usluge dune su uskladiti svoje poslovanje s odredbama
Zakona u roku est mjeseci od stupanja na snagu Zakona tj.
do 15. oujka 2008. godine. Fizikoj osobi (graaninu) koja ne
uskladi svoje poslovanje sa Zakonom, nadleni ured rjeenjem e
utvrditi prestanak vaenja izdanog rjeenja o odobrenju za prua-
nje usluga.
Zakonom je, takoer, propisano da e se, do stupanja na sna-
gu pravilnika kojim e ministar uz prethodno miljenje ministra
nadlenog za kulturu i zatiena podruja prirode propisati popis
turistikih cjelina (lokaliteta) po upanijama, turistikom cjeli-
nom (lokalitetom) smatrati podruje upanije, odnosno podruje
Grada Zagreba.
Prema odredbi lanka 77. Zakona, propise na osnovi ovlate-
nja iz tog Zakona, ministar e donijeti u roku 60 dana od dana
stupanja na snagu Zakona, tj. do 15. studenoga 2007. godine. Do
stupanja na snagu propisa iz lanka 77. Zakona, ostaju na snazi
propisi koji su doneseni za izvrenje Zakona o turistikoj djelat-
nosti (Nar. nov., br. 8/96. - 76/99.), osim u dijelu u kojem su u
suprotnosti s odredbama Zakona.
Mr. sc. Jasenka TIGLEC, Dravni inspektorat, Zagreb
8/22/07 3:28:21 PM
 TURIZAM

KORALJKA LADEI-MASNEC Struni lanak UDK 347.7

MILJENKA CUTVARI

Djelatnost turistikih vodia,

pratitelja, animatora i zastupnika
Pod uvjetima propisanim novim Zakonom o pruanju usluga u turizmu (Nar.
nov., br. 68/07.) odreene turistike usluge kao to su: usluge turistikih vodia,
pratitelja, animatora i turistikih zastupnika mogu pruati fizike osobe koje za
pruanje ovih usluga nisu registrirani kao obrtnici ili trgovci pojedinci. Prema
propisima o oporezivanju dohotka, njihov dohodak se moe oporezivati temeljem
podataka iz poslovnih knjiga i evidencija ili porezom po odbitku. Ovi porezni
obveznici umjesto poreza na dohodak mogu biti obveznici poreza na dobit. U
lanku autorice piu o uvjetima za dobivanje odobrenja za rad turistikih vodia,
pratitelja, animatora i zastupnika, polaganju strunih ispita, o dunostima i nainu
njihovog rada te o oporezivanju njihovih primitaka.

1. UVOD
Zakon o pruanju usluga u turizmu koji je objavljen u Nar.
nov., br. 68/07., a primjenjuje se od 15. rujna 2007. godine, sadri
posebne odredbe o pruanju usluga turistikih vodia, pratitelja,
animatora i turistikih zastupnika. Nain i uvjeti rada turistikih
djelatnika koji ovu djelatnost obavljaju kao samostalnu djelatnost
temeljem odgovarajueg odobrenja nadlenog ureda propisan je u
lancima 26. do 43. Zakona. Novi Zakon donosi odreene novine
u odnosu na stari Zakon o turistikoj djelatnosti (Nar. nov., br.
2. TURISTIKI VODI
Zakon o pruanju usluga u turizmu u lanku 3. stavku 6.
openito propisuje da pod uvjetima propisanim tim Zakonom i
propisima donesenim na temelju tog Zakona odreene turistike
usluge mogu pruati fizike osobe koje za pruanje tih usluga nisu
registrirane kao obrtnici ili trgovci pojedinci.
U lanku 26. cit. Zakona propisano je da je turistiki vodi
osoba iz lanka 3. stavka 6. tog Zakona koja turistima prua
usluge pokazivanja i strunog objanjavanja prirodnih ljepo-
ta i rijetkosti, kulturno-povijesnih spomenika, umjetnikih
djela, povijesnih dogaaja, etnografskih i drugih znameni-
tosti, linosti, legendi o povijesnim dogaajima i linostima,
gospodarskih i politikih tijekova i zbivanja.
Za razliku od ranijeg Zakona o turistikoj djelatnosti kojim
je propisano da samo graanin moe pruati usluge turistikog
vodia, odredbama Zakona o pruanju usluga u turizmu nave-
deno je da takve usluge turistiki vodi moe pruati osobno i
kao obrtnik ili trgovako drutvo. Isto tako novo je da i udruge
turistikih vodia mogu u ime i za raun svojih lanova posre-
dovati u pruanju usluga turistikog vodia.
Turistikim se vodiem smatra dravljanin Republike Hrvat-
ske, koji ispunjava uvjete propisane tim Zakonom.
U smislu odredbi Zakona, turistikim se vodiem smatraju i
RUJAN 2007.

8/96., 19/96., 76/98. i 76/99.) glede pruanja usluga turistikog
vodia putem udruga turistikih vodia, mogunosti osnivanja
obrta odnosno trgovakog drutva za pruanje ovih usluga. Mini-
star mora, turizma, prometa i razvitka obvezan je temeljem ovih
odredbi u odgovarajuim rokovima donijeti i provedbene propise,
a do njihovog donoenja primjenjivat e se postojei provedbeni
propisi.
dravljani drava lanica Europske unije i Europskog ekonomskog
prostora koji ispunjavaju uvjete za turistikog vodia propisane
tim Zakonom. Meutim, stupanje na snagu ove zakonske odred-
be odgoeno je do dana prijama Republike Hrvatske u lanstvo
Europske unije.
Ukoliko je poloio opi i posebni dio strunog ispita, tada
turistiki vodi moe pruati usluge na podruju Hrvatske koje

Raunovodstvo i nancije 89
Ladesic, Masnec-K.indd 89 8/22/07 3:29:31 PM
 TURIZAM
nije odreeno kao turistika cjelina, kao i na podrujima koja su
odreena kao turistike cjeline, odnosno turistiki lokaliteti.
Iako je Zakon tek odnedavno u primjeni, u praksi su se posta-
vili upiti moe li osoba koja ima poloen samo opi dio strunog
ispita pruati usluge turistikog vodia?
Odgovor na ovo pitanje je pozitivan. Naime, i turistiki vodi
koji je poloio samo opi dio strunog ispita moe pruati usluge
turistikog vodia na podruju Hrvatske, osim na onim podru-
jima koja su odreena kao turistike cjeline. Koja su podruja
turistike cjeline u pojedinim upanijama, propisat e ministar
turizma pravilnikom uz prethodno miljenje ministra nadlenog
za kulturu i zatiena podruja prirode u roku 60 dana od stupanja
na snagu Zakona, tj. do 15. studenoga 2007. Dok ministar turizma
ne donese navedeni Pravilnik, sukladno odredbama Zakona o
pruanju usluga u turizmu (lanak 76.), turistikom se cjelinom
smatra podruje upanije, odnosno podruje Grada Zagreba.
U smislu odredbi Zakona propisano je da se turistikim vo-
diem ne smatra osoba koja obavlja poslove strunog voenja
u muzeju, galeriji, zatienom podruju prirode, arheolokom
lokalitetu, i sl., kao ni gorski, planinarski, speleoloki vodi te
vodi u lovu i ribolovu, kao ni voditelj u ronilakom turizmu.
Odredbama novog Zakona propisano je da se turistikim
vodiem ne smatra strani dravljanin koji prati organizirana
grupna putovanja stranog organizatora koja su zapoela u
stranoj dravi i koja zavravaju povratkom u stranu dravu,
ukoliko ne prua usluge turistikog vodia na podruju turi-
stikih cjelina. Dakle, ukoliko se radi o turistikim cjelinama,
tada se treba angairati lokalni vodi koji ima odobrenje za prua-
nje usluga turistikog vodia na podruju takve turistike cjeline,
odnosno takvog turistikog lokaliteta.
Turistika agencija i drugi korisnici usluga turistikog vodia
obvezni su za pruanje usluga turistikog vodia koristiti osobu
koja ispunjava uvjete propisane za turistikog vodia.
Kako se u praksi osjetila potreba da udruge turistikih
vodia posreduju u pruanju usluga turistikih vodia za svoje
lanove, obzirom da imaju podatke o lanovima te da mogu
takve usluge korisnicima osigurati kvalitetno i uinkovito,
stoga je odredbama novog Zakona, udrugama turistikih
vodia omogueno da mogu u ime i za raun svojih lanova
posredovati u pruanju usluga turistikog vodia uz obvezu
izdavanja rauna korisniku usluge.
2.1. Obveze turistikog vodia
Da bi mogao pruati usluge turistiki vodi mora imati rje-
enje o odobrenju koje izdaje nadleni ured dravne uprave u
RUJAN 2007.
90 Raunovodstvo i nancije
Ladesic, Masnec-K.indd 90
upaniji odnosno grada Zagreba, prema podruju za koje je polo-
en struni ispit. Takvo rjeenje nadleni e ured izdati na zahtjev
turistikog vodia koji ispunjava sljedee uvjete:
- da je poslovno sposoban;
- da ima najmanje srednju strunu spremu i poloen ispit za
turistikog vodia;
- da zna jezik na kojem e pruati usluge turistikog vodia, te
da poznaje hrvatski jezik u dostatnoj mjeri za pruanje usluga
turistikog vodia i da mu nije pravomonom sudskom pre-
sudom ili rjeenjem o prekraju izreena mjera sigurnosti ili
zatitna mjera zabrane obavljanja poslova turistikog vodia
dok ta mjera traje. Dakle, uz zahtjev nadlenom uredu, osoba
koja eli izdavanje odobrenja za pruanje usluga turistikog
vodia treba priloiti dokaz o strunoj spremi, poloenom
ispitu za turistikog vodia te znanju jezika na kojem e
pruati usluge turistikog vodia kao i poznavanju hrvat-
skog jezika, ukoliko se radi o strancu. Ostale dokaze, po
slubenoj dunosti pribavlja nadleni ured.
Turistiki je vodi duan pruati usluge sukladno izdanom
odobrenju. Pored toga, turistiki je vodi korisniku usluge du-
an za pruenu uslugu izdati raun, ukoliko pruanje usluga ne
organizira turistika agencija ili raun ne izda udruga turistikih
vodia koje je vodi lan.
Daljnja obveza turistikog vodia je da prilikom pruanja uslu-
ga turistikog vodia, mora na vidljivom mjestu nositi iskaznicu
turistikog vodia kojom se utvruje njegovo svojstvo. Oblik i
obrazac iskaznice turistikog vodia te nain njezinog izdavanja i
uporabe pravilnikom propisuje ministar.
2.2. Obveze nadlenog ureda
Nakon dobivenog urednog zahtjeva (dakle, zahtjeva kojem
su priloeni dokumenti koje je podnosilac zahtjeva obvezan do-
staviti), nadleni ured dravne uprave u upaniji odnosno grada
Zagreba, je duan donijeti rjeenje o odobrenju u roku 30 dana
od podnesenog zahtjeva. To rjeenje nadleni ured upisuje u
Upisnik turistikih vodia, iji oblik, sadraj i nain voenja
pravilnikom propisuje ministar turizma.
Rjeenje o odobrenju za pruanje usluga turistikog vodia,
nadleni ured dostavlja nadlenoj ispostavi podrune jedinice
Dravnog inspektorata i nadlenoj ispostavi podrunog ureda
Porezne uprave, a protiv istog, nezadovoljna stranka moe izja-
viti albu Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka.
U rjeenju o odobrenju koje izdaje nadleni ured navodi se
ime, prezime, datum i mjesto roenja te adresa turistikog vodia,
podruje na kojem e pruati usluge, struna sprema i datum kada
je poloen ispit za turistikog vodia, jezik na kojem e pruati
usluge te razdoblje u kojem e pruati usluge, ukoliko se iste
pruaju sezonski.
2.3. Struni ispiti i provjere znanja turistikog vodia
Struni ispit se polae pred ispitnom komisijom koju rje-
enjem imenuje ministar turizma pri odgovarajuem visokom
uilitu, a prema utvrenom ispitnom programu koji se sastoji
od opeg i posebnog dijela, koji posebnim provedbenim propi-
som propisuje ministar mora, turizma, prometa i razvitka, a koji
se objavljuje u Narodnim novinama.
Prema odredbama Zakona o pruanju usluga u turizmu (lanak
75.) ispitne komisije za polaganje strunog ispita za turistikog
8/22/07 3:29:32 PM

vodia koje su ustrojene rjeenjem ministra na visokim uilitima,
a sukladno Zakonu o turistikoj djelatnosti (Nar. nov., br. 8/96.,
19/96., 76/98. i 76/99.), te propisima donesenim na temelju tog
Zakona, nastavljaju s organizacijom i provoenjem strunih
ispita na osnovi izdanih rjeenja.
Napominjemo da se struni ispiti za turistike vodie pro-
vode na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku,
Filozofskom fakultetu u Zadru te Ekonomskim fakultetima u
Splitu, Puli, Zagrebu i Osijeku i na Hotelijerskom fakultetu u
Opatiji.
O poloenom ispitu, turistikom se vodiu izdaje uvjerenje.
Odredbama Zakona propisano je da se moe u sluaju znaaj-
nijih izmjena propisa, kao i drugih uvjeta koji bi zahtijevali druga-
iji sadraj ili nain pruanja usluga turistikih vodia, odnosno u
sluaju potrebe za obnavljanjem znanja turistikih vodia, obaviti
provjeravanje strunog znanja turistikog vodia. Takve potrebe,
kao i nain provjere i druga pitanja u svezi s provjerom strunog
znanja turistikog vodia, odlukom utvruje nadleni ministar.
U praksi se postavilo pitanje jesu li fizike osobe, koje su is-
hodile odobrenje za pruanje usluga turistikog vodia po odred-
bama ranije vaeeg propisa te poloile struni ispit za turistikog
vodia obvezne ishoditi nova odobrenja?
Vezano za navedenu problematiku, Zakonom je propisano
da fizike osobe koje su do stupanja na snagu Zakona o pru-
anju usluga u turizmu ishodile odobrenje za pruanje usluga
turistikog vodia sukladno odredbama Zakona o turistikoj
djelatnosti, nastavljaju s pruanjem usluga turistikog vodia,
dok se, struni ispit za turistikog vodia poloen sukladno
odredbama Zakona o turistikoj djelatnosti i propisima done-
senim na temelju tog Zakona, izjednaava sa strunim ispitom
propisanim za turistikog vodia odredbama Zakona o pruanju
usluga u turizmu.
Struni ispiti za turistike vodie do donoenja novih propisa
sukladno odredbama novog Zakona polagat e se po dosadanjim
propisima.
Rjeenje odobrenja za pruanje usluga turistikog vodia
prestaje vaiti odjavom turistikog vodia, i to danom navedenim
u odjavi, ili danom podnoenja odjave nadlenom uredu, ukoliko
je u odjavi naveden datum unatrag te ukoliko nadleno tijelo na-
knadno utvrdi da je izdano odobrenje utemeljeno na neistinitim
podacima ili krivotvorenim dokumentima.
O prestanku vaenja odobrenja nadleni ured donosi rjeenje
koje upisuje u Upisnik turistikih vodia i dostavlja ga nadlenoj
ispostavi podrune jedinice Dravnog inspektorata i nadlenoj
ispostavi podrunog ureda Porezne uprave, a protiv istog, neza-
dovoljna stranka moe izjaviti albu Ministarstvu mora, turizma,
prometa i razvitka.
2.4. Poasni turistiki vodi
Svojstvo poasnog turistikog vodia iz podruja ue spe-
cijalnosti uz ispunjavanje uvjeta poslovne sposobnosti, znanja
jezika na kojem e pruati usluge turistikog vodia i poznavanja
hrvatskog jezika u dostatnoj mjeri za pruanje usluga turistikog
vodia te ispunjavanje i uvjeta iz lanka 27. stavka 2. toke 5. Za-
kona o pruanju usluga u turizmu, moe se priznati istaknutim
Ladesic, Masnec-K.indd 91
TURIZAM
znanstvenicima i strunjacima. Priznavanje takvog svojstva,
rjeenjem utvruje nadleni ministar.
Poslove turistikog vodia, poasni turistiki vodi moe
obavljati samo povremeno.
3. TURISTIKI PRATITELJ
Prema odredbama Zakona, turistiki pratitelj je fizika
osoba iz lanka 3. stavka 6. tog Zakona koja obavlja operativ-
no-tehnike poslove u voenju i praenju turista te koja tije-
kom putovanja moe, osim u turistikim lokalitetima davati
putnicima osnovne informacije o podrujima obuhvaenim
putovanjem.
Pratiteljem se smatra dravljanin Republike Hrvatske koji
ispunjava uvjete za turistikog pratitelja propisane Zakonom.
Turistikim se pratiteljem smatraju i dravljani drava lanica
Europske unije i Europskog ekonomskog prostora koji ispunja-
vaju uvjete propisane Zakonom. Ova zakonska odredba stupit e
na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u lanstvo Europske
unije.
U smislu odredbi Zakona, turistikim se pratiteljem ne smatra
strani dravljanin koji prati organizirana grupna putovanja stranog
organizatora koja su zapoela u stranoj dravi i zavravaju povrat-
kom u stranu dravu.
Za pruanje usluga turistikog pratitelja, osoba koja eli
pruati takve usluge treba imati poloen ispit za turistikog pra-
titelja. Ispitu mogu pristupiti osobe koje su poslovno sposobne i
koje imaju najmanje srednju strunu spremu.
Ispit se polae pred ispitnom komisijom koju moe imeno-
vati turistika agencija, strukovna udruga, Hrvatska gospo-
darska komora i Hrvatska obrtnika komora, uz prethodnu
suglasnost ministra, a prema ispitnom programu koji pravilnikom
propisuje ministar, i koji se objavljuje u Narodnim novinama.
O poloenom ispitu izdaje se uvjerenje koje turistiki pra-
titelj mora imati prilikom pruanja tih usluga. Turistika je
agencija obvezna za pruanje usluga turistikog pratitelja koristiti
osobu koja ispunjava uvjete propisane Zakonom.
Osobe koje su poloile struni ispit za turistikog vodia oslo-
boene su polaganja ispita za turistikog pratitelja.
Jednako kao i kod turistikog vodia, odredbama Zakona pro-
pisano je da fizike osobe koje su do stupanja na snagu Zakona
o pruanju usluga u turizmu ishodile uvjerenje putnike agencije
o poloenom ispitu za turistikog pratitelja prema odredbama
Zakona o turistikoj djelatnosti, nastavljaju s pruanjem usluga
turistikog pratitelja. Do donoenja novih propisa sukladno
odredbama lanka 39. stavka 1. tog Zakona ispit za turistikog
pratitelja, polagat e se po dosadanjim propisima.
4. TURISTIKI
ANIMATOR
Moemo rei da je najradi-
kalnije promjene Zakon napra-
RUJAN 2007.
vio kod kategorije turistikih
animatora, propisujui da je turi-
stiki animator fizika osoba iz
lanka 3. stavka 6. tog Zakona ko-
ja osmiljava i izvodi programe
provoenja slobodnog vremena
Raunovodstvo i nancije 91
8/22/07 3:29:33 PM
 TURIZAM
turista, a koji se odnose na portsko-rekreativne i zabavne
sadraje. Pravna ili fizika osoba za pruanje usluga turistikog
animatora moe koristiti osobu koja ima poslovnu sposobnost i
najmanje srednju strunu spremu.
Naputajui dosadanji nain ureivanja ove problematike,
koji je ukljuivao propisivanje posebnog strunog ispita za pru-
anje usluga turistikog animatora, te tako ograniavao poduzet-
niku slobodu, poglavito turistikih agencija, kako stranih tako i
domaih, kao i ugostitelja, radi obogaenja turistike ponude, te
razvoja turizma u cjelini zakonodavac se odluio na ovakav nain
ureivanja.
Dakle, po odredbama novog Zakona jedini uvjet za pru-
anje usluga turistikog animatora je poslovna sposobnost
te najmanje srednja struna sprema. Uvjet koji nije propisan
odredbama Zakona, a koji je neophodan da bi netko mogao pru-
ati usluge turistikog animatora, je sposobnost pojedinaca za
osmiljavanjem i provedbom zabavnih i drugih sadraja kojima
e animirati korisnike usluga.
5. TURISTIKI ZASTUPNIK
Odredbama Zakona propisano je da je turistiki zastupnik
fizika osoba iz lanka 3. stavka 6. tog Zakona koja u odredi-
tima putovanja zastupa turistiku agenciju koja organizira
paket aranman pred davateljima usluga i klijentima. Turistiki
je zastupnik obvezan najkasnije 15 dana prije zapoinjanja obav-
ljanja poslova turistikog zastupnika dostaviti Ministarstvu mora,
turizma, prometa i razvitka ugovor o turistikom zastupanju
turistike agencije radi upisa u Upisnik ugovora o turistikom
zastupanju, iji oblik, sadraj i nain voenja pravilnikom pro-
pisuje ministar.
Ugovor o turistikom zastupanju s turistikim zastupnikom
moe zakljuiti turistika agencija koja organizira paket- aran-
man ili druga turistika agencija na zahtjev turistike agencije
koja organizira paket-aranman.
Turistika agencija koja je s turistikim zastupnikom za-
kljuila ugovor o turistikom zastupanju, obvezna je pisano
izvijestiti davatelja usluga o turistikom zastupniku, njegovim
ovlatenjima i svim nastalim promjenama.
Poslovi i ovlatenja turistikog zastupnika su: tititi intere-
se i prava putnika i organizatora putovanja kod davatelja usluga;
pruati obavjetenja i upute putnicima kod izvrenja programa pu-
tovanja i dodatnih usluga; u ime i za raun organizatora putovanja
za korisnike paket aranmana pribavljati dodatne usluge (izleti,
kulturne i portske priredbe, i sl.) predviene utvrenim progra-
mom putovanja, a prema dobivenim ovlatenjima te obavljati i
druge poslove potrebne za zatitu interesa putnika i organizatora
putovanja.
RUJAN 2007.
6. KAZNENE ODREDBE ZAKONA
lancima 65. i 66. Zakona o pruanju usluga u turizmu pro-
pisane su novane kazne i kazne na mjestu izvrenja prekraja za
fizike osobe koje suprotno odredbama cit. Zakona pruaju usluge
turistikog vodia, turistikog pratitelja i turistikog zastupnika.
92 Raunovodstvo i nancije
Ladesic, Masnec-K.indd 92
Tako su lankom 65. cit. Zakona propisane novane kazne od
3.000,00 do 15.000,00 kuna za prekraj fizike osobe koja prua
usluge turistikog vodia bez odobrenja, ili ne prua te usluge u
skladu s izdanim odobrenjem, ili ne izda raun za pruenu uslugu,
a sukladno odredbama Zakona; ako ne prua usluge poasnog
turistikog vodia samo povremeno; ako prua usluge turistikog
pratitelja bez poloenog ispita za turistikog pratitelja; ako prije
zapoinjanja obavljanja poslova turistikog zastupnika ne dostavi
Ministarstvu ugovor o zastupanju turistike agencije radi upisa u
Upisnik ugovora o turistikom zastupanju.
Za navedene prekraje gospodarski inspektor moe kazniti
fiziku osobu koja prua navedene usluge novanom kaznom na
mjestu izvrenja prekraja u iznosu od 1.000,00 kuna.
lankom 66. cit. Zakona propisano je da e se novanom
kaznom od 1.000,00 kuna kazniti za prekraj fizika osoba koja
prilikom pruanja usluga turistikog vodia na vidljivom mjestu
ne nosi iskaznicu turistikog vodia kojom se utvruje njegovo
svojstvo te ako prilikom pruanja usluga turistikog pratitelja
nema uvjerenje o poloenom ispitu za turistikog pratitelja.
Za navedene prekraje, gospodarski inspektor moe kazniti
fiziku osobu koja je poinila naprijed navedene prekraje na
mjestu izvrenja prekraja novanom kaznom u iznosu od 200,00
kuna.
Pored navedenog, odredbama cit. Zakona (lanak 62. stavak 1.
toka 11.) propisana je novana kazna od 8.000,00 do 100.000,00
kuna za prekraj pravne osobe (konkretno udruge turistikih
vodia), ako posreduje u pruanju usluga turistikog vodia
turistikim vodiima koji nisu lanovi udruge, ili ako ne izda
raun korisniku usluge.
7. OPOREZIVANJE DJELATNOSTI TURISTIKIH
VODIA, PRATITELJA, ANIMATORA I
TURISTIKIH ZASTUPNIKA
Uslugu turistikog vodia, pratitelja, animatora odnosno
usluge turistikog zastupnika pruaju fizike osobe koje ispunja-
vaju uvjete propisane Zakonom o uslugama u turizmu bez obveze
osnivanja obrta odnosno trgovakog drutva. Dakle, ova se dje-
latnost obavlja kao djelatnost slobodnih zanimanja. Novi Zakon
o uslugama u turizmu daje mogunost pruanja ovih usluga osim
u obliku slobodnog zanimanja i putem osnovanog obrta odnosno
trgovakog drutva samo za djelatnost turistikih vodia, dok za
pratitelje, animatore odnosno turistike zastupnike i dalje to nije
predvieno te se ove usluge mogu obavljati samo osobno bez
registrirane djelatnosti.
7.1. Obveznici poreza na dodanu vrijednost
Ako je turistiki vodi, pratitelj, animator odnosno turistiki
zastupnik u prethodnoj godini ostvario oporezive isporuke u izno-
su veem od 85.000 kuna, postaje obveznikom poreza na dodanu
vrijednost po sili zakona te se je obvezan prijaviti radi upisa u
registar obveznika poreza na dodanu vrijednost od 1. sijenja slje-
dee godine. Turistiki vodii kao i ostali turistiki djelatnici koji
su u prethodnoj godini imali isporuke ispod 85.000 kuna mogu,
ako to ele dobrovoljno postati obveznikom poreza na dodanu vri-
jednost. Porezni obveznik koji postaje obveznikom dobrovoljno
8/22/07 3:29:34 PM

podnosi zahtjev za upis u registar obveznika poreza na dodanu
vrijednost nadlenoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekue
godine za sljedeu godinu. U sluaju dobrovoljnog ulaska u su-
stav poreza na dodanu vrijednost Porezna uprava izdaje rjeenje
koje ga obvezuje biti poreznim obveznikom sljedeih pet godina
bez obzira na vrijednost isporuka u tom razdoblju. Za razliku od
dobrovoljnog ulaska u sustav poreza na dodanu vrijednost kada se
ostaje obveznikom sljedeih pet godina, u sluaju ulaska po sili
zakona ve sljedee godine moe se izii iz sustava PDV-a ako su
ostvarene isporuke ispod 85.000 kuna.
Na usluge turistikog vodia, pratitelja, animatora i zastupnika
primjenjuje se stopa poreza na dodanu vrijednost 22%.
7.2. Porez na dohodak odnosno porez na dobit
Dohodak koji turistiki vodii, pratitelji, animatori i zastupni-
ci ostvaruju pri pruanju turistikih usluga temeljem rjeenja nad-
lenog ureda (dakle, bez osnivanja trgovakog drutva ili obrta)
moe se oporezivati na jedan od sljedeih naina:
- kao dohodak od samostalne djelatnosti temeljem podataka
iz poslovnih knjiga,
- porezom po odbitku.
O tome hoe li turistiki vodi, pratitelj, animator ili turistiki
zastupnik plaati porez na dohodak temeljem podataka iz poslov-
nih knjiga ili porez po odbitku, odluuje sam porezni obveznik.
Isto tako ova se djelatnost moe oporezivati i porezom na dobit.
Naime, umjesto plaanja poreza na dohodak turistiki vodi,
pratitelj, animator ili turistiki zastupnik, koji obavlja djelatnost
slobodnog zanimanja, moe postati obveznikom poreza na dobit
po vlastitom izboru ili po sili zakona (lanak 2. stavak 3. i 4. Za-
kona o porezu na dobit, Nar. nov., br. 177/04., 90/05. i 57/06.).
7.2.1. Porez na dohodak temeljem podataka iz poslovnih knjiga
Turistiki vodi, pratitelj, animator ili turistiki zastupnik koji
eli plaati porez na dohodak temeljem podataka iz poslovnih
knjiga podnosi Poreznoj upravi prijavu radi upisa u registar
obveznika poreza na dohodak. Prijava se podnosi u roku osam
dana od dana poetka obavljanja djelatnosti. Porezni obveznik
plaa mjesene predujmove poreza na dohodak temeljem Rjeenja
Porezne uprave do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Rjeenje
o predujmu vrijedi do izmjene, odnosno do utvrivanja novog
predujma. Na poetku obavljanja djelatnosti predujmovi poreza
na dohodak se ne plaaju do podnoenja prve godinje porezne
prijave.
Turistiki vodi, pratitelj, animator ili turistiki zastupnik koji
se opredijelio da porez na dohodak plaa temeljem podataka iz po-
slovnih knjiga utvruje dohodak kako je to propisano lancima
19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, tj. na nain propisan za
samostalne djelatnosti. Osnovica za obraun poreza na dohodak
utvruje se kao razlika izmeu primitaka i stvarno nastalih izdata-
ka evidentiranih u poslovnim knjigama poreznog obveznika.
Turistiki vodi koji je upisan u registar obveznika poreza na
dohodak za obavljenu uslugu izdaje raun, a putnika agencija
(trgovako drutvo ili obrt) koja ga angaira isplauje ugovorenu
naknadu doznakom na njegov iroraun.
Ladesic, Masnec-K.indd 93
TURIZAM
Iste obveze glede poreza na dohodak temeljem podataka iz
poslovnih knjiga odnose se i na turistike pratitelje, animatore i
zastupnike.
7.2.2. Porez na dohodak po odbitku
Ako graanin koji obavlja djelatnost turistikog vodia,
pratitelja, animatora ili zastupnika ne plaa porez na dohodak na
nain propisan za samostalne djelatnosti, tj. temeljem podataka iz
poslovnih knjiga, tada je isplatitelj dohotka obvezan prilikom
isplate obustaviti i uplatiti porez na dohodak te doprinose za
obvezna osiguranja propisane za drugi dohodak.
Turistika agencija, udruga turistikih vodia ili drugi isplatitelj
naknade turistikom vodiu koji je obveznik poreza na dohodak
po odbitku isplauje naknadu temeljem ugovora o djelu. Isplatitelj
ugovorenu naknadu turistikom vodiu, pratitelju, animatoru ili
zastupniku isplauje doznakom na njegov iroraun uz obvezu
obustave poreza i doprinosa. Na ugovorenu bruto naknadu iz koje
obustavlja doprinose za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak
agencija je obvezna uplatiti i zdravstveni doprinos (15%).
Ako je turistiki vodi, pratitelj, animator odnosno zastupnik
obveznik poreza na dodanu vrijednost, a nije upisan u registar
obveznika poreza na dohodak pa ne vodi poslovne knjige, do-
hodak se oporezuje porezom po odbitku bez obzira to je rije o
osobi u sustavu PDV-a, pa je isplatitelj prilikom isplate obvezan
obustaviti porez na dohodak i doprinose.
Dohodak turistikih vodia ne smatra se autorskim djelom, pa
nema mogunosti priznavanja izdataka u visini 30% od ostvarenih
primitaka, o emu je svoje miljenje dao i Sredinji ured Porezne
uprave iz kojeg citiramo: Prema tome, isporuke turistikih vodi-
a nisu samostalne tvorevine autora, to prije svega proizlazi iz
opisa poslova turistikog vodia iz lanka 29. Zakona o turistikoj
djelatnosti, iako se, prema propisima o porezu na dohodak, radi o
samostalnoj djelatnosti. Klasa: 411-01/03-01/14, ur. broj: 513-
07/03-2, od 22. travnja 2003.
Ako turistiki vodi koji nije upisan u registar obveznika
poreza na dohodak koji vodi poslovne knjige uslugu naplati
izravno od graana ili iz inozemstva obvezan je sam obraunati
i platiti porez na dohodak te mirovinski doprinos.1
1
7.3. Plaanje obveznih doprinosa
Graanin koji s osnove obavljanja samostalne djelatnosti
turistikog vodia (pratitelja, animatora ili zastupnika) utvruje
dohodak na temelju poslovnih knjiga i po toj osnovi je mirovin-
ski i zdravstveno osiguran, obveznik je plaanja doprinosa za
obvezna osiguranja na osnovicu utvrenu na temelju prosjene
plae i koeficijenta 1,1. Za 2007. godinu osnovica za plaanje
doprinosa iznosi 7.221,50 kuna. Na navedenu osnovicu utvruje
se mirovinski doprinos po stopi 20% i zdravstveni doprinos po
stopi od 15% te doprinos za ozljedu na radu 0,5%. Doprinose
RUJAN 2007.
osiguranik plaa po rjeenju Porezne uprave do 15. u mjesecu za
prethodni mjesec.
1
Detaljnije vidjeti u lanku mr. sc Marije Zuber: Drugi dohodak ostvaren iz
inozemstva ili naplaen od graana, RIF br. 4/05., str. 52. do 58.
Raunovodstvo i nancije 93
8/22/07 3:29:34 PM
 TURIZAM

Ako je turistiki vodi (pratitelj, animator ili zastupnik) upisan
u registar obveznika poreza na dohodak i vodi poslovne knjige, a
mirovinski i zdravstveno je osiguran po nekoj drugoj osnovi (npr.
ako turistiku djelatnost obavlja uz radni odnos) mirovinski do-
prinos 20% i zdravstveni doprinos 15%, plaa prema ostvarenom
dohotku utvrenom po godinjoj poreznoj prijavi, ali najvie na
godinju osnovicu od 51.207,00 kuna. Doprinose i u ovom sluaju
osiguranik plaa po rjeenju nakon to Porezna uprava obradi go-
dinju poreznu prijavu i utvrdi obvezu plaanja poreza i doprinosa
i za to izda rjeenje.
Ako je turistiki vodi, pratitelj, animator ili zastupnik iza-
brao da umjesto poreza na dohodak plaa porez na dobit, a po
toj osnovi je mirovinski i zdravstveno osiguran, doprinose plaa
pri isplati poduzetnike plae, a ako je ne isplauje doprinose
plaa najkasnije zadnji dan u mjesecu za prethodni. Osnovica za
obraun doprinosa je ista kao i kod obveznika poreza na dohodak
tj. 7.221,50 kuna. Turistiki vodi, pratitelj, animator ili zastupnik
koji je obveznik poreza na dobit, a mirovinski i zdravstveno je
osiguran po nekoj drugoj osnovi (ovu djelatnost obavlja uz radni
odnos), doprinose plaa samo ako isplauje naknadu kao drugi
dohodak.
7.4. Obrt odnosno trgovako drutvo za pruanje usluga
turistikog vodia
Kako novi Zakon o pruanju usluga u turizmu daje mogunost
da se djelatnost turistikog vodia moe obavljati i putem regi-
striranog obrta odnosno trgovakog drutva u pogledu plaanja
poreza na dohodak odnosno poreza na dobit te obveza plaanja
obveznih doprinosa u svemu se odnosi kao i na obrte bilo koje
druge djelatnosti.
Za djelatnost turistikog vodia koja se prua putem registri-
ranog obrta postoji mogunost paualnog oporezivanja dohotka.
Naime turistiki vodi obrtnik koji nije obveznik poreza na do-
danu vrijednost moe izabrati da umjesto utvrivanja dohotka
od samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih
knjiga porez na dohodak plaa u paualnom iznosu. Paualno
oporezivanje dohotka propisano je Pravilnikom o paualnom opo-
rezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 143/06.).
U nastavku dajemo pregled osnovica i stopa doprinosa za
obvezna osiguranja za turistike vodie koji imaju osnovani obrt
te za turistike vodie, pratitelje, animatore i zastupnike koji ovu
djelatnost obavljaju kao slobodno zanimanje bez registrirane
djelatnosti:

Pregled osnovica i stopa za uplatu doprinosa za obvezna osiguranja

OZLJEDA NA
OSNOVICA MIROVINSKI ZDRAVSTVENI
RADU
1. Obrt za pruanje usluga turistikog vodia
1.1. Obveznik poreza na dohodak 0,65 4.267,00 20% 15% 0,5%
1.2. Paualist 0,55 3.611,00 20% 15% 0,5%
1.3. Obveznik poreza na dobit 1,10 7.221,50 20% 15% 0,5%
2. Slobodno zanimanje - turistiki vodi, pratitelj, anima-
tor i turistiki zastupnik koji je po toj osnovi osiguran u
sustavu obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja
2.1. ako porez na dohodak plaa temeljem podataka iz 1,10 7.221,50 20% 15% 0,5%
poslovnih knjiga
2.2. ako je obveznik poreza na dobit 1,10 7.221,50 20% 15% 0,5%
3. Slobodno zanimanje - turistiki vodi, pratitelj, animator
i turistiki zastupnik koji plaa porez po odbitku od
drugog dohotka
3.1. ako ostvaruje drugi dohodak od isplatitelja pravne Isplaeni iznos drugog do-
osobe (agencije, udruge, i dr.) hotka (obveznik je isplatitelj
dohotka) 20% 15%
3.2. za dohodak ostvaren od graanina ili izravno iz
inozemstva Naplaena naknada 20% - -
4. Slobodno zanimanje - turistiki vodi, pratitelj, animator
i turistiki zastupnik te turistiki vodi registriran kao
obrt
4.1. ako se ova djelatnost obavlja uz radni odnos i porez Ostvareni dohodak utvren
na dohodak se plaa temeljem podataka iz poslovnih po godinjoj poreznoj prijavi
knjiga ali najvie do 51.207,00 kn
godinje 20% 15% -
4.2. ako se ova djelatnost obavlja uz radni odnos i Ne plaa doprinose osim u
obveznik je poreza na dobit sluaju ako isplauje drugi
dohodak - - -
RUJAN 2007.

94 Raunovodstvo i nancije

Ladesic, Masnec-K.indd 94 8/22/07 3:29:34 PM

 TURIZAM

7.5. Pruanje usluga turistikih vodia putem udruge plaa kao porez po odbitku udruga e obustaviti porez na dohodak
turistikih vodia te obraunati doprinose.
Kako je navedenim lankom 36. propisano da udruga posre-
duje u ime i za raun svojih lanova, u smislu propisa o porezu
Temeljem odredbi lanka 36. Zakona o pruanju usluga u tu-
na dodanu vrijednost, udruga je obvezna na raunu navesti ime
rizmu, udruge turistikih vodia mogu u ime i za raun svojih
i prezime turistikog vodia te njegovu adresu. Za svoju uslugu
lanova posredovati u pruanju usluga turistikog vodia uz
posredovanja udruga s turistikim vodiem ugovara proviziju.
obvezu izdavanja rauna korisniku usluge. Prema navedenomu,
Udruga za uslugu posredovanja treba turistikom vodiu izdati
raun koji korisniku usluge (agenciji, grupi turista ili pojedincu)
raun. Na raunu treba naznaiti je li udruga obveznik poreza na
izdaje udruga predstavlja raun pojedinog turistikog vodia za
dodanu vrijednost. Od ugovorenog iznosa naknade koji udruga
kojega je udruga posredovala u prodaji njegove usluge. Udruga e
naplati od korisnika usluge (putnike agencije, grupe turista ili
na raunu obraunati porez na dodanu vrijednost ovisno o tome je
pojedinca) prilikom doznake turistikom vodiu udruga e obu-
li odreeni turistiki vodi porezni obveznik ili ne. Udruga iznos
staviti iznos ugovorene provizije. Ako je udruga u sustavu poreza
naplaene naknade za pruenu uslugu obvezno plaa doznakom
na dodanu vrijednost na ugovoreni iznos naknade treba obraunati
na iroraun turistikog vodia za kojega je posredovala u prodaji
porez po stopi 22%.
njegove usluge. Pri isplati naknade turistikom vodiu udruga
treba obustaviti porez i obraunati doprinose ovisno o nainu
plaanja poreza i doprinosa pojedinog turistikog vodia. Ako
Koraljka LADEI-MASNEC, Dravni inspektorat,
se radi o osobi koja vodi poslovne knjige udruga ne obraunava
Miljenka CUTVARI, HZRIF, Zagreb
porez ni doprinose, a ako se radi o osobi koja porez na dohodak

UDK 657/685:336 Nakladnik: HZ RIF 10000 Zagreb J. Gotovca 1/II www.rif.hr e-mail: rif@rif.hr Godina LIII KOLOVOZ 2007

Porezi i raunovodstvo u ugostiteljstvu

Naknade trokova radnika 8
Izmjene Zakona o obrtu 2007

PDV 10% za novine i asopise

Plaanje boravine pristojbe

ESTITAMO
5. kolovoza - Dan pobjede i
domovinske zahvalnosti

X. Savjetovanje
INTERNA REVIZIJA I KONTROLA
Iz RIF-a
Pore - 11., 12. i 13. listopada 2007.

Savjetovanje
MSFI/MRS u HRVATSKOJ
Opatija- 8. i 9. studenoga 2007.
XLII. savjetovanje jesen 2007.
RUJAN 2007.

ISSN 0350-4506
Hotel Soline Brela
9 770350 450008
25., 26. i 27. X. 2007.
TISKANICA Potarina plaena u poti 10000 Zagreb

Korica RIF 8.indd 1 7/19/07 12:30:45 PM

Raunovodstvo i nancije 95
Ladesic, Masnec-K.indd 95 8/22/07 3:29:35 PM
 IN MEDIAS RES
Cijena dobrog
raspoloenja
Gospodarski rast od 7 posto, kojega je slubena statistika izra-
unala za prvo ovogodinje tromjeseje, aktualne e vlasti sasvim
pouzdano nastojati iskoristiti kao jedan od jakih predizbornih
aduta. Njime e, kod ekonomski educiranoga dijela domae
populacije, politiki elnici nastojati zaraditi poene nune kako
bi zadrali dravno kormilo u rukama. to se pak tie preteitog
dijela stanovnitva, kojemu makroekonomski pokazatelji openito
ne znae mnogo u ivotu, oni su poligon za uvjeravanja u vanost
toga trenda. Pozitivan kontekst u kojemu se brojka 7 spominje te
optimizam s kojim Vlada na njemu gradi obeavajuu potronju,
trebalo bi uvjerljivo sugerirati kako je to neto i za njih dobro.
Politike vlasti, osim toga, i sasvim eksplicitno daju na znanje
kako se, zahvaljujui njihovome voenju ekonomske politike,
bre razvijamo i kvalitetnije ivimo. A ivjet e se, po njima, i
bolje, jer e drava osigurati vie radnih mjesta, bolje plae i vee
mirovine, vie besplatnih udbenika i lijekova, vie dobrih cesta i
beneficiranih stambenih kredita. A sve to i jo tota lijepoga sadr-
ano je u arobnom broju sedam. Toliko visok rast bruto domaeg
proizvoda, i to Vladini dunosnici ne zaboravljaju naglasiti, nije
zabiljeen u nekom kvartalu ak posljednjih desetak godina.
Dakako, u svemu tome ima i mnogo istine. Stopa rasta bruto
domaega proizvoda izraunava se i u svijetu, a ne samo za potre-
be hrvatskih politiara, kako bi se moglo to objektivnije mjeriti
gospodarski rast i usporeivati brzine razvitka pojedinih zemalja
meusobno i samih sa sobom. Tako hrvatskih 7 posto u prvom tro-
mjeseju ove godine (odnosno 4,8 posto u cijeloj proloj godini)
znai da je rast bio za toliko bri nego u isto vrijeme prethodne
godine. A kako se brzinom gospodarskog razvoja ne mjeri samo
uspjenost ekonomskih politika, ve i stupanj zaduenosti poje-
dinih nacionalnih ekonomija, procjenjuje njihov kreditni rejting,
rizinost investiranja i tako redom, via stopa mnogo znai i u
meunarodnim relacijama. Stoga se i brojke pomno usporeuju.
Vodei, dakako, rauna o tome da su one relativne, a to znai da
se u svakom trenutku mora znati to iza njih stoji.
I DRUGI DOBRO, MNOGI I BOLJE
Ma koliko se u nas naglaavala vanost razvojnih 7 posto u
prvom tromjeseju, a to bi moglo znai u ovogodinjem zbroju vi-
e od 4,6 planiranih postotaka, valjalo bi podsjetiti kako ni druge
zemlje ne stoje na mjestu. Tako, na primjer, mnogo razvijenija i
bogatija Irska, iji je bruto domai proizvod po glavi stanovnika
RUJAN 2007.
ak 39 posto (prvo tromjeseje ove godine) vei od prosjeka 25
udruenih europskih zemalja (od prosjeka EU 27 i vie!), prve
je mjesece ove godine odradila sa 7,2 postotnim gospodarskim
rastom. Brim od onoga to ga je istodobno imala Hrvatska, kojoj
je uz to i baza neusporedivo nia. Dok je irski BDP 39 posto vei,
hrvatski je 52 posto manji od europskoga.
96 Raunovodstvo i nancije
In Medias-k.indd 96
Za RIF pie:
mr. sc. Mirjana Popovi
I Slovenija, razvojno, a ne samo geografski nama blia zemlja,
ove je godine imala brzi razvoj. ak 7,5 posto bri nego u prvom
tromjeseju prole. Istodobno zemlje kojima se uri smanjiti veliko
zaostajanje za Europom biljee jo vee stope gospodarskog rasta.
Litva 8,0 posto, Slovaka 9,5 posto, Estonija 9,8 posto, Latvija
11,3 posto. . . A kako netko ne bi pomislio da je rije o fenomenu
koji je anegdotski uao u ekonomske poetnice kako albanski
sindrom(stoni fond povean za 100 posto kada se otelila jedina
krava), nije rije o zemljama manje razvijenima od nae. Tako, na
primjer, BDP per capita Litve zaostaje za europskim prosjekom 46
posto (na, da ponovimo, zaostaje 52 posto!), Slovaku dijeli od
razvijene Europe ija je lanica 39 posto BDP-a, Estoniju 35 posto,
Latviju 46 posto. Dakle, ne samo da im je ovogodinji gospodarski
rast bio bri od naega, ve je i baza na koju se taj postotak odnosi
bila impresivnija. Stoga se i dogaa naoko nelogian fenomen: to
je zemlja razvijenija to su joj stope rasta nie. Austrijski gospodar-
ski rast u prva tri ovogodinja mjeseca bio je samo 0,8 posto bri
od prologodinjega u isto vrijeme, francuski je bio vei 1,7 posto,
njemaki 2,2 posto. Istodobno je talijanska statistika zabiljeila
svega 0,1 posto poveanja domicilnog bruto domaeg proizvoda,
analitiari Velike Britanije izraunali su 1,1 posto rasta, Danske i
Finske po 1,8 posto (svi podaci prema Eurostatu).
Kako bi se jo malo rashladilo predizborno usijanje, kojemu
pridonose svojim obeanjima sve stranke, jer je svaka od njih
participirala u oblikovanju gospodarske strukture i politike, valja
usporediti i neka druga hrvatska postignua s tuima. Slovenskima,
recimo jo jednom.
U isto vrijeme dok se mi hvalimo 7 postotnim gospodarskim
rastom, a Slovenija u svoje statistike upisuje 7,5 posto, nae je gos-
podarstvo povealo investicije u kapital za 11,2 posto. Slovenci su
istodobno u temelje svojega budueg razvoja uloili znatno vie, pa
im je tromjesena stopa realnoga rasta investicija u kapital ak 19,8
posto. Pria s izvozom i uvozom podjednako je intonirana na nau
tetu. Hrvatska je tromjesena stopa rasta izvoza iznosila 3,0 posto,
slovenska 15,0 posto. Stopa rasta naeg uvoza iznosila je 3,7 posto,
dakle, bra je od izvozne, a kod naih je susjeda iznosila 14,7 posto.
Veliki rast, ali sporiji od izvoznog, a k tome je velikim dijelom,
preko investicija, usmjeren u razvoj.
OPASNI KRUGOVI
Nije tajna, ali niti istina koja se u javnosti rado uje, da je
glavni motor naeg gospodarskoga rasta osobna potronja stanov-
8/23/07 9:28:36 AM

nitva. U prva je tri mjeseca imala ubrzanje od 7,1 posto. I poput
maa s mnogo otrica zaprijetila Hrvatskoj dunikom krizom,
usporavanjem buduega razvoja, socijalnim tenzijama. Zaprijetila
je svim onim nevoljama, koje je do sada, zahvaljujui uvoznom
kapitalu i kreditnim plasmanima te na njima temeljenom gospo-
darskom rastu, uspijevala prolongirati. Hrvatska se, naime, ve
dugo vrti u krugu, koji polako poinje nalikovati na vrtlog u ijem
je sreditu sasvim ugodno zatije. Banke kreditima potiu potro-
nju, potronja statistiki poveava bruto domai proizvod, njegov
rast postaje alibijem za jo veu potronju, a politiari obeavaju
i njezin novi rast. Duh potroakih oekivanja puten je iz boce.
Svaki novi politiki poen kupuje se novim obeanjima. I dok se
i dalje drava (opravdano) hvali smanjenjem svojega udjela u
vanjskome dugu, njezini elnici nerado spominju kontinuirani
rast zaduenosti drave na domaem financijskom tritu, koje
se, dakako, alimentira iz stranih izvora. Osim politike, ekonom-
ska je razlika samo u tome to se kao neposredni dunik vie ne
pojavljuje drava nego poslovne banke. I tako je hrvatski bruto
dug prema stranim vjerovnicima, unato sidrima Hrvatske narod-
ne banke, narastao do golemih 30 milijarde eura. Uspjehom se
smatralo ve i to to je u travnju i u svibnju njegov (meugodinji)
rast stabiliziran na oko 10 posto. No, pravu sliku stanja prikriva
sve vee neposredno zaduivanje domaih tvrtki na stranom tr-
itu kapitala. One sve ee zaobilaze banke koje posluju na
tlu Hrvatske i koje su po restriktivnim pritiskom sredinje banke.
to se pak tie stanovnitva, ono nema takvog izbora. Odavno
visoko zadueno, svoje obveze prema poslovnim bankama moe
izvravati samo pod uvjetom da ne bude veih potresa na doma-
oj ekonomskoj, osobito financijskoj sceni. Svako jae stezanje
kreditnih plasmana i mogue poskupljenje kredita, koje bi nemi-
novno moglo uslijediti, moe opasno zaljuljati cijeli gospodarski
brod. ak i dunici, koje banke danas smatraju solidnima, preko
noi mogu postati insolventni, njihovi problemi vrlo lako mogu
In Medias-k.indd 97
IN MEDIAS RES
prerasti u probleme banaka, a preko njih u cijeli sustav. Takav je
crni scenarij, koji drava i politiki pretendenti za njezino budue
kormilo ak i kao mogunost ne spominju, vrlo blizu realnosti.
No, nikome nije u interesu da na njega podsjea. Umjesto toga
se svi zadovoljno smijee i pozajmljeno troe. I uvjeravaju se
meusobno kako je Hrvatska, zato to ima dobre elnike, zemlja
zadovoljnih i sretnih ljudi.
VJEROVANJE SA ZADRKOM
Zanimljivo je da je i dio populacije Hrvatske sve skloniji po-
vjerovati u to da e moi sve bolje ivjeti uz sve vee dugove, te da
je Hrvatska obeana zemlja. ak 28 posto anketiranih, pokazalo
je istraivanje GFK, uvjereno je kako je Hrvatska bolja od mnogih
drugih zemalja u svijetu, a 11 posto i da je najbolja. Dakako, go-
tovo svaki podatak moe imati svoju lijepu i runu stranu prema
klasinom obrascu prema kojemu je za nekoga aa poluprazna,
za nekoga polupuna. Tako neke analitiare vie okira podatak
prema kojemu 19 posto itelja Hrvatske svoju zemlju smatra lo-
ijom od veine drugih u svijetu, a 4 posto i najgorim mjestom za
ivljenje i rad. Niti istina, koja obino tei prema sredini, ovoga
puta nije utjena. Gotovo svaki drugi stanovnik Lijepe nae (47
posto anketiranih) smatra kako njihova Hrvatska nije ni bolja ni
loija od drugih zemalja. Dojueranja nacionalna euforija, esto
uvijena u plat nekritinosti, oito je splasnula u apatiju, u uvje-
renje kako nigdje nije bolje, pa slijedom logike, nesumnjivo i ne
moe biti bolje. I ako ankete doista preslikavaju istinu, onda je
ona i za birane i za birae ovoga puta pogubna. Uvjerenje, naime,
kako je tako kako jest i da nigdje nije bolje, izborima oduzima
smisao, a predizbornim nadmetanjima daje prizvuk politikog
folklora. I u svemu je tome marketinki uinak famoznih 7 posto
sve manje relevantan. Mnogo manje nego to to kreatori aktualne
ekonomske politike, pa i njihovi oponenti mogu i zamisliti.
RUJAN 2007.
Raunovodstvo i nancije 97
8/23/07 9:28:36 AM
 ODGOVORI NA PITANJA
MILJENJA MINISTARSTVA FINANCIJA
1. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
Pravdanje utroenih sredstava za programe udruga koje
su obveznici PDV-a
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva osnovana je
Zakonom o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga drutva (Nar.
nov., br. 173/03.), a temeljna svrha djelovanja joj je pruanje strune
i financijske potpore programima koji potiu odrivost neprofitnog
sektora, meusektorsku suradnju, graanske inicijative, filantropiju,
volonterstvo, unapreenje demokratske institucije drutva, te drugi
programi. Udruge odnosno neprofitne organizacije kojima Nacional-
na zaklada odobri financijsku potporu za provedbu projekta, imaju
obvezu dostavljati izvjea o provedbi aktivnosti i potronji sredstava,
sukladno potpisanom ugovoru o financijskoj potpori. Na pitanje udru-
ga koje sve ee ulaze u sustav poreza na dodanu vrijednost, trebaju
li prilikom dostavljanja takvih izvjea Nacionalnoj zakladi iskazati
iznose porezom na dodanu vrijednost ili bez poreza, odgovoreno je:
Pitanje o tome to treba sadravati izvjee o provedbi aktivnosti
i potronji sredstava koje udruge dostavljaju Nacionalnoj zakladi, od-
nosno trebaju li udruge koje su u sustavu poreza na dodanu vrijednost
u navedenom izvjeu iskazivati i iznose poreza na dodanu vrijednost
sadranog u ulaznim raunima nije porezno pitanje, stoga se Pore-
zna uprava o navedenom ne moe oitovati.
Meutim, skreemo vam pozornost na to da je porez na dodanu
vrijednost neutralan za poreznog obveznika, obzirom da porez koji
on plaa svojim dobavljaima za isporuena dobra i obavljene usluge
ima pravo odbiti od svoje porezne obveze, to znai da porez na do-
danu vrijednost sadran u ulaznim raunima ne predstavlja troak za
poreznog obveznika.
Odredbom lanka 20. stavak 6. Zakona o porezu na dodanu vri-
jednost (Nar. nov., od broja 47/95. do 90/05.), i lanka 104. stavak 5.
Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od broja 60/96.
do 153/05.), propisano je da poduzetnici koji dijelom obavljaju ispo-
ruke, dobara i usluga osloboene plaanja poreza, a dijelom isporuke
koje nisu osloboene, imaju pravo na odbitak pretporeza u dijelu koji
se odnosi na oporezive isporuke.
Prema navedenom, ako udruga odnosno neprofitna organi-
zacija, uz neprofitnu obavlja i neku drugu djelatnost samostalno,
trajno i s namjerom ostvarivanja prihoda ona je poduzetnik u
smislu lanka 2. stavak 3. Zakona, a ako obavi isporuke dobara
i usluga u godinjem iznosu veem od 85.000,00 kuna, postaje
obveznikom poreza na dodanu vrijednost. To znai da na sve
svoje poduzetniki motivirane isporuke treba obraunati porez
na dodanu vrijednost, a u isto vrijeme ima pravo na odbitak
pretporeza koji su joj obraunali dobavljai, a koji se odnosi na
RUJAN 2007.
poduzetniku djelatnost.
Klasa: 410-01/07-01/904 Ur.br: 51-3-07-21-01/07-2, 28. lipanj 2007.
Usluge lijeenja su institucionalno osloboene PDV-a, pa
se to osloboenje ne odnosi na trgovaka drutva i druge
organizacijske oblike koji obavljaju ove usluge
98 Raunovodstvo i nancije
misljenja.indd.k.indd 98
Na upit trgovakog drutva E d.o.o. koje se bavi se isklju-
ivo zdravstvenom djelatnou i to fizikalnom medicinom i rehabi-
litacijom, fizikalnom terapijom i opom medicinom za specifinu
populaciju ljudi, a to su invalidi Domovinskog rata, moe li se na
njih primijeniti porezno osloboenje propisano lankom 11. stavak 1.
toka 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od broja
47/95. do 90/05.), odgovoreno je u nastavku.
Odredbom lanka II. stavak 1. toka 5. Zakona o porezu na dodanu
vrijednost propisano je da su poreza na dodanu vrijednost osloboene
usluge lijeenja u zdravstvenim ustanovama: domovima zdravlja, hit-
noj medicinskoj pomoi, poliklinikama, opim i specijalnim bolnica-
ma i klinikama kao i usluge lijeenja koje prua zdravstvena ustanova
za njegu u kui te isporuke dobara koje obave navedene ustanove.
Prema odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vri-
jednost (Nar. nov., od broja 60/96. do 53/05.), porezna osloboenja
bez prava na odbitak pretporeza iz lanka 11. Zakona o porezu
na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj postavljena su insti-
tucionalno, to znai da se odnose na zdravstvene ustanove koje
obavljaju te usluge, a ne na vrstu usluge koja se obavlja, stoga
su poreza na dodanu vrijednost osloboene usluge lijeenja u
zdravstvenim ustanovama, a ne i sve usluge lijeenja koje se pru-
aju i u drugim organizacijskim oblicima kao to su primjerice
zdravstvena trgovaka drutva ije je osnivanje mogue temeljem
lanka 111. Zakona o zdravstvenoj zatiti (Nar. nov., br. 121/03.,
44/05. i 48/05.).
Stoga, ako drutvo E d.o.o. u tekuoj godini ostvari vrijednost
oporezivih isporuka dobara ili usluga iz lanka 2. Zakona u iznosu
veem od 85.000,00 kuna postaje obveznikom poreza na dodanu
vrijednost od 1. sijenja idue godine, i obvezno je upisati se u registar
obveznika poreza na dodanu vrijednost prema odredbama lanka 40.
Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
Klasa: 410-01/07-01/901 Ur. br.: 513-07-21-01/07-2, 28. lipanj 2007.
Mogunost primjene preraunane porezne stope
U realizaciji javno-privatnog partnerstva i to po modelu privatne
financijske inicijative, javni sektor raspisao javno nadmetanje kojim
trai privatne partnere koji su spremni financirati, izgraditi, odravati
i upravljati odreenom javnom graevinom na rok od 25 do 30 go-
dina. Prema dokumentaciji za nadmetanje trai se ponuda mjesene
zakupnine koju bi javni sektor trebao platiti privatnom partneru za sve
navedene usluge, prema tono definiranoj strukturi ukupnih ivotnih
trokova koja je definirana u natjeajnoj dokumentaciji. Ponuditelj je
u javnom nadmetanju ponudio u etapi obvezujue ponude sljedee
trokove:
1. Trokovi projektiranja 1.000.000,00 kn
2. Trokovi graenja 10.000.000,00 kn
3. Trokovi odravanja 15.000.000,00 kn
4. Trokovi uporabe 4.000.000,00 kn
5. Bankovne naknade (kamate koje otplauje 10.000.000,00 kn
privatni partner)
UKUPNI IVOTNI TROKOVI (neto) = 40.000.000,00 kn
ukupno (od 1. do 5.)
8/23/07 11:30:14 AM

Ako je ugovor potpisan na rok od 20 godina, tada proizlazi da
mjesena zakupnina iznosi 166.666,67 kuna. U vezi navedenog
postavljena su pitanja obraunava li se porez na dodanu vrijednost
na iznos mjesene zakupnine po stopi 22% ili po preraunanoj
stopi 18,0328%, te ulaze li trokovi za bankovne naknade koje
se odnose na kamate koje otplauje privatni partner, u osnovicu
za obraun poreza na dodanu vrijednost, na koja je odgovoreno
u nastavku.
Prema lanku 2. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vri-
jednost (Nar. nov., od broja 47/95. do 90/05.), porez na dodanu
vrijednost plaa se na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene
usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi poduzetnik bavei se
svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti.
Osnovicu poreza na dodanu vrijednost prema odredbi lanka
8. stavak 1. Zakona, ini naknada za isporuena dobra ili obavlje-
ne usluge. Naknadom se smatra sve ono to primatelj dobara ili
usluga treba dati ili platiti za isporuena dobra i obavljene usluge,
osim poreza na dodanu vrijednost. U poreznu osnovicu ulazi i sve
ono to neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga treba
dati ili platiti poduzetniku za isporuena dobra ili obavljene uslu-
ge. U poreznu osnovicu ne ulaze iznosi koje poduzetnik zarauna,
primi ili izda u ime i za raun druge osobe.
U sluaju kada se ostvaruje bruto naknada, odnosno naknada
u koju je ve ukljuen porez na dodanu vrijednost, primjenjuje se
naelo bruto metode, to znai da se iz ukupno naplaenog iznosa,
primjenom preraunane stope 18,0328% odnosno stope 9,0909%
utvruje porezna obveza, to je propisano lankom 57. stavak
3. do 6. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od
broja 60/96. do 153/05.).
U konkretnoj ponudi stoji napomena da su ukupni ivotni
trokovi u neto iznosu to znai da u te iznose nije ukljuen i
porez, stoga smatramo da prilikom obraunavanja poreza na
dodanu vrijednost na iznos mjesene zakupnine treba primijeniti
stopu 22%.
Obzirom da privatni partner otplauje bankovne naknade
odnosno kamate i da su one njegov troak, smatramo da bankovna
naknada ne predstavlja prolaznu stavku iz lanka 51. stavak 10.
Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, nego ulazi u ukupnu
naknadu za obraun poreza na dodanu vrijednost u smislu lanka
8. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Klasa: 410-01/07-01/901 Ur. br.: 513-07-21-01/07-2, 28. lipanj 2007.
Porezni i raunovodstveni aspekt poslovanja javnih komi-
sionara
Na upit u vezi tumaenja poreznih propisa koji se odnose
na rad javnih komisionara, posebice glede obrauna poreza na
dodanu vrijednost te raunovodstvenog evidentiranja prodaje
pokretnina u javnim komisionim prodavaonicama u skladu s ra-
unovodstvenim i poreznim propisima, odgovoreno je.
lankom 141. stavak 3. Ovrnog zakona (Nar. nov., br.
57/96., 29/99., 42/00. - Odluka USRH, 173/03., 194/03., 151/04.
i 88/05.), propisano je da se prodaja zaplijenjenih pokretnina
neposrednom pogodbom obavlja izmeu kupca, s jedne strane
i sudskog ovritelja ili osobe koja obavlja komisione poslove, s
druge strane. Sudski ovritelj pokretnine prodaje u ime i za
raun ovrenika, a osoba koja obavlja komisione poslove u
svoje ime, a za raun ovrenika.
Javni komisionari ustanovljeni su lankom 143a. Ovrnog
zakona, a moe im se povjeriti prodaja pokretnina zaplijenjenih
misljenja.indd.k.indd 99
ODGOVORI NA PITANJA
u ovrnom postupku. Neovisno o tome to je ugovor o komisiji
i nain poslovanja komisionara propisan odredbama lanka 785.
do 803. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.), na
javne komisionare iz lanka 143a. Ovrnog zakona primjenjuju
se odredbe tog zakona jer su one specijalni propis u odnosu na
Zakon o obveznim odnosima kojim je ureen ugovor o komisiji.
Poslove javnog komisionara prema lanku 143b. Ovrnog za-
kona organizira i provodi Hrvatska gospodarska komora (u dalj-
njem tekstu: HGK). Na prijedlog HGK-a nadleno ministarstvo
za poslove gospodarstva moe dozvoliti da ona poslove javnog
komisionara za odreeno podruje ili neke od poslova javnog ko-
misionara, povjeri fizikoj ili pravnoj osobi koja ispunjava uvjete
za obavljanje poslova javnog komisionara.
Komisionar ima pravo traiti predujam za pokrie trokova
koje e imati u svezi s preuzetim pokretninama, a predujam mu je
duan platiti ovrhovoditelj. Komisionar ima pravo na nagradu za
obavljene poslove i na naknadu trokova to je propisano lankom
143d. Ovrnog zakona.
Nakon obavljene prodaje pokretnine javni komisionar e
prema odredbi lanka 1431. Ovrnog zakona pokretninu predati
kupcu, a iz dobivene kupovine najprije e namiriti trokove po-
hrane i prodaje pokretnine i svoju nagradu, a preostali iznos e
uplatiti na raun suda.
Odredbama lanka 6. Pravilnika o tarifi za naknadu trokova
i nagradu za obavljanje javne komisione djelatnosti (Nar. nov.,
br. 13/2006.), propisano je da nagrada javnog komisionara pri-
pada komisionaru na ime obavljene usluge za uspjenu prodaju
pokretnine, a predstavlja naknadu koja obuhvaa sve radnje koje
je komisionar obavio u vezi s prodajom pokretnina koje nisu obu-
hvaene naknadom trokova. lankom 7. istog Pravilnika, propi-
sano je da se kod naplate naknade trokova i nagrade komisionara
obraunava porez na dodanu vrijednost, a javni komisionar duan
je kod naplate naknade trokova i nagrade ovrhovoditelju izdati
raun.
Porez na dodanu vrijednost plaa se prema lanku 2. stavak 1.
Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. od 47/95. do
90/05.), (u daljnjem tekstu Zakon), na isporuke svih vrsta dobara
i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje poduzetnik
izvri obavljajui svoju gospodarsku ili drugu djelatnost.
Komisija je poseban nain prodaje roba i usluga koja spada
u trgovake usluge. Odredbom lanka 4. Pravilnika o porezu na
dodanu vrijednost (Nar. nov., od broja 60/96. do 153/05.), (u dalj-
njem tekstu: Pravilnik), propisano je da poduzetnik koji isporuku
obavlja u vlastito ime i za vlastiti raun, obraunava i plaa porez
na punu naknadu isto kao i komisionar koji nastupa u vlastito ime
a za tui raun. Kada komisionar isporui dobro u smislu zakona,
tada nastaju dvije isporuke i to isporuka komisionara kupcu i
isporuka komitenta komisionaru.
Odredbama lanka 17. stavak 1. Pravilnika, propisano je da
kad zakonom utvreno tijelo u postupku ovrhe proda neko dobro,
ne smatra se daje dolo do isporuke izmeu dunika i ovrnog
RUJAN 2007.
tijela ve do izravne dunikove isporuke kupcu, koja podlijee
oporezivanju.
Osnovica poreza na dodanu vrijednost u smislu lanka 8. sta-
vak 1. Zakona je naknada za isporuena dobra ili obavljene usluge.
Naknadom se smatra sve ono to primatelj dobara ili usluga treba
dati ili platiti za isporuena dobra i obavljane usluge, osim poreza
na dodanu vrijednost. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono to neka
Raunovodstvo i nancije 99
8/23/07 11:30:15 AM
 ODGOVORI NA PITANJA
druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti
poduzetniku za isporuena dobra ili obavljene usluge.
U sustavu poreza na dodanu vrijednost obveza obrauna pore-
za na dodanu vrijednost pri oporezivanju prema izdanim rauni-
ma nastaje istekom obraunskog razdoblja u kojem je obavljena
isporuka dobara ili usluge kako je propisano lankom 17. stavak
1. Zakona i lankom 41. Pravilnika. Porezna obveza nastaje u
visini poreza sadranog u obavljenim i zaraunanim isporukama
tijekom obraunskog razdoblja.
Porezna obveza javnog komisionara nastaje istekom obra-
unskog razdoblja u kojem su dobra prodana i u kojem je ispo-
stavljen raun kupcu koji mora sadravati sve elemente propisane
lankom 15. stavak 3. Zakona, a to su: mjesto izdavanja, broj i
nadnevak, ime (naziv), adresu i matini broj ili jedinstveni matini
broj graana (porezni broj poduzetnika), koji je isporuio dobra
ili obavio usluge (prodavatelja), ime (naziv), adresu i porezni
broj poduzetnika kome su isporuena dobra ili obavljene usluge
(kupca), koliinu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenih dobara
te vrstu i koliinu obavljenih usluga, nadnevak isporuke dobara
ili obavljenih usluga, iznos naknade (cijene) isporuenih dobara
ili obavljenih usluga, razvrstane po poreznoj stopi, iznos poreza
razvrstan po poreznoj stopi i zbrojni iznos naknade i poreza.
Obveza obrauna i plaanja poreza na dodanu vrijednost za
komitenta-ovrenika nastaje istekom obraunskog razdoblja u ko-
jem je primio obraun javnog komisionara o prodaji dobara. Ako
takav obraun ima sve elemente rauna propisane lankom 15.
stavak 3. Zakona, ima znaenje izlaznog rauna komitenta, to je
u skladu s odredbom lanka 80. stavak 2. Pravilnika prema kojem
se raunom smatraju i isprave u kojima isporuke dobara ili usluga
zaraunava primatelj isporuke dobara ili usluge, ako su obje stra-
ne suglasne da se obraun napravi na taj nain. Na obraunu treba
staviti oznaku R-l ili R-2 ovisno o statusu komitenta - ovrenika,
jer je taj obraun istovjetan raunu.
Javni komisionar pri prodaji dobara ispostavlja raun
kupcu u vrijednosti prodane robe ija vrijednost je i osnovica
za porez na dodanu vrijednost, meutim ako je u naknadi
sadran i obraunan porez na dodanu vrijednost po stopi
22%, tada se primjenjuje preraunata porezna stopa koja
iznosi 18,0328% sukladno lanku 57. stavak 5. Pravilnika.
Istodobno komisionar sastavlja obraun za prodanu robu pri-
mljenu u komisiju koji alje vlasniku robe odnosno komitentu
- ovreniku, obzirom da su dobra u imovinskom i bilannom
smislu u vlasnitvu komitenta sve dok prodajom ne prijeu u
vlasnitvo kupca.
Sastavljanje obrauna prodaje za komitenta - ovrenika u
istom obraunskom razdoblju kada je dobro prodano kupcu
omoguuje komisionaru odbitak pretporeza u obraunskom
razdoblju u kojem je obvezan platiti dospjeli porez.
Naime, javni komisionar podnosi prijavu poreza na dodanu
vrijednost na obrascu PDV do zadnjeg dana u tekuem mjese-
cu po proteku obraunskog razdoblja to je propisano lankom
18. stavak 1. Zakona. Dospjelu poreznu obvezu iz obraunskog
RUJAN 2007.
razdoblja temeljem rauna izdanog kupcu za prodanu robu pri-
mljenu u komisiji javni komisionar iskazuje na rednom broju II.2.
obrasca PDV. Dospjeli pretporez iz komisijske prodaje javni ko-
misionar iskazuje na rednom broju III.2. obrasca PDV, temeljem
ispostavljenih obrauna za komitenta - ovrenika u obraunskom
razdoblju. Komitent - ovrenik dospjelu poreznu obvezu iskazuje
na rednom broju II.2. obrasca PDV, temeljem izdanog rauna,
100 Raunovodstvo i nancije
misljenja.indd.k.indd 100
odnosno obrauna za robu prodanu u komisiji, u obraunskom
razdoblju.
U sluaju kada je komitent - ovrenik pravna ili fizika osoba
koja nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, komisionar nema
osnove za odbijanje pretporeza, jer roba potjee od osobe koja ne
moe izdati raun u skladu s odredbama Zakona i Pravilnika o po-
rezu na dodanu vrijednost, temeljem kojih se moe ostvariti pravo
na odbitak pretporeza. Stoga komisionar u ovom sluaju plaa
porez na dodanu vrijednost koji je naplatio od kupaca dobara.
Obzirom da je u ovrnom postupku temeljem lanka 143d.
Ovrnog zakona, ovrhovoditelj duan javnom komisionaru platiti
predujam, napominjemo da javnom komisionaru u smislu lanka
7. stavak 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost za primljene
predujmove porezna obveza nastaje istekom obraunskog raz-
doblja u kojemu su naplaeni. Za primljene predujmove treba
ispostaviti raun prema lanku 15. stavak 3. Zakona.
Javni komisionar u ovrnom postupku nema obveze prema
komitentu-ovreniku, nego prema ovrhovoditelju kojem na teme-
lju potpisanog ugovora izdaje raun sukladno lanku 15. stavak
3. Zakona, u kojem obraunava naknadu trokova i nagrade za
obavljene usluge, odnosno obavljene poslove prodaje zaplijenje-
nih pokretnina. Navedene naknade podlijeu obraunu poreza na
dodanu vrijednost obzirom da je rije o oporezivim isporukama iz
lanka 2. stavak 1. Zakona.
Prema navodima iz dopisa, razvidno je da e poslove
javnog komisionara obavljati poduzetnici, trgovaka dru-
tva i fizike osobe, uz naknadu. Komisioni poslovi nisu nova
djelatnost gospodarskih subjekata, ve je to gospodarska dje-
latnost koju obavljaju mnogi poduzetnici kao svoju redovnu
djelatnost, od koje ostvaruju prihod, dobit i dohodak, kao i od
bilo koje druge djelatnosti. I javni komisionari poslovat e na
isti nain, uz posebnost ugovora s Hrvatskom gospodarskom
komorom, koji e im osigurati posao s nekim posebnostima
vezanim za postupak ovrhe. Sukladno tome, i porezne obveze
glede ostvarenih rezultata, dobiti ili dohotka, nee se razliko-
vati od ostvarenih u drugim djelatnostima.
Prema navedenom, u svezi oporezivanja prema odredba-
ma Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05. i
57/06.), i Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.),
nema raunovodstvenih i poreznih posebnosti za djelatnost
javnih komisionara u odnosu na druge komisionare. Posebno-
sti bi se mogle javiti u sluaju da Komora obavlja djelatnost
javnog komisionara, to za sada nije sluaj.
Klasa: 410-01/07-01/417 Ur.broj.: 513-07-21-01/07-2, 29. svibanj 2007.
Oporezivanje usluga u kampovima
- primjena poreznih stopa 10 i 22
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka postavilo je
pitanje u svezi s oporezivanjem godinjeg paualnog iznosa za
koritenje kampa, gdje se navodi da su u paualnu cijenu koju,
na temelju ugovora, plaaju krajnji korisnici kampa ukljuene
usluge: noenje osoba, automobil, kamp kuica, elektrina ener-
gija, prikljuak za vodu, te zimski paual, te je li u tom sluaju
bitan broj dana boravka u kampu (broj dana kada je naplaena
boravina pristojba), na koje je odgovoreno.
Miljenjem Sredinjeg ureda Porezne uprave klasa: 410-
19/05-01/327, ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 16. svibnja 2006.
godine o oporezivanju turistikih usluga porezom na dodanu vri-
8/23/07 11:30:15 AM

jednost pojanjeno je da se u skladu s odredbom lanka l0.a stavak
2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. od 47/95.
do 90/05.), porezna stopa 10% moe primijeniti samo na usluge
smjetaja u kampovima, dok se na zakup mjesta u kampovima
porez na dodanu vrijednost plaa po stopi 22%.
Miljenjem klasa: 410-19/05-01/327, ur.broj: 513-07-21-
01/06-4 od 9. kolovoza 2006. pojanjeno je da se pod zakupom
mjesta u kampovima radi kada pravna ili fizika osoba (zakupo-
davac) daje u zakup mjesto u kampu drugoj pravnoj ili fizikoj
osobi (zakupoprimcu) koja e pruiti uslugu smjetaja gostima.
U sluaju kada zakupodavac zakupoprimcu ispostavlja raun, na
naknadu obraunava porez na dodanu vrijednost po stopi 22%.
Kada zakupoprimac prua uslugu smjetaja u kampu gostima,
tada gostu ispostavlja raun u kojem je porez na dodanu vrijed-
nost obraunan po stopi 10% budui je pruena usluga smjetaja u
smislu lanka 10a. stavak 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost
i lanka 57. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
(Nar. nov., od br. 60/96. do 153/05.).
U skladu s navedenim zakonskim odredbama na paualni
iznos za koritenje usluga smjetaja u kampu to ga plaaju krajnji
korisnici kampa (uobiajeno u razdoblju od travnja do rujna), a
koji obuhvaa noenje osoba, mjesto za automobil, kamp kui-
cu, elektrinu energiju, te prikljuak za vodu, porez na dodanu
vrijednost plaa se po stopi 10%. Obzirom da korisnik kampa
moe usluge smjetaja u kampu koristiti tijekom cijelog razdoblja
u kojem je kamp otvoren, ovisno o tome kad to njemu odgovara,
to to navedene usluge plaa paualno ne utjee na vrstu usluge i
visinu stope poreza na dodanu vrijednost. Stoga broj dana za koje
je naplaena boravina pristojba ne utjee na injenicu da se radi
o usluzi smjetaja u kampu oporezivoj po stopi 10%.
Na uslugu uvanja kamp prikolice u razdoblju kada je
kamp u najveem broju sluajeva zatvoren i kada se niti ne
moe koristiti usluga smjetaja u kampu, tzv. zimovanje, o
emu se uglavnom sklapa poseban ugovor o ostavi prikolice
u zimskom razdoblju, porez na dodanu vrijednost plaa se po
stopi 22%, jer u tom sluaju nije rije o usluzi smjetaja u
kampovima u smislu odredbe lanka 10.a stavak 2. Zakona o
porezu na dodanu vrijednost.
Klasa: 410-01/07-01/333 Ur. broj: 513-07-21-01/07-2, 30. svibnja 2007.
PDV plaen pri uvozu moe se odbiti tek kad je plaen u
ukupnom iznosu
Drutvo B d.o.o., obavlja djelatnost oporabe PET amba-
lanog otpada, stoga su 24. studenoga 2006. godine ocarinili po
jedinstvenoj carinskoj deklaraciji broj 36313/21. 11. 2006. stroj
za obradu i preradu plastine mase. Prilikom uvoza carinarnica
je obraunala porez na dodanu vrijednost u iznosu 2.074.137,56
kn. Obzirom da nisu imali dovoljno sredstava, 28. prosinca 2006.
godine platili su dio poreza na dodanu vrijednost pri uvozu u izno-
su 1.074.137,56 kuna. Obzirom da nisu temeljem prijave poreza
na dodanu vrijednost za prosinac 2006. godine ostvarili pravo na
povrat plaenog poreza na dodanu vrijednost postavljaju pitanje,
zato se podaci o uplati poreza na dodanu vrijednost, koji prili-
kom uvoza naplauje Carinska uprava, Poreznoj upravi ne alju s
danom uplate, nego se eka da se zatvori cjelokupan dug poreza
na dodanu vrijednost pri uvozu, pa se tek tada podaci o uplatama
prosljeuju Poreznoj upravi te kojim je odredbama propisano da
misljenja.indd.k.indd 101
ODGOVORI NA PITANJA
se porez na dodanu vrijednost plaen pri uvozu moe odbiti kao
pretporez kada je plaen ukupan porez na dodanu vrijednost pri
uvozu?
U vezi navedenog odgovoreno je u nastavku.
Prema tumaenju Sredinjeg ureda Carinske uprave klasa:
413-01/07-01/195, ur. broj: 513-02-1240/3-07-4 od 19. travnja
2007. godine, carinski dug obraunan pri uvozu, uvoznik je duan
platiti ili odgovarajue osigurati prije putanja robe. Ako se u
postupku carinjenja podnosi osiguranje plaanja carinskog duga,
tada je uvoznik duan carinski dug koji je obraunan u carinskoj
deklaraciji platiti u roku 30 dana. U protivnome carinski dug e
se naplatiti iz podnijetog osiguranja plaanja (bankovna garancija
ili neki drugi oblik).
Odredbe Carinskog zakona ne poznaju djelomino plaanje
carinskog duga, odnosno ne predviaju mogunost da se carinski
dug plaa u ratama ovisno o mogunostima uvoznika.
Stoga je i informacijski sustav Carinske uprave postavljen na
takav nain da se zaduenja po odreenoj carinskoj deklaraciji ne
mogu zatvoriti sve dok se ne plati ukupan iznos carinskog duga.
Nakon plaanja ukupnog carinskog duga zaduenje se zatvara i taj
se podatak prosljeuje Poreznoj upravi.
Pri uvozu dobara porezna obveza prema lanku 7. stavak 5.
Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. od 47/95. do
90/05.), nastaje danom nastanka carinskog duga. Porez obrauna-
va i naplauje carinarnica koja provodi carinski postupak zajedno
s obraunom i naplatom carinskog duga, prema propisima i obra-
unu o naplati carinskog duga.
Odredbom lanka 20. stavak 2. Zakona propisano je da je
pretporez iznos poreza na dodanu vrijednost koji je obraunala i
naplatila carinarnica pri uvozu prema odredbama lanka 7. stavak
5. ovog Zakona, kao i iznos poreza kojeg je platio domai podu-
zetnik iz lanka 19. stavak 2. ovog Zakona.
Porez na dodanu vrijednost koji je obraunan pri uvozu, uvo-
znik moe u smislu lanka 105. Pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost (Nar. nov., od broja 60/96. do 153/05.), odbiti kao
pretporez ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
1. da je porez na dodanu vrijednost plaen pri uvozu. Uplatu
poreza pri uvozu moe obaviti sam uvoznik ili za njega netko
drugi.
2. da je dobro uvezeno u tuzemstvo, za poduzetnike svrhe uvo-
znika.
Obzirom da se u smislu lanka 105. Pravilnika o porezu na
dodanu vrijednost, porez na dodanu vrijednost moe odbiti kao
pretporez, ako je plaen pri uvozu, da odredbe Carinskog zakona
ne poznaju djelomino plaanje carinskog duga pri uvozu, te da
je informacijski sustav Carinske uprave postavljen na nain da se
zaduenje moe zatvoriti i o tome poslati podaci Poreznoj upravi
tek po naplati ukupnog carinskog zaduenja, porez na dodanu
vrijednost plaen pri uvozu moe se odbiti tek kada je plaen
u ukupnom iznosu.
Klasa: 410-19/07-01/21 Ur.broj: 513-07-21-01/07-5, 30. svibanj 2007.
RUJAN 2007.
Prekomjerni gubici dobara mogu se pod odreenim uvje-
tima priznati i bez prisustva djelatnika Porezne uprave
Drutvo B d.o.o. zbog iznenadnih kvarova rashladnih urea-
ja, prekida u isporuci elektrine energije zbog kvarova na mrei,
poara, poplava i slinih situacija treba otpisati ili uputiti na uni-
Raunovodstvo i nancije 101
8/23/07 11:30:16 AM
 ODGOVORI NA PITANJA
tenje zdravstveno neispravne proizvode (hrana i predmeti ope
uporabe) iz svojih prodajnih objekata. Prije upuivanja proizvoda
na unitenje drutvo upuuje poziv nadlenoj ispostavi Porezne
uprave kako bi djelatnik Porezne uprave bio prisutan prilikom
utvrivanja injeninog stanja. U posljednjem tetnom dogaaju,
dio proizvoda uniten je poarom, a dio je postao zdravstveno
neispravan zbog ega se treba poslati na unitenje, o emu postoje
Zapisnik Ministarstva zdravstva, Uprave za sanitarnu inspekciju
od 6. lipnja 2007. godine i Zapisnik Ministarstva unutarnjih po-
slova.
U vezi navedenog postavljena su sljedea pitanja:
1. Treba li prilikom utvrivanja injeninog stanja prije upuiva-
nja dobara na unitenje biti prisutan djelatnik Porezne uprave,
odnosno hoe li se u sluaju da se djelatnik Porezne uprave
ne odazove unitenje dobara smatrati neoporezivim manjkom,
ako porezni obveznik posjeduje svu dokumentaciju i dokaze o
obavljenom unitenju?
2. Mogu li se neoporezivim manjkom smatrati i unitena dobra
u sluaju kada se ne odazovu ni djelatnici nadlene inspek-
cijske slube (sanitarna ili veterinarska) ni djelatnici Porezne
uprave, a o obavljenom unitenju porezni obveznik posjeduje
samo dokumentaciju o slanju dobara na unitenje, potvrdu o
unitenju u ovlatenoj tvrtki te interni zapisnik o utvrenom
injeninom stanju?
Na postavljena pitanja odgovoreno je u nastavku.
Odredbom lanka 25. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost (Nar. nov., od broja 60/96. do 153/05.), propisano je
da se kod poduzetnika - poreznog obveznika manjkovi dobara za
koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju vlastitom potronjom i
podlijeu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najvie
do visine utvrene odlukom Gospodarske i Obrtnike komore i
manjkova dobara nastalih djelovanjem vie sile.
Manjkovima uslijed vie sile u smislu ovog Pravilnika smatra-
ju se manjkovi (tete) od elementarnih nepogoda (poplava, poar
i slino), ratnih razaranja i provalnih kraa do visine utvrene
temeljem oevidnika nadlenog tijela za procjenu teta.
Manjak dobara zbog neodgovarajue kvalitete, proteka roka
trajanja, kala, rastepa, loma ili kvara iznad visine utvrene od-
lukama Gospodarske ili Obrtnike komore i manjkova nastalih
djelovanjem vie sile, moe se priznati ako je pri utvrivanju
injeninog stanja prisutan ovlateni djelatnik Porezne uprave,
to je propisano lankom 25. stavak 4. Pravilnika.
U pojedinim sluajevima nalog za unitenje ili zbrinjavanje
dobara na drugi nain, moe dati i odgovarajua inspekcijska
sluba. Ako su prema rjeenju te slube dobra unitena ili pre-
dana na unitenje odnosno zbrinjavanje nadlenoj organizaciji
koja se time bavi, manjak dobara moe se priznati temeljem
dokumentacije izdane poreznom obvezniku od strane nadlenih
slubi i organizacije za unitenje odnosno zbrinjavanje otpada.
Stoga smatramo da u takvim sluajevima za priznavanje manjka
u smislu odredbe lanka 25. stavak 4. Pravilnika nije potrebna
RUJAN 2007.
prisutnost djelatnika Porezne uprave.
Kada se djelatnik Porezne uprave ne odazove pozivu da
prisustvuje unitenju otpisanih dobara, odnosno pri utvrivanju
injeninog stanja, porezni obveznik moe kao dokaze predoiti
(zapisnik o unitenju, dokumentaciju o predaji dobara na otpad
odnosno zbrinjavanje, plaeni raun za predaju na otpad i zbri-
102 Raunovodstvo i nancije
misljenja.indd.k.indd 102
njavanje i slino), kako bi dokazao da se radi o unitenju dobara
odnosno njihovoj predaji na zbrinjavanje, odnosno o porezno pri-
znatom manjku u smislu odredbe lanka 25. stavak 4. Pravilnika.
Napominjemo da bi u sluaju kada se na unitenje upuuje
velika koliina dobara, prilikom utvrivanju injeninog stanja
trebao biti prisutan djelatnik Porezne uprave. Ako se djelatnik
Porezne uprave na pisani poziv ne odazove, a porezni obveznik
posjeduje sve dokaze iz kojih se moe nedvojbeno utvrditi da je
roba zaista unitena, smatramo da mu se neovisno o prisustvu
djelatnika Porezne uprave manjak moe porezno priznati.
U sluaju kada se na pisani poziv ne odazovu ni djelatnici
nadlene inspekcijske slube (sanitarna ili veterinarska) ni
djelatnici Porezne uprave, a o obavljenom unitenju porezni
obveznik posjeduje svu odgovarajuu dokumentaciju iz koje
se moe nedvojbeno utvrditi da je roba zaista unitena, tako-
er smatramo da nema prepreke da se unitena dobra smatraju
porezno priznatim manjkom u smislu lanka 25. stavak 4. Pra-
vilnika.
Klasa: 410-19/07-01/31 Ur.broj: 513-07-21-01/07-2, 18. lipanj 2007.
Primjena nulte stope poreza na dodanu vrijednost i izvoz
bez naplate
Ministarstvo kulture proslijedilo je, dopisom klasa: 410-
01/07-01/0007, ur.broj: 532-09-01-02/3-07-02 od 11. lipnja 2007.
godine, oitovanje koje su uputili drutvu S d.o.o. o asopisu na
ruskom jeziku Adriatic News. U navedenom oitovanju navode
da asopis pridonosi razvoju hrvatskog gospodarstva, turizma i
kulture, te se bavi besplatnom promidbom Republike Hrvatske
na podruju zemalja biveg SSSR-a. Napominju da se asopis ne
prodaje nego besplatno distribuira u Republici Hrvatskoj i Rusiji.
Na postavljeno pitanje podlijee li navedeni asopis oporezi-
vanju po stopi 0% odgovoreno je.
Odredbom lanka 10 a. stavak 1. toka c) Zakona o porezu na
dodanu vrijednost (Nar. nov., od broja 47/95. do 90/05.) propisano
je da se porez na dodanu vrijednost plaa po stopi 0% na knjige
strunog, znanstvenog, umjetnikog, kulturnog i obrazovnog
sadraja, te na udbenike za predkolski odgoj i obrazovanje, za
osnovno, srednje i visoko obrazovanje, otisnute na papiru ili na
drugim nositeljima teksta kao i na znanstvene asopise.
Ako asopis Adriatic News nije znanstveni asopis iz lan-
ka 10. stavak 1. toka f) Zakona, odnosno iz lanka 57. stavak 1.
toka g) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od
broja 60/96. do 153/05.), na njega se ne moe primijeniti nulta
stopa poreza na dodanu vrijednost.
Prema odredbi lanka 2. stavak 1. toka 3. Zakona o porezu na
dodanu vrijednost porez na dodanu vrijednost plaa se na isporuke
svih vrsta dobara i sve obavljene usluge to ih trgovaka drutva
kao i drugi oblici zajednikog obavljanja gospodarske ili druge
djelatnosti, isporue ili obave bez naknade i s osobnim popustom,
bez obzira kome su uinjene.
Shodno navedenom, isporuka asopisa bez naknade smatra se
isporukom koja u smislu lanka 2. stavak 1. toka 3. Zakona o
porezu na dodanu vrijednost podlijee oporezivanju porezom na
dodanu vrijednost.
8/23/07 11:30:16 AM

U vezi asopisa koji se izvoze kako bi se podijelili u Rusiji
napominjemo da je prema lanku 13. stavak 1. toka 1. Zako-
na propisano da su poreza na dodanu vrijednost osloboene
izvozne isporuke dobara i oplemenjenih dobara, ukljuujui
prijevozne i sve druge otpremne usluge. Navedeno osloboe-
nje ostvaruje se ako su izvozne isporuke naplaene u skladu s
propisima o deviznom i vanjskotrgovinskom poslovanju to je
propisano lankom 71. stavak 7. Pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost.
Klasa: 410-01/07-01/872 Ur.broj: 513-07.-21-01/07-2, 18. lipanj 2007.
Napomena urednitva:
Ako je izvoz deklariran kao izvoz bez naplate, sukladno l.
34. Zakona o trgovini, smatra se da je zadovoljen uvjet za pore-
zno osloboenje po lanku 13. Zakona o PDV-u.
Stajalite je urednitva RIF-a da je stavak 2. l. 13. Zakona o
PDV-u nepotreban, suvian i zbunjujui i da izvozno osloboenje
ne treba biti uvjetovano naplatom nego potronjom dobara izvan
carinskog podruja RH.
Za odreivanje obveznika PDV-a bitna su i opa naela
oporezivanja PDV-om
Na upit je li Gradsko drutvo Crvenog kria obvezno obra-
unati porez na dodanu vrijednost na isporuke proizvoda koje u
manjim koliinama prodaje u svojim prostorima iskljuivo u sklo-
pu obavljanja svoje djelatnosti, a konzumenti su osobe o kojima
skrbi Crveni kri, odgovoreno je.
Hrvatski Crveni kri je prema lanku 1. Zakona o Hrvatskom
Crvenom kriu (Nar. nov., br. 92/01. i 28/03. Odluka USRH),
nacionalni, humanitarni i dobrovoljni savez zajednica udruga
upanijskih drutava Crvenog kria i udruga gradskih i opinskih
drutava Crvenog kria, koji djeluje na osnovi naela meuna-
rodnog pokreta Crvenog kria i Crvenog polumjeseca i uiva
posebnu zatitu i skrb Republike Hrvatske. Hrvatski Crveni kri
obavlja javne ovlasti, a djeluje na podruju Republike Hrvatske
kao neprofitna pravna osoba. U svome radu Hrvatski Crveni kri
ostvaruje humanitarne ciljeve i zadae na podruju zatite i una-
preenja zdravlja, socijalne skrbi, zdravstvenog i humanitarnog
odgoja i zalae se za potovanje meunarodnoga humanitarnog
prava i zatitu ljudskih prava.
Prema rjeenju Zavoda za statistiku klasa: 951-03/98-01/02,
ur.broj: 555-04-07-98-02 od 11. svibnja 1998. godine, Gradsko
drutvo Crvenog kria Zagreb obavlja ostalu djelatnost socijalne
skrbi bez smjetaja.
Poduzetnik, a time i mogui obveznik poreza na dodanu vri-
jednost je pravna ili fizika osoba koja samostalno i trajno obavlja
djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, a poduzetnici mogu
biti i razni oblici udruenja osoba to je propisano lankom 2. sta-
vak 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od broja
47/95. do 90/05.), i lanka 29. stavak 1. i 2. Pravilnika o porezu na
dodanu vrijednost (Nar. nov., od broja 60/96. do 153/05.).
Uz navedene uvjete, bitni su i drugi uvjeti za odreiva-
nje poduzetnike djelatnosti, koji proizlaze iz opih naela
oporezivanja porezom na dodanu vrijednost prema kojima
primjerice poduzetnika djelatnost treba biti trino orijen-
tirana i konkurentna. Obzirom da prema navedenim naelima
misljenja.indd.k.indd 103
ODGOVORI NA PITANJA
oporezivanja porezom na dodanu vrijednost nisu zadovoljeni svi
uvjeti propisani lankom 2. stavak 3. Zakona, djelatnost Gradskog
drutva Crvenog kria Zagreb ne spada u poduzetniku djelatnost,
stoga smatramo da navedeno drutvo nije obveznik/poreza na do-
danu vrijednost te nema obvezu obraunavanja poreza na dodanu
vrijednost.
Klasa: 410-19/07-01/30 Ur.broj: 513-07-21-01/07-2, 20. lipanj 2007.
2. POREZ NA DOHODAK
Porezni tretman plae koja se isplauje rezidentima dra-
va ugovornica
Upit se odnosi na oporezivanje premija ivotnog osiguranja
koje e drutvo K d.o.o. jednom godinje plaati osiguravatelju u
Republici Hrvatskoj, a na teret sredstava drutava u Srbiji, Make-
doniji i Sloveniji iji je to drutvo 100% vlasnik. Premije osigu-
ranja plaat e za direktore drutva koji su iz Republike Hrvatske
upueni na rad u spomenute drave. Na upit treba li to drutvo po
toj osnovi plaati porez u Republici Hrvatskoj, odgovoreno je.
Republika Hrvatska primjenjuje s dravama Srbijom, Slove-
nijom i Makedonijom ugovore o izbjegavanju dvostrukog opo-
rezivanja porezima na dohodak i na imovinu. Odredbama lanka
15. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na
dohodak i na imovinu koje Republika Hrvatska primjenjuje sa Sr-
bijom (prije Saveznom Republikom Jugoslavijom) i s Republikom
Makedonijom te odredbama lanka 14. Ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu koji
Republika Hrvatska primjenjuje s Republikom Slovenijom propi-
sano je da se plae, naknade i druga slina primanja koja rezident
drave ugovornice ostvari nesamostalnim radom, oporezuju samo
u toj dravi, osim ako se nesamostalni rad obavlja u drugoj dravi.
Ako se radi o takvom nesamostalnom radu, primanja koja se od
nesamostalnog rada ostvaruju u drugoj dravi ugovomici mogu se
oporezivati u toj drugoj dravi.
Radnici hrvatskog drutva koji su izaslani na rad u spome-
nute drave mogu se u skladu s odredbama lanka 4. navedenih
Ugovora smatrati rezidentima drave u koju su izaslani na rad ili
se mogu smatrati rezidentima Republike Hrvatske iz koje su iza-
slani na rad u te drave. Ako se u skladu s lankom 4. konkretnog
Ugovora smatraju rezidentima drave u koju su izaslani na rad,
primanja koja ostvare nesamostalnim radom oporezuju se samo
u toj dravi (Srbiji ili Makedoniji ili Sloveniji). Ako se u skladu s
lankom 4. konkretnog Ugovora smatraju rezidentima Republike
Hrvatske iz koje su izaslani na rad u dravu ugovornicu, primanja
za nesamostalni rad obavljen u toj dravi ugovornici, moe opo-
rezivati ta drava.
U skladu s navedenim odredbama lanka 14. odnosno lanka
15. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na
dohodak i na imovinu koje Republika Hrvatska primjenjuje sa Sr-
bijom; Makedonijom i Slovenijom plae koje rezidenti tih drava
ostvaruju od nesamostalnog raa oporezuju se u tim dravama, a
RUJAN 2007.
plae koje nesamostalnim radom u tim dravama ostvaruju nere-
zidenti, mogu oporezivati te drave u skladu sa svojim poreznim
propisima, uz iznimku koja je propisana stavkom 2. lanka 14.,
odnosno 15. tih Ugovora.
Budui da se premije ivotnog osiguranja za radnike iza-
slane na rad iz tuzemnog drutva u drutva koje su rezidenti
spomenutih drava, uplauju u svezi sa nesamostalnim radom
Raunovodstvo i nancije 103
8/23/07 11:30:16 AM
 ODGOVORI NA PITANJA
izaslanih radnika koji obavljaju u tim dravama, pravo opo-
rezivanja tih plaa imaju drave ugovornice u koje su radnici
izaslani na rad u skladu s odredbama lanka 14. odnosno
lanka 15. navedenih Ugovora te lanka 134. Ustava Republi-
ke Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90.,135/97.).
Klasa: 410-01/07-01/220 Ur. broj: 513-07-21-01/07-2, 28. svibnja 2007.
Plaanje predujmova poreza na dohodak u Republici
Hrvatskoj iz inozemnog dohotka ostvarenog u dravi
ugovornici
Na upit koji se odnosi na obvezu hrvatskog rezidenta koji tije-
kom poreznog razdoblja dohodak ostvaruje nesamostalnim radom
izravno u Bosni i Hercegovini, da u Republici Hrvatskoj plaa
iz toga dohotka predujmove poreza na dohodak tijekom istoga
poreznog razdoblja, nastavno je odgovoreno.
U skladu s lankom 140. Ustava Republike Hrvatske (Nar.
nov., br. 41/01.-proieni tekst) meunarodni ugovori koji su
sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na
snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske,
a po pravnoj su snazi iznad zakona.
Od 1. sijenja 2006. godine Republika Hrvatska primjenjuje
s Bosnom i Hercegovinom Ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (Nar. nov. - Me-
unarodni ugovori, broj 2/05.). U skladu s lankom 15. stavak 1.
toga Ugovora plae i druga slina primanja koja rezident drave
ugovornice ostvari, nesamostalnim radom, oporezuju se samo
u toj dravi, osim ako je rije o nesamostalnom radu u drugoj
dravi ugovornici. Ako se radi o takvom nesamostalnom radu, pri
emu nisu ispunjeni uvjeti propisani stavkom 2. lanka 15. toga
Ugovora, primanja koja se od toga ostvaruju mogu se oporezivati
u toj drugoj dravi.
U skladu s navedenim odredbama lanka 15. stavak 1. Ugovo-
ra o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i
na imovinu, koji je iznad hrvatskih propisa o porezu na dohodak,
plae i druga slina primanja koja rezident Republike Hrvatske
ostvari nesamostalnim radom u Bosni i Hercegovini, a po osnovi
radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u toj dravi, moe
oporezivati Bosna i Hercegovina i oporezuje ih u skladu sa svojim
propisima.
Posljedica tih propisa jest da rezident Republike Hrvatske koji
u poreznom razdoblju ostvaruje plae nesamostalnim radom u Bo-
sni i Hercegovini za poslodavca koji je rezident te drave i po toj
osnovi, u skladu s odredbama lanka 15. Ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, pla-
a porez u toj dravi kao dravi izvora dohotka, ne plaa predujam
poreza na dohodak iz tih plaa u dravi rezidentnosti odnosno u
Republici Hrvatskoj.
U skladu s lankom 24. stavak 1. Ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu koji
Republika Hrvatska primjenjuje s Bosnom i Hercegovinom, ako
rezident drave ugovornice ostvaruje dohodak koji, u skladu s
RUJAN 2007.
odredbama toga Ugovora, moe biti oporezivan u drugoj dravi
ugovornici, prvospomenuta drava ugovornica e kao odbitak od
poreza na dohodak toga rezidenta, odobriti iznos jednak porezu
na dohodak plaenom u drugoj dravi. Takav odbitak ne smije
biti vei od onoga dijela poreza na dohodak koji je utvren prije
odbitka, a koji se moe, ovisno o sluaju, pripisati dohotku koji je
oporeziv u toj drugoj dravi.
104 Raunovodstvo i nancije
misljenja.indd.k.indd 104
Prema navedenom dvostruko oporezivanje dohotka, pa i do-
hotka od nesamostalnog rada, kojega rezident Republike Hrvatske
ostvari u Bosni i Hercegovini kao drugoj dravi ugovornici, pri
emu pravo oporezivanja toga dohotka ima Bosna i Hercegovina
kao drava izvora dohotka, izbjegava se na nain da Republika
Hrvatska treba kao odbitak poreza na dohodak toga rezidenta odo-
briti iznos koji je jednak porezu na dohodak plaenom u toj drugoj
dravi. Pri tome odbitak poreza plaenog u Bosni i Hercegovini ne
smije biti vei od onog dijela poreza na dohodak koji je utvren,
a moe se pripisati dohotku ostvarenom u toj dravi odnosno koji
bi na taj dio inozemnog dohotka bio plaen u dravi rezidentnosti
odnosno u ovom sluaju u Republici Hrvatskoj.
lankom 37. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov.
br. 177/04.) propisano je da ako je rezident ostvario dohodak u
inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezivan
u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na do-
hodak, porez plaen u inozemstvu uraunava se u tuzemni porez
na dohodak na nain propisan odredbama lanka 82. Pravilnika o
porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06.).
Uraunavanje poreza plaenog u inozemstvu u tuzemnu ob-
vezu poreza na dohodak obavlja se u konanom obraunu poreza
na dohodak na temelju podnesene prijave poreza na dohodak za
porezno razdoblje. U skladu s lankom 39. stavak 2. Zakona o
porezu na dohodak porezni obveznik rezident je obvezan podni-
jeti prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje u kojemu je
ostvario dohodak, pa i dohodak od nesamostalnog rada izravno
iz inozemstva. Porezni obveznici koji su obvezni za odreeno
porezno razdoblje podnijeti godinju poreznu prijavu, obvezni su
u skladu s lankom 39. stavak 5. Zakona o porezu na dohodak
u toj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u tuzemstvu i u
inozemstvu prema lanku 5. istoga Zakona, u istom poreznom
razdoblju.
Prema tome porezni obveznik koji je rezident Republike
Hrvatske, a ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada u
Bosni i Hercegovini i po toj osnovi u toj dravi plaa porez,
obvezan je podnijeti prijavu poreza na dohodak za porezno
razdoblje u kojemu je ostvario inozemni dohodak, pa e na
temelju podnesene godinje porezne prijave Porezna uprava
sastaviti konani obraun poreza na dohodak i eventualno
prireza porezu na dohodak. U konanom obraunu poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak e porez plaen u Bosni i
Hercegovini biti uraunat u tuzemnu obvezu poreza na dohodak,
na nain propisan lankom 82. Pravilnika o porezu na dohodak,
a uz priloenu potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaenom
porezu u toj dravi.
Klasa: 410-01/07-01/841 Ur.broj: 513-07-21-01/07-2, 12. lipnja 2007.
Priznavanje vrijednosti zemljita u izgraenim stanovima
za trite
Upit obveznika poreza na dohodak se odnosi na mogunost
unoenja graevinskog zemljita u popis dugotrajne imovine. U
upitu je navedeno da je porezni obveznik u 2003. godini poeo
obavljati samostalnu djelatnost s namjerom da na graevinskoj
parceli u svojem vlasnitvu izgradi stanove za trite. Tijekom
2005. godine porezni je obveznik poeo prodavati novoizgra-
ene stanove i to po ugovorenoj kupoprodajnoj cijeni u koju je
ukljuena i vrijednost odreenog dijela zemljita. S obzirom da
graevinsko zemljite nije bilo upisano u popis dugotrajne imo-
8/23/07 11:30:17 AM

vine kao imovina koja slui za obavljanje samostalne djelatnosti,
postavljen je upit na koji se nain mogu kao poslovni izdaci iskazati i
odgovarajua vrijednost prodanog dijela zemljita koji otpada na svaki
prodani stan, a koja je sadrana u naplaenoj cijeni stana te na taj nain
iskazana kao poslovni primitak od obavljanja samostalne djelatnosti.
Nastavno je odgovoreno.
lankom 18. stavak 1. toka 3. Zakona o porezu na dohodak (Nar.
nov. br. 177/04.) propisano je da se obrtom i s obrtom izjednaenim
(obrtnikim djelatnostima), u smislu toga Zakona smatra i otuenje
(prodaja, zamjena i drugi prijenos) vie od tri nekretnine ili vie od
tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako
se nekretnine izvlauju na temelju posebnog zakona. Razdoblje od
pet godina poinje tei od dana otuenja prve nekretnine, pri emu
je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ili drugoga ugovora odnosno
isprave o stjecanju vlasnitva. Ako se otuuje zgrada s vie stanova ili
poslovnih prostora ili graevinsko zemljite ili vie zemljinih estica,
jednom nekretninom smatra se svaki stan, poslovni prostor, gradilite
ili zemljina estica.
U skladu s lankom 19. stavcima 2. i 3. Zakona o porezu na do-
hodak ne oporezuje se dohodak od otuenja nekretnina i imovinskih
prava iz lanka 18. stavak 1. toka 3. toga Zakona, ako je otuenje
izvreno izmeu branih drugova, predaka i potomaka u izravnoj liniji
i drugih lanova ue obitelji iz lanka 36. stavak 7. istoga Zakona te
izmeu razvedenih branih drugova ako je otuenje u izravnoj vezi s
razvodom braka. Ako su nekretnine steene darovanjem i otuene u ro-
ku pet godina od dana njihove nabave od strane darovatelja, darovatelju
se utvruje dohodak od samostalne djelatnosti na propisani nain.
lankom 19. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak propisano
je da je dohodak od samostalne djelatnosti razlika izmeu poslovnih
primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.
lankom 20. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak i lankom
24., stavak 1. toka 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov. br.
95/05., 96/06.) propisano je da u poslovne primitke ulaze i primici
ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja stvari i prava koja slue za obav-
ljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u
Popisu dugotrajne imovine (Obrazac Dl).
lankom 21. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak propisano je
da u poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinano
ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se
vodila ili trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine.
lankom 25. stavak 1. toke 3. Pravilnika o porezu na dohodak
propisano je da se kod nepotroive dugotrajne imovine (zemljita)
izdaci za nabavu mogu odbiti tek prilikom otuenja ili izuzimanja.
U skladu s lankom 25. stavak 1. toka 7. Pravilnika o porezu na
dohodak u poslovne primitke kod prodaje (otuenja) ili izuzimanja
stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne
imovine ulaze primici od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke
prema lanku 21. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak ulazi preo-
stala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrena na kraju
mjeseca otuenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugo-
trajne imovine knjigovodstvena se vrijednost izraunava na temelju
isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi utvruje se procjenom.
U skladu s navedenim odredbama propisa o porezu na do-
hodak, porezni obveznik u predmetnom sluaju treba u pro-
pisanoj poslovnoj knjizi - Obrascu KPI iz lanka 23. stavak
2. Zakona o porezu na dohodak i iz lanka 34. Pravilnika o
porezu na dohodak, iskazati primitke od prodanih novoizgra-
enih stanova s pripadajuim dijelom zemljita, a u poslovne
izdatke, izmeu ostalih i nabavnu vrijednost odgovarajuih
misljenja.indd.k.indd 105
ODGOVORI NA PITANJA
dijelova zemljita na kojima su izgraeni prodani stanovi, a
ako nabavna vrijednost zemljita nije poznata, tada procije-
njenu vrijednost tih dijelova zemljita.
Klasa: 410-01/07-01/261 Ur.broj: 513-07-21-01/07-2, 3. srpnja 2007.
Porezni status osoba upisanih u Upisnik o obavljanju
ugostiteljskih usluga graana u domainstvu
Na upit kojim se trai pojanjenje poreznog statusa osoba koje
su upisane u Upisnik o obavljanju ugostiteljskih usluga graana
u domainstvu i osoba kojima je odobreno iznajmljivanje plovila
odgovoreno je.
S poetkom primjene Zakona o doprinosima za obvezna osigu-
ranja (Nar. nov., br. 147/02.) odnosno od 1. sijenja 2003. Porezna
uprava preuzela je od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
(HZMO) i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)
podatke o svim osobama koje su prijavljene na osiguranje po
raznim osnovama, a sami su duni plaati doprinose za osobno
osiguranje pa tako i o osobama osiguranima po osnovi obavljanja
samostalnih djelatnosti (obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti,
slobodnih zanimanja te samostalne djelatnosti poljoprivrede i
umarstva). Usporeujui te podatke s podacima Porezne uprave
o osobama koje su upisane u registar obveznika poreza na doho-
dak, a po osnovi ostvarivanja dohotka od samostalne djelatnosti
dolo se do zakljuka da postoji znatan broj osoba koje obavljaju
razne samostalne djelatnosti i po toj su osnovi obveznici poreza
na dohodak ali nisu obvezno osigurani to znai da niti ne plaaju
doprinose za obvezna osiguranja.
Kako je jedan od glavnih ciljeva i zadataka donoenja Zakona
o doprinosima za obvezna osiguranja bio i namjera uvoenja u
sustav obveznika doprinosa (i obveznih osiguranja) svake osobe
koja ostvaruje prihode to su, na inicijativu Porezne uprave, izvre-
ne odreene dopune odredaba propisa o obveznim osiguranjima
pa su tako u Nar. nov., br. 177/04. objavljene izmjene i dopune
Zakona o mirovinskom osiguranju te Zakona o zdravstvenom
osiguranju i Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja sve s
poetkom primjene od 1. sijenja 2005. te:
1. prema odredbi lanka 11. stavka 5. Zakona o mirovinskom
osiguranju obvezno su osigurane osobe koje ostvaruju pri-
hod i upisane su u registar obveznika poreza na dohodak
od samostalne djelatnosti, a nisu osigurane po drugoj
osnovi,
2. prema odredbi lanka 5. stavka 1. toke 10.a i l0.b Zakona o
zdravstvenom osiguranju obvezno su osigurane:
- osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost
poljoprivrede i umarstva kao jedino ili glavno zani-
manje, i koji su obveznici poreza na dohodak ili poreza
na dobit, i
- osobe koje su upisane u registar obveznika poreza na
dohodak od samostalne djelatnosti za ije obavljanje
nije propisanoizdavanje odobrenja ili obveza registra-
cije te djelatnosti, a nisu osigurane po osnovi rada.
RUJAN 2007.
U meuvremenu je donesen Zakon o obveznom zdravstve-
nom osiguranju (Nar. nov., br. 85/06., 105/06. i 118/06.) s ijom
su primjenom prestale vaiti odredbe Zakona o zdravstvenom
osiguranju, a prema odredbi lanka 5. toka 6. toga Zakona obve-
zno su osigurane osobe koje na podruju Republike Hrvatske
obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjedna-
enih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog
Raunovodstvo i nancije 105
8/23/07 11:30:17 AM
 ODGOVORI NA PITANJA
zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje
u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i
umarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici
poreza na dohodak ili na dobit a nisu osigurane po drugoj
osnovi.
Navedene zakonske odredbe u sustav obveznih osiguranja
uvode sve osobe koje se bave samostalnom djelatnou od koje
utvruju dohodak ili dobit ako nisu osigurane po drugim osno-
vama bez obzira na injenicu da li tu djelatnost obavljaju na
temelju odobrenja tijela dravne uprave (registracije) ili im
za obavljanje djelatnosti nije potrebna prethodna registracija
ve se registracijom smatra i upis u registar poreznih obve-
znika.
Upis u registar poreznih obveznika obavlja se u Poreznoj
upravi sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar.
nov., br. 177/04.) pa je Porezna uprava, prema odredbi lanka 69.
Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br.
1/05. i 14/05.) duna zavodima za obvezna osiguranja (HZMO
i HZZO) dostaviti podatak o svakoj osobi koja je upisana u regi-
star poreznih obveznika (RPO) po osnovi obavljanja samostalne
djelatnosti ako nije osigurana po drugoj osnovi i to poreznom po-
tvrdom o emu je izdana uputa Klasa: 034-04/06-01/44 Ur. broj:
513-07-21-01/06-2 od 1. prosinca 2006.
Prema tome, cijenimo da se osoba koja je osigurana po
osnovi obavljanja samostalne djelatnosti (bez obzira na inje-
nicu da djelatnost obavlja kao graanin, kao u konkretnom
sluaju) s danom poetka obavljanja djelatnosti, prema po-
tvrdi Porezne uprave, odnosno s danom poetka osiguranja
po istoj osnovi, ne smatra nezaposlenom osobom.
Osoba koja je upisana u registar obveznika poreza na dohodak
po osnovi ostvarivanja primitaka od kojih se utvruje dohodak
od imovine ali dohodak od imovine utvruje na nain propisan
za utvrivanje dohotka od samostalne djelatnosti, ne smatra se
osobom koja obavlja samostalnu djelatnost (osobnim radom) i na
tu se osobu ne primjenjuju gore navedene zakonske odredbe. Ali,
u konkretnom sluaju koji navodite u dopisu ovu osobu treba
smatrati zaposlenom sukladno citiranoj odredbi lanka 11.
stavka 1. podstavka 5. Zakona o posredovanju sve dok joj se
ne utvrdi prestanak statusa u mirovinskom i zdravstvenom
osiguranju po toj osnovi.
Klasa: 410-01/07-01/890 Ur. broj: 513-07-21-01/07-2, 27. lipnja 2007.
Porezni tretman naknade tete koja se isplauje nerezi-
dentu
Na upit koji se odnosi na porezni tretman naknade tete koja
e se isplatiti fizikoj osobi koja je rezident Kraljevine Nizozem-
ske i to na temelju izvansudske nagodbe, a zbog pretrpljene tete u
vidu gubitka potkoljenice uzrokovane nagazom na protupjeaku
minu na otoku Visu u mjesecu srpnju 2005. godine, nastavno je
odgovoreno.
RUJAN 2007.
lankom 9. stavak 2. toka 2.5. Zakona o porezu na dohodak
(Nar. nov., br. 177/04.) propisano je da se dohotkom ne smatraju
primici za koje fizike osobe ne pruaju trine protuusluge, a
izmeu ostalih ni odtete koje nisu u svezi s gospodarstvenom
djelatnou.
Obzirom na okolnosti nastanka tetnog dogaaja, odteta
koja se isplauje fizikoj osobi rezidentu Kraljevine Nizo-
106 Raunovodstvo i nancije
misljenja.indd.k.indd 106
zemske nije u svezi s obavljanjem njegove gospodarstvene
djelatnosti u Republici Hrvatskoj, pa se ne smatra primitkom
te fizike osobe od koje se utvruje dohodak koji bi u skladu
s odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i
spreavanju izbjegavanja plaanja poreza na dohodak i na imovi-
nu (Nar. nov. - Meunarodni ugovori broj 37/01.) koji Republika
Hrvatska primjenjuje s tom dravom, a i u skladu tuzemnim Za-
konom o porezu na dohodak, podlijegao obvezi obrauna i uplate
poreza na dohodak.
Klasa: 410-01/07-01/760 Ur. broj: 513-07-21-01/07-2, 25. svibnja 2007.
Zatvaranje samostalne djelatnosti - utvrivanje primitaka
po osnovi evidentiranih potraivanja
U upitu koji se odnosi na utvrivanje primitaka pri zatvaranju
samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja, navedeno je da je do
2006. godine odvjetnik obavljao samostalnu djelatnost slobodnog
zanimanja i po toj je osnovi bio obveznik poreza na dohodak,
nakon ega je zbog osnivanja odvjetnikog drutva zatvorio
samostalnu odvjetniku djelatnost. Pri zatvaranju samostalne
odvjetnike djelatnosti u poslovnim su knjigama kao poslovni
primici bila iskazana i nenaplaena potraivanja, izmeu ostalih i
potraivanja od kupaca nad kojima je otvoren steajni postupak.
Na pitanje ima li obveznik poreza na dohodak pravo na otpis
potraivanja i vrijednosno usklaenje duga, na nain kako je to
propisano propisima o porezu na dobit, jer prema tvrdnjama iz
upita takve odgovarajue odredbe nisu sadrane u propisima o
porezu na dohodak, odgovoreno je.
lankom 19. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br.
177/04.) propisano je da je dohodak od samostalnih djelatnosti
razlika izmeu poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih
u poreznom razdoblju. lankom 20. stavak 3. toga Zakona propi-
sano je da u poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje
i izuzimanja stvari i prava koja slue za obavljanje samostalne
djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugo-
trajne imovine, kao i primici ostvareni od otuenja ili likvidacije
djelatnosti.
lankom 24. stavak 1. toka 4. Pravilnika o porezu na doho-
dak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06.) propisano je da se poslovnim
primicima po osnovi samostalne djelatnosti smatraju i primici od
otuenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika
samostalne djelatnosti).
lankom 31. stavak 3. toka 1.3. Pravilnika o porezu na do-
hodak propisano je da je u sluaju likvidacije obrta, slobodnog
zanimanja i druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti koja se
oporezuje kao obrtnika, porezni obveznik duan u poreznom
razdoblju u kojemu je izvrena likvidacija u knjizi primitaka i
izdataka izmeu ostalog, kao poslovne primitke iskazati i nena-
plaene trabine od kupaca.
Meutim, lankom 8. stavak 8. Pravilnika o porezu na doho-
dak propisano je da ako se porezni obveznik iz osobnih razloga
odrekne potraivanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga
koja bi u poreznom razdoblju u kojemu se odrekao potraivanja ili
kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos
potraivanja utvruje kao primitak u godini u kojoj je donesena
odluka o odricanju od potraivanja. Po osnovi potraivanja koja
su se pokazala nenaplativima nakon provedenog sudskog postup-
ka, zbog steaja ili likvidacije dunika, ne utvruje se primitak.
8/23/07 11:30:17 AM

U skladu s navedenim odredbama Pravilnika o porezu na
dohodak, poslovni primici se ne utvruju po osnovi potraivanja
koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenog sudskog
postupka zbog steaja ili likvidacije dunika.
Ako se u konkretnom sluaju potraivanja koja je obveznik
poreza na dohodak imao od dunika, pokau kao nenaplativa
nakon provedenog sudskog postupka zbog steaja dunika, a
porezni je obveznik kao vjerovnik ta potraivanja iskazao kao
poslovne primitke u skladu s lankom 31. stavak 3. toka 1.3.
Pravilnika o porezu na dohodak i to u poreznom razdoblju
u kojemu je likvidirao svoju djelatnost te za to porezno raz-
doblje podnio prijavu poreza na dohodak po kojoj je primio
rjeenje Porezne uprave, ima mogunost pokrenuti obnovu
postupka za utvrivanje poreza na dohodak za to porezno
razdoblje u skladu s lankom 252. stavak 1. toka 1. Zakona
o opem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91., 103/96. -
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). Tim je odredbama
propisano da stranka moe traiti obnovu postupka u sluaju iz
lanka 249. toka 1. Zakona o opem upravnom postupku i to u
roku od mjesec dana, od dana kad je mogla iznijeti nove injenice
odnosno upotrijebiti nove dokaze.
Klasa: 410-01/07-01/721 Ur.broj: 513-07-21-01/07-2, 28. svibnja 2007.
Neoporezive isplate naknada radnicima izaslanim na rad
u Republiku Hrvatsku
Upit se odnosi na mogunnosti isplate naknade za trokove
slubenih putovanja i dnevnica radnicima C d.o.o. koji su izaslani
na rad u drave u kojima drutvo ima svoja predstavnitva. Repu-
blika Hrvatska primjenjuje sa dravama u koje su radnici drutva
izaslani na rad ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
porezima na dohodak i na imovinu, pa se porez iz njihovih plaa
uplauje u tim dravama prema njihovim propisima. Troak plaa
izaslanih radnika iskazuje se u poslovnim knjigama drutva u
Republici Hrvatskoj, gdje se za ta predstavnitva vodi knjigovod-
stvo. Postavljeno je pitanje da li se dnevnice i naknade za trokove
slubenih putovanja tih izaslanih radnika mogu obraunavati i
neoporezivo isplaivati prema propisima Republike Hrvatske ili
se trebaju primijeniti propisi drava u koje su radnici izaslani na
rad. Nastavno je odgovoreno.
Prema navodima iz upita drutvo sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj ima svoja predstavnitva u Republici Austriji, Bosni i
Hercegovini, Talijanskoj Republici, Republici Makedoniji, Kra-
ljevini Nizozemskoj, Saveznoj Republici Njemakoj, vicarskoj
Konfederaciji, Kraljevini Belgiji, Republici Francuskoj i Uje-
dinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, s kojim
dravama Republika Hrvatska primjenjuje Ugovor o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu
(preuzeti ili novi). lankom 15. svakog pojedinog Ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja propisane su odredbe o
oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada. Stavkom 1. lanka
15. tih Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima
na dohodak i na imovinu propisano je da se plae i slina primanja
koje rezident drave ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada,
oporezuju samo u toj dravi, osim ako se radi o nesamostalnom
radu u drugoj dravi ugovomici, u kojem sluaju se primanja koja
se od toga ostvaruju mogu oporezivati u toj drugoj dravi.
U Komentarima lanka 15. Modela OECD navodi se da dra-
ve lanice pod pojmom plae, nadnice i slina primanja podra-
misljenja.indd.k.indd 107
ODGOVORI NA PITANJA
zumijevaju i nenovane dohotke primljene po osnovi zaposlenja,
kao na primjer, dodjelu opcijskih dionica, koritenje smjetaja ili
automobila, zdravstveno ili ivotno osiguranje, plaanje lanstva
u klubu i drugo.
Osim toga, primjenom pojmova iz ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja predmet oporezivanja odnosno pravo
oporezivanja najprije se dijeli na drave ugovornice, a potom
se neovisno o pojmovima iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja primjenjuje nacionalno pravo drave kojoj je prema
konkretnom ugovoru dano pravo oporezivanja.
U skladu s navedenim dnevnice i prijevozni trokovi na
slubenim putovanjima mogu se radnicima izaslanim na rad
u predstavnitva hrvatskog drutva koja se nalaze u dravama
ugovornicama, a i rezidentima tih drava koji su zaposleni u
predstavnitvima hrvatskih drutava, a po osnovi obavljanja
slubenih putovanja za potrebe tih predstavnitava, obrau-
navati i neoporezivo isplaivati prema propisima drave u
kojoj rade i u kojoj se plaa porez iz njihovih plaa i slinih
primanja, dakle ne prema propisima Republike Hrvatske, ve
prema propisima drugih drava ugovornica.
Klasa: 410-01/06-01/232 Ur.broj: 513-07-21-01/07-3, 21. svibnja 2007.
Obveznik poreza na dohodak - osoba strani dravljanin
zaposlen u Veleposlanstvu
Na upit je li obveznik poreza na dohodak u Republici Hrvat-
skoj osoba koja ima poljsko dravljanstvo, a zaposlena je u Velepo-
slanstvu Republike Poljske u Zagrebu, nastavno je odgovoreno.
Republika Hrvatska primjenjuje s Republikom Poljskom Ugo-
vor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i
na imovinu (Nar. nov. - Meunarodni ugovori, broj 13/95.).
lankom 4. toga Ugovora ureeno je da se rezidentom drave
ugovornice smatra svaka osoba, koja prema zakonima te drave, u
njoj podlijee oporezivanju na temelju svoga prebivalita ili boravi-
ta. Ako se prema tim obiljejima fizika osoba moe smatrati rezi-
dentom obiju drava ugovornica, smatra se rezidentom one drave
u kojoj ima stalno stanovanje, a ako ima stalno mjesto stanovanja u
objema dravama, smatra se da je rezident one drave s kojom ima
ue gospodarske odnose (sredite ivotnih interesa).
lankom 19. toga Ugovora propisano je da se primanja, osim
mirovine, koje drava ugovornica ili njeno lokalno tijelo isplati ne-
koj fizikoj osobi za usluge uinjene toj dravi ili njenom lokalnom
tijelu, oporezuju samo u toj dravi. Takva se primanja oporezuju
samo u drugoj dravi ugovornici, ako se te usluge obavljaju u toj
dravi i ako je fizika osoba rezident te drave koji je dravljanin
te drave ili nije postala rezident te drave samo zbog obavljanja
tih usluga.
Ako se fizika osoba iz predmetnog upita smatra u skladu s
lankom 4. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja po-
rezima na dohodak i na imovinu koji Republika Hrvatska primje-
njuje s Republikom Poljskom moe smatrati rezidentom Republike
Hrvatske i ako rezidentom Republike Hrvatske nije postala samo
RUJAN 2007.
zbog obavljanja poslova u okviru Veleposlanstva Republike Poljske
(na to upuuju podaci iz upita), to primanja za rad u spomenutom
Veleposlanstvu moe oporezivati Republika Hrvatska i to u skladu
s tuzemnim propisima.
lankom 11. toka 4. Zakona o porezu na dohodak (Nar.
nov., br. 177/04.) propisano je da fizike osobe koje u Republici
Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dunosti ne plaaju
Raunovodstvo i nancije 107
8/23/07 11:30:17 AM
 ODGOVORI NA PITANJA
porez na dohodak na tako ostvaren dohodak, a izmeu ostalih ni
fizike osobe koje su zaposlene kod inozemnih diplomatskih misi-
ja, konzulata i meunarodnih organizacija, fizike osobe zaposlene
kod efova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i
meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvat-
ski dravljani ili nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj.
U skladu s navedenim odredbama tuzemnog propisa o porezu
na dohodak, fizika osoba iz predmetnog upita koja ima dravljan-
stvo Republike Poljske, a smatra se rezidentom Republike Hrvatske
u skladu s odredbama lanka 4. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu odnosno ima u
Republici Hrvatskoj prebivalite prema kriterijima propisanim
lankom 37. stavci 1., 2. i 3. Opeg poreznog zakona (Nar. nov. br.
127/00., 86/01., 150/02.), obveznik je poreza na dohodak po osnovi
plae koju ostvaruje radom u Veleposlanstvu Republike Poljske.
Predujam poreza na dohodak iz plae ostvarene radom u
Veleposlanstvu Republike Poljske obraunava sam porezni
obveznik na nain propisan lankom 45. stavci 1., 2., 4., 5. i
7. Zakona o porezu na dohodak i uplauje u roku osam dana
od dana isplate plae, uz obvezno sastavljanje i dostavljanje
Poreznoj upravi propisanog obrasca iz lanka 46. stavak 5.
Zakona o porezu na dohodak i lanka 63. Pravilnika o porezu
na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06.).
Klasa: 410-01/07-01/815 Ur.broj: 513-07-21-01/07-2, 5. lipnja 2007.
Preraunavanje neto na bruto plau - koritenje osobnog
odbitka
Upit se odnosi na nain preraunavanja neto plae na bruto
plau. U upitu je navedeno da je ugovorom o radu za lana Uprave
odreena plaa u visini prosjene mjesene plae zaposlenih u Re-
publici Hrvatskoj u prethodnoj godini pomnoeno sa koeficijentom
4,5, a to predstavlja neto iznos plae te fizike osobe. lan uprave
predao je poslodavcu svoju poreznu karticu s podatkom da uzdra-
va dvoje djece, pa ima pravo koristiti propisani osobni odbitak za
vlastito uzdravanje i uzdravanje svoje dvoje djece. Na pitanje koja
je uloga osobnog odbitka toga poreznog obveznika pri utvrivanju
bruto plae putem formule za preraun na bruto, s obzirom da je
plaa utvrena u neto iznosu, odgovoreno je.
lankom 45. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov.,
br. 177/04.) i lankom 61. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak
(Nar. nov., br. 95/05., 96/06.) propisano je da se predujam poreza na
dohodak od nesamostalnog rada obraunava od tijekom pojedinog
mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaenog primitka po osnovi
nesamostalnog rada, umanjenog za izdatke po osnovi uplaenih do-
prinosa za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima
i za izdatke po osnovi uplaenih premija osiguranja iz lanka 12.
stavak 9. istog Zakona te umanjenog za mjeseni osobni odbitak iz
lanka 36. stavci 1. i 2. toga Zakona koji na temelju porezne kartice
pripada radniku i drugoj fizikoj osobi iz lanka 14. toga Zakona.
Poslodavac i drugi isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada
iz lanka 14. Zakona o porezu na dohodak obraunani predujam
RUJAN 2007.
poreza na dohodak obustavlja iz primitka i uplauje istodobno s
isplatom primitka od nesamostalnog rada kao porez po odbitku.
Iz navedenih odredbi propisa o porezu na dohodak proizlazi
da se predujam poreza na dohodak na propisani nain obraunava,
obustavlja i uplauje iz primitka od nesamostalnog rada odnosno iz
bruto plae radnika. Pri tome radniku pripada iznos plae koji se
108 Raunovodstvo i nancije
misljenja.indd.k.indd 108
dobije kao razlika izmeu ostvarenog primitka od nesamostalnog
rada i obraunanih, obustavljenih i uplaenih doprinosa za obvezna
osiguranja iz plae te obraunanog, obustavljenog i uplaenog
predujma poreza na dohodak i eventualno predujma prireza porezu
na dohodak.
Dakle, u iznosu plae koji pripada radniku (u neto plai)
sadran je iznos osobnog odbitka koji radniku pod propisanim
uvjetima pripada prema lanku 36. stavci 1. i 2. Zakona o porezu
na dohodak.
Navedeno znai da za svrhe utvrivanja i plaanja propi-
sanih obveza za javna davanja iz plae i na plau, poslodavac
koji je s radnikom ugovorio iznos neto plae koju mu treba
isplaivati, treba neto iznos plae preraunati u bruto iznos
plae, pri emu za taj preraun vie nije od utjecaja iznos osob-
nog odbitka koji pripada radniku.
Meutim, napominjemo da je lankom 90. stavak 5. Zakona o
radu (Nar. nov., br. 137/04. - proieni tekst, 68/05 - Odluka ustav-
nog suda) propisano da se plaom u smislu toga Zakona smatra
plaa u bruto iznosu, a da je i iz navedenih odredbi propisa o porezu
na dohodak razvidno da se pod pojmom primitak od nesamostalnog
rada (plaa) takoer podrazumijeva u naelu bruto primitak.
Klasa: 410-01/07-01/6.12 Ur. broj: 513-07-21-01/07-2, 28. svibnja 2007.
3. DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA
Osnovica za obraun dodatnog doprinosa za mirovinsko
osiguranje za sta osiguranja koji se rauna s poveanim
trajanjem
Povodom dopisa Klasa: 120-01/07-01/4 Ur. broj 513-02-1-
1430/2-07-1 od 17. svibnja 2007. kojim se od Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje trai tumaenje o osnovici i nainu obrauna
dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za sta osiguranja koji
se rauna s poveanim trajanjem odgovoreno je u nastavku.
Sva pitanja vezana uz doprinose za obvezna osiguranja pa tako
i pitanje osnovice za obraun doprinosa za sta osiguranja koji se
rauna s poveanim trajanjem ureeni su Zakonom o doprinosima za
obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02., 175/03. i 177/04. - dalje
u tekstu Zakon), a za tumaenje odredaba toga Zakona mjerodavno
je Ministarstvo financija -Porezna uprava. Kada je rije o obvezi do-
datnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za sta osiguranja koji se
rauna s poveanim trajanjem navodimo bitne odredbe Zakona:
lankom 61. stavkom 1. Zakona propisano je da se, za osiguranika
kojemu se sta osiguranja rauna s poveanim trajanjem, obraunava
dodatni doprinos na osnovicu za mirovinsko osiguranje na temelju
generacijske solidarnosti po stopama ovisno o stau osiguranja za
svakih 12 mjeseci rada.
lankom 61. stavkom 2. Zakona propisano je da se, za osigura-
nika koji je i osiguranik mirovinskog osiguranja za starost na temelju
individualne kapitalizirane tednje, pored dodatnog doprinosa za mi-
rovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, obraunava
i dodatni doprinos na osnovicu za mirovinsko osiguranje na temelju
individualne kapitalizirane tednje po stopama ovisno o stau osigura-
nja na svakih 12 mjeseci rada.
Dodatni doprinos (odnosno doprinosi) se obraunava prema
osnovici za obraun doprinosa propisanoj lankom 5. stavkom 1. Za-
kona. Obveznik doprinosa te obveznik obraunavanja i plaanja
doprinosa je poslodavac koji zapoljava radnika kojemu se sta
8/23/07 11:30:18 AM

osiguranja rauna s poveanim trajanjem (lanak 61. stavak 3.
Zakona).
Pod doprinosom na osnovicu se smatra iznos doprinosa koji
je obraunan primjenom propisane stope na osnovicu i obveza je
poslodavca (lanak 3. toka 4. Zakona).
Prema odredbi lanka 5. stavka 1. Zakona mjesena osnovica
za obraun doprinosa je plaa, a prema odredbi lanka 3. toka
19. Zakona plaa je novani i svaki drugi primitak u vezi sa
sadanjim, prijanjim ili buduim radom, bez obzira na naziv
i oblik isplate, oporeziv prema propisima o porezu na dohodak
koji je s osnove radnog odnosa poslodavac isplatio ili bio duan
isplatiti radniku prema propisima o radu, drugim propisima ili
kolektivnom ugovoru.
Navedeno upuuje na zakljuak da dodatni doprinos (odno-
sno doprinose) za osiguranika koji obavlja poslove na radnom
mjestu za koje se sta osiguranja rauna s poveanim trajanjem
treba obraunati na osnovicu koja sadri plau sa svim doda-
cima (oporezivim primicima) pa tako i oporezive primitke po
osnovi jubilarne nagrade, pomoi i druge oporezive primitke.
Za radnika koji samo dio mjeseca obavlja poslove na radnom
mjestu za koje se sta osiguranja rauna s poveanim trajanjem i
plaa se, u pravilu, obraunava odvojeno od plae za rad na mjestu
za koje se sta ne rauna s poveanim trajanjem pa se i dodatni do-
prinos obraunava samo na plau odnosno dio plae koja se odnosi
na taj rad odnosno radno mjesto. Ako se pak plaa obraunava kao
jedinstvena veliina za cijeli mjesec tada se za obraun dodatnog
doprinosa utvruje razmjerni iznos osnovice kao omjer broja dana
rada na posebnom mjestu u odnosu na ukupan broj radnih dana
u mjesecu. O ovome osobito treba voditi rauna pri iskazivanju
podataka o plai te razdoblju na koje se odnosi osnovica za obraun
doprinosa to se iskazuju na Obrascu R-Sm (stranici B) pa se u slu-
aju nejasnoa, za strunu pomo, treba obratiti Sredinjem registru
osiguranika (REGOS).
Klasa: 410-01/07-01/846 Ur. broj: 513-07-21-01/07-1, 8. lipnja 2007.
Usklaivanje podataka o osiguranicima mirovinskog osigu-
ranja
Na sastanku odranom u REGOS-u na kojemu su sudjelovali i
predstavnici HZMO na poticaj HZMO, dogovoreno je da e HZMO
i Porezna uprava uskladiti podatke o osiguranicima mirovinskog
osiguranja za razdoblje (sta mirovinskog osiguranja) za 2003. i
2004., i to:
- HZMO e Poreznoj upravi (medijski, putem APIS IT-a) dosta-
viti podatke o svakom osiguraniku upisanom u matinu evi-
denciju tog Zavoda, a za kojega od strane Porezne uprave nije
zaprimljen podatak o osnovici za obraun doprinosa za bilo
koje razdoblje s poetkom od 1. sijenja 2003. do zakljuno
31. prosinca 2004.
- Porezna uprava obradit e svaki sluaj (osiguranika) s po-
sebnom panjom te za svakog osiguranika kao povratnu
informaciju HZMO-u dostaviti podatak koji nedostaje (iznos
osnovice za obraun doprinosa te iznos doprinosa za odreeno
razdoblje).
- Nain rada i dostave povratne informacije te rokovi izvrenja
dogovorit e se naknadno.
U meuvremenu smo od strane HZMO zaprimili podatke su-
kladno zakljuku (medijski, putem APIS IT-a) te Porezna uprava
misljenja.indd.k.indd 109
ODGOVORI NA PITANJA
organizira nastavak rada prema svakom pojedinanom inicijalnom
sluaju (osiguraniku) o emu vas izvjeujemo u nastavku.
Preuzeti podaci su obraeni na nain da ih se moe sortirati
prema podrunim uredima Porezne uprave i ispostavama prebivali-
ta osiguranika radi nastavka rada na svakom sluaju neposredno u
ispostavi prebivalita osiguranika.
1. Povrat podataka o osiguranicima koji nisu niti se mogu
naknadno upisati u registar poreznih obveznika (obvezni-
ka doprinosa)
Medu podacima ima i podataka o osobama koje nisu niti se
mogu naknadno upisati u registar poreznih obveznika (RPO), a
razlozi tome su:
1. osoba ne postoji u registru stanovnitva MUP-a ili
2. pogrean MBG ili
3. nepoznata adresa prebivalita ili
4. osoba je umrla.
U privitku dostavljamo popis tih osoba s naznakom razloga
zato se ne moe naknadno upisati u RPO. Napominjemo da se,
glede poslova i zadataka Porezne uprave, ovi osiguranici smatraju
konano rijeenim sluajevima, osim ako HZMO za koju od na-
vedenih osoba ne dostavi nove - dodatne podatke potrebne za upis
u RPO. Novi podaci mogu biti samo:
- novi, ispravan MBG ili
- nova, ispravna adresa prebivalita (s trenutnim i aktualnim
nazivom ulice) i u tom se sluaju podaci alju redovitim
putem, mjeseno kao i za ostale nove osiguranike bez obzi-
ra na ranije dostavljene podatke Poreznoj upravi.
Za osobu koja ne postoji u registru stanovnitva (MUP-a) te
za osobu koja je umrla (podatak iz registra MUP-a) ne mogu se
dostaviti naknadni podaci niti e se, ako se i dostave naknadni
podaci, utvrivati obveze doprinosa za navedena razdoblja u
osiguranju (jer obveza ne moe biti naplaena).
2. Nain rada na usklaivanju podataka
Podaci o ostalim osobama to ih je Porezna uprava preuzela
u ovom predmetu od HZMO-a bit e sortirani i izlistani prema
podrunim uredima Porezne uprave te ispostavama unutar svakog
podrunog ureda, ali:
- prvi (probni) izlist podataka izvrit e se za osiguranike s
prebivalitem na podruju Podrunog ureda Vukovar i ispo-
stavama toga Podrunog ureda
- Podruni ured Vukovar i ispostave toga Ureda bit e test na
kojemu e se izvriti probna istraivanja razloga i pojava radi
kojih podaci nisu obraeni i/ili nisu dostavljeni HZMO-u, ali
i test o tome kako najbolje naknadno obraditi podatke u Po-
reznoj upravi i na koji nain HZMO-u dostaviti podatke koji
nedostaju.
Prema iskustvu iz Podrunog ureda Vukovar sastavit e se po-
tanka uputa slubenicima Porezne uprave iz preostalih podrunih
ureda o tome kako postupiti, ali dogovoriti i ostala pitanja koja se
mogu pojaviti u obradi podataka (nain dostave podataka, slubena
biljeka o uinjenom, arhiviranje spisa, i sl.).
Radi nastavka rada sukladno gore opisanom zadatku struna
RUJAN 2007.
skupina Porezne uprave zaduena za koordinaciju ovoga posla e
dana 13. i 14. lipnja 2007. sudjelovati na poslovima obrade probnih
sluajeva u Podrunom uredu Vukovar.
Cijenimo da se detaljna analiza svakog predmeta nee moi
obraditi bez pomoi slubenika HZMO (mogua naknadna pro-
vjera nekih podataka) te molimo da s ovim zadatkom upoznate
prije svega slubenike Podrune slube HZMO u Vukovaru, a
Raunovodstvo i nancije 109
8/23/07 11:30:18 AM
 ODGOVORI NA PITANJA
potom i slubenike HZMO u ostalim podrunim slubama s
posebnom napomenom o vanosti i ozbiljnosti ovoga zadatka
te moguih posljedica za osiguranika ako se dokumentacija
potrebna za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranjajne
osigura u cijelosti.
4. POREZ NA DOBIT
Prijenos potpore - kapitalni i dobitni pristup
Jedinica lokalne samouprave osnovala je drutvo s ogranienom
odgovornou sa 100%-tnim udjelom s namjerom da izgradi vodoop-
skrbni sustav ija je izgradnja financirana iz namjenskih bespovratnih
sredstava Hrvatskih voda, namjenske naknade prikupljene od potroa-
a vode iz javnog opskrbnog sustava, kredita OBRD i drugih sredstava
bez obveze vraanja.
Drutvo je izgradilo vodoopskrbni sustav, ishodilo sve uporabne
dozvole i predstoji primopredaja izgraenih objekata komunalnim
drutvima - vodovodima. Drutvo nije ostvarivalo prihode iz djelat-
nosti niti je to predvieno u budunosti. Budui da je nakon izgradnje
ostalo namjenskih sredstava Hrvatskih voda i sredstava od naplaene
garancije izvoau radova, osnivai drutva, lokalna samouprava, do-
nijeli su odluku na Skuptini drutva da se dio neutroenih sredstava
preusmjeri na novoosnovano drutvo lokalne samouprave (37 opina
i gradova), upanije i Hrvatskih voda, koje je osnovano radi izgradnje
sustavne javne odvodnje i zatite voda u zonama sanitarne zatite
izvorita vode za pie. Sredstva se daju bez obveze vraanja za sufi-
nanciranje poetka rada novoosnovanog drutva i projektiranje obje-
kata iz programa sustava javne odvodnje i zatite voda. Neiskoritena
bespovratna namjenska sredstva nee se vraati lokalnoj samoupravi,
jer ima puno opina i gradova, nego e se doznaiti novoosnovanom
drutvu. Sredstva su iskazana u okviru kapitala drutva koje daje
sredstva. Na pitanja:
1. Predstavlja li odljev sredstava porezno nepriznati rashod dru-
tvu koje daje sredstva?
2. Moe li drutvo koje prima sredstva ista obraunati prema
MRS-u 20 ili je to prihod razdoblja u kojemu su sredstva
primljena?
Odgovoreno je u nastavku.
Prema navedenim podacima drutvo koje je osnovala lokalna
samouprava, osnovano je s ciljem izgradnje vodoopskrbnog sustava
iz namjenskih sredstava, te drutvo nije osnovano kao poduzetnik s
ciljem stjecanja dobiti. Sve aktivnosti financirane su iz potpora (tuih
sredstava), dakle ne od steenih sredstava od obavljanja djelatnosti.
Viak sredstava odnosno preostala sredstva pripadaju osnivau, tj.
lokalnoj samoupravi.
Drugo novoosnovano drutvo kojemu je viak sredstava iz
prethodnog projekta doznaen, lokalna samouprava osnovala je radi
izgradnje sustavne javne odvodnje i zatite voda u zonama sanitarne
zatite izvorita vode za pie.
Smatramo da u ukupnom postupku treba cijeniti gospodar-
sku bit obavljenih poslova u smislu lanka 10. stavak 1. Opeg
poreznog zakona. Sredstva prvog drutva su primljene potpore,
RUJAN 2007.
a nisu kapital drutva i tako ih je trebalo evidentirati, kao odgo-
eni prihod. U oba sluaja, u biti, radi se o potporama; prvi put
primljenim izravno a drugi put neizravno, ali za istu svrhu i uz
suglasnost davatelja potpore, drave i lokalne samouprave. Time
to se radi o neizravnom transferu nije izmijenjena bit dogaaja.
Prema lanku 5. stavak 1. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov.,
br. 177/04., 90/05. i 57/06.), osnovica poreza na dobit je dobit koja
110 Raunovodstvo i nancije
misljenja.indd.k.indd 110
se utvruje prema raunovodstvenim propisima kao razlika prihoda i
rashoda prije obrauna poreza na dobit, poveana i smanjena prema
odredbama toga Zakona. U lanku 33. istoga Zakona propisano je da
se porezna osnovica utvruje na temelju podataka evidentiranih u po-
slovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o raunovodstvu
i financijskim izvjeima koja se sastavljaju na temelju tih propisa
(bilanca, raun dobiti i gubitka), ako Zakon ne odreuje drukije.
Navedene poslovne promjene Zakon ne ureuje drukije, to znai
primjenu MRS-a i MSFI-a. Davanja iz prorauna (izravna i ne-
izravna) spadaju u dravne potpore na koje se primjenjuje MRS
20, prema kojemu je doputen kapitalni i dobitni pristup.
Kapitalni pristup se primjenjuje, u pravilu, u sluajevima kada
davatelj sredstava, u ovom sluaju lokalna samouprava i graani, po-
staje suvlasnikom ili poveava svoj vlasniki udjel u poduzeu i ne bi
se trebale ukljuivati u raun dobiti i gubitka, a prema pitanju, porezni
obveznik ne primjenjuje ovaj nego dobitni pristup.
Kod dobitnog pristupa, po kojem se postupa u opisanom slu-
aju, primljena sredstva (potpore), trebalo je iskazivati kao odgoeni
prihod, koji se unosi u prihod razdoblja (dobit) u istom razdoblju kada
i odnosni trokovi odnosno rashodi koji se namiruju primljenim pot-
porama. Ako se radi o sredstvima koja se amortiziraju, unose se u pri-
hode (dobit) u razdobljima i omjerima u kojima se tereti amortizacija
na ta sredstva, pri emu ne dolazi do poveanja porezne osnovice. Ako
su potpore za trokove odravanja, tada se unose u prihode u razdoblju
u kojemu se iskazuju trokovi.
Prema navedenom, primljena sredstva za izgradnju vodoop-
skrbnog sustava, od lokalne samouprave i graana, nisu poveavala
poreznu osnovicu i nisu se oporezivala porezom na dobit, neovisno o
tome jesu li se evidentirala po kapitalnom ili dobitnom pristupu.
Broj rauna (konta) na kojemu su knjiena sredstva nije bitan za
postupanje glede poreznih i raunovodstvenih propisa, jer raunski
(kontni) plan utvruje svaki poduzetnik prema svojim potrebama.
Sukladno navedenom, smatramo da transfer sredstava s jednog
drutva na drugo drutvo, radi izgradnje sustavne javne odvodnje i
zatite voda u zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie, drutvo
koje daje ne treba iskazivati u rashodima, tj. u raunu dobiti i gubitka,
nego samo u bilanci smanjenjem rauna financijskih sredstava (iro
rauna) i smanjenjem kapitala, budui da su sredstva iskazana kao
kapital drutva. Drutvo koje je primilo sredstva (viak sredstava od
potpora), treba iskazati na raunu odgoenih prihoda, na nain koji
smo naveli, tj. kako propisuje navedeni MRS 20.
Klasa: 410-01/07-01/378, Ur.br: 513-07-21-01/07-2, 27. lipnja 2007.
Priznavanje trokova osobnih automobila u ukupnom iznosu
Pitanje M d.o.o. iz Z. odnosi se na tumaenje odredbe lanka 25.
stavak 2. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05.), u kojemu
su propisane iznimke od poveanja porezne osnovice poreza na dobit
za 30% trokova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim
vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil,
plovilo, helikopter, zrakoplov, i sl.), poslovodnih, rukovodnih i drugih
zaposlenih osoba, a to je propisano u lanku 7. stavak 1. toka 4.
Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05. i 57/06.).
Porezni obveznik obavlja djelatnost razminiranja i koristi terenska
vozila iskljuivo za prijevoz ljudi i opreme na mjesta, esto, nepristu-
pana, te moli za miljenje, jesu li im trokovi koritenja terenskih
vozila priznati u cijelosti ili moraju poveati osnovicu poreza na dobit
za 30% trokova.
U lanku 25. stavak 2. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br.
95/05), propisano je da se porezna osnovica ne poveava za troko-
8/23/07 11:30:18 AM

ve sredstava za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju
odreenih djelatnosti, kao to su: autokole, taksi-slube, djelatnosti
iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomo na cesti i na vodi, djelatno-
sti izvoenja i/ili odravanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija,
hitnih intervencija i druge sline djelatnosti, ako sredstva za osobni
prijevoz slue iskljuivo za takvu djelatnost.
Sukladno navedenomu, smatramo da se upotreba vozila
iskljuivo za potrebe djelatnosti razminiranja moe svrstati pod
sline djelatnosti, kod kojih se trokovi priznaju u ukupnom izno-
su, bez poveanja porezne osnovice za 30%.
Klasa: 410-01/07-01/608, Ur. br: 513-07-21-01/07-2, 2. srpnja 2007.
Porezna prijava i nestanak evidencija i isprava
U svezi pitanja poreznog obveznika V. d.o.o. iz Z. za pomo
i savjet kako predati poreznu prijavu u situaciji u kojoj je jedan od
direktora i lan drutva otuio informatiku opremu (server), s evi-
dencijama i poslovnu dokumentaciju u papirnatom obliku, te nema
podataka na temelju kojih bi sastavili zakljuni raun za 2006. i predali
poreznu prijavu, odgovoreno je.
U lanku 60. Opeg poreznog zakona (Nar. nov., broj 127/00.,
86/01. i 150/02.), propisano je da je porezni obveznik duan podnijeti
poreznu prijavu poreznom tijelu. Porezna prijava mora se podnijeti u
roku dva mjeseca od isteka zakonom odreenog razdoblja oporezi-
vanja, osim ako posebnim zakonom nije odreeno drukije. U ovom
sluaju radi se o obvezniku poreza na dobit za kojega je u lanku 35.
stavak 2. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., broj 177/04., 90/05.
i 57/06.), propisano da se prijava poreza na dobit podnosi Poreznoj
upravi najkasnije etiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvr-
uje porez na dobit. Uz prijavu poreza na dobit podnosi se i bilanca te
raun dobiti i gubitka.
Budui da porezni obveznik nije bio u mogunosti sastaviti bilan-
cu i raun dobiti i gubitka na kojima se temelji porezna prijava, bio je
duan u roku za predaju prijave poreza na dobit izvijestiti nadlenu
ispostavu Porezne uprave da prijavu ne moe podnijeti u roku, i nave-
sti razloge zbog kojih to ne moe uiniti, a o produljenju roka odluuje
Porezna uprava zakljukom, sukladno odredbama lanka 80. Opeg
poreznog zakona.
Nastavno, budui da drutvo i dalje posluje (nije otvoren steaj,
nije pokrenut postupak za likvidaciju niti drugi nain prestanka
djelatnosti), potrebno je na temelju preostalih podataka, spoznaja,
podataka banaka (prometi po raunima), Porezne uprave (porezi i
doprinosi), FINA-e (prometi rauna, predana izvjea, isplatne liste
i dr.), informacija od zaposlenika (komercijalisti, prodavai, skladi-
tari, knjigovoe), poslovnih partnera (kupaca i dobavljaa) i drugih
dostupnih podataka, rekonstruirati poslovne dogaaje. Na temelju
tako prikupljenih podataka treba sastaviti financijska izvjea i
poreznu prijavu, a Porezna uprava e procijeniti poreznu osnovi-
cu sukladno odredbama lanka 79. Opeg poreznog zakona.
Klasa: 410-01/07-01/756 Ur.br: 513-07-21-01/07-2, 8. lipnja 2007.
Potpore i porez na dobit
U svezi postavljenog pitanja poreznog obveznika A-P d.o.o. za
proizvodnju, trgovinu i zastupanje i prijedloga odgovora nastavno se
oitovao Sredinji ured Porezne uprave.
Porezni obveznik je u 2005. godini ostvario prihode od poticaja
za stoarstvo u iznosu od 845.349,50 kn, od kojeg se 611.378,00 kn
misljenja.indd.k.indd 111
ODGOVORI NA PITANJA
odnosi se na potporu za 2004. godinu. Postavljeno je pitanje obveze
iskazivanja ovih potpora u prihodima u financijskom izvjeu za
2005. godinu.
Prema odredbi lanka 5. stavak 1. Zakona o porezu na dobit (Nar.
nov., br. 177/04., 90/05., i 57/06.), propisano je da je porezna osno-
vica dobit koja se utvruje prema raunovodstvenim propisima kao
razlika prihoda i rashoda prije obrauna poreza na dobit, poveana i
smanjena prema odredbama toga Zakona. U lanku 33. istoga Zakona
propisano je da se porezna osnovica utvruje na temelju podataka evi-
dentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o
raunovodstvu i financijskim izvjeima koja se sastavljaju na temelju
tih propisa (bilanca, raun dobiti i gubitka), ako Zakon ne odreuje
drukije. Navedene poslovne promjene Zakon ne ureuje drukije, te
se u tom dijelu primjenjuju MRS-ovi.
Prema toki 3. MRS-a 20. potpora je pomo drave kojem je cilj
pruanje ekonomske koristi pojedinom subjektu koji zadovoljava
odreene kriterije.
Prema tokama 24. do 28. MRS-a 20 - Raunovodstvo za dravne
potpore i objavljivanje dravnih pomoi, potpore povezane s imovi-
nom trebaju se prezentirati u bilanci ili iskazivanjem odgoenog pri-
hoda ili kao odbitne stavke pri izraunavanju knjigovodstvenog iznosa
imovine. Ako se iskazuje kao odgoeni prihod, priznaje se kao prihod
tijekom vijeka uporabe (amortizacijskog vijeka), a ako se iskazuje kao
smanjena vrijednost imovine, priznaje se kao prihod tijekom vijeka
uporabe imovine koja se amortizira, smanjenjem troka amortizacije.
Toke 16. i 17. MRS-a 20, ureuju sueljavanje prihoda od dr-
avnih potpora s odnosnim rashodima, to je preciznije ureeno u
tokama 24. do 28. navedenoga MRS-a. Dakle, potpore se kao prihodi
priznaju u istom razdoblju kada i rashodi. Potpore povezane s imovi-
nom koja se amortizira, obino se priznaju kao prihod u razdobljima i
u omjerima u kojima se obraunava amortizacija tih sredstava.
Sukladno navedenomu, prihode od poticaja za stoarstvo, koje je
porezni obveznik primio, treba sueliti rashodima za koje su poticaji
(potpore) primljeni. U ovom sluaju, rashodi mogu biti za stoarsku
proizvodnju u svrhu prodaje gotovih proizvoda i stoku kao osnovno
stado, za koje se prihodi mogu razgraniiti u vijeku amortizacije
osnovnog stada.
Budui da iz pitanja nije razvidno za koju namjenu je primljen
dravni poticaj, nije mogue tvrditi je li ukupan iznos primljenog
poticaja prihod. Ako je poticaj namijenjen za trokove proizvodnje
tekue godine, a ti trokovi su najmanje u svoti primljenog poticaja,
tada se poticaj treba iskazati u prihodima. Poticaj koji se odnosi na
2004. godinu, a primljen je u 2005. ima isti status: ako je primljen
za tekuu godinju proizvodnju, tada ga treba iskazati u prihodima
2005. Ako je primljen za osnovno stado, tada u prihodima 2005. treba
iskazati iznos koji odgovara amortizaciji osnovnog stada za 2004. i
2005. godinu.
Naime, potpore su prihod, najranije, u godini u kojoj su pri-
mljene, budui da pravo na potporu moe i ne mora biti ostvare-
no, pa se ne iskazuje prihod za obraunanu (oekivanu potporu).
Prema toki 8. MRS-a 20, dravna potpora se ne priznaje sve dok
RUJAN 2007.
ne postoji dovoljno jamstvo da e subjekt zadovoljiti uvjete koji se
za nju trae i da e potpora biti primljena.
Prema svemu navedenomu, potrebno je utvrditi za koju svr-
hu je primljena potpora i u skladu sa svrhom odrediti iznos koji
treba iskazati kao prihod 2005. godine.
Klasa: 410-01/07-01/851 Ur.br: 513-07-21-01/07-2, 15. lipnja 2007.
Raunovodstvo i nancije 111
8/23/07 11:30:19 AM
 NOVI PROPISI

NARODNE NOVINE
Broj 75 od 20. srpnja 2007. Broj 80 od 1. kolovoza 2007.
- Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojanih oznaka za drave i - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o pravima, uvjetima
zemlje i novane jedinice u platnom prometu s inozemstvom i nainu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja
Broj 76 od 23. srpnja 2007. - Pravilnik o pravima, uvjetima i nainu koritenja zdravstvene
zatite u inozemstvu
- Zakon o prostornom ureenju i gradnji
- Pravila o izmjenama Pravila uspostavljanja i provoenja dopun-
- Zakon o financijskom osiguranju
skog zdravstvenog osiguranja
- Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost
- Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj
Broj 77 od 25. srpnja 2007. klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007.
- Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o dravnim slubeni- - Pravilnik o provoenju nadzora i provjere kvalitete rada revizor-
cima skih drutava, samostalnih revizora, zajednikih revizorskih ureda
- Uredba o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osigura- i ovlatenih revizora
nju - Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o stopi doprinosa i iznosu
- Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u dravnoj slubi lanarine Hrvatskoj revizorskoj komori
- Uredba o nainima i uvjetima napredovanja dravnih slubeni- - Tarifa revizorskih usluga
ka
- Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za dravne slubenike i na- Broj 81 od 6. kolovoza 2007.
mjetenike - Podaci iz Registra korisnika prorauna
- Dodatak Granskom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u - Odluka o proirenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i
ustanovama kulture ije se plae osiguravaju iz Dravnog pro- dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo - etvrte izmjene
rauna i dopune
- Ispravak Upute o upotrebi slovnih kratica i brojanih oznaka za - Pravilnik o sadraju i nainu voenja knjige naloga i knjige tran-
drave i zemlje i novane jedinice u platnom prometu s inozem-
sakcija
stvom
- Pravilnik o sprjeavanju sukoba interesa
Broj 78 od 26. srpnja 2007.
Broj 82 od 8. kolovoza 2007.
- Izmjene i dopune Dravnog prorauna Republike Hrvatske za
2007. godinu - Uredba o dopunama Zakona o obvezama i pravima dravnih
dunosnika
Broj 79 od 30. srpnja 2007. - Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih
- Zakon o strancima objekata iz skupina Restorani, Barovi, Catering objekti i
- Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o miro- Objekti jednostavnih usluga
vinskom osiguranju
- Zakon o tajnosti podataka Broj 83 od 10. kolovoza 2007.
- Zakon o informacijskoj sigurnosti - Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o Carinskoj tarifi za
- Zakon o zatiti potroaa 2007. godinu
- Zakon o zatiti puanstva od zaraznih bolesti
- Zakon o udomiteljstvu Broj 84 od 13. kolovoza 2007.
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osigu- - Nacionalni program zatite potroaa za razdoblje 2007. - 2008.
ranju - Temeljni kolektivni ugovor za slubenike i namjetenike u javnim
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu dravne slubama
uprave
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i Broj 85 od 16. kolovoza 2007.
srodnim pravima - Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje
RUJAN 2007.

- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu dravne 2007. - 2015. godine

uprave - Ispravak Pravilnika o pravima, uvjetima i nainu koritenja zdrav-
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektronikim medi- stvene zatite u inozemstvu
jima
- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na Broj 86 od 20. kolovoza
dodanu vrijednost - Nema znaajnijih propisa za potrebe financijsko-raunovod-
- Ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu stvene prakse

112 Raunovodstvo i nancije

Novi propisi.indd.k.indd 112 8/23/07 9:31:24 AM

 VIJESTI IZ RiF-a

Komemoracija u RIF-u

Ispraaj na Mirogoju

RUJAN 2007.

Zahvaljujemo svima koji su nam izrazili suut povodom iznenadne smrti naeg glavnog urednika
prof. dr. sc. Ferde Spajia, koji su ga u tuzi i s velikim potovanjem ispratili na vjeni poinak i koji
e zajedno s nama naeg dragog profesora, kolegu i prijatelja zadrati u trajnoj uspomeni.

Raunovodstvo i nancije 113

vijesti iz RIF.indd.k.indd 113 8/23/07 11:34:28 AM
 NAJNOVIJE INFORMACIJE

POZOR !
NOVI TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA JAVNE SLUBE
Od 31. srpnja 2007. g. primjenjuje se novi Temeljni kolektivni ugovor za slubenike i namjetenike u javnim slubama (Nar.
nov., br. 84/07.). Odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora za javne slube primjenjuju se na zaposlene u ustanovama kojima se
sredstva za plae osiguravaju u dravnom proraunu, na proraunske fondove i na ustanove kojima se sredstva za plae osiguravaju
iz proraunskih fondova (socijalna skrb, osnovno obrazovanje, srednje obrazovanje, visoko obrazovanje, kultura, zdravstvo).
Prikaz sadraja novih ugovorenih prava i izmijenjenih uvjeta za ostvarivanje nekih dosadanjih prava, objavljujemo u posebnom
lanku u Riznici broj 8/9 koja je prilog ovom broju asopisa.

PROIRENA PRIMJENA ETVRTIH IZMJENA I DOPUNA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA GRADITELJSTVO

Primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo - etvrte izmjene i dopune je od 14. kolovoza 2007. g. proirena na sve poslodavce
i radnike u djelatnosti graditeljstva (visokogradnja, niskogradnja i hidrogradnja, montaerski radovi, instalacijski i zavrni radovi u
graevinarstvu, projektiranje i srodne tehnike usluge). Odluka o proirenju objavljena je u Nar. nov., br. 81/07. g.
etvrte izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za graditeljstvo objavljene su u Nar. nov., br. 133/06. Izmeu ostalih prava, njima
je propisano pravo radnika na regres za godinji odmor u iznosu od 1.500,00 kn po radniku.

NAKNADA PLAE ZA BOLOVANJE ZBOG OZLJEDE NA RADU

Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 77/07.) do 31. prosinca 2007.g.
produena je primjena odredbi starog Zakona o zdravstvenom osiguranju koje ureuju naknadu za bolovanje osiguranika u sluaju
ozljede na radu i profesionalnog oboljenja. Naime, Zakonom o zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 85/06., 105/06. i 118/06.) koji
je stupio na snagu 3. kolovoza 2006. g. bilo je predvieno da se odredbe ranijeg propisa koje ureuju prava u sluaju ozljede na radu
primjenjuju jo godinu dana nakon stupanja na snagu tog Zakona, nakon ega bi se prava ostvarivala prema odredbama Zakona o
zdravstvenom osiguranju zatite zdravlja na radu (Nar. nov., br. 85/06.). Kako jo nisu donijeti provedbeni propisi nuni za primjenu
novog modela ostvarivanja prava po osnovi ozljede na radu, do kraja 2007. g. je produena primjena ranijih propisa.

IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

U Nar. nov., br. 79/07. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Izmjene i dopune
Pravilnika primjenjuju se od 1. kolovoza 2007. godine, a odnose se na usklaivanje odredbi lanka 57. Pravilnika s izmjenama Zakona
o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 76/07.) prema kojima je smanjena stopa na 10% na novine i asopise koji izlaze dnevno
i periodino, osim na one koji u cijelosti ili uglavnom sadre oglase ili slue oglaavanju. O navedenim izmjenama detaljno smo pisali
u RIF-u br. 8/07.

SAVJETNICI: e-mail: rif@rif.hr

RUJAN 2007.

SVAKODNEVNO
01 / 4686-506 8-13 SATI

114 Raunovodstvo i nancije

POZOR.indd.k.indd 114 8/23/07 9:35:43 AM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "LANTEA" d.d., Zagreb, javno objavljuje rezultate poslovanja za 2006. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2006.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn OPIS POZICIJE SVOTA u kn

AKTIVA PASIVA

1. DUGOTRAJNA IMOVINA 64.291.319 1. KAPITAL I REZERVE 101.175.321

1.1. Nematerijalna imovina 1.487.405 1.1. Upisani kapital 66.427.100
1.2. Materijalna imovina 60.977.420 1.2. Premija na emitirane dionice 223.145
1.3. Financijska imovina 1.826.494 1.3. Rezerve 11.154.465
1.4. Zadrana dobit 17.851.078
2. KRATKOTRAJNA IMOVINA 173.652.803 1.5. Dobit tekue godine 5.519.533
1.1. Zalihe 117.787.281
1.2. Potraivanja 43.015.974 2. DUGORONE OBVEZE 8.937.495
1.3. Financijska imovina 1.352.774
1.4. Novac 11.496.774 3. KRATKORONE OBVEZE 128.621.580

3. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA 4. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD

I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 804.574 BUDUEG RAZDOBLJA 14.300

4. UKUPNA AKTIVA 238.748.696 5. UKUPNA PASIVA 238.748.696

5. IZVANBILANNI ZAPISI 20.847.929 6. IZVANBILANNI ZAPISI 20.847.929

RAUN DOBITI I GUBITKA primjenu prikladnih politika; i stvaranje procjena koje su razumne u danim
OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2006. okolnostima.

Odgovornost revizora
OPIS POZICIJE SVOTA u kn Naa odgovornost je izraziti miljenje o tim financijskim izvjetajima
zasnovano na obavljenoj reviziji. Reviziju smo proveli u skladu s Meu-
1. Ukupni prihodi 428.720.216 narodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju da postupamo u
2. Ukupni rashodi 423.200.683 skladu sa zahtjevima etike i reviziju planiramo i obavljamo kako bismo stekli
3. Dobit prije oporezivanja 5.519.533 razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvjetaji bez znaajnih pogrenih
4. Dobit financijske godine 5.519.533 prikazivanja. Revizija ukljuuje pribavljanje dokaza o iznosima i objavama
u financijskim izvjetajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj
Podatke ovjerava: prosudbi, ukljuujui procjenu rizika znaajnih pogrenih prikazivanja u
Direktor Drutva Miki Hulji, dipl. ek. financijskim izvjetajima uslijed prijevara ili pogreaka. Pri tom procjenjivanju
rizika, revizor razmatra interne kontrole vane za subjektivno sastavljanje i fer
prezentiranje financijskih izvjetaja kako bi oblikovao revizijske postupke koji
su prikladni u danim okolnostima, ali ne i za izraavanje miljenja o uspjenosti
internih kontrola poslovnog subjekta.
"REVIZIJA KUTLEA" d.o.o., Zagreb Revizija takoer obuhvaa ocjenu prikladnosti primjenjenih rau-
novodstvenih politika i znaajnih procjena uprave i razboritosti procjena
IZVJEE NEOVISNOG REVIZORA O FINANCIJSKIM uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije financijskih izvjetaja. Vjerujemo
IZVJETAJIMA da revizijski dokazi koje smo prikupili jesu dostatna i pouzdana osnova za
nae revizijsko miljenje.
Obavili smo reviziju priloenih financijskih izvjetaja drutva LANTEA
d.d., ZAGREB, Dubrava 45, koji obuhvaaju bilancu na dan 31. prosinca Miljenje
2006. godine, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanom toku za tad zavrenu Prema naem miljenju financijski izvjetaji pruaju istinit i fer
godinu, izvjetaj o promjeni glavnice te saetak znaajnih raunovodstvenih prikaz financijskog poloaja drutva LANTEA d.d. ZAGREB na
politika i ostalih biljeki s objanjenjima. dan 31. 12. 2006. godine, te njegove financijske uspjenosti i njegovih
RUJAN 2007.

novanih tokova za tada zavrenu godinu u skladu s Meunarodnim

Odgovornost uprave za financijske izvjetaje raunovodstvenim standardima.
Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju tih financijskih
izvjetaja u skladu s Meunarodnim raunovodstvenim standardima. Ta U Zagrebu, 23. travnja 2007. godine
odgovornost ukljuuje: oblikovanje, uvoenje i odravanje internih kontrola
relevantnih za sastavljanje i fer prezentaciju financijskih izvjetaja bez Ovlateni revizor:
znaajnih pogrenih prikazivanja uslijed pogreaka ili prijevara; izbor i Direktor Katica Miljkovi dipl. oec.

Raunovodstvo i nancije 121

OBJAVE-k.indd..indd 121 8/23/07 9:37:41 AM
 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

PULJANKA d.d. PULA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "PULJANKA" d.d. Pula, javno objavljuje rezultate poslovanja za 2006. godinu.

BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2006.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 60.006.589,91
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 105.555.800,00
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 144.605.861,98 II. Premija na emitirane dionice (kapitalni dobitak) -
I. Nematerijalna imovina 1.409.747,66 III. Revalorizacijska rezerva 8.768.700,90
II. Materijalna imovina 96.764.677,68 IV. Rezerve -
III. Financijska imovina 10.109.012,68 V. Zadrana dobit / preneseni gubitak - 54.680.748,59
IV. Potraivanja 6.322.423,96 VI. Dobit / gubitak tekue godine 362.837,60
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 48.119.141,29 B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA
I. Zalihe 15.982.917,60 RIZIKE I TROKOVE -
II. Potraivanja 29.844.850,97 C. DUGORONE OBVEZE 64.434.358,07
III. Financijska imovina 588.289,36 D. KRATKORONE OBVEZE 68.531.227,58
IV. Novac u banci i u blagajni 1.703.083,36 E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA BUDUEG RAZDOBLJA 205.156,36
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 452.328,65
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA -
F. UKUPNA AKTIVA 193.177.331,92 F. UKUPNA PASIVA 193.177.331,92
G. IZVANBILANNI ZAPISI 25.754.852,46 G. IZVANBILANNI ZAPISI 25.754.852,46

RAUN DOBITI I GUBITKA u vlasnikoj glavnici, te izvjetaja o novanom toku za godinu koja je tada
OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2006. zavrila. Odgovornost za ove financijske izvjetaje, prikazane od 2. do 26.
stranice, snosi Uprava Drutva. Naa je odgovornost izraziti miljenje o
OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp tim financijskim izvjetajima na temelju nae revizije.
Reviziju smo obavili sukladno Meunarodnim revizijskim standardima.
1. Prihodi iz osnovne djelatnosti 179.448.894,27 Navedeni standardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavimo na nain
2. Rashodi osnovne djelatnosti 182.274.597,06
koji nam omoguuje da, uz razumnu mjeru sigurnosti, utvrdimo da
3. Prihodi iz drugih djelatnosti 4.256.130,65
4. Rashodi drigih aktivnosti 3.877.660,16 financijski izvjetaji ne sadre materijalno znaajne pogreke. Revizija
5. Izvanredni prihodi 5.830.358,94 ukljuuje ispitivanja na osnovi testiranja dokaza koji potkrepljuju iznose i
6. Izvanredni rashodi 3.020.289,04 podatke objavljene u financijskim izvjetajima. Revizija isto tako ukljuuje
7. Dobit prije oporezivanja 362.837,60 i ocjenu primijenjenih raunovodstvenih naela, te znaajnijih prosudbi
8. Gubitak prije oporezivanja - Uprave, kao i ocjenu sveukupnog prikaza financijskih izvjetaja. Uvjereni
9. Porez na dobit -
smo da revizija koju smo obavili daje razumnu osnovu za izraavanje
10. Neto dobit tekue godine 362.837,60
11. Gubitak tekue godine - naeg miljenja.
Prema naem miljenju, financijski izvjetaji koji su bili predmetom
Podatke ovjerava: nae revizije, prikazuju u svim materijalnim aspektima, realno i objektivno
Predsjednik Uprave Zoran Vencl, dipl. ek. financijski poloaj Puljanke d.d., Pula na dan 31. prosinca 2006. godine,
rezultate poslovanja, promjene u vlasnikoj glavnici, te novani tok za
godinu koja je tada zavrila sukladno hrvatskom Zakonu o raunovodstvu
i Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja prevedenim i
"REVIDAS" d.o.o. PULA odobrenim u Republici Hrvatskoj i strunoj praksi.
RUJAN 2007.

IZVJETAJ NEZAVISNOG REVIZORA DIONIARIMA Pula, 09. srpnja 2007.

DRUTVA PULJANKA d.d. PULA
Ovlateni revizor:
Obavili smo reviziju bilance drutva Puljanka d.d. Pula na dan 31. Sonja Koara
prosinca 2006. godine i rauna dobitka i gubitka, izvjetaja o promjenama

122 Raunovodstvo i nancije

OBJAVE-k.indd..indd 122 8/23/07 9:37:42 AM

 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "JADROAGENT" d.d., Rijeka, javno objavljuje rezultate poslovanja za 2006. godinu.

KONSOLIDIRANA BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2006.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp

AKTIVA PASIVA
A. POTRAIVANJA ZA UPISANI A A. KAPITAL I REZERVE 84.773.255,03
NEUPLAENI KAPITAL - I. Upisani kapital 49.206.000,00
B. DUGOTRAJNA IMOVINA 41.514.095,86 II. Premija na emitirane dionice (kapitalni dobitak) 5.426.508,68
I. Nematerijalna imovina 238.259,38 III. Revalorizacijske priuve 17.558.591,41
II. Materijalna imovina 35.485.393,47 IV. Priuve 5.431.877,63
III. Financijska imovina 5.499.076,59 V. Otkupljene vlastite dionice - 2.061.403,61
IV. Potraivanja 291.366,42 VI. Zadrani dobitak ili preneseni gubitak 1.330.810,38
C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 88.452.829,62 VII. Dobit ili gubitak tekue godine 7.880.870,54
I. Zalihe 11.925,45 B. DUGORONA REZERVIRANJA ZA
II. Potraivanja 36.056.179,10 RIZIKE I TROKOVE 7.076.808,54
III. Financijska imovina 44.526.096,48 C. DUGORONE OBVEZE -
IV. Novac u banci i u blagajni 7.858.628,59 D. KRATKORONE OBVEZE 37.742.267,99
D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD
I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 146.123,46 BUDUEG RAZDOBLJA 520.717,38
E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA -
F. UKUPNA AKTIVA 130.113.048,94 F. UKUPNA PASIVA 130.113.048,94
G. IZVANBILANNI ZAPISI 1.974.135,64 G. IZVANBILANNI ZAPISI 1.974.135,64

KONSOLIDIRANI RAUN DOBITI I GUBITKA Odgovornost Uprave

OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2006. Uprava Drutva je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih financijskih
izvjetaja u skladu sa zakonima Republike Hrvatske. Odgovornosti Uprave ukljuuju:
utvrivanje, uvoenje i odravanje internih kontrola relevantnih za sastavljanje i fer
OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp prezentaciju financijskih izvjetaja u kojima nee biti znaajnih pogrenih prikazivanja
uzrokovanih prijevarom ili pogrekom; odabir i primjenu odgovarajuih raunovodstvenih
politika i stvaranje razumnih raunovodstvenih procjena u danim okolnostima.
1. Prihodi iz osnovne djelatnosti 45.744.293,00
Odgovornost revizora
2. Rashodi osnovne djelatnosti 35.339.727,40 Naa je odgovornost za izraeno miljenje o tim financijskim izvjetajima na osnovi
3. Prihodi iz drugih djelatnosti 2.073.239,85 obavljene revizije. Reviziju smo obavili sukladno Meunarodnim revizijskim standardima
4. Rashodi drUgih aktivnosti 2.536.150,56 primjenjivanim u praksi Republike Hrvatske. Ti standardi zahtijevaju pridravanje revizora
5. Izvanredni prihodi - etikih pravila te planiranje i provoenje revizije kako bi se steklo razumno uvjerenje o tome
6. Izvanredni rashodi - da u financijskim izvjetajima nema znaajnih pogrenih prikazivanja.
7. Ukupni prihodi 47.817.532,85 Revizija ukljuuje obavljanje postupaka radi pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima
i objavama prikazanima u financijskim izvjetajima. Odabir postupaka, ukljuujui i
8. Ukupni rashodi 37.875.877,96 procjenu rizika znaajnih pogrenih prikazivanja u financijskim izvjetajima zbog prijevara
9. Dobitak prije oporezivanja 9.941.654,89 ili pogreka, ovisi o prosudbi revizora. Pri procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne
Gubitak prije oporezivanja - kontrole relevantne za klijentovo sastavljanje i fer prikazivanje financijskih izvjetaja kako bi
10. Porez na dobitak 2.060.784,35 odredio revizorske postupke koji su odgovarajui u danim okolnostima, ali ne i za izraavanje
11. Dobitak financijske godine 7.880.870,54 miljenja o uinkovitosti internih kontrola Drutva. Revizija takoer ukljuuje ocjenjivanje
prikladnosti primijenjenih raunovodstvenih politika i razboritosti raunovodstvenih procjena
Gubitak financijske godine - Uprave, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvjetaja.
Vjerujemo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i prikladni za osiguravanje
Podatke ovjerava: osnove za izraavanje naeg miljenja.
Direktor Nikola Babi Miljenje
Prema naem miljenju, konsolidirani financijski izvjetaji drutva JADROAGENT
d.d. Rijeka koji su bili predmet nae revizije, u materijalno znaajnim odrednicama prikazuju
"IBR REVIZIJA" d.o.o. RIJEKA istinito i objektivno financijsko stanje na 31. prosinca 2006. godine, rezultate poslovanja,
promjene u glavnici i novane tijekove za godinu koja zavrava na navedeni datum te su
IZVJEE NEOVISNOG REVIZORA NADZORNOM ODBORU I zasnovani na vaeem Zakonu o raunovodstvu Republike Hrvatske (NN RH 146/05.) i
DIONIARIMA JADROAGENTA d.d. RIJEKA Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja (NN RH 140/06.).
RUJAN 2007.

Kvalifikacije koje ne utjeu na revizorovo Miljenje

Obavili smo reviziju konsolidiranih financijskih izvjetaja tvrtke Jadroagent d.d. - Kao to je navedeno u Biljeci 10 (iii), postupak upisa vlasnitva nekretnina Matice u
Rijeka sa stanjem na 31. prosinca 2006. godine i to Bilance na 31. prosinca 2006. godine, zemljine knjige jo je u tijeku, a prema miljenju Uprave nema nieg spornog to bi moglo
Rauna dobiti i gubitka za 2006. godinu, Izvjetaja o novanom tijeku za 2006. godinu, utjecati na postupak uknjibe.
Izvjetaja o promjenama glavnice za 2006. godinu i Biljeki uz financijske izvjetaje koje
ukljuuju znaajne raunovodstvene politike. Izvjetaji su prikazani na stranicama 3 do 29. U Rijeci, 21. oujka 2007. g.
Konsolidirani financijski izvjetaji sadre financijske izvjetaje Jadroagentad.d. Rijeka Ovlateni revizor:
kao Matice i ovisnih Drutava Jadrocont d.o.o. i Jadroagent Shipping d.o.o. Sarajevo, Direktor Ana Krivii
Bosna i Hercegovina, u 100% vlasnitvu Matice. Lara irjak

Raunovodstvo i nancije 123

OBJAVE-k.indd..indd 123 8/23/07 9:37:42 AM
 OBJAVA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

"VIS" KONFEKCIJA d.d.

Varadin
Na temelju l. 29. Zakona o raunovodstvu "VIS" KONFEKCIJA d.d., Varadin, javno objavljuje rezultate poslovanja za 2006.
godinu.
BILANCA NA DAN 31. PROSINCA 2006.

OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp

AKTIVA PASIVA

A. DUGOTRAJNA IMOVINA 32.957.292,36 A. KAPITAL I REZERVE 43.704.495,66

I. Nematerijalna imovina 63.117,40 I. Upisani kapital 27.741.000,00
II. Materijalna imovina 30.570.462,64 II. Premija na emitirane dionice 4.746.677,94
III. Financijska imovina 2.323.712,32 III. Rezerve 5.678.048,85
IV. Zadrana dobit 5.124.898,19
B. KRATKOTRAJNA IMOVINA 15.507.508,43 V. Dobit tekue godine 413.870,68
I. Zalihe 3.292.142,56
II. Potraivanja 5.115.107,33 B. DUGORONE OBVEZE 480.470,90
III. Financijska imovina 6.365.926,73
IV. Novac na raunu i blagajni 734.331.81 C. KRATKORONE OBVEZE 4.282.542,78

C. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA D. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I PRIHOD

I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA 3.351,54 BUDUEG RAZDOBLJA 642,99

D. UKUPNA AKTIVA 48.468,152,33 E. UKUPNA PASIVA 48.468.152,33

E. IZVANBILANNI ZAPISI - F. IZVANBILANNI ZAPISI -

RAUN DOBITI I GUBITKA Revizija je obavljena s povremenim prekidima u razdoblju od 18. 12.
OD 1. 1. DO 31. PROSINCA 2006. 2006. do 20. 04. 2007. godine.
Reviziju smo obavili u skladu s Meunarodnim revizijskim standardima.
OPIS POZICIJE SVOTA u kn/lp Ti standardi zahtijevaju da postupamo i skladu sa zahtjevima etike i reviziju
planiramo i obavljamo kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome jesu li
1. Poslovni prihodi 30.134.122,78 financijski izvjetaji bez znaajnih pogrenih prikazivanja.
2. Poslovni rashodi 31.557.198,83 Revizija ukljuuje pribavljanje dokaza o iznosima objavljenim u
3. Financijski prihodi 1.643.795,13 financijskim izvjetajima. Izbor odabranih postupaka ovisi o revizorovoj
4. Financijski rashodi 213.039,69 prosudbi, ukljuujui procjenu rizika znaajnih pogrenih prikazivanja
5. Izvanredni prihodi 740.390,89 u financijskim izvjetajima uslijed pogreaka ili drugih razloga. Pri
6. Izvanredni rashodi 179.180,21 tom procjenjivanju rizika, revizor razmatra interne kontrole vane za
7. Ukupni prihodi 32.518.308,80 subjektivno sastavljanje i fer prezentiranje financijskih izvjetaja kako
8. Ukupni rashodi 31.949.418,73 bi oblikovao revizijske postupke koji su prikladni u danim okolnostima,
9. Dobitak prije oporezivanja 568.890,07 ali ne i za izraavanje miljenja o uspjenosti internih kontrola poslovnog
10. Porez na dobit 155.019,39 subjekta Revizija takoer obuhvaa ocjenu prikladnosti primijenjenih
11. Dobitak nakon oporezivanja 413.870,68 raunovodstvenih politika i znaajnih procjena uprave razboritosti procjena
12. Dobit financijske godine 413.870,68 uprave, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije financijskih izvjetaja.
Vjerujemo da revizijski dokazi i informacije koje smo prikupili
Podatke ovjerava:
jesu dostatna i pouzdana osnova za izraavanje miljenja o priloenim
Milica engi, dipl. iur.
financijskim izvjetajima.

"TBB*REV" d.o.o., VARADIN Miljenje

Prema naem miljenju priloeni financijski izvjetaji, u svim
IZVJEE NEOVISNOG REVIZORA O FINACIJSKIM znaajnijim stavkama, realno i objektivno prikazuju financijski poloaj
IZVJETAJIMA ZA 2006. GODINU dionikog drutva VIS-KONFEKCIJA iz Varadina na dan 31. prosinca
RUJAN 2007.

2006. godine, rezultate poslovanja za 2006. godinu, rezultate promjena u

Obavili smo reviziju priloenih financijskih izvjetaja dionikog novanom toku za 2006. godinu, te promjene kapitala.
drutva VIS-KONFEKCIJA iz Varadina koji obuhvaaju Bilancu na 31.
prosinca 2006., Raun dobiti i gubitka, Izvjetaj o promjenama kapitala i Ovlateni revizor:
Izvjetaj o novanom toku te saetak znaajnih raunovodstvenih politika Direktor Stojo Todorov, dipl. ek.
i ostalih biljeki s objanjenjima.

124 Raunovodstvo i nancije

OBJAVE-k.indd..indd 124 8/23/07 9:37:43 AM