STRUNO-INFORMATIVNI ASOPIS HRVATSKOG ZBORA FIZIOTERAPEUTA broj 2 godina X 2009.

10 godina Hrvatskog
zbora fizioterapeuta

10 godina asopisa
Fizioinfo

Fizioinfo (Online)
ISSN 1847 - 4888
 Fizioinfo 2009; 10(2)

Sadraj
HZF prvih 10 godina ............................................................. 4

Fizioinfo kroz godine ............................................................... 6

Strune teme ............................................................................ 9

Team building ........................................................................... 31

FIZIOinfo Rije urednice

Informativno-struno glasilo
Hrvatskog zbora fizioterapeuta Potovani itatelji!
Zavod za fizikalnu medicinu, Pred Vama je jubilarni broj asopisa Fizioinfo. Kao informativno-
rehabilitaciju i reumatologiju Ope struno glasilo Hrvatskog zbora fizioterapeuta moe se pohvaliti
bolnice Sveti Duh povijeu od deset godina redovitog izlaenja.
Sveti Duh 64, 10 000 Zagreb U proteklom je desetljeu Fizioinfo stvorio prostor u
fizioterapeutskoj struci za pisanje i rast kroz brojne lanke i
www.hzf.hr strune radove kojima ukazujemo na neminovan napredak
Fizioinfo@hzf.hr fizioterapije kao profesije.
Fizioinfo esto je u tih deset godina mijenjao koncepciju, urednike
Urednica: i urednitvo s ciljem da svaki put pomaknemo granicu, to
Marinela Jadanec rezultira prvim struno-znanstvenim asopisom Physiotherapia
marinela@hzf.hr Croatica koji je iznikao iz ovog asopisa.
Urednitvo: U ovom jubilarnom broju predstavljamo Vam, kao i u brojnim
Vedran Kurtui prethodnim, brojne novosti fizioterapije danas.
Ugljea Runov Takoer Urednitvo asopisa potrudilo se podsjetiti Vas ili pak
Ivana Zrno upoznati sa svim transformacijama Fizioinfa te aktivnostima
Marina Kovaevi Hrvatskog zbora fizioterapeuta kroz proteklo desetljee.
Antun Jurini Uivajte u ovom slavljenikom broju!

Online izdanje
ISSN 1847 - 4888 Vae Urednitvo
Uestalost izlaenja: Marinela Jadanec, bacc. physioth., urednica
Dva puta godinje

3
Fizioinfo 2009; 10(2)

HZF
PRVIH 10 GODINA
Pripremio: Antun Jurini, vft., predsjednik HZF-a
antun.jurinic@hzf.hr

Hrvatski zbor fizioterapeuta utemeljen je 10.

oujka 2000. godine kao druga struna udruga
fizioterapeuta na nacionalnoj razini iz sljedeih
razloga:
1. kao konkretan odgovor na zahtjeve za
brzim snaenjem svih profesionalnih
uloga fizioterapeuta - kao kliniara, kao
nastavnika, kao istraivaa, kao
menadera, kao savjetnika
2. jasnog definiranja fizioterapije kao
zdravstvene profesije.

Podsjetimo se ukratko tragova to ih ostavismo

za sobom:
- 7 odranih Sabora
- 2 kongresa s meunarodnim
sudjelovanjem (Rovinj, Vukovar) i jedan
Prvi Sabor HZF-a, 2000. kongres kao suorganizator (ibenik)
- 2 tematske konferencije (Zadar, Donja
Stubica)
- 8 simpozija
- 28 teajeva od ega 25 s ovlatenim
instruktorima iz inozemstva
- 29 radionica
- 8 savjetovanja
- 15 okruglih stolova

U prosjeku smo godinje organizirali 9 strunih

skupova razliitih razina.

Promocija nakladnikih projekata HZF-a, 2001.

4
 Fizioinfo 2009; 10(2)

Od 2000. godine zapoinjemo s nakladnikim do 2010. godine u jedanaest toaka. Od

projektima: danas zapoinje novo strateko razdoblje i
- struno- informativni asopis Fizioinfo - vrijedi Strategija djelovanja do 2020.
otisnuto 17 brojeva prihvaena na 7. Saboru HZF-a.
- online asopis Fizioinfo jedan broj
- struno znanstveni asopis Jedno je sigurno - nae vrijeme tek dolazi.
Physiotherapia Croatica - otisnuta 3
broja
- tiskano 10 zbornika radova
- prir unik Mehaniki uzokovana
kriobolja
- prirunik to je fizioterapija
- poster Stabilizacija kraljenice
- web stranica www.hzf.hr

U prosjeku smo otisnuli tri publikacije godinje i

svake dvije godine mijenjali dizajn web stranica.
Objavili smo vie od 1500 stranica strunog
teksta (u prosjeku 150 stranica godinje).

HZF je pokrenuo projekt Standardi u fizioterapiji

ija je 1. faza bila zgotovljena ve 2001.
godine. Danas su standardi doivjeli ve dvije Izlagaki prostor na meunarodnom sajmu
revizije. Medicina i tehnika, 2007.

Drugi vaan projekt bio je Vodi za kliniku

praksu fizioterapeuta koji je prerastao u projekt
Klinike smjernice u fizioterapiji.

U konzultantskoj ulozi lanovi HZF-a suraivali su

s meunarodnim humanitarnim organizacijama
Handicap International i International Rescue
Commitee.

HZF je potpisao formalne Sporazume o suradnji

sa est organizacija i time zapoeo stvarati
mreu partnerskih udruga s ciljem snaenja
platforme djelovanja.
HZF je susniva Hrvatske komore fizioterapeuta
zajedno s Hrvatskom udrugom fizioterapeuta i Potpisivanje Sporazuma o suradnji izmeu
Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi. Hrvatske udruge radnih terapeuta i HZF-a,
2006.
Hrvatski zbor fizioterapeuta u prvih 10 godina
rukovodio se Strategijom djelovanja od 2000.

5
Fizioinfo 2009; 10(2)
KROZ GODINE
Pripremio: Ugljea Runov
ugljesa.rusnov@gmail.com
U rujnu 2000. godine prvi put izlazi
informativno glasilo Fizioinfo, ija je matina
publikacija Physiotherapia Croatica.
Tadanja glavna urednica Pavica Gorupi s
Lukrecijom Jaku, Aleksandrom Kraljevi i
Antunom Juriniem pokree prvi broj asopisa, u
kojem izlazi Statut HZF-a, Etiki kodeks HZF-a,
Pravilnik o usavravanju fizioterapeuta i
Strategija razvoja HZF-a.
Iste godine u prosincu izlazi drugi broj
asopisa koji veim dijelom sadrajno prati
aktivnosti drutava HZF-a. Predstavljeni su
simpoziji or topedsko-traumatolokog,
neurolokog, reumatolokog i respiratornoga
drutva.
2001. godina zapoinje promijenjenim
urednitvom. Glavni urednik postaje Antun
Jurini s novom urednikom postavom (Andrea
Belak, Aleksandra Kraljevi, Manuela Peec,
Nikolino ura, Hrvoje Medi i Sinia Pozni).
Osim promjene lanova urednitva asopis iste
6
Razdoblje 2000. - 2003.
Fizioinfo je slubeno informativno
glasilo Hrvatskog zbora fizioterapeuta
godine doivljava i potpuni redizajn. Kao
aktualna tema namee se upis prve generacije
studenata razlikovnoga Studija fizioterapije.
Drugi i trei broj asopisa iste godine
otvaraju nova poglavlja hrvatske fizioterapije
rubrikom Standardi u fizioterapiji. Prvi put izlazi
standardizacija struke saeta u 24 standarda.
Intenzivnija postaje i meunarodna struna
suradnja, a time i interes za obrazovanjem u
inozemstvu, o emu nam svjedoe zanimljivi
lanci Darka Vuletia o dodiplomskoj edukaciji
fizioterapeuta na Novom Zelandu. Zapoinje
serija lanaka u kojima se objavljuju programi
studija fizioterapije iz gospodarski razvijenih
zemalja.
2002. godine urednitvo je osvjeeno
Manuelom Peec, kao novom glavnom
urednicom, te Robertom afranom, novim
lanom urednitva. U prvome broju 2002.
godine pozornost svakako zaokuplja rubrika o
izobrazbi fizioterapeuta u Kanadi (takozvani
kanadski model).

U drugome se broju 2002. godine
predstavlja prijedlog kadrovskih i vremenskih
normativa. Rubrika Izobrazba fizioterapeuta
donosi zanimljive informacije o amerikome
modelu dodiplomske edukacije fizioterapeuta.
2002. godine dodijeljena je i Bronana
plaketa kolegici Jadranki Brozd na temelju
kriterija propisanih Pravilnikom o vrednovanju
strune i profesionalne aktivnosti lanova HZF-a.
2003. godine Bronanu plaketu
dodijeljenu za iznimnu strunu i profesionalnu
aktivnost dobiva kolegica Nevenka Rihtari.
2004. godine na mjesto glavnoga
urednika asopisa ponovo dolazi Antun Jurini s
prateom novom timskom podrkom: tefanija
Sinkovi, Iva klempe, Martina Radman, Darko
Vukeli, Denis Perica. Broj donosi koncepcijske
promjene i brojna izvjea o radu i uspjesima
naih kolega u inozemstvu te predstavljanje
knjige Snjeane Vojvodi Schuster iz podruja
fizioterapije u ginekologiji i porodnitvu s
naslovom Vjebe za trudnice.
Godina ostaje obiljeena i dodjelama
Zlatnih plaketa, za izniman doprinos razvoju
fizioterapije u Hrvatskoj, kolegicama tefaniji
Sinkovi i Sanjici Vlai te kolegama eljku
Cipiu i Antunu Juriniu.
2005. godine asopis ostaje istog
Fizioinfo 2009; 10(2)
Razdoblje 2004. - 2007.
Fizioinfo postaje struni asopis Hrvatskog
zbora fizioterapeuta
urednikoga sastava, i dalje na elu s Antunom
Juriniem. asopis koncepcijski ostaje isti. Prvi
broj 2005. godine nosi tematski naziv Rame.
Problematika boli ramena razliite etiologije
predstavljena je brojnim strunim tekstovima o
dijagnostici, specijalnim testovima,
fizioterapijskim intervencijama i specifinostima
fizioterapijskoga pristupa.
Kolegica Mirjana Oegovi iste godine
dobiva Bronanu plaketu, a tvrtka Iskra
Medical d.o.o. zlatnu plaketu za doprinost
razvoju fizioterapije.
2006. godine ve prvi broj asopisa
donosi obilje strunih tekstova zanimljivoga
sadraja. Temom broja pribliava se jo jedan
uestali problem u fizioterapijskoj praksi,
problematika koljena.
Pokree se pitanje zakonskoga
reguliranja fizioterapije, osniva se Hrvatsko
drutvo za fizioterapiju u sportu te se lanovi
HZF-a iznimno aktiviraju na medijskoj promociji
fizioterapije u Hrvatskoj.
Drugi se broj 2006. godine struno
fokusira na specifinosti ljudskoga hoda i
ravnotee te rehabilitaciju funkcije hoda.
Bronana plaketa dodijeljena je kolegi Sinii
Pozniu, a zlatna plaketa Opoj bolnici Sveti
Duh u Zagrebu.
7
Fizioinfo 2009; 10(2)

2007. godina iznova nosi promjenu Aktualno urednitvo (formirano 2008.

urednitva. Poziciju glavne urednice zauzima
Sanja Vlai. Antun Jurini do danas ostaje
aktivan i produktivan lan urednitva. Svakako
se moe zakljuiti da je kolega Jurini od
osnivanja asopisa do danas ostao bitna
konstanta urednitva te neiscrpan izvor znanja,
entuzijazma i kreativnosti, tj. principa koji ine
samu sr ovoga stunoga glasila HZF-a.
Tema je prvoga broja 2007. godine
Alignment ili poravnanje. Kroz sam se naslov ve
problematizira nepostojanje konzistentnosti
strune terminologije u Hrvatskoj.
Povijest fizioterapije u Hrvatskoj
zaokruuje tematski razvoj i napredak struke u
drugome broju asopisa 2007. godine.
godine) je predvoeno Marinelom Jadanec
bacc.physioth. te osnaeno ostalim lanovima
urednitva (Ugljea Runov, Ivana Zrno, Marina
Kovaevi, Vedran Kurtui i Antun Jurini).
Moda je najbolje okonati tekst
rijeima urednice iz 2007. godine Sanje
Vlai.
Za nau struku vano je sauvati povijesne
injenice, dogaaje i ljude relativno nam kratke
povijesti. Izmeu prolosti i sadanjosti
fizioterapije postoji neprekinuta veza.
Uoavanje te veze preduvjet je za razvoj
fizioterapije u budunosti.

Razdoblje od 2008. godine

Fizioinfo postaje informativno-struno
glasilo Hrvatskog zbora fizioterapeuta ija je
matina publikacija Physiotherapia
Croatica.
Fizioinfo od 2009. Godine postaje online
asopis.

8

FIZIOTERAPIJA KOD OTEENJA ROTATORNE
MANETE I TENDINITISA DUGE GLAVE
M.BICEPSA BRACHII
Pripremila: Marina Kovaevi, bacc.physioth.
marina.kovacevic@gmail.com
UVOD
Rame i rameni obru ine sloenu biomehaniku i
kinezioloku cjelinu koju karakterizira
meuovisnost brojnih kotanih, vezivnih, miinih i
neurolokih struktura. Rame i rameni obru ini
kompleks od 20 miia, 3 sinovijalna zgloba i 3
funkcionalna spoja, koja rame ine
najpokretljivijim zglobom ljudskog tijela. Osim
velike pokretljivosti osigurava gornjem
ekstremitetu i veoma vanu funkciju proksimalne
stabilnosti za funkcionalnu aktivnost ake kao to
je npr. podizanje, bacanje, guranje, eljanje.
Rameni obru ima veliku ulogu u prijenosu teine
tijela pri transferima te hodu na takama (1).
Osnova nastanka svih sindroma prenaprezanja
lokomotornog sustava jest ponavljana trauma
koja nadvlada sposobnost reparacije tkiva (2).
portske ozljede, sindromi prenaprezanja i
bolesti ramenog obrua dovode do poremeaja
fizioloko neuromuskularnih odnosa, ali i
obrnuto, gubitak osjeaja poloaja zgloba,
odnosno propriocepcijski nedostatak moe
dovesti do ozljeda, sindroma prenaprezanja i
bolesti ramenog zgloba (7).
CILJ RADA
Prikazati anatomske i kinezioloke specifinosti
kompleksa ramena i ramenog obrua te
provoenje fizioterapijskog procesa ( procjena,
postavljanje ciljeva, plan, tretman i edukacija i
evaluacija) kod oteenja rotatorne manete
(Impingement syndrom) i tendinitisa duge glave
m. bicepsa brachii (Biceps tendinitis).
Fizioinfo 2009; 10(2)
A N ATO M S K E I K I N E Z I O LO K E
KARAKTERISTIKE
Rameni zglob (articulatio humeri) jedini je pravi
kuglasti zglob u ljudskom tijelu.
Pokreti u podruju ramena i ramenog obrua
odvijaju se u glenohumeralnom,
akromioklavikularnom te sternoklavikularnom
zglobu te u skapulotorakalnom spoju,
subakromijalnom spoju te spoju tetive duge
glave m. bicepsa brachii sa intertuberkularnim
sulcusom (1). Opseg pokreta abdukcije
nadlaktice u frontalnoj ravnini (aktivni ili pasivni)
odreen je poloajem vanjske ili unutarnje
rotacije humerusa. Ogranienje abdukcije u
frontalnoj ravnini iz poloaja neutralne rotacije
je uzrokovano sudarom velikog tuberkula
humerusa i korakoakromijalnog luka. Kada je
humerus u poloaju lateralne rotacije od 350 do
0
35 veliki tuberkul prolazi ispod ili pored
korakoakromijalnog luka to omoguava daljni
opseg pokreta abdukcije (3). Abdukcija ramena
komprimira subakromijalnu burzu i uzrokuje
pritisak akromiona na inserciju tetive m.
supraspinatusa (4).
Primarna funkcija ramena je mobilnost, a
sekundarna stabilnost. Statiku stabilnost
osiguravaju lig. glenohumerale superior,
mediale et inferior koji osiguravaju prednji dio
glenohumeralnog zgloba, lig. coracohumerale
(bitan za stabilizaciju zgloba u mirovanju kad
ruka visi) i lig. transversum humeri (osigurava
intertuberkularni sulcus tetive duge glave
9
Fizioinfo 2009; 10(2)
bicepsa) i labralni kompleks (1). Dinamika
stabilnost uvjetovana je skladnim djelovanjem
miia ramena koji su podijeljeni u 3 skupine:
kostohumeralna (m. pectoralis major, m.
latissimus dorsi), spinoskapularna (m. trapezius,
m. serratus anterior, m. levator scapulae,
m.rhomboideus maior et minor) i
skapulohumeralna (miii rotatorne manete i m.
coracobrachialis).
Rotatornu manetu ramenog zgloba ine 4
miia: m. supraspinatus, m. infraspinatus, m.
teres minor i m.subscapularis. Miino-tetivne
jedinice rotatorne manete djeluju kao dinamiki
stabilizatori glenohumeralnog zgloba te
pomau zglobnoj ahuri u sprjeavanju
prekomjernog prednjeg ili stranjeg pomaka,
posebice m. supraspinatus koji je utkan u gornji
dio zglobne ahure (2). M. supraspinatus ima
preventivnu ulogu pri gornjoj i donjoj
nestabilnosti te fiksira glavu humerusa pri
poetnoj abdukciji ruke. Prema novijim
istraivanjima abdukcija gornjeg ekstremiteta
ne mora nuno zapoeti kontrakcijom m.
supraspinatusa, ve su m. deltoideus i m.
supraspinatus jednako vani za zapoinjanje
abdukcije. Na tetivi m. supraspinatusa blizu
njegova pripoja za veliki tuberkul humerusa
postoji regija relativne avaskularnosti ili tzv.
kritina zona rotatorne manete. Na tetivi
duge glave m. bicepsa brachii u blizini njezina
poetka postoji takva slina regija. Rethburn i
McNab sugerirali su da anatomski poloaj
tetiva rotatorne manete ima ulogu u nastanku
kritine zone jer izlae tetive konstantnom
pritisku glave humerusa koji istiskuje krv iz ila
ve kada je ruka u mirovanju u poloaju adukcije
i neutralne rotacije. Vanjska rotacija nadlaktice
(m. infraspinatus, m. teres minor) sprjeava
sudar velikog tuberkula i glenoida i omoguava
abdukciju gornjeg ekstremiteta iznad 900.
Unutarnja rotacija (m. subscapularis) pri
antefleksiji ruke sprjeava sudar glave
humerusa i korakoakromijalnog ligamenta.
M.teres minor i m. subscapularis udruenim
radnjama pridonose fiksiranju glave humerusa u
glenoid. Uloga m. biceps brachii posebno dolazi
10
do izraaja kod slabosti m. infraspinatusa, m.
teresa minora i m. subscapularisa (2). Duga
glava bicepsa moe elevirati gornji ekstremitet
kada su deltoideus i supraspinatus paralizirani
(1). Pri abdukciji od 900 tetiva duge glave
bicepsa dolazi u istu liniju sa trbuhom miia i
djeluje poput kolotura, privlaei caput humeri
u glenoidalnu jamu.
Najnovija istraivanja upuuju na nutritivnu
ulogu rotatorne manete. Svojom tenzijom miii
rotatorne manete ramena mehaniki
potpomau protok sinovijalne tekuine kroz
zglob te su tako hrskavice zglobnih povrina
jednakomjerno opskrbljene sinovijalnom
tekuinom (2). Sposobnost relaksacije miia
rotatorne manete dozvoljava slobodne
pokrete humerusa, a sposobnost kontrakcije
rezultira stabilnou zgloba. Stabilizirajua
uloga miia rotatorne manete oita je u
bolesnika sa rupturom rotatorne manete koji
ne mogu elevirati ruku usprkos intaktnosti m.
deltoideusa (6).
OTEENJE ROTATORNE MANETE
(IMPINGEMENT SINDROM RAMENA,
SINDROM SRAZA, SUPRASPINATUS
SINDROM, SUBAKROMIJALNI
KOMPRESIVNI SINDROM, ROTATOR CUFF
TENDINITIS)
Definicija i etiopatogeneza
Neviaser definira impingement sindrom kao
tendinitis miia rotatorne manete uzrokovan
dugotrajnim pritiskom tetive o
korakoakromijalni luk i akromioklavikularni
zglob. Butter, Rockwood i Neviaser navode da
su u toku tog sindroma redovito prisutna i
oteenja subakromijalne (subdeltoidne) burze
i tetive duge glave bicepsa zbog njihove
meusobne povezanosti sa sinovijalnom
ovojnicom glenohumeralnog zgloba. Jobe i
Bradley opisuju uestalo pojavljivanje
impingement sindroma u sportovima u kojima se
gornji ekstremitet dugotrajno zadrava u
poziciji iznad glave (overhead activities).
Postoje dvije teorije o nastanku impingement
sindroma; anatomska i dinamika.

Anatomska teorija presudan utjecaj pridaje
slabijem prokrvljenom dijelu tetiva rotatorne
manete (tzv. kritina zona rotatorne
manete"), dok dinamika teorija najveu ulogu
pridaje slabosti miia rotatorne manete. Neer
navodi da u 95% sluajeva impingement
sindroma oteenja rotatorne manete nastaju
zbog akromiona s manjim nagibom i izboenim
prednjim krajem donje povrine. Impingement
sindrom ramena moe uzrokovati akutna trauma
ramena, postojanje os acromiale, uestalo
neadekvatno optereenje ruke, neusklaeno
djelovanje miia rotatorne manete, zatim slabi
vanjski rotatori ramenog zgloba. Slabost
vanjskih rotatora ramena uzrokuje neadekvatnu
fiksaciju glave humerusa u glenoid u smjeru
prema gore. Glava humerusa ini pritisak na
krvne ile rotatora ramenog zgloba i dovodi do
sve jae degeneracije tzv. kritine zone uz
progresivni razvoj impingement sindroma.
Klinika slika
Kliniki znakovi impingement sindroma su
bolnost u podruju prednjeg dijela akromiona ili
velikog tuberkula humerusa, bolan abdukcijski
luk od 600-1200 pri abdukciji gornjeg
0
ekstremiteta iznad 90 , pozitivni impingement
znak i impingement test, krepitacije, smanjen
opseg pokreta te hipotrofija miia rotatorne
manete. Bol se moe manifestirati samo pri
napornim aktivnostima gornjeg ekstremiteta, pri
srednjim aktivnostima do pojave boli ve u
mirovanju.
Neer je klasificirao impingement sindrom u tri
stadija:
1. stadij: edem i hemoragija (obino u osoba
mlaih od 25 godina; karakteriziran
reverzibilnou promjena)
2. stadij: fibroza i tendinitis (najee kod
sportaa u dobi od 25 do 40 godina; funkcija
ramena zadovoljava za lake aktivnosti, dok pri
snanijim aktivnostima i uestalim pokretima
ruke iznad glave rotatorna maneta postaje
insuficijentna)
3. stadij: kotani izdanci i rupture tetiva (rupture
tetiva rotatorne manete, tetive duge glave
Fizioinfo 2009; 10(2)
bicepsa brachii i promjene na kostima)
Dijagnostika i lijeenje
Uz dominante simptome impingement sindroma
izvode se kliniki testovi (impingement znak i
impingement test) pomou kojih odreujemo
radi li se o impingement sindromu ili nekoj
drugoj promjeni na ramenom zglobu. U
razlikovanju oteenja tetive supraspinatusa i
oteenja tetiva ostalih miia rotatorne
manete izvodi se test m. supraspinatusa (Jobe).
Osim klinike dijagnostike (anamneza,
palpacije, specifini testovi) koriste se i
pomone metode kao to su: radioloka
dijagnostika, kontrastna artrografija,
kompjutorizirana tomografija, ultrazvuna
dijagnostika, artroskopija i magnetska
rezonanca kao superiorna dijagnostika
pretraga kojom se otkrivaju i tek neznatne
lezije tkiva i neurovaskularnih struktura.
U akutnom bolnom stadiju indiciran je odmor,
fizikalna terapija, primjena oralnih nesteroidnih
protuupalnih lijekova ili lokalne infiltracije
kortikosteroida. Izvan akutne faze bolesti i kao
prevencija i kao terapija primjenjuju se vjebe
istezanja te vjebe jaanja miia rotatorne
manete. Za prvi stadij bolesti indicirano je
neoperativno lijeenje. Drugi stadij zahtijeva
neoperativno lijeenje u trajanju od vie
mjeseci, a tek nakon neuspjeno provedenog
neoperativnog lijeenja pristupa se kirurkom
lijeenju. Trei stadij bolesti zahtijeva iskljuivo
kirurko lijeenje (prednja akromioplastika,
refiksacija hvatita tetiva rotatorne manete)
(2).
TENDINITIS DUGE GLAVE M. BICEPSA
BRACHII (BICEPS TENDINITIS, SINDROM
DUGE GLAVE M. BICEPSA BRACHII)
Definicija i etiopatogeneza
Biceps tendinitis je sindrom prenaprezanja
tetive duge glave m.bicepsa brachii. Lezije
tetive duge glave bicepsa brachii pojavljuju se
u omjeru 1: 7 u odnosu na lezije tetiva rotatorne
manete. Ponekad lezije bicepsa nastaju kao
prvi znak impingement sindroma.
11
Fizioinfo 2009; 10(2)
Biceps tendinitis pojavljuje se ili kao izolirano
oteenje (primarni tendinitis, u obliku
enosinovitisa kod kojeg je oteenje tetive uvijek
lokalizirano u intertuberkularnom lijebu), ili
mnogo ee, u sklopu nekih bolesti ramenog
zgloba, npr. impingement sindroma (u 90%
sluajeva) te prednje nestabilnosti ramena
(sekundarni tendinitis). Nastanku primarnog
tendinitisa pridonose vanjski initelji (direktna
trauma, prekomjerna upotreba ruke u poziciji
iznad glave), promjene mekih struktura koje
okruuju tetivu te anomalije intertuberkularnog
lijeba (npr. plitak lijeb koji pridonosi nastanku
subluksacije tetive). Primarni biceps tendinitis
opisan je u odbojkaa, plivaa, vaterpolista,
tenisaa te igraa golfa.
Klinika slika
Kliniki znakovi primarnog biceps tendinitisa
jesu: bol u podruju intertuberkularnog lijeba
humerusa vezana za aktivnost, bol pri palpaciji
tetive u njezinu lijebu, krepitacije, oteklina,
toplija koa u podruju intertuberkularnog
sulkusa te pozitivni Speedov i Yergasonov test.
Dijagnostika i lijeenje
Dijagnostika biceps tendinitisa ukljuuje kliniki
pregled koji obuhvaa ispitivanje stabilnosti
ramenog zgloba te ispitivanje znakova
impingementa koji upuuju na impingement
sindrom ramena. Osim toga koristi se i
radioloka dijagnostika (posebne snimke, npr.
Fisk view) te artrografija i artroskopija ramena.
Ultrazvuna dijagnostika omoguuje uoavanje
promjena tetive bicepsa kao i dinamiki pregled
tetive. Lijeenje primarnog biceps tendinitisa
dijeli se na neoperativno i kirurko.
Neoperativno lijeenje sastoji se u izbjegavanju
pokreta koji uzrokuju bol (tzv. modificirani
odmor), primjeni nesteroidnih protuupalnih
lijekova te provoenju vjebi istezanja. U sluaju
sekundarnog tendinitisa provodimo i lijeenje
osnovne bolesti. Kirurko lijeenje indicirano je
kada simptomi perzistiraju vie od est mjeseci
unato primjereno provedenoj neoperativnoj
terapiji. Tenodeza duge glave bicepsa daje
najbolje rezultate (2).
12
FIZIOTERAPIJA
1. FIZIOTERAPIJSKA PROCJENA
Fizioterapijska procjena sastoji se od
fizioterapijske anamneze, opser vacije
pacijenta , palpacije te postupaka mjerenja i
testova.
FIZIOTERAPIJSKA ANAMNEZA
Ukljuuje ope informacije o pacijentu,
lokalizaciji boli, intenzitetu i vrsti boli,
povezanosti boli uz aktivnost ili mirovanje,
pokreti pri kojima se bol javlja, javljanje boli
ovisno o dobu dana. Vrlo su bitne i informacije o
zanimanju te nainu obavljanja rada (stojei,
sjedei). U intervjuu s bolesnikom procjenjujemo
bolesnikovu suradnju, dobivamo informacije o
njegovoj motivaciji i ciljevima.
OPSERVACIJA PACIJENTA
Inspekcija ramena ini se nakon svlaenja
odjee u sjedeem ili stojeem poloaju. Za
vrijeme svlaenja opaamo dranje ruke,
grimase koje ini zbog boli i apatian nain
svlaenja odjee. Istodobno se promatraju oba
ramena sprijeda i straga radi uoavanja
oteklina, atrofije miia, nadgrebena i
podgrebena jama lopatice zbog mogue
atrofije m. supraspinatusa i m. infraspinatusa,
medijalni rubovi skapula, poloaj lopatice
(scapula alata, scapula alta), klavikula,
korakoidni nastavak, akromion, veliki tuberkul
humerusa te kontura ramena (m. deltoideus).
Opserviramo mehanizam elevacije nadlaktice
te utvrujemo da li je skapulohumeralni ritam
normalan.
PALPACIJA
Palpacija se izvodi u sjedeem ili stojeem
poloaju. Palpiraju se meka tkiva i kotane
toke. Radi usporedbe palpiramo i zdravu
stranu. Ispitiva stoji s prednje strane i palpira
oba ramena na prisutnost otekline, osjetljivosti,
miinog spazma, atrofije i promjene koe.
Potom se palpira lateralna i stranja strana
zgloba (4). Od kotanih toaka palpiraju se
akromion i spina skapule, korakoidni nastavak,
 Fizioinfo 2009; 10(2)

veliki tuberkul humerusa (tik ispod akromiona u Pendularne vjebe

poloaju unutarnje rotacije, ruka poloena uz
tijelo), mali tuberkul humerusa (u poloaju
vanjske rotacije), intertuberkularni lijeb (u
punoj vanjskoj rotaciji), medijalni i lateralni
rubovi te superiorni i inferiorni uglovi skapula
(1).
POSTUPCI MJERENJA I TESTOVI
Utvrujemo opseg pokreta (goniometrija),
miinu snagu (MMT), procjenjujemo bol na
osnovu vizualne analogne skale (VAS). Izvodimo
specifine testove: impingement znak (Neer,
Hawkins), test supraspinatusa, Speedov test te
Yergasonov test.
Pendularne vjebe moemo izvoditi u
proniranom i stojeem poloaju. U stojeem
poloaju za izvoenje pendularnih vjebi
potrebno je osigurati optimalnu posturu
(antefleksija trupa, podlaktica na podlozi,
kraljenica je ravna, rame relaksirano). Izvodi
se njeno njihanje gornjeg ekstremiteta antero-
posteriorno, medio-lateralno, te rotacije u
smjeru kazaljke na satu i suprotno do smjera
kazaljke na satu (slika 1.) (8).

2. FIZIOTERAPIJSKI CILJEVI
Na temelju fizioterapijske procjene definiramo
fizioterapijske ciljeve.
Fizioterapijski ciljevi su:
- smanjenje ili uklanjanje boli
- poveanje opsega pokreta
- facilitacija normalnog pokreta
- poveanje stabilnosti ramenog zgloba
- relaksacija
- jaanje oslabljenih struktura (miii rotatorne
manete)
- ravnotea agonista i antagonista
- poboljanje elastinosti kontraktibilnih (miii
rotatorne manete, m. biceps brachii) i
nekontraktibilnih struktura
- poveanje participacije u aktivnostima Slika 1. Pendularne vjebe
svakodnevnoga ivota koje su limitirane zbog
oteenja
- povratak profesionalnim aktivnostima. Vjebe poveanja opsega pokreta
Pasivne vjebe poveanja opsega pokreta
3. PLAN FIZIOTERAPIJE izvode se u supiniranom, bonom i proniranom
PRVA FAZA poloaju. Primjenjujemo manualnu trakciju u
Kod impingement sindroma ramena i cilju razdvajanja zglobnih tijela (dekompresije
sekundarnog biceps tendinitisa u prvoj fazi zgloba), poveanja zglobnog prostora to
rehabilitacije izvode se pendularne vjebe, pridonosi izvoenju pokreta u veem opsegu i
mobilizacija i manipulacija zgloba, pasivne smanjivanju ili uklanjanju boli.
vjebe poveanja opsega pokreta
(primjenjujui manualnu trakciju), pasivne vjebe Vjebe istezanja
istezanja rotatorne manete te m. bicepsa Osnovne znaajke izvoenja vjebi istezanja
brachii te izometrike vjebe snaenja miia su: tono odreen poloaj za izvoenje
rotatorne manete. pojedine vjebe, polagana kretnja do pojave

13
Fizioinfo 2009; 10(2)
osjeta istezanja, zadravanje u tom poloaju
odreeno vremensko razdoblje (max. 30
sekundi). Zadravanje istezanja u poloaju koji
uzrokuje bol smanjuje mogunost duljeg
zadravanja istezanja, poveava mogunost
refleksne kontrakcije miia, a katkad moe
uzrokovati oteenje miia. Zadravanje u
"toki" poetnog istezanja omoguava potpunu
relaksaciju miia te zadravanje tog poloaja
kroz due vremensko razdoblje. Neposredni
uinci vjebi istezanja su smanjenje miino-
tetivne napetosti, poboljanje prokrvljenosti u
podruju miino-tetivne funkcionalne jedinice,
poveanje opsega pokreta. Dugorona korist
vjebi istezanja je poboljanje fleksibilnosti i
smanjenje mogunosti nastanka oteenja
(2).
Pasivne vjebe istezanja rotatorne manete i
duge glave m. bicepsa brachii:
Fizioterapeut izvodi unutarnju i vanjsku rotaciju s
adduciranom i abduciranom nadlakticom (u
poloaju od 450 i 900 abdukcije te 1350 i 1700
abdukcije) te vjebe istezanja m. bicepsa
brachii. U sluaju primarnog biceps tendinitisa
Slika 2.
14
provodimo vjebe istezanja bicepsa brachii u
poloaju adukcije, abdukcije, vanjske i
unutarnje rotacije (2).
Vjebe snaenja
Izometrike vjebe jaanja miia rotatorne
manete
Kraljenica, vrat i ramena su u neutralnom
poloaju, lakat je u poloaju fleksije od 900 uz
neutralni poloaj podlaktice (izmeu supinacije
i pronacije). Prua se otpor pokretu vanjske
rotacije (slika 3.), jaaju se vanjski rotatori
nadlaktice. Za jaanje unutarnjih rotatora
nadlaktice pruamo otpor pokretu unutarnje
rotacije (slika 2.). Otpor moe pruati pacijent
sam pomou druge ruke ili ga prua
fizioterapeut. Otpor se zadrava 5 sekundi, a
relaksacija miia traje dvostruko due (10
s e k u n d i ) . Vjebu ponavljamo 10 puta.
Izometrike kontrakcije ne smiju uzrokovati ili
pojaati simptome (bol). Kako se poveava
snaga miia rotatorne manete progresivno i
postupno se poveava broj ponavljanja i
uestalost vjebi te trajanje otpora (9).
Slika 3.
 Fizioinfo 2009; 10(2)

DRUGA FAZA
U dr ugoj fazi provode se aktivno-
potpomognute i aktivne vjebe poveanja
opsega pokreta, aktivne vjebe istezanja miia
rotatorne manete i m. bicepsa brachii te
izotonike vjebe snaenja rotatorne manete.
Aktivno-potpomognute vjebe poveanja
opsega pokreta izvode se u supiniranom,
bonom, proniranom i sjedeem poloaju.
Aktivne vjebe poveanja opsega pokreta
pacijent izvodi sam ili pomou pomagala, npr.
tapa ili lopte, u razliitim posturalnim setovima
(npr. sjedei, stojei).

Slika 4. Ekstenzija nadlaktice, adukcija

lopatica

Slika 5. Antefleksija nadlaktice

Slika 6. Antefleksija nadlaktice Slika 7. Vanjska rotacija

15
Fizioinfo 2009; 10(2)

Slika 8. Unutarnja rotacija Slika 9. Ekstenzijanu (retrofleksija) nadlaktice

Vjebe sa tapom

Slika 10. Antefleksija

Aktivne vjebe istezanja miia rotatorne

Slika 11. Vanjska rotacija nadlaktice
manete i m. bicepsa brachii
U supiniranom poloaju pacijent sa
optereenjem od 1kg (uteg) izvodi unutarnju i
vanjsku rotaciju nadlaktice u poloaju adukcije
nadlaktice uz trup te abdukcije humerusa (u
poloaju od 45 i 90 abdukcije te 135 i 170
abdukcije).

16
 Fizioinfo 2009; 10(2)

Slika 12. Istezanje rotatorne manete

Vjebe jaanja miia rotatorne manete pomou

utega
Jaanje m. infraspinatusa i m. teresa minora Slika 13. Istezanje m. bicepsa brachii
izvodi se u poloaju na boku s laktom
prislonjenim na toraks u poloaju od 90. Uteg
se polako podie u vanjsku rotaciju, a potom se Gravitacije, otpora elastine trake, teine
polako sputa u smjeru unutarnje rotacije. utega).
Jaanje m. subscapularisa provodi se u
supiniranom poloaju. Lakat je u poloaju Vjebe snaenja: izotonike vjebe
fleksije od 90. Uteg se sputa u smjeru vanjske
rotacije, a potom se podie u smjeru unutarnje
rotacije. U sjedeem poloaju izvodimo vjebe
jaanja m. supraspinatusa. Pacijent sjedi
uspravno, rame je u poloaju od 90 abdukcije,
30 horizontalne abdukcije i potpune unutarnje
rotacije. Uteg se polako sputa u luku od 45, a
potom podie u poetni poloaj (2).

TREA FAZA
U treoj fazi rehabilitacije provode se aktivne
vjebe poveanja opsega pokreta (pomagala,
npr. tap ili lopta), vjebe snaenja miia
rotatorne manete (izotonike) i aktivne vjebe
istezanja miia rotatorne manete i duge glave
m. bicepsa brachii.
Vjebe snaenja miia rotatorne manete
izvode se pomou pomagala; elastine trake-
lateks vrpce, utega ili lopte. Pacijent izvodi
izotonike vjebe (dinamika kontrakcija miia,
miina sila je vea od vanjske sile pr. sile Slika 14. Vanjska rotacija protiv otpora

17
Fizioinfo 2009; 10(2)

Slika 15. Unutarnja rotacija nadlaktice Slika 16. Vanjska rotacija do 900
protiv otpora

Vjebe jaanja bicepsa

Slika 17. Unutarnja rotacija do 900 Slika 18. Jaanje m. bicepsa brachii
protiv otpora

18

Slika 19. Jaanje m. bicepsa brachii
Slika 21. Jaanje m. bicepsa brachii
Fizioinfo 2009; 10(2)
Slika 20. Jaanje m. bicepsa brachii
VJEBE DISANJA
Ciljevi vjebi disanja su: smanjenje boli,
relaksacija segmenta (koncentracija na dah),
smanjenje miinog tonusa, poveanje opsega
pokreta, poveanje plunog kapaciteta. Svaki
pokret mora biti usklaen s udahom i izdahom.
Udie se na nos, a izdie na usta sa usnom
preprekom (slovo "s"). Pri disanju je vano
upozoriti pacijenta da udie onu koliinu zraka
kao i kod normalnog disanja kako bi izbjegli
vrtoglavicu i hiperventilaciju.
EDUKACIJA PACIJENTA
Izuzetno vaan i neizostavan segment
fizioterapije je edukacija. Pacijenta educiramo
kako izvoditi pendularne vjebe, vjebe
snaenja miia rotatorne manete pomou
elastine trake, utega, vjebe istezanja miia
rotatorne manete. Naglaavamo vanost
prilagodbe posture prije i za vrijeme vjebi te
vanost pravilne posture tijekom svakodnevnih i
profesionalnih aktivnosti (prevencija oteenja).
Od velikog znaaja su i rekreativne aktivnosti
koje e odravati snagu i fleksibilnost miia
ramena i ramenog obrua, tu posebice istiemo
plivanje, yogu ( 2-3x tjedno).
19
Fizioinfo 2009; 10(2)
ZAKLJUAK
Miii ramena i ramenog obrua sudjeluju u
pokretima i odravanju posture ovisno o
djelovanju sile gravitacije, poloaju segmenata
tijela u prostoru te brzini pokreta i njihovim
anatomskim hvatitima. Rame i rameni obru je
vrlo vana karika u otvorenim i zatvorenim
kinematikim lancima koji se izmjenjuju u
svakodnevnim i profesionalnim aktivnostima.
Tijekom provoenja fizioterapijskog procesa
potrebna je suradnja izmeu fizioterapeuta i
pacijenta te evaluacija tj. procjena uinka
tretmana u tijeku i na kraju, postupci mjerenja i
dokumentiranja relevantnih podataka za
svakog pacijenta posebno. Fizioterapeut osim
provoenja fizioterapijskog procesa ima i
vane uloge: savjetodavna, edukacijska,
istraivaka i administrativna. Svakom pacijentu
treba se pristupiti individualno i holistiki,
motivirati ga i pohvaliti za svaki napredak.
20
LITERATURA
1. Laura K. Smith, Elizabeth Lawrence
Weiss, L. Don Lehmkuhl. Brunnstrom's
Clinical Kinesiology. 5th revised ed.
Philadelphia: F.A. Davis Company,
1996:223-265
2. Peina i suradnici. Sindromi
prenaprezanja sustava za kretanje.
Zagreb: Nakladni zavod Globus,
1992:35-49
3. Pamela K. Levangie, Cynthia C. Norkin.
Joint structure and function: a
comprehensive analysis. Third edition.
Philadelphia: F.A. Davis Company,
2001:196-223
4. Jaji I., Jaji Z. Fizijatrijsko-
reumatoloka propedeutika.
2.dopunjeno i obnovljeno izdanje.
Zagreb: Medicinska naklada, 2004:77-
89
5. Joesph E. Muscolino. The Muscular
System Manual: The skeletal muscles of
the human body. Second edition.
Philadelphia: Elsevier mosby, 2005.
6. Filipovi V., Vrci-Kiseljak LJ., Veseli I.,
Jaku L. Osnove klinike
kineziologije(nastavni tekstovi). Zagreb,
1998.
7. Cipi . Fizioterapijom od nestabilnog
do stabilnog ramena- "Ruka
ruci"pristup, Kongres Hrvatskog zbora
fizioterapeuta s meunarodnim
sudjelovanjem, Vukovar, 2007:21-27
8. http://www.physioadvisor.com.au/
8112350/shoulder-flexibility-exercises-
shoulder-pain-sh.htm, 15.09.2009.
9. http://www.physioadvisor.com.au/
8292250/rotator-cuff-strengthening-
exercises-physioadvis.htm, 15.09.2009.
10.http://www.physioadvisor.com.au/8283
850/biceps-strengthening-exercises-
physioadvisor.htm, 15.09.2009.
11. Http://www.mydr.com.au/sports-
fitness/shoulder-pain, 15.09.2009.
 Fizioinfo 2009; 10(2)

PREVENCIJA I FIZIOTERAPIJSKA
INTERVENCIJA SINDROMA
PRENAPREZANJA KOD
PROFESIONALNIH GLAZBENIKA
Pripremila: Andreja Kosovec, bacc. physioth.
kosovec_andreja@yahoo.com

UVOD
Sviranje instrumenta fiziki je vrlo zahtjevno jer
podrazumijeva prilagoenu, esto vrlo stresnu
posturu zbog specifinog oblika i veliine
instrumenta. Glazbenici su esto skloni loem
dranju i kad ne sviraju, to znai da ne potuju
osnovna ergonomska pravila i razvijaju loe
navike poput ljudi s drugim zanimanjima. Neka
istraivanja su pokazala da se priblino
polovica profesionalnih glazbenika i studenata
glazbe susrela sa znaajnim simptomima
miino-kotanih promjena. Faktori rizika koji su
povezani s njihovim nastajanjem su prije svega
nedostatak zagrijavanja prije, kao i nedostatak
odmora za vrijeme i nakon sviranja.

Veoma je vano rano prepoznati simptome

sindroma prenaprezanja kod glazbenika. To su :
- neugoda, bol, ukoenost za vrijeme sviranja
- slabost u rukama i oteano kontroliranje finih
pokreta prstiju
- ukoenost i ogranien opseg pokreta Slika 1. Maksim Mrvica
- posturalne promjene (npr. podignuta ramena)
- lokalna oteenost i crvenilo
Veina glazbenika ignorira svoje simptome
pravei se da je to normalno, a to ih zapravo Kraja glazbene karijere, a to ima velik utjecaj
o g r a n i a va i n a u m j e t n i k o m i n a na fiziko, psihiko, a i financijsko stanje
profesionalnom planu. Bavljenje glazbom je glazbenika. Glazbenici koji esto putuju imaju i
izuzetno stresno jer zahtijeva sate i sate sviranja, ozbiljnih problema sa snom i nekvalitetnom
ponavljanje izvedbi, ali svaki put u najboljem prehranom, to takoer naruava njihovo
izdanju. Kod ozbiljnijih ozljeda moe doi do zdravlje.

21
Fizioinfo 2009; 10(2)

Simptomi sindroma prenaprezanja se razvijaju
kroz nekoliko stadija:
1. stadij : simptomi se javljaju nakon
vjebanja ili nastupa, ali ne ometaju
glazbenika u sviranju
2. stadij : simptomi se javljaju za vrijeme
vjebanja ili nastupa, ali i dalje ne
ometaju glazbenika u sviranju
3. stadij: simptomi se javljaju za vrijeme
sviranja i poinju utjecati na neke
aktivnosti svakodnevnog ivota.
Glazbenik mijenja tehniku i/ili smanjuje
vrijeme sviranja .
4. stadij : simptomi se javljaju kod pokuaja
sviranja i onemoguuju nastavak
sviranja, utjeu na vei broj aktivnosti
svakodnevnog ivota
DIO SI N D R O M PR E N A P R EZ A N J A
TI JE L A
P rs ti -iste gn u e m m . lub ric ale s i m m .
f lex or a dig ito ru m
5. stadij: simptomi su stalno prisutni kod svih
aktivnosti i kod odmora i onemoguuju
sviranje.
LOKALIZACIJA OZLJEDA SPECIFINIH ZA
NEKE INSRUMENTE
Svaki instrument zahtijeva posebnu posturalnu
prilagodbu i na taj nain optereuje pojedine
miino-kotane, ali i neuroloke strukture.
U Tablici 1. prikazani su miino-tetivni sindromi
prenaprezanja na odreenim dijelovima tijela
te instrumenti s ijim su sviranjem te promjene
povezane.
INS T RU M E NT
-ins tru m en ti ko ji za ht ijev aju
la te ro fle ks iju i fle ks iju p rst iju
- git ar a, klavir

- D e Q u erv aino va b oles t- - in str um e nt i k oji za h tije va ju

R u n i te n os in ovitis m . ab du cto r po llic is a bd uk ciju i ek ste n ziju p a lca
zg lo b lo n gu sa i m . e xte n so r p ollicis -k la rin et , o bo a , f lau ta , k la vir
b re vis a

-ins tru m en ti ko ji za ht ijev aju

Po d la ktica -s in dr om i pr en ap re za nja f le ks or a
i ek st en zo ra ak e i p rst iju
L a ka t - m ed ija ln i i lat er aln i e p iko nd ilitis
R ame - im p ing em e nt sind ro m ra m en a
- po s tur aln a vr at ob olja
K ra lje n ic a
- po s tur aln a kr io b olja
- sin d ro m pr en ap re za nja m .
o rb icu la ris o ris (p ris u tan i ko d
G la va i lice p je va a )
- pr en ap re za n je
te m p oro m an d ibu la rn og zg lo ba
22
p re ciz ne , ko oo rd in ira ne i
s na n e po k ret e a ke i p rs tiju
- i an i ins tum e n ti, ob oa , f lau ta
-ins tru m en ti ko ji za ht ijev aju
ro ta ciju po d lak tic e, fle ks iju
ru no g zglob a i n e ov isn e
p ok re te p rst iju
-- kla rin e t, kla vir , o b oa ,
tr om b on
-ins tru m en ti ko ji za ht ijev aju
a bd uk ciju na d lak tic e
- vio lin a , v io la , e lo, ba s
- in str um e nt i k oji za h tije va ju
p os tu ra lnu p rila g od bu r am e na ,
g lav e i v ra tn e k ra lje n ic e
-v io lin a, vio la , f la ut a ,
s ak so fo n, klav ir
- in str um e nt i k oji za h tije va ju
d ug o sje d en je
- kla vir, h a rm o nik a , b ub njev i
- pu h a ki ins tru m e nti
- in str um e nt i k oji za h tije va ju
p os eb a n p o lo aj do n je e lju st i
- vio lin a, viola , sa ks of on
k lar in et, ro g Tablica 1.
 Fizioinfo 2009; 10(2)

Slika 2. Bol u aci Slika 3. Bol u lumbalnoj kraljenici

Zbog pritiska ili iritacije motorikih ili osjetnih oticanjem okolnih mekih tkiva.
ivanih vlakana moe doi do kompresije tih
ivaca. To se dogaa na specifinim mjestima- U Tablici 2. prikazane su najee neuroloke
gdje ivac prelazi preko zgloba ili gdje prolazi ozljede , njihov kratak opis i simptomi te skupine
kroz podruja koja se mogu suziti napetou/ glazbenika koje su najugroenije.
OZL JED A OPI S OZLJED E SIMP TOMI NAJU GR O EN IJA
SK U PIN A
-irit a cija f leks ornih - utrn ulo st,
tet iv a uzrok uje njihovu b ock an je i bol u
Sind rom up a lu i otican je, ime p alcu, ka ip rstu I -svirai violin e, viole
ka rp a ln og se s ua va k arp a ln i la t eralnoj p olovici i gita re ( lijeva ruk a)
ka na la ka na l i p rit ie n . sred njeg p rs ta
med ian us
-p ritisa k med ija ln og - u trnulost , bocka nje
Sind rom la ka tnog ep ik ond ila hu merusa i b ol u 4 . i 5 . p rst u -svirai violin e, viole
(kub ita lnog ) na n . uln a ris kod te bol u lak tu i gita re ( lijeva ruk a)
ka na la flektira nog la kta (med ija lno)

- k omp resija p le xusa - u trnulost , bocka nje, - svira i v ioline, viole

Sind rom b ra chia lisa izme u 1. slab ost i bol u i gita re ( lijeva ruk a)
tora ka lnih izla za reb ra i kla vik ule ruk ama - svira i k la vira i
iva ca fla ut e (ob je ruk e)

-kom presija n. - b ol, trnjenje, - g la zb enici koji

isch ia d icusa z b og slab ost, iz osta na k du go sjed e,
Kriob olja p oma ka osjeta u nozi i pog ot ovo sa
interv erteb ra ln og g lu tea ln oj regiji flek tiran im i/ili
d isk a rotiran im trup om
- svira i k la vira ,
ha rmonike
Tablica 2.
23
Fizioinfo 2009; 10(2)

Slika 4. Sviranje klasine gitare

PREVENCIJA

Postoji mnogo naina prevencije tih ozljeda, koje dolazi su usporavanja cirkulacije
utjeu i na profesionalni i na privatni ivot (pogotovo u rukama) te do loe
glazbenika. Vano je pridravati se nekoliko posturalne prilagodbe i naprezanja
jednostavnih pravila. oiju kod itanja nota.

1. Odravanje fizike kondicije, zdrava 4. Odabir odgovarajueg instrumenta i

prehrana, dovoljan unos tekuine stolca
- zadovoljavanje ergonomskih pravila
2. Razvijanje dobrih navika kod sviranja: smanjuje rizik od nastanka ozljeda.
a) lagano aerobno zagrijavanje cijelog Instrument bi trebao biti to
tijela (hodanje, jogging) kvalitetniji, prilagoene veliine i
b) ciljano fiziko zagrijavanje teine. Poeljno je koristiti remene za
(zagrijavanje najizloenijih miinih rastereenje ili slinu dodatnu opremu.
skupina i zglobova prije poetka
sviranja ponavljajuim pokretima)
c) glazbeno zagrijavanje (sporo
sviranje dugih tonova, ljestvica )
d) pravilno istezanje nakon
zagrijavanja i nakon sviranja
e) ei krai odmori tijekom aktivnosti
(za fiziko i psihiko oputanje)
- npr. 5 min odmora nakon 25 min.
sviranja
f) postupno poveavanje trajanja i
intenziteta vjebanja

3. Odabir odgovarajueg prostora za

sviranje
- prostor mora biti dovoljno
osvijetljen i zagrijan jer u protivnom
Slika 5. Pojas za rastereenje kod sviranja

24
 Fizioinfo 2009; 10(2)

Stolac na kojem glazbenik sjedi treba (podizanje) je podizanje ozlijeenog segmenta

biti odgovarajue visine tako da je
koljeno flektirano pod kutem od 90.
Stalak za note treba biti postavljen u
razini oiju i ispred glave, da se izbjegnu
fleksija i rotacije u vratnoj kraljenici.
5. Pravilno noenje i postavljanje glazbene
opreme
- poseban oprez kod dizanja tekih
tereta.
iznad razine srca da se smanji oteklina.
Ukoliko su simptomi i dalje prisutni kod sviranja,
pogoravaju se ili se javljaju nakon sviranja i za
vrijeme odmora, potrebno je hitno potraiti
medicinsku pomo s ciljem dijagnosticiranja
problema i nastavka fizioterapijskog tretmana.

Slika 6. Pravilno podizanje tereta Slika 7. Hladni kompresivni steznik za

runi zglob
6. Razvijanje svijesti o svojem tijelu
- odravanje pravilne posture za vrijeme
sviranja, ali i nakon toga, je jedan od
najvanijih preventivnih faktora.
Glazbenik treba osvijestiti poloaj svih
dijelova tijela, ne samo vratne i lumbalne
Kraljenice.

FIZIOTERAPIJSKA INTERVENCIJA

U prvoj fazi tretmana sindroma prenaprezanja

najvanije je prepoznati rane simptome te
odmah prestati sa sviranjem sve dok se ti
simptomi ne povuku. Svirai mogu primjeniti
tehnike samopomoi poput primjene RICE. Rest
(odmor) je potreban im se prepoznaju prvi
simptomi. Ice (hladni oblozi) se stavljaju s ciljem
redukcije otekline i smanjenja boli. Compression Slika 8. Fizioterapijski tretman ake
(pritisak) se ostvaruje bandairanjem, esto u
kombinaciji sa hladnim oblozima. Elevation
25
Fizioinfo 2009; 10(2)
ZAKLJUAK
Prevencija sindroma prenaprezanja je vrlo
logina i jednostavna , ali se ne shvaa kao
ozbiljan i potreban dio glazbenikove
svakodnevice.
Veina glazbenika ne priprema tijelo prije
sviranja, nego je usmjerena na usavravanje
tehnike. No, ljudsko tijelo nije neunitivo i
potrebno ga je konstantno odravati i
pripremati za napore koji slijede. Glazbenici u
veini sluajeva ignoriraju upozoravajue
signale- poetne simptome sindroma
prenaprezanja, a trae pomo tek kad ih ti
simptomi ograniavaju na profesionalnom
planu.
Da bi se izbjegle neeljene posljedice poput
prekida karijere koji ima i financijske i psihike
posljedice, dovoljno je drati se prevetnivnih
mjera i potraiti pomo i savjet fizioterapeuta.
26
LITERATURA
1. Keros P., Peina M. Funkcionalna
anatomija lokomotornog sustava.
Zagreb : Naklada Ljevak, 2006.
2. Peina M. i sur. Sindromi prenaprezanja
Globus, 1992.
3. http://www.shape.bc.ca/resources/
pdf/MSIsymptoms.pdf
4. http://www.shape.bc.ca/resources/
pdf/MSIprevention.pdf
5. http://eeshop.unl.edu/music.html
6. Slika 1. Izvor:
http://images.google.hr/imgres?imgurl=
http://www.ezadar.hr/repository/image
_raw/22062/large/&imgrefurl=http://
www.ezadar.hr/clanak/maksim-mrvica-
ogoljeno-senzibilno-i-
virtuozno&usg=__5N2bba_-
t3zz4oyMl9rds5CqItw=&h=525&w=37
8&sz=47&hl=hr&start=33&tbnid=FAK
O7z91A9GnSM:&tbnh=132&tbnw=95
&prev=/images%3Fq%3Dmaksim%2Bm
rvica%26gbv%3D2%26ndsp%3D18%2
6hl%3Dhr%26sa%3DN%26start%3D18
7. Slika 2. Izvor:
http://www.physiosolutions.co.uk/images
/photo-hand-feathered.jpg
8. Slika 3. Izvor:
http://www.orthofix.com/intl/images/co
ntent/center_pics/patient/lo_bk_pain.jp
g
9. Slika 4. Izvor:
http://www.guitarlifestyle.com/wp-
content/uploads/2007/08/classical_gui
tar1.jpg
10. Slika 5. Izvor:
http://www.stylesicons.com/stylesicons/6
00/MU097/MU097_g.jpg
11. Slika 6. Izvor:
http://myhealth.centrahealth.com/librar
y/healthguide/enus/images/media/me
dical/hw/hwkb17_047.jpg
12. Slika 7. Izvor:
http://www.painreliever.com/pics/9/pro
-ice/wrist-ice-pack---compression-cold-
pack.PI300.1.300.jpg
13. Slika 8. Izvor:
http://www.mtstuartpt.com/files/image/
wrist%20mob.jpg

FIZIOTERAPIJA TEMELJENA
NA DOKAZIMA
Pripremio: Ugljea Runov
ugljesa.rusnov@gmail.com
F izioterapija temeljena na dokazima u
ovome broju asopisa Fizioinfo posvetio
sam alternativnoj i komplementarnoj
medicini i njihovome mjestu u svakodnevnoj
praksi fizioterapeuta, ali i, to je jo vanije,
znanstvenoj utemeljenosti prakticiranja tehnika,
metoda i koncepata koji su izvan alopatske
(konvencionalne) medicine.
Institute of Medicine (IOM) u Sjedinjenim
Amerikim Dravama objavio je 2005. godine
izvjee pod nazivom komplementarna i
alternativna medicina, u kojemu je objavljena
definicija alternativne i komplementarne
medicine (AKM) kao iroke domene koja slui
kao izvor koji oznaava medicinsko djelovanje i
modalitete s prateim teorijama, filozofijom i
vjerovanjima razliitim od domene intrinzinog
zdravstvenog sustava koji je tipian za pojedino
podruje, drutvo i kulturu te nosi povijesnu
komponentu karakteristinu za istu kulturu.
Razlike izmeu AKM i konvencionalne medicine
nisu uvijek tono i jasno definirane. To je est
sluaj i unutar fizioterapijske struke. Kako onda
znati je li naa klinika praksa sigurna po
pacijenta i koliko je uinkovita?
Odgovor na ovo pitanje svakako nije
jednoznaan niti jednostavan, ali postoji
odreeni broj znanstvenih studija napravljenih
po standardima evidence-based medicine koji
potvruju uinkovitost nekih od alternativnih
metoda za pojedina stanja i problematiku.
Fizioinfo 2009; 10(2)
Institute of Medicine proveo je studiju koja je
obuhvaala 160 znanstvenih istraivanja
tehnika alopatske medicine (Cochrane baza-
najee meta analize). Rezultata studije su
pokazali da je 20% tehnika bilo neuinkovito, a
21% je imalo nedovoljne dokaze znanstvene
uinkovitosti.
Iako evidence-based medicina ima svojih
ogranienja, ona ipak predstavlja sigurnu bazu
za kliniko djelovanje te nudi formalno-pravnu
zatitu pruatelju usluge.
Zastupljenost komplementarne i alternativne
medicine u edukaciji fizioterapeuta u Sjedinjenim
Amerikim Dravama
Autori Richley Geigle i suradnici u suradnji sa
sveuilitem Maryland, School of Medicine,
Physical Therapy and Rehabilitation Science te
sveuilitem Pennsylvania su znanstvenim
istraivanjem (objavljeno u asopisu
Physiotherapy Researc h International.
14(4):224-233, 2009.) pokuali odrediti kolika
je trenutna prevalencija, razina te koje se
metode alternativne i komplementarne
medicine najee koriste u edukaciji
fizioterapeuta. U istraivanju je sudjelovalo svih
196 certificiranih studijskih programa za
edukaciju fizioterapeuta. Skupljanje podataka
obavljeno je slanjem ankete e-mailom
voditeljima pojedinih katedri za fizioterapiju.
Odaziv voditelja katedri je bio 47%.
27
Fizioinfo 2009; 10(2)

Rezultati su istraivanja pokazali da su najee LITERATURA

metode sljedee:
1manipulativne metode (vidovi kiropraktike,
refleksologije i sl.)
2 alternativni medicinski sustavi (ajurveda,
homeopatija, herbalizam, osteopatija)
3tretmani bazirani na biolokim supstancama
(vitamini, funkcionalna hrana, biljni preparati i
sl.)
Istraivanje sugerira da je AKM dio edukacije
fizioterapeuta na gotovo svim razinama, iako je
u fizioterapijskom kurikulumu iskljuena.
Definicija alternativne i komplementarne
medicine u Hrvatskoj
Kako u svijetu, tako je i kod nas alternativna
medicina rairen oblik dijagnostikih i
terapijskih postupaka koji se bitno razlikuju od
temelja alopatske medicine.
U knjizi Uvod u znanstveni rad profesor Matko
Marui veinu alternativne medicine svrstava u
takozvane paramedicinske zablude.
Autor paramedicinske djelatnosti dijeli ovako:
1. tradicionalni narodni lijekovi
2. novi lijekovi
3. posebne vrste prehrane
4. bioenergija i parapsihologija.
1. Geigle R. P. i Galatino M. L. (2009).
Complementary and alter native
medicine inclusion in physical therapist
education in the United States.
Physiotherapy Research International
(online), Volume 14 Issue 4, Pages 224 -
2 3 3 . D o s t u p n o n a :
http://www.biomedsearch.com/nih/Co
mplementary-alternative-medicine-
inclusion-in/19391159.html
(14.2.2010.)
2. Institute of Medicine (2005) Consensus
Report: Complementary and Alternative
Medicine in the United States.
3. I n s t i t u t e o f M e d i c i n e . U R L :
http://www.iom.edu/Reports.aspx
(14.2.2010.)
4. Marui Matko et al. (2004) Uvod u
znanstveni rad u medicine. Zagreb:
Medicinska naklada.

Objanjenje rairenosti paramedicine

objanjava nesigurnou ljudskoga znanja,
pojedinanim sluajevima i uvjerenjima te
placebom.
Sam autor zakljuuje: Medicina jest znanost.
Tajna medicinskog uspjeha lei u znanju i
inteligenciji; iza mistifikacije uvijek stoji neto to
bismo htjeli sakriti.

Znanost jest sumnja. (N. Alegretti)

28
 Fizioinfo 2009; 10(2)

Hipermobilnost - faktor rizika za

nastanak genitourinarnog prolapsa u ena?
Pripremile: Marinela Jadanec, bacc. Physioth.,
marinela.jadanec@gmail.com

Manuela Peec, bacc. physioth.,

Zavod za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju; Klinika za
ginekologiju i porodnitvo, Opa bolnica "Sveti Duh", Zagreb

Slika 1. Cystokela (izvor: Slika 3. Prolaps uterusa (izvor:

http://www.womenshealthsolutions.co.uk/bgdisplay.jhtml?i http://www.womenshealthsolutions.co.uk/bgdisplay.jhtml?i
temname=pelvic_organ_prolapse_types) temname=pelvic_organ_prolapse_types)

stupnja razvoja.
Pretraivanjem baza podataka sve je vei broj
radova na temu enskog zdravlja.
Prolapsi svake vrste (cystokele, rectokele i uterini
prolapsi) utjeu na psiholoki, socijalni, spolni,
radni i rekreativni aspekt ivota svake ene. Iz
tog je razloga izuzetno bitna prevencija i
pravodobna intervencija kako bi se te
posljedice sprijeile.
Poznavanje svih faktora rizika svakako je prvi
korak u tome.
Slika 2. Rectokela (izvor:
http://www.womenshealthsolutions.co.uk/bgdisplay.jhtml?i
temname=pelvic_organ_prolapse_types)
Genitourinarni prolaps esto je ginekoloko
stanje nerazjanjene etiologije nastanka.

Z ahvaljujui opem razvoju i napretku

drutva koji je neminovan sve je vei
naglasak na zatiti zdravlja ena u svim
dijelovima svijeta, ukljuujui zemlje vieg i nieg
Napredovanje stanja je progresivno, dok je
prevencija i intervencija oteana u ranom stadiju
zbog nemogunosti prepoznavanja pacijentica
u rizinoj skupini.

29
Fizioinfo 2009; 10(2)
Mogu uzrok nastanka genitalnog prolapsa je
pripadajua slabost ili laksitet vezivnog tkiva
potpornih struktura zdjelice. Studija Norton et
al. dokazuje da ene s hipermobilnosti imaju
veu uestalost nastanka cystokele, rectokele i
uterinog prolapsa u usporedbi sa enama bez
prisutne hipermobilnosti (1, 2,5,7,8).
Teorije koje se odnose na etiologiju zdjeline
relaksacije odnose se na slabost dva potporna
sustava zdjelice:
Prema Fothergillu zdjelina slabost nastaje kao
rezultat neadekvatne suspenzije zdjelinih
organa od strane fascija i ligamentnih struktura.
Paramor, Halban, Tandler tvrde da nedostatna
muskulatura zdjelinog dna zajedno s
fascijalnim strukturama imaju vanu ulogu u
etiologiji zdjeline relaksacije.
Bonney tvrdi da ligamentna potpora i ouvana
muskulatura imaju vanu ulogu u pruanju
potpore zdjelinim strukturama. Slabost
vezivnoga tkiva u zdjelinoj fasciji i ligamentima
m o e b i t i o d g o vo r n a z a n a s t a n a k
genitourinarnog prolapsa (1,3,5).
Al-Rawi i Al-Rawi svojom su studijom pokazali da
66% ena s genitalnim prolapsom ima prisutnu
hipermobilnost.
Marshman et al. svojom je studijom potvrdio
povezanost hipermobilnosti i uestalost
rektalnog prolapsa(1,5,9).
Prema Bird-u et al., pojava hipermobilnosti je
vea za vrijeme trudnoe i etiri mjeseca
postpartalno, te takoer navodi znaajniju
hipermobilnost u drugoj trudnoi u usporedbi s
prvom trudnoom. Takoer tvrde da je pojava
hipermobilnosti odraz sistemske alteracije
vezivnog tkiva za vrijeme trudnoe, kao to je
vidljivo pojavom varikoznih vena te istezanjem
zdjelinih ligamenata te ligamenata koji
povezuju same kosti zdjelice (1).
Norton et al. svojom studijom dokazuju da je
hipermobilnost povezana s nastankom
genitalnog prolapsa i ukazuju da ta povezanost
moe upuivati na postojanje abnormalnosti
vezivnog tkiva kao predispozicije za nastanak
genitalnog prolapsa (1,4). Hipermobilnost, kao
jednostavan kliniki znak, moe biti indikator za
prepoznavanje ena koje spadaju u rizinu
skupinu za nastanak genitalnog prolapsa.
Prema tome, hipermobilnost moe biti korisna u
30
praenju genitalnih prolapsa kao i u studijama o
potencijalnim preventivnim mjerama kod
genitalnih prolapsa u ena (6).
Bitno je kvalitetno i stalno praenje studija o
novijim dostignuima na podruju zdravlja ena
od strane svih strunjaka koji djeluju u podruju
zdravlja ena kako bi se kroz timsku suradnju
omoguilo to ranije prepoznavanje i na taj nain
kroz preventivnu fizioterapiju omoguilo
spreavanje nastanka genitourinarnih prolapsa
kod ena i njegovih posljedica.
LITERATURA
1. Norton P.A.; Baker J.E.; Sharp H.C.; Warenski
J.C., Genitourinary prolapse and joint
hypermobility in women. Obstetrics and
Gynecology, Volume 85, Number 2, February
1995 , pp. 225-228(4).
2. Aydeniz A.; Dikensoy E.; Cebesoy B.; Altindag
O.; Gursoy S.; Balat O., The relation between
genitourinary prolapse and joint
hypermobility in Turkish women. Arch Gynecol
Obstet. 2010 Feb;281(2):301-4. Epub 2009
May 7.
3. Smol'nova Tlu.; Savel'ev SV.; Grishin VL.;
Lakovleva Ni., Genital prolapse in women and
articular hypermobility syndrome in connective
tissue dysplasia. Ter Arkh. 2004;76(11):83-8.
4. Skoumal M.; Haberhauer G.; Mayr H.,
Concomitant diseases in primary joint
hypermobility syndrome. Med Klin (Munich).
2004 Oct 15;99(10):585-90.
5. Manning J.; Korda A.; Benness C.; Solomon M.,
The association of obstructive defecation,
lower urinary tract dysfunction and the benign
joint hypermobility syndrome: a case-control
study. Int Urogynecol J Pelvic Floor Dysfunct.
2003 Jun;14(2):128-32. Epub 2003 Mar 12.
6. Bai SW.; Choe BH.; Kim JY.; Park KH., Pelvic
organ prolapse and connective tissue
abnormalities in Korean women. J Reprod
Med. 2002 Mar;47(3):231-4.
7. Grahame R., Pain, distress and joint
hyperlaxity. Joint Bone Spine.
2000;67(3):157-63.
8. Versi E.; Lyell DJ.; Griffiths DJ.,
Videourodynamic diagnosis of occult genuine
stress incontinence in patients with anterior
vaginal wall relaxation. J Soc Gynecol
Investig. 1998 Nov-Dec;5(6):327-30.
9. Marshman D.; Percy J.; Fielding I.; Delbridge
L., Rectal prolapse: relationship with joint
mobility. Aust N Z J Surg. 1987
Nov;57(11):827-9.
10.www.womenshealthsolutions.co.uk/bgdisplay.jhtml?it
emname=pelvic_organ_prolapse_types
 Fizioinfo 2009; 10(2)

Team building - uenje

metaforom
Pripremio: Vedran Kurtui, bacc. physioth.
Zavod za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju I reumatologiju Ope bolnice "Sveti Duh", Zagreb

U deset godina postojanja Hrvatskog

zbora fizioterapeuta, posljednje dvije
godine lanovi se mogu druiti i na
godinjim timskim okupljanjima.

Ideja za okupljanjem rodila se tijekom naih

estih HZF-ovskih sastanaka i pokazala se kao
jako uspjenom ve nakon prvog odranog team
buildinga.

Jedna od vanih odlika team buildinga je u tzv.

uenju metaforom, putem sudjelovanja u nekoj
zajednikoj aktivnosti izvan tvrtke ili okruenja u
ijoj se domeni profesija bavi. Sudjelovanje u
izvan-organizacijskoj aktivnosti obino potie
grupne odnose sline onima koji postoje i pri Prvi team building HZF-a
radu u samom okruenju. To omoguava Ravna Gora, 2008. godina
rasprave o temama kao to su suparnitvo,
suradnja i dominacija u izvan-organizacijskim
aktivnostima. Kolege na team buildingu mogu
uiti o vlastitom i tuem ponaanju na pozitivan,
zabavan, konstruktivan i bezopasan nain.

Team building moe biti razliitog sadraja,

ovisno o sastavu i ineresima pojedine grupe. To
mogu biti izlet u prirodu, sportska aktivnost ,
putovanja i slino. Ciljevi takvih aktivnosti
razlikuju se ovisno od ineresa i domene profesije
koja sainjava grupu, a mogu ukljuivati
stvaranje povjerenja meu kolegama, zatim
otvaranje dijaloga usmjerenog na rjeavanje, a
ne potiskivanje problema i izgraivanje odnosa
meu lanovima tima.

Hrvatski zbor fizioterapeuta nastojat e da Drugi team building HZF-a

team buildinzi postanu tradicionalni oblici Donja i Gornja Stubica, 2009.
povezivanja lanstva.

31
Fizioinfo 2009; 10(2)

Izvanredna 7. Sjednica
Sabora HZF-a
Pripremila: Marinela Jadanec, bacc. physioth.
marinela.jadanec@gmail.com

Sabor HZF-a najvie je tijelo Hrvatskog zbora Sabor HZF-a donio je odluku o osnivanju
fizioterapeuta koji zasjeda u kontinuitetu putem Odbora za obiljeavanje 10 godina djelovanja
Interneta, a svake etiri godine odrava se HZF-a koji e pripremiti proslavu u oujku 2010.
izborni Sabor. godine.

21. studenog 2009. godine u Opoj bolnici Sabor HZF-a donosi odluku o novoj najvioj
"Sveti Duh" odrana je izvanredna 7. sjednica nagradi HZF-a za posebno zaslune lanove -
Sabora HZF-a. poasnom predsjedniku HZF-a. Prva takva
Izvanredna sjednica Sabora sazvana je iz dva nagrada bit e dodijeljena povodom 10
vana razloga: godinjice.
1. nakon osnivanja Hr vatske komore
fizioterapeuta iji je jedan od osnivaa i HZF,
predsjednik je zatraio glasovanje o
povjerenju, zbog mogueg nezadovoljstva
lanstva njegovim vodstvom,
2. donoenja novedesetogodinje strategije
djelovanja HZF-a

Predsjednik HZF-a, Antun Jurini, koji vodi HZF

proteklih 10 godina, nakon podnesenog
izvjea, zadobio je povjerenje da zavri svoj
mandat do kraja 2011. godine.
Snjeana Benko, glavna blagajnica HZF-a,
predstavila je financijsko izvjee za proteklo
razdoblje od studenog 2007. do studenog
2009. godine.
Hrvatski zbor fizioterapeuta, nacionalna,
struna organizacija djeluje ve 10 godina. U
tom razdoblju u okviru HZF nastalo je sedam
strunih drutava kao ustrojsvenih oblika koja se
mogu pohvaliti kvalitetnim i mukotrpnim radom
unutar svojih uih specijaliziranih podruja.
Takoer, HZF izdaje dva struna asopisa;
Fizioinfo, informativno-struni asopis HZF-a te
Physiotherapiu Croaticu, struno-znanstveni
asopis, Jedna od stratekih smjernica HZF-a i u
iduem destljeu bit e jaanje nakladnike
aktivnosti.
Dio sudionika 7. Sabora HZF-a
Iz: Strategije djelovanja HZF-a 2010.-2020.
VIZIJA
Fizioterapeut kao odgovoran profesionalac na
podruju prevencije, lijeenja, rehabilitacije,
habilitacije kao i promocije zdravlja koji u
potpunosti moe djelovati kroz klinike i
neklinike uloge (podruje upravljanja,
i z o b ra z b e, z n a n s t ve n o g d j e l o va n j a ,
savjetovanja)
Fizioterapeut kliniar, upravlja, nastavnik,
znanstvenik, savjetnik.

32
OGLAS Fizioinfo 2009; 10(2)

TERAPIJA, LIJEENJE I TRENING BONO

IZMJENJUJUIM VIBRACIJAMA
(GALILEO SUSTAVOM)
Pripremio: Drako Jambrei, dipl. inf.
drasko@medicpro.hr

Osnove Galileo sustav izaziva stimulaciju miia Galileu nikad ne prelazi silu koja se pojavljuje
bono izmjenjivim vibracijama. Drugi izraz za prilikom prirodnih kretnji. Prednost vibracija
sustav je vibracija cijelog tijela. S Galileo Galilea pred normalnim kretnjama je u tonom
ureajima, vibracije se proizvode u tijelu kroz nadzor u upotrebe optereenja te u
koje su stimulirani miii i kosti. U vibracijama ujednaenosti i frekvenciji stimulacija. Stoga,
cijelog tijela koje proizvodi Galileo, pacijent koji ciljevi tretmana, kao to su poboljanje miinih
vjeba stoji na elektrikom pogonjenom gazitu performansi i ravnotee, mogu se postii 20 puta
koje radi na frekvencijama izmeu 5 i 30 Hz. Os bre nego s vjebama tradicionalnog tipa.
gazita je poravnata s centrom tijela i okomita je
Frekvencije stimuliranja: niska stimulacija
na tijelo, simetrino izmeu stopala. Kroz
izmeu 5 i 10 Hz (ciklusa u sekundi!) upotrebljava
kretanje gazita (poput klackalice), noge se
se za mobilizaciju i treniranje balansa; srednja
pokreu gore-dolje uz izmjenu lijeve i desne
stimulacija izmeu 11 i 19 Hz slui za oputanje
strane s maksimalnom amplitudom od 6.4 mm. To
napetosti miia, poveava fleksibilnost i
su obrasci fiziolokih kretnji kao kod hodanja ili
smanjuje bol; visoke frekvencije izmeu 20 i 30
tranja. Brzo podizanje nogu koje uzrokuje
Hz poveavaju jakost i snagu miia.
gazite odgovara kretnji stavljanja noge na tlo
prilikom hodanja ili tranja i dovodi do
pomicanja tijela i istezanja miia. Regulacija i
miine kontrakcije koje nastaju prenose se, kao
kod hodanja ili tranja, kroz stopala, noge i
zdjelicu preko paravertebralne muskulature do
glave. Na taj nain stimulacija nije ograniena na
izoliranu grupu miia, ve je koordinirana
aktivnost cijelih miinih lanaca. Reakcije na
kretanje Galilea prenose se putem refleksa u
miiima. S niim frekvencijama stimulacije,
kretanje tijela prati kretanje gazita. S viim
frekvencijama stimulacije, neuromuskulatorni
sustav postavlja odreen miini ton i lanac
miia i tetiva vibrira u skladu s postavljenom
ukoenou tijela. Vibracijska stimulacija miia
poveava efekt terapeutskih poloaja i vjebi
kad se rade na Galileu, te zbog toga postoje
mnogobrojne mogunosti kombiniranja s drugim
metodama terapije.
Galileo sustav ima svoje temelje u fiziolokim,
miinim procesima poput onih koji se pojavljuju
pri hodanju ili tranju. Primjena optereenja na

33
Fizioinfo 2009; 10(2)
Energija Koliina energije koja se unosi ovisi,
pored ukoenosti tijela, o amplitudi gazita, koja
je odreena udaljenou stopala od osi.
Maksimalna amplituda je oko 6.4 mm, to znai
da ukupno kretanje gazita odgovara dvostrukoj
amplitudi. Optereenje, a samim time i istezanje
miia, ovisi o udaljenosti stopala.
Mali razmak stopala = mala amplituda = malo
optereenje
irok razmak stopala = velika amplituda =
veliko optereenje
Terapija Galileovim vibracijama Galileove
vibracije stimuliraju miie. Bez kotane formacije
koju pokreu miii, kosti se razgrauju, bez
miine aktivnosti razina eera u krvi raste, pa
krvotok i tjelesna temperatura ne mogu biti
dovoljno kontrolirani. Kod mnogih ljudi kojima je
zbog modernog naina ivota smanjeno
kretanje, miii nisu u kondiciji. To naroito igra
funkcionalno odluujuu ulogu u procesu starenja.
Unaprijed odreeni anatomski miini profili vie
ne aktiviraju velika podruja naeg tijela.
Neaktivnost se poveava sa starenjem. Kao
dodatak neizbjenom fiziolokom procesu
raspadanja, neaktivnost je, zajedno sa
starenjem, jedna od glavnih uzroka pogoranja
kretanja, a time i prilika da se, uz posebno
vjebanje, olaka proces starenja. Terapija
bono izmjenjujuim vibracijama dodatno
produljuje izduene miine lance u skladu s
poloajem tijela i stopala. Ona aktivira njihovu
kontrakciju po uzoru na fizioloki obrazac,
reaktivira zanemarene skupine miinih vlakana i
time dovodi do poveanja u jakosti i snazi, kao i
do poboljanja koordinacije i cirkulacije. Uz
pomo ovih efekata moe se vidjeti njena
indikacija u tretiranju osteoporoze. Fizike
reakcije koje ureaj izaziva nisu, ba kao kod
hodanja i tranja, ograniene samo na noge.
Dakle, za vrijeme faze slobodne noge,
paravertebralna muskulatura dri zdjelicu visoko
na istoj strani. Isto tako i Galileovi procesi rade
na cijeloj kraljenici.
Osteoporoza i prevencija padova: kljuni cilj
izbjegavanje fraktura Osteoporoza je gubitak
kotane mase i kotane stabilnosti te povean
rizik frakture. Izbjegavanje fraktura je kljuni cilj
svake terapije osteoporoze. Svaka miina
degradacija ili svaki oblik miine neaktivnosti ili
paraliza uzrokuju degradaciju kosti. Zbog toga
34
svaki program kretanja protiv osteoporoze prvo
mora zadrati i/ili izgraditi miinu jakost. Frakture
su uzrokovane kombinacijom padova i
osteoporoze. Dakle, prevencija padova je
nezamjenjiv dio lijeenja osteoporoze. Vjebanje
Galileom ovdje djeluje na nain da poboljava
miine performanse i koordinaciju. U procesu
pada zahtjeva se brza miina reakcija. Da bi
izbjegli pad kod spoticanja, muskulatura mora biti
u stanju reagirati u rasponu od 20-40 milisekundi.
Takvi vremenski intervali odgovaraju visokim
frekvencijama stimulacija: 25 Hz = 25 vibracija u
sekundi = jedna vibracija traje 40/1000 sekunde.
Dva najvanija faktora rizika neuromuskulare kod
padova, a to su miine performanse muskulature
oko bokova, te ravnotea, mogu biti poboljani
treniranjem Galileom. Kljuna su dva cilja lijeenja
pri smanjenju vertebralnih faktura tijela: jaanje
muskulature i visoka razina fleksibilnosti
kraljenice. Kod kraljenice, koja je imobilizirana
zbog dugorone bolne napetosti, dolazi do
smanjenja kotane mase. Lijeenje Galileom djeluje
na nain da smanjuje patoloki poveani miini
tonus poboljavajui fleksibilnost, koordinaciju i
cirkulaciju te pozitivno utjee na spreavanje i
smanjenje bolova.
Broj ponavljanja - potreban element uenja
motorike Sposobnost ljudi da imaju bezbolne,
sigurne i brze pokrete ovisi o stalnom procesu
uenja. Nau mobilnost moemo odrati jedino kroz
konstantno vjebanje. Optimalni pokreti su oni koji
su postali automatski uslijed vie tisua ponavljanja.
Uenje motorike ovisno je o broju ponavljanja.
Frekvencija ureaja je izmeu 5 i 30 Hz = 5-30
vibracija u sekundi, to brzo vodi do velikog broja
stimulacija. Velik broj ponavljanja objanjava brzu
reakciju u poboljanju neuromuskulature.
Primjer: Vjebanje od jedne minute na frekvenciji
od 25 Hz vodi do broja ponavljanja od 60 x 25 =
1500 ciklusa, odgovarajui broju od 1500 ciklusa
kad hodamo ili trimo. Velik broj ponavljanja je
razlog brzog utjecaja na poboljanje
neuromuskulature.
Visoka djelotvornost Galileo vjebi je, dakle, zbog
injenice da se velik broj ponavljanja moe postii u
kratkom vremenu. Kada se vjeba s tekim
dodatnim utezima, nakon 30-60 sekundi mogue je
doi do potpune iscrpljenosti, a time i do
optimalnog broja podraaja u treningu. Na taj se
nain stimulira brz razvoj miia.
 Fizioinfo 2009; 10(2)

Znanstven dokaz efikasnosti Vibracije u - Ili kao Galileo nagibni stol, koji
cijelosti, a posebice sustava Galileo, godinama omoguuje terapiju onima koji ne mogu
su koritene diljem svijeta te znanstveno ispitane, stajati, s nebrojeno mnogo promjenjivih
iako u vrlo razliitim oblicima. Kada se poloaja izmeu vodoravnog i oko 85
usporeuju razliiti oblici vibracijske stimulacije stupnjeva (skoro okomit). On takoer nudi
miia, u obzir se moraju uzeti fizike razlike u djelomino optereenje (smanjena
primjeni vibracija. Postoji porast dokaza u primjena optereenja), koje moe biti
literaturi da se tretmani vibracijama koji se regulirano u irokim granicama i
koriste u bono izmjeninom (patentiranom) beskonano varijabilno, stupnjevito
obliku koji je ovdje prikazan, imaju pozitivne ukljuujui i / ili iskljuujui posturalni
uinke na funkcije miia, strukturu miia, sustav. Broj uspjenih lijeenja, na primjer
koordinaciju pokreta, kotane mase i kotane za pacijente s djelominom
stabilnosti i cirkulacije te da nema tetnih paraplegijom, neobino je velik.
nuspojava. Uvjerljiv dokaz o uinkovitosti
vjebanja Galileom dobiven je u Berlin BedRest Proizvoa ureaja i vlasnik patenta je firma
studiji, koja je provedena za Europsku svemirsku Novotec Medical GmbH iz Njemake, koja se
agenciju (ESA) u pripremi misije na Mars. prouavanjem utjecaja vibracija na ljudsko tijelo
U razliitim znanstvenim ispitivanjima, dokazana bavi ve 20 godina. Prvi prototip ureaja
su slijedea poboljanja: miinih performansi i napravljen je 1995., patentiran je 1996.,
miine jakosti; miine mase; stabilnosti kostiju; znanstvene studije poinju 1998., registriran kao
kontrole ravnotee / dranja tijela; cirkulacije; medicinski proizvod u EU od 2002., te u Hrvatskoj
stresne inkontinencije; bolova u leima. od 2009. godine.
Vie informacija potraite na web stranicama
Kardiovaskularni efekti lijeenja Galileom tvrtke Medicpro d.o.o., zastupnika za Hrvatsku:
Kardiovaskularne reakcije pri lijeenju Galileom www.medicpro.hr
u rangu su normalnog hodanja. S jedne strane, to
znai vjebanje bez rizika, ak i sa kardio- Izvor: An introduction to Galileo therapy and
pulmonalnim ogranienjima, ali s druge strane, treatments, Including osteoporosis and fall
nedostatak uinka u smislu cilja parametra prevention, Published by Novotec Medical GmbH.
izdrljivost i/ili vjebanja kardio-plunog
sustava. Miine vibracije i kontrakcije koje
izaziva Galileo ne samo da stimuliraju motorne
funkcije, ve i krvoilne i hormonalne funkcije.
Podruja primjene: poboljanje miine sile i
s n a ge ; p o b o l j a n j e k o m p e n z a c i j s k i h
performansa miia pri razliitim oblicima
miine distrofije; osteoporoza; spasticne
parese npr. Apoplex, MS, paraplegija;
Parkinson; stresna inkontinencija; bolovi u
leima; poboljana cirkulacija; ograniena
pokretljivost zglobova; prevencija padanja....
Galileo sustav dostupan je u slijedeim
oblicima:
- Kao gazite, na kojem osoba stoji i gdje
vibracije seu do donjih ekstremiteta,
ukljuujui miie kraljenice
- Kao runi uteg, koji tretira miie ruku,
vrata, ramena i torza

35