Token bus

Ethernet mrea je mrea koja se najee koristi, mada ima dva bitna nedostatka:

Moe se desiti da stanica eka neko izvjesno dugo vrijeme na dozvolu da

poalje okvir, i
Svi okviri su ravnopravni, tj ne postoji mogunost da neki okviri dobiju status
prioritetnijih, to predstavlja problem u sistemima koji rade u realnom
vremenu, gdje okviri ne smiju da ekaju.

Prsten ije stanice po redu alju okvire predstavlja jednostavan sistem u kojem se zna
koji je najgori sluaj: ako ima n stanica, a trajanje rama je T sekundi, nijedan ram
nee ekati due od nT sekundi.

Ali, nedostatak prstena je u tome to, ako se prekine kabl u prstenu, cijela mrea
ispada iz rada.

Zato je razvijen standard 802.4 koji definie LAN mreu koja se naziva TOKEN BUS
mrea ili magistrala sa etonom (engl. Token- eton)
Fiziki gledano- token bus se sastoji od jednog kabla ili od kabla u obliku stabla na
koje su prikljuene stanice.
Meutim, logiki su stanice ovdje organizovane u obliku prstena.

Kad je logiki prsten inicijalizovan, u njega se unose stanice po redosljedu njihovih

adresa, i to od najvie do najnie.

Rad zapoinje stanica koja ima najvii broj: ona moe da poalje prvi ram.

Nakon toga, stanica prenosi dozvolu za emitovanje za emitovanje svom neposrednom

logikom susjedu tako to mu alje specijalni upravljaki ram koji se naziva token
(eton).
Prosljeivanje etona takoe se obavlja od viih ka niim adresama i tako du cijelog
logikog prstena, a samo ona stanica koja posjeduje token moe da emituje ram.

Oigledno je da ne moe da doe do kolizije jer na mreu moe da emituje samo ona
stanica koja ima token (eton), a takoe i to da nije bitan fiziki raspored povezivanja
stanica. Kako je kabl difuzan medijum svaka stanica prima svaki ram, ali odbija onaj
koji nije na nju adresiran

Kada stanica prosljeuje dozvolu za emitovanje (token) sljedeoj stanici ona to radi
tako to ram sa tokenom alje stanici koja je njoj susjedna u logikom (ne u fizikom)
smislu, bez obzira gdje se ona fiziki nalazi.

Prilikom ukljuivanja stanica one jo uvijek nijesu u logikom prstenu.. ukljuivanje i

iskljuivanje stanica u logiki prsten obavlja protokol 802.4.

Svaki put kada stanica dobije token (eton) ona moe izvjesno vrijeme da emituje
ramove, a nakon toga mora da proslijedi token dalje. Ako su ramovi dovoljno kratki,
stanica tokom posjedovanja tokena moe da poalje vie uzastopnih ramova.

Ako stanica nema podataka za emitovanje, ona odmah, bez ekanja prosljeuje eton
sljedeem logikom susjedu.

U sluaju token bus-a saobraaj se moe odvijati na etiri nivoa prioriteta.

Zamisliemo da je svaka stanica podijeljena na etiri podstanice, po svaka za svaki

nivo prioriteta.

Ramovi se u zavisnosti od prioriteta upuuju u odgovarajuu podstanicu, a svaka

stanica odrava svoj sopstveni redosljed ramova koje treba da emituje. Kada token
stigne u stanicu on se interno prenosi u podstanicu najvieg prioriteta. Ako ova
podstanica ima ramove koje treba poslati, ona ih emituje sve dok ne istekne vrijeme
koje joj je dodijeljeno za rad, bez obzira da li je u tom intervalu poslala sve ramove
ili samo dio njih.

Poslije toga token se alje u podstanicu nieg prioriteta i proces se ponavlja.

Kada se ova operacija obavi i u podstanici najnieg prioriteta, token se prosljeuje

sljedeoj stanici u logikom prstenu.

Vrijeme koje stanica ima na raspolaganju za emitovanje ramova ne mora biti

podijeljeno ravnomjerno na podstanice. Jasno je da u tom sluaju saobraaj niih
nivoa prioriteta imaju manje vremena .
Na pr. U mrei od 50 stanica koja radi na 10Mbpsi iji su parametri tako podeeni da
podstanica najvieg prioriteta ima na raspolaganju treinu ukupnog kapaciteta, svakoj
stanici je za saobraaj na raspolaganju

(1/3*10Mbps)/50stanica67Kbps po stanici

Ako podstanici vieg prioriteta nije potreban cjelokupan dodijeljeni interval,

neiskorieni dio vremena dobija podstanica nieg prioriteta.

Format rama token bus-a

Br 1 1 1 2 ili 6 2 ili 6 0- 4 1
baj 8.182
t

preambul Poetni upravljanj Adresa Adresa podac Provjera Zavrni

a ograniava e odredit izvorit i ispravnos ograniava
a a t

Preambula- slui za sinhronizaciju prijemnikovog generatora takta.

Polje poetnog ograniavaa i zavrnog ograniavaa se koriste za oznaavanje

granica rama (nije potrebno da postoji polje duine kao kod standarda 802.3)

Polje upravljanja- omoguava da se razlikuju ramovi podataka od upravljakih

ramova.

Ako se radi o ramu podataka, onda se u polju upravljanja definie prioritet rama. Ovo
polje takoe moe da sadri indikator kojim se zahtijeva da odredina stanica potvrdi
korektan ili nekorektan prijem rama.

Ako se radi o upravljakom ramu, u polju upravljanja definie se tip upravljakog

rama.

Postoji vie tipova upravljakih ramova. Neki od njih su:

- Prosljeivanje rama

- Dozvola za ulazak nove stanice u logiki prsten

- Dozvola stanici da napusti prsten

Kod protokola 802.3 nema upravljakih ramova, jer ovaj protokol ne vodi rauna ta
je uramovima.
Polje adresa odredita i izvorita- ista su kao i kod protokola 802.3 (koristi samo
dvobajtne ili samo estobajtne adrese)

Polje podataka moe da bude dugako najvie 8.182 bajta kada se koriste dvobajtne
adrese odnosno 8.174 bajta ako se koriste estobajtne adrese.

Odravanje logikog prstena

Tokom vremena neke stanice ele da se ukljue u prsten, a druge da ga napuste.

Stanica kod koje se nalazi token periodino alje jedan upravljaki ram kojim trai da
se jave stanice koje ele da se pridrue prstenu.

Ovaj upravljaki ram sadri sadri adresu poiljaoca i adresu nasljednika. Da bi prsten
ostao sortiran po opadajuem redosljedu adresa stanica, samo stanice koje se nalaze
u ovom opsegu mogu prijaviti za ulazak u prsten.

Na pr. Kada stanica br 14 poalje ram za traenje nasljednika, u tom ramu se nalazi
adresa predajnika (14) i adresa nasljednika (na pr 11). Za ulazak u logiki prsten mogu
da se prijave samo stanice iz opsega 11-14.

Ako se za ulazak u logiki prsten prijavi samo jedna stanica, ona se ukljuuje u prsten
i postaje nasljednik token-a.(u logiki prsten se po jednom upravljakom ramu moe
ukljuiti samo jedna stanica)

Stanica koja eli da se iskljui lako naputa logiki prsten. Ta stanica alje upravljaki
ram prethodniku i na taj nain ga obavjetava da on vie nije nasljednik token-a.

Inicijalizacija logikog prstena

- Predstavlja specijalan sluaj dodavanja novih stanica.

Neka su sve stanice iskljuene.

Kada se prva stanica ukljui na liniju, ona poslije nekog vremena shvata da nema
nikakvog saobraaja. Da bi dobila token (pravo na emitovanje) alje upravljaki ram
za potraivanje token-a. Poto se nita ne deava u mrei, stanica sama generie
token, zatim periodino alje ram za traenje nasljednika da bi utvrdila da li ima
stanica koje ele da se pridrue prstenu. Novoaktivirane stanice tada alju zahtjev za
ulazak u logiki prsten.

Ako se na poetku inicijalizacije logikog prstena ukljui vie stanica, protokol

aktivira algoritam kojim se ove stanice meusobno nadmeu za dobijanje token-a.

Neke od vanrednih situacija

Stanica koja posjeduje token pokuava da proslijedi token stanici koja je u
meuvremenu ispala iz rada. Stanica koja je poslala token svom nasljedniku slua ta
se dogaa na liniji. (u normalnim uslovima mogue su dvije situacije: stanica-
nasljednik ili emituje ram ili ramove podataka , ili ako nema ta da alje, emituje
ram-token). Ako se ne deava nita od navedenog, naa stanica ponovo alje token
stanici nasljedniku, jer se moda pri prvom emitovanju token zagubio. Ako situacija i
dalje ostane ista (stanica- nasljednik se ne oglaava) naa stanica alje upravljaki
ram ko slijedi, navodei u ovom ramu adresu svog nasljednika (za koga sada zna da je
neispravan) jer svaka stanica u logikom prstenu zna adresu svog prethodnika i
nasljednika. Kada stanica nasljednik neispravne stanice vidi ram ko slijedi , ona kao
odgovor alje upravljaki ram za postavljanje nasljednika stanici iji je nasljednik
neispravan imenujui tako sebe za nasljednika. Ovako se neispravna stanica uklanja iz
logikog prstena.

Drugi problem moe biti taj da stanica se pokvari stanica koja upravo posjeduje
token. Ovaj problem se rjeava pomou algoritma za inicijalizaciju logikog prstena.

Moe se dogoditi da se u jednom trenutku u logikom prstenu, grekom, u nekom

trenutku pojavi vie etona.

Problem se rjeava tako to stanica koja posjeduje token uoava da neka i druga
stanica emituje u isto vrijeme i ona tada odbacuje svoj token, preputajui tako
pravo rada toj drugoj stanici- mrea nastavlja da funkcionie normalno.

Ako ima sluajno vie etona, sukcesivno se odbacuju jedan po jedan token dok u
mrei ne ostane samo jedan token.

Ako se sluajno desi da se uklone svi etoni, inicijalizacija poinje na ve opisani

nain.