Bilten 60

ISSN 1845-0172
BILTEN AGENCIJE ZA PROSTORE UGROENE EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM

STRUNO-ZNANSTVENI ASOPIS ZA PROTUEKSPLOZIJSKU ZATITU
Broj 1-2
Godina 40
IZDAVAKI SAVJET SADRAJ
Glavni i odgovorni urednik Uvodnik

Stipo erek, dipl. ing. el.,
CERTIFICIRANJE, PROPISI I NORME
Pomonik glavnog i odgovornog urednika
a) Pretpostavljeni obujam potencijalno eksplozivne atmosfere u
Dr. sc. Ivica Gavrani, dipl. ing. el., kontekstu norme IEC 60079-10-1
(Hypothetical volume of potentially explosive atmosphere in
lanovi izdavakog Savjeta: (po abecednom redu) the context of IEC standard 60079-10-1)
b) Sustav upravljanja kvalitetom kod radova popravka,
Prof. dr. sc. Drago Ban, dipl. ing. el., instaliranja i odravanja Ex-opreme
Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb c) Certifikacija eksplozivnih tvari za gospodarsku uporabu
d) Novosti u zatiti samosigurnost "i" IEC 60079-11:2011 Ed.
Prof. dr. sc. Ivo ala, dipl. ing. stroj., 6.0 i projekt "Power-i"
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb e) Vrsta zatite 's'
arko Kati, dipl. iur., PROTUEKSPLOZIJSKA ZATITA OPREME

GORUP d.o.o., Lug Zaboki f) Laboratorij ExLAB-sudjelovanje u poredbenome ispitivanju
IECEx PTBExPTP-Test round "i"
Neven Katunari, dipl. ing. el., g) Zatitni sustavi-zaustavljai plamena na kraju linije
EL-PRO d.o.o., Zagreb
PROTUEKSPLOZIJSKA ZATITA
Mladen Marijan, dipl. ing. el., U RUDARSTVU I NAFTI
TEPEx d.o.o., Zagreb h) Inertizacija kod ugljene praine
i) Mogunost industrijske uporabe grijaa "tajfun js 2007"
Prof. dr. sc. Nenad Marinovi, dipl. ing. el.,
PROTUEKSPLOZIJSKA ZATITA U INDUSTRIJI
Mr. sc. Miroslav Matasovi, dipl. ing. el., j) Okomite potopne pumpe
k) Ventilacija plinske kotlovnice - praksa i stvarna potreba
Ivica Orekovi, dipl. ing. el., l) Klasifikacija prostora kod postrojenja za suenje tekuih
GME d.o.o., Sunja premaza
Prof. dr. sc. Igor Zori, dipl. ing. el., ODRAVANJE I PROCJENA RIZIKA
Rudarsko geoloki naftni fakultet, Zagreb m) Vibrodijagnostika loma lopatice rotora parne turbine
n) Primjena ultrazvuka u industriji s eksplozivnom atmosferom
UREDNICI RUBRIKA o) Odravanje i popravak neelektrinih rotacijskih ureaja
ugraenih u prostor ugroen eksplozivnom atmosferom
Certificiranje, propisi i norme Rafinerije nafte Sisak
Damir Koruni, dipl. ing. el.,
Protueksplozijska zatita opreme
Kreimir Cofek, dipl. ing. el.,
Marino Kelava, dipl. ing. el.,
Protueksplozijska zatita u rudarstvu i nafti
Josip Samarija, ing. el.,
Protueksplozijska zatita u industriji
Dr. sc. Slavko Rumbak, dipl. ing. stroj.,
Odravanje i procjena rizika
Prof. dr. sc. Ivo ala, dipl. ing. stroj.,
Za lanke, crtee i oblikovanja objavljene u ovom asopisu sva su prava
Lektorica pridrana. Nedoputena je objava, prerada, reproduciranje, umnoavanje,
Lidija Farka, prof. hrvatskog jezika imitacije i drugi nain prenoenja bez suglasnosti nakladnika.
Obrada teksta i grafika priprema Ovaj broj asopisa dostavlja se dosadanjim pretplatnicima besplatno
Domagoj Sari zahvaljujui potpori donatora.
Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Slubeno glasilo za podruje prostora ugroenih eksplozivnom atmosferom plinova, para, maglica
i praine u rudarstvu i nafti, u industriji i ostalim mjestima uporabe
Uvodnik
Potovani itatelji,
Ponosni smo i zadovoljni to je pred vama novi broj Ovim je lancima postignut temeljni cilj Ex-Biltena,
Ex-Biltena koji je pripremljen i objavljen uz veliki a to je razmjena znanja i iskustava iz podruja Ex-
angaman autora, recenzenata i lektora, na emu im se zatite. Poseban je doprinos ovoga broja Ex-Biltena
svima zahvaljujemo. veliki broj lanaka iji su autori strunjaci koji se bave
Posebno nas raduje i veseli vae izvrsno prihvaanje "primijenjenom" Ex-zatitom na konkretnim
novoga koncepta i izgleda Ex-Biltena koji je zapoeo objektima i postrojenjima.
objavom prologa broja, u prosincu 2011. god. Stjecanje vjetina i iskustava "razmjenom znanja" u
Zahvaljujemo se na svim vaim prijedlozima, podruju tehnike koje nije dovoljno zastupljeno
komentarima i pohvalama. tijekom redovita obrazovanja tehniara i inenjera, a
takvo je podruje Ex- zatite, od posebne je vanosti.
U ovom broju Ex-Biltena istiu se tri tematske
cjeline koje zasluuju posebnu pozornost. Prva je Voena idejom "razmjene znanja" Ex-Agencija je
svakako niz lanaka koji se bavi problematikom pokrenula i druge izdavake aktivnosti. Tako je
klasifikacije prostora ugroenih eksplozivnom sredinom ove godine objavljen Prirunik Ex-Agencije
atmosferom, od temeljnih fizikalnih postavki pa sve pod naslovom "Ex oprema i zatitni sustavi" kao prvi
do praktine primjene na specifinim tehnolokim u nizu prirunika Ex-Agencije iz podruja Ex-zatite
postrojenjima. (vie na www.ex-agencija.hr).
Druga cjelina obrauje primjenu tehnike Nadamo se da ete i u ovom broju Ex-Biltena nai
dijagnostike u ''Ex-prostorima''. Tako se u ovom broju neto vama zanimljivo i da e vam ovi lanci pomoi
Ex-Biltena mogu proitati lanci o primjeni u rjeavanju problema na podruju Ex-zatite ime se
vibrodijagnostike, ultrazvuka i sl., a sve s ciljem na zajedniki cilj, poboljanje sigurnosti ljudi,
poboljanja odravanja i sigurnosti ''Ex-postrojenja''. postrojenja i okolia, uspjeno ostvaruje.
Treu skupinu ine lanci koji donose rezultate Podupirui objavu Ex-Biltena doprinosite
laboratorijskih i tehnikih ispitivanja, kao to su zajednikom cilju poboljanja sigurnosti.
poredbena ispitivanja u sklopu meunarodnoga Zahvaljujemo se svim sponzorima koji podupiru
programa IECEx PTBExPTP-a u kojima je uspjeno objavu Ex-Biltena.
sudjelovao i laboratorij Ex-Agencije, ispitivanja
zaustavljaa plamena, ispitivanje uinkovitosti
inertizacije i sl. itajte nas, javite nam se!
Stipo erek, dipl. ing. el.

Dr. sc. Ivica Gavrani, dipl. ing. el.

In memoriam
Kreimir Cofek, dipl. ing. el.
(1953. 2012.)
predstavnika uprave za kvalitetu bavei se
protueksplozijskom zatitom s pozicije proizvoaa
Ex-ureaja.
Meutim, nije dugo izdrao, niti on bez Laboratorija niti
Laboratorij bez njega. 2002. godine dolazi u Ex-Agenciju
na mjesto voditelja Laboratorija za protueksplozijsku
zatitu kojega je vodio sve do svoje prerane smrti.
U tih deset godina pod njegovim vodstvom Laboratorij
Ex-Agencije znatno je unaprijedio svoj rad to je
Toga ponedjeljka, 4. lipnja, Kreimir je, uobiajeno, potvreno izmeu ostalog:
doao meu prvima na posao. Nakon kraeg vremena - 2007. godine akreditacijom Laboratorija prema normi
poalio se kolegama da se ne osjea dobro. Ve drugi HRN EN 17025 od Hrvatske akreditacijske agencije i
dan naalost nije bio s nama, probleme sa srcem nije
- 2011. godine prihvaanjem Laboratorija u
uspio prebroditi. Jo uvijek ne moemo preboliti
meunarodni IECEx Sustav kao ExTL.
iznenadni gubitak prijatelja, kolege i strunjaka niti
razumjeti zato je tako moralo biti. Meutim ivot ne Tijekom cijelog radnog vijeka Kreimir Cofek pridavao
daje uvijek odgovore, ali nas tjera da idemo dalje, ma je veliku vanost radu na normizaciji. Bio je dugogodinji
kako teko bilo prihvatiti neke injenice. lan Tehnikog odbora HZN TO E 31: Eksplozive
atmosfere, a od 2008. godine i predsjednik pododbora
Kreimir Cofek roen je 2. oujka 1953. godine u
HZN PO 31G: Samosigurnost i. Kao vrhunski ekspert,
Zagrebu gdje je i zavrio osnovnu i srednju kolu. 1976.
koji je govorio vie stranih jezika, Kreo je uspjeno
godine diplomirao je na Elektrotehnikom fakultetu u
predstavljao Ex-Agenciju i Republiku Hrvatsku u radu
Zagrebu i stekao zvanje diplomiranog inenjera
meunarodnih odbora i radnih skupina u cijelom svijetu.
elektrotehnike.
Svoje znanje rado je prenosio drugima za to je
Vrlo brzo nakon studija, 1978. godine, zapoljava se u
neosporno imao poseban dar. Svi oni koji su se obratili
KONAR ETI, Sektor za protueksplozijsku zatitu ime
njemu za pomo i pojanjenje dobili su jasne i precizne
je bitno i odreena njegov budua struna karijera. Ve
odgovore. To su potvrdili i polaznici seminara i strunih
na prvome radnom mjestu pronaao je podruje koje ga
skupova na kojima je bio predava ili izlaga.
je u potpunosti ispunjavalo i kojemu se potpuno
posvetio. Praktiki cijeli svoj radni vijek proveo je u Svoje znanje rado je iznosio i u strunim lancima
podruju, ili neposredno uz podruje protueksplozijske ponajvie u Biltenu Ex-Agencije u kojem je bio jedan od
zatite u kojemu je stekao ugled strunjaka, kako u najredovitijih autora. U Ex-Biltenu je bio i dugogodinji
Hrvatskoj tako i izvan nje. urednik rubrike "Protueksplozijska zatita opreme". U
ovome broju objavljujemo njegova zadnja dva struna
U KONAR ETI Kreo je od 1978. do 1990. godine
lanka koje je predao Urednitvu Biltena prije svih, kao da
radio kao struni suradnik na poslovima ispitivanja i
je znao da mu vrijeme izmie.
certificiranja protueksplozijski zatienih ureaja,
ponajvie na ispitivanju i certificiranju instrumentacijske Ovih nekoliko mjeseci od kada Kree nema s nama nije
opreme. Rad na tim poslovima nastavio je i u drutvu nimalo umanjilo al za prijateljem i kolegom. Svaki novi
KONAR PEX koje je nastalo izdvajanjem Sektora za radni dan donosi sjeanja na Kreu jer su njegove 34
protueksplozijsku zatitu iz drutva KONAR ETI. godine rada u Laboratoriju ostavile dubok i neizbrisiv trag.
Njegova strunost nenadoknadiv je gubitak za Laboratorij i
Njegova strunost, predanost poslu i odlian odnos s
cijelu Ex-Agenciju.
kolegama vode ga na nove dunosti u Laboratoriju za
protueksplozijsku zatitu gdje ubrzo postaje voditelj No, nije Kreo bio samo vrhunski strunjak i
Odjela instrumentacije, a nakon par godina i direktor profesionalac. Veina nas iz Ex-Agencije pamti druenja
Laboratorija. koja su bila nezamislive bez njegove gitare. U tim
druenjima lako je bilo uoiti sve njegove ljudske
1998. godine Laboratorij za protueksplozijsku zatitu
kvalitete.
prelazi iz KONAR PEX-a u tadanju S-Komisiju
(dananju Ex-Agenciju) te se Kreimir Cofek nakratko Ostat e trajno u lijepoj uspomeni svima koji su imali
odvaja od Laboratorija. Ostaje u KONAR PEX-u na priliku upoznati ga, s njim se druiti i suraivati.
mjestu direktora sektora "Norme i certifikati" i

SPONZORI Ex-BILTENA
Najljepe zahvaljujemo!

Certificiranje, propisi i norme
Pretpostavljeni obujam Hypothetical volume of potentially

potencijalno eksplozivne explosive atmosphere
atmosfere u kontekstu in the context of IEC
norme IEC 60079-10-1 standard 60079-10-1
Predrag Peri, dipl. ing. stroj.
INA Oil Industry, Zagreb, Croatia
e-mail: predrag.persic@ina.hr
Saetak Pretpostavljeni obujam potencijalno eksplozivne Abstract Hypothetical Volume of Potentially Explosive
atmosfere (Vz) veliina je koja se koristi u klasifikaciji Atmosphere (Vz) is the value used in hazardous area
ugroenoga prostora za odreivanje tipa zona opasnosti. Ovaj classification for estimating type of the zones. This text displays
tekst daje kritiki prikaz jednadbi za odreivanje Vz u normi a critical review to the current equations for estimating Vz set
IEC 60079-10-1 (kod nas HRN EN 60079-10-1), detaljno in IEC standard 60079-10-1, scrutinizes their inherent
razmatra njihove nedostatke, predlae alternativni pristup za deficiencies, proposes the alternative approach to Vz and
odreivanje Vz te opisuje jedan broj pokusa u stvarnim describes number of field tests performed to validate the new
tehnolokim uvjetima u svrhu potvrivanja novo predloenih proposed equations.
jednadbi.
Keywords Hypothetical Volume of Potentially Explosive
Kljune rijei pretpostavljeni obujam potencijalno Atmosphere, Lower Explosive Limit, Release Rate of
eksplozivne atmosfere, donja granica eksplozivnosti, koliina Flammable Material, Source of Release, Pseudo Source of
isputanja zapaljive tvari, izvor isputanja, prividni izvor Release, Ventilation Rate, Gas / Vapour Dispersion, Air
isputanja, intenzitet provjetravanja, rasprivanje plina/pare, Entrainment, Concentration of Flammable Gas or Vapour,
turbulencijsko ukljuivanje zraka, koncentracija zapaljivoga Background Concentration, Extent of Zones, Momentum Jet,
plina ili pare, pozadinska koncentracija, doseg zona opasnosti, Advective Plume, Continuity Equation, Spatial Angle of Radial
zamani mlaz isputanja, pasivni oblak, jednadba kontinuiteta, Expansion.
prostorni kut radijalnoga irenja mlaza.
I. TEORIJA I. THEORY
A. Uvod A. Introduction
Ve izvjesno vrijeme problem pretpostavljenoga For quite some time the issue of Hypothetical
obujma potencijalno eksplozivne atmosfere Vz (rizini Volume of Potentially Explosive Atmosphere Vz
obujam u daljnjem tekstu) predmet je rasprava meu (hazardous volume in the further text) has been the
strunjacima koji se bave klasifikacijom a prostora. subject of discussions among the experts dealing with
Pojam je uveden u prvo izdanje norme, tada hazardous area classification. The notion was
IEC 60079-10, kao sredstvo za odreivanje tipa zona i introduced in the first edition of then IEC standard
od tada je ostao izvor prijepora i ponekih ozbiljnih 60079-10 as the means for estimating the type of the
kritika. Pojam je po sebi u stvari apstrakcija koja zones and since then has been the source of
prikazuje obujam atmosfere s prosjenom controversies and some heavy critics. The notion by
koncentracijom zapaljive tvari koja odgovara donjoj itself is actually an abstraction depicting the volume of
granici eksplozivnosti ili ispod toga, za odgovarajui atmosphere with the average concentration of
faktor sigurnosti. Naglasak je ovdje na prosjenoj flammable gas or vapour being at the Lower Explosive
koncentraciji. To podrazumijeva da unutar Vz postoji Limit or below for a certain safety factor. The emphasis
itava skala koncentracija, od 100% u blizini izvora here is on average concentration. That implies that
isputanja do gotovo 0% na vanjskim rubovima obujma. there is a whole scale of concentrations within Vz, from
Taj obujam nije definiran ni geometrijski ni poloajem 100% near the source of release of the flammable gas
u odnosu na izvor isputanja. To je ponajprije mjera or vapour, to near 0% at the boundaries of the volume.
kontaminacije koja "naznaava" koliki moe biti stvarni This volume is defined neither by geometry nor by the
prostor koji zauzima potencijalno eksplozivna atmosfera. position relative to the source of the release. This is
Zbog toga su jo u ranim danima postojanja norme more the measure of contamination that gives an idea

Predrag Peri: Pretpostavljeni obujam potencijalno eksplozivne atmosfere... (a2 - a32)
nastali neki nesporazumi. Korisnici su bili u iskuenju da on how large the area of potentially explosive
promatraju Vz kao veliinu ugroenoga prostora pa su atmosphere really is.
stoga zapoeli s praksom pretvaranja numerike Therefore, some misunderstandings emerged in the
vrijednosti Vz u pravilne geometrijske oblike (obino early days of the standard. The users had been tempted
kuglaste ili valjkaste) oko izvora isputanja zapaljive to see Vz as the size of the hazardous area and therefore
tvari. Pogrena uporaba ovoga koncepta postala je started with the practice of transforming the numerical
oigledna ve tijekom prvoga perioda odravanja norme value of Vz in some regular geometrical shapes (usually
pa je stoga u drugo izdanje uvedeno sljedee upozorenje: spherical or cylindrical) around the source of release of
"Nije namjera da se ovi prorauni (misli se za Vz) flammable substance. The misuse of the concept
koriste za izravno odreivanje dosega ugroenih became evident during the first maintenance cycle of
prostora". the standard and therefore in the second edition the
Meutim, koncept Vz ostao je sporan do dananjeg following warning was introduced: "It is not intended
dana, ponajvie zbog metode izrauna navedene u that these calculations (means for Vz) are used to
normi: directly determine extent of the hazardous areas".
However, the concept of Vz has remained
controversial until today, mostly due to the calculation
methods referenced in the standard:
f ( dV / dt )min
Vz (m3) (0.1)
C
gdje je: where:
(dV/dt)min najmanji obujamski protok svjeega (dV/dt)min is the Minimum Volumetric Flow Rate
zraka (m3/s) potreban za razrjeivanje of Fresh Air in (m3/s) required to dilute
atmosfere do donje granice the atmosphere to Lower Explosive
eksplozivnosti (DGE), odnosno ispod Limit (LEL);
nje za odreeni sigurnosni odmak; C is the number of air changes in time unit
C broj izmjena zraka u jedinici vremena (s-1);
(s-1);
f is (in)efficiency of ventilation, typically
f (ne)uinkovitost from 1 to 5.
provjetravanja/ventilacije, u pravilu od 1
to 5.
Najmanji obujamski protok svjeega zraka Minimum Volumetric Flow of Fresh Air is
izraunava se pomou sljedee jednadbe: calculated by the following equation:
( dG / dt )max Ta
( dV / dt )min (m3/s) (0.2)
k LELm 293
gdje je: where:
(dV/dt)min koliina isputanja zapaljivetvari (kg/s); (dV/dt)min is the Maximum Release Rate of
Flammable Material (kg/s);
Ta temperatura okoline (K); Ta is the ambient temperature (K);
LELm donja granica eksplozivnosti (kg/m3); LELm is Lower Explosive Limit (kg/m3);
k faktor sigurnosti primijenjen na LELm k is the safety factor applied to LELm
C je veliina kojom je definiran intenzitet C is the value that defines ventilation rate of an
provjetravanja zatvorenoga prostora. Odreuje se enclosed space. It is obtained by dividing volumetric
dijeljenjem obujamskoga protoka svjeega zraka s flow rate of fresh air with Volume under Consideration
razmatranim obujmom (V0). Pod odreenim uvjetima taj (V0). Under the circumstances, this volume may be
obujam moe biti i obujam prostorije koja se razmatra. considered the volume of the room concerned
dV / dt
C (0.3)
V0
Oigledno je da uz isti obujamski protok svjeega It is obvious that with the same volumetric flow rate
zraka, C ovisi samo o razmatranome obujmu. to je vei of fresh air C, depends only on size of the Volume
taj obujam, to je manji C i obrnuto. under Consideration. The larger the volume, the lower
Postavlja se pitanje ovisi li Vz, definiran jednadbom C and vice versa.

(0.1), doista o C u fizikalnome smislu? Odgovor je Now, the question is whether Vz as defined by
potvrdan ukoliko pretpostavljamo da postoji brzo i equation (0.1) really depends on C in physical terms?
ravnomjerno mijeanje zraka s isputanim plinom/parom The answer is positive if we assume that there is a
u cjelokupnome razmatranom obujmu. Meutim, tamo quick uniform mixing of air with the released
gdje npr. postoji tokasti izvor relativno slabog gas/vapour throughout the whole volume. However
isputanja u velikoj prostoriji, primijenjeno e where there is e.g. a point source of relatively small
provjetravanje jedva imati ikakva utjecaja na prostor u release in a large room, the ventilation applied will
blizini isputanja i na sam oblak plina/pare. U velikim hardly have any impact on the area near the source of
prostorijama uinak provjetravanja u smislu kretanja the release and the gas / vapour cloud itself. In large
zraka osjea se samo u blizini ulaznih i izlaznih otvora, rooms the ventilation effect in terms of air movement is
ponajprije ovih drugih. Tako se u veini sluajeva felt only near the inlet and exhaust openings. So, in
utjecaj provjetravanja ne osjea tamo gdje bi trebalo, tj. most cases it is not felt where it matters, i.e. in the area
u neposrednu prostoru isputanja. To znai da u velikom of the release. That means that in many cases the value
broju sluajeva veliina C nije relevantna za proces C is not relevant for the mixing/dispersion process that
mijeanja / rasprivanja koji se zbiva u blizini izvora takes place near the source of the release of flammable
isputanja zapaljive tvari. Drugim rijeima, razmatrani material. In other words, the volume under
obujam moe biti prevelik za razmatrano isputanje pa consideration may be taken too large for the release
stoga rezultati za Vz mogu ispasti suvie konzervativni u concerned and therefore the result for Vz may be too
danim okolnostima. conservative under the circumstances.
Ista potekoa nastaje i kod isputanja na otvorenome. The same difficulty arises for the releases in outdoor
Radi prevladavanja problema s provjetravanjem, koje ne situations. To overcome the problem of ventilation that
moe biti primijenjeno na otvoreni prostor, autori cannot be applied to open air, the authors of the
koncepta u normi uveli su pojam virtualne kocke sa concept set in the standard have introduced a virtual
stranicama od 15 m i pretpostavili da je "provjetravana" cube with the sides of 15 m and considered it to be
vjetrom brzine 0,5 m/s. Iz jednostavna izrauna proizlazi "ventilated" by the wind of 0,5 m/s speed. By simple
da je broj izmjena zraka u takvoj virtualnoj kocki oko calculation it appears that the number of air changes in
0,03 s-1. Za manja isputanja takva je virtualna kocka such a virtual cube is about 0,03 s-1. For smaller
prevelika pa rezultati za Vz, koji su obrnuto releases, the virtual cube is too large and the results for
proporcionalni broju izmjena zraka, postaju preveliki Vz that are inversely proportional to the number of air
odnosno prekonzervativni. U stvari, u najveem broju changes appear overlarge, i.e. too conservative. As a
sluajeva koji se susreu u praksi virtualna e kocka biti matter of fact, for most cases met in practice, the virtual
prevelika i stoga e rezultati biti daleko od stvarnosti na cube will be too large and hence the results will be far
konzervativnoj strani. To znai da postoji svojstvena from reality on the conservative side. That implies that
pogreka u razmiljanju kada se pretpostavlja stalan, there is an inherent error in thinking when considering
nepromjenljiv razmatrani obujam na otvorenome. Na a fixed Volume under Consideration in open air. At the
prvi pogled ini se da koliina isputanja i razmatrani first sight it seems that Release Rate of Flammable
obujam nisu funkcionalno uvjetovani, no ustvari ipak Material and the Volume under Consideration are not
jesu. Rezultat je toga da su jednadbe za izraun Vz u functionally related, but actually they are. The result is
normi zasnovane na pogrenoj pretpostavci. Autori that the equations for Vz set in the standard are based
opisana koncepta bili su vjerojatno svjesni toga, no upon an erroneous assumption. The authors of this
vjerojatno su smatrali da je bolje koristiti jednostavne, concept were probably aware of that, but considered
razumljive iako ne sasvim tone jednadbe koje e ipak that it is better to use simple and understandable
dati rezultate gotovo uvijek na sigurnoj strani. Tako su although not quite exact equations which will deliver
razlozi sigurnosti i jednostavnosti prevladali nad the results that are almost always on the safe side. So,
razlozima vee fizikalne ispravnosti. the reasons of safety and simplicity prevailed over the
Opisana logika bila je sasvim zadovoljavajua u reasons of physical exactness.
vrijeme kada je norma nastala, meutim tijekom The logic described was quite satisfactory at the time
posljednja dva desetljea mnogo se toga promijenilo na when the standard was born however, in the last two
podruju protueksplozijske zatite. Tehnologija decades a lot has changed in the area of explosion
proizvodnje opreme i instalacija za ugroene prostore protection.
znaajno je napredovala. Danas postoji mnogo opreme The technology of manufacturing electrical
koja je projektirana i izraena samo za zonu 2 equipment and installations for hazardous areas has
(kategorije 3). Dok je ranije bilo uobiajeno ugraivati advanced tremendously. There is now a lot of
opremu za zonu 1 (kategorije 2) u zonu 2 radi equipment designed and manufactured for zone 2 only.

izbjegavanja pomne analize principa sigurnosti, danas se While before it was normal to install the equipment for
podrazumijeva da treba zahtijevati opremu i instalacije zone 1in zone 2 to avoid scrupulous analysis of the
kategorije 3 za zonu 2 (iako konana odluka ovisi o safety principle, nowdays it is essential to require
korisniku i o njegovu upravljanju rizicima). Meutim, category 3 of equipment and installations for zone 2.
najvea promjena nastala je uvoenjem neelektrinih However, the major change has been the introduction
uzronika paljenja u kompleks protueksplozijske zatite. of non electrical sources of ignition into the complex of
Sve je to promijenilo filozofiju klasifikacije ugroenoga explosion protection. All that has changed the
prostora. Odjednom je postalo vrlo vano kakav e biti philosophy of area classification. Suddenly, It has
tip zona i njihov doseg pa je kao posljedica toga become very important what the type and the extent of
klasifikacija prostora postajala sve vaniji i odgovorniji zones will be and consequently, area classification is
zadatak. To je pridonijelo i sve veoj relevantnosti becoming increasingly important and responsible job.
literature koja se bavi rasprivanjem plinova i para pri That has contributed to the relevance of the literature
isputanju te konano i same klasifikacije ugroenoga dealing with gas/vapour dispersion and ultimately the
prostora. U takvim je okolnostima vanost norme IEC area classification itself. In such a context, the
60079-10-1 (osnovne norme iz podruja importance of IEC 60079-10-1 (the basic standard in
protueksplozijske zatite) porasla do stupnja kada je the area of explosion protection) has risen to the degree
postalo neophodno pozabaviti se nekim njezinim when it become necessary to deal with certain inherited
naslijeenim nedostacima. Na kraju, ali ne i najmanje deficiencies. Last, but not least, CFD computational
vano, raunalno modeliranje (CFD) postalo je snaan modelling has become a powerful tool in assessing gas
alat u procjeni rasprivanja mlaza plinova/para. Dok je u / vapour dispersion. While conservatism was
ranim danima postojanja norme konzervativizam considered as virtue in the early days of the standard,
smatran vrlinom, sad je on postao zapreka uravnoteenu now it has become an obstacle for the balanced
pristupu protueksplozijskoj zatiti. Bilo je za oekivati approach to explosion protection. It was quite expected
da e korisnici prije ili kasnije poeti pomnije promiljati that sooner or later the users will start to scrutinize the
jednadbe za odreivanje Vz i propitivati u kojoj mjeri equations for Vz and ask themselves how the results
rezultati korespondiraju sa stvarnosti i/ili raunalnim comply with the reality or CFD modelling. It was not
modelima. Nije bilo teko dokazati da neto nije u redu s difficult to prove that something is wrong with those
tim jednadbama, posebno stoga to sama norma equations, especially because the standard itself
priznaje da "...ova jednadba (misli se za situacije na recognizes that "...this equation (means for open air
otvorenome) openito rezultira prevelikim obujmom..." situations) will generally result in an overlarge
volume...".
1) Osnovni pristupi za ponovno promiljanje Vz 1) Basic approaches to rethinking Vz
Postalo je jasno da smo u stvari suoeni s istim It has become clear that we actually face the same
problemom kad raunamo Vz za zatvorene prostore kao i problem when calculating Vz for enclosed spaces and
za otvoreni prostor, osim to je oitiji onaj za otvoreni for open air situations, except that the one for open air
prostor. U oba sluaja stvarni problem predstavlja is more obvious. In both cases the real issue is V0 which
razmatrani obujam V0 koji u svakom sluaju nije is not well defined anyway.
dovoljno dobro definiran. One may get the wrong impression that for enclosed
Mogao bi se stei pogrean dojam da je kod spaces it is obvious that it is a volume defined by the
zatvorenoga prostora taj obujam odreen zidovima walls. However, same as for open area, this volume
prostorije. Meutim, isto kao i za otvoreni prostor, ovaj may be too large for some smaller releases. In other
obujam moe biti prevelik za neka manja isputanja. words, there is a conflict between the averaging of
Drugim rijeima, postoji nesklad izmeu uprosjeivanja ventilation at the level of V0 and that what is really
provjetravanja na razini V0 i onoga to se stvarno zbiva u happening at the release being considered. The
blizini razmatrana isputanja. Provjetravanje ventilation that serves the whole enclosed space may
(ventilacija) koja opsluuje itav zatvoreni prostor moe prove to be irrelevant to the space in close proximity of
se pokazati irelevantnom za prostor u blizini isputanja. the release. To summarize, at certain conditions the
Da rezimiramo, pod odreenim uvjetima isputanje "ne release "does not know" whether it is in an enclosed or
zna" je li u zatvorenome ili na otvorenome prostoru. whether in an open space.
Osnovno je pitanje kako postupiti u ovoj naslijeenoj The basic question now is, how to deal with this
situaciji i unaprijediti normu da postane relevantan inherited situation and upgrade the standard to become
kodeks tehnike prakse. Mnoga su istraivanja obavljena a relevant code of practice. A lot of researches have
i mnogo je truda uloeno da bi se proizvele jednadbe been done and a lot of effort made to produce equations
koje e u razumnoj mjeri korespondirati s fizikalnom that will reasonably correspond with reality. Not an

stvarnosti. Doista, nimalo lak zadatak uzimajui u obzir easy task indeed, taking into account complexity of any
fizikalnu sloenost bilo kojeg isputanja plina/pare i gas/vapour release and the fact that there are no exactly
injenicu da u praksi ne postoje dva potpuno ista sluaja two same cases of release. It has become obvious that
isputanja. Postalo je oigledno da u potrazi za "boljim" in searching for "better" equations, the whole concept
jednadbama treba preispitati itav postojei koncept. has to be reexamined. The mathematical abstraction
Matematiku apstrakciju nazvanu Vz lienu fizikalnoga called Vz deprived of the physical content has been
sadraja trebalo je preispitati i podvri temeljitoj analizi. revisited and scrutinized.
Zakljuak je da Vz ipak treba promatrati kao manje ili The conclusion is that Vz has to be regarded as a
vie realistian mlaz ili oblak kako bi se predvidjela more or less realistic jet or plume in order to estimate
njegova veliina. Tijekom ovoga promiljanja pojavila its size. In the course of this rethinking process two
su se dva osnovna pristupa: major approaches emerged:
a) Smatrati Vz kao grubo geometrijsko priblienje a) To consider Vz as a rough geometrical
uobiajena oblika tokastoga isputanja plina/pare approximation of a gas/vapour release in
u interakciji s vjetrom, odnosno gibanjem zraka i interaction with wind / air movement and apply
primijeniti jednadbu kontinuiteta na taj stoasti Continuity Equation to this conical control
kontrolni obujam, volume,
b) Smatrati Vz kao dinamiki, zamani mlaz koji se b) To consider Vz as a momentum jet that is self
samorazrjeuje istim mehanizmom turbulencijske diluted by the sheer mechanism of turbulence
difuzije na svojim rubovima, bez ikakva utjecaja diffusion at the boundaries without any impact of
atmosferske nestabilnosti okoline. atmospheric instability.
Oba pristupa predstavljaju samo grubo priblienje Both approaches are just rough approximations of
inae sloena procesa rasprivanja. Meutim, oba su the otherwise complex dispersion mechanism.
daleko stvarnija u pretpostavkama i rezultatima nego However, both are far more realistic in assumptions
postojei pristup u normi. and the results than the current approach set in the
standard.
a) Procjena Vz pomou jednadbe kontinuiteta a) Estimating of Vz by Continuity Equation
Koncept je prikazan na slici 1. Zapaljiva tvar (plin ili he concept is displayed in Figure 1. Flammable
para) izlazi pod tlakom kroz otvor atmosferskoga material (gas or vapour) is being released under
ispusta. Kao kod bilo kojeg isputanja pod tlakom, mlaz pressure, e.g. through a vent. As by any pressurized
ima tipian stoasti oblik oznaen prostornim kutem release, the jet has a typical conical shape with a spatial
radijalnoga irenja . Idealno je priblienje ovoga oblika angle of expansion . The ideal approximation of this
isjeak kugle polumjera r. Vjetar odreene brzine shape is a sector of a sphere having radius r. Wind of
nastrujava na tu virtualnu kuglu i prolazi kroz nju. Na certain speed is streaming across this virtual sphere. On
slici 1. smjer vjetra prikazan je paralelno u smjeru Figure 1, the direction of the wind is downstream but
isputanja, no u svrhu ovoga razmatranja to nije bitno. for the purpose of this elaboration it is not important, it
Moe postojati ak i situacija s vjetrom u suprotnu may even be an upwind situation. It is just that for an
smjeru od isputanja, samo bi u tom sluaju prostorni kut upwind situation the angle would be greater.
bio neto vei. Meutim, za potrebe izrauna Vz However, for the purpose of calculating Vz we normally
normalno, rauna se s najnepovoljnijim scenarijima, a ti deal with the worst case scenarios and those imply
podrazumijevaju male do umjerene brzine vjetra koje small to moderate wind speeds which have hardly any
jedva da imaju utjecaja na oblik tlanoga mlaza, ali impact on the shape of the pressurized jet but can
unato tome mogu odnijeti zapaljivu tvar na udaljenost nevertheless transport the flammable material away at
na kojoj mlaz prestaje biti konzistentan i ponaa se vie the distance where jet is not consistent any more and
kao pasivni dim. Tako je itav koncept neutralan u behaves rather like an advective plume.
odnosu na vanjske imbenike koji utjeu na proces So, the whole concept is neutral towards the external
isputanja. factors that influence the release.

Slika 1. Isputanje plina na otvorenom

Figure 1 Gas release in open air
Slijedom ove ire slike isputanja, na slici 2. prikazan Further to this broader picture, Figure 2 displays the
je stoasti oblik kao "kontrolni obujam" za jednadbu conical shape as the "control volume" of Continuity
kontinuiteta. Zapaljivi plin ili para promatrani su na dva Equation. The flammable gas or vapour is considered at
uzastopna presjeka: kod prividnoga izvora isputanja, two cross sections: at the pseudo source distance from
gdje je koncentracija jo uvijek 100%, i na udaljenoj the opening where the concentration is still 100% and
periferiji, gdje je mlaz razrijeen do gotovo zanemarive at the far periphery where the release jet has been
koncentracije. Pretpostavljamo da e ista koliina plina diluted to almost negligible degree. We assume that the
ili pare koja ue u "kontrolni obujam" na disku same amount of gas or vapour that enters this control
prividnoga izvora polumjera rs, napustiti ga kroz volume at the pseudo source disk of radius rs will leave
vanjski/periferijski disk polumjera rd. To je u stvari it through the peripherial disk of radius rd. This is
princip osnovnoga zakona odranja. U ovom actually the basic of Conservation Law. In this
razmatranju zanemareni su mehanizmi rasprivanja jer consideration, the mechanisms of dispersion have been
za potrebe ovoga izrauna nije vano je li mlaz bio neglected because, for the purpose of this calculation, it
razrijeen turbulencijskom difuzijom ili gibanjem zraka does not matter whether the jet has been diluted by the
uzrokovanim vjetrom ili utjecajem oba imbenika. turbulence diffusion or by the wind induced air
Ovdje "hvatamo snimku" dva ve razvijena stanja mlaza movement or by the both. We just "screen capture" the
na dva razliita presjeka niz struju isputanja plina. To two already developed situations at the two different
e nas dovesti do konane jednadbe s osnovnim cross sections downstream. This consideration will
veliinama koje odreuju veliinu bilo kojeg oblaka bring us to the final equation with the basic values that
plina ili pare. Prednost ovakva pristupa jasna je sama po determine the size of any gas/vapour cloud. The
sebi jer nam omoguava da "preskoimo" sve sloene advantage of such an approach is selfevident since it
aspekte razvoja mlaza koristei injenicu da njegov allows us to "by-pass" all the complex aspects of jet
oblik malo varira u okviru uobiajenih meteorolokih development using the fact that its shape varies very
uvjeta. little within the usual meteorological conditions.

Slika 2. Koncept "kontrolnoga obujma" za isputanje plina

Figure 2 Concept of the control volume for a gas release
Jednadba kontinuiteta za zapaljivi plin koji prolazi Continuity Equation for the flammable gas through
kroz "kontrolni obujam" prikazan priblino kao kuglin the "control volume" displayed as a near sphere sector
isjeak, moe se opisati kao: can be described as:
Maseni protok na ulazu = Maseni protok na izlazu Mass flow of gas at the inlet = Mass flow of gas at the
(na periferijskome disku) outlet (at peripherial disk)
s u s rs 2 ( r ) v rd 2 (1.1)
Cs u s rs 2 C( r ) v rd 2
gdje je: where:
Cs koncentracija zapaljive tvari na prividnome Cs is the concentration of flammable material at
izvoru (kg/m3); pseudo source (kg/m3);
C(r) koncentracija zapaljive tvari na vanjskom/ C(r) is the concentration of flammable material at
periferijskom disku (kg/m3). peripherial disk (kg/m3).
Pretpostavlja se da e brzina istjecanja zapaljivoga It is assumed that the velocity of the flammable gas
plina na udaljenosti r cos /2 od izvora, a pri izlasku iz at the distance r cos /2 will be equal to wind speed
kontrolnoga volumena, biti jednaka brzini vjetra s since the cloud there behaves as an advective plume.
obzirom da se plin tamo ponaa kao pasivni dim. Tada, Then, by transformation of the left side, the equation
transformacijom lijeve strane, jednadba poprima gets the following form:
sljedei oblik:
( dG / dt )max C( r ) v rd 2
( dG / dt )max
rd 2
C( r ) v
Takoer se pretpostavlja da e koncentracija It is also assumed that the concentration of the
zapaljivoga plina na udaljenosti r cos /2 od izvora biti flammable gas at the distance r cos /2 will be less than
nia od DGEm, npr. k x DGEm. U svrhu ovoga LELm, e.g. k x LELm. For the purpose of this
razmatranja, k moe poprimiti zanemarivo male elaboration, k may take a negligibly small value and
vrijednosti, a ne nuno samo tipine vrijednosti not necessarily the typical values set in the standard
navedene u normi (0,25 ili 0,5). (0,25 or 0,5).
To podrazumijeva sljedeu transformaciju: That implies following transformation:
( dG / dt )max
rd 2
k LELm v
3/ 2
( dG / dt )max
rd 3 (1.2)
k LELm v
Ukoliko Vz odgovara isjeku kugle kao "omotau" If Vz equals a sphere sector as an envelope of
potencijalno eksplozivne atmosfere, tada je Vz = f (rd) potentially explosive atmosphere, then Vz = f (rd) as
kao to je prikazano nie: displayed below:

2r 3
Vz 1 cos (obujam kuglina isjeka / volume of a sphere sector))
3 2
rd
r (polumjer kugle / radius of the sphere))

sin
2
2rd 3
Vz 1 cos

3 sin3 2
2

1 cos
2
Vz rd 3 2
3 3
sin
2
Vz ( ) rd
3
Vz
rd 3 (1.3)
( )
Tada, izjednaavanjem (1.3) i (1.2): Then, by equalizing (1.3) and (1.2):
3/ 2
Vz ( dG / dt )max

( ) k LELm v
3/ 2
( ) ( dG / dt )max
Vz
k LELm v
3/ 2
(dG / dt ) max
Vz (m3 ) (1.4)
k LELm v
ZAKLJUCI: CONCLUSIONS:
Jednadba (1.4) izvedena je iz jednadbe kontinuiteta i Equation (1.4) is derived from Continuity Equation
stoga zadovoljava osnovni zakon dinamike fluida. and hence satisfies the basic law of fluid dynamics.
Zakljuci se zasnivaju na sljedeim premisama: Following premises have been set:
a) Mehanizam ukljuivanja zraka u rubnoj zoni mlaza a) The mechanisms of air entrainment at the
zanemaren je u svrhu pojednostavljenja. Uzete su u boundaries of the jet have been neglected for the
obzir samo posljedice ukljuivanja zraka, tj. purpose of simplification. Just the consequences of
razrjeivanje oblaka plina du osi isputanja. U air entrainment have been taken into account and
tom smislu konana jednadba ne predstavlja ni that means, the dilution of the gas cloud along the
zamani mlaz ni pasivni oblak iako je dakako vie release axis. In that sense, the final equation is
orijentirana prema principu dima. To nije nikakav neither momentum jet, nor plume, However, it's
nedostatak jer e oblak plina, ak i kada ga form is certainly plume oriented. This is not a
generira zamani mlaz isputanja, poprimiti daleko deficiency since any gas cloud, even that generated
od otvora svojstva pasivnoga dima. by momentum jet, will have plume characteristics
b) Obujam eksplozivne atmosfere Vz ima stoasti downstream.
oblik to je razumno oekivati pri bilo kojem b) The volume of explosive atmosphere Vz has a
isputanju iz tokastoga izvora. Stoasti oblik conical shape what is reasonably expected by any
oekivan je ak i u sluajevima kad vjetar pue uz release from a point source. Conical shape is
struju isputanja. Raunalno modeliranje pokazuje expected even in cases when wind is blowing
da u takvim sluajevima zamah mlaza prevladava i opposite to release direction. CFD modelling
da vjetar utjee samo na prostorni kut radijalnoga shows that the jet momentum usually prevails in
irenja mlaza. Samo u rijetkim sluajevima s jakim such cases and that the wind affects only the
nasuprotnim vjetrom oblak moe poprimiti spatial angle of radial expansion of the jet. Only in

valjkasti oblik. Meutim, sluajevi s vjetrom takve rare instances, with the strong opposing wind, will
jaine nisu predmet ovih razmatranja. the gas cloud take a cylindrical shape. However,
c) Osnovni je problem koeficijent koji ovisi o the cases with wind of such magnitude are not the
velikom broju varijabli saetih u pretpostavljeni subject of these considerations.
prostorni kut radijalnoga irenja. Moe se staviti c) The main issue is the coefficient which depends
prigovor da koeficijent nije dovoljno dobro upon a large number of variables compressed in
definiran i da zahtijeva empirijsko potvrivanje. assumed spatial angle of radial expansion.
Unato svemu, uz neke razumne premise moemo Objection could be submitted that the coefficient
ga pretpostaviti na sigurnoj strani. Na primjer, is not well defined and that it requires a proper
znamo pouzdano da je prostorni kut irenja empirical validation. Nevertheless, under some
mlaza/dima negdje izmeu 220 i 600 ovisno o reasonable premises, it can be assumed on the safe
uvjetima isputanja te da koncentracija plina na side. E.g., we know for sure that the spatial angle
periferiji mora biti sasvim zanemariva. of jet/plume expansion is somewhere between 220
Odgovarajui koeficijent moemo pokuati nai and 600 depending on the release conditions and
izmeu tih graninih vrijednosti, ovisno o that the gas concentration at the periphery must be
zahtijevanu sigurnosnome odmaku. quite negligible. Between those border values we
Jednadba (1.4) takoer je primjenljiva i za zatvorene may try to find an appropriate coefficient
prostore. Meutim, tada valja razmotriti drukiji faktor depending on the safety margin required.
(ne)uinkovitosti provjetravanja/ventilacije (f > 1), zbog Equation (1.4) is applicable for enclosed spaces as
toga to je u zatvorenome prostoru vjerojatnije well. However, then a different coefficient of
nakupljanje plina uslijed njegova ponovnoga ventilation (in)efficiency (f > 1) must be considered
ukljuivanja u mlaz isputanja. because gas build up due to gas reentrainment is more
likely.
b) Procjena Vz konceptom zamanoga mlaza b) Estimating of Vz by Momentum Jet concept
Ovaj koncept zasnovan je na dinamikoj analizi This concept is based upon the fluid dynamics
stvarnoga mlaza isputanja koji se raspruje u okolnoj analysis of a real gas release jet which disperses in the
atmosferi inducirajui turbulenciju na svojim rubovima. surrounding atmosphere by inducing turbulence at it's
Okolni se zrak ukljuuje u mlaz du rubne zone boundary. The surrounding air is entrained along the
(difundira u mlaz) pa se na taj nain mlaz boundary zone and thus the jet is actually self diluted
samorazrjeuje uslijed vlastita zamaha. Nakon izvjesna by the momentum of the release. After certain period
perioda na vremenskoj skali mlaz e poprimiti konaan on a time scale, the jet will take it's final shape and size
oblik i veliinu koja e se zatim odravati tijekom itava which will then be sustained during the whole release
trajanja isputanja. To je dinamiki-vremenski duration. This is a dynamic - time averaged model of
uprosjeen model isputanja pod stalnim tlakom i uz the release under constant pressure at zero wind speed.
nultu brzinu vjetra. To podrazumijeva da je gibanje That implies that air movement/atmospheric instability
zraka/atmosferska nestabilnost posve izvan razmatranja is completely out of consideration in describing the
u opisivanju procesa rasprivanja iako ovaj model vrijedi dispersion process although the model is valid for the
i uz umjerene brzine vjetra. Ideja iza ovoga pristupa, jest range of zero to moderate wind speeds. The idea is that
da nulta brzina vjetra predstavlja u stvari najnepovoljniji a zero wind speed situation is actually the worst case
scenario u kontekstu protueksplozijske zatite. Meutim, scenario in the context of explosion protection.
razumno je pretpostaviti da e takva idealna, vremenski However, it is reasonable to assume that such an ideal,
uprosjeena koncentracija plina/pare prije ili kasnije time averaged gas/vapur concentration will sooner or
nestati nakon to prestane isputanje. Zbog toga je ipak later disappear after the release has stopped. Therefore,
potrebna bar neka atmosferska nestabilnost da oblak at least some kind of atmospheric instability is needed
bude odnesen/uklonjen. Tako se ovaj model zasniva na to transport/remove the cloud away. So, the model is
nekoj vrsti dvojna pristupa: based on a kind of dual approach:
1. Atmosferska nestabilnost nema nikakva utjecaja na 1. Atmospheric instability does not have any impact
razvoj mlaza/oblaka jer zamah mlaza prevladava on the development of the jet/cloud because the jet
nad bilo kojim drugim vanjskim utjecajem, momentum prevails over any other external
influence,
2. Atmosferska nestabilnost utjee na proces
rasprivanja tek nakon to je isputanje prestalo. 2. Atmospheric instability influences the dispersion
process only after the release has stopped.
U kasnijim razmatranjima vidjet emo da model na
kraju ipak zahtijeva atmosfersku nestabilnost jer ne In the later considerations we will see that the model

moe postojati izvan konteksta gibanja zraka/vjetra. S eventually requires atmospheric instability because it
obzirom da je gibanje zraka posljedica cannot exist out of the context of air movement/wind.
provjetravanja/ventilacije, tada ventilacija postaje od Since air movement is the consequence of ventilation,
presudne vanosti, ne samo za kontrolu veliine then the ventilation becomes of paramount importance,
rizinoga obujma, ve i za kontrolu postojanosti not only for control of size of the hazardous volume but
eksplozivne atmosfere. (Za vie detalja vidi: D M also for the control of persistence time of explosive
Webber, M J Ivings, R C Santon, Ventilation theory and atmosphere (For more details see: D M Webber, M J
dispersion modelling applied to hazardous area Ivings, R C Santon, Ventilation theory and dispersion
classification; Journal of Loss prevention in the Process modelling applied to hazardous area classification;
Industries, 2011). Journal of Loss prevention in the Process Industries,
2011).
Slika 3. Koncept dinamikoga, zamanog mlaza isputanja

Figure 3 Concept of momentum release jet
3/ 2 3
9 rs 3 b 1 Xb
VZ ( m3 ) (1.5)
16 s X
crit X b
X b X crit
Na otvorenom je Xb = 0 i stoga: In open air Xb = 0 and hence:
3/ 2 3
9 rs 3 b 1
VZ ( m3 ) (1.6)
16 s X
crit

gdje je: where:
p
rs r0 1 K B efektivni polumjer prividnoga izvora (m) / is the effective radius of the pseudo source (m)
pa
Slika 4. Koncept polumjera prividnoga izvora isputanja

Figure 4 Concept of pseudo source radius
gdje je: where:
r0 efektivni polumjer izvora (m); r0 is the effective radius of the source (m);
K konstanta za koju je K = 0,5 dobro priblienje; K is a constant, for which K = 0,5 is a good
approximation;

p apsolutni tlak u spremniku (Pa); p is the absolute pressure in containment (Pa);

pa atmosferski apsolutni tlak (Pa); pa is atmospheric absolute pressure (Pa);

2 1
B (npr./e.g., B = 1,9 za/for = 1,4)
1
politropski eksponent adijabatske ekspanzije ili is the polytropic index of adiabatic expansion or
omjer specifinih toplina; ratio of specific heats;
koeficijent ukljuivanja zraka u procesu is the jet air entrainment coefficient;
turbulencijske difuzije; is the density of air gas mixture (kg/m3);
gustoa smjese zraka i plina (kg/m3);
M ps gustoa istoga zapaljivog plina na s
M ps is the density of pure flammable gas
s
R Ts prividnome izvoru (kg/m3); R Ts at pseudo source (kg/m3);
M molarna masa (kg/kmol); M is the molar mass (kg/kmol);
ps apsolutni tlak na prividnome izvoru (Pa); ps pa ps is the absolute pressure at pseudo source in (Pa);
R opa plinska konstanta 8315 J/kmol K; ps pa
Ts apsolutna temperatura plina na prividnome R is the universal gas constant 8315 J/kmol K;
izvoru (K); Ts is the absolute gas temperature at pseudo source
Xcrit kritina vol./vol. koncentracija (0,25 LELv ili in (K);
0,5 LELv); Xcrit is the critical vol/vol concentration (0,25 LELv
or 0,5 LELv);
qs
pozadinska vol./vol. koncentracija u q
is the background vol/vol
Xb f prostoriji nastala Xb f s concentration in the room arising
C V0 C V0
provjetravanjem/ventilacijom (za from ventilation (for open air
otvoreni prostor: Xb= 0) situations: Xb = 0);
qs obujamski protok isputanja zapaljivoga plina qs is the volumetric release rate of flammable gas
(m3/s); (m3/s);
C broj izmjena zraka u jedinici vremena (s-1). C is the number of air changes per unit of time (s-1).
Gustoa (kg/m3) pozadinske smjese zraka i plina u The density in kg/m3 of the background air gas
prostoriji moe se izraunati na sljedei nain: mixture in the room can be calculated as follows:
b a ( 1 M a / M ) Cb
gdje je: where:
dG f
Cb pozadinska koncentracija plina (kg/m3) / is the Background Concentration of gas (kg/m3);
dt q1
q1 obujamski protok smjese zraka i plina koja q1 is the volumetric flow of air gas mixture
naputa prostoriju (m3/s). leaving the room (m3/s).
Jednadba (1.5) mogla bi se uiniti jednostavnijom za Equation (1.5) could be made easier for use by
koritenje uz pretpostavku da b a te stoga assuming that b a and thus displaying
prikazujui b / s 1 / , gdje je bezdimenzionalna b / s 1 / where is the dimensionless relative
relativna gustoa-veliina koja se uobiajeno koristi pri density, a value commonly used in gas analysis. The
analizi plina. Jednadba bi se mogla dalje equation could be further simplified by introducing
pojednostavniti uvoenjem konstantnih vrijednosti za K i fixed values for K and B proposed above and thus the
B koje su prethodno predloene te bi tako proizala following relations would be obtained:
sljedea jednadba:
1/ 2
p
rs 0 ,71 r0

pa
3/ 2 3
0 ,63 r0 3 a 1 Xb
VZ ( m3 ) (1.7)
s X
crit X b

Za situacije na otvorenom Xb = 0: For open air Xb = 0:

3/ 2 3
0 ,63 r0 3 a 1
VZ ( m3 ) (1.8)
s X
crit

Jednadba (1.5) izvedena je raunalnim modeliranjem Equation (1.5) is derived through fluid dynamics
rasprivanja mlaza (CFD). Zakljuci se zasnivaju na dispersion modelling.
sljedeim premisama: Following premises have been set:
a) Ukljuivanje zraka u rubnoj zoni mlaza kljuni je a) Air entrainment at the boundary zone of the jet is
mehanizam razrjeivanja. Atmosferska je the key mechanism of the dilution. Atmospheric
nestabilnost zanemarena kako bi se ostvario instability has been neglected to comply with the
najloiji scenarij rasprivanja plina. Ventilacija, po worst case scenario of the gas dispersion.
sebi, uope ne pridonosi rasprivanju. Ventilation by itself does not contribute to the
b) Proces rasprivanja u zoni isputanja razdvojen je dispersion at all.
od makro procesa ventilacije. Meutim, teorija b) The dispersion process in the area of the release has
ventilacije indirektno je prisutna u pozadinskoj been separated from the large scale ventilation
koncentraciji Xb. Pozadinska je koncentracija process. However, ventilation theory has been
rezultat ventilacije i oznaava sveope/uprosjeeno indirectly introduced through Background
stanje atmosfere u zatvorenome prostoru "iza " Concentration Xb. The background concentration is
paradigme isputanja. Tako se teorije rasprivanja i the result of the ventilation and it depicts the overall
ventilacije susreu u jednadbi (1.5), ali nema / averaged status of the atmosphere in an enclosed
uzrono-posljedine veze izmeu njih. Ventilacija space "behind" the release paradigm. So, dispersion
je nadreena paradigmi isputanja kao neki okvir and ventilation theory meet in Equation (1.5) but
unutar kojeg se isputanje zbiva tako da there is no causal connection between the two.
turbulencija na rubovima mlaza ukljuuje smjesu Ventilation is superimposed to the release paradigm
zraka i plina koncentracije Xb, a ne isti zrak. as a kind of framework so that the turbulence
c) Geometrija rizinoga obujma Vz nije definirana, entrarains air gas mixture of concentration Xb and
meutim pretpostavljamo da je na otvorenome to not pure air.
odreena ekstrapolacija zamanoga mlaza, a ne c) The geometry of the hazardous volume Vz is not
samo matematika apstrakcija kako je zapisano u defined, however it is assumed that in open air
normi. Stoga Vz definiran jednadbom (1.5) ima situations it is an extrapolation of the real
dvojnu prirodu, onu stvarnoga mlaza koji djeluje momentum jet and not only an abstraction as
silama svog zamaha i drugu, koja je definirana defined in the standard. Therefore Vz as defined by
samo njegovom prosjenom koncentracijom. U Equation (1.5) has a dual nature, the one of the real
sluaju zatvorenih prostora prepoznajemo ovu jet which acts with the forces of it's momentum and
dvojnu prirodu mnogo lake. Pretpostavljamo da the other that is defined only by it's average
e se kroz dulje vrijeme uspostaviti neko concentration. In the case of enclosed spaces we
stacionarno stanje u kojem e zapaljive tvari biti recognize this dual nature much easier. It is
po itavu prostoru u koliini odreenoj s assumed that in the long run a steady state situation
koncentracijom Xb i mali prostor u blizini izvora will be established in which there will be
isputanja s koncentracijom 100% to e rezultirati flammable gas all over the place in the amount
odreenim gradijentom skalarnoga polja defined by Xb and the small area near the source of
koncentracija. release with 100% concentration resulting in a kind
d) Osnovni je problem koeficijent ukljuivanja zraka of gradient of a scalar field of concentrations.
koji zahtijeva odgovarajuu empirijsku potvrdu. d) The main issue is the coefficient of air entrainment
Tipino, koeficijent se kree negdje izmeu 0,05 i which requires a proper empirrical validation.
0,1 pri emu su vee vrijednosti na sigurnijoj Typically, the coefficient is somewhere between
strani. 0,05 and 0,1 with larger values being on the safer
side.

c) Sinteza c) Synthesis
Nakon utvrivanja osnovnih injenica u pogledu ova After establishing the basic facts regarding the two
dva pristupa, moemo se posluiti nekim veliinama iz approaches, we can use certain values from one
jednog pristupa da bismo rasvijetlili postavke iz onoga approach to enlighten the facts about the other. Let's
drugog. Uzmimo jednostavan, shematski prikaz take a simple schematic display of a room with a point
prostorije s tokastim izvorom isputanja i osnovnim source of gas release and a basic ventilation concept of
konceptom ventilacije s ulaznim i izlaznim otvorima. inlet and outlet openings. The situation in such a room
Situacija u takvoj prostoriji bila bi u osnovi turbulentna, would be turbulent with the concentration of gas far
s koncentracijama plina daleko od ravnomjerne from being uniformly distributed over the place. We
raspodjele unutar prostora. Moemo ak oekivati neke may even expect some pockets of high concemtration
depove visoke koncentracije, ne samo u blizini izvora not only near the source of the release, but in the
isputanja, ve takoer i u kutovima prostorije. corners as well. However, for the purpose of
Meutim, za potrebe izrauna moemo uprosijeiti calculation we may average the values of the
vrijednosti koncentracija i brzine zraka preko presjeka concentration and air velocity over a cross section
okomita na glavnu struju. perpendicular to the main stream.
V0, Xb, Cb v2
A2
air gas
vmax mixture
A0
v1 v
A1
fresh air
gas release
speed profile
L
Slika 5. Isputanje plina u provjetravanoj prostoriji

Figure 5 Gas release in a ventilated room
dG
Cb v A0 Cb v2 A2 je jednadba kontinuiteta / is continuity equation
dt max
gdje je: where:
dG max. koliina isputanja zapaljive dG is the max. release rate of flammable

dt max tvari (kg/s) dt max material (kg/s)
Cb pozadinska koncentracija (kg/m3); Cb is the Background Concentration (kg/m3);
v prosjena brzina zraka na presjeku okomitu na v is the average air speed at the cross section
smjer strujanja (m/s); perpendicular to the air flow direction (m/s);
A0 povrina presjeka prostorije okomita na smjer A0 is the area of the cross section perpendicular
strujanja zraka (m2); to the air flow (m2);
v2 brzina strujanja smjese zraka i plina na v2 is the air+gas mixture speed at the outlet
izlaznom otvoru (m/s); opening (m/s);
A2 efektivna povrina izlaznog otvora (m2). A2 is the outlet opening effective area (m2).
( dG / dt )max
A0 rs 2 a rs 2
Cb v
( dG / dt )max
rs 2
a Cb v
Vz rs 3 b rs 3 je osnovni princip proporcionalnosti Vz rs 3 b rs 3 is the basic principle of
za zamani mlaz isputanja. proportionality for a momentum jet.

gdje je: where:

a, b faktori proporcionalnosti a, b are the factors of proportionality;
rs polumjer prividnoga izvora isputanja (m). rs is the pseudo source radius of release in (m).
Vz
rs 3
b
2/3
V ( dG / dt )max
rs 2 z
b a Cb v
3/ 2
( dG / dt )max
Vz b
a Cb v
3/ 2
( dG / dt )max
Vz ( m3 )
Cb v
Ako zanemarimo koeficijent k, konana jednadba The final equation is actually the same as (1.4).
ista je kao (1.4). Daljnjom transformacijom ta With further transformation the equation gets a more
jednadba poprima mnogo uporabljiviji oblik: usable form:
3/ 2
( dG / dt )max
Vz ( m3 )
Cb v2 ( A2 / A0 )
Na slici 6. prikazano je skalarno polje koncentracija The illustration of the scalar field of concentrations
Prosjena, pozadinska koncentracija u prostoriji je Xb, is given in Figure 6. The average, background
Cb, dok su koncentracije oko izvora isputanja vie, tj. concentration in the room is Xb, Cb while the
100% na samu izvoru. concentrations around the source of the release are
higher, being 100% at the very source.
V0, Xb, Cb
v2
A2
air gas
mixture
v1
A1
fresh air
gas release
Slika 6. Polje koncentracija plina u provjetravanoj prostoriji

Figure 6 Field of gas concentrations in a ventilated room
Vano je napomenuti da oba prethodno opisana It is important to point out that both approaches set
pristupa predstavljaju ist oblik neometana isputanja forth represent pure form of unobstructed gas release.
plina. Ovdje nisu uzeti u razmatranje mlazovi isputanja Impinging jets and various forms of gas reentrainment
koji udaraju o prepreke kao ni razliiti oblici ponovna have not been taken into consideration. It is obvious
ukljuivanja isputena plina. Oigledno je da se u oba that in both cases the resultant equations emerge with
sluaja konane jednadbe pojavljuju s odreenim certain coefficients (, ). The value of those
koeficijentima (, ). Vrijednost tih koeficijenata moe coefficients can only be estimated by empirrical
se odrediti samo empirijskim metodama, obino nekom methods, usually by some type of laboratory testing
vrstom laboratorijskih ispitivanja i/ili raunalnim (CFD) and/or CFD simulations. However, validation in the
simulacijama. Meutim, potvrivanje pretpostavki u context of explosion protection requires more than

kontekstu protueksplozijske zatite zahtijeva vie od that. Large scale field tests are the only method that
toga. Pokusi u stvarnim pogonskim uvjetima isputanja could show what will happen in real life situations.
jedina su metoda koja moe pokazati to e se dogoditi u Such tests are expensive and difficult to arrange, i.e.
stvarnim ivotnim situacijama. Takvi su pokusi skupi i it is not always possible to achieve the degree of
teko ih je pripremiti, tj. nije uvijek mogue postii precision, accuracy and repeatability which is
stupanj preciznosti, tonosti i ponovljivosti characteristic for small scale laboratory testing.
karakteristian za laboratorijska ispitivanja u smanjenu
mjerilu.
II. POTVRIVANJE II. VALIDATION
A. Teorija isputanja A. Theory of release
Eksperimentalno potvrivanje rezultata za Vz nije Experimental validation of Vz results is not an easy
nimalo lak zadatak. Ono to moemo snimiti i izmjeriti, task. What we can screen and measure is the
jest mjerljiv/vidljiv mlaz ili oblak plina. Meutim, taj detectable/visible gas jet or cloud. However, this jet or
mlaz ili oblak ne odgovara onome to nazivamo Vz. cloud does not correspond to Vz. Its average
Njegova je prosjena koncentracija normalno via od concentration is normally higher than LEL and that
DGE, a to podrazumijeva da bi Vz trebao biti vei. implies that Vz should be larger. In another words, Vz
Drugim rijeima, Vz bi se trebao protezati iza onoga to should extend beyond what is detectable or visible.
je mjerljivo i/ili vidljivo. Meutim, nije jednostavno However, it is not easy to establish where the
utvrditi gdje su granice Vz. O tome moemo samo boundaries of Vz are. We can just guess with more or
nagaati s manjom ili veom tonou, koristei less accuracy using the detectable/visible boundaries as
mjerljive/vidljive granice kao uporite. Tek tada a "foothold". Then, we can extrapolate Vz with more or
moemo ekstrapolirati Vz s manjom ili veom tonou. less accuracy.
Meutim, moramo imati na umu da ovo nije problem However, we should keep in mind that this is not a
raunalnoga (CFD) modeliranja. Ono to stvarno elimo CFD modelling issue. What we really want to achieve
postii, jest jednostavna jednadba za brzu orijentaciju is a simple equation for quick reference that would
koja e davati sigurne rezultate za velik broj neutralno deliver safe results for a large number of neutrally
tekih plinova (u odnosu na zrak). Ilustracija ovoga buoyant gases. The illustration of this problem is given
problema prikazana je na slici 7. kao grafiko in Figure 7.
pojednostavljenje mlaza isputanja.
Slika 7. Obujam slobodnoga mlaza isputanja u odnosu na Vz

Figure 7 Free release jet volume vs. Vz
Dijagram prikazuje pad prosjene koncentracije du The diagram shows average gas concentration
osi mlaza. To je tipina krivulja za bilo koje isputanje decrease along a jet axis. This is a typical curve for any
pod tlakom. Prosjena je koncentracija itava pressurized release. The average concentration of the
mjerljivoga mlaza via od DGE. Da bismo procijenili whole detectable jet is higher than LEL. To estimate
doseg Vz, trebamo ekstrapolirati krivulju koncentracije the extent of Vz we should extrapolate the

tako da isprugana povrina iznad koncentracije DGE concentration curve so that the striped area above LEL
postane jednaka ispruganoj povrini ispod nje. concentration becomes equal to the striped area below.
Concen Line that borders average LEL concentrations 0
tration
X (%)
0 LEL
LELv v LELv
0 rd
Ave
Ave rage
rage
u0
X0
u(x)
r(x)
0 Aver
age
Concentration curve 0
xs LLEL x (m)
Lcrit > LLEL
Slika 8. Profil slobodnoga mlaza isputanja u odnosu na Vz

Figure 8 Profile of a free release jet vs Vz
Drugi pogled na ovaj problem prikazan je na slici 8. Another perspective is given in Figure 8. Here we
Ovdje vidimo tipian profil isputanja pod tlakom s see a typical pressurized release profile with
padajuim koncentracijama. Profili du osi isputanja decreasing concentrations. The profiles along the axis
imaju tipian oblik "eira" s koncentracijama koje tee have typical "top hat" form with the concentrations
0 u rubnoj zoni turbulencije. S tim profilima preklapaju tending to zero at the boundary turbulence zone.
se prosjene koncentracije na odgovarajuim presjecima Overlapping those profiles are the average
mlaza. Ako pretpostavimo da je na udaljenom kraju concentrations at the cross sections. If we assume that
mlaza prosjena koncentracija presjeka DGEv, tada je at the far end of the jet the average cross section
prosjena koncentracija itava mlaza znaajno via od concentration is equal to LELv, then the average
DGEv. Tako se taj mlaz ne podudara sa Vz. Da dobijemo concentration of the whole jet is significantly higher
obujam koji bi odgovarao Vz, trebamo ekstrapolirati than LELv. So, this jet does not correspond to Vz. To
prosjenu koncentraciju na svakom presjeku niz struju obtain the volume that would correspond to Vz we
do razine DGEv (ili k x DGEv ovisno o tome koju should extrapolate average concentrations at each
koncentraciju smatramo kritinom). Uinivi to, downstream cross section to LELv (or to k x LELv
dobivamo graninu crvenu crtkanu liniju koja oznaava depending on which concentration we consider
valjak koji omata obujam s prosjenom koncentracijom critical). By doing that, we get the boundary red
DGEv. Oigledno je da je taj obujam vei od onoga dashed line which depicts the cylinder that envelopes a
mjerljivog mlaza/oblaka: volume of average concentration being LELv. It is
obvious that this volume is larger than the one of the
detectable jet/cloud:
Vz Vc
Vz Vc
gdje je: where:
Vc is the volume of a detectable jet/cloud (m3). Vc obujam mjerljivoga mlaza/oblaka (m3).
1) Krivulja koncentracije i doseg mlaza 1) Concentration curve and the jet extent
Da bismo dobili stvaran prikaz mlaza, vano je In order to get the real picture of a jet, it is important
odrediti zakon koji slijede krivulje koncentracija to determine the law which follow the concentration
prikazane na dijagramima. Polazite treba ponovno biti curves displayed on the drawings. The starting point
jednadba kontinuiteta: should again be Continuity Equation:

dG
C( x ) u( x ) A( x ) (2.1)
dt max
C(x) je prosjena koncentracija du osi C(x) is the average concentration along the jet axis
mlaza(kg/m3); (kg/m3);
u(x) je prosjena brzina istjecanja plina du osi u(x) is the average gas speed along the jet axis
mlaza (m/s); (m/s);
A(x) je povrina presjeka okomita na smjer A(x) is the area of the perpendicular cross section
istjecanja du osi mlaza (m2). of the jet along the axis (m2).
dG

dt max
C( x )
u( x ) A( x )
xs
u( x ) us
x
A( x ) x 2 ( tg / 2 )2
gdje je: where:
us brzina istjecanja plina na prividnome izvoru us is the gas release speed at pseudo source
(m/s); (m/s);
xs aksijalna udaljenost prividnoga izvora od xs is the axial distance of the pseudo source
otvora isputanja (m); from the release opening (m);
x aksijalna udaljenost od otvora niz x is the axial downstream distance from the
struju (m); x xs opening (m); x xs
prostorni kut radijalnoga irenja mlaza is the spatial angle of radial expansion of the
isputanja (0). release jet (0).
r r
xs s 0
tg / 2
1/ 2
p
rs 0 ,71 r0
(vidi poglavlje "Procjena Vz konceptom zamanoga mlaza")
pa
gdje je: where:
r0 efektivni polumjer otvora (m) r0 is the effective radius of the opening (m)
1/ 2
p
0 ,71r0 r0
pa
xs
tg / 2
p
1/ 2
us r0 0 ,71 1
pa
u( x )
x tg / 2
p
1/ 2
u( x ) A( x ) x ( tg / 2 ) us r0 0 ,71 1
pa

dG

dt max
C( x )
p
1/ 2

x( tg / 2 )us r0 0 ,71 1
pa


us rs 2 s
C( x )
p
1/ 2

x( tg / 2 )us r0 0 ,71 1
pa

Tada, uvrtavanjem prethodne formule za rs dobivamo Then, by interpolating the formula for rs above, we
sljedeu jednadbu: obtain the following equation:
1/ 2
p
0 ,71 r0 s
pa
C( x ) ( kg / m 3 )
2p
1/ 2
x( tg / 2 ) 1 a
p

Pod pretpostavkom da je kut priblino 300, tada je Under the assumption that the angle is
za sve sluajeve priguenoga isputanja: approximately 300 in all cases of sonic pressure
release:
1/ 2
p
2 ,65 r0 s
pa
C( x ) ( kg / m3 ) (2.3)
2 p 1 / 2
x 1 a
p

Uzimajui u obzir da je: Taking into account that:
M X( x )
C( x )
VM
M ps
s
R Ts
gdje je: where:
M molarna masa (kg/kmol); M is the molar mass (kg/kmol);
X(x) prosjena vol./vol. koncentracija; X(x) is the average vol/vol concentration;
VM volumetrijska konstanta 22,41 m3/kmol; VM is the volumetric constant 22,41m3/kmol;
ps pa tlak na prividnome izvoru (Pa); ps pa is the pressure at pseudo source (Pa);
R opa plinska konstanta 8315 J/kmol K; R is the universal gas constant 8315 J/kmol K;
Ts apsolutna temperatura plina na prividnome Ts is the absolute temperature of the gas at
izvoru (K). pseudo source (K).
Tada je vol./vol. koncentracija du osi mlaza: Then the concentration in vol/vol along the jet axis is:
1/ 2
p
2 ,65 r0VM M pa
pa
X ( x )
2 p 1 / 2
x R Ts M 1 a
p

1/ 2
p
714 r0
pa
X ( x )
2 p 1 / 2
x Ts 1 a
p


1/ 2
p
714 r0
pa
x
2p
1/ 2
X ( x )Ts 1 a
p

Stoga je doseg mlaza: Hence, the extent of the jet is:

1/ 2
p
714 r0
Lcrit pa (m) (2.4)
2p
1/ 2
X crit Ts 1 a
p

gdje je: where:
X crit k LELv kritina vol./vol. koncentracija / is the critical vol/vol concentration
Ova kritina koncentracija moe biti odabrana This critical concentration may be chosen at will.
proizvoljno. U pravilu se izraava odreenim postotkom Typically, it is a percentage of LELv at which a gas
DGEv kod kojeg je detektor plina podeen da alarmira detector is set to trigger (e.g. factory setting of the
(npr. tvornika postavna vrijednost detektora). detector).
Odreivanje tone vrijednosti Ts zahtijevalo bi The accurate estimation of Ts would require
iteracije u skladu s Joule-Thomsonovim efektom za iterations according to the Joule-Thomson effect for
svaki pojedini plin. Da izbjegnemo taj sloeni postupak, each particular gas. In order to avoid this complex
Ts moemo aproksimirati s 293 K. Ovo naravno nije procedure, Ts can be approximated with 293 K. This,
idealan pristup, ali razumno slui svrsi koju smo of course is not an ideal approach but serves the
prethodno naveli. purpose reasonably.
Stoga bi pojednostavljena jednadba bila: Therefore, the simplified equation would be:
1/ 2
p
2 ,5 r0
pa
Lcrit (m) (2.5)
2 p 1 / 2
X crit 1 a
p

U svrhu grafikoga prikaza moemo postaviti For the purpose of graphical display, we may set the
sljedeu pretpostavku: following premise:
Xcrit = 0,01
Ona podrazumijeva da je unaprijed odabrana neka This implies that we have chosen in advance certain
jedinina kritina koncentracija od 1%. Tada jednadba unit critical concentration of 1%. Then, the equation
2.5 poprima praktiniji oblik koji je prikladan za 2.5 gets a more practical form for the universal
univerzalni grafiki prikaz (vidi sliku 9.): graphical display (see Figure 9):
1/ 2
p
250 r0
pa
( Lcrit )1 1/ 2
(m) (2.6)
2p
1 a
p

Slika 9. Kritini doseg u odnosu na polumjer otvora isputanja

Figure 9 Critical Extent vs. Radius of the Release Opening
Tada za svaki pojedini sluaj Xcrit moemo pomnoiti Then, for each individual case of Xcrit we may
rezultat iz dijagrama s korekcijskim faktorom: multiply the result from the diagram by a correction
facto
0 ,01
fc
X crit
2) Doseg Vz kao aksijalno produenje mlaza 2) Extent of Vz as the axial extension of the jet
Da bismo odredili doseg kod kojeg e prosjena In order to obtain the extent at which the average
koncentracija mlaza biti Xcrit, postavljamo sljedeu concentration of a jet will be Xcrit:
jednadbu:
L
X ( x) dx
X X
xs
L
prosjena vol./vol. koncentracija mlaza dosega L (m): is the average vol/vol concentration of a jet with an
extent of L (m):
1/ 2
p
714 r0
pa L
1
X dx
2 p 1 / 2 x x
L Ts 1 a
s
p

1/ 2
p
714 r0
pa Lh
1
X crit dx
2p x x 1 / 2
Lh Ts 1
a s
p

gdje je: where:
Lh doseg (m) koji bi odgovarao obujmu Lh is the extent of a jet in (m) that would
mlaza/oblaka veliine Vz, odnosno ono to correspond to the jet/cloud volume of Vz, i.e.
nazivamo rizinom udaljenou (vidi sliku 7.). hazardous distance (see Figure 7).

1/ 2
p
714 r0
pa Lh
X crit ln xs

2 p 1 / 2 x s
Lh Ts 1 a
p

L
ln h xs
xs
X crit f ( r0 , p ,Ts )
Lh
Lh f ( r0 , p ,Ts )

Lh X crit
ln xs
xs
f ( r0 , p ,Ts )
f ( Lh ) (2.7)
X crit
Rjeenjem jednadbe po Lh moemo pokazati da je By solving this equation for Lh we can show that the
aksijalni doseg koji odgovara obujmu Vz, mnogo vei od axial extent corresponding to Vz is much longer than
Lcrit te da se Vz protee niz struju daleko iza Lcrit and thus Vz spreads downstream far beyond the
koncentracija od k x DGEv. Moemo razumno concentrations of k x LELv. We may reasonably assume
pretpostaviti da takav doseg ulazi u prostor u kojem se that such extent reaches the area where maybe few
moda nalazi svega nekoliko molekula plina, ako i molecules of gas are present if any. Such a concept
toliko. Ovakav koncept nema mnogo praktina smisla does not make much sense in practical terms, so an
tako da je pristup prikazan na slici 8. znatno prikladniji. approach displayed in Figure 8 is more appropriate.
3) Doseg Vz kao radijalno proirenje mlaza 3) Extent of Vz as the radial extension of the jet
Pristup prikazan na slici 8. zasniva se na sljedeim The approach set in Figure 8 is based upon the
premisama: folowing premises:
Lh Lcrit
Vz rd 2 Lcrit
gdje je: where:
rd polumjer (m) presjeka mlaza na udaljenosti rd the radius (m) of the jet cross section at the
Lcrit od otvora isputanja na kojem je prosjena distance Lcrit from the opening where the
koncentracija pala do Xcrit average concentration decreases to Xcrit
rd Lcrit tg / 2
Vz Lcrit 3 ( tg / 2 )2
Vz 0 ,226 Lcrit 3 ( m3 ) (2.8)

Meutim, postoji takoer i drugi izraz za Vz (1.4) However, there is also another expression for Vz
prethodno izveden iz jednadbe kontinuiteta: (1.4) obtained prevously by Continuity Equation:
3/ 2
( dG / dt )max
Vz ( m3 ) (1.4)
k LELm v
Izjednaavanjem (2.8) i (1.4): By equalizing (2.8) and (1.4):
3/ 2
( dG / dt )max
0 ,226 Lcrit 3 ( m3 )
k LELm v
3 / 2
( dG / dt )max
0 ,226 Lcrit 3

k LELm v

3 / 2

3 r0
2
u0 0 VM
0 ,226 Lcrit
M X crit v

3 / 2
r 2u p
3
3,83 10 4
Lcrit 0 0 0
R Ts X crit v

3 3/ 2
Lcrit Ts X crit v
290 (2.9 )
r0 u0 p0
gdje je: where:
u0 brzina istjecanja plina na otvoru (m/s); u0 is the gas speed at the opening (m/s);
p0 tlak plina na otvoru (Pa); p0 is the gas pressure at the opening (Pa);
p > p0 > ps pa p > p0 > ps pa
Tlak plina na otvoru je dinamiki i stoga nii od tlaka The gas pressure at the opening is the dynamic
u spremniku ili cjevovodu. S obzirom da se radi o pressure and hence lower than the pressure in the
nestalnoj vrijednosti, pouzdaniji je nain za odreivanje containment. Since it is an erratic value, the more
koeficijenta koritenje jednadbe u poglavlju 1.2.1: reliable way to estimate is by using the equation set
under clause 1.2.1:

1 cos
2 2

3 3
sin
2
Pretpostavljajui da je = 30 : 0
Assuming that = 300:
0 ,74
B. Uvod u pokus B. Introduction to the experiment
Da bismo ustanovili metodologiju eksperimentalna In order to establish the methodology of a large scale
potvrivanja jednadbi u stvarnim pogonskim uvjetima, experimental validation of the equations, we have to
moramo poi od fizikalnih osnova slobodnog isputanja begin from the essentials of a free pressurized gas
plina pod tlakom. Vremenski uprosjeen (stacionarni) release. The time averaged jet generated by such a
mlaz nastao takvim isputanjem, ima tipian stoasti release has a typical conical shape which varies
oblik koji neznatno varira kod malih do umjerenih brzina slightly within the small to moderate wind speeds.
vjetra. Tipian mlaz prikazan je na slici 10. Prostorni kut Typical jet is given in Figure 10. The spreading angle
radijalnoga irenja negdje je izmeu 250 i 300 ovisno o of radial expansion is somewhere between 25 and 300
tlaku pod kojim se plin isputa, brzini i smjeru vjetra. U depending on the pressure of the gas being released
svrhu daljnjeg postupka potvrivanja, uzimamo da je taj and the wind speed and direction. For the purpose of
kut priblino 300. further validation procedure, we take it as being
approximately 300.

Slika 10. Tipino slobodno isputanje pod tlakom

Figure 10 Typical pressurized free release
U principu postoje tri manje ili vie izraene zone There are in principle three more or less
mlaza: distinguishable zones of the jet:
- Konzistentni mlaz (podruje u kojem mlaz ima - Consistent jet (the area in which a jet has a well
vrsto organiziran/strukturiran oblik koji je jasno organized, consistent form which is clearly
raspoznatljiv u odnosu na okolinu i nije podloan distinguishable from the surrounding area and not
utjecaju atmosferskih nestabilnosti), susceptible to atmospheric instabilities),
- Prijelazno podruje (podruje u kojem mlaz gubi - Transitional area (the area in which a jet looses
svoj organizirani oblik, a turbulencije du granine its organized form and the turbulences along the
zone postaju vidljive dok je podruje mlaza boundary zone become visible while it is
podlono utjecaju atmosferskih nestabilnosti susceptible only to the atmospheric instabilities
najviega stupnja), of the highest degree),
- Dim (podruje u kojem se mlaz transformira u - Plume (the area in which a jet transforms in an
pasivni oblak sasvim podloan utjecaju advective plume and is highly susceptible to
atmosferskih nestabilnosti). atmospheric instabilities).
Prikaz na slici 10. karakteristian je za situaciju s The illustration given in Figure 10 is characteristic
nultom brzinu vjetra ili umjerenom brzinom u smjeru for a zero wind or a moderate downwind situation. An
isputanja. Vjetar nasuprot isputanju moe deformirati upwind situation may distort the initial form of jet in a
poetni oblik mlaza u smislu da prostorni kut radijalnoga sense that the spreading angle of radial expansion
irenja postane vei. U situacijama s jakim vjetrom becomes larger. In upwind situations characterized by
nasuprot isputanja, udaljeni dijelovi mlaza mogu high wind speeds, the distant part of the jet may
promijeniti smjer gibanja i biti ponovno uvueni u reverse the direction and be reentrained thus giving the
matricu isputanja to e mlazu dati valjkasto obiljeje. S release a cylindrical form. Since high wind situations
obzirom da situacije s jakim vjetrom ne predstavljaju do not represent the worst case scenario in terms of
najloiji scenarij u smislu protueksplozijske zatite, samo explosion protection, only zero to moderate wind
e nulta ili umjerena brzina vjetra predstavljati speed situations should be the atmospheric frame for
atmosferski okvir za bilo koje ispitivanje u pogonskim any field testing.
uvjetima.
1) Opis ispitivanja u pogonskim uvjetima 1) Description of the field testing
Cilj eksperimenta u pogonskim uvjetima trebao bi biti The aim of any field testing should be to estimate
odreivanje obujma mlaza to je dalje mogue niz struju. the volume of a jet as far as possible downstream. The
to je vei dio mlaza snimljen, to e bolja biti procjena more of the jet has been screened, the better the
rasprivanja. Od posebna interesa moraju biti rubne zone evaluation of the gas dispersion. Of special intrest
gdje koncentracija plina tei 0. Pod takvim premisama must be the boundary zones where the gas
izvedena je serija pokusa na naftnom polju STRUEC, concentration tends to zero. Under such premise a
Hrvatska. Plin koriten za snimanje isputanja bio je serie of field tests had been performed on STRUZEC
vlani prirodni plin iz sustava za plinsko podizanje nafte. oil field; Croatia. The gas used for the release
Pokusi su izvoeni s razliitim veliinama otvora pod screening was wet natural gas from the gas lift system
stalnim tlakom od 30 bara. Isputanje je biljeeno of the field. The tests were performed with different

infracrvenom (IC) kamerom, uz kontrolno mjerenje dva release openings and under constant pressure of 30
detektora plina tvorniki podeena tako da alarmiraju kod barg. Screening of the release was recorded by IR
koncentracije od 20% DGE. camera and two industrial gas detectors factory set to
Uzimajui u obzir karakteristike detektora plina, trigger at 20% of LEL gas concentration.
metodologija mjerenja bila je podeena na odgovarajui Taking into account the characteristics of the gas
nain (za detalje vidi sliku 11.). detectors, the methodology of the detection had been
adjusted appropriately (for the details see Figure 11).
Slika 11. Poloaj detektora plina za vrijeme eksperimenta

Figure 11 Position of the gas detectors in the course of the experiment
Eksperiment je organiziran tako da je isputanje plina The experiment was organized in the way that the
istovremeno snimano specijalnom, vrlo osjetljivom gas release was screened by special, very sensitive
infracrvenom (IC) kamerom za prepoznavanje Infra Red camera for detection of gas leaks and a
proputanja plina i obinom digitalnom kamerom. Dvije regular digital camera. Two persons with hand held
osobe s runim detektorima plina bile su pozicionirane u gas detectors were positioned in the area of release,
zoni isputanja, jedna niz struju u osi mlaza, a druga po one downstream in the jet axes and the other sideways
strani (vidi sliku 11.). (see Figure 11).
Tako je mlaz/oblak bio istovremeno definiran s tri Thus the jet/cloud was defined simultaneously by
razliita sredstva prepoznavanja. U tom smislu rijeima three different means of detection. In that sense the
"mjerljiv" i "vidljiv" dana su sljedea znaenja: mjerljiv - words "detectable" and "visible" are given the
misli se detektorom plina, a vidljiv - misli se kroz okular following meaning: detectable-means by gas detector
IC kamere. S obzirom da su detektori plina tvorniki and visible-means by IR camera. Since the industrial
podeeni da alarmiraju kod 20% DGE, osjetljivost gas detectors are factory set to trigger at 20% of LEL,
mjerenja je ograniena. Slijedom toga eksperimentalna je the sensitivity of the measuring is limited. So, the
metoda prilagoena ograniavajuim okolnostima. experimantal method was adjusted to the limiting
Nakon to se mlaz isputanja stabilizirao, osoba 1 circumstances. After the release jet had stabilized, the
pozicionirana u osi mlaza poela se kretati nasuprot person 1 positioned in the jet axis started to move
mlazu s odreene poetne toke na sigurnoj udaljenosti. upstream from the certain initial point at the safe
Trenutak u kojem je detektor plina alarmirao, bio je distance. The moment the gas detector alarmed was
signal da se prestane pribliavati izvoru isputanja. the signal to stop moving closer towards the source of
Nakon to se koncentracija koliko toliko stabilizirala na the release. After the concentration had stabilized at
zaslonu detektora, osoba se poela kretati u suprotnom the gas detector display, the person started moving in
smjeru, tj. niz struju, sve dok detektor ne bi prestao the opposite direction, i.e. downstream until the gas
prikazivati postotke DGE. Na taj nain bio je priblino detector stopped displaying percentages of LEL. In this
odreen mjerljivi doseg mlaza. way the detectable extent of the jet was approximately
Istovremenim IC snimanjem mogli smo usporediti tzv. established. By simultaneous IR screening we could
mjerljivi i tzv. vidljivi doseg. ini se da je IC kamera compare the so called detectable and so called visible
osjetljivija od detektora plina. Mogue je vidjeti extent. It appeared that the IR camera is more sensitive
zanemarive koncentracije plina niz struju. Vizualni je than the gas detectors. It is possible to see negligible
aspekt takav da se plin pojavljuje kao crni do bijeli dim concentration of the gas downstream. The visual effect

poprimajui sve nijanse sivog dok se giba od izvora is such that the gas appears as a black to white smoke
isputanja (vidi slike 19., 21., 23., 25. i 27.). to je dim taking all the shades of gray while flowing
tamniji, to je koncentracija via i obrnuto. U stvari, downstream (see Figures 19, 21, 23, 25 & 27). The
kamera registrira podruja niih temperatura kao tamna, a darker the smoke the higher the concentration.
ta su upravo ona blizu izvora isputanja zbog Actually, the camera registers the areas with lower
pothlaivanja plina uslijed Joule-Thomsonova efekta. temperatures as dark areas which are exactly those
Valja rei da je isputanje plina kroz velike otvore, kao near the source of the release because the gas cools
npr. 2,0, u svakom sluaju vidljivo i golim okom uslijed down due to Joule-Thomson effect. It has to be said
obilne kondenzacije i stvaranja aerosola tijekom that the gas release through the large openings like e.g.
istjecanja. Naravno, IC kamera "vidi " znatno dalje niz 2,0, is visible anyway due to abundant condensation
struju i stoga registrira razvoj oblaka vrlo precizno. Moe and aerosol formation in the course of release. Of
se takoer pretpostaviti da su molekule plina prisutne ak course, the IR camera sees much further
izvan polja osjetljivosti kamere zbog postepena downstream and thus registers the development of the
izjednaavanja temperature plina s ambijentalnom cloud very precisely. It may also be assumed that
temperaturom. To je posebno vano jer je udaljeni kraj molecules of the gas are present even beyond the
oblaka, koji je inae nevidljiv golim okom, podloan sensitivity field of the camera due to the gradual
atmosferskoj nestabilnosti i giba se u svim smjerovima equalizing with the ambient temperature. It is
ovisno o trenutnu smjeru vjetra. especially important because the far end of the cloud,
Nakon to je doseg utvren, osoba 1 kretala se polako which is otherwise invisible, appears highly
prema izvoru isputanja da ustanovi brzinu kojom susceptible to atmospheric instability and moves in all
koncentracija raste. U svim pokusima koncentracija je directions depending on the momentaneous wind
rasla naglo, gotovo trenutano nakon to bi detektor direction. After the extent had been established, the
poeo alarmirati prvi put. Detektori plina imaju postotnu person 1 moved slowly closer to the source of the
kalibraciju s maksimalnim prikazom od 100%. To nije release to establish the rate at which the concentration
stvarna koncentracija od 100% nego DGE. S ovim tipom had been increasing. In all the experiments the
detektora plina ne moemo registrirati stvarnu concentration increased sharply, almost
koncentraciju jednom kad je postignuta DGE. To je instantaneously once the detector had alarmed for the
svakako bilo ogranienje za eksperiment. Moemo samo first time. The gas detectors have the percentage
pretpostaviti da su podruja "crnoga dima " ujedno calibration with the display of max 100%. This is not
podruja s koncentracijom 100% ili sasvim blizu te the 100% concentration but actually LEL. With this
vrijednosti. type of gas detectors we cannot register the real
U isto vrijeme, osoba 2 s drugim detektorom plina concentration once it has reached LEL. This was
kretala se okomito prema osi mlaza. Poetni je poloaj certainly a limitation to the experiments. We can just
utvren na aksijalnoj udaljenosti od priblino 1000 assume that the "black smoke" areas of the jet are the
promjera otvora i na priblino 450 u odnosu na os mlaza areas of 100% to near 100% concentarations.
(vidi sliku 11.). U pravilu, detektor plina nije alarmirao At the same time, the person 2 with the second gas
na tom poetnom poloaju, ak ni nakon duljeg vremena. detector moved perpendicular towards the jet axis. The
Tek nakon to bi se osoba primakla na priblino 200, initial position was established at the axial distance of
detektor bi poeo alarmirati. Tada bi koncentracija approximately 1000 diameters of the release opening
porasla na 100% DGE gotovo trenutano. Prilikom and at the angle of approximately 450 to the jet axis
kretanja paralelno s osi mlaza od poetna poloaja niz (see Figure 11). As a rule, the gas detector did not
struju detektor je reagirao razliito, ovisno o alarm at this initial position even after considerable
ambijentalnim uvjetima. to je detektor bio udaljeniji od time. Only after the person moved closer, at
izvora isputanja, to je njegova reakcija bila manje approximately 200, the detector started alarming. Then
predvidljiva. the concentration increased to 100% of LEL almost
Openito, na udaljenom kraju mlaza, koncentracije instantaneously. When moving parallel downstream
fluktuiraju ovisno o brzini i jakosti vjetra, pa je prosjenu from the initial position the gas detector reacted
koncentraciju preko itavog presjeka gotovo nemogue differently depending on the ambient conditions. The
utvrditi. more distant the gas detector was positioned
downstream the more unpredictable was it's reaction.
Generally, at the far end of the jet, the
concentrations fluctuate depending on the wind speed
and direction and an average concentration across the
cross section is almost impossible to establish.

GASFINDIR IR CAMERA
Slika 12. IC kamera za raspoznavanje proputanja plina

Figure 12 IR camera for detection of gas leaks
Slika 13. Pogonski atmosferski ispust za rastereivanje sustava Slika 14. Podupiranje ispusta zbog svladavanja
plinskoga podizanja (otvor 2) reaktivne sile mlaza
Figure 13 Blowdown field vent for relief of the gas lift system (2 in Figure 14 Supporting of the vent to sustain
opening) the reactive force of the jet
Slika 16. Priprema mlaznica razliite veliine koje e biti

Slika 15. Priprema otvora isputanja kao navojnog primijenjene na otvoru isputanja ispod manometra
T-komada ispod pogonskog manometra
Figure 16 Preparation of various size orifices to be applied at the
Figure 15 Preparation of the release opening as opening below the pressure indicator
T-pipe threaded fitting below field pressure indicator

TABLICA I. - SNIMANJE KONTROLIRANOG ISPUTANJA PLINA IZ SUSTAVA PLINSKOG PODIZANJA

NA NAFTNOM POLJU "STRUEC, HRVATSKA
TABLE I - SCREENING OF CONTROLLED GAS RELEASE FROM THE GAS LIFT SYSTEM
OF OIL FIELD "STRUEC", CROATIA
Ambient conditions Flammable gas Release conditions
(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10) (11) (12) (13) (14) (15) (16)
Test Date Wea ther Tempe Press Humi Wind Flammable Press Tempe Orifice Orifice Release direc Dura Detect Visi
No. and description rature ure dity speed/ direc gas ure rature heigth tion/ type of tion able* ble**
hour tion composition dia. above release extent extent
(0C) (hPa) (%) (barg) (0C) ground (s)
(mm) (m) (m)
(m)
0,85 to 2,05 wet natural

16.06.
m/s gas, ~80%
2011 horizon tal
1 Sunny 28,8 1004,7 45,3 parallel to CH4 30 23 50,8 1,6 ~66 ~40 ~50
10.00 /free jet
release M = 20 kg/
am
dwstream kmol
0,85 to 2,05
horizon tal
16.06. m/s
/impinged on
2011 parallel to M = 20 kg/
2 Sunny 29,3 1004,7 45,0 30 23 50,8 1,6 a 5 m distant ~70 ~20 ~25
11.00 release kmol
vertical
am down
plate***
stream
1,30 to 2,95
16.06. m/s
2011 600 to M = 20 kg/ Horizon tal
3 Sunny 27,4 1004,7 45,3 30 23 12,7 1,1 ~330 ~12 ~17
0.30 release kmol /free jet
pm down
stream
1,30 to 2,95
16.06. m/s
4 Sunny 27,4 1004,7 45,3 30 23 4,0 1,1 ~420 ~6,5 ~11
pm down
stream
0,74 to 1,82
21.06. m/s
5 Sunny 20,9 1007,4 49,3 30 23 12,7 1,1 ~540 ~12 ~17
am down
stream
0,74 to 1,82
21.06. m/s
6 Sunny 21,2 1007,4 49,3 30 23 4,0 1,1 ~480 ~6,0 ~11
am down
stream
0,74 to 1,82
21.06. m/s
7 Sunny 21,6 1007,4 49,0 30 23 2,0 1,1 ~420 ~2,0 ~3,0
am down
stream
Notes:
The different colors applied for the rows refer to the different groups of tests,
The gas had been released under constant pressure from the vents of the gas lift system,
Duration of the release was enough for the gas cloud to stabilize,
The terrain at the vents is slightly sloped down the release direction (appr. 5%),
* Detectable: means detectable by the gas detector at 20% LEL,
** Visible: means visible through the lens of the camera,
*** Vertical plate is an artificial vertical wooden panel of dimensions B x H = 0,8 x 3,0 m supported to withstand the pressure blast.
Instruments used:
GasFindIR camera with screen filter for hydrocarbons,
Regular digital camera,
Digital hand held anemometer with sensors for wind speed & ambient temperature, pressure and humidity,
Field hand held gas detectors for methane set to alarm at 20% LEL and displaying from 0 to 100% LEL (pcs 2).
Personnel engaged:
Certified IR camera operator (1),
Field test coordinators (2),
Instrumentalist (1),
Mechanics (2),
Firemen (1).

TABLICA II. - POTVRIVANJE REZULTATA DOBIVENIH IZRAUNOM

TABLE II - VALIDATION OF THE RESULTS OBTAINED BY CALCULATION
Group 1 Group 2 Group 3
No. of experiment 1 2 3 4 5 6 7
r0 (mm)
25,4 25,4 6,35 2,0 6,35 2,0 1,0
orifice radius
S (mm2)
2026 2026 127 12,6 127 12,6 3,14
orifice cross section
rs (mm) pseudo source radius 100 100 25 7,9 25 7,9 3,9
v (m/s)
1,45 1,45 2,12 2,12 1,28 1,28 1,28
average wind speed
0 0 0 0
parallel to the parallel to the ~60 to the ~60 to the ~60 to the ~60 to the ~600 to the
wind direction release release release release release release release
downstream downstream downstream downstream downstream downstream downstream
v (m/s)
1,45 1,45 1,06 1,06 0,74 0,74 0,74
average wind speed axial
Ta (K)
301,8 302,3 300,4 300,4 293,9 294,2 294,6
ambient temperature
(dG/dt)max (kg/s) 8,78 8,78 0,56 0,055 0,56 0,055 0,014
Lcrit (m)
47,4 NA 11,8 3,73 11,8 3,73 1,87
calculated by equation 2.5
Lcrit (m)
40,0 NA 12,0 6,5 12,0 6,0 2,0
measured (field experiment)
Vz (m3)
14322 NA 369 11,4 633 19,5 2,5
calculated by equation 1.4
Vz (m3)
24068 NA 371 11,7 371 11,7 1,48
calc. by equations 2.5 & 2.8
Vz (m3)
12401 NA 391 62 391 49 1,81
calc. upon measured Lcrit & 2.8
Vz (m3)
7247 NA 460 45 450 44,3 11,3
IEC 60079-10-1: Ed 1.0
Slika 17. Specifian kritini doseg i Vz u odnosu na polumjer otvora isputanja

Figure 17 Critical Extent and Vz vs. Radius of the Release Opening
1/ 2
p
2 ,5 r0
pa
Lcrit (m) (2.5)
2 p 1 / 2
X crit 1 a
p

V z 0 ,226 Lcrit 3 ( m 3 ) (2.8)

3/ 2
( dG / dt )max
Vz ( m3 ) (1.4)
k LELm v

Slika 18. Isputanje plina zabiljeeno obinom digitalnom kamerom Slika 19. Isputanje plina zabiljeeno IC kamerom
(poetni stupanj razvoja mlaza) (poetni stupanj razvoja mlaz
Figure 18 Release of the gas through lens of the ordinary camera Figure 19 Release of the gas through lens of the IR camera
(initial stage of the jet development) (initial stage of the jet development)
Slika 20. Isputanje plina zabiljeeno obinom digitalnom kamerom

Slika 21. Isputanje plina zabiljeeno IC kamerom
(potpuno razvijen slobodni mlaz)
(potpuno razvijen slobodni mlaz)
Figure 20 Release of the gas through lens of the ordinary camera
(fully developed free jet) Figure 21 Release of the gas through lens of the IR camera
(fully developed free jet)

(potpuno razvijen odbijeni mlaz) Slika 23. Isputanje plina zabiljeeno IC kamerom
(potpuno razvijen odbijeni mlaz)
(fully developed impinged jet) Figure 23 Release of the gas through lens of the ordinary camera
(fully developed impinged jet)


(mlaz kroz mlaznicu od ) Slika 25. Isputanje plina zabiljeeno IC kamerom
(potpuno razvijen mlaz kroz mlaznicu od ")
(jet at the orifice) Figure 25 Release of the gas through lens of the IR camera
(fully developed through the orifice)

(mlaz kroz mlaznicu od 4,0 mm) Slika 27. Isputanje plina zabiljeeno IC kamerom
(mlaz kroz mlaznicu od 4,0 mm)
Figure 26 Release of the gas through lens of the ordinary
camera jet at the 4,0 mm orifice) Figure 27 Release of the gas through lens of the IR camera
(fully developed through the 4,0 mm orifice)
Slike ispitivanja u pogonskim uvjetima i rezultati The images of the field testing and the results
prikazani u tablicama I. i II. upuuju na sljedee displayed in TABLES I & II lead to the following
zakljuke: conclusions:
a) Vidljivost velikih isputanja (kroz otvor od 2) a) The visibility of large releases (through 2
gotovo je ista s obinom kao i s IC kamerom jer orifice) is almost the same with the ordinary as
uinci pothlaivanja i formiranje aerosola ine with the IR camera because the cooling effects
plin vidljivim. and formation of aerosol makes the gas visible.
b) Prednost IC kamere dolazi do izraaja kod b) The advantage of IR camera comes into play at
srednjih i malih isputanja kada je plin gotovo medium to small releases when the gas is
nevidljiv golim okom osim u neposrednoj blizini virtually invisible except at the very proximity
izvora isputanja. of the release orifice.
c) Izmjerene se vrijednosti openito dobro c) The values generally comply well with the
podudaraju s teoretskim rezultatima dobivenim theoretical results obtained by the equations set
prethodnim jednadbama. ak i tamo gdje forth. Even where the compliance is not perfect,
podudaranje nije potpuno, ono u najmanju ruku it is at least maintained at the level of order of
Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-24

ostaje unutar reda veliine. magnitude.

d) Stupanj podudaranja gotovo je potpun u nekim d) The level of compliance is almost perfect in
sluajevima, a u nekima ba i ne. Pretpostavlja se some cases and in some cases not quite so. It
da je to zbog utjecaja vjetra na udaljenu kraju may be due to influence of wind at the far end
mlaza zbog ega tamo detektori prikazuju nestalne of the jet what makes the detectors to display
brojane vrijednosti. Treba uzeti u obzir da vjetar erratic numbers. It has to be taken into account
rijetko ima stalnu brzinu, pa prosjene brzine that wind rarely has a constant speed, so the
vjetra u tabelama valja uzeti s velikim oprezom. average speeds quoted in the tables must be
e) Priroda dvije jednadbe za Vz je razliita. Dok taken with great care.
jednadba (1.4) ima brzinu vjetra kao varijablu, e) The nature of the two equations for Vz is
jednadba (2.8) izvedena iz (2.5) nije uvjetovana different. While the equation 1.4 has wind speed
brzinom vjetra. To takoer moe doprinositi as a variable, the equation 2.8 derived from 2.5
odstupanju rezultata, posebno u sluajevima is not influenced by wind speed. That may also
umjerenih do visokih brzina. contribute to the variation of the results,
f) Postoji takoer mogu sluaj nulte aksijalne especially in the cases of moderate to high wind
brzine vjetra kada bi rezultati za jednadbu (1.4) speeds.
postali beskonani. Oigledno je da se ta f) There is also the possible case of axial wind
jednadba mora koristiti pri barem nekakvoj speed being zero and then the results for the
atmosferskoj nestabilnosti, inae jednadba equation 1.4 would appear as infinite. It is
kontinuiteta ne bi funkcionirala. Zbog toga je obvious that this equation must operate with at
poeljno koristiti raunalno modeliranje da bi se least some kind of atmospheric instability
dobila tonija priblienja. otherwise Continuity Equation would not work.
g) Rezultati za Vz dobiveni jednadbama u normi su This is why CFD modelling should come to
sasvim oekivano preveliki za mala isputanja, a help to deliver more accurate approximations.
premali za velika isputanja. g) The results for Vz obtained by current equations
h) Jednadba (1.4) najprikladnije je sredstvo za set in the standard are quite expectedly
procjenu Vz. Meutim, poeljno je da se overlarge for small releases and too small for
koeficijent odredi raunalnim modeliranjem large releases.
(CFD) pretpostavljajui da on moe poprimiti h) The equation 1.4 is the most appropriate means
razliite vrijednosti za razliite scenarije to estimate Vz. However, coefficient should
isputanja. U svakom sluaju, predloena preferably be determined tgrough CFD
vrijednost 0,74 dobro je priblienje za prvu ruku. modelling assuming that it may take different
i) Ovim se pristupom dobivaju kvalitetniji rezultati values for different release scenarios. Anyway,
u odnosu na pristup iz sadanjega izdanja norme. the value of 0,74 proposed in this paper is a
No, za to su potrebni i kvalitetniji ulazni podaci, good, first hand approximation.
npr. o svojstvima zapaljivih tvari koje se i) This approach delivers more realistic results in
isputaju. To ponekad kod nekih realnih zapaljivih comparison with current approach in the
tvari, primjerice u rafinerijama, nije nimalo standard. However, more reliable input data are
jednostavno. Ove se analize uglavnom odnose na needed, e.g. regarding properties of the released
zemni plin ili eventualno druge plinove koji se flammable substances. This is sometimes not so
slino ponaaju (priblino sline relativne gustoe simple by some real flamable substances, e.g.
i koji se ponaaju kao idealni plinovi) te su i those in raphinery processes. The analysis in
ogranienja vea u odnosu na dosadanji pristup. this text are mainly related to natural gas and
some other gases that behave similarly (gases
with approximately same relative density which
behave like ideal gases), so that the limitations
are greater than with the current approach in the
standard.

LITERATURA / BIBLIOGRAPHY:
[1] Norma IEC 60079-10-1
[2] N. J. J. Marinovi, Protueksplozijska zatita za eksplozivnu
atmosferu, 2. izmijenjeno i proireno izdanje (2005.)
[3] P. Peri, Classification of hazardous areas and determination of the
extent of hazard zones around individual point sources of release in
open (A proposal for modification of Standard HRN EN 60079-10),
S-Bulletin, No 1-2 (2001.)
[4] R. P. Cleaver, R E Britter, A workbook approach to estimating the
flammable volume produced by a gas release, FABIG Newslette,
Issue 30, R416 (2001.)
[5] M. G. Cooper, A model for jet dispersion in congested environment,
Contract research report for HSE, RR 396 (2001.)
[6] P. Peri, Classification of hazardous areas-An approach to open air
situations, Presentation at the Congress on Electrical Installations in
Explosive Atmospheres, Sao Paulo, 2008.
[7] M. J. Ivings, S. Clarke, S. E. Gant, B. Fletcher, A. Heather, D. J.
Pocock, D. K. Pritchard, R. Santon, C. J. Saunders, Area classification
for secondary releases from low presure natural gas systems, Prepared
by Health and Safety Laboratory, RR 630 (2008.)
[8] W. Winters, W. Houf, Results from an analytical investigation of
small scale releases from liquid hydrogen storage systems,
International Journal of Hydrogen Energy (2010.)
[9] D. M. Webber, M. J. Ivings, R. C. Santon, Ventilation theory and
dispersion modelling applied to hazardous area classification; Journal
of Loss prevention in the Process Industries, 2011.
[10] J. Yu, H. Hillamo, T. Sarjovaara, T. Hulkkonen, O. Kaario, M. Larmi,
Experimental investigation on low pressure gas jet characteristics by
tracer-based PLIF technique, Prepared for Scandinavian-Nordic
Section of the Combustion Institute
Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-24

Darko Rac: Sustav upravljanja kvalitetom kod radova popravka, instaliranja... (b1 b7)
Keywords Quality, management systems, repair, installation,

Sustav upravljanja kvalitetom kod maintenance, explosion protection, European and Croatian
radova popravka, instaliranja i regulations, technical supervision.
odravanja Ex-opreme
I. UVOD
Quality management system Radi osiguranja jedinstvena europskoga trita
in repairs, installation and razvilo se europsko tehniko zakonodavstvo koje se
temelji na usvajanju najvanijih zahtjeva sigurnosti i
maintenance of Ex-equipment koje direktivama (smjernicama) osigurava zatitu
ivota i zdravlja ljudi te zatitu okolia.
Mr. sc. Darko Rac, dipl. ing. el.
Europski parlament i savjet Europske unije na
Ex-Agencija, Batijanova bb, Zagreb prijedlog Savjetodavnog odbora za sigurnost, radnu
e-mail: d.rac@ex-agencija.hr
higijenu i zdravstvenu zatitu na radnom mjestu izdali
Saetak Prema Pravilniku o najmanjim zahtjevima sigurnosti su 16.12.1999. godine direktivu br. 1999/92/EC
i zatite zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju ("ATEX 118a") na osnovu lanka 137. (stari lanak
postrojenja, opreme, instalacija i ureaja u prostorima 118a) ugovora o osnivanju Europske unije. Direktiva
ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN RH br. 39/06 i odreuje minimalne zahtjeve za poboljanje
106/07) korisnik proizvoda mora osigurati da proizvodi u
prostoru ugroenom eksplozivnom atmosferom budu
zdravstvene zatite i sigurnosti zaposlenih
odgovarajue instalirani, odravani, a po potrebi i popravljani (posloprimaca), koji mogu biti ugroeni eksplozivnom
da bi se odrala zahtjevana razina sigurnosti od eksplozija atmosferom.
eksplozivne atmosfere u odnosu na zaposleno osoblje i okoli.
Da bi se postiglo tehniko usklaivanje s europskim
Popravak, instaliranje i odravanje Ex-opreme vani su
elementi sigurnosti i zato tvrtke ili obrtnike radionice koje se zakonodavstvom europska direktiva za eksplozivnu
bave navedenim aktivnostima, moraju ispunjavati odreene atmosferu (ATEX 1999/92/EC) prenesena je u hrvatski
zahtjeve. Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite
zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja,
Temeljni je zahtjev osigurati kvalitetu rada i sljedivosti svih
radova tako da se prilikom tehnikoga nadgledanja uz norme iz opreme, instalacija i ureaja u prostorima ugroenima
podruja protueksplozijske zatite koristi i norma HRN EN eksplozivnom atmosferom, "Narodne novine"
ISO 9001: Sustav upravljanja kvalitetom. Republike Hrvatske br. 39/06 i 106/07 te je na taj nain
definirana odgovornost i nadlenost u sustavu mjera
lanak upuuje na najvanije elemente koji se moraju
zadovoljiti prilikom tehnikoga nadgledanja aktivnosti
zatite ivota i zdravlja ljudi te zatite okolia od
popravka, instaliranja i odravanja. eksplozije za prostore ugroene eksplozivnom
atmosferom u Hrvatskoj.
Kljune rijei Kvaliteta, sustavi upravljanja, popravak,
instaliranje, odravanje, protueksplozijska zatita, europska i
ATEX direktiva 94/9/EC prenesena je u hrvatski
hrvatska regulativa, tehniko nadgledanje. Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima
namijenjenima za uporabu u prostorima ugroenima
Summary According to the Regulations on Minimum eksplozivnom atmosferom, "Narodne novine"
Requirements for Improving the Safety and Health Protection Republike Hrvatske br. 34/10, s kojim je regulirana
of Workers and Technical Supervision of Plants, Equipment,
Installations and Apparatus in Areas at Risk of Explosive proizvodnja i certifikacija opreme, a prema Pravilniku
Atmospheres, ("Official Gazette" No. 39/06 and 106/07), the br. 39/06 i 106/07 donesenom prema lanku 12. stavak
product user must insure that products in areas at risk of 1. Zakona o zatiti na radu ("Narodne novine", br.
explosive atmospheres are appropriately installed, maintained 59/96, 94/96 i 114/03), lanku 31. stavak 3. Zakona o
and repaired as needed, in order to maintain the required level
of safety from explosions where personnel and the environment
energiji ("Narodne novine", br. 68/01 i 177/04) i
are concerned. Repair, installation and maintenance of Ex lanku 53., stavak 2. Zakona o zatiti od poara
equipment are important elements of safety and therefore ("Narodne novine", br. 58/93 i 33/05), regulirani su
companies and workshops that engage in these activities must minimalni zahtjevi sigurnosti i zatite zdravlja radnika
meet certain requirements. te tehniko nadgledanje postrojenja, opreme, instalacija
An essential requirement is to insure quality work and i ureaja u prostorima ugroenima eksplozivnom
trackability of all activities, so that during technical supervision atmosferom.
standard HRN EN ISO 9001: Quality Management System is
used along with other standards in the field of explosion
Popravak, instaliranje i odravanje Ex-opreme vani
protection.
su elementi sigurnosti u prostorima ugroenim
This paper specifies the most important requirements that must eksplozivnom atmosferom i zato tvrtke ili obrtnike
be fulfilled during technical supervision of repair, installation radionice koje se bave navedenim aktivnostima moraju
and maintenance activities. ispunjavati odreene zahtjeve.

Prema Pravilniku br. 34/10 proizvode namijenjene utvrditi da su zamjenjeni dijelovi pravilnog tipa i
eksplozivnoj atmosferi moraju izraivati za to nazivnih podataka. Nakon dovrena instaliranja prvi
osposobljeni proizvoai, a prema Pravilniku br. 39/06 pregled ureaja i instalacije mora biti proveden u
i 106/07 korisnik proizvoda mora osigurati da ti skladu s
proizvodi budu odgovarajue instalirani, odravani, a HRN EN 60079-17.
po potrebi i popravljani da bi se odrala zahtijevana Odreenjem zona opasnosti klasificiramo prostor u
razina sigurnosti od eksplozija eksplozivne atmosfere u kojemu moe doi do pojave eksplozivne atmosfere sa
odnosu na zaposleno osoblje i okoli. svrhom definiranja zahtjeva za elektrine ureaja i
Pravilnici su pisani openito, tj. oni ne razrauju sve instalacije koji se koriste u tim prostorima.
detalje u prostoru ugroenom eksplozivnom Klasifikacija se temelji na tehnolokim elementima
atmosferom. procesa. Da bi se dijelovi postrojenja klasificirali u
Zato je osim implementacije europskih direktiva u zone analizom treba procjeniti vjerojatnost pojave
hrvatsko zakonodavstvo Europska unija, a i Svjetska eksplozivne atmosfere u skladu s definicijama zona.
trgovinska organizacija postavila zahtjev Republici Postoji nekoliko vrsta protueksplozijske zatite za
Hrvatskoj o prihvaanju europskih i meunarodnih elektrine ureaje u ugroenim prostorima (sukladno
normi. HRN EN 60079-0). Norma HRN EN 60079-14 daje
posebne zahtjeve za projektiranje, odabir i izvoenje
II. NORME ZA ELEKTRINE UREAJE I elektrinih instalacija u zonama opasnosti.
INSTALACIJE U UGROENOME PROSTORU
Zahtjevi norme HRN EN 60079-14 dodatni su
Kod uporabe elektrinih ureaja u prostorima zahtjevima traenim za instalacije u neugroenim
ugroenima eksplozivnom atmosferom uz norme koje prostorima (npr. odreeno nizom HRN 60364).
propisuju zahtjeve za konstrukciju, pravilan odabir Ova se norma primjenjuje na svu elektrinu opremu
opreme za odgovarajue zone opasnosti, ispitivanje i ukljuujui nepominu, pominu i runo prenosivu i
odravanje ureaja, postoje i norme koje odreuju osobnu opremu te na instalacije, trajne ili privremene.
projektiranje, izvoenje, odravanje i ispitivanje Norma se ne primjenjuje na elektrine instalacije u
elektrinih instalacija. rudnicima u kojima se moe pojaviti zapaljivi plin.
Kao najznaajnije hrvatske norme, koje obrauju
problematiku elektrinih instalacija u prostorima B. Openito o normi HRN EN 60079-17
ugroenima eksplozivnom atmosferom, mogu se Elektrini ureaji i instalacije u prostorima
navesti: ugroenim eksplozivnom atmosferom ne smiju postati
HRN EN 60079-14 - projektiranje i izvoenje izvor paljenja. Da bi se to osiguralo, treba se izmeu
elektrine instalacije u ugroenome prostoru, ostalog uvaavati zahtjeve instalacijske norme HRN
HRN EN 60079-17 - pregledi i odravanje EN 60079-14 "Elektrine instalacije u ugroenom
elektrinih instalacija u eksplozivnoj atmosferi, prostoru ". Kako bi se osiguralo nepostojanje izvora
HRN EN 60079-19 - popravak, obnova i pregradnja paljenja kod stavljanja postrojenja u pogon i da bi se to
elektrinih ureaja za eksplozivnu atmosferu. odralo za vrijeme cjelokupnog vijeka trajanja
postrojenja, norma HRN EN 60079-17 zahtjeva da se
A. Openito o normi HRN EN 60079-14 postrojenja prije i nakon putanja u pogon redovito
periodiki ispituju.
Za projektiranje, odabir i izvoenje elektrinih
instalacija u ugroenim prostorima temeljna je norma Elektrine instalacije u prostorima ugroenim
IEC 60079-14 koju je IEC objavio 1996. godine kao eksplozivnom atmosferom imaju posebne znaajke
drugo izdanje, a koja je iste godine prihvaena i kao koje ih ine prikladnim za rad u takvim prostorima.
europska norma EN 60079-14. Zbog sigurnosnih razloga osobito je vano da se,
tijekom cijelog vijeka trajanja takvih instalacija, sauva
2002. godine objavljeno je tree, a 2008. godine i
integritet tih posebnih svojstava, stoga je obvezno
etvrto IEC (EN) izdanje koje je prihvaeno kao
provoditi poetni pregled prije prvog putanja
hrvatska norma 2009. godine.
instalacije u pogon te:
Ova norma sadri zahtjeve za projektiranje, odabir i
izvoenje elektrinih instalacija u eksplozivnoj a) redovite periodike preglede, ili
atmosferi. b) stalni nadzor kvalificiranog osoblja sukladno
Elektrine instalacije u ugroenom prostoru moraju zahtjevima norme.
takoer udovoljavati zahtjevima za instalacije u Ova je norma namjenjena korisnicima opreme i
neugroenom prostoru. Ureaji moraju biti instalirani instalacija te obuhvaa imbenike koji su izravno
prema njihovoj dokumentaciji. Paljivo se mora povezani s pregledom i odravanjem elektrinih

instalacija samo unutar ugroenih prostora, gdje postoji III. TEHNIKO NADGLEDANJE INSTALIRANJA
opasnost povezana s zapaljivim plinovima, parama, Ex-OPREME
maglicama, prainom, vlakancima ili pahuljama. Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite
Ova je norma primjenjiva u situacijama kada postoji zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja,
opasnost od eksplozivnog plina ili oblaka praine u opreme, instalacija i ureaja u prostorima ugroenim
zraku ili slojeva zapaljive praine pod normalnim eksplozivnom atmosferom, "Narodne novine "
atmosferskim uvjetima. Republike Hrvatske br. 39/06 i 106/07, prilog IV,
propisuje tehniko nadgledanje instaliranja
C. Openito o normi HRN EN 60079-19
protueksplozijski zatiene opreme (Ex-opreme).
Norma daje ope zahtjeve za popravak i obnavljanje Instaliranje Ex-opreme mogu obavljati poduzea ili
opreme te uputstva, u osnovi tehnike prirode, za obrtnike radionice, koja su za taj posao registrirana po
praktino odravanje sigurnosti i zahtijevanih svojstava Zakonu o trgovakim drutvima ili Zakonu o obrtu te
popravljene certificirane opreme namijenjene za ako ispunjavaju uvjete osposobljenosti za obavljanje
uporabu u eksplozivnoj atmosferi. tih poslova to se dokazuje pozitivnim tehnikim
Ukoliko se koriste tehnike popravljanja koje nisu u nalazom za aktivnosti instaliranja.
skladu s ovom normom, mora se provesti procjena od Za ocjenu udovoljavanja zahtjevima Pravilnika
strane proizvoaa i/ili certifikacijske ustanove, kako koriste se usklaene hrvatske norme koje su identine
bi se odobrila uporaba te opreme u potencijalno usklaenim europskim normama (HRN EN 60079-14 i
eksplozivnoj atmosferi. HRN HD 60364-6).
Tvrtka za popravak mora imati sustav upravljanja Tehniko nadgledanje aktivnosti instaliranja koje
kvalitetom koji je u skladu s ISO 9000 serijom normi. provodi Ex-Agencija sastoji se od pregleda
Tvrtka mora imenovati osobu ("Odgovorna osoba") dokumentacije i ocjene aktivnosti sustava instaliranja u
iz upravljake pozicije unutar organizacije, koja e prostorijama poduzea za instaliranje te otklanjanja
prihvatiti odgovornost da popravljena oprema svih utvrenih nesukladnosti.
udovoljava zahtjevima certifikacije prema ugovoru s
korisnikom. Tako imenovana osoba mora imati A. Postupak
dovoljno radnog iskustva u primjeni odgovarajuih Za pokretanje postupka tehnikog nadgledanja
normi iz protueksplozijske zatite te mora dobro poduzee mora podnijeti pisani zahtjev Ex-Agenciji.
poznavati zahtjeve norme. Ex-Agencija zaprima zahtjev i alje zahtjevatelju
Tvrtka za popravak mora raspolagati prikladnim ponudu. Zahtjevatelj ponudu potvruje narudbom.
prostorom za provedbu aktivnosti popravka i obnove, Ex-Agencija e potvrditi zaprimanje narudbe i
kao i svom potrebnom opremom i obuenim pokretanje postupka.
izvriteljima i iskustvom u provedbi zadanih aktivnosti, Tehniko nadgledanje aktivnosti instaliranja
uzimajui u obzir vrstu zatite. obavljaju struni predstavnici Ex-Agencije koji
Tvrtka za popravak mora provesti ocjenu stanja ocjenjuju predvienu tehniku dokumentaciju i sustav
opreme za koju se trai popravak, sloiti se s kvalitete instaliranja.
korisnikom o oekivanom stanju opreme u odnosu na Da bi se moglo provesti tehniko nadgledanje
certifikat nakon popravka i o opsegu aktivnosti koje instaliranja (TN-IN) potrebno je pripremiti
namjerava provesti na opremi. Eventualni izostanak odgovarajuu dokumentaciju (Ex-prirunik kvalitete
nekog ispitivanja koji je propisan normom i za koji je instaliranja).
razumno pretpostaviti da ga korisnik oekuje, trebalo Ex-prirunik kvalitete temeljni je dokument koji se
bi navesti. Ocjena mora biti dokumentirana i mora se sastoji od sljedeih poglavlja:
pozivati na odreena poglavlja norme i mora biti
sastavni dio izvjea o obavljenim aktivnostima koje se - Opi dio
predaje korisniku. Takvu ocjenu treba provesti - Operativni postupci
odgovorna osoba uz podrku odgovarajuih izvritelja. - Radne upute
Odgovorna osoba mora provoditi ocjenu iskljuivo za - Zapisi
onu vrstu protueksplozijske zatite za koju je dokazala U opem dijelu prirunika daje se opis tvrtke
svoju kompetenciju. (djelatnost, podruje rada), politika tvrtke s obzirom na
Tvrtka za popravak mora imati postupnik i sustav za instaliranje opreme namijenjene prostorima
provoenje aktivnosti popravka na lokacijama izvan ugroenima eksplozivnom atmosferom, ciljevi
svoje radionice, kada se tako zahtjeva. kvalitete u odnosu na aktivnost instaliranja opreme sa
specifinostima koje zahtijevaju Ex-ureaji i
instalacije, organizacija tvrtke (organogram tvrtke)

koja se neposredno odnosi na instaliranje, strunost i instalacija, ispitivanje el. instalacija, instaliranje
kvalifikacija osoblja za radna mjesta o kojima ovisi Exd uvodnica, instaliranje grijaih kabela),
instaliranje (potrebne kvalifikacije kao i potrebne - odgovornost uprave za politiku i ciljeve kvalitete,
specijalizacije posebno u odnosu na protueksplozijsku - nadzor procesa unutar organizacije, provedbu
zatitu i razinu specijalistikih znanja, odnosno unutarnjih prosudbi i upravinih ocjena sustava
seminara za protueksplozijsku zatitu) i sl. kvalitete,
Drugi dio prirunika (operativni postupci) opisuje - pregled radionice i skladita,
nabavu materijala za instaliranje, ulaznu kontrolu, - opremu neophodnu za ispitivanje el. instalacija,
skladitenje, tehniku dokumentaciju za instaliranje i kontrolu kvalitete instaliranja od ulazne kontrole
sl. Tvrtka e u ovom dijelu prirunika koristiti dio materijala i komponenata do zavrne kontrole
postojeih operativnih postupaka prema HRN EN ISO elektrinih instalacija,
9001 koje e prilagoditi zahtjevima protueksplozijske - sadraj postupka rada (radnih uputa) i ispitnih
zatite. listova,
Dalje slijede radne upute, a to su dokumenti koji se - prijedlog imenovanja odgovorne osobe i njegova
razlikuju od postupaka po tome to sadre detaljan opis zamjenika, uz kratki struni ivotopis s potpisom
naina rada za konkretne radnje (procedure) tijekom predloenih osoba,
instaliranja kao npr. razne metode mjerenja gdje se u - primjenu sustava kvalitete instaliranja u odnosu na
radnim uputama propisuju sredstva i instrumenti za Ex-prirunik kvalitete instaliranja te na primjenu
mjerenja, naini rada i sl. (npr. mjerenje otpora zahtjeva odgovarajuih propisa i normi,
uzemljivaa, mjerenje impedancije petlje kvara, - registraciju radova,
ispitivanje kontinuiteta zatitnog vodia, mjerenje - provjeru osposobljenosti odgovornih osoba,
otpora izolacije, provjeru rada zatitnih ureaja te ispitivaa i instalatera
ostala mjerenja i ispitivanja ovisno o zahtjevima i vrsti Na kraju ocjene, a na temelju prikupljenih dokaza,
instalacije). pie se zapisnik s jasno istaknutim primjedbama
Na kraju prirunika slijede zapisi koji slue kao (nesukladnostima) i njihovim detaljnim opisom,
dokaz o sukladnosti sa zahtjevima i provedbi ukoliko ih ima. Zapisnik se prezentira prilikom
uspostavljenog sustava instaliranja. Nastaju sukladno zavrnog sastanaka te se prihvaa uz suglasnost svih
zahtjevima prirunika, postupaka ili radnih uputa. strana to se potvruje potpisom svih uesnika
Prazni obrasci, ijim popunjavanjem nastaju zapisi, tehnikog nadgledanja. Zahtjevatelj na temelju
vode se kao dokumenti sustava kvalitete instaliranja zapisnika, ukoliko je potrebno, analizira uzroke i
jednako kao postupci ili radne upute. pokree popravne radnje za utvrene nesukladnosti, a o
njihovoj provedbi obavjetava Ex-Agenciju.
Ukoliko se tijekom pregleda dokumentacije pronau
nedostatci koji bi mogli biti ili jesu nesukladnosti o Po uspjenom otklanjanju svih (eventualno)
tome se obavjetava korisnik usluge kako bi se isti utvrenih nesukladnosti u postupku tehnikog
razjasnili i po potrebi otklonili prije tehnikog nadgledanja, u za to dogovorenim rokovima, pristupa
nadgledanja u prostorijama poduzea za instaliranje. se raspravi na sjednici Ex-Savjeta te se izdaje izvjee
o tehnikom nadgledanju i tehniki nalaz na rok
Nakon provjere dokumentacije provjera se provodi u valjanosti od 3 godine.
prostoru poduzea za instaliranje , a po potrebi i na
gradilitu gdje je poduzee za instaliranje izvelo ili Ako rezultati ocjene sukladnosti sustava kvalitete
izvodi elektrinu instalaciju. instaliranja nisu sukladni sa zahtjevima odnosno nisu
zadovoljavajui, Ex-Agencija e o tome obavijestiti
Tijekom ocjene promatra se primjena uspostavljena podnositelja zahtjeva i izdati negativan tehniki nalaz.
sustava kvalitete instaliranja prema Ex-Priruniku
instaliranja i njegova sukladnost s zahtjevima Pozitivnim tehnikim nalazom potvruje se da tvrtka
Pravilnika o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite ima :
zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja, - odgovarajuu registraciju,
opreme, instalacija i ureaja u prostorima ugroenim - propisanu dokumentaciju (Ex-prirunik) odnosno
eksplozivnom atmosferom, "Narodne novine " organizaciju sustava kvalitete instaliranja,
Republike Hrvatske br. 39/06 i 106/07 te drugih - struno osposobljeno osoblje (odgovarajua
primjenjivih harmoniziranih normi. Ocjena u prostoru kvalifikacija i dodatna osposobljenost za
poduzea obvezno ukljuuje: protueksplozijsku zatitu),
- registraciju tvrtke, podruje rada (izvoenje - odgovarajua sredstva za obavljanje aktivnosti
elektroenergetskih i/ili elektroinstrumentacijskih (oprema).

Neposredno prije isteka roka valjanosti od 3 godine ocjenjuju predvienu tehniku dokumentaciju i sustav
provodi se postupak ponovnog redovnog tehnikog kvalitete odravanja.
nadgledanja aktivnosti instaliranja. Da bi se moglo provesti tehniko nadgledanje
Redovno nadgledanje provodi se po istom postupku odravanja (TN-ODA ili TN-ODP) potrebno je
kao i osnovno uz to to se sad uzimaju u obzir i pripremiti odgovarajuu dokumentaciju (Ex-prirunik
rezultati i zapaanja iz prijanjih nadgledanja i ocjena. kvalitete odravanja).
Periodiko redovno nadgledanje obuhvaa ocjenu Ex-prirunik kvalitete temeljni je dokument, a sastoji
promjena u dokumentima sustava kvalitete, a moe se od sljedeih poglavlja:
obuhvatiti i ocjenu na radilitu gdje je instalater izveo
- Opi dio
ili izvodi el. instalaciju, a sve kako bi se provjerilo
- Operativni postupci
funkcioniranje sustava instaliranja i njegova sukladnost
sa zahtjevima i tehnikim nalazom izdanim na rok od 3 - Radne upute
godine. - Zapisi
U opem dijelu prirunika daje se opis tvrtke
IV. TEHNIKO NADGLEDANJE ODRAVANJA (djelatnost, podruje rada), politika tvrtke s obzirom na
Ex-OPREME odravanje opreme namijenjene prostorima
ugroenima eksplozivnom atmosferom, ciljevi
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite
kvalitete u odnosu na aktivnost odravanja opreme sa
zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja,
specifinostima koje zahtijevaju Ex-ureaji i
opreme, instalacija i ureaja u prostorima ugroenim
instalacije, organizacija poduzea ili obrta
eksplozivnom atmosferom, "Narodne novine"
(organogram) koja se neposredno odnosi na
Republike Hrvatske br. 39/06 i 106/07, prilog IV,
odravanje, strunost i kvalifikacija osoblja za radna
propisuje tehniko nadgledanje odravanja
mjesta o kojima ovisi odravanje (potrebne
protueksplozijski zatiene opreme (Ex-opreme).
kvalifikacije kao i potrebne specijalizacije posebno u
Razlikujemo dvije vrste odravanja: odnosu na protueksplozijsku zatitu i razinu
- odravanje vlastitih postrojenja, ODP i specijalistikih znanja, odnosno seminara za
- aktivnost odravanja postrojenja iz usluge protueksplozijsku zatitu) i sl.
korisniku postrojenja, ODA. Drugi dio prirunika (operativni postupci) opisuje
Odravanje Ex-opreme iz usluge mogu obavljati nabavu materijala za odravanje, ulaznu kontrolu,
poduzea ili obrtnike radionice, koja su za taj posao skladitenje, tehniku dokumentaciju za odravanje i
registrirane po Zakonu o trgovakim drutvima ili sl. Organizacija e u ovom dijelu prirunika koristiti
Zakonu o obrtu te ako ispunjavaju uvjete dio postojeih operativnih postupaka prema HRN EN
osposobljenosti za obavljanje tih poslova to se ISO 9001 koje e prilagoditi zahtjevima
dokazuje pozitivnim tehnikim nalazom za aktivnosti protueksplozijske zatite.
odravanja. Dalje slijede radne upute kao npr. radovi odravanja
Za ocjenu udovoljavanja zahtjevima Pravilnika uz iskljuenje napona, radovi odravanja uz rad pod
koristi se usklaena hrvatska norma koja je identina naponom, razne metode mjerenja gdje se u radnim
usklaenoj europskoj normi (HRN EN 60079-17). uputama propisuju sredstva i instrumenti za mjerenja,
Tehniko nadgledanje aktivnosti odravanja Ex- naini rada i sl. (npr. mjerenje otpora uzemljivaa,
Agencije sastoji se od pregleda dokumentacije i ocjene mjerenje impedancije petlje kvara, mjerenje otpora
aktivnosti sustava odravanja u prostorijama izolacije, provjeru rada zatitnih ureaja te ostala
organizacije za odravanje i/ili u postrojenju gdje se mjerenja i ispitivanja ovisno o zahtjevima i vrsti
obavlja odravanje Ex-opreme te otklanjanja svih instalacije).
utvrenih nesukladnosti. Na kraju prirunika slijede zapisi koji slue kao
dokaz o sukladnosti sa zahtjevima i provedbi
A. Postupak uspostavljena sustava odravanja.
Za pokretanje postupka tehnikog nadgledanja Ukoliko se tijekom pregleda dokumentacije pronau
organizacija mora podnijeti pisani zahtjev Ex-Agenciji. nedostatci koji bi mogli biti ili jesu nesukladnosti o
Ex-Agencija zaprima zahtjev i alje zahtjevatelju tome se obavjetava korisnik usluge kako bi se isti
ponudu. Zahtjevatelj ponudu potvruje narudbom. razjasnili i po potrebi otklonili prije tehnikog
Ex-Agencija e potvrditi zaprimanje narudbe i nadgledanja u prostorijama poduzea za odravanje.
pokretanje postupka. Nakon provjere dokumentacije provjera se u
Tehniko nadgledanje aktivnosti odravanja prostoru poduzea za odravanje, a po potrebi i u
obavljaju struni predstavnici Ex-Agencije koji

pogonu gdje organizacija za odravanje izvodi radove tih poslova to se dokazuje pozitivnim tehnikim
odravanja. nalazom za aktivnosti popravka.
Tijekom ocjene promatra se primjena uspostavljena Za ocjenu udovoljavanja zahtjevima Pravilnika te za
sustava kvalitete odravanja prema Ex-Priruniku ocjenu operativnih postupaka, radnih uputa i zapisa
odravanja i njegova sukladnost s zahtjevima koriste se usklaene hrvatske norme koje su identine
Pravilnika o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite usklaenim europskim normama (HRN EN ISO 9001,
zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja, HRN EN 60079-19 i dr.).
opreme, instalacija i ureaja u prostorima ugroenim Tehniko nadgledanje aktivnosti popravka Ex-
eksplozivnom atmosferom, "Narodne novine" Agencije sastoji se od pregleda dokumentacije i ocjene
Republike Hrvatske br. 39/06 i 106/07 te drugih sustava kvalitete popravka te ocjene postupaka
primjenjivih harmoniziranih normi. Ocjena u prostoru popravka Ex-opreme.
organizacije obavezno ukljuuje:
- registraciju, A. Postupak
- podruje rada (npr. odravanje elektroenergetskih Za pokretanje postupka tehnikog nadgledanja
i/ili elektroinstrumentacijskih ureaja i instalacija, organizacija mora podnijeti pisani zahtjev Ex-Agenciji.
odravanje neelektrine opreme), Ex-Agencija zaprima zahtjev i alje zahtjevatelju
- odgovornost uprave za politiku i ciljeve kvalitete, ponudu. Zahtjevatelj ponudu potvruje narudbom.
- nadzor na procesima unutar organizacije, Ex-Agencija potvruje zaprimanje narudbe i
- provedbu unutarnjih prosudbi i upravinih ocjena pokretanje postupka.
sustava kvalitete,
Tehniko nadgledanje aktivnosti popravka obavljaju
- pregled radionice i skladita,
struni predstavnici Ex-Agencije koji ocjenjuju
- opremu neophodnu za odravanje,
predvienu tehniku dokumentaciju i sustav kvalitete
- kontrolu kvalitete odravanja od ulazne kontrole
popravka.
materijala i komponenata do zavrne kontrole,
- sadraj postupka rada (radnih uputa) i ispitnih Za provedbu tehnikog nadgledanja popravka
listova, potrebno je pripremiti odgovarajuu dokumentaciju
- prijedlog imenovanja odgovorne osobe i njegova (Ex-prirunik kvalitete popravka).
zamjenika, uz kratki struni ivotopis s potpisom Ex-prirunik kvalitete temeljni je dokument, a sastoji
predloenih osoba, se najmanje od sljedeih poglavlja:
- primjenu sustava kvalitete odravanja u odnosu na - Opi dio
Ex-prirunik kvalitete odravanja te na primjenu - Operativni postupci
zahtjeva odgovarajuih propisa i normi, - Radne upute
- registraciju radova, - Zapisi
- provjeru osposobljenosti odgovornih osoba i
U opem djelu prirunika definiraju se:
izvritelja odravanja
Daljnji postupak identian je postupku tehnikog - opis tvrtke (djelatnost, podruje rada),
nadgledanja instaliranja Ex-opreme. - politika tvrtke s obzirom na popravak opreme
namijenjene prostorima ugroenima eksplozivnom
V. TEHNIKO NADGLEDANJE POPRAVKA atmosferom,
Ex-OPREME - ciljevi kvalitete u odnosu na aktivnost popravka
opreme sa specifinostima koje zahtijeva
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite Ex-oprema i organizacija poduzea ili obrta
zdravlja radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja, (organogram) koja se neposredno odnosi na
opreme, instalacija i ureaja u prostorima ugroenim popravak, strunost i kvalifikacija osoblja za radna
eksplozivnom atmosferom, "Narodne novine" mjesta o kojima ovisi popravak i sl.
Republike Hrvatske br. 39/06 i 106/07, prilog IV,
Drugi dio prirunika (operativni postupci) opisuje:
propisuje tehniko nadgledanje pravnih i fizikih osoba
za popravak, obnovu i pregradnju (u daljnjem tekstu - nabavu materijala za odravanje,
popravak) protueksplozijski zatiene opreme (Ex- - ulaznu kontrolu,
opreme). - skladitenje i
Popravak Ex-opreme mogu obavljati poduzea ili - tehniku dokumentaciju za popravak i sl.
obrtnike radionice, koji su za taj posao registrirani po Organizacija e u ovom djelu prirunika koristiti dio
Zakonu o trgovakim drutvima ili Zakonu o obrtu te postojeih operativnih postupaka prema HRN EN ISO
ako ispunjavaju uvjete osposobljenosti za obavljanje 9001 koje e prilagoditi zahtjevima protueksplozijske
zatite.

U treem dijelu prirunika slijede radne upute kao - provjeru osposobljenosti odgovornih osoba i
npr. radovi popravka za pojedine vrste radova i/ili izvritelja popravka.
pojedine vrste zatite (npr. popravak namota ili Daljnji postupak identian je postupku tehnikog
popravak Exd motora), mjerenja i zavrna ispitivanja nadgledanja instaliranja Ex-opreme
gdje se u radnim uputama propisuju sredstva i mjereni
ureaji, naini rada i sl. VI. ZAKLJUAK
Na kraju prirunika slijede zapisi koji slue kao Da bi se postiglo tehniko usklaivanje sa europskim
dokaz o sukladnosti sa zahtjevima i provedbi zakonodavstvom europske smjernice za eksplozivnu
uspostavljena sustava kvalitete popravka. atmosferu (ATEX direktive 94/9/EC i 1999/92/EC )
Ukoliko se tijekom pregleda dokumentacije prenesene su u hrvatske Pravilnike te su na taj nain
(u Ex-Agenciji) pronau nedostatci koji bi mogli biti ili definirane odgovornosti i nadlenosti u sustavu mjera
jesu nesukladnosti o tome se obavjetava korisnik zatite od eksplozije za prostore ugroene
usluge kako bi se isti razjasnili i po potrebi otklonili eksplozivnom atmosferom .
prije tehnikog nadgledanja u poduzeu ili obrtu za Temeljem Pravilnika br. 39/06 i 106/07 provodi se
popravak. tehniko nadgledanje tvrtki ili obrtnikih radionica
Nakon provjere dokumentacije u Ex-Agenciji, koje popravljaju, instaliraju ili odravaju opremu
provodi se provjera u poduzeu ili obrtu za popravak, a namjenjenu za rad u prostorima ugroenim
to moe obuhvaati i provjere dislociranih radionica, eksplozivnom atmosferom.
ukoliko postoje, gdje organizacija za popravak izvodi Pozitivnim tehnikim nalazom potvruje se da
radove popravka (mogu se nalaziti i na organizacija ima:
objektima/postrojenjima).
- odgovarajuu registraciju,
Tijekom ocjene analizira se primjena uspostavljena
- propisane postupke (Ex-prirunik) odnosno
sustava kvalitete popravka prema Ex-Priruniku za
organizaciju sustava kakvoe
popravak i njegova sukladnost sa zahtjevima Pravilnika
- struno osposobljeno osoblje (odgovarajua
o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja
kvalifikacija i dodatna osposobljenost za
radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme,
protueksplozijsku zatitu),
instalacija i ureaja u prostorima ugroenim
- odgovarajua sredstva za posao (oprema).
eksplozivnom atmosferom, "Narodne novine"
Republike Hrvatske br. 39/06 i 106/07 te primjenjivih Tijekom redovnih tehnikih nadgledanja uoen je
normi. vidan napredak u strunosti, organizaciji i kvaliteti
obavljenih radova s naslova Ex zatite, za to je
Ocjena obavezno ukljuuje provjere u odnosu na:
svakako dijelom zasluno i Pravilnikom propisano
- registraciju, tehniko nadgledanje. Dodatni, neobvezni, certifikat
- podruje rada (npr. popravak elektroenergetskih tree strane prema normi HRN EN ISO 9001: Sustav
i/ili elektroinstrumentacijskih ureaja i instalacija, upravljanja kvalitetom moe doprinjeti kvaliteti radova
popravak neelektrine opreme), i ugledu tvrtke koja provodi navedene aktivnosti.
- odgovornost uprave za politiku i ciljeve kvalitete,
- nadzor na procesima unutar organizacije, LITERATURA
- provedbu unutarnjih prosudbi i upravinih ocjena [1] Norme iz podruja protueksplozijske zatite
sustava kvalitete, [2] Serija normi HRN EN ISO 9000
- pregled radionice i skladita,
- opremu neophodnu za popravak (i pripadajua
ispitivanja),
- kontrolu kvalitete od ulazne kontrole materijala,
komponenata i dijelova do zavrne kontrole,
- sadraj postupaka rada (radnih uputa) i ispitnih
listova,
- prijedlog imenovanja odgovorne osobe i njegova
zamjenika, uz kratak struni ivotopis s potpisom
predloenih osoba ,
- primjenu sustava kvalitete popravka u odnosu na
Ex-prirunik kvalitete popravka te na primjenu
zahtjeva odgovarajuih propisa i normi,
- voenje zapisa o provedenim radovima i

Mario Makovi, Marko Rui: Certifikacija eksplozivnih tvari za gospodarsku uporabu (c1 - c7)
amendment the Croatian government expanded Ex-Agencija

Certifikacija eksplozivnih activities to include certification of explosive substances and
pyrotechnic articles.
tvari za This paper provides a brief overview of the procedures in the
gospodarsku uporabu conformity assessment of explosive substances and pyrotechnic
articles, as well as the procedures in the conformity assessment
of the quality system.
Certification of explosive Keywords certification, testing, manufacture, explosive
materials for substances, pyrotechnic articles, essential requirements.
commercial use I. UVOD

U Republici Hrvatskoj Zakonom o eksplozivnim
Mario Makovi, mag. ing. mech. tvarima (NN br. 178/04, 109/07, 67/08 i 144/10)
definiraju se uvjeti za proizvodnju, promet, skladitenje,
Marko Rui, dipl. ing. stroj. ispitivanje i ocjenu sukladnosti, uporabu, reciklau,
neutralizaciju i unitavanje eksplozivnih tvari, uvjeti
Ex-Agencija, Batijanova bb, Zagreb koje moraju ispunjavati osobe koje rukuju s
e-mail: m.mackovic@ex-agencija.hr eksplozivnim tvarima te nadzor nad primjenom ovoga
e-mail: m.ruzic@ex-agencija.hr Zakona. U skladu sa Zakonom doneseni su i pravilnici
koji postavljaju tehnike zahtjeve za eksplozivne tvari i
Saetak Proizvodnja eksplozivnih tvari i pirotehnikih pirotehnika sredstva. Spomenuti je Zakon dao
sredstava regulirana je Zakonom o eksplozivnim tvarima (NN definiciju eksplozivnih tvari. Kao eksplozivne tvari
br. 178/04, 109/07, 67/08 i 144/10) prema kojem su donesena definiraju se sljedei proizvodi:
dva pravilnika, Pravilnik o tehnikim zahtjevima za
eksplozivne tvari (NN br. 146/05; 119/07) te Pravilnik o - gospodarski eksplozivi,
sigurnosnim zahtjevima za pirotehnika sredstva te uvjetima za - sredstva za iniciranje eksplozivnih tvari,
njihovu podjelu (NN br. 135/08). - pirotehnika sredstva,
Budui da do sada u Hrvatskoj nije postojalo ovlateno tijelo za - streljivo,
certifikaciju eksplozivnih tvari i pirotehnikih sredstava, - baruti,
proizvoai tih proizvoda nisu bili u mogunosti dobiti hrvatski - proizvodi punjeni eksplozivnim tvarima,
certifikat i na taj nain ispuniti uvjete definirane propisima. - sirovine eksplozivnih svojstava koje slue za
Sukladno toj potrebi Vlada RH u dogovoru s nadlenim
ministarstvom donijela je odluku u dopuni Uredbe o osnivanju
proizvodnju eksploziva.
Ex-Agencije (NN br. 60/02, 98/06 i 91/11). Tom je dopunom Gospodarski su eksplozivi eksplozivne tvari koje se
Vlada RH proirila djelatnost koriste za lomljenje, rastresanje i usitnjavanje
Ex-Agencija i na certifikaciju eksplozivnih tvari i pirotehnikih
sredstava.
mineralnih sirovina i drugih materijala, ruenje
graevinskih i drugih objekata te oblikovanje predmeta
Ovaj e lanak dati kratak pregled postupaka ocjene i materijala energijom osloboenom pri detonaciji
sukladnosti eksplozivnih tvari i pirotehnikih sredstava kao i eksplozivnih punjenja.
postupaka ocjene sukladnosti sustava kvalitete .
Sredstva za iniciranje eksplozivnih tvari eksplozivna
Kljune rijei certifikacija, ispitivanje, proizvodnja, su sredstva koja su namijenjena za aktiviranje ili
eksplozivne tvari, pirotehnika sredstva, bitni zahtjevi. iniciranje eksplozivnih tvari.
Summary The manufacture of explosive substances and Pirotehnika sredstva jesu sredstva koja se koriste za
pyrotehnic articles are regulated by the Law on Explosive zabavu te u gospodarske i druge svrhe, a sadre
Materials (Official Gazette no. 178/04, 109/07, 67/08 and sastojke ije sagorijevanje ili eksplozija slui za
144/10,) according to which two sets of regulations have been postizanje uinka vatre, svjetlosti, topline, zvuka ili
enacted: the Regulations of Technical Requirements for
Explosive Materials (Official Gazette no. 146/05 i 119/07) and dima, a ukljuuju i protugradne rakete.
the Regulations of Safety Requirements for Pyrotechnic Streljiva su ahure ili patrone napunjene barutom, a
Articles and the Conditions for their Distribution (Official mogu biti opremljene kapislom i kompletirane sa
Gazette no. 135/08).
Since up until now there has been no authorized body for the
zrnom, kuglom ili samom, za sve tipove lovakih,
certification of explosive substances and pyrotechnic articles in portskih i industrijskih puaka, revolvera i pitolja.
Croatia, the manufacturers of these products could not obtain a Baruti su eksplozivi koji sagorijevaju termikom
Croatian certificate and thus meet the conditions defined by the vodljivou i primarno su namijenjeni potisku
regulations. In accordance with this need, the Croatian
government and the authorized ministry enacted a decree to projektila. Dijele se na crne i malodimne barute koji
ammend the Bylaw of the Establishment of Ex-Agencija slue za gospodarske i portske potrebe.
(Official Gazette no.. 60/02, 98/06 and 91/11). With this

Proizvodi punjeni eksplozivnim tvarima jesu lanica imala svoje nacionalne zakone i propise u
proizvodi koji su punjeni eksplozivnim i/ili kojima su se nalazili i razni tehniki zahtjevi koji su se
pirotehnikim smjesama i njihov je uinak ovisan o tim razlikovali od zemlje do zemlje. Uvoenjem Novoga
tvarima. pristupa uvedena je i logika direktiva za podruja koja
Odredbe spomenuta Zakona ne primjenjuju se na zemlje lanice dogovorno na razini EU-a ele postaviti
ministarstvo nadleno za obranu, ministarstvo za ujednaene minimalne odnosno maksimalne zahtjeve
unutarnje poslove, strane vojne snage u Republici (ovisno za koji se koncept direktive odlue) koje svaka
Hrvatskoj kada je tako odreeno meunarodnim zemlja lanica mora (a smije i vie) odnosno smije (i
ugovorom te na prijevoz eksplozivnih tvari koji je mora te ne smije nita vie od toga) preuzeti u svoje
ureen posebnim propisima. nacionalno zakonodavstvo. Neformalni nazivi koji se
U Republici Hrvatskoj do sada nije postojalo znaju koristiti, su direktive minimalnih odnosno
ovlateno tijelo za ocjenu sukladnosti u smislu prije maksimalnih zahtjeva (uglavnom je to direktiva
navedena Zakona te hrvatski proizvoai eksplozivnih maksimalnih zahtjeva).
tvari i pirotehnikih sredstava nisu bili u mogunosti
dobiti dokumente koji su propisani zakonom i Paralelno s uvoenjem direktiva uveden je i pristup
pravilnicima, a koje bi trebalo izdavati ovlateno prema kojem se svi konkretni tehniki kriteriji i
(certifikacijsko) tijelo, kao to su certifikat ili zahtjevi ne nalaze vie u zakonima i propisima
potvrdnica sustava kvalitete. Zbog neupitne vanosti (nastalima preuzimanjem direktiva), ve se radom
ovoga podruja Vlada RH u suradnji s nadlenim normizacijskih tijela definiraju u tehnikim normama.
ministarstvom donijela je odluku o dopuni Uredbe o Takoer, kako bi se norme i direktive meusobno
osnivanju Ex-Agencije (NN br. 60/02, 98/06 i 91/11) te "povezale", uveden je i pojam usklaenih
se tom dopunom proirila djelatnost Ex-Agencije na (harmoniziranih) normi. Usklaena je norma ona
ocjenu sukladnosti eksplozivnih tvari i pirotehnikih norma za koju je napravljena ocjena te potvreno da
sredstava. ukoliko proizvod ili usluga zadovoljava kriterije i
zahtjeve te norme, automatski zadovoljava zahtjeve
direktive za koju je ta norma ocijenjena kao usklaena.
U trenutku pisanja ovoga teksta Ex-Agencija je Popis usklaenih normi za direktive EU-a periodino
prola ocjenu osposobljenosti od strane Hrvatske se objavljuje u Slubenom Listu EU (OJ).
akreditacijske agencije kako bi mogla ispuniti uvjet za
Ovim velikim promjenama u sustavu zakona propisa
ovlateno tijelo u podruju ocjene sukladnosti
i normi postignuto je da u svim zemljama lanicama
eksplozivnih tvari i pirotehnikih sredstava. U
vae isti zakonski i tehniki zahtjevi i kriteriji za
Hrvatskoj ve postoji akreditirani ispitni laboratorij za
odreeno podruje.
ova podruja, a uskoro e postojati i ovlateno tijelo za
certifikaciju te e se time otkloniti i zadnja prepreka na
putu za izdavanje hrvatskih certifikata. Tako je 1993. EU donijela Direktivu 93/15/EEC za
stavljanje na trite eksploziva za civilnu uporabu,
objavljeno u Slubenom listu EU-a (OJ L 121,
Skoranjim e ulaskom Republike Hrvatske u 15.5.1993., p. 20). U toj su Direktivi definirani uvjeti i
Europsku uniju Ex-Agencija postati prijavljeno postupci koje proizvoa eksploziva mora zadovoljiti
europsko tijelo za ocjenu sukladnosti (engl. Notified kako bi smio svoj proizvod staviti na trite u bilo
body) za eksplozivne tvari. To e biti snaan poticaj kojoj zemlji lanici EU-a. Odmah potom uslijedio je i
hrvatskim proizvoaima za nastup na ogromnom rad na usklaivanju normi te objavi popisa usklaenih
tritu Europske unije jer e u Republici Hrvatskoj normi. U Republici Hrvatskoj u radu Tehnikog odbora
moi dobiti europski tipski certifikat koji e vrijediti na HZN/TO 511 koji se bavi eksplozivnim tvarima,
podruju cijele Europske unije bez ogranienja. prihvaene su sve usklaene norme prema prije
spomenutim europskim direktivama.
II. ZAKONSKA REGULATIVA ZA EKSPLOZIVNE
TVARI I PIROTEHNIKA SREDSTVA U Republici Hrvatskoj 2005., u sklopu procesa
usklaivanja Hrvatskog zakonodavstva s EU-om,
Zakonska regulativa u EU-u za ova dva podruja Ministarstvo unutarnjih poslova na temelju EU
definirana je direktivama Novoga pristupa. Novi je direktive 93/15/EEC donijelo je Pravilnik o tehnikim
pristup nastao stvaranjem nova globalnoga trita EU zahtjevima za eksplozivne tvari (NN br. 146/05). Tim
31. prosinca 1992. Smisao Novoga pristupa bio je je Pravilnikom za proizvoae definirana obveza
ukloniti tehnike barijere za protok roba i usluga na provoenja postupka ocjenjivanja sukladnosti
tom novome velikom tritu (koje su inile zemlje proizvoda, a koje ovisno o modulu ukljuuje neovisno i
lanice EU-a), a u kojem je do tada svaka zemlja nepristrano ovlateno tijelo. Takoer, definirani su i

kriteriji koje ovlateno tijelo mora zadovoljiti. Jedan je modula implementiran u Pravilniku o tehnikim
od naina zadovoljenja kriterija za ovlateno tijelo i zahtjevima za eksplozivne tvari (NN br. 146/05) dok
akreditacija prema normi HRN EN 45011 (zahtjevi za kod Pravilnika o sigurnosnim zahtjevima za
tijela za ocjenu sukladnosti proizvoda) te za laboratorij pirotehnika sredstva te uvjetima za njihovu podjelu
koji provodi ispitivanja akreditacija prema HRN EN (NN br. 135/08, a i novo izdanje NN br. 34/10) taj
ISO/IEC 17025 (zahtjevi za ispitne i umjerne sustav modula nije preuzet pa je i to jedan od razloga
laboratorije). zato je taj Pravilnik potrebno jo jednom revidirati.
Smisao je tih modula olakati proizvoaima
Po istom je principu EU 2007. donijela direktivu provoenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti sa
2007/23/EC za stavljanje na trite pirotehnikih zakonskim propisima. Naelno moemo rei da je
sredstava, objavljeno u Slubenom listu EU-a (OJ L sustav modula osmiljen tako da se cijeli postupak
154, 14.6.2007., p. 1). te je potom uslijedila i objava dijeli u dvije faze, fazu razvoja proizvoda (modul B ili
popisa usklaenih normi. dio modula G ili H) i fazu proizvodnje (moduli C, D, E
U Republici Hrvatskoj je 2008. Ministarstvo i H). U prvoj se fazi provodi potvrivanje
unutarnjih poslova donijelo Pravilnik o sigurnosnim "konstrukcije" (razvijena) proizvoda, dok se u drugoj
zahtjevima za pirotehnika sredstva te uvjetima za fazi kontinuirano "nadzire" proizvodnja kako bi se
njihovu podjelu (NN br. 135/08). Budui da taj osiguralo da su proizvodi u proizvodnji jednaki
pravilnik nije bio sukladan EU direktivi 2007/23/EC potvrenoj "konstrukciji" (iz prve faze), a time i
2010., na temelju direktive 2007/23/EC donesen je sigurni.
novi Pravilnik pod istim imenom (NN br. 34/10) koji
stupa na snagu s danom pristupanja u EU. Meutim, Kao to se moe vidjeti iz Tablice 1., ukoliko se ide
budui da i taj Pravilnik nije u potpunosti sukladan s putem modula B (tipski certifikat kojim se potvruje
direktivom 2007/23/EC, oekuju se izmjene i dopune sama konstrukcija proizvoda), potrebno je za serijsku
koje Ministarstvo unutarnjih poslova treba provesti proizvodnju periodiki provoditi postupak opisan u
prije 1. srpnja 2013. godine, tj. dana ulaska Hrvatske u jednom od Modula C, D, E ili F.
EU. Koji postupak odnosno koje module proizvoa
U Republici Hrvatskoj na Rudarsko geoloko moe koristiti kako bi zadovoljio zahtjeve direktive
naftnom fakultetu u Zagrebu djeluje akreditirani odnosno pravilnika, ovisi i o tome kako je to definirano
laboratorij za ispitivanje eksplozivnih tvari i u svakoj pojednioj direktivi/pravilniku, a proizvoa
pirotehnikih sredstava. Spomenuti laboratorij do sada onda sam bira izmeu onih koji su za njegove
je provodio atestna i kontrolna ispitivanja eksplozivnih proizvode prihvatljivi.
tvari te se na taj nain provodila kontrola kvalitete U Pravilniku o tehnikim zahtjevima za eksplozivne
eksplozivnih tvari na tritu Republike Hrvatske. tvari (NN br. 146/05) jednako kao i EU Direktivi
Novi je pristup svojom objavom donio i nov nain 93/15/EEC implementirani su Moduli B, C (opcija C2),
provoenja postupka dokazivanja sukladnosti s E, F i G. Direktiva 2007/23/EC za stavljanje na trite
propisima EU-a preko tzv. modula. Ti su isti moduli pirotehnikih sredstava ima implementirane takoer
implementirani u svim direktivama Novoga pristupa Module B, C (opcija C2), E, F i G te jo i Modul H.
(ne svi moduli ve oni za koje je prilikom izrade
direktive odlueno da su prihvatljivi s obzirom na
potencijalnu opasnost proizvoda i njihovim stavljanjem
na trite). U Republici Hrvatskoj taj je isti princip

TABLICA I. POSTUPCI OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI
planu kvalitete (ISO 10005), uz odgovornost ovlatena

A. Proces potvrivanja tipa (Modul B) u kombinaciji
tijela.
s jednim od procesa osiguranja kvalitete
proizvodnje (Moduli C, D, E i F) Uz to ovlateno tijelo periodiki provjerava (ispituje)
uzorke gotovih proizvoda izuzetih iz proizvodnje kako
1) Potvrivanje tipa bi se utvrdilo odgovara li proizvodnja uvjetima propisa
i tipskoga certifikata.
Modul B: Tipsko ispitivanje (EC Type Examination)
Modul D: Jamstvo kvalitete proizvoda (Production
Provodi ga ovlateno tijelo s ciljem provjere i potvrde Quality Assurance)
da je promatrana konstrukcija u skladu s bitnim
zahtjevima. Rezultat uspjena tipskog ispitivanja jest Rije je o procesu provjere i prosudbe zadovoljava li
Tipski certifikat (EC-Type Examination Certificate). sustav kvalitete proizvoaa opreme u svim procesima
proizvodnje te o kontinuiranoj kontroli i ispitivanjima
2) Postupci osiguranja kvalitete proizvodnje
proizvoda (prema EN ISO 9001:2008 izuzev podtoke
Neovisno o primijenjenom modulu (prilogu), sustav 7.3 te zahtjeva vezanih za zadovoljstvo kupca i
kvalitete mora jamiti sukladnost proizvoda koji se kontinuirano poboljavanje).
stavlja na trite s tipskim certifikatom. Takoer, prema potrebi, ovlateno tijelo provodi
nenajavljene obilaske proizvoaa prilikom kojih moe
Modul C: Provjera usklaenosti sluajnim odabirom provesti ili zatraiti ispitivanja kako bi se provjerila
(Conformity to type) ispravnost sustava kvalitete, uz sastavljanje izvjea o
ocjeni.
Rije je o procesu utvrivanja sukladnosti svakog
pojedinanog proizvoda s tipskim certifikatom. Sam
proces provodi proizvoa prema odgovarajuem

Modul E: Osiguranje kvalitete proizvoda (Product Bez obzira kojom se kombinacijom modula
Quality Assurance) osigurava sukladnosti proizvoda s direktivom odnosno
pravilnikom, proizvoa mora svaki proizvod oznaiti
Rije je o procesu provjere i prosudbe zadovolja li znakom sukladnosti (u Republici Hrvatskoj "C"
sustav kvalitete proizvoaa opreme u svim procesima oznaka, a ulaskom u EU "CE" oznaka) te uz proizvod
proizvodnje s naglaskom samo na zavrnu kontrolu i isporuiti upute za uporabu i izjavu o sukladnosti
ispitivanja proizvoda (prema EN ISO 9001:2008 osim (izjava o odgovaranju tehnikim uvjetima).
podtoki 7.1, 7.2.3, 7.3, 7.4, 7.5.1, 7.5.2, 7.5.3 te
zahtjeva vezanih za zadovoljstvo kupca i kontinuirano Izjavom o sukladnosti proizvoa preuzima na sebe
poboljavanje). pravnu odgovornost te, zajedno s postavljanjem "CE"
Takoer, prema potrebi, ovlateno tijelo provodi oznake, potvruje da je taj proizvod ili ta serija
nenajavljene obilaske proizvoaa prilikom kojih moe proizvoda sukladna zahtjevima svih propisa koji se
provesti ili zatraiti ispitivanja kako bi se provjerila odnose na taj proizvod.
ispravnost sustava kvalitete, uz sastavljanje izvjea o Minimalni je sadraj izjave o sukladnost za sve
ocjeni. direktive Novoga pristupa (Decision 768/2008 a
common framework for the marketing of products,
Modul F: Provjera proizvoda (Product Verification) OJEC No. L218):
- jedinstveni broj izjave o sukladnosti (serijski broj
Rije je o procesu utvrivanja sukladnosti svakog proizvoda moe se koristiti i kao broj izjave o
pojedinanog proizvoda s tipskim certifikatom. Sam sukladnosti),
proces provodi ovlateno tijelo. - naziv i adresa proizvoaa ili ovlatena zastupnika,
- izjava pod ijom je odgovornou izdana izjava,
B. Proces provjere pojedinanoga proizvoda
- opis proizvoda na koji se izjava odnosi ukljuujui
Modul G: Provjera jedinstvenosti (Unit Verification) jedinstvenu identifikaciju koja omoguuje jasnu
Kod ovog procesa ovlateno tijelo provjerava sljedivost (serijski broj ili broj serije),
pojedinani (u pravilu unikatni) proizvod. Provjera - sve propise koje proizvod zadovoljava,
obuhvaa pregled(e) i ispitivanje(a) kako bi se utvrdila - harmonizirane norme i druge norme i tehnike
sukladnost s bitnim zahtjevima. Ovaj je modul specifikacije koje su primijenjene,
namijenjen samo za pojedinanu proizvodnju, stoga - gdje je primjenjivo naziv i broj tijela za ocjenu
kod ovog modula nema potrebe za ocjenom sustava sukladnosti koje je izdalo certifikat sukladno
kvalitete proizvodnje budui da ovlateno tijelo obavlja nekom od modula,
cjelovitu provjeru i ocjenu sukladnosti pojedinanoga - po potrebi druge dodatne informacije,
proizvoda te kao rezultat izdaje Pojedinani certifikat o - datum izdavanja, ime i prezime i potpis ovlatena
sukladnosti ("Unit Verification Certificate "). potpisnika u ime proizvoaa.
Kod izjave o sukladnosti nije doputeno ablonsko
C. Proces vlastita osiguranja kvalitete proizvodnje i
proizvoda mnoenje nesljedivih, nejasnih, nepotpisanih,
fotokopiranih ili skeniranih izjava o sukladnosti budui
Modul H: Unutarnja kontrola proizvodnje (Full Quality da je ona u biti osnovni pravni dokument za svaki
Assurance) komad (seriju) proizvoda.
Kod ovog procesa proizvoa sam, na vlastitu III. POSTUPAK CERTIFIKACIJE

odgovornost, uspostavlja potpuni sustava kvalitete Postupak certifikacije provodi se prema Modulu B:
(prema EN ISO 9001:2008) te razvija, projektira, Tipsko ispitivanje (engl. EC Type Examination) ili
ocjenjuje, ispituje i potvruje sukladnost proizvoda s prema Modulu G: Provjera jedinstvenosti (engl. Unit
bitnim zahtjevima direktive. Verification) pravilnika i direktiva.
Ovaj je postupak primjenjiv je samo za pirotehnika Za pokretanje postupka ocjene sukladnosti
sredstava sukladno Direktivi 2007/23/EC.
proizvoa podnosi zahtjev tijelu za ocjenu
sukladnosti. Uz zahtjev proizvoa dostavlja
Pozivanje na EN ISO 9001:2008 u bilo kojem certifikacijsku dokumentaciju sukladno prilogu po
modulu ne prejudicira obvezu primjene te norme za kojem eli ocijeniti svoj proizvod.
uspostavu sustava kvalitete, ve se mogu prihvatiti i
Ukoliko proizvoa eli cijeli postupak certifikacije
druge priznate metode sustava kvalitete koje su spojive
obaviti u Ex-Agenciji (ispitivanje i cetifikacija
s ciljevima i naelima norme EN ISO 9001:2008.
proizvoda), Ex-Agencija surauje s jedinim

akreditiranim i ovlatenim laboratorijem u Hrvatskoj, a Ukoliko proizvoa eli certificirati svoj proizvod
to je Laboratorij za ispitivanje eksplozivnih tvari na prema Modulu F, uvjet koji mora biti zadovoljen, jest
Zavodu za rudarstvo i geotehniku Rudarsko geoloko da ve ima valjani tipski certifikat prema Modulu B za
naftog fakulteta u Zagrebu. svoj proizvod. U tom sluaju certifikacija prema
U tom se sluaju prema proizvodu sastavlja program Modulu B moe biti obavljena u bilo kojem drugom
ispitivanja dok se sam tijek postupka ocjene tijelu za ocjenu sukladnosti u Europi (engl. Notified
sukladnosti odvija u tri koraka: body), a ovlateni laboratorij u inozemstvu mora
dostaviti valjani tipski certifikat te izvjee o
- ocjena certifikacijske dokumentacije prema ispitivanjima.
zahtjevima pravilnika ili direktiva uz koritenje
Modul G opisuje pojedinanu certifikaciju proizvoda
harmoniziranih normi ili prema bitnim zahtjevima
te taj certifikat vrijedi samo za taj jedan proizvod. To je
ako proizvoa ne koristi usklaene norme
namijenjeno proizvoaima koji imaju pojedinanu
- ispitivanje tipa proizvoda, laboratorijsko ispitivanje
proizvodnju prema zahtjevu te se njime cjelovito
proizvoda na odreenu broju uzoraka prema
potvruje taj konkretni proizvod. Ako su rezultati
metodama definiranima u normama
ispitivanja i ocjene dokumentacije zadovoljavajui,
- ocjena ispitivanja i izdavanje certifikata, tijelo za
izdat e se pojedinani certifikat za taj konkretni
ocjenu sukladnosti ocjenjuje rezultate ispitivanja te
proizvod.
ako su oni zadovoljavajui kao i certifikacijska
dokumentacija, izdat e se certifikat o ispitivanju Uvjetno reeno, najlaki je put za dobivanje
tipa. certifikata sukladnosti koritenje usklaenih normi.
Naime, koritenjem usklaenih normi odmah se
Za modul B izdaje se tipski certifikat bez zadovoljavaju bitni zahtjevi pravilnika i direktiva iako
vremenskog ogranienja.
same norme nisu obvezne. Znai, prilikom proizvodnje
samih proizvoda nije nuno koristiti usklaene norme,
meutim tada je ocjena sukladnosti zahtjevnija, a time i
dugotrajnija i skuplja.
U Hrvatskoj postoji popis usklaenih normi za
Pravilnik o tehnikim zahtjevima za eksplozivne tvari
koji je objavljen u Narodnim novinama br. 42/08. U
Europskoj uniji usklaene norme EU Direktive
93/15/EEC Explosive for civil use dane su u slubenom
listu EU Officila Journal of the European Union C
221/2 od 14.09.2006. dok su usklaene norme EU
Direktive 2007/23/EC Pyrotechnic articles dane u u
slubenom listu EU Officila Journal of the European
Union C 304/5 od 15.10.2011. U Hrvatskoj trenutno
nema popisa usklaenih normi za Pravilnik o
sigurnosnim zahtjevima za pirotehnika sredstva te
uvjetima za njihovu podjelu (NN br. 135/08) te se pri
ocjenjivanju sukladnosti koristi slubeni popis
europskih usklaenih normi za podruje pirotehnike.
Naalost, popis hrvatskih usklaenih normi ne sadri
najbitniju stavku, a to je datum prestanka usklaenosti
stare norme, to ima europski popis usklaenih normi.
To znai da datumom objave neke nove norme kao
usklaene norme, "stara" istog trenutka prestaje vaiti i
Slika 1. Izgled certifikata prema Modulu B svi proizvodi potvreni prema toj "staroj normi" preko
noi vie nisu sukladni sa zakonskim propisima.
Dobivanjem ovog certifikata proizvoa ne stjee
Drugim rijeima, problem je u tome to ne postoji
pravo proizvodnje i stavljanja opreme na trite ve
prijelazno razdoblje (tijekom kojeg jo vrijedi i "stara"
mora sukladno zahtjevu Pravilnika primijeniti jedan od
norma) ime bi se proizvoaima dalo dovoljno
priloga (modula) vezanih za ocjenu sustava kvalitete
vremena da prilagode svoj proizvod novim normama
(Modul D, Modul E, Modul H), ocjenu usklaenosti
odnosno novim zahtjevima.
sluajnim odabirom (Modul C) ili provjeru proizvoda
(Modul F). to se tie Modula C, D, E, F i H (H samo za
pirotehnika sredstva), oni su vezani za postupak

potvrivanja procesa proizvodnje proizvoaa u je da e u sljedeem periodu biti odreenih izmjena i

odreenim vremenskim razmacima. dopuna propisa.
Potvrivanje sustava kvalitete (Modul D, E i H) te Proirenjem podruja rada Ex-Agencije i na ovo
plana kvalitete (Modul C) koje obavlja Ex-Agencija, podruje, u Republici Hrvatskoj osim potrebnih
sastoji se od pregleda dokumentacije i njezina ispitivanja moe se obaviti i certifikacija proizvoda
usklaivanja i pripreme za ocjenu i ocjene sustava kako bi se dokazala sukladnost sa zahtjevima Zakona o
kvalitete na licu mjesta. Dodatno, kod Modula C eksplozivnim tvarima i pripadajuim pravilnicima, to
provodi se i kontrolno laboratorijsko ispitivanje do sada nije bilo mogue.
uzoraka, odnosno odreeni broj uzoraka izuzima se iz Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju,
proizvodnje i ispituje u ovlatenom laboratoriju. Ex-Agencija e biti i europsko ovlateno tijelo (engl.
Modul F odgovara onim proizvoaima koji imaju Notified body) za certifikaciju proizvoda u ovom
manje serije proizvoda pa ne moraju imati ocjenu podruju. Time e certifikati koji e hrvatski
sustava kvalitete proizvoda. Prema ovom modulu tijelo proizvoai dobiti od Ex-Agencije, biti jednako valjani
za ocjenu sukladnosti radi zavrna ispitivanja. Koja u svim zemljama lanicama EU-a.
ispitivanja i u kojoj mjeri ovisi o samom proizvodu te Sve navedeno donijet e najvie koristi hrvatskim
primijenjenim normama. proizvoaima u vidu smanjenja trokova i vremena
Ukoliko proizvoa zadovoljava sve odredbe potrebnog za provoenje postupka certifikacije
primijenjenih normi i pravilnika, ovlateno tijelo izdaje proizvoda za hrvatsko trite, a uskoro i trite EU-a.
potvrdnicu kvalitete (slika). Takoer ovim promjenama poboljava se i usklaenost
prakse u Republici Hrvatskoj s EU-om te se openito
podie razina sigurnost za konane korisnike svih
proizvoda koji potpadaju u ovo podruje.
Stoga autori ovoga lanka smatraju da je u sljedeem
periodu od iznimne vanosti pojaati aktivnosti svih
pravnih subjekata na ovome podruju kako bi se to
kvalitetnije uredilo podruje za gosporadstvo
Republike Hrvatske.
LITERATURA
[1] Zakon o eksplozivnim tvarim (NN br. 178/04, 67/08, 109/07 i 144/10)
[2] Pravilnik o tehnikim zahtjevima za eksplozivne tvari (NN br. 146/05)
[3] Council Directive 93/15/EEC of 5 april 1993 on the harmonization of
the provisions relating to the placing on the market and supervision of
the explosives for civil uses (OJ L 121, 15.5.1993.)
[4] Pravilnik o sigurnosnim zahtjevima za pirotehnika sredstva te
uvjetima za njihovu podjelu (NN br. 135/08 i 34/10)
[5] Directive 2007/23/EC of the European Parliament and of the Council
of 23 May 2007 on the placing on the market of pyrotechnic articles
(OJ L 154, 14.6.2007.)
[6] Guide to the implementation of directives based on the New Approach
and the Global Approach (European Commission, 2000.)
[7] Decision 768/2008/EC of the European Parliament and of the Council
of 9 July 2008 on a common framework for the marketing of products,
and repealing Council Decision 93/465/EEC (OJ L 218, 13.8.2008.)
[8] Hrvatska norma HRN EN ISO 9001:2008 (eqv. EN ISO 9001:2008)
Sustavi upravljanja kvalitetom Zahtjev
Slika 2. Izgled potvrdnice sustava kvalitete
IV. ZAKLJUAK
Ovaj se lanak kratko osvre na regulativu u
Republici Hrvatskoj i EU za podruje eksplozivnih
tvari i pirotehnikih sredstava. S obzirom na probleme
i nedoreenosti koje postoje u ovom podruju po
pitanju usklaenosti s direktivama EU-a, za oekivati

Kreimir Cofek: Novosti u zatiti samosigurnosti "i" IEC 60079-11... (d1 - d5)
I. UVOD
Novosti u zatiti samosigurnost "i"
Najnovije izdanje meunarodne norme za opremu s
IEC 60079-11:2011 Ed. 6.0 i vrstom zatite samosigurnost "i" IEC 60079-11:2011
projekt "Power-i" Ed. 6.0 [1], objavljeno je u lipnju 2011. Takoer je i
CENELEC objavio identinu europsku normu EN
News in intrinsic safety protection 60079-11:2012. Hrvatski tehniki odbor HZN/TO E31
"i" standard IEC 60079-11:2011 na svojem je sastanku odranom u oujku 2012. donio
odluku da se ta norma prihvati kao HRN EN 60079-11.
Ed. 6.0 and "Power-i" project Ovo je bitno prije svega za proizvoae Exi-opreme
i certifikacijska tijela. Proizvoai tako moraju
Kreimir Cofek, dipl. ing. el. osigurati da njihova oprema u dogledno vrijeme bude u
skladu s najnovijim izdanjem ("State of the Art"
Saetak Prvo izdanje meunarodne norme za vrstu zatite naelo) norme, dok certifikacijska tijela moraju
samosigurnost "i" ugledalo je svjetlo dana prije 36 godina, IEC
60079-11:1976, i predstavljalo je pionirski korak prema
osigurati sredstva (ispitne metode, pripadajuu opremu
meunarodnoj harmonizaciji normizacije u podruju te uvjebano i kompetentno osoblje) za dokazivanje
protueksplozijske zatite elektrinih ureaja. Daljnji napredak sukladnosti s najnovijim izdanjem. Budui da se radi o
i razvitak elektronike te zahtjevi u podruju procesne normi za konstrukciju i ispitivanje opreme s vrstom
instrumentacije ostavili su svoj trag i utjecaj osobito na tu vrstu zatite samosigurnost "i", logino je da e promjene
zatite. Spomenimo tu samo elektronike sklopove za
ogranienje napona i struje, samosigurne sustave, imati manji znaaj za korisnike, instalatere i odravae.
FISCO/FNICO sustave, male komponente, mikro-tiskane to se popravljaa tie, oni svakako moraju biti dobro
vodove, a moglo bi se nabrojiti jo puno toga. Danas smo upoznati s prirodom promjena, kako bi i dalje mogli
svjedoci najnovijeg izdanja temeljne norme za kompetentno obavljati svoju zadau.
samosigurnost "i": IEC 60079-11:2011 Ed. 6.0, koja i opet
donosi bitne promjene i novosti glede zahtjeva za konstrukciju, Samosigurnost je vrsta protueksplozijske zatite koja
ocjenu sukladnosti i ispitivanje opreme sa zatitom "i". No, se temelji na jedinstvenom (tj. specifinom i razliitom
time napredak ove vrste zatite ne staje, naprotiv, pojavljuje se od svih drugih priznatih Ex-zatita) naelu ogranienja
novi, vizionarski projekt samosigurnih strujnih krugova s energije strujnih krugova ispod praga paljenja
dosad nezamislivim iznosima snage reda veliine desetak
Watta, tzv. "Power-i". Ovaj lanak daje pregled novosti koje (minimalne energije paljenja) promatrane eksplozivne
donosi esto izdanje IEC 60079-11 te osvrt na fizikalnu atmosfere. U poetku je ona bila rezervirana za
podlogu, cilj, smisao i mogue ostvarenje projekta "Power-i". eksplozivne plinske atmosfere s minimalnim
energijama paljenja od nekih 20 J do 280 J,
Kljune rijei samosigurnost "i", bitne promjene,
elektroniko ogranienje trajanja iskre, "Power-i"
meutim, kasnije je prepoznata i kao uinkovita
tehnika Ex-zatite u podruju zapaljivih praina,
Summary The first edition of international standards for budui da one imaju minimalne energije paljenja reda
protection type Intrinsic safety "i", IEC 60079-11:1976, saw the veliine mJ, pa se strujni krugovi koji su samosigurni
light of day 36 years ago, which epitomized a pioneering step
za IIB eksplozivnu plinsku atmosferu, uzimaju
toward international unity of standardization in the area of
explosion protection for electrical equipment. Further progress openito prihvatljivim za sve zamislive atmosfere
and development of electronics, as well as requirements in the zapaljivih praina, to u dananjoj notaciji
field of process instrumentation, left their mark and influence IEC 60079-0: Opi zahtjevi (Ed. 5.0 iz 2007. godine ili
particularly on this type of protection. Here we mention only Ed. 6.0 iz 2011. godine) znai za podskupinu IIIC
electronic devices for limiting voltage and current, intrinsic
safety systems, FISCO/FNICO systems, small components and (elektrino vodljive praine). eljeno ogranienje
micro-embedded conduits, but the list is much longer than that. energije ostvaruje se pomou za to prikladnih
Today we are witness to the latest edition of the basic standard sklopovskih tehnika primjerenih skupini plinova i
for intrinsic safety "i": IEC 60079-11:2011 Ed. 6.0, which once razini zatite i bit e djelotvorno samo onda ako je na
again brings significant changes and innovations to the
requirements for construction, conformity assessment and
siguran i pouzdan nain sprijeen prodor viih
testing of equipment with protection "i". However, the progress (nesamosigurnih) energija iz susjednih dijelova
of this type of protection does not stop; on the contrary, a new, elektronikih sklopova, oienja ili prikljunih
visionary design of intrinsically-safe circuits with as yet unseen dijelova. Konano, temperatura elektronikih
power in the order of tens of Watts, the so-called Power-i, komponenata, elektrinih vodia i tiskanih vodova, koji
has emerged. This paper reviews the innovations brought by
the sixth edition of IEC 60079-11, and examines the physical se nalaze u prostoru ugroenome eksplozivnom
basis, objective, significance and possibility of creating the atmosferom, mora biti ispod temperature paljenja
"Power-i" design. promatrane eksplozivne atmosfere.
Keywords intrinsic safety "i", significant changes, electronic
Predmet ovoga lanka jesu bitne razlike izmeu
limiting of spark duration, "Power-i " petoga (IEC 60079-11:2006) i estoga (IEC 60079-
11:2011) izdanja temeljne norme za opremu s vrstom

zatite samosigurnost "i". Povrh toga, lanak daje uvid TABLICA I.

Najvea doputena disipacija na komponentama
u novi projekt IEC/TS 60079-39 za samosigurne potpuno uronjenima u prainu
strujne krugove s elektroniki upravljanim vremenom Tamax [oC] 40 70 100
trajanja iskre, radnog naslova "Power-i" koji, kako se Pmax [mW] 750 650 550
ini, otvara nove obzore i dosad nesluene mogunosti
u ovoj tehnici Ex-zatite. gdje je
Tamax najvia temperatura okolia
II. IEC 60079-11:2011 Ed. 6.0 bitne promjene
Pmax najvea mogua disipacija na promatranoj
U skladu s opom politikom IEC TC 31, i zahtjevi za komponenti, odreena u skladu s naelima
samosigurnu opremu za zapaljive praine premjeteni vrste zatite samosigurnost "i".
su iz IEC 61241-11:2005 [2] u najnovije izdanje IEC Nadalje, sukladno odluci IEC SC 31G da se norma
60079-11. Konkretno: IEC 60079-27 [3] za FISCO samosigurne procesne
- strujni krugovi moraju zadovoljavati najmanje za sabirnice ugasi i zahtjevi koji se tiu FISCO-sustava
IIB s obzirom na paljenje iskrom (referentne premjeste u normu IEC 60079-25 za samosigurne
krivulje paljenja ili ispitivanje u eksplozivnoj sustave, a zahtjevi za FISCO-ureaje u normu IEC
ispitnoj smjesi na STA-ureaju; STA = ureaj za 60079-11, to je s FISCO-sustavima ve uinjeno u
ispitivanje paljenja iskrom, od engl. Spark Test zadnjem izdanju IEC 60079-25:2010 Ed. 2.0 u
Apparatus) prema dodatku B norme, Dodatku I. Zahtjevi za FISCO-ureaje premjeteni su
- tablica iskljuenja za samosigurne i pridruene pak u najnovije izdanje norme IEC 60079-11:2011 Ed.
ureaje odgovarajuih toaka norme opih zahtjeva 6.0 u Dodatku G. Pod FISCO-ureajima
IEC 60079-0 dopunjena je opremom za zapaljive podrazumijevaju se FISCO izvori napajanja, FISCO
praine (skupina III), ureaji u postrojenju, krajnji lanovi i runi
- kuita moraju imati stupanj mehanike zatite komunikatori.
najmanje IP 5X (vrijedi za sve podskupine = IIIA, Ti se zahtjevi mogu ukratko saeti kako slijedi:
IIIB i IIIC) to ukljuuje prethodna odgovarajua
ispitivanja prema IEC 60079-0, tj. otpornost na
FISCO izvori napajanja (linearni i pravokutni)
toplo i hladno, otpornost na svjetlo, ispitivanje
udarom i slobodni pad (samo ako se radi o
prenosivoj opremi); iznimku od toga predstavljaju 14 V Uo 17,5 V; Ci 5 nF; Li 10 H
kuita sklopova kod kojih su zatitna odvajanja "ia" & "ib": Io 380 mA; Po 5,32 W
pod zatitnim lakom, pod zalijevanjem ili s krutom "ic": Io se odreuje iz referentnih krivulja (linearni
izolacijom (tada zadovoljava minimalno IP 20), izvori), odnosno iz tablice za pravokutne izvore; Po nije
- temperatura komponenata Tmax odreena je niom ograniena.
od dviju temperatura, ukljuujui sigurnosni
razmak
FISCO ureaji u postrojenju i runi komunikatori
Tmax min. {(T5mm 75K) & 2/3TCL }
Ui 17,5 V; Ci 5 nF
T5mm = temperatura paljenja 5mm sloja praine
Moraju biti svrstani u odgovarajuu razinu zatite ("ia",
TCL = temperatura paljenja oblaka uzvitlane
"ib" ili "ic") i skupinu opreme (I, IIC ili III).
praine
Skupina IIC ureaja mora biti svrstana u temperaturni
Napomena: pritom se mjeri temperatura onih dijelova
razred, a skupina III ureaja mora imati odreenu
koji jesu (mogu biti) u dodiru sa zapaljivom prainom;
najviu temperaturu.
npr. za kuite IP 5X ili IP 6X mjeri se temperatura
povrine toga kuita; mjerenje se obavlja uz U = Ui i I "ia" & "ib ": Ii 380 mA; Pi 5,32 W; Li 10 H
= Ii, ali bez faktora + 10% za razliku od IEC 60079-0. "ic": Li 20 H
Ureaji (naprave) predvieni za potpuno uranjanje u
prainu nedefinirane debljine sloja zadovoljavat e FISCO krajnji lanovi
ukoliko im maksimalna mogua disipacija ne prelazi
vrijednosti u tablici I. i ukoliko je trajna struja kratkoga
RC-lan (min. 90 + max. 2,2 F)
spoja ograniena na IK 250 mA; smatra se da ureaj
tada zadovoljava za T 135 oC. To se, primjerice, odnosi Nazivna snaga otpornika mora biti 5,1 W =
na osjetila temperature koja su po samoj naravi = 3/2 (17,5 V)2 / 90
mjerenja potpuno uronjena u prakasto gradivo. Ostali zahtjevi isti kao za "ia" & "ib" ureaje gore.

Jednostavni ureaji u FISCO sustavima c) Ureaj s dvostrukim oznaivanjem

Ivana Brli Maurani i keri, Ogulin
Moraju biti u skladu sa zahtjevima t. 5.7 norme, uz Tip: Rego 1a432
ogranienje Ci 5 nF i Li 10 H. Osobitu pozornost - 20 oC Ta + 60 oC
kod jednostavnih ureaja u FISCO-sustavima treba IECEx EXA 12.3210
obratiti na nijhovo zagrijavanje (temperaturni razred) Serijski br.: 060128
budui da raspoloiva snaga iz FISCO izvora moe biti -------------------------------------
ak 5,32 W. To, meutim, ne znai da e disipacija FISCO ureaj u postrojenju Ex ia IIC T4
uvijek biti 5,32 W, ve pri analizi treba uzeti u obzir i -------------------------------------
najvee mogue vrijednosti napona Uo = 17,5 V i struje Ex ia IIC T6
Io = 380 mA i na temelju toga odrediti najveu moguu
disipaciju u konkretnome sluaju [4]. Ui: 28 V
FISCO oznaivanje Ci: 3 nF
Ii: 200 mA
Svaki pojedinani ureaj mora biti oznaen rijeju Li: 10 H
"FISCO", iza koje slijedi naznaka njegove funkcije, tj. Pi: 1,2 W
izvor napajanja, ureaj u postrojenju ili krajnji lan. Sljedea bitna promjena jest pojanjenje zahtjeva za
Dodatno tome, svaki pojedinani ureaj mora biti prikljuke samosigurnih ureaja i pripadajui pribor,
oznaen u skladu s IEC 60079-11, osim tamo gdje to koji se upotrebljavaju samo u neugroenome prostoru.
dodatak G norme IEC 60079-11:2011 zahtijeva Primjer za to jesu prikljuci za spremanje podataka i/ili
drukije. Primjerice, ime i adresa proizvoaa moraju punjenje baterija. Oni moraju biti opremljeni
uvijek biti naznaeni. odgovarajuim zatitnim sklopovima, kako ne bi dolo
do preoptereenja internih zatitnih komponenata
Tamo gdje ureaj ima dvostruko oznaivanje, tako
samosigurnoga ureaja tijekom prijenosa podataka ili
da se moe upotrebljavati i u FISCO sustavu i u
punjenja baterija, tj. do obezvrjeenja zatite "i", ali ni
uobiajenome samosigurnom sustavu, treba voditi
do pranjenja palee energije na tim prikljucima kad
rauna o tome da se FISCO oznaivanje i oznaivanje
se samosigurni ureaj nalazi u ugroenome prostoru.
samosigurnoga sustava meusobno razlikuju.
Ti zatitni sklopovi mogu biti sastavnim dijelom
Kod FISCO izvora napajanja, izlazni parametri Uo,
samosigurnoga ureaja, ali mogu biti i izvan njega, tj. u
Io, Co, Lo, Po i Lo/Ro ne moraju biti oznaeni. Identino
pripadajuoj opremi kao to su npr. punjai baterija,
tome, ni kod FISCO ureaja u postrojenju i krajnjih
"data loggeri" (napomena: to nisu pridrueni ureaji!),
lanova, ulazni parametri Ui, Ii, Pi ni unutarnji
i u svakom sluaju moraju biti obuhvaeni
parametri Ci, Li, Li/Ri ne moraju biti oznaeni.
certifikacijskom dokumentacijom i, posljedino tome,
Primjeri moraju biti ocijenjeni sukladno IEC 60079-11. U
a) Izvor napajanja dokumentaciji i na tim prikljucima mora biti naznaen
FISCO izvor napajanja najvei doputeni napon Um.
Um : 250 V Osim dosad navedenoga, u t. 10.11 norme uvedena je i
[Ex ia] IIC metoda ispitivanja i njoj pripadajui kriteriji
Mato Lovrak dd, V. Grevac prihvatljivosti za optoizolatore koji su predvieni za
Tip: ML 230/12 pouzdano galvansko odvajanje izmeu samosigurnih i
- 20 oC Ta + 50 oC nesamosigurnih strujnih krugova, ali ija
IECEx EXA 12.6543 nesamosigurna strana nije sklopovski zatiena od
Serijski br.: 014321 preoptereenja kako je to predvieno u t. 8.9.2 norme.
To ispitivanje sastoji se od dva ciklusa:
b) Ureaj u postrojenju
FISCO ureaj u postrojenju (a) Dielektrika vrstoa i karbonizacija (5 + 5
Ex ia IIC T4 uzoraka)
Petar Krui dd, Klis a.1 odreivanje najvie temperature Tmax uz unitenje
Tip: RWS 001 emiterske i prijemne strane, poevi od nazivnih
- 20 oC Ta + 60 oC vrijednosti te postupnim poveanjem disipacije
IECEx EXA 12.6544 sve do unitenja
Serijski br.: 013241 a.2 termiko kondicioniranje 6h @ Tmax + 15 K

a.3 dielektrika vrstoa 1,5 kV 10 s 3 kV III. NOVI PROJEKT "Power-i" (IEC/TS 60079-39)
65 s
Projekt je predstavljen 2011. godine u dokumentu
a.4 karbonizacija: emiter i prijemnik 375 Vdc 30 IEC 31G/206/NP [5]: Samosigurni sustavi s
minuta elektronikim ogranienjem trajanja elektrine iskre.
Tijekom ispitivanja dielektrike vrstoe prema a.3 i Ideja novoga projekta nazvanog "Power-i" jest znatno
karbonizacije prema a.4 struja ne smije prijei iznos 5 poveanje raspoloive snage u samosigurnim
mA krugovima temeljem elektroniki upravljana
ogranienja vremena trajanja iskre, to nije
(b) Dielektrika vrstoa i kratki spoj (3 + 3 uzorka) obuhvaeno u postojeim normama IEC 60079-11 za
Ex-i opremu i IEC 60079-25 za Ex-i sustave. Pritom se
b.1 poetna dielektrika vrstoa 4 kVac emiter-
predvia vrednovanje sustava u cijelosti, tj. izvora
prijemnik
energije, spojnih kabela i pripadajuih ureaja u
b.2 Ispitivanje strujom kratkoga spoja nesamosigurne postrojenju. Ovaj koncept bio bi primjenjiv samo za
strane uz U = Um; Ik 200 A ili 1,7 x Iosigura; razine zatite "ib" i "ic". Predvia se najprije izdavanje
pritom opto-izolator ne smije eksplodirati niti se tehnike specifikacije "TS", a u budunosti je mogue
zapaliti proirenje IEC 60079-11.
b.3 Dielektrika vrstoa 1,5 kVac emiter-prijemnik "Power-i" koncept temelji se na naelu da je za
65 s: I 1 mA paljenje nekoj eksplozivnoj atmosferi potrebno dovesti
Promatrani optoizolator smatra se prihvatljivim odreeni minimalni iznos energije Emin (MIE Minimum
samo ako zadovolji kriterije oba ciklusa ispitivanja. Ignition Energy), koja pak zavisi o predanoj snazi i
vremenu trajanja iskre:
Ti
Konano, u dodatku H uvedena je alternativna
metoda ispitivanja paljenja iskrom i ocjene Ei = Ui(t) Ii(t) dt = P
0
i T i < k E min = konst.
samosigurnosti strujnih krugova s poluvodikim
ogranienjem (tzv. kompleksni krugovi, to znai to je krae vrijeme Ti , to vea moe biti snaga Pi.
krugovi s nelinearnom U-I karakteristikom). Metoda se Princip je pregledno prikazan na slici 1
temelji na ispitivanju vjerojatnosti paljenja dobivenoj
na normiranu ureaju prema dodatku B norme (STA
Spark Test Apparatus), uz uporabu ispitnih
eksplozivnih smjesa koje odgovaraju trima razliitim
faktorima sigurnosti, ali bez poveavanja elektrikih
parametara kruga koji se ispituje, to inae predstavlja
najveu potekou pri ispitivanju nelinearnih krugova:
Fsx = 1,5 (4000 okretaja STA), Fsy = 1,67 do 2,0
(400 okretaja STA) i Fsz = 2,0 do 2,5 (40 okretaja)
Vjerojatnost paljenja px = Nx/16000; py =

Ny/1600;
pz = Nz/160.
Ako je px = 0 ili py = 0 ili pz = 0, strujni

Slika 1.
krug zadovoljava.
Budua tehnika specifikacija IEC/TS utvrivat e
Ako gornji uvjeti nisu zadovoljeni, onda se ispituje zahtjeve i postupke te ispitnu opremu za provjeru
jednostavni krug s otpornikim ogranienjem struje, takvih sustava s dinamikim djelovanjem. Vjerojatno
istih parametara kao i ispitivani krug, Io = Uo/R. najira primjena bit e na novim samosigurnim
Ako promatrani strujni krug zadovoljava, nagib sabirnikim sustavima. Prema podacima prezentiranim
krivulje vjerojatnosti paljenja u ovisnosti o faktoru u dokumentu IEC 31G/206/NP, snaga takvih sustava
sigurnosti (1,5-2,0-2,5) u logaritamskome mjerilu mora sezat e ak do nevjerojatnih 50W!!! Kljuna stvar bit
biti vei od nagiba za model jednostavnoga kruga. e otkrivanje poetka iskre i ogranienje njezina
trajanja na pouzdan nain. Ovdje su parametri kabela,
duljina i impedancija, bitni za vrijeme odziva.

"Power-i" sustav odnosi se na strujne krugove koji laboratorije. Rad na odravanju IEC 60079-11
imaju vrijednosti napona i/ili struja veih od vrijednosti nastavlja se unutar IEC SC 31G MT 60079-11.
utvrenih u Dodatku A norme IEC 60079-11:2006 to se tie projekta "Power-i", tek e se vidjeti u
(referentne krivulje), koje ne obuhvaaju utjecaj kojoj je mjeri ostvariva (i jo vanije koliko je
vremena trajanja iskre na rezultat ispitivanja ureajem isplativa) ta lijepa ideja. Naime, pouzdan nadzor
prema Dodatku B norme IEC 60079-11:2006. Kod vremena trajanja iskre u skladu s naelima
"Power-i" sustava ocjenjuje se cjelina (izvor + krug + protueksplozijske zatite zahtijevat e sloena i sigurno
troilo). ne jeftina rjeenja, koja e se usporeivati s trokovima
"Power-i" sustav detektira promjenu struje (koja se rjeenja koja prua sadanje stanje ove tehnike zatite.
dogaa pri stvaranju iskre) di/dt i u traenu vremenu Takoer, i ispitni e laboratoriji morati uloiti ne mala
vraa sustav na vrijednosti doputene prema sredstva u opremanje ispitnim instrumentarijem za
referentnim krivuljama. Sustav detekcije di/dt mora biti "Power-i" krugove.
odgovarajue pouzdan. Primjer takva sustava, koji
nakon otkrivanja poetka iskre vraa strujni krug u LITERATURA
okvire utvrene referentnim krivuljama paljenja, [1] IEC 60079-11:2011 Ed. 6.0 Eksplozivne atmosfere - 11. dio: Oprema
s vrstom zatite samosigurnost "i"
prikazan je na slici 2., to praktino znai ukljuivanje [2] IEC 61241-11:2005 Ed. 1.0 Elektrini ureaji za uporabu u zapaljivim
nepokvarljiva otpornika za ogranienje struje. prainama 11. dio: Vrsta zatite samosigurnost "iD"
[3] IEC 60079-27:2007 Ed. 2.0 Eksplozivne atmosfere - 27. dio: Koncept
samosigurne procesne sabirnice FISCO (Fieldbus Intrinsically Safe
Concept)
[4] Kreimir Cofek, "Model za analitiku prosudbu termikih svojstava
samosigurnih ureaja" S-Bilten 1-2/2002; Komisija za ispitivanje S-
Ureaja, Zagreb
[5] IEC 31G/206/NP Samosigurni sustavi s elektronikim ogranienjem
trajanja elektrine iskre "Power-i" www.iec.ch
Slika 2.
Projekt "Power-i" dobio je zeleno svjetlo unutar IEC

SC 31G, sukladno komentarima i glasovanju
navedenima u dokumentu IEC 31G/212/RVN. Na
temeljui toga rad se nastavlja unutar skupine PT 60079-
39.
IV. ZAKLJUAK
Iz prethodno izloenog jasno je da se razvoj i novosti
u podruju vrste zatite "i" nastavljaju. Novosti
uvedene u zadnjem izdanju IEC 60079-11:2011 Ed. 6.0
predstavljaju s jedne strane saimanje zahtjeva u jedan
dokument (zapaljive praine IEC 61241-11, FISCO
ureaji
IEC 60079-27), a s druge strane pruanje dobro dolih
alternativa (ispitivanje optoizolatora i nelinearnih
krugova s aktivnim/dinamikim poluvodiki
ogranienim parametrima). Po miljenju autora,
navedene novosti pruaju hvalevrijedan i kvalitetan
doprinos u primjeni zatite samosigurnost "i" za
proizvoae opreme i certifikacijska tijela i

Marino Kelava, Damir Koruni: Vrsta zatite 's' (e1 e5)
Vrsta zatite 's' organizacije. irenjem utjecaja IECEx sustava pojavila

se potreba za jasnim definiranjem uvjeta za ocjenu
Type of protection 's' sukladnosti takve opreme meu ispitnim laboratorijima
i certifikacijskim tijelima. Iako je ve u poetku bilo
Marino Kelava, dipl. ing. el. razilaenja u stavovima nacionalnih odbora IEC-a, jer
se radi o normiranju zahtjeva za dizajn odnosno
Damir Koruni, dipl. ing. el. konstrukciju kakva jo ne postoji te se ni ne mogu
jasno definirati detaljni uvjeti za konstrukciju,
Ex-Agencija, Batijanova bb, Zagreb proizvodnju i tipska ispitivanja, ipak je pokrenuta
e-mail: m.kelava@ex-agencija.hr izrada nacrta nove meunarodne norme IEC 60079-33
e-mail: d.korunic@ex-agencija.hr [1] iji je zavrni nacrt potvren glasovanjem u
kolovozu 2012., te se tekst nacrta prema kojem je
Saetak lanak obrauje zahtjeve koje donosi nacrt nove
meunarodne norme za vrstu zatite 's', oznake napisan ovaj lanak, moe smatrati konanim.
IEC 60079-33 [1]. Svrha je lanka dati kratak pregled zahtjeva Koncept vrste zatite 's' omoguava projektiranje,
budue norme i na taj nain upoznati itatelja s mogunostima konstrukciju, ispitivanje i ocjenu sukladnosti elektrine
izrade opreme u ovoj vrsti protueksplozijske zatite, kao i sa
zahtjevima za ispitivanje i ocjenu sukladnosti takve opreme.
opreme za koju se ne moe provesti ocjena potpune
sukladnosti sa zahtjevima norme za standardnu vrstu
Kljune rijei vrsta proueksplozijske zatite, vrsta zatite 's', zatite (ili normi ako se radi o kombinaciji vie
neovisni ocjenitelj. standardnih vrsta zatite), ali koja udovoljava traenoj
razini zatite (EPL - Equipment Protection Level).
Summary This paper reviews the requirements that are
outlined by the new international standards for type of Ex 's' zatita primjenjiva je za sve razine zatite
protection 's', designated IEC 60079-33 [1]. The purpose of this elektrine opreme, za rudarstvo i za nadzemnu
paper is to provide a brief overview of the requirements in industriju, kako za plinove i pare, tako i za praine, a
future standards, thereby familiarizing the reader with the
possibilities of designing equipment with this type of explosion oznaavanje se provodi sukladno IEC 60079-0 kao 'sa',
protection, as well as the requirements for testing and 'sb' ili 'sc'. Ova vrsta zatite moe se koristiti iskljuivo
conformity assessment for such equipment. kada opremu nije mogue konstruirati u nekoj od
standardnih vrsta zatite navedenih u IEC 60079-0.
Key words explosion protection type, type of protection 's',
independent assessor.
Takoer, izvedba opreme u vrsti zatite 's' moe
posluiti u situaciji kada standardne vrste zatite ne
I. UVOD zadovoljavaju u razliitim uvjetima rada kao to su
hibridne smjese (plinovi i praine), nestandardni
2005. godine na sastanku ExTAG skupine
atmosferski uvjeti (npr. tlak razliit od atmosferskog,
meunarodnoga sustava za ocjenu sukladnosti prema
atmosfera s poveanom koncentracijom kisika) i
IEC normama Tehnikoga odbora 31 pokrenuta je
temperaturna podruja razliita od onih koja su
rasprava o mogunosti certifikacije opreme koja u
definirana u nizu normi IEC 60079. Razina zatite
svojoj konstrukciji sadri inovativna rjeenja zbog ega
(EPL Ma, Mb, Ga, Gb, Gc, Da, Db i/ili Dc), skupine i
nije sukladna s postojeim normama za standardne
podskupina za koje je Ex 's' oprema namijenjena
vrste zatite. Nakon toga formirana je radna skupina sa
(skupina I, II i/ili III, A, B ili C) i temperaturni razred
zadatkom izrade prijedloga nove norme za vrstu zatite
odreuju se kao i kod standardnih vrsta zatite.
oznake Ex 's'. Ovo se moe shvatiti i kao meunarodni
odgovor na mogunost danu proizvoaima i II. OPREMA U VRSTI ZATITE 's'
certifikacijskim tijelima u Europi u Prilogu II Direktive
94/9/EC, prema kojem je mogua ocjena sukladnosti Projektiranje, proizvodnja, ispitivanje i ocjenjivanje
opreme na bazi bitnih zahtjeva i bez uporabe opreme u vrsti zatite 's' moe se razmatrati prema
harmoniziranih normi. Vrsta zatite 's' u IEC normama sljedeim trima koracima:
spominje se jo od 1957. godine, a vaee izdanje
norme za ope zahtjeve Ex opreme, IEC 60079-0 [2], KORAK 1
predvia takvu konstrukciju u napomeni prema kojoj Odluku o vrsti protueksplozijske zatite budueg
se ocjena sukladnosti preputa nacionalnom proizvoda donosi proizvoa na temelju raspoloivih
zakonodavstvu, tj. prema uvjetima propisanima u informacija o namjeni, mjestu ugradnje, traenoj razini
nacionalnim normama. Ovakvo stanje, iako godinama zatite (EPL), uvjetima okoline i svim ostalim
na snazi, predstavlja prepreku trgovini Ex proizvodima znaajkama bitnima za pouzdan i siguran rad opreme.
na globalnoj razini, suprotno odredbama ugovora za Prije nego se odlui za vrstu zatite 's', proizvoa
uklanjanje tehnikih prepreka slobodnoj trgovini koji mora razmotriti mogunosti izvedbe proizvoda u jednoj
obvezuje zemlje lanice Svjetske trgovinske od standardnih vrsta zatite ili u kombinaciji vie njih.

Proizvoa mora jasno pokazati da zadovoljavanje U sluaju opreme razine zatite Mb, Gb ili Db prvi
zahtjeva bilo koje od standardnih vrsta zatite, u ocjenjitelj potvruje proizvoaevo obrazloenje i
sluaju njegova proizvoda, nije praktino i da prijedlog ispitivanja te izrauje popis potrebnih
inovativne ili dodatne mjere koje je primijenio u ispitivanja i metoda za ocjenjivanje koje prosljeuje jo
konstrukciji, osiguravaju traenu razinu zatite opreme jednom neovisnom ocjenitelju na ovjeru, nakon ega
(EPL). Takoer, proizvoa mora identificirati prvi ocjenitelj provodi ispitivanja i daje ocjenu.
oekivane kvarove na opremi (ovisno o razini zatite za Njegovo ispitno izvjee i zavrna ocjena prosljeuju
koju se odluio) i provesti ocjenu uzronika paljenja. se drugom neovisnom ocjenitelju i tek nakon njegove
ovjere postupak ocjenjivanja smatra se dovrenim.
KORAK 2 U sluaju opreme razine zatite Gc ili Dc neovisni
Nakon to proizvoa zakljui da je nepraktino ocjenjitelj potvruje proizvoaevo obrazloenje i
primijeniti standardnu vrstu zatite i odlui se za vrstu prijedlog ispitivanja, te provodi ispitivanja i daje
zatite 's', izrauje dokumentaciju koja se naziva zavrnu ocjenu.
proizvoaevo obrazloenje. Proizvoaevo
obrazloenje treba pokazati da je predmetnu opremu III. NEOVISNI OCJENITELJ
potrebno izvesti u vrsti zatite 's'. Vrsta zatite 's', za razliku od standardnih vrsta
Dokumentacija koja ini proizvoaevo zatite, nema jasno definirane konstrukcijske zahtjeve
obrazloenje, mora ukljuiti sljedee: ni postupke za tipska ispitivanja. Konstrukcijske
zahtjeve i potrebna ispitivanja predlae proizvoa i
- detalje o razmatranjima mogunosti izvedbe
zbog toga se trai neovisna osoba ili organizacija koja
opreme u standardnim vrstama zatite prije odluke
e potvrditi da predloena konstrukcija opreme i
za izvedbu u naroitoj vrsti zatite 's';
predloena ispitivanja zadovoljavaju traenu razinu
- znaajke opreme koje su sukladne s normama za
zatite.
standardne vrste zatite;
- znaajke bitne za protueksplozijsku zatitu za koje Neovisni ocjenitelj je osoba ili organizacija koja ima
se ne moe provesti ocjenjivanje prema zahtjevima odgovarajua znanja i iskustvo u primjeni tehnika
bilo koje od postojeih normi za standardne vrste protueksplozijske zatite, koja je zaduena za provjeru
zatite. projektnih prorauna, procjena i ispitivanja i koja je
neovisna od proizvoaa, odnosno od organizacije koja
Dokumentacija treba pruiti dokaz o mogunosti
je ukljuena u konstrukciju, proizvodnju i prodaju
ostvarenja traene razine zatite (uz ocjenu uzronika
opreme. Neovisni ocjenitelj moe biti pojedinac
paljenja) i ukljuiti prijedlog ispitivanja.
ocjenitelj druge ili tree strane, ispitni laboratorij ili
Za razliku od vrste zatite 's', kod standardnih vrsta certifikacijska ustanova.
zatite, ocjena zatite provodi se prema
S obzirom da zbog prirode vrste zatite 's'
konstrukcijskim zahtjevima navedenima u pripadajuoj
ocjenjivanje i ispitivanje ne moe biti detaljno
normi. Potrebna ispitivanja takoer su propisana u
propisano u normi, neophodno je da jo netko, osim
pripadajuoj normi dok ih kod vrste zatite 's' predlae
proizvoaa, odredi koja sve ispitivanja treba provesti
proizvoa.
kako bi se osigurala potrebna razina sigurnosti.
Nacrt norme za vrstu zatite 's' propisuje koje
KORAK 3 kompetencije, odnosno znanja i iskustvo mora
Dokumentaciju koja ini proizvoaevo posjedovati neovisni ocjenitelj. Kod standardnih vrsta
obrazloenje, proizvoa daje na pregled neovisnu zatite toga nema, ve norme propisuju samo zahtjeve
ocjenitelju ili ocjenjiteljima. Ovisno o razini zatite za opremu, a zahtjevi za osobe, odnosno organizacije
opreme, u ocjenjivanje su ukljuena tri neovisna koje provode ocjenu, ostavljeni su nacionalnome
ocjenjitelja (za EPL Ma, Ga i Da), dva ocjenjitelja (za zakonodavstvu koje se najee koristiti akreditacijom
EPL Mb, Gb i Db) ili samo jedan (za EPL Gc i Dc). i normama za osiguranje kvalitete i dokazivanje
U sluaju opreme razine zatite Ma, Ga ili Da prvi sukladnosti.
ocjenjitelj potvruje proizvoaevo obrazloenje i Osim propisanih kompetencija, nacrt norme
prijedlog ispitivanja te izrauje popis potrebnih propisuje i dunosti neovisnog ocjenitelja,
ispitivanja i metoda za ocjenjivanje koje prosljeuje jo prihvatljivost neovisnog ocjenitelja i njegovu
dvojici neovisnih ocjenitelja na ovjeru, nakon ega prvi neovisnost.
ocjenitelj provodi ispitivanja i daje ocjenu. Njegovo Dunosti neovisnog ocjenitelja su da pribavi sve
ispitno izvjee i zavrna ocjena prosljeuju se ostaloj informacije o nainu koji se predlae za ostvarivanje
dvojici neovisnih ocjenitelja i tek nakon njihove ovjere protueksplozijske zatite, razmotri predloena
postupak ocjenjivanja smatra se dovrenim.

ispitivanja i njihovu prihvatljivost, ocijeni dostavljenu

dokumentaciju proizvoaa prema raspoloivim Ocjena opasnosti od paljenja kod naroite vrste
normama i podacima, ocijeni ispitne postupke, uzorke zatite 's' provodi se slino kao i kod nelektrine
za ispitivanja i opremu kojom bi se ispitivanja opreme [3]. Koriste se metode navedene u normi EN
provodila. Takoer, neovisni ocjenitelj mora potvrditi i 13463-1:2009 [4] koje su prilagoene elektrinoj
dokumentirati da je, i na koji nain, oprema usklaena opremi.
s naelima vrste zatite 's'.
Suradnja proizvoaa i neovisnog ocjenitelja dobiva TABLICA I.
PRIMJER POETNE OCJENE MOGUIH UZRONIKA
poseban znaaj kada je u pitanju oprema u vrsti zatite PALJENJA KOD LINEARNOG MOTORA
's', jer ocjenitelj mora saznati sve bitne detalje
Odnosi se na
inovativnih rjeenja koja je proizvoa ugradio u Mogui izvor paljenja
opremu Da / Ne
Razlog
konstrukciju proizvoda sa svrhom zatite od pojave Vrua povrina DA Namot motora
uzronika paljenja, kako bi ispravno ocijenio
Trenje izmeu pokretnih
dokumentaciju proizvoaa. Mehanika iskra DA
dijelova
IV. KONSTRUKCIJA OPREME I OCJENA Plamen, vrui plinovi NE Nije prisutno

OPASNOSTI OD PALJENJA Mogu prekid
Elektrina iskra DA
elektrinog kruga
Konstrukcijski zahtjevi za ovu vrstu zatite dani su
Lutajue struje i katodna Oprema nije dovoljno
samo naelno. Moglo bi se rei da konstrukcijske zatita
NE
velika
zahtjeve ne propisuje nacrt nove norme, ve daje
Dio kuita je od
naela na osnovi kojih e proizvoa, u suradnji s Statiki elektricitet DA
plastinog materijala
neovisnim ocjeniteljem, odrediti konstrukcijske
Munja NE Nije prisutno
zahtjeve. Pri odreivanju zahtjeva koje oprema mora
ispuniti, uzima se u obzir da pri radu opreme treba Elektromagnetsko
NE Nije prisutno
zraenje
izbjei da sama oprema stvara eksplozivnu atmosferu.
Takoer je potrebno osigurati da oprema ne izaziva Ionizirajue zraenje NE Nije prisutno
paljenje eksplozivne atmosfere i pritom je potrebno Zraenje visokih
NE Nije prisutno
uzeti u obzir prirodu svakog uzronika paljenja. Svi frekvencija
zahtjevi norme IEC 60079-0 [2] koji se mogu Ultrazvuk NE Nije prisutno
primijeniti na predmetnu opremu, takoer se moraju
razmotriti. Nacrt norme navodi samo bitne zahtjeve Adijabatska kompresija NE Nije prisutno
sigurnosti koje mora zadovoljiti proizvod, bez
definiranja naina na koje se to postie, tj. bez Kemijske reakcije NE Nije prisutno
navoenja zahtjeva za konstrukciju.
Ovisno o razini zatite analiziraju se uzronici
U tablici 1. naveden je primjer poetne ocjene
paljenja u nazivnom radu, kod oekivanoga kvara
moguih uzronika paljenja. Kod ove se poetne
(poremeaja u radu) ili kod rijetkoga kvara. Za
ocjene identificiraju svi mogui uzronici paljenja koji
elektrinu opremu i sve njezine dijelove provodi se
se mogu pojaviti kod ocjenjivane opreme.
ocjena opasnosti od paljenja eksplozivne atmosfere i
navode se zatitne mjere koje se primjenjuju kako do Nakon to su identificirani svi uzronici paljenja,
eksplozije ipak ne bi dolo. potrebno ih je analizirati, ocijeniti mogunosti i
uestalost njihove pojave i odrediti potrebne mjere koje
Zatitne mjere koje se mogu primjenjivati, jesu:
se primjenjuju da do eksplozije ne doe. Uz svaki se
- spreavanje nastajanja uzronika paljenja (koriste uzronik paljenja opisuje kako se manifestira i kada se
se naela vrste zatite poveana sigurnost 'e') moe pojaviti (u nazivnome radu, u sluaju oekivanog
- izvor paljenja nema dovoljnu energiju da zapali kvara ili u sluaju rijetkog kvara). Takoer se navodi i
eksplozivnu atmosferu (koriste se naela vrste opisuje razlog ocjene toga uzronika paljenja. Nakon
zatite samosigurnost 'i') toga opisuju se mjere zatite koje se primjenjuju i
- eksplozivna atmosfera ne moe doi u dodir s navodi se na osnovi kojih se spoznaja primjenjuju (npr.
izvorom paljenja (koriste se naela vrsta zatite norme, tehnika izvjea, rezultati pokusa). Sve
nadtlak 'p', oblaganje 'm', uranjanje 'o' i zatita mora biti zabiljeeno u tehnikoj dokumentaciji
kuitem 't') proizvoaa koja sadri i ispitna izvjea i popis
- eksplozija je ograniena na unutranjost kuita ili potrebnih ispitivanja. Na kraju je jo potrebno utvrditi
na dio unutranjosti kuita i ne prenosi se na mogunosti pojave uzronika paljenja nakon
okolni prostor (koriste se naela vrste zatite 'd').

primijenjenih mjera i uvesti dodatna ogranienja (npr. Nakon odreivanja tipskih ispitivanja, odreuju se i
razina zatite Gc, temperaturni razred T4). pojedinana ispitivanja.
Ako se ocjenjivanje opreme u skladu s ovom vrstom
zatite usporedi s ocjenjivanjem opreme prema bitnim VI. ZAKLJUAK
zahtjevima ATEX direktive, onda se vidi da je za Vrsta zatite 's' namijenjena je za nove proizvode
razine zatite Ma, Mb, Ga, Gb, Da, Db odnosno koji se ne mogu izvesti niti u jednoj od standardnih
kategorije M1, M2, 1 i 2 postupak slian. I u jednom i vrsta protueksplozijske zatite. Naelo ove vrste
u drugom sluaju trai se potvrda neovisnog ocjenitelja zatite, za razliku od standardnih vrsta zatite, nije
odnosno certifikacijske ustanove. Za razliku od IEC odreeno. Moe se koristiti bilo koje naelo ili
60079-33 ATEX Direktiva ne zahtijeva ukljuenost kombinacija vie njih, to odreuje sam proizvoa.
vie neovisnih ocjenitelja, ve prihvaa da jedno Konstrukcijske zahtjeve i ispitivanja propisuje
certifikacijsko tijelo moe donijeti odluku bez obzira proizvoa na osnovi naela zatita koje je odabrao.
na razinu zatite odnosno kategoriju opreme. Za razinu Zbog toga je za izradu opreme u ovoj vrsti zatite
zatite Gc i Dc vrsta zatite 's' trai potvrdu neovisnog potrebno poznavati naela i zahtjeve standardnih vrsta
ocjenitelja, dok je ocjenjivanje opreme kategorije 3 zatite.
prema temeljnim zahtjevima preputeno proizvoau.
Vrlo bitnu ulogu ima neovisni ocjenitelj. O njemu
U tablici I. identificirana je vrua povrina kao ovisi koja e se tipska ispitivanja provesti, koji
uzronik paljenja kod linearnog motora. Uzronik konstrukcijski zahtjevi i koja e razina zatite opreme
paljenja pojavljuje se na namotu motora. U nazivnom biti prihvaena. Zbog toga je vrlo bitno da neovisni
radu temperatura namota nia je od dozvoljene razine ocjenitelj ima potrebna znanja i dovoljno iskustva iz
(dokazuje se ispitivanjem). U sluaju oekivanog kvara podruja protueksplozijske zatite.
(preoptereenje motora) postoji opasnost od
pregrijavanja. Zatitna mjera koja se primjenjuje, jest Ono to nacrt norme za vrstu zatite 's' ne propisuje,
ogranienje struje zatitnom napravom. Naravno, kod jest odnos neovisnog ocjenitelja i certifikacijske
klasinog trofaznog asinkronog motora proizvoa bi ustanove koja potvruje opremu (izdaje certifikat),
jednostavno primjenio vrstu zatite poveana sigurnost odnosno meusobni odnos izmeu dva ili tri neovisna
i certificirani bimetal za rjeavanje problema ocjenitelja. Neovisni ocjenitelj, prema zahtjevima
preoptereenja, meutim kod linearnog motora nacrta norme, mora biti neovisan u odnosu na
pouzdanost zatitne naprave od preoptereenja mora se proizvoaa. Njegova neovisnost u odnosu na
dokazati, npr. primjenom IEC 61508 [5], kako bi se certifikacijsku ustanovu ili u odnosu na drugog ili
motoru mogla potvrditi razina zatite 'b'. U tehnikoj treeg neovisnog ocjenitelja, na neki bi nain trebala
dokumentaciji su navedene mjere zatite i provedena biti propisana, ili nacionalnom regulativom ili
mjerenja temperature pri nazivnom optereenju i kod certifikacijskom shemom. Na taj bi se nain za razine
preoptereenja (do trenutka djelovanja zatitne zatite koje trae potvrdu tree strane (certifikat)
naprave). Nakon provedenih mjera zatite utvreno je osigurala viestruka kontrola (za EPL Ma, Ga i Da
da do pregrijavanja moe doi samo u sluaju trostruka kontrola), (za EPL Mb, Gb i Db dvostruka
preoptereenja uz istovremeni kvar zatitne naprave kontrola) ili (za EPL Gc i Dc kontrola jednoga
(rijetki kvar) i na osnovi toga odreena je razina neovisnog ocjenitelja).
zatite. Na osnovi izmjerenih temperatura potvren je Takoer bi trebalo biti propisano na koji nain netko
zahtijevani temperaturni razred. (osoba ili ustanova) moe biti ovlaten za neovisnog
Ova se ocjena u pravilu prikazuje tablino, onako ocjenitelja.
kako je prikazano u tablici II.
V. ISPITIVANJA
Kod vrste zatite 's' ispitivanja koja je potrebno
provesti, predlae proizvoa, a propisano provjerava i
odobrava (ili trai izmjene i dopune) neovisni
ocjenitelj. Pri odreivanju koja ispitivanja treba
provesti, obvezno se u obzir moraju uzeti zahtjevi
norme IEC 60079-0 [2]. Takoer se pri odreivanju
potrebnih ispitivanja mora koristiti i provedena ocjena
uzronika paljenja. Postupke ispitivanja treba uskladiti
sa zahtjevima meunarodnih ili nacionalnih normi koji
se mogu primijeniti na ispitivanu opremu.

TABLICA II. PRIMJER OCJENE OPASNOSTI NEKIH OD UZRONIKA PALJENJA KOD LINEARNOG MOTORA
analiza uestalosti pojave mjere primijenjene za sprjeavanje pojave uestalost pojave

opasnost od paljenja
bez primjene dodatnih mjera uzronika paljenja ukljuujui primijenjene mjere
tijekom rijetkog nepravilnog
tijekom rijetkog nepravilnog
(EPL) uzimajui u obzir ovu

tijekom normalnog rada
tijekom normalnog rada
zakljuna razina zatite

podloga
opasnost od paljenja
tijekom oekivanog
tijekom oekivanog
nuna ogranienja
nepravilnog rada
nepravilnog rada
(navoenje
nije bitno
nije bitno
potencijalni opis tehnika
opis/osnovni razlozi za normi,
rada
rada
uzronik primijenjene dokumentaci
uzrok analizu tehnikih
paljenja mjere ja
pravila,
rezultata
ispitivanja)
izvjee o
tipskom
povienje
ispitivanju
temperature
ograniavanje EN 60079-0 zagrijavanja
vrua zagrijavanje namota
X struje zatitnom EN 60079-7 br. xxx X Gb T3
povrina namota motora uslijed
napravom EN 61508 izvjee i
preoptereenj
potvrda za
a
zatitnu
napravu
odreeni su
minimalni
razmaci
konstrukcijom opis
leajnih konstrukcije
trenje izmeu sklopova, linearnog
kretanje EN 60079-0
mehanika pokretnih i stupanj IP motora upute
X pokretne EN 60079-7 X Gb -
iskra statinih zatite za uporabu
trake
dijelova osigurava da izvjee o
nita ne moe ispitivanju IP
upasti izmeu zatite
pokretnih i
nepokretnih
dijelova
LITERATURA
[1] FDIS dokument 31/997/FDIS - IEC 60079-33 Ed 1.0
Eksplozivne atmosfere 33. dio: Oprema tiena naroitom vrstom
zatite 's'
[2] Meunarodna norma IEC 60079-0:2011 Eksplozivne atmosfere
0. dio: Oprema Opi zahtjevi
[3] Slavko Rumbak: Metodologija za procjenu rizika neelektrine
opreme namijenjene uporabi u potencijalno eksplozivnim
atmosferama, Ex-Bilten 2004. Vol 32, br. 1-2
[4] Europska norma EN 13463-1:2009 Neelektrina oprema za
potencijalno eksplozivne atmosfere 1. dio: Osnovne metode i
zahtjevi
[5] Niz meunarodnih normi IEC 61508 Funkcionalna sigurnost
elektrinih / elektronikih / programabilnih sigurnosnih sustava

Protueksplozijska zatita
opreme
Keywords IECEx, PTBExPTP, proficiency testing, intrinsic

Laboratorij ExLAB sudjelovanje safety, test box "i"
u poredbenome ispitivanju IECEx
PTBExPTP-Test round "i" I. UVOD
Na estome meunarodnom savjetovanju Ex 2005 u
ExLAB Laboratory participation organizaciji Ex-Agencije, odranom u Dubrovniku u
in comparative testing of IECEx svibnju 2005. predstavljeni su ciljevi i smjerovi
buduega razvoja laboratorija Ex-Agencije (u daljnjem
PTBExPTP-Test round "i" tekstu: ExLAB). Izmeu ostaloga to su bili dogradnja i
primjena sustava kvalitete prema normi ISO/IEC 17025
Kreimir Cofek, dipl. ing. el.
te meunarodno priznanje i prihvaanje rezultata
ispitivanja ExLAB-a. Prvi je cilj ostvaren akreditacijom
Saetak Meulaboratorijska poredbena ispitivanja, odnosno laboratorija, to je uinila Hrvatska akreditacijska
provjere sposobnosti sukladno zahtjevima norme HRN EN
ISO/IEC 17025, sigurno su najmoniji raspoloivi alat za agencija HAA 2007. godine, dok je drugi ostvaren prvo
provjeru i dokazivanje kvalitete rezultata ispitivanja sporazumom s nizom EU ATEX certifikacijskih tijela
laboratorija. ExLAB, laboratorij Ex-Agencije, sudjelovao je ExNB (CESI, IMQ, TUeV Italia, Bureau Veritas Italia,
tijekom 2011./2012. godine u programu poredbenoga RINA, INERIS) i, konano, 2011. godine na sastanku u
ispitivanja PTBExPTP test round "i" organizirana u sklopu
IECEx sheme za certifikaciju opreme, uz jo priblino
Splitu prihvaanjem unutar IECEx sheme za
etrdesetak ExTL-a irom svijeta. Organizator je bio njemaki certifikaciju opreme kao ispitnog laboratorija ExTL
Physikalisch-Technische Bundesanstalt (PTB), Braunschweig- (IECEx Testing Laboratory).
Njemaka. Ispitivanje je provedeno na "black box" ispitnome Ve na spomenutu savjetovanju u Dubrovniku
modelu s unutarnjim kalibracijskim krugom sukladnim IEC
60079-11 (samosigurnost "i") i s dvanaest razliitih strujnih istaknuta je vanost upravljanja kvalitetom i osiguranje
krugova, linearnih, nelinearnih, induktivnih, kapacitivnih i kvalitete rezultata ispitivanja, a akreditacijom i
mijeanih induktivno-kapacitivnih, uz uporabu vlastita dobivanjem statusa ExTL unutar IECEx-a, to je i
laboratorijskog sustava za ispitivanje paljenja iskrom STA. formalno postao nezaobilazan zahtjev. T. 5.9 norme
Svrha programa bila je odrediti vjerojatnost paljenja za svaki
pojedinani strujni krug, uz postignutih dvadeset paljenja.
ISO/IEC 17025:2005 [1] kao jedan od naina za to
lanak obrauje tijek i spoznaje dobivene u procesu toga navodi sudjelovanje u meulaboratorijskim
ispitivanja. poredbenim ispitivanjima (ILCT Interlaboratory
Comparison Testing) ili ispitivanjima sposobnosti (PT
Summary Interlaboratory comparison testing (checking
Proficiency Testing). Zahtjevi za provedbu takvih
proficiency in accordance with the requirements of standard
HRN EN ISO/IEC 17025) is certainly the strongest tool programa utvreni su u normi ISO/IEC 17043:2010
available for checking and verifying quality test results in the [2].
laboratory. ExLAB, the laboratory of Ex-Agencija, U Ex-Agenciji, odnosno laboratoriju ExLAB,
participated throughout 2011/2012 in the comparison testing poredbena su ispitivanja prepoznata kao najmoniji alat
program, PTBExPTP test round "i", organized within the
IECEx scheme for equipment certification, along with close to
za provjeru i dokazivanje sposobnosti i kvalitete
forty ExTL's around the world. The organizer was the German rezultata ispitivanja. tovie, budui da su
Physikalisch-Technische Bundesanstalt (PTB), Braunschweig- laboratorijska ispitivanja kljuan i nezaobilazan
Germany. Testing was performed on the "black box" using a imbenik u procesu ocjene sukladnosti i certifikacije
test model with an internal calibration circuit, in accordance
opreme, komponenata i sustava za eksplozivne
with IEC 60079-11 (intrinsic safety "i"), and with twelve
different circuits: linear, non-linear, inductive, capacitive and atmosfere, gdje neispravnost ili neprikladnost Ex-
various inductive-capacitive, along with the use of their own zatite moe imati nesagledive posljedice po ljude,
laboratory system for STA spark ignition testing. The purpose okoli i materijalna dobra, osiguranje kvalitete
of the program was to determine the probability of ignition for rezultata ispitivanja dobiva jo vie na znaaju.
each circuit, wih twenty ignitions achieved. This paper reviews
the progress and insights acquired in the process of these tests.
Laboratorij ExLAB prijavio se za sudjelovanje u
programu poredbenoga ispitivanja PTB Ex PTP u
Kljune rije IECEx, PTBExPTP, poredbeno ispitivanje, veljai 2010. i prihvaen je kao sudionik u oujku iste
samosigurnost, ispitni model "i" godine za sekciju oklapanje "d" (Test Round "d") i
sekciju samosigurnost "i" (Test Round "i").

Kreimir Cofek: Laboratorij ExLAB-sudjelovanje u poredbenome ispitivanju IECEx... (f2 - f4)
Ispitni model za sekciju poredbenoga ispitivanja "d",

odreivanje tlaka eksplozije (referentnoga tlaka)
sukladno normi IEC 60079-1 dostavljen je u Ex-
Agenciju u kolovozu 2010., a ispitivanja su obavljena u
rujnu 2010. O tome je detaljno pisano u prolome broju
Ex-Biltena 1-2/2011 [3].
Ispitni model za sekciju poredbenoga ispitivanja "i"
prema normi IEC 60079-11 [4] dostavljen je u
Ex-Agenciju u travnju 2011. O tome dijelu
poredbenoga ispitivanja bit e vie rijei u ovome
Slika 1. Ispitni model ExLAB-a Id. br. PTB Ex PTP-i1-10
lanku.
U oba programa sudjelovala su ukupno 43 Uz sam ispitni model Test Box "i" PTB je dostavio i
laboratorija iz 24 drave. Za svaki laboratorij PTB je wolframske ice, prethodno pripremljene sukladno
pripremio i dostavio njemu pripadajui uzorak. dodatku B norme IEC 60079-11.
Unutar ispitnoga modela ugraeno je dvanaest
II. PROGRAM PTB Ex PTP TEST ROUND "i" razliitih strujnih krugova, pet tipova s razliitim
IEC 60079-11 parametrima:
- dva linearna kruga, 24 V / 355 mA i 48 V / 72 mA
A. Svrha ispitivanja
Ovo poredbeno ispitivanje zamiljeno je zasad kao
pokusni projekt s krajnjim ciljem usklaivanja
postupaka, opreme i rezultata ispitivanja izmeu IECEx
ispitnih laboratorija (ExTL), to znai harmonizaciju u
pogledu primjene i interpretacije zahtjeva norme IEC
60079-11. Sve to u korist proizvoaa Ex-opreme,
krajnjih korisnika i mjerodavnih zakonodavnih tijela,
- pet nelinearnih krugova (s elektronikim
tako to e ta harmonizacija jamiti podizanje
ogranienjem struje) 24 V / 80 mA, 22 V / 180
povjerenja u vjerodostojnost rezultata ispitivanja.
mA, 22 V / 210 mA, 22 V / 170 mA i 24 V / 80
Ispitivanjem je trebalo utvrditi vjerojatnost paljenja mA
eksplozivne ispitne smjese skupine plinova IIC (21 %
H2 + zrak) uz uporabu vlastitih ispitnih resursa, to
znai opskrbe plinom, razvoda plina i pripreme smjese,
te ureaja za ispitivanje paljenja iskrom (STA Spark
Test Apparatus) prema dodatku B norme IEC 60079-
11. Ispitni su krugovi bili sadrani u ispitnome modelu
koji je zamislio, izradio, validirao i dostavio svim
prijavljenim sudionicima, organizator PT-programa
njemaki institut Physikalisch Technische
Bundesanstalt (PTB), Braunschweig-Njemaka.
- jedan linearni induktivni krug, 24 V / 31 mA
B. Ispitni model (Test Box "i") i pratea dokumentacija
(L nepoznato)
Ispitni model Test box "i" izraen je kao "crna kutija"
("black box") s ugraenim normiranim kalibracijskim
krugom 24 Vdc / 95 mH, opremljen vanjskim kabelom
za prikljuak na STA, utinicama za prikljuak
instrumenata (DMM) za mjerenje napona praznoga
hoda i struje kratkoga spoja ispitnoga kruga, zakretnim
sklopkama za izbor ispitnoga kruga i potenciometrima
za podeavanje struje u krugu kalibracije. Takoer,
ispitni model opremljen je i unutarnjim izvorima - dva linearna kapacitivna kruga, 24 V / 24 mA i
istosmjernoga napona 112 V i 224 V te ostalom 13,5 V / 24 mA (C nepoznato)
upravljakom elektronikom. Ispitni model laboratorija
ExLAB, oznaka PTB Ex PTP-i1-10 prikazan je na
slici 1.

Sukladno uputama za provedbu ispitivanja, ako

tijekom ispitivanja konkretna kruga ne doe ni do
jednoga paljenja unutar 4000 iskri (to odgovara 1000
okretaja draa volframovih ica ili 12,5 min. @ 80
rpm), ispitivanje se mora prekinuti, mijenjaju se
volframove ice i ponovo se provodi kalibracija. Nakon
uspjene kalibracije, ispitivanje kruga se ponavlja.
- dva mijeana linearna kapacitivno-induktivna

kruga, 24 V / 58 mA i 24 V / 13 mA (C i L
nepoznato)
Na internet platformi PTBExPTP [5] svim je

sudionicima na raspologanju stajala opsena potporna
dokumentacija:
- ope upute za provedbu ispitivanja, Procedure
Instruction to perform Test Round "i1"
- dokumentacija ispitnoga modela, Description of
Test Sample "i1"
- opis kalibracijskoga kruga, Description of
calibration circuit in Test Box "i"
- predloak za opis upotrebljena ispitnoga sustava,
Template for test setup "i1"
- predloak za zapisivanje rezultata ispitivanja,
Template for recording test results "i1"
C. Provedba ispitivanja i zapisi
Ispitivanjem svakoga pojedinanog strujnog kruga
trebalo je odrediti broj iskri Ni potreban da doe do
ukupno dvadeset paljenja smjese 21 % H2 + zrak, iz
Slika 2. Primjerak zapisa o ispitivanju u ExLAB-u
ega se onda u xls-zapisu automatski odreuje
vjerojatnost paljenja p = 20/ Ni. Tijekom same provedbe dolo je do poremeaja u
Prije provedbe samih ispitivanja provjereni su opskrbi mree komprimiranim zrakom te se prelo na
parametri kontaktnoga sustava STA ureaja (R, C i L) opskrbu iz boca komprimiranoga zraka. Unato tome,
te traena brzina rotacije 80 min-1. Osim toga, prva je faza uspjeno okonana i rezultati su pohranjeni
provjeren je i sustav pripremanja eksplozivne ispitne na PTBExPTP internet platformu (slika 2.).
smjese pomou plinskoga kromatografa CLARUS
III. PRIVREMENO IZVJEE PTB Ex PTP
GC500. Izraen je i poseban formular za runo
zapisivanje rezultata. U veljai 2012. objavljeno je i prijelazno, privremeno
Ispitivanju svakoga konkretnoga kruga prethodilo je izvjee koje je izradio PTB Ex-Proficiency Team za
svakog sudionika zasebno. Nijedan od laboratorija
mjerenje njegovih parametara, napona praznoga hoda
nema pristup izvjeima drugih laboratorija, ve samo
UOC i struje kratkoga spoja ISC. svojemu na PTBExPTP internet platformi. Naslovna
Prije i poslije ispitivanja provodilo se ispitivanje stranica izvjea za na laboratorij Individual Interim
osjetljivosti STA ureaja pomou ugraena internoga Report for Test Round "d" / "i" of the PTB Ex
kalibracijskog kruga ispitnoga modela Test Box "i". Proficiency Testing Program (Pilot Phase) prikazana je
Treba istaknuti da se kalibracija, za razliku od na slici 3.
postupka utvrena u IEC 60079-11 pri struji 30 mA,
ovdje provodila pri 35-34-33-32-31-30 mA.

U sklopu ovoga PT-programa, a nakon objave

zavrnog izvjea, PTB u Braunschweigu organizira
i dvije dvodnevne radionice koje e se odrati u srpnju
2012., Workshop "d" i Workshop "i", kao bitan
element za daljnje usklaivanje postupaka ispitivanja,
opreme i instrumentacije izmeu laboratorija.
IV. ZAKLJUAK
Sudjelovanje u probnome programu poredbenoga
ispitivanja IECEx PTBExPTP pokazalo se ve sada (tj.
i prije objave zavrnoga izvjea) iznimno korisnim za
spoznavanje nekih "skrivenih" greaka u ispitnim
postupcima i/ili opremi i pripadajuoj instrumentaciji.
U prilog tome nedvosmisleno govore poboljani
rezultati ispitivanja obavljeni u drugoj fazi. Ovo
takoer jasno govori da su meulaboratorijska
poredbena ispitivanja (ILCT/PT) najmonije poznato
sredstvo za provjeru vlastitih laboratorijskih ispitnih
metoda, opreme i instrumentacije, poboljanje i
Slika 3. Prijelazno izvjee PTB Ex PTP-10 za ExLAB osiguranje kvalitete rezultata ispitivanja. Osim toga,
Ovdje prikazani rezultati naega laboratorija ona doprinose i usklaivanju istovrsnih postupaka
pokazuju vrlo dobru usklaenost u odnosu na zadanu izmeu laboratorija, a time i podizanju vjerodostojnosti
(referentnu) vrijednost (Assigned Value) i podruje u oima korisnika njihovih usluga.
povjerenja rezultata ispitivanja (Confidence Interval), S obzirom na vrlo dobre rezultate postignute u ovome
kako za sekciju "d", tako i za sekciju "i". Jedan primjer programu, to potvruje smisao, opravdanost i
razdiobe rezultata za Test round "i" prikazan je na slici svrhovitost svih napora i sredstava uloenih u proces
4., gdje se vidi da je na rezultat (oznaen crvenom akreditacije laboratorija prema ISO/IEC 17025 te u
bojom) praktino jednak referentnoj vrijednosti. Svi proces priznavanja unutar IECEx sheme kao ExTL i
laboratoriji oznaeni su ifrom radi tajnosti podataka. ExCB. Takoer, to je i poticaj za daljnji rad na
Za potrebe druge faze ovoga programa poredbenih usavravanju i poboljavanju kompetencije
ispitivanja, kod onih malobrojnih sluajeva gdje su nai laboratorija.
rezultati izvan podruja povjerenja, proveli smo LITERATURA
ponovljena ispitivanja, uz odreene modifikacije
[1] ISO/IEC 17025:2005+Cor 1:2006 Opi zahtjevi za osposobljenost
postupka i opreme. Rezultati su pohranjeni na ispitnih i umjernih laboratorija)
PTBExPTP internet platformi i bit e uzeti u obzir kao [2] ISO/IEC 17043:2010 Ocjenjivanje sukladnosti-Opi zahtjevi za
podloga za zavrno izvjee koje e izraditi PTB Ex- ispitivanje sposobnosti
[3] Mario Makovi, Slobodan Serti "Poredbeno ispitivanje u sustavu
Proficiency Team i objaviti ga u srpnju IECEx-a" Ex-Bilten 1-2/2011; Agencija za prostore ugroene
2012. eksplozivnom atmosferom (Ex-Agencija), Zagreb
[4] IEC 60079-11:2011 Ed. 6.0 Eksplozivne atmosfere - 11. dio: Oprema
s vrstom zatite samosigurnost "i"
[5] PTBExPTP Homepage www.ex-proficiency-testing.ptb.de/ptp /
Slika 4. Rezultat ExLAB za Test round "i" (crveno)

Mario Makovi: Zatitni sustavi - zaustavljai plamena na kraju linije... (g1 - g8)
Zatitni sustavi zaustavljai 34/2010), odnosno u skladu s direktivom ATEX

94/9/EC, jesu ureaji koji nisu komponente opreme, a
plamena na kraju linije koji su namijenjeni trenutanom zaustavljanju razvoja
eksplozije i/ili ograniavanju podruja djelovanja
Protection Systems End of the eksplozije i koji su odvojeno stavljeni na trite i/ili
Line Flame Arrestors raspolaganje kao samostalni sustavi [2][3]. Iz navedene
definicije proizlazi velika vanost zatitnih sustava za
Mario Makovi, mag. ing. mech. sigurnost postrojenja. Ovdje valja napomenuti da se
Ex-Agencija, Batijanova bb, Zagreb zatitnim sustavima ne dodjeljuje kategorija jer oni po
e-mail: m.mackovic@ex-agencija.hr svojoj definiciji nemaju uzronika paljenja kao to je to
sluaj s Ex-opremom.
Saetak Zatitni sustavi vani su dijelovi velikog broja Prije stavljanja zatitnoga sustava na trite
postrojenja ugroenih eksplozivnom atmosferom. Zatitni
sustavi ugrauju se kako bi sprijeili ili smanjili posljedice
proizvoa mora provesti postupak ocjene sukladnosti
eksplozije to znai da oni djeluju kada se ve dogodila kod ovlatena certifikacijskoga tijela sukladno Prilogu
eksplozija ili poar. To takoer znai da se ugradnjom takvih III. Pravilnika (NN 34/10) [2]. Prilikom tipskoga
sustava titi ljude, postrojenje i sam okoli. Takvi sustavi, da bi ispitivanja koje se provodi u laboratoriju, provjerava se
mogli biti stavljeni slobodno na trite, moraju proi postupak funkcija zatitnoga sustava ispitivanjem
ocjene sukladnosti, tj. tipsko ispitivanje i certifikaciju. Metode i
nain ispitivanja propisani su u usklaenim normama za funkcionalnosti u skladu sa zahtjevima usklaenih
Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima namijenjenima za (harmoniziranih) normi. Svaki zatitni sustav mora biti
uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN br. oznaen sukladno zahtjevima Pravilnika (Prilog II.) [2]
34/2010). Postoji vie vrsta zatitnih sustava s obzirom na i pripadajuih usklaenih normi.
izvedbu i namjenu. Sukladno tome postoje zatitni sustavi za
postrojenja gdje se pojavljuju eksplozivne smjese zapaljivih Osim oznaavanja zatitnoga sustava bitnu ulogu
praina, plinova, maglica i vlakanaca te hibridne smjese. Jedna imaju upute za uporabu proizvoaa u kojima
su od tih vrsta i zaustavljai plamena na kraju linije koji su proizvoa mora u potpunosti opisati zatitni sustav,
tema ovoga lanka. Konkretno, radi se o zatitnim sustavima njegovu funkciju, namjenu i nain instaliranja i
koji se najee ugrauju na odune sustave raznih spremnika
tekuih goriva i plinova. odravanja.
Zatitni sustavi mogu biti pasivni i aktivni, a to ovisi
Kljune rijei zatitni sustavi, zaustavljai plamena, tipsko o njihovoj konstrukciji dok njihova primjena ovisi o
ispitivanje, usklaena norma.
kakvoj je eksplozivnoj tvari rije, prvenstveno jesu li to
Summary Protection systems are an important part of many plinovi, praine ili njihove smjese (tzv. hibridne
manufacturing plants that are at risk of explosive atmospheres. smjese). Valja naglasiti da prilikom konstrukcije
Protection systems are installed to prevent or reduce the zatinoga sustava treba uzeti u obzir i karakteristike
aftereffects of explosions, which means they activate when the eksplozivnih tvari, primjerice KSt, pmax, (dp/dt)max koje
explosion or fire has already occurred. This also means that
installing these systems provides protection of people, factories se odreuju laboratorijskim ispitivanjem.
and the environment itself. In order to be placed on the market, Zahtjevi za sigurnosne sustave koji se ugrauju na
these systems must undergo the conformity assessment process postrojenja sa zapaljivom (eksplozivnom) prainom,
(type testing and certification). The methods and means of
testing are regulated by unified standards of the Regulations on
dani su sljedeim normama:
equipment and protections systems intended for use in - HRN EN 14491 Zatitni sustavi odzraivanja kod
potentially explosive atmospheres (Official Gazette no. eksplozije praina
34/2010). There are various types of protection systems with
regard to design and application. Accordingly, there are Zahtjevi za sigurnosne sustave koji se ugrauju na
protection systems for factories where explosive mixtures of postrojenja sa zapaljivim (eksplozivnim) plinovima
flammable dust, gases, mists and fibers, as well as hybrid sadrani su u sljedeim normama:
mixtures, are present. One type of protection system is the end
of the line flame arrestor, which is the topic of this paper. More - HRN EN 14994 Zatitni sustavi odzraivanja kod
specifically, this system is frequently installed on the exhaust eksplozija plinova
systems of various liquid and natural gas tanks. - HRN EN ISO 16852 Zaustavljai plamena -
Keywords protection systems, flame arrestors, type testing,
Zahtjevi za pogonska svojstva, ispitne metode i
unified standards. ogranienja za uporabu
Zahtjevi za sigurnosne sustave koji se ugrauju na
I. UVOD postrojenja s potencijalno eksplozivnom atmosferom
Zatitni sustavi u smislu Pravilnika o opremi i (neovisno radi li se o plinovima ili prainama) sadrani
zatitnim sustavima namijenjenima za uporabu u su u sljedeim normama:
potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN br. - HRN EN 14797 Oduak eksplozije

- HRN EN 14460 Oprema otporna na eksploziju - sustave uguivanja i odvajanja eksplozije;

- HRN EN 14373 Sustavi uguivanja eksplozije - zaustavljae plamena koji su sastavni dio nekog
- HRN EN 15089 Sustavi odvajanja eksplozije protueksplozijski zatienog ureaja (opreme), kao
Vrsta i tip zatitnoga sustava, primjena te sam nain to su ventilatori, puhala, kompresori i crpke.
ugradnje ovisi o tehnolokome procesu nekog Prema navedenoj normi zaustavljai plamena su:
postrojenja kao i o fizikalnim karakteristikama ureaji koji se ugrauju na otvorima kuita (posuda,
zapaljivih tvari. Tako primjerice zaustavlja plamena spremnika...) ili na sustave cjevovoda, a funkcija im je
za skupinu plinova IIA ne moe biti ugraen na doputanje protoka tvari, ali u sluaju pojave plamena
postrojenje ugroeno plinovima skupine plinova IIC. sprjeava njegov prijenos [1].
Svaka tvar ima svoje karakteristike u smislu naina Postoje etiri glavne grupe zaustavljaa plamena [4]:
izgaranja, brzine irenja plamena, najveih tlakova - Statiki zaustavljai plamena
eksplozija i sl. Iz takvih je razloga vano dobro - Dinamiki zaustavljai plamena
poznavanje postrojenja te fizikalnih znaajki zapaljivih - Detonacijski zaustavljai plamena s tekuinom
tvari kako bi se na pravilan nain odabrao i ugradio - Hidraulini zaustavljai plamena
zatitni sustav. Zaustavljai plamena s obzirom na mjesto ugradnje
U daljnjem tekstu obraivat e se zaustavljai dijele se na:
plamena koji se ugrauju na kraju linije (engl. End-of- - Krajnje zaustavljae plamena - jedan kraj
line flame arrester) za potencijalno eksplozivne plinske zaustavljaa spojen je na cjevovod ili na spremnik,
atmosfere. dok je drugi kraj otvoren (moe imati zatitno
pokrivalo ili oduni ventil)
II. NORMA ZA ZAUSTAVLJAE PLAMENA U - Linijske zaustavljae plamena - s jedne i druge
POTENCIJALNO EKSPLOZIVNIM
strane spojeni su na cjevovod te mogu biti
PLINSKIM ATMOSFERAMA
jednosmjerni ili dvosmjerni
Zahtjevi za zaustavljae plamena (kod plinova i - Zaustavljai plamena za spremnike - u veini je
para) u smislu ispitnih metoda, pogonskih svojstava te sluajeva popreni presjek spremnika puno vei od
ogranienja za uporabu dani su u HRN EN ISO elementa zaustavljaa
16852:2011 Zaustavljai plamena -- Zahtjevi za S obzirom na brzinu sagorijevanja eksplozivne
pogonska svojstva, ispitne metode i ogranienja za smjese razlikujemo deflagracijske i detonacijske
uporabu (ISO 16852:2008+Cor 1:2008+Cor 2:2009; (stabilne i nestabilne) zaustavljae plamena.
EN ISO 16852:2010). Navedena norma zamijenila je
Unutar gore navedenih glavnih podjela zaustavljaa
normu HRN EN 12874:2001 koja je povuena. Nova
postoji niz drugih podtipova zaustavljaa plamena.
norma propisuje kriterije za podjelu, osnovnu
Nova norma u odnosu na normu HRN EN
konstrukciju, informacije za koritenje te oznaavanje
12874:2001 donijela je znaajne promjene u smislu
zaustavljaa plamena. Ova se norma primjenjuje za
zahtjeva prema pojedinim tipovima zaustavljaa
zaustavljae plamena koji su konstruirani za tlakove od
plamena. Upravo je zbog tih znaajnih promjena svaki
80 kPa do 160 kPa i radne temperature od -20 oC do
proizvoa duan izraditi analizu svoga proizvoda i
+150 oC [1]. U sluaju konstrukcije zaustavljaa
ako te promjene imaju utjecaj na konstrukciju
plamena za podruja izvan gore navedenih tehnikih
proizvoda, potrebno je ponovno provesti tipsko
parametara navedena se norma moe koristiti kao
ispitivanje i certifikaciju prema vaeoj normi.
vodi. Naravno, uputno je koristiti i druge normativne
Openito, neovisno o vrsti i tipu zaustavljaa plamena
dokumente. Ova se norma ne primjenjuje na:
promijenjena je tablica skupine plinova. Naime, po
- zaustavljae plamena koji se koriste za eksplozivne sada vaeoj normi pojedine skupine plinova dodatno
smjese plinova i para koji imaju tendenciju samo su podijeljene kako prikazuje tablica I.[1].
razlaganja ili su kemijski nestabilni;
- zaustavljae plamena za ugljik disulfid zbog svojih
posebnih svojstava;
- zaustavljae plamena koji su namijenjeni za druge
eksplozivne smjese osim smjesa plin-zrak ili para-
zrak smjese (npr.: smjese s visokim omjerom
kisika-duika, kod smjese kada se klor koristi kao
oksidant itd...)
- zaustavljae plamena za motore s unutranjim
izgaranjem;

Na dodatnoj natpisnoj ploici moraju biti navedena

TABLICA I. OPSEG PRIMJENJIVOSTI (OZNAAVANJE)
sljedea upozorenja:
ISPITNA
SKUPINA MESR
ISPITNI PLIN SMJESA
- ogranienje prilikom instalacije zaustavljaa
PLINOVA (mm)
(%) plamena.
IIA1 1,14 Metan 8,40,2 - za deflagracijske zaustavljae plamena mora stajati
IIA > 0,9 Propan 4,20,2 oznaka "DEF" te omjer Lu/D (omjer duljine
IIB1 0,85 5,20,2 netienoga cjevovoda i promjera cjevovoda). Za
IIB2 0,75 Etilen 5,70,2 zaustavljae plamena na kraju linije taj omjer nije
IIB3 0,65 6,60,3 primjenjiv.
IIB 0,50 Vodik 45,00,5
- za detonacijske zaustavljae plamena mora stajati
IIC < 0,50 Vodik 28,52,0
oznaka "DET" u kombinaciji s brojem od 1 do 4
koji oznaava da jo postoje odreena ogranienja.
- oznaka optereenja na gorenje zaustavljaa
Prema tablici I. skupine su plinova podijeljene prema plamena "BC" sa slovnom oznakom klasifikacije
maksimalno eksperimentalnom sigurnosnom rasporu vremenskog trajanja gorenja:
(MESR). Ovom je podjelom proizvoaima takvih
a - nema vremenskog ogranienja,
sustava omoguena proizvodnja za tono odreenu
b - kratko vrijeme od 1 minute do 30
skupinu zapaljivoga plina. S obzirom da je vrlo teko
minuta,
izraditi univerzalan zaustavlja koji bi odgovarao svim
c - nije predvien za gorenje.
zahtjevima nekog tehnolokog procesa, podjela
zaustavljaa prema tono odreenoj skupini plinova - radna temperatura
omoguava proizvoaima jednostavniji razvoj i - najvii radni tlak.
konstrukciju. Naime, svaki zaustavlja plamena ima Ovako oznaen zaustavlja plamena daje potpunu i
svoju propusnu mo koja direktno ovisi o konstrukciji nedvosmislenu informaciju o namjeni takva zatitnoga
samog kuita i dimenzijama prigunoga elementa sustava.
zaustavljaa plamena. Sukladno tome, takav jedan
zatitni sustav u tehnolokome procesu ne smije III. KRAJNJI ZAUSTAVLJAI PLAMENA
znaajno utjecati na protok, tlak i dr., ve mora biti I NJIHOVA PRIMJENA
djelotvoran sigurnosni sustav bez utjecaja na Velika opasnost od poara i eksplozije prisutna je na
tehnoloki proces. postrojenjima za obradu, transport i skladitenje
Svaki zaustavlja mora biti oznaen sukladno zahtjevu zapaljivih tekuina i plinova pa su to i najea mjesta
norme [1]. Oznana ploica zaustavljaa plamena mora gdje se koriste zaustavljai plamena svih vrsta (slike 1.
najmanje sadravati sljedee oznake: i 2.).
- ime i adresu proizvoaa;
- oznaku serije;
- serijski broj;
- godinu proizvodnje;
- oznaku norme;
- tlak ili vakuum za zaustavljae s integriranim
tlanim ili vakuum ventilima
- oznaku strane koja je tiena (samo za
jednosmjerne zaustavljae)
- Ex oznaku
Pod Ex oznakom podrazumijeva se sljedee:
- znak Ex-zatite ( ),
- Ex oznaka (npr. II G IIC)
To na prije navedenu primjeru znai: zatitni je Slika 1. Shematski prikaz ugradnje deflagracijskoga zaustavljaa
sustav namjenjen za nadzemlje, za plinske atmosfere, plamena na kraju linije
grupu plinova IIC. Na zaustavljaima plamena mora U takvim postrojenjima uvijek postoji opasnost od
postojati i dodatna natpisna ploica koja opisuje tonu eksplozije jer je vrlo teko pa i nemogue izbjei
namjenu i ogranienja u uporabi to je definirano u eksplozivne smjese.
novoj normi [1].

proizvoda, a kasnije kod odravanja omoguava

jednaku kvalitetu rezervnih dijelova.
a) Nabrane trake b) Mrea (pletiva)

Slika 3. Izgled otvora elementa zaustavljaa
Kod nemjerljivih otvora, odnosno otvora ije se

dimenzije ne mogu tono definirati u tehnikoj
dokumentaciji niti izmjeriti mjernim ureajima a time i
kontrolirati, metoda ispitivanja razlikuje se od metode
ispitivanja ostalih zaustavljaa plamena to e biti
objanjeno kasnije u tekstu.
Slika 2. Ugradnja zaustavljaa na "dine" cijevi na spremnicima Krajnji zaustavljai mogu biti upotrebljeni kao
Veina je postrojenja opremljena kilometrima cijevi oduak na nekom spremniku te tada imaju zatitni
koje meusobno spajaju mnogo drugih zatvorenih pokrov, meutim, ponekad je potrebno da imaju i neke
posuda (spremnika). U takvim zatvorenim dijelovima vrste zapornih elemenata te se tada na zaustavljae
postrojenja postoji znaajna opasnost od nagla ugrauju i zaporni i/ili oduni ventili.
poveanja volumena smjese koje je prouzroeno Ovakvi tipovi zaustavljaa ugrauju se na sustave
poveanjem temperature uzrokovano procesima spremnika, tj. oduaka kako bi sprijeili vanjsku
izgaranja. To rezultira poveanjem tlaka koji potie eksploziju, plamen ili openito uzronik paljenja da
efekt turbulencije koji dodatno ubrzava plamenu ue u sustave nekog postrojenja. Slika 4. prikazuje
frontu. princip djelovanja krajnjega zaustavljaa plamena -
Zaustavljai su plamena dakle zatitni (sigurnosni) vanjski plamen (uzronik paljenja) prolazi kroz
ureaji koji imaju zadau sprijeiti ulazak ili izlazak element zaustavljaa te mu se time smanjuje energija
plamena u cijevi ili spremnik, tj. sprjeavaju irenje na razinu kada vie nije djelotvoran uzronik paljenja.
plamena kroz sustav postrojenja. Smjesa plina iza zaustavljaa plamena nee se zapaliti
pa je sauvana sigurnost postrojenja, ljudi i okolia.
Krajnji zaustavljai plamena pripadaju statikim
Zaustavlja na taj nain ostvaruje svoju funkciju.
zaustavljaima plamena, a to znai da se prijenos
plamena sprjeava pomou malih otvora (upljina) koji
gue plamen, odnosno smanjuju energiju plamena na
razinu koja ne moe upaliti eksplozivnu atmosferu.
Element s otvorima (upljine) zapravo je glavni dio
zaustavljaa plamena. Otvori (upljine) mogu biti
mjerljive (pravilne geometrije) te nemjerljive (sinter
materijali, razna mrena pletiva..) (slika 3.). Mjerljivi
otvori jesu otvori koji se mogu u tehnikoj
dokumentaciji dobro opisati mjerama s tolerancijom
to je vrlo bitno u procesu proizvodnje. Zaustavljai
plamena s elementima koji imaju mjerljive otvore
izraeni su najee od dvije trake. Jedna je traka
valovita (deformirana u oblik trokuta-vala). dok je Slika 4. Princip djelovanja krajnjega zaustavljaa plamena
druga ravna. Niz od tako izraenih traka ini element
zaustavljaa. Takav element, koji je dobro definiran, Na postrojenjima gdje su spremnici ili dijelovi
uvijek se moe izraditi unutar tono odreenih procesnoga postrojenja u kojima se nalazi zapaljivi
tolerancija to poveava kvalitetu i sigurnost zavrnoga plin, pod veim tlakom od okolinoga pa stoga postoji
trajan izvor zapaljivoga plina na oduku, potrebno je

ugraditi krajnje zaustavljae koji su otporni na gorenje. toplinski kapacitet, odnosno uinkovitije je guenje
U tom smislu postoje zaustavljai otporni na kratko plamena.
gorenje i oni koji su otporni na plamen bez Krajnji zaustavljai plamena uglavnom nemaju
vremenskoga ogranienja. S obzirom na duljinu ogranienja na poloaj ugradnje. Zatitni pokrov
gorenja koju definira proizvoa zaustavljaa, norma sprjeava ulaz kie, snijega prljavtine te je takva
[1] daje razliite uvjete ispitivanja te sukladno tome i mehanika zatita ponekad neophodna upravo zbog
nain oznaavanja. U sluajevima kada se plin zapali montae ovakvih zaustavljaa plamena. Navedeni
kod oduka, imamo gorenje, tj. plamen koji e gorjeti zaustavljai obino su konstruirani za radne uvjete
toliko dugo dok postoji plin koji dolazi iz sustava. okolne temperature i tlaka pa je uputno o tome voditi
Padom tlaka unutar sustava postoji opasnost od rauna prilikom izbora zatitnoga sustava zbog
prolaska plamena u sustav, to krajnji zaustavlja tehnolokih parametara. Isto je tako uputno provjeriti
plamena mora sprijeiti. koji su plinovi ili pare u sustavu zbog kemijske
Uzronici paljenja koji se mogu pojaviti jesu grom, otpornosti zaustavljaa. Naime, moe se dogoditi da
elektrostatska iskra, mehanika iskra, poveana element zaustavljaa nije kemijski otporan na odreen
temperatura (radovi u blizini oduka), cigareta, plin i paru te je pitanje vremena kada e korodirati i
otvoreni plamen i dr. time naruiti funkciju sigurnosnoga sustava.
Glavni dijelovi krajnjega zaustavljaa plamena jesu Odravanja takvih sustava ima veliku ulogu u
(slika 5.): produljenju ivotnoga vijeka zaustavljaa plamena, a
- Kuite time se direktno utjee na sigurnost postrojenja.
- Element zaustavljaa (otvori za gaenje) Potrebno je redovito provjeravati i odravati
- Zatitni pokrov (opcija - ovisi o mjestu i nainu ispravno stanje zaustavljaa. Kod krajnjih zaustavljaa
ugradnje) javlja se problem zaepljenja jer se ispod zatitnoga
- Prirubnica pokrova mogu stvoriti razna gnijezda, primjerice
- Vijci gnijezda ptica te raznih insekata, stoga jepotrebno
redovno odravanje i ienje. Bez obzira na tip i vrstu
zaustavljaa uvijek je obvezno zamijeniti dijelove s
originalnim dijelovima, a ukoliko to nije mogue,
potrebno je nabaviti novi zaustavlja plamena s
jednakim tehnikim parametrima (grupa plinova,
detonacijski ili deflagracijski, propusna mo) [4].
U Republici Hrvatskoj odravatelji koji odravaju
zatitne sustave, moraju biti pod nadzorom Ex-
Agencije sukladno Pravilniku o najmanjim zahtjevima
sigurnosti i zatite zdravlja radnika te tehnikom
nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureaja
u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom
(NN br. 39/06; 106/07).
IV. ISPITIVANJE ZAUSTAVLJAA ZA

Slika 5. Dijelovi zaustavljaa plamena KRAJ LINIJE - ExLAB NOVA METODA
Zadaa je zaustavljaa plamena da: Sukladno svojoj viziji razvoja Ex-Agencija i dalje
razvija nove ispitne metode. Uvidjevi potrebe
- Raspruje frontu plamena
hrvatskoga gospodarstva Ex-Agencija (ExLAB)
- Smanjuje energiju plamena
nabavila je opremu za ispitivanje zaustavljaa plamena
- Hladi plamen (zahvaljujui veem toplinskom
koji se ugrauju na kraj linije (engl. End-of-line flame
kapacitetu velikoj povrini)
arresters).
Element zaustavljaa plamena zbog svoje
Ispitni sustav izraen je u skladu sa zahtjevima
konstrukcije uzrokuje pad tlaka ili smanjuje protok u
usklaene norme HRN EN ISO 16852:2011[1] te se
samome procesu. Kako bi se to izbjeglo, uobiajeno je
tom opremom mogu ispitivati sljedei tipovi
da je popreni presjek elementa znaajno vei od
zaustavljaa plamena:
poprenoga presjeka cjevovoda. to je popreni
presjek (povrina) elementa vea, to je vei njegov

- krajnji zaustavljai plamena za: Postupak ispitivanja zahtijeva privrivanje uzorka

kratkotrajno gorenje zaustavljaa plamena na kotao (spremnik) te
dugotrajno gorenje postavljanje polimerne vree koja prekriva izvore
paljenja i cijeli ispitni uzorak (slika 6.). Ovdje je
- spremnike
potrebno napomenuti da ukoliko se ispituju
- dinamiki zaustavljai plamena (brzi oduni
zaustavljai plamena s elementima koji imaju
ventili).
nemjerljive otvore (upljine), vrea ispunjena ispitnim
Ispitivanjem se provjerava sposobnost zaustavljaa plinom mora biti pod odreenim tlakom koji je
plamena da zaustavi prijenos plamena eksplozije. definiran normom [1].
Oprema za ispitivanje sastoji se od sljedeih glavnih Nakon postavljene vree postavlja se polimerna
dijelova (slika 6.): membrana za indikaciju eksplozije. Kada je
1. oduak za eksplozivnu smjesu postavljena vrea i membrana, cijeli se sustav ispuni
2. izvor paljenja na tri mjesta odgovarajuom eksplozivnom smjesom prema tablici I.
3. polimerna vrea Nakon tako pripremljene opreme moe se izvriti
4. mjesto za uzorak paljenje ispitne smjese unutar vree. Na svakom mjestu
5. detektor plamena paljenja moraju se izvesti po dvije eksplozije, tako da
ispitni uzorak mora biti otporan na est probojnih
6. membrana za indikaciju eksplozije paljenja (eksplozija), tj. paljenje ispitne smjese na bilo
7. kotao (spremnik) otporan na tlak eksplozije koja od ta tri mjesta ne smije prouzroiti da eksplozija
Visokonaponski izvor paljenja postavlja se na tri unutar vree proe kroz ispitni uzorak i zapali ispitnu
pozicije koje su meusobno razmaknute 1 m. Mjesto smjesu u kotlu (prijenos plamena).
prvog paljenja mora biti udaljeno 30 cm od ispitivanog Prvo paljenje smjese provodi se iskritem
zaustavljaa plamena. postavljenim na mjestu najblie ispitnome uzorku.
Nakon toga mijenja se mjesto paljenja. Eksplozija se
proiri unutar vree te je usmjerena na sam zaustavlja.
U sluaju da zaustavlja nije konstrukcijski dobro
izgraen, tada kroz njega moe proi plamen i zapaliti
ispitnu smjesu unutar kotla, to pokazuje slika 7.
(indikacija paljenja smjese u kotlu). Ukoliko je
zaustavlja uinkovit i element zaustavljaa uspije
smanjiti energiju plamena, tada se ispitna smjesa ne
zapali, a membrana za indikaciju eksplozije ostaje
neoteena.
Kod ispitivanja otpornosti zaustavljaa na gorenje
(dugotrajno ili kratkotrajno) potrebno je na kotao
ugraditi mjera protoka. Isto tako na element
zaustavljaa plamena na tienoj strani potrebno je
ugraditi temperaturni osjetnik. Za ovo ispitivanje
koriste se posebne ispitne smjese prema tablici II. [1]:
TABLICA II.
PLINSKE SMJESE ZA ISPITIVANJE KRATKOTRAJNE
OTPORNOSTI NA GORENJE
Ispitna
Skupina plinova Ispitni plin istoa plina
smjesa
IIA1 Metan 98 9,50,2
IIA Propan 95 4,20,2
IIB1
IIB2
Etilen 98 6,60,3
IIB3
IIB
IIC Vodik 99 28,52,0
Slika 6. Ispitna oprema

Prije poetka ispitivanja potrebno je izraunati

kritini volumni protok (m3/s) koji je jednak umnoku V. ZAKLJUAK
povrine elementa zaustavljaa plamena koja ovisi o Zatitni sustavi, kako je vidljivo iz prethodna teksta,
broju upljina po jedinici povrine i brzini strujanja moraju proi zahtjevna ispitivanja. Ispitivanja zatitnih
plina. Brzina strujanja plina ovisi o skupini plina i sustava usmjerena su na funkcionalnosti te kao takvi,
iznosi od 0,5 m/s za IIA1 i IIA, 0,8 m/s za IIB1, IIB2, ugraeni u postrojenja, imaju vanu ulogu u
IIB3 i IIB te 3 m/s za IIC. Kada se ustali protok plina sprjeavanju posljedica eksplozija. Ex-Agencija se
kroz zaustavlja plamena, plinsku je smjesu (tablica opremila ispitnom opremom za ispitivanje zaustavljaa
II.) potrebno upaliti. Nakon odreena vremena plamen plamena koji se ugrauju na kraju linije (engl. End-of-
se ugasi, tj. zaustavi se protok plina. Zaustavlja line flame arrester) i hrvatskim i europskim
zadovoljava ako nije dolo do prijenosa plamena proizvoaima moe pruiti kvalitetnu uslugu.
tijekom ili nakon to se plamen ugasio. Za ispitivanje Norma HRN EN ISO 16852:2011 [1] nova je norma
otpornosti na gorenje bez vremenskoga ogranienja za i zamijenila je prethodnu normu HRN EN 12874.
skupinu plinova IIA koristi se plin heksan, sve druge Glavna je razlika izmeu nove i stare norme u dodatnoj
smjese su iste kao kod ispitivanja na kratkotrajne podjeli skupina plinova za primjenu i ispitivanje te
otpornosti na gorenje. dodatnoj oznanoj ploici na kojoj su navedena
Kod krajnjih zaustavljaa za spremnike ispitivanje je ogranienja za primjenu (L/D, omjer, radi li se o
skoro jednako kao i za "obine" krajnje zaustavljae. deflagracijskom ili detonacijskom zaustavljau,
Razlika je u mjestu izazivanja paljenja ispitne smjese. otpornost na gorenje). Navedene promjene odnose se
U ovom sluaju paljenje se izaziva u kotlu na tri na sve tipove zaustavljaa, meutim postoje i neke
razliita mjesta te zaustavlja plamena mora izdrati promjene koje se tiu same konstrukcije i naina
est eksplozija. Zaustavlja zadovoljava ako se plamen ispitivanja. Kako bi proizvod bio sukladan vaeoj
nije prenio preko ispitnoga uzorka u vreu. normi, obveza je proizvoaa da provede analize kako
Dinamiki su zaustavljai plamena zapravo brzo se promjene norme preslikavaju na njegov proizvod.
djelujui ventili konstruirani tako da omoguuju brzine Ukoliko su promjene znaajne, potrebno je provesti
protoka u radnim uvjetima koje su vee od brzine nova ispitivanja te pribaviti novi certifikat.
plamena eksplozivne smjese i tako sprjeavaju prijenos Naalost u postrojenjima u RH jo nije u punoj mjeri
plamena. Takvi zaustavljai moraju biti ispitani na prepoznata vanost zatitnih sustava za sigurnost
eksploziju (prijenos plamena) pod posebnim uvjetima u postrojenja. Isto tako potrebno je obratiti pozornost na
smislu protoka eksplozivne smjese te na otpornosti na zahtjevna ispitivanja, a potvrda funkcije zatitnoga
gorenje. sustava jest tipski certifikat ovlatenoga tijela.
Posebnu pozornost potrebno je obratiti
prepoznavanju namjene i prikladnosti zatitnoga
sustava jer ugradnja neprikladna zatitnoga sustava
moe uzrokovati da sustav u bitnome trenutku ne obavi
svoju funkciju. Za adekvatnu primjenu takvih sustava
potrebna su dodatna znanja to je od velike vanosti za
projektante i odgovorne osobe u postrojenjima
Odravanje ovakvih sustava od velike je vanosti za
njegovu funkcionalnost i dulji ivotni vijek.
Adekvatnim odravanjem direktno se utjee na
sigurnost postrojenja to im i je funkcija.
Namjera je ovoga lanka ukazati na vanost zatitnih
sustava u postrojenjima te pojasniti nain
funkcioniranja jedne vrste zaustavljaa plamena i to
zaustavljaa za kraj linije (engl. End of line arrester).
LITERATURA
Slika 7. Paljenje eksplozivne smjese u kotlu
[1] HRN EN ISO 16852:2011 Zaustavljai plamena -- Zahtjevi za
pogonska svojstva, ispitne metode i ogranienja za uporabu (ISO
16852:2008+Cor 1:2008+Cor 2:2009; EN ISO 16852:2010)
[2] Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima namijenjenima za uporabu u
potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN br. 34/10)

[3] Directive 94/9/EC of the European Parliament and the Council of 23

March 1994 on the approximation of the laws of the Member States
concerning equipment and protective systems intended for use in
potentially explosive atmospheres (OJ L 100, 19.4.1994)
[4] Prirunik - Uvod u protueksplozijsku zatitu: Ex-oprema i zatitni
sustavi, Izdava: Agencija za prostore ugroene eksplozivnom
atmosferom Ex-Agencija, 2012
[5] Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika
te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureaja u
prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom(NN br. 39/06;
106/07).

u rudarstvu i nafti
is observed through the most important indicator of explosive

Inertizacija kod ugljene praine characteristics (Ek), which describes the mutual interactions
between the maximum increase in pressure per time
Inertization in coal dust (dp/dt)max , maximum explosion pressure pmax and duration
time of explosion t1.
Prof. dr. sc. Sneana Mievi* Keywords explosion, brown coal, dust, explosive
characteristics, reduction of oxygen content, inert substance.
Prof. dr. sc. Jelena Markovi**
Mario Makovi, mag. ing. mech.*** I. UVOD
Mrki ugljeni ine 37% od ukupnih rezervi ugljena u
*Prirodno-matematiki fakultet, Tuzla, BiH Bosni i Hercegovini. Nastali su u doba tercijera i
e-mail: snezam@hotmail.com pripadaju oligocenskoj i oligomiocenskoj formaciji.
**Rudarsko-geoloko-graevinski fakultet, Tuzla, BiH Oko 90% ukupnih rezervi mrkoga ugljena nalazi se u
e-mail: jelena.markovic@untz.ba
pet bazena i to: srednjobosanski, banoviki, ugljeviki,
***Ex-Agencija, Batijanova bb, Zagreb
e-mail: m.mackovic@ex-agencija.hr kamengradski i mostarski ugljeni bazen.
Leita mrkoga ugljena u najveoj su mjeri tektonski
Saetak Mnoge vrste gorive materije kada su u obliku vrlo sloena dok su slojevi relativno strmi.
praine postaju u odreenim termodinamikim i Karakteristine su este pojave metana dok je ugljen
aerodinamikim uvjetima eksplozivne. Osim ovih uvjeta za
eksploziju praina mora ispunjavati i uvjete koji su odreeni sklon samozapaljenju. Eksploatacijski radovi izvode se
njezinim fizikalno-kemijskim karakteristikama. Prema do 500 m dubine.
rezultatima ispitivanjima eksplozivnih karakteristika sve su Predmetom izuavanja i ispitivanja u veini sluaja
ugljene praine iz bosansko-hercegovakih ugljenokopa
ocijenjene kao eksplozivno opasne praine.
bio je uglavnom glavni ugljeni sloj. Upravo je taj
ugljeni sloj zbog najkvalitetnijega ugljena ekonomski
Ovaj lanak daje pregled utjecaja volumnoga sadraja kisika u najprofitabilniji sloj. Zbog ekonomske isplativosti u
zraku na eksplozivne karakteristike praine mrkoga ugljena. tom sloju odvijaju se i najintenzivniji rudarski radovi.
Na temelju ispitivanja provedenih u laboratorijskim uvjetima
prema metodi koja je opisana u HRN EN 14034-1 (Najvei tlak Praina glavnog ugljenog sloja, prema parametrima
eksplozije uzvitlane praine pmax), dobiveni su rezultati koji koji definiraju odnosno odreuju eksplozivne
opisuju djelovanje inertne tvari (duik) na najvei tlak karakteristike ugljene praine (najvei porast tlaka u
eksplozije prije spomenute praine. Eksplozivnost ugljene vremenu (dp/dt)max i eksplozivna karakteristika, Ek),
praine promatra se preko najvanijeg pokazatelja eksplozivne
karakteristike (Ek) koja opisuje meusobno djelovanje
pripada kategoriji vrlo eksplozivnih praina. Uz to,
najveega porasta tlaka u vremenu (dp/dt)max, najveega tlaka rezultati ispitivanja eksplozivnih karakteristika praine
eksplozije pmax i vremena trajanja eksplozije t1. mrkoga ugljena za nataloenu ugljenu prainu i prainu
iz ugljenoga sloja, odreeni pomou ispitivanja na
Kljune rijei eksplozija, mrki ugljen, praina, eksplozivne
irokom opsegu koncentracija, ukazuju da postoji
karakteristike, smanjenje sadraja kisika, inertna tvar.
razlika u eksplozivnim karakteristikama izmeu ove
Summary In certain thermodynamic and aerodynamic dvije vrste praina [12]. Na eksplozivne karakteristike
conditions many solid fuel substances can become explosive praine utjee velik broj parametara od kojih
when in the form of dust. Other than these conditions for izdvajamo najznaajnije: granulometrijski sastav,
explosion, dust must also meet the conditions determined by its
physiochemical characteristics. According to the test results of sadraj vlage, pepela i volatila.
explosive characteristics, all types of coal dust from the mines Meu parametrima, iji utjecaj na eksplozivne
in Bosnia and Herzegovina have been classified as dangerous karakteristike ugljene praine nije tono definiran, jest
explosive dust.
sadraj kisika u eksplozivnoj atmosferi. Pri
This paper reviews the effect of oxygen volume content in air razmatranju neophodnih uvjeta za nastanak eksplozije
on the explosive characteristics of brown coal dust. Tests ugljene praine koji su prikazani u pentagramu
performed in laboratory conditions per the method described eksplozivnosti (slika 1.), dovoljna koncentracija kisika
in HRN EN 14034-1 (Maximum explosion pressure of dispersed teorijska je i formalna pretpostavka, zato to,
dust pmax), yielded results that demonstrate the effects of an
inert substance (nitrogen) on the maximum explosion pressure primjerice, u jamskom zraku kisika mora biti min. 19%
of the dust previously mentioned. The explosiveness of coal dust V/V.

Sneana Mievi, Jelena Markovi, Mario Makovi: Inertizacija kod ugljene praine (h2 - h6)
Ispitivanje ovisnosti eksplozivnih parametara u predstavlja konstantan izvor opasnosti. U postrojenjima

odnosu na sadraj kisika proveo je u GIG-u Katowice, za ugljen koristi se razna oprema u kojoj se mogu
ispitna jama "Barbara" dr. Cybulski [2]. Granina dogoditi eksplozije (mlinovi, transportne linije, silosi).
koncentracija kisika pri kojoj moe doi do eksplozije, Kako bi se to sprijeilo, vrlo se esto koristi upravo
vrlo je promjenljiva i ovisi o vie utjecajnih inertizacija kao primarna mjera sprjeavanja
parametara: sadraja volatila, temperature paljenja, eksplozije. Cilj je ovoga ispitivanja utvrditi ponaanje
sastava plinova u eksplozivnoj smjesi itd. Ispitivanjima eksplozivnih parametara ugljene praine (najvei tlak
provednima u eksperimentalnom rovu utvrena je eksplozije ugljene praine) prilikom smanjivanja
granina koncentracija kisika od 16.5% koja u smjesi s volumnoga udjela kisika u eksplozivnoj smjesi.
prainom kamenoga ugljena ne prenosi eksploziju. Smanjivanje volumnoga udjela kisika u eksplozivnoj
Utvrena se granina koncentracija ne odnosi na atmosferi postie se dodavanem inertnoga plina, u
smjese koje u svom sastavu sadre metan. ovom sluaju duika.
Eksperimentalni rov je prokop, bolje reeno tunel Inertizacija je jedna od mjera koje se poduzimaju
promjera 2 metra i duine 100 metara, koji slui za kako bi se izbjegla pojava eksplozivne atmosfere ili
odreivanje granice prijenosa eksplozije praine kako bi se vjerojatnost njezine pojave svela na to je
ugljena. mogue niu razinu te se stoga ubraja u mjeru
sprjeavanja eksplozije ili primarnu protueksplozijsku
to su zapaljive praine? Prema normi EN 60079-0 zatitu. Pri inertizaciji smanjuje se sadraj kisika u
[6] "Praine su fino podijeljene vrste estice, nazivne eksplozivnoj sredini dodavanjem kemijski inertnih
veliine 500 m ili manje, koje mogu biti rasprene u tvari. Za njezino ostvarenje mogu se rabiti plinovi (npr.
zraku i koje se taloe uslijed vlastite teine; mogu duik, ugljini dioksid, plemeniti plinovi, dimni
gorjeti ili tinjati uz prisustvo zraka te mogu formirati plinovi), vodena para ili inertne prakaste tvari.
eksplozivnu smjesu sa zrakom kod atmosferskoga tlaka Inertizacija plinovima moe se primijeniti iskljuivo
i normalne temperature (ukljuujui prainu i pijesak u unutranjosti opreme i instalacija gdje je mogue
prema ISO 4225)". osigurati prilino malu koliinu mijeanja s okolnom
atmosferom. Od posebne je vanosti voditi rauna o
hermetikom zatvaranju prema okolnoj atmosferi.
Oprema u kojoj se koristi takva primarna mjera
sprjeavanja eksplozije je:
- Procesna oprema: zatvoreni reaktori, mikseri,
mlinovi, suai, pei, filteri, sita, cikloni, kolektori
praina;
- Oprema za skladitenje (pohranjivanje): lijevci i silosi;
- Konvejeri i dizala: pneumatski konvejeri, puni
konvejeri, dizala sa kantama.
Budui da u jamskim uvjetima sadraj kisika moe
biti smanjen te utjecati na eksplozivne karakteristika
praine, kao i injenicu da je granina koncentracija
Slika 1. Prikaz potrebnih uvjeta za eksploziju praine kisika pri kojoj moe doi do eksplozije, vaan
parametar, smatramo da ovaj znaajan parametar koji
Uvjeti koji uzrokuju eksploziju praina:
ima utjecaja na eksplozivnost, zasluuje posebnu
1. praina mora biti eksplozivna panju i opsena istraivanja.
2. mora biti pogodne granulacije koja U elji da ovaj problem bar donekle "nanemo" i
dozvoljava irenje plamena preliminarno sagledamo jesu li usvojena iskustva
3. koncentracija praine mora biti unutar poljskih i njemakih autora koja se odnose na
granica eksplozivnosti minimalan sadraj kisika u zraku kod kojeg se ne
4. praina mora biti u kontaktu s uzronikom prenosi eksplozija praine kamenoga ugljena, bila
paljenja dovoljne energije da izazove ispravna i vaea i za ugljenu prainu koja nastaje u
paljenje BiH ugljenokopima, navedena smo ispitivanja proveli
5. mora postojati dovoljna koliina kisika na jednom uzorku ugljene praine iz glavnog ugljenog
sloja jame "Kamenice" RMU "Breza".
Ugljen se kao gorivo koristi u mnogim granama
industrije i manipulacija ugljenom u pravilu je praena
stvaranjem i izdvajanjem praine, zbog ega on

II. ISPITIVANJE 1) Ispitna posuda (volumen 20 litara) sa svom

opremom (davai tlaka, kemijski upaljai
A. Metodologija ispitivanja vakuum crpka)
2) Upravljaka jedinica
Ispitivanja eksplozivnih karakteristika navedene 3) Raunalo sa softwareom
praine provedena su u Laboratoriju za prirodne
opasnosti, sigurnost i ventilaciju na Rudarsko- B. Ispitivani uzorak praine
geoloko-graevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli,
Bosna i Hercegovina. Ureaj za ispitivanje normiran je Pri izvoenju rudarskih radova u glavnom ugljenom
prema nizu normi BAS EN 14034-1 (EN 14034-1)[14] sloju utvreno je da ovaj sloj sadri oko 20% jalovih
i predstavlja sferinu komoru za ispitivanje umetaka. Jalovi je materijal anorganskoga porijekla i
eksplozivnosti praina volumena 20 dm3, tip KSEP 20 predstavljen je krenjakim i glinovitim laporima.
s prateim priborom, proizvoaa "Khner" Swiss Debljina proslojaka anorganskih sedimenata iznosi od
(slika 2.). Eksplozija ugljene praine inicirana je 0,2 do 0,5 m. Fiziko-kemijska svojstva ugljena iz
kemijskim pripalama ukupne energije od 10 kJ (svaka glavnoga ugljenog sloja jesu: visoka toplotna
pripala ima energiju od 5 kJ). Volumni udio kisika u vrijednost, polusjajnost, smolast izgled, crna boja i crta
eksplozivnoj smjesi smanjen je dodavanjem duika. nepravilna loma s otrim bridovima [8]. Debljina
Prije pristupanja eksperimentalnom ispitivanju ugljenoga sloja je 4 m.
izraena je priprema uzorka praine na granulaciju Uzorak ugljena za ispitivanje eksplozivnih
ispod 75 m, (BAS ISO 1953:1994), a potom karakteristika ugljene praine izuzet je iz glavnog
imedijatna analiza praine s ciljem utvrivanja ugljenog sloja sa irokog ela, metodom brazde, u jami
vrijednosti osnovnih parametara koje imaju utjecaj na Kamenice, prema odredbama norme BAS 1003/2002
eksplozivne karakteristike praine: sadraja ukupne [16]. Toplinska vrijednost uzorkovanog ugljena iznosi
vlage, pepela i volatila (BAS ISO 589:2010, BAS ISO 24.870 kJ/kg.
1171:2005). Tablica I. prikazuje imedijatnu analizu uzorka
Prije smanjivanja volumnoga udjela kisika u smjesi, praine. Granulacija ispitivane praine manja je od 75
provedeno je ispitivanje eksplozivnih parametara m.
praine sa zrakom (21% kisika), kako bi se utvrdile
promjene istih u zavisnosti od koncentracije praine. TABLICA I.
IMEDIJATNA ANALIZA UZORKA PRAINE
Ispitivanja su izvedena pri sljedeim koncentracijama
Granulacija ispitnoga uzorka 75 m
praina:
Ukupna vlaga 9,01
MASENI UDIO
1) 250 g/m3 Pepeo 10,02
Ukupne negorive materije 19,03
(% m/m)
2) 500 g/m3 Gorive materije 80,97
3) 750 g/m3 Isparljive materije 23,27
Navedene koncentracije praine odabrane su Volatilne materije 39,87

Koksni ostatak 67,72
iskustveno. Naime, unutar te tri koncentracije praine Cfix 57,69
ugljena nastaju optimalni tlakovi eksplozija pmax i
porasta tlaka u jedinici vremena tj. brizance III. REZULTATI ISPITIVANJA
(dp/dt)max.
Eksplozivnost ugljene praine definirana je sljedeim
parametrima:
najveim tlakom eksplozije (pmax),
najveim vremenskim porastom tlaka (dp/dt)max,
konstantom eksplozivnosti, Kst.max
eksplozivnom karakteristikom (Ek)
Prva se dva parametra ispituju u laboratorijskim
uvjetima, metodom mjerenja tlaka eksplozije, prema
normi EN 14034-1 [14] i metodom mjerenja najveeg
prirasta tlaka u vremenu, prema EN 14034-2 [15]. Na
slici 3. prikazani su mjerni parametri eksplozivnosti
praine.
Slika 2. KSEP 20 dm3 ureaj za ispitivanje eksplozivnih
karakteristika zapaljivih praina

Redukcija sadraja kisika u zraku izvedena je duikom.

Budui da su sva ispitivanja provedena na praini
granulometrijskoga sastava ispod 75 m i pri istim
koncentracijama praine, razlike u parametarima
eksplozivnosti praine rezultat su iskljuivo smanjenja
koncentracije kisika u zraku. Poznato je da je uloga
kisika u eksploziji ugljene praine znaajna, budui da
je on osnovni oksidant neophodan za odvijanje
reakcije. Njegovo smanjenje dovodi do guenja
eksplozije ugljene praine.
Ovim su ispitivanjima utvrene evidentne razlike u
utjecaju sadraja kisika na pojedine parametre
eksplozivnih karakteristika praine ugljena, prije svega
na tlak eksplozije i vremenski prirast tlaka. Tijekom
paljenja i eksplozije ugljene praine, uz snaan inicijal
koji predaje energiju dovoljnu za aktivaciju molekula,
Slika 3. Prikaz krivulje najveega tlaka i odreivanje (dp/dt)max izdvajaju se produkti pirolize ugljena, koji se najveim
dijelom sastoje od zapaljivih plinova H2, CO te
Konstanta eksplozivnosti Kst.max i eksplozivna
ugljikovodika alifatskoga (CnH2n+2, CnH2n, CnH2n-2) i
karakteristika Ek odreuju se pomou slijedeih izraza:
aromatskoga reda (C6H6-benzen i homolozi benzena).
Kst = (dp/dt)max V1/3 , (m.bar/s) (1) Ova bogata plinska smjesa u zatvorenu prostoru
tijekom eksplozije, reagira s kisikom i daje plinovite
dp p oksidne spojeve ija koliina zavisi od koncentracije
Ek = max , (bar/s) (2) kisika. to je nia koncentracija kisika, manja je
dt max koliina nastalih plinovitih oksidnih spojeva, a vea
U tablici II. prikazani su rezultati ispitivanja koliina neizreagiranih plinovitih produkata pirolize
eksplozivnih karakteristika ugljene praine u sustavu ugljene praine, to ima za posljedicu i dalje visoku
O2-N2 za podruje optimalnih koncentracija praine. vrijednost tlaka eksplozije.
Matematikom obradom rezultata istraivanja, u
TABLICA II. . cilju utvrivanja ovisnosti izmeu tlaka eksplozije i
EKSPLOZIVNE KARAKTERISTIKE UGLJENE PRAINE
U SUSTAVU O2-N2 koncentracije kisika (slika 4.) te vremenskoga prirasta
Konc.praine pmax dp/dt t1 ts Kst
tlaka u jedinici vremena i koncentracije kisika (slika
g/m3 bar bar/s ms ms m.bar/s 5.), utvrene su ovisnosti polinomnoga oblika s
Sustav ugljena praina - zrak razliitim koeficijentima regresije. Analizirajui
250 7,9 680 28 60
500 7,2 484 30 60 177
koeficijente regresije dolazimo do zakljuka da je
750 7,8 556 36 60 razliit stupanj meusobne povezanosti te da se radi
Sustav ugljena praina 19% O2, 81% N2 uglavnom o znaajnoj vezi izmeu analiziranih
250 7,1 444 35 60 parametara (R2 > 0.5).
500 7,1 406 37 60 121
750 7,5 372 52 60
Sustav ugljena praina 17% O2, 83% N2
250 7,4 224 75 60
500 6,5 480 26 60 132
750 7,9 487 34 60
250 8,1 373 54 60
500 7,1 349 37 59 137
750 8,1 506 47 60
250 5,8 241 69 60
500 5,6 215 54 60 75
750 4,8 278 68 60
IV. ANALIZA REZULTATA ISPITIVANJA

Ispitivanja eksplozivnih karakteristika praine mrkog Slika 4. Ovisnost tlaka eksplozije ugljene
praine o sadraju kisika u smjesi
ugljena u uvjetima reducirana sadraja kisika izvedena
su na pripremljenu uzorku ugljene praine iz sloja, sa
sadrajem ukupne inertne materije 19,03% m/m.

s 21% na 19% pri emu je dolo do smanjenja Ek za

28%, odnosno s 375 na 270 bar/s i s 15% na 12%, Ek
sniena za 45%, odnosno s 263 na 144 bar/s;
najznaajnije snienje Ek u odnosu na poetni sadraj
kisika (21%) utvren je kod koncentracije kisika od
12% (to je i bilo za oekivati), pri emu je Ek
smanjena za 62%, odnosno s 375 na 144 bar/s, kako se
vidi na slici 7.
Smanjenje sadraja kisika u podruju od 19% do
15% nije bitnije uticalo na vrijednost Ek.
Slika 5. Ovisnost vremenskog porasta pritiska eksplozije ugljene
praine od sadraja kisika u smjesi
Utjecaj smanjenja sadraja kisika na prosjenu
vrijednost konstante eksplozivnosti KSt.max prikazan je
na slici 6. U ovom sluaju nije utvreno pravilo da se
smanjenjem sadraja kisika u zraku smanjuje konstanta
eksplozivnosti, to je i bilo za oekivati s obzirom na
promjene parametra (dp/dt)max s kojim je ovaj
parameter u direktnoj vezi.
Slika 7. Utjecaj sadraja kisika na smanjenje konstante

eksplozivnosti Ek
Eksperimentalnim ispitivanjem nije utvrena

granina koncentracija kisika kod koje je Ek 70 bar/s,
vrijednost kod koje se ugljena praina smatra
neopasnom sa stajalita eksplozivnosti. Da bi se dobila
vrijednost granine koncentracije kisika kod koje
ugljena praina ne prenosi eksploziju, izvedena je
Slika 6. Utjecaj sadraja kisika na konstantu eksplozivnosti matematika obrada dobivenih rezultata pri emu je za
tumaenje odabran oblik krivulje s najviim
Zbog velika utjecaja disperzije (stupnja turbulencije) koeficijentom regresije, kako je prikazano na slici 8. Iz
praine na tok eksplozije u sferinoj komori najbolje je presjecita eksperimentalne krivulje s linijom granine
promatrati parametar, eksplozivnu karakteristiku Ek, vrijednosti Ek od 70 bar/s dobiva se granina
koja osim promatranih parametara pmax i (dp/dt)max koncentracija kisika kod koje praina mrkog ugljena
uzima u obzir i vremenski interval (t1 podatak u gubi eksplozivna svojstva a koja iznosi oko 7%.
tablici II.) izmeu aktivacije paljenja i toke
Ovaj rezultat upuuje da ispitivanja ove vrste valja
kulminacije.
proiriti i na ugljenu prainu lignita, budui da se u
U normi [17] koja opisuje opasnost od bosansko-hercegovakim ugljenokopima ova vrsta
eksplozivnosti ugljene praine, definirano je: "Praina ugljena intenzivno eksploatira i podzemnim nainom.
otvorenog ugljenog sloja smatra se eksplozivno U odnosu na prainu kamenoga ugljena uoava se da je
neopasnom ukoliko najvea eksplozivna karakteristika granina koncentracija kisika kod koje ugljena praina
(Ek) uvrena laboratorijskim ispitivanjem ne prelazi 70 lignita postaje bezopasna ak za dvostruko manja, to
bar/s". je dokaz o iznimno opasnoj ugljenoj praini. Ove
Utjecaj smanjenja sadraja kisika na prosjenu analize bacaju novo svjetlo na eksplozivna svojstva
vrijednost eksplozivne karakteristike prikazan je na slici ugljene praine koja nastaje u bosansko-hercegovakim
7. Prosjena vrijednost eksplozivne karakteristike za ugljenokopima.
sustav praina-zrak iznosi 375 bar/s. Najvei utjecaj na
eksplozivnu karakteristiku izraen je pri smanjenju
sadraja kisika:

[4] Michelis J.: Explosionsschutz im Bergbau unter Tage. Essen, Verlag

Glueckauf GmbH., 1998.
[5] Bartknecht W.: Explosions, Course, Prevention, Protection. New
York, Springer Verlag., 1981.
[6] EN 60079-0 Eksplozivne atmosfere-dio 0: Oprema-Opi zahtjevi
[7] Bartknecht W.: Dust Explosions, Berlin Heidelberg New York,
Springer Verlag.
[8] Dokumentacija rudnika Breza.
[9] Bai A.,Tanovi H., Mievi S., Saraevi S.: Eksplozivne
karakteristike ugljene praine, 24. meunarodna konferencija direktora
instituta sigurnosti u rudarstvu; Donjeck, 1991.
[10] Tanovi H., Krzystolik P., Lebecki K.: Odreivanje donje granice
eksplozivnosti praine oligomiocenskih i pliomiocenskih ugljeva, 22.
meunarodna konferencija direktora instituta sigurnosti u rudarstvu,
Peking, 1987.
[11] Tanovi H.: Rudnika praina; Tuzla, 1999.
Slika 8. Ovisnost eksplozivne karakteristike o sadraju [12] Bajramovi K.: Eksplozivnost praine mrkih ugljeva u funkciji
kisika u smjesi sadraja inertne materije i veliine estica, Magistarski rad, RGGF
Tuzla, 2004.
[13] Delali D.: Komparativna analiza uticaja ventilacionih parametara na
V. ZAKLJUAK eksplozivne osobine ugljene praine, Magistarski rad, RGGF Tuzla,
2005.
Na temelju utvrenih eksplozivnih karakteristika
[14] EN 14034-1:2004 BAS EN 14034-1:2004+A1:2011: Determination of
praine mrkog ugljena u uvjetima reducirana sadraja explosion characteristics of dust clouds.part-1. Determination of the
kisika, koji se postigao dodavanjem duika, proizlazi maximum explosion pressure pmax of the dust clouds (Utvrivanje
eksplozivnih osobina oblaka praine dio 1. Utvrivanje
da je minimalni sadraj kisika u zraku, kod kojeg ne maksimalnog pritiska eksplozije pmax oblaka praine
moe doi do prijenosa eksplozije ugljene praine, 7%. [15] EN 14034-2:2006, BAS 14034-2:2008: Determination of explosion
Provedena preliminarna istraivanja prikazana u characteristics of dust clouds.part-2. Determination of the maximum
rate of explosion pressure rise dp/dtmax of the dust clouds.
ovome radu ukazuju na znatne razlike u vrijednostima (Utvrivanje eksplozivnih osobina oblaka praine dio 2. Utvrivanje
minimalnog sadraja kisika u zraku potrebna za najvee brzine porasta pritiska dp/dtmax eksplozije oblaka praine).
eksploziju ugljene praine kamenog i mrkog ugljena. [16] BAS 1003:2002: Metode uzimanja uzoraka uglja za odreivanje
eksplozivnosti praine.
Poljski znanstvenici iznose podatak da za prainu [17] JUS B.Z1.065.: Metode odreivanja eksplozivnosti ugljene praine.
kamenoga ugljena, pri uvjetima ispitivanja u
eksperimentalnome rovu, minimalni sadraj kisika
ispod kojeg ne moe doi do prijenosa eksplozije,
iznosi 16,5% [2]. Uporeivanjem dobivenih rezultata
moe se zakljuiti da je za prainu mrkog ugljena
potrebno smanjiti koncentraciju kisika na dvostruko
niu vrijednost da bi postala eksplozivno bezopasna,
nego to je to sluaj s prainom kamenoga ugljena.
Postojea saznanja o eksplozivnim karakteristikama
praine kamenih ugljena ne mogu se u potpunosti
primijeniti na mrke ugljene koji se eksploatiraju u
bosansko-hercegovakim rudnicima.
Bilo bi neophodno i potpuno opravdano nastaviti s
istraivanjima u ovome podruju kako bi se tono
definirao granini sadraj kisika za eksploziju praine
mrkoga ugljena pa i ostalih vrsta ugljena koji se koriste
u industriji. Budui da se radi o parametru koji je vrlo
promjenljiv i ovisi o vie utjecajnih faktora, potrebno
je pokloniti dodatnju pozornost utjecajnim faktorima
prilikom ispitivanja sadraja kisika u eksplozivnoj
atmosferi praina.
LITERATURA
[1] Lebecki K.: Zagroenia pyowe w grnictwie, Katowice 2004.
[2] Cybulski W.: Wybuchy pylu weglowego i ich zwalczanie,
Wydawnictwo "Slask", Bitom, 1973.
[3] Michelis J., Margenburg B., Mueler G., Kleine W.: Large Scale Test
with Coal Dust Explosions in a 700 m long underground gallery.
Archivum Combustionis Vol 7., 1987.

Mogunost industrijske uporabe resursa koji nam jo stoje na raspolaganju i tako u
jednom dijelu drutva naruavamo sposobnost drugih i
grijaa "tajfun js 2007" obrnuto. Zato je za sve, a posebno za inenjersku
struku, jedna od primarnih dunosti tednja energije i
Potential industrial use of ouvanje postojeih resursa. Gledano tehnoloki,
heater "tajfun js 2007" industrijski procesi trebaju ostvariti to je mogue veu
energetsku uinovitost, na to je mogue sigurniji
Josip Samarija, ing. el. nain, a sve to uz najmanji mogui troak. Da bi se
INA d.d./Sektor IPNP za JIE, Zagreb ovaj cilj ostvario, svaki element sustava mora biti
e-mail: josip.samarzija2@ina.hr optimalno dizajniran. Upravo na tragu takva
opredjeljenja nastao je i prototip grijaa "tajfun JS
Saetak Tijekom procesa proizvodnje ugljikovodika iz leita 2007" (slika 1.).
nafte i plina, esto se javljaju problemi u transportu sirove
nafte povezani s promjenom PT uvjeta na povrini, odnosno
pothlaivanjem. Pothlaivanjem se kod nafte s poveanim
sadrajem parafina, kakva je nafta s prozivodnih polja
eletovci, Iaa i Pirivlaka (skr. "IP"), izdvaja parafin na
stijenke transportnih vodova te predstavlja opstrukciju u
protoku, izazivajui brojne neeljene efekte sve do potpune
obustave proizvodnje. Za sprjeavanje odlaganja parafina i/ili
poboljanja tekuih svojstava dobivanog fluida, na pojednim se
buotinama pomou dozirno-pumpnog agregata dozira
odgovarajua kemikalija (aditiv) tipa "modifikator protoka".
Aditiv koji se utiskuje mora biti zagrijan na min. 30 C da bi se
postigla uinkovitost doziranja. Uvidjevi problem relativno
velike potronje energije i neefikasna grijanja kod standardnih
industrijskih grijaa koji se rabe za ovu svrhu, a dostupni su na
naem tritu, tehnike slube INA d.d. razvile su prototip
novog tehnikog rjeenja grijaa "tajfun JS 2007".
Kljune rijei parafin, grija, kontejner, radijator, uteda

Slika 1. Grija "tajfun JS 2007" s opremom
energije
Summary During the production process of hydrocarbons II. OSNOVNE TEHNIKE KARAKTERISTIKE
from oil and gas deposits, problems frequently arise in the GRIJAA "TAJFUN JS 2007"
transport of crude oil in relation to changing PT conditions on
the surface (cooling). Cooling occurs in oil with increased Grija "tajfun JS 2007" prikazan je na sl. 1. Svi
paraffin content, the kind produced by the "IP" fields metalni dijelovi grijaa izraeni su od nehrajueg
(eletovci, Iaa and Pirivlaka). The paraffin separates and
coats the walls of the transport conduits, which obstructs flow
inox elika. Osnovni su dijelovi grijaa:
and creates numerous undesirable effects right up to a - tapni grija (izrauje se u verzijama 1,5; 2 i 2,5
complete shutdown of production. To prevent deposits of kW)
paraffin and/or improve the liquid properties of the fluid
obtained, dosing pumps are used at certain oil wells to dispense - dep za umetanje grijaa
appropriate chemicals (additives) of a type called "flow - termostat temperature
modifiers". The additives that are injected must be heated to at - nivo sklopka
least 30C in order to achieve efficient dosing. But with the - odunik
problem of relatively high energy consumption and inefficient
heating in the standard industrial heaters used for this purpose
Inicijalno je planirana izrada 3 grijaa "tajfun JS
(which are available on our market), INAs technical 2007" za probni rad i funkcionalno ispitivanje. Grijai
departments have developed a prototype with a new technical su ugraeni u spremnike (1m3) za aditiv u kontejnerima
solution the "Typhoon JS 2007". s dozirno-pumpnim agregatima na 3 buotine na
naftnim poljima IP kao zamjena za postojei sustav
Keywords paraffin, heater, container, radiator, energy saving grijanja. Ranije rjeenje ukljuivalo je koritenje
radijatora s grijaem ija je grijua spirala bila direktno
uronjena u transformatorsko ulje u radijatoru (slike 2. i
I. UVOD
3.). Prijenos topline s radijatora na aditiv u spremniku
Ubrzanim razvojem globalnog drutva sve vie rastu ostvarivao se preko zraka, tj. grijanjem prostora
i njegove energetske potrebe, dok se istovremeno sve kontejnera. Novi koncept grijaa "tajfun" temelji se na
vie iscrpljuju raspoloivi i zajednici prihvatljivi njegovoj ugradnji u spremnik, odnosno na prijenosu
konvencionalni izvori energije. S druge strane, topline direktno na aditiv (sl. 4.).
nepotrebnim koritenjem velikih koliina energije zbog
loe dizajniranh procesa i ureaja, rasipamo i ono malo

Josip Samarija: Mogunost industrijske uporabe grijaa "tajfun js 2007"... (i2 - i3)
i dodatna uteda na angairanoj ukupnoj snazi,

odnosno vrnom optereenju.
Kada u procesu zagrijavanja pomou grijaa "tajfun"
aditiv u spremniku doe u fazu temperaturne
stabilnosti, zahvaljujui latentnoj toplini koju je
akumulirao, usporava se njegovo hlaenje, a "viak"
topline predaje svojoj okolini (kako instalacijama u
kontejneru, tako i zemlji kroz koju je poloen aditovod
Slika 2. Klasini grija ugraen u radijator
do mjesta injektiranja - buotine). Rezultat je toga da u
sustavu ne dolazi do pojave tako velikih razlika u
vrijednostima temperatura aditiva i okoline, kao to je
to sluaj kod grijaa u radijatoru. Konani je efekt i
bolja pumpabilnost aditiva.
2) Rezultati mjerenja i ispitivanja
A) Stari koncept
Mjerenja dnevne potronje elektrine energije za
klasini grija u radijatoru (prosjeno izmjerena
potronja od 36 kWh s grijaem 1,5 kW, obavljena su
pomou elektrinog brojila ugraena na kabelu za
napajanje grijaa. Iz mjerenja je uoljivo da je
potrebno da grija radi 24 sata/dan i da se unato tome
Slika 3. Kontejner s opremom - staro stanje ne dostigne zadana temperatura. U stvarnoj praksi
tehnolokoga procesa na poljima IP-a, kod "jakih
zima", to znai da bi grija u radijatoru radio od dana
prvog ukljuenja (na poetku sezone grijanja) pa sve
do gaenja krajem proljea, odnosno nastupanja
prosjenih dnevnih temperatura viih od 15C.
Temperatura radijatora moe biti relativno visoka, a da
temperatura aditiva u spremniku nikada ne dostigne
optimalnu temperaturu potrebnu za pumpanje.
Slika 4. Kontejner s opremom - novo stanje
III. ANALIZA RADA MJERENJA I REZULTATI

ISPITIVANJA
1) Analiza rada
Na temelju usporednih rezultata dobivenih
mjerenjem potronje elektrine energije na buotinama Slika 5. Jednopolna shema spajanja
sa starim i novim konceptom zagrijavanja aditiva,
oigledna je bolja energetska uinkovitost grijaa Iz jednopolne sheme (slika 5.) vidljivo je da je grija
"tajfun JS 2007". Isto je potvreno i toplinskim tien ZUDS-om (zatitnim ureajem diferencijalne
proraunima. Bolja energetska uinkovitost grijaa struje) 40/0,1A i nivo sklopkom koja osigurava stalnu
"tajfun" proizlazi i iz manjeg broja sati rada potrebnih potopljenost grijaa.
da se aditiv zagrije na eljenu temperaturu. Gledano po Upravljanje grijaa postie se termostatom prostora
jedinici vremena (danu, ili u nekom drugom izabranom koji se nalazi u kontejneru DPA.
vremenskom periodu), uteda elektrine energije iznosi Upravljaki napon grijaa ide preko sklopke razine,
i do 75% u odnosu na grijanje s radijatorom. Radni je termostata prostora i pomonih kontakata bimetalne
vijek grijaa "tajfun" dui, jer za istu proizvedenu zatite, tako da kad bilo koji od navedenih ureaja
toplinu radi manji broj sati. Kod pogona s velikim proradi, doi e do iskljuenja napajanja grijaa u
brojem grijanih mjesta, upotrebom "tajfuna" postie se svrhu njegova normalnog rada ili njegove zatite.

Josip Samarija: Mogunost industrijske uporabe grijaa "tajfun js 2007"... (i3 - i3)
B) Koncept "tajfun" Jedan je takav primjer i grija "tajfun" koji

Mjerenja dnevne potronje elektrine energije potencijalno moe biti uzronik paljenja jer generira
obavljena su pomou elektrinoga brojila ugraena na tzv. "vruu povrinu", posjeduje elektrine
kabelu za napajanje grijaa. Rezultati mjerenja za komponente, napaja se elektrinom energijom i sl.
grija "tajfun" (prosjeno izmjerena potronja od 9 (slika 6.). Razmatrajui "vrue povrine", kao
kWh s grijaem 1,5 kW, provedena u tehnolokom potencijalni uzronik paljenja, primijenjen je temeljni
procesu proizvodnje nafte i plina na poljima IP-a), zahtjev protueksplozijske zatite da povrinska
pokazuju da je kod ekstremno niskih temperatura temperatura opreme mora biti uvijek nia od
(ispod -15 C ) potrebno 6 sati/dan inicijalnoga rada temperature paljenja plina ili pare u kojoj se nalazi.
grijaa da bi se fluid u rezervoaru ugrijao na zadanu Grija "tajfun" konstruiran je tako da njegova
temperaturu (30C). Nakon to se postigne ustaljenje povrinska temperatura ne prelazi 135 C (T4). Prostor
toplinskoga toka od spremnika do buotine, period u koji se ugrauje klasificiran je kao zona 1, skupine
ukljuenja i iskljuenja rada grijaa produava se dok plinova IIC. U konkretnu sluaju, mogue je da plin
ne dostigne konanu vrijednost. (smjesa cca. 90% metana i viih plinovitih CH),
Cilndrina cijev (dep) u koju se umee grija, dospije u prostor kontejnera s DPA, povratno preko
izraena je od inox elika, materijala znatno vee tlanoga voda spojena na buotinski ureaj, i formira
kakvoe od materijala radijatora. eksplozivnu atmosferu. Plin iz buotine ima toku
paljenja od 653 do 670 oC, dok se transformatorsko
Dep grijaa "tajfun" omoguava lake i ulje, kao ni stjenka grijaa, ne mogu zagrijati na
jednostavnije vaenje grijaa nego kod grijaa u temperaturu viu od 75 oC, tj. iznad granine
radijatoru, kod kojega je prilikom vaenja dolazilo do vrijednosti postavljene na termostatu.
pucanja i/ili izvijanja spirale grijaa. U nekoliko se
sluajeva, zbog naslaga hre i prljavtine, grija nije V. ZAKLJUAK
mogao odvojiti od radijatora pa se morao mijenjati
cijeli sklop radijator-grija. Grija u radijatoru Oprema za zagrijavanje aditiva koji se pomou
opremljen je setom brtvi koje se mogu otetiti i dozirno-pumpnih ureaja dodaju u proizvodne buotine
propustiti transformatorsko ulje pri emu dolazi do i cjevovode za sabiranje nafte i plina, mora zadovoljiti
kontaminacije poda kontejnera i problema sigurnosti za vei broj tehnikih i konstrukcijskih kriterija da bi se
operativno osoblje. osigurao njezin uinkovit i pouzdan rad te zatitilo
zdravlje i sigurnost osoblja koji je posluuju i
IV. OPREMA U ZONI OPASNOSTI odravaju. Ovaj lanak eli ukazati i ilustrirati da je
prototip grijaa "tajfun JS 2007", jedan od primjera
U industrijskoj praksi ponekad se ne moe izbjei takva cjelovitog pristupa u rjeavanju ove
instaliranje opreme u prostore u kojima je mogua problematike.
prisutnost eksplozivne atmosfere (zona opasnosti). U
takvim sluajevima korisnik je duan potivati sve Naravno, prije primjene ovoga grijaa u prostorima
zakonske akte i norme koje definiraju koritenje "Ex " ugroenima eksplozivnom atmosferom, nuno je (s
opreme u Ex prostorima. Osobito je potrebno obratiti naslova protueksplozijske zatite) provesti sva
pozornost kad se stavlja u funkciju prototip nove potrebna ispitivanja te potvrivanje odnosno
opreme kao to je to ovdje sluaj. Zbog kompleksnosti certifikaciju sukladno Pravilniku NN 34/10.
ove problematike, potrebno je s velikom panjom i LITERATURA
oprezom pristupati takvim projektima. [1] Nenad J. J. Marinovi, Oprema i instalacije za eksplozivnu atmosferu,
Svezak 1 i 2, Zagreb, 2010.
[2] Norme niza HRN EN 60079
[3] Cajner Hrvoje, Babi Anita, aki Nikola, Znaaj uporabe planiranja
pokusa pri optimiranju procesa i proizvoda, 10. Hrvatska konferencija
o kvaliteti I 1. znanstveni skup hrvatskog drutva za kvalitetu, ibenik,
10-12. svibnja 2010.
[4] Dokumentacija INA-Naftaplin
Slika 6. Prikljuni dio prototipa grijaa

u industriji
Okomite potopne pumpe Keywords submersible vertical pump, explosive atmosphere,

zone 0, monitoring device, source of ignition, maintenance
Submersible vertical pumps
Dr. sc. Slavko Rumbak, dipl. ing. stroj. I. UVOD
Ex-Agencija, Batijanova bb, Zagreb Pumpe su hidraulini strojevi kojima se fluid
e-mail: s.rumbak@ex-agencija.hr dobavlja na viu razinu ili podruje viega tlaka, a to
postiu prijenosom energije na tekuine koristei
Saetak U industrijskim postrojenjima u razliitim mehaniki rad pogonskoga stroja.
spremnicima i rezervoarima sa zapaljivim medijima nalaze se
okomite potopne pumpe. Pumpa i pripadajui elementi Prva uspjena pumpa koja se koristila u eksplozivnoj
(leajevi, brtvenica, vratilo, rotor) smjeteni su u trajnoj atmosferi (u zonama opasnosti), bila je ona Tomasa
prisutnosti eksplozivne atmosfere (zona 0), a njihov pogon (npr. Saveryja iz 1698. godine na parni pogon, koja je
elektromotor) i prijenos (reduktor, spojka, remen), ugraeni
izvan spremnika, mogu biti u neugroenome prostoru ili u zoni
koritena za crpljenje fluida iz rudarskih buotina. Ve
1 ili zoni 2. je i ta pumpa imala ak uzronike paljenja u
Okomite potopne pumpe mogu postati uzronik paljenja normalnome tehnolokom radu suhozasienu vodenu
eksplozivne atmosfere u normalnome tehnolokom radu paru visoke temperature (> 400 C).
postrojenja. U tom cilju moraju se poduzeti mjere koje ne
dovode do paljenja, ak i ako svi ostali uvjeti paljenja postoje, Pumpe se mogu svrstati u grupe dinamikih (engl.
dakle, pod najnepovoljnijim sigurnosno tehnikim uvjetima. kinetic energy pumps) i volumenskih (engl. positive-
U lanku se ukazuje na mjesta kvarova nastalih uporabom displacment pumps). Najee koritene pumpe u
okomitih potopnih pumpi u industrijskim postrojenjima s podruju industrijskih postrojenja s eksplozivnom
eksplozivnom atmosferom (rafinerijska, plinska i
petrokemijska postrojenja). atmosferom jesu centrifugalne koje spadaju u grupu
Openito prikazuju se smjernice i zahtjevi te neophodne dinamikih pumpi. Tri tipa centrifugalnih pumpi jesu
radnje kod okomitih potopnih pumpi, koje su niz godina u one s radijalnim, aksijalnim i dijagonalnim tokom.
uporabi, u sustavu odravanja i praenja te ocjena njihova Pumpe s aksijalnim tokom mogu biti: okomite s
stanja.
fiksnim lopaticama, okomite s podesivim lopaticama i
Kljune rijei okomita potopna pumpa, eksplozivna horizontalne s fiksnim lopaticama. Jedna od najeih
atmosfera, zona 0, nadzorni ureaj, uzronik paljenja, izvedaba pumpi ugraenih u spremnicima s
odravanje eksplozivnom atmosferom jest okomita potopna pumpa
s fiksnim lopaticama. Znaaj i vanost pumpi dobije se
Summary In industrial plants, submersible vertical pumps
can be found in a variety of tanks and containers containing znajui da se danas, za rad pumpi, u svijetu troi 25%
flammable substances. These pumps and their related cjelokupne energije.
components (bearings, seals, shaft, rotor) are installed where Kod potopnih pumpi, postoji razlika izmeu dvije
there is a continuous presence of explosive atmospheres (zone
0), and their drives (e.g. electric motor) and transmissions
mogue konstrukcijske varijante: pumpe s
(gearbox, coupling, belt), installed outside of the tank, can be in integriranim, elektromotorom (slika 1a) i okomite
a non-hazardous area or in zone 1 or zone 2. potopne pumpe s vanjskim elektromotorom (slika 1b).
Submersible vertical pumps can become a source of ignition of Izvedbu s integriranim elektromotorom (slika 1a)
explosive atmospheres in the normal technological operation of moda bi pravilnije trebalo nazivati uronjive pumpe jer
the plant. Therefore the objective is to implement measures
that will prevent ignition, even in the worst technical safety se sklop pumpe i elektromotora uranja lancem ili
conditions. uetom u spremnik s tekuinom, a uvijek procesuiraju
This paper describes the malfunctions that can occur during kapljevine uobiajeno na okolinom tlaku.
the use of submersible vertical pumps in industrial plants at
risk of explosive atmospheres (oil refineries, gas and
petrochemical plants).
Guidelines and requirements in general are listed in this paper,
as well as activities that are essential in the use of submersible
vertical pumps that have been in operation for a number of
years, in the system of maintenance and monitoring, and
assessment of their condition.

Slavko Rumbak: Okomite potopne pumpe (j2 - j12)
Slika 2. Okomita potopna pumpa u zatvorenom spremniku
Kod ugradnje okomitih potopnih pumpi u otvorene

separatore (slika 3) uvijek su svi dijelovi okomite
potopne pumpe i elektromotora zahvaeni zonama
opasnosti. Tada je u pravilu okomita potopna pumpa u
a) b) zoni 0, a elektromotor u zoni 1.
Slika 1.
a) Presjek uronjive potopne pumpe s integriranim
elektromotorom;
b) Presjek okomite potopne pumpe s vanjskim elektromotorom
Iznad sklopa uronjive pumpe nalazi se kapljevina, a

iznad nje je prostor klasificiran u zone opasnosti. Kod
uronjivih je pumpi najvaniji imbenik zatite razina
kapljevine. Stoga se razina kapljevine nadzire na
prikladan i pouzdan nain i to uobiajeno u zoni 0 s
dvostrukom mjerom nadzora (radna i sigurnosna), u
zoni 1 i zoni 2 samo s jednom (radnom) mjerom
nadzora.
Druga konstrukcijska varijanta ima svoj pogon (slika
1b), odnosno elektromotor te prijenos (reduktor i Slika 3. Okomita potopna pumpa u otvorenom separatoru
spojku) smjetene izvan spremnika, a sama pumpa s
vratilom smjetena je dijelom u kapljevinu, a dijelom u U daljnjem tekstu pojasnit e se zahtjevi na okomite
prostor zone 0, odnosno trajne prisutnosti eksplozivne potopne pumpe s vanjskim elektromotorom (slika 1b).
atmosfere. Razdvajanje izmeu spremnika i vanjskih Okomite potopne pumpe procesuiraju fluide koji su na
dijelova okomite potopne pumpe te elektromotora okolinom tlaku u kapljevitu stanju (npr. benzini, razni
izvedeno je temeljnom ploom koja ini otvor tipa C ugljikovodici i sl.) ali i oni su esto na nekom malom
(ili D) prema [1] (slika 2), odnosno oko njega se ne predtlaku koji odrava dini ventil sa zaustavljaem
klasificira zona opasnosti. Sukladno tome, okomita plamena. Unutar spremnika u koji je ugraena okomita
potopna pumpa je u zoni 0, a elektromotor moe biti potopna pumpa, trajna je prisutnost eksplozivne
standardne industrijske izvedbe (slika 2). Meutim, atmosfere uz oslabljenu (ili nikakvu) ventilaciju. To
treba imati na umu da vanjski dijelovi okomite potopne zapravo dovodi do ograniena obujma u kojoj je
pumpe te elektromotor mogu biti zahvaeni zonama eksplozivna atmosfera. Unutarnji je tlak parametar koji
opasnosti od neke druge tehnoloke opreme. U tom utjee na tlak eksplozije u uvjetima konstantnoga
sluaju treba uporabiti elektromotor u Ex izvedbi volumena. Poveanjem poetnoga tlaka poveat e se
(kategorije 3G kod zone 2 ili kategorije 2G u sluaju energija, odnosno toplina izgaranja. Rezultati
zone 1). istraivanja iz [2] prikazuju gotovo linearan odnos
izmeu poetnoga tlaka i tlaka eksplozije. Odnosno
moe se utvrditi da e za stehiometrijsku smjesu

gorivo-zrak tlak eksplozije pri konstantnome volumenu sukladno tehnikom napretku, novim spoznajama u
biti aproksimativno 8 puta vei od poetnoga tlaka. sprjeavanju eksplozija i zatiti od eksplozija ili
Pogon okomitih potopnih pumpi veinom je izveden promjenama u meunarodnoj regulativi. Ukratko
direktno s elektromotorom, ali moe biti izveden i reeno, rije je o obvezujuoj primjeni novih tehnikih
pomou diesel motora (slika 3a). i tehnolokih znanja u svezi sa sprjeavanjem
Takoer, okomite potopne pumpe mogu biti eksplozija i zatiti od eksplozija jer bi svako dulje
izvedene i s popratnim parnim grijanjem, a prijenos iekivanje sigurno dovodilo u pitanje sigurnost
moe biti izveden i preko remena (slika 3b) i/ili postrojenja i zdravlje ljudi.
reduktora izmeu pogonskoga elektromotora i vratila Metodologija ocjene i prihvatljivosti uporabe ureaja
pumpe. i instalacija u ugroenome prostoru izvodi se zapravo
prema namjeni i mjestu ugradnje. Detaljna je
metodologija ocjene opisana u [3, 4]. Sukladno tome
kod okomitih potopnih pumpi u zoni 0 uz normalni rad
treba ukljuiti "oekivane kvarove" i "rijetke kvarove"
koji mogu nastati na nekom elementu ili pri odreenim
uvjetima rada (kavitacija, zatvorena tlana i usisna
strana i dr.). Navedeno u potpunosti dobiva smisao ako
uporabu ureaja i instalacija poveemo sa zonom
ugroenoga prostora u koji su ugraeni. Prema tome, u
zoni 0 gdje je trajna (kontinuirana) pojava eksplozivne
a) b) atmosfere ne smije se dopustiti pojava uzronika
paljenja ni prilikom rijetkih kvarova. Kako bi se
Slika 3. Okomita potopna pumpa:
poveala pouzdanost i sigurnost okomite potopne
a) s pogonom preko elektromotora ili diesel motora s
unutarnjim izgaranjem u ugroenome prostoru rafinerije
pumpe za rad u ugroenome prostoru klasificiranom u
nafte; zonu 0, neophodno je u analizi opasnosti od paljenja
b) s remenskim prijenosom uzeti u obzir i nadzorne ureaje. Da bi se izbjegli
uzronici paljenja, moraju se poduzeti mjere koje
U tom sluaju nastaju i dodatni uzronici paljenja: sprjeavaju pojavu uzronika paljenja, ak i ako
vrua povrina u neelektrinim instalacijama [3] i postoje svi ostali uvjeti (zapaljiva tvar i zrak/kisik) za
statiki elektricitet u remenskome prijenosu. eksploziju (paljenje), dakle u sigurnosno-tehnikim
najnepovoljnijim uvjetima (tzv. najgori sluaj). Ove se
II. REGULATIVA I METODOLOGIJA mjere sastoje od konstrukcijskih znaajki, ugradnje
Ex-ZATITE VEZANA ZA OKOMITE nadzornih ureaja na dijelove pumpe, uvjeta rada i dr.
POTOPNE PUMPE tovie, treba uzeti u obzir mogue tehnike
neispravnosti kao i predvidivu pogrenu uporabu [5,6]
Sukladno Pravilniku, NN br. 34/10 (odnosno odnosno nepravilan rad (slika 4.).
europskoj direktivi 94/9 EC) sva oprema u
eksplozivnoj atmosferi moe biti stavljena na trite KVAR
OTEENJE
iskljuivo ako je proveden postupak ocjene sukladnosti
i ako je izdana izjava o sukladnosti. Za svu opremu
kategorije 1 (namijenjena uporabi u zoni 0), pa tako i
NORMALNI NEPRAVILAN
za okomite potopne pumpe, ovlateno tijelo (engl. RAD RAD
Notified Body) mora provesti pojedinanu provjeru ili NORMAL MALFUNCTION
tipsko ispitivanje (engl. EC Type Examination). Vano OPERATION
je uvidjeti da sva oprema koja je namijenjena za

uporabu u ugroenome prostoru (zone opasnosti) mora
ispuniti zahtjeve navedene u prilogu II. Pravilnika NN FAILURE FAULT
br. 34/10 odnosno direktive 94/9 EC (Atex 95): "Bitni
zahtjevi zdravlja i sigurnosti za konstrukciju i izradu".
vremenski tijek rada stroja
Prva toka tih "bitnih zahtjeva" navodi da se
"tehnoloka znanja, koja se mogu brzo mijenjati, Slika 4. Odnos oteenja/greke (engl. failure) i kvara (engl. fault) te
moraju uzimati u obzir to je mogue bre i odmah normalnoga rada (u uem smislu) (eng. normal operation) i
upotrijebiti". Takoer, direktiva 1999/92 EC (Atex nepravilnoga rada (engl. malfunction)
137), u Republici Hrvatskoj Pravilnik, NN br. 39/06, To se stanje prema [1] naziva normalni rad u irem
navodi da se njezinim zahtjevima treba prilagoavati smislu i obuhvaa i pokretanje i zaustavljanje okomite

potopne pumpe. Normalni rad u irem smislu je rad u kojima se smanjuje ili uklanja opasnost te sprjeava
kojem se treba razmatrati i analizirati neki stroj. To je nastanak tehnoloke eksplozije".
vremenski tijek koji obuhvaa njegov "normalni rad" Podzakonski dokumenti [5, 6] zahtijevaju primjenu
(u uem smislu) koji je definiran kao rad do trenutka "vrlo visoke razine zatite", a to je zapravo i najvia
pojave oteenja i "nepravilni rad" koji predstavlja mogua razina zatite.
vrijeme nakon pojave "oteenja" (greke) te dovodi do Norma [6] posebno naglaava da ako je: "u
"kvara/ova" (slika 4.). Oteenje (greka) i kvar mogu koncepciji sigurnosti od eksplozije, bez primjene bilo
nastati u istome trenutku, tada stroj niti ne radi u kakva mjernog i kontrolnog postupka nazoan visoki
"nepravilnome radu". No, rad stroja u uvjetima rizik, npr. da je opasna eksplozivna atmosfera trajno
"nepravilnoga rada" (vrijeme od oteenja do kvara) nazona i da je vjerojatna pojava uinkovita uzronika
moe biti i podosta dugako (mjerljivo u satima i paljenja, tada mjerni i kontrolni sustavi moraju biti
danima) to e ovisiti o nizu imbenika: mjestu, projektirani na takav nain da se koncepcija sigurnosti
veliini nastanka oteenja, elementu na kojem je ne moe naruiti samo jednim zatajivanjem.. To se
nastalo, eksploatacijskim uvjetima i dr. Sprjeavanje moe postii uporabom ustroja zalihosnih tehnika za
oteenja i kvarova na pojedinim elementima ili mjerne i kontrolne sustave sigurne na kvar. Zahtijevana
uvjetima rada kod okomitih potopnih pumpi vano je pouzdanost moe se takoer postii kombinacijom
jer s njima nastaju i uzronici paljenja eksplozivne jednoga mjernog i kontrolnog sustava". Dodatak C u
atmosfere. Velika veina okomitih potopnih pumpi [6] prikazuje koncepciju uporabljenih mjernih i
(slika 1b) ugraena je u prostore klasificirane u zonu 0. kontrolnih sustava za ograniavanje pojave uinkovitih
To znai da potopna pumpa mora biti konstruirana uzronika paljenja tijekom normalnoga rada,
kako bi bila sposobna za funkcioniranje u skladu s oekivanih kvarova i rijetkih kvarova. U pravilu,
utvrenim radnim parametrima proizvoaa uz mjerni sustavi izazivaju alarm, a kontrolni automatsko
osiguranje "vrlo visoke razine zatite" [6, 8]. zaustavljanje. Pouzdanost mjernih i kontrolnih sustava,
Potopna pumpa u zoni 0 treba imati potrebnu razinu stupanj redundancije i tehnike sigurnosti od kvara te
zatite, ak i u sluaju rijetka nepravilnoga rada koji se poduzeta djelovanja moraju biti takva da je zajameno
karakterizira zatitom tako da [6]: da je opasnost od eksplozije dovedena do najnie
- i u sluaju greke jednog sredstva zatite, najmanje vrijednosti uz primjenu svih raspoloivih tehnolokih i
drugo nezavisno sredstvo osigurava potrebnu razinu strunih znanja. Proces primjene tehnikih i
zatite ili tehnolokih znanja kod okomitih potopnih pumpi
- da je osigurana potrebna razina zatite i u sluaju (posebice onih koje su niz godina u uporabi) ne staje,
dva kvara nastala nezavisno jedan o drugome. ve se moe rei da je to kontinuiran proces u skladu s
Sve nas to navodi na primjenu vrlo visoke razine razvojem tehnike (engl. State of the art). To nam ne
zatite to bi u skladu s opom metodologijom omoguava prihvaanje bilo kojeg ostatka vrijednosti
Ex-zatite bila primjena dvije mjere zatite za svaki opasnosti i/ili rizika od eksplozije ako nismo
pojedini uvjet rada (npr. kavitacija, rad s zatvorenim primijenili sva dostupna tehnoloka i tehnika znanja.
tlanim ventilom i dr.) ili pojedini element (npr. leaj i to je vjerojatnija pojava eksplozivne atmosfere, to
dr.) okomite potopne pumpe. Samo mjesto ugradnje te mora biti vei opseg mjera protiv pojave uzronika
konstrukcija okomite potopne pumpe u spremnicima paljenja i obrnuto [6].
onemoguava bilo kakvu vizualnu kontrolu Prema [10] dozvoljena je uporaba sklopa
pogonskome osoblju (operaterima), ali i periodinu standardnoga industrijskog elektromotora i pumpe
kontrolu primjenom nekih od dijagnostikih metoda (slika 1a) u zoni 0 jedino pri nadzoru dviju nezavisnih
(npr. kontrole vibracija, temperature i dr.). Svi bitni kontrola (potopljenosti) razine medija. Ovdje je vano
kritini radni dijelovi pumpe, uobiajeno su, osim uvidjeti da norma slijedi metodologiju Ex zatite (dvije
spojke, ugraeni u unutranjosti spremnika u zoni 0. kontrole nadzora u zoni 0!), iako ovu zonu 0 treba uzeti
Kod primjene i analize moguih mjera zatite uvjetno jer je zapravo sklop elektromotora i pumpe
okomitih potopnih pumpi mora se uzeti u obzir potopljen (ispod razine kapljevine), a zona 0 je zapravo
primjena svih mjera kako bi se rizik i opasnost od iznad razine kapljevine. Takav sluaj nije kod okomitih
eksplozije sveli na najmanju moguu mjeru. Na to nas potopnih pumpi (slika 1b) jer su njezini dijelovi, u
obvezuju zakonski dokumenti [7], podzakonski [8, 9] i trajnoj eksplozivnoj atmosferi odnosno u zoni 0.
normativni [10] dokumenti. Ukratko, zakonski i U zoni 0, gdje je trajna (kontinuirana) pojava
podzakonski dokumenti obvezuju nas "poboljati eksplozivne atmosfere, ne smije se dopustiti pojava
sigurnost i zatitu zdravlja radnika u prostoru koji je uzronika paljenja ni prilikom rijetkih kvarova. U
ugroen eksplozivnom atmosferom, poduzeti sve literaturi [11] navodi se da za zonu 0 umnoak
tehnike i organizacijske mjere" i "primijeniti zahtjeve vjerojatnosti pojave eksplozivne atmosfere i uzronika

paljenja ne smije teorijski prijei vrijednost 10-8. to bi samo oni zahtjevi koji iskljuivo koreliraju sa
konkretno znailo da vjerojatnost pojave uzronika sprjeavanjem opasnosti od eksplozije (ti su zahtjevi u
paljenja na svim dijelovima i u svim uvjetima rada uputama proizvoaa strogo oznaeni znakom ),
okomitih potopnih pumpi ne smije prijei 10-8, jer je u mogu se svrstati u sljedee zahtjeve [15]:
zoni 0 trajna prisutnost eksplozivne atmosfere. - u uvjetima u kojima se ne moe provoditi i nadzirati
Naravno, u praksi su se okomite potopne pumpe rad pumpi (npr. spremnici i zatvorene posude), mora
upotrebljavale i prije primjene Atex direktiva (94/9 EC se ugraditi trajni nadzor vibracija (razine su
i 1999/92 EC), to znai i prije 1994. odnosno prije definirane u uputama i normama),
1999. god. Sukladno tome i prije izdanja usklaenih - instaliranje nadzora najnie razine tekuine,
(harmoniziranih) normi s tih direktivama, a to je - osiguravanje da su pumpa i svi njezini dijelovi
zahtijevalo, u odnosu na neke od prethodnih propisa (leaj, brtvenica, usisni i tlani dio pumpe i
koje su takoer analizirale potopne pumpe kao to je cjevovoda) ispunjeni fluidom i to cijelo vrijeme
[12], znaajnije promjene. Za potopne pumpe rada pumpe (i kod pokretanja),
kategorije 1, odnosno pumpe koje su namijenjene - kako bi se izbjegla okolna eksplozivna atmosfera
uporabi u zoni 0 opi se koncept sigurnosti temelji na (oko pumpe), prostor treba biti dobro ventiliran,
kombinaciji preventivnih i zatitnih mjera u kojima se s - svi dijelovi (posebno zatita spojke i temeljna
jedne strane umanjuje vjerojatnost uzronika paljenja, ploa) moraju biti uzemljeni,
a s druge strane izbjegavanje dodira eksplozivne - pumpa se moe koristiti samo za kapljevine za koje
atmosfere s uzronikom paljenja. je namijenjena s posebnim osvrtom na moguu
Meutim, sve su te okomite potopne pumpe morale koroziju,
zadovoljiti norme (npr. [13], [14]) vezane za pojedina - za sprjeavanje prekomjernih temperatura na
mjesta primjene pa tako i za ugroene prostore. povrini leajeva potrebno je nadzirati temperaturu,
Tadanji su proizvoai okomite potopne pumpe - redovit (periodiki) nadzor vibracija pumpe provodi
uzimali u obzir mogunost pojave uzronika paljenja se kako bi se uoila sva pogoranja u radnim
na njihovim dijelovima i primjenjivali tada mogue svojstvima pumpe ili sustava,
(tehnike i tehnoloke) mjere zatite. - vano je osigurati da se kuite brtve, brtveni
sustavi pomone osovine i svi sustavi grijanja i
Zahtjevi zatite od pojave uzronika paljenja kod
hlaenja pravilno pune. To se postie ugradnjom
okomitih potopnih pumpi (slika 4a i b), proizvedenih
odgovarajuega zatitnog ureaja (na primjer
prije primjene Atex direktiva, svode se na primjenu
osjetnik za praenje toka tekuine ili napajanja),
sljedeega:
- osoblje koje je ukljueno u rad, instaliranje,
- pumpa mora raditi izmeu 20% i 110% nazivnoga pregledavanje i odravanje ureaja, mora biti
kapaciteta, kvalificirano za provoenje radnih postupaka. Ako
- temperatura leaja mora biti kontinuirano nadzirana osoblje ve ne posjeduje potrebno znanje i vjetine,
i provjeravana. Temperatura leaja ne smije prijei potrebno im je osigurati trening i upute.
80 C, u sluaju prelaska 90 C pumpa se odmah
mora zaustaviti, a tek nakon utvrivanja i III. IZVEDBE OKOMITIH
otklanjanja kvara smije se pokrenuti, POTOPNIH PUMPI U ZONI 0
- vibracije pumpe trebaju biti nadzirane i ne smiju Glavne izvedbe okomite potopne pumpe za rad u
prijei 4,5mm/s, u sluaju prijelaza 7 mm/s pumpa trajnoj prisutnosti eksplozivne atmosfere odnosno u
se odmah mora zaustaviti i nakon utvrivanja i zoni 0 jesu:
otklanjanja kvara smije se pokrenuti,
- obvezna je periodina provjera brtvenica, a) Okomita potopna pumpa s odvojenom tlanom
- ugradnja nepovratnoga ventila, stranom (engl. vertical centrifugal sump pump)
- mjerenje protoka u tlanoj strani pumpe ili tlaka b) Okomita centrifugalna pumpa s protokom oko
ime se mora osigurati trajna ispunjenost pumpe, a vratila (engl. vertical multistage wet pit centrifugal
time i leaja kod pumpi na slici 4b. pumps)
Gore su navedeni zahtjevi samo temeljni zahtjevi. Najznaajnija razlika izmeu izvedbi a) i b) na slici
Od posebne je vanosti uvidjeti da proizvoai 4. koja ima bitan utjecaj na Ex-zatitu je u izvedbi
potopnih pumpi obvezuju ispunjenje gore navedenih tlane strane. Kod izvedbe b) tlana strana je izvedena
zahtjeva bez obzira u koju se zonu opasnosti ugrauje tako da je strujanje radnog fluida oko vratila koje na taj
pumpa. Odnosno zahtjevi se odnose na ugradnju nain podmazuje, hladi i otklanja estice troenja na
okomitih potopnih pumpi u sve zone opasnosti. leaju i brtvenci. Ova izvedba je osjetljiva na koroziju
Osnovni zahtjevi proizvoaa dananjih okomitih ukoliko se procesuira fluidi s znaajnim sadrajem
potopnih pumpi (slika 4a i b), za zone opasnosti, i to vode (npr. RTK spremnici i sl.) kao i na estice koje se

mogu pojaviti u radnom fluidu i otetiti brtvenicu i definiranih normom [6], svakako je vrua povrina.
leaj te uzrokovati pojavu uzronika paljenja. Norma [6] u t. 5.1 navodi eksplicitno da sve pokretne
komponente kao to su leajevi, prolazi osovina,
brtvenice itd., mogu postati uzronici paljenja. U njima
upadom stranih tijela ili pomakom osi vratila, koje
dovodi do trenja, vrlo brzo mogu nastati visoke
povrinske temperature. Uestalost ili vjerojatnost
uzronika paljenja vrlo je bitan podatak u analizi
uzronika paljenja prema [20] i odreivanju "mjera za
sprjeavanje uzronika paljenja" prema [21]. Prema
[21]: "Ako se vjerojatnost pojave uinkovita uzronika
paljenja ne moe procijeniti, pretpostavit e se da je
uzronik paljenja nazoan itavo vrijeme". Kod
strojarske rotacijske opreme prvi po uestalosti
kvarova jesu kvarovi leaja, slijede neuravnoteenost i
ekscentrinost rotora [24]. Istraivanjem kvarova u
pumpama prema [25] prvi su po uestalosti s 49%
mehaniki kvarovi koji ukljuuju brtvenicu i leajeve,
od toga se na kvarove leajeva odnosi 22%. U
istraivanju [19] prikazano je da oteenje u leaju,
koje nastaje ve kod 2% teorijskoga ivotnog vijeka,
dovodi do pojave uzronika paljenja eksplozivne
atmosfere plinova i para svih skupina i temperaturnih
razreda. U istraivanju [26] zakljueno je kako 85%
kvarova leaja nastupa unutar prvih 20% teorijskoga
ivotnog vijeka. U Republici Hrvatskoj u dosadanjim
a) b) provedenim istraivanjima [19, 27] koja se odnose na
Slika 4. industrijska postrojenja s eksplozivnom atmosferom,
a) Presjek okomite potopne pumpe s odvojenom tlanom vidljivo je da su mehaniki uzronici (leajeve i
stranom brtvenice) prvi po uestalosti kvarova i prvi po duljini
b) Presjek okomite centrifugalne pumpe s protokom oko trajanja zastoja, to uzrokuje i najvie financijske
vratila [15] trokove. Istraivanje [27] detaljno analizira nastanak
kvarova na pojedinim dijelovima (leajevima,
Izvedba b) u pravilu posjeduju dodatno
brtvenicama i dr.) u rotacijskoj strojarskoj opremi u
podmazivanje leajeva mazivom iz posebnog
prostorima ugroenima eksplozivnom atmosferom
spremnika. Sukladno tome, manje je osjetljiva na
Rafinerije nafte Sisak. Analiza prikupljenih podataka u
estice u radnom fluidu ali je vrlo osjetljiva na
razdoblju od 1999. do 2005. godine (7 godina) u
(djelomian ili potpun) izostanak maziva.
Rafineriji nafte Sisak pokazuje da su najuestaliji
kvarovi leaja i brtvenica [27].
IV. KVAROVI I UZRONICI PALJENJA
U PUMPAMA Sve navedeno ukazuje da posebnu pozornost
trebamo posvetiti leajevima i brtvenicama posebno
Kvarovi su u cjelokupnoj opremi glavni uzroci ukoliko se nalaze u trajnoj prisutnosti eksplozivne
pojave uzronika paljenja eksplozivne atmosfere, a atmosfere (zoni 0).
njihova pojava je posljedica normalnoga tehnolokog
rada odnosno eksploatacije same opreme. Vie od 80% A. Leaj kod okomite potopne pumpe
svih oteenja koja se javljaju u opremi, vode u stanje
kvara [16]. Jedan od temeljnih elemenata svake Potopne pumpe posjeduju, ovisno o duljini vratila,
rotacijske opreme u kojem se generira, u normalnome najmanje jedan, a ee dva ili tri leaja. Ti se leajevi
radu ali i u kvaru, znatna toplinska energija, jesu nalaze u zoni 0.
leajevi. Leajevi, ali i ostali elementi (npr. brtvenice)
u rotacijskoj opremi koji se nalaze u eksplozivnoj
atmosferi, ine potencijalne uzronike paljenja i to
djelovanjem vruih povrina, mehanikih iskri, vruih
estica i drugog [17,18,19]. Prvi od uzronika paljenja
eksplozivne atmosfere plinova, para i praine,

rukavca osovina ili vratila. Svi ti nedostaci vrlo esto

dovode do kvarova u leajevima okomite potopne
pumpe jer u praktinoj primjeni rade krae vrijeme.
Osnovna je namjena podmazivanja kliznih leajeva
smanjivanje trenja i time smanjivanje gubitaka snage,
smanjenje troenja i time poveanje vijeka trajanja
leaja te smanjenje zagrijavanja (temperature) i time
sprjeavanje zaribavanja leajeva odnosno pojave
uzronika paljenja visoke temperature. Ova se tri cilja
ostvaruju dobrim podmazivanjem, pri kojem su
povrina rukavca i blazinice leaja razdvojene tankim
slojem ulja (kod potopnih pumpi to moe biti i radni
fluid) tzv. uljnim filmom u kojem vlada tekue trenje.
Prema tome, kod idealnog leaja nema troenja. Za
Slika 5. Presjek leaja kod okomite potopne pumpe postizanje tekueg trenja potrebno je u sloju maziva
Leajevi u zoni 0 prema metodologiji osigurati tlak koji omoguava ravnoteno stanje s
protueksplozijske zatite moraju imati takve mjere i vanjskim optereenjem leaja. Za postizanje tekueg
razinu zatite da se niti kod "rijetkih kvarova" ne moe trenja potrebno je u sloju maziva osigurati tlak koji
pojaviti uzronik paljenja, odnosno primjenu "vrlo omoguava ravnoteno stanje s vanjskim optereenjem
visoke razine zatite" da vjerojatnost pojave kvara ne leaja. Ovo se postie hidrostatikim ili
prijee vrijednost od 10-8, to u praktinoj primjeni hidrodinamikim nainom podmazivanja. Klizni
znai primjena dvije razine (mjere) zatite. leajevi kod potopnih pumpi mogu koristiti ili jedan ili
Vratila stvaraju, skupa s masama na njima drugi nain podmazivanja. Kod hidrostatinoga
smjetenih elemenata (kod pumpi je to rotor), torzijski podmazivanja potrebni se tlak maziva postie uljnom
opruni sustav koji torzijski vibrira vlastitom pumpom koja tlai ulje do p020 MPa ( 200 bara),
frekvencijom pod utjecajem vanjskoga optereenja slika 6. U praksi, u usporedbi s drugim nainom
(okretnoga momenta). Zbog neuravnoteenosti podmazivanja, manje se rabi hidrostatino
pojedinih elemenata (rotor) okomitih potopnih pumpi podmazivanje leaja kod potopnih pumpi. Osnovni je
dolazi do dodatnih torzijskih impulsa koji ovise o razlog za to, prije svega, dodatni troak investicije na
brzini vrtnje i masi elemenata smjetenih na vratilo. pumpu za visoki tlak podmazivanja. Takoer i kod
Okomite potopne pumpe uobiajeno imaju klizne rada pumpe za podmazivanje i njezinog prijenosa
leajeve na vratilu ispod temeljne poploe, a valjne (remenski prijenos) pojavljuju se uzronici paljenja.
leejeve iznad temeljne ploe.
Klizni leajevi uli su u uporabu pronalaskom
kotaa, dakle davno prije nove ere, a danas je to
element koji nas prati na svakom koraku. Klizni
leajevi omoguuju voenje strojnih dijelova (osovina,
vratila, itd.) i prijenos optereenja s rukavca na
blazinicu leaja. Klizne povrine podmazane su uljem,
a rjee mau ili krutim sredstvima za podmazivanje.
Kod okomitih potopnih pumpi nije rijetko da se klizni
leajevi podmazuju radnim medijem (slika 4b), a to
svakako moe utjecati na njihov rad (npr. pojava krutih
estica neistoa, rad s hladnim ili vruim medijem,
nedovoljna viskoznost i kemijska postojanost radnog
fluida i dr.). Za klizne leajeve ne proraunava se tzv.
"ivotni vijek" jer njihov vijek rada uvelike ovisi o
uvjetima ugradnje, uporabe i odravanja i zato ga nije
nikako mogue pouzdano izraunati. Slika 6. Okomita potopna pumpa s posebnom pumpom za
Primarni su nedostaci kliznih leaja suho trenje kod podmazivanje leajeva s uljem iz zasebna rezervoara pogonjena
pokretanja i malih brzina, neprecizno voenje, odnosno remenskim prijenosom u ugroenome prostoru rafinerije nafte
pozicioniranje pokretnih strojnih dijelova, nadalje, oni Kod hidrodinamikoga se podmazivanja nosivi uljni
zahtijevaju uraivanje i paljivo odravanje, na film meu kliznim povrinama stvara automatski, ako
kvalitetu leaja bitno utjee materijal i toplinska obrada je meu kliznim povrinama dovoljno velika brzina

klizanja i ako klizne povrine imaju oblik klina. graninih slojeva pa je trenje manje i od trenja pri
Odnosi u sloju maziva dviju kliznih povrina opisuju se tekuem podmazivanju. No, takvo podmazivanje
Stribeckovom krivuljom koja pokazuje utjecaj labilno i lako moe prijei u granino pa zato nije
dinamikoga viskoziteta sredstva za podmazivanje , poeljno kao to je to hidrodinamiko podmazivanje.
srednjeg pritiska psr u leaju i kutne brzine rukavca Triboloki sustav kliznoga leaja trebao bi imati
na koeficijent trenja klizanja . Utjecaj produkta tih sljedea svojstva:
veliina na koeficijent trenja pokazuje slika 7. na kojoj - da omoguava meusobno "uglaavanje" materijala
su takoer prikazana tri osnovna naina podmazivanja rukavca i vratila (slika 8c),
dvaju tijela i to: - da ulje dobro prianja na materijal rukavca i
- granino podmazivanje (I), vratila/osovine,
- mjeovito podmazivanje (II), - da pri radu na suho ne doe do zaribavanja (slika
- hidrodinamiko podmazivanje (III). 8b),
- prilagodljivost leaja elastinim i plastinim
deformacijama, otpornost na troenje (slika 8a),
- otpornost na nagrizanje kliznih povrina,
- sposobnost razraivanja leaja,
- otpornost na utiskivanje krutih (otpadnih) dijelova u
povrinu,
Sva se ova svojstva zajednikim imenom nazivaju
"antifrikcijska" svojstva tribolokoga sustava.
a) b) c)
Slika 8.
a) Kvar kliznoga leaja uslijed okomitog (aksijalnog) optereenja,
Slika 7. Stribeckova krivulja i naini podmazivanja b) Ekstremno troenje kliznoga leaja,
c) Kvar kliznoga leaja nastao uslijed estica neistoa
Do graninoga podmazivanja dolazi u sluaju kad se
povrine nalijeganja koje na sebi imaju tanak, ali tvrd Mjera zatite odnosno sigurnost okomitih potopnih
granini sloj maziva, oksida, vlage ili neistoa, pumpi nikako ne moe biti vremenski kratak rad jer to
dodiruju u najisturenijim tokama povrinskih dovodi do toga da nije uspostavljeno tekue trenje u
neravnina u kojima je probijen granini sloj. Svojstvo sloju maziva, uslijed ega se ne moe osigurati tlak
maziva da tvori granini sloj naziva se mazivost, na koji omoguava ravnoteno stanje s vanjskim
sposobnost stvaranja koje utjeu svojstva povrine optereenjem leaja. U tom je sluaju troenje najvee,
metala i molekularna svojstva maziva. Poseban sluaj a s time i trenje koje dovodi do oteenja i kvara
graninoga podmazivanja, s posebno visokom odnosno do uzronika paljenja.
vrijednou koeficijenta (graninoga) trenja, jest Nekoliko je studija pokazalo da se kvarovi leaja u
podmazivanje pri pokretanju i njemu pripadajue trenje elektromotorima pogonjenima frekvencijskim
pokretanja koje nastaje pri sasvim malim brzinama pretvaraima pojavljuju oko 12 puta uestalije, nego
vrtnje i pri kojem se granini sloj probija na velikom onima direktno pogonjenima [28]. To je svakako
broju mjesta. S obzirom na to, kratak rad potrebno uzeti u obzir kod okomitih potopnih pumpi
(intermetirajui rad) potopnih pumpi ima za rezultat pogonjenih frekvencijskim pretvaraima.
poveanu vjerojatnost nastanka zagrijavanja u kliznim
estice do veliine 0,05 mm u radnome mediju koje
leajevima od onih koje su u kontinuiranom radu. U
mogu ui u leaj, ne moraju uzrokovati znatnija
hidrodinamikom podmazivanju povrine dvaju tijela
oteenja. estice vee od 0,1-0,2 mm ulaskom u leaj
odvojene su kontinuiranim slojem maziva. Zbog
ne prolaze bez znaajnih oteenja koja vrlo brzo
viskoznosti maziva nastaje tekue trenje koje zbog
dovode do kvara.
turbulencije u sloju maziva raste s poveanjem brzine
odnosno broja /psr. Mijeano podmazivanje Kod temperature okoline ispod 15 C treba
prijelazan je oblik izmeu graninoga i primijeniti dodatne mjere kod podmazivanja leajeva
hidrodinamikoga podmazivanja. Nalijene se povrine radnim medijima uslijed mijenjanja bitnih za
dodiruju, ali ne direktno, nego klize preko svojih djelotvornost podmazivanja i trajnost leaja.

Vano je uvidjeti i aksijalne sile koje djeluju kod B. Kavitacija u okomitim potopnim pumpama
okomitih potopnih pumpi. One su od iznimne vanosti U zatvorenoj struji kapljevine statiki tlak opada s
jer se uslijed njih pojavljuju znaajni kvarovi na rotoru, poveanjem apsolutne brzine strujanja. Kad u nekoj
leajevima (slika 8a), brtvenici i dr. Prednja zranost toki sustava kroz koji ili oko kojeg struji kapljevina
rotora kod potopnih pumpi je vrlo mala i iznosi svega najmanji apsolutni tlak pmin padne na vrijednost tlaka
0,2-0,3 mm. Stranja zranost je neto vea i iznosi do isparivanja kapljevine pva, u toj toki poinje
2 mm. Proizvoai okomitih potopnih pumpi isparavanje i stvaraju se mjehurii pare. To je poetak
dozvoljavaju odstupanje vratila od 0,02-0,03 mm po pojave kavitacije. Ako se apsolutni tlak i dalje
metru duljine vratila. Uobiajene su zranosti kod smanjuje, proiruje se podruje gdje je pmin= pva pa se u
kliznih leaja iznimno male i iznose C = (0.001 tom podruju formiraju oblaci mjehuria tvorei
mm/mm od promjera vratila) + 0.05 mm). Tako da npr. upljinu (kavernu) ispunjenu parom. U uvjetima tako
ak i za vee promjere vratila od 20 mm zranost razvijene kavitacije naruena je homogenost toka,
iznosi svega 0,07 mm. strujanje postaje dvofazno i mijenjaju se
Zahtjev za sprjeavanje prekomjernih temperatura na hidrodinamike znaajke sustava. Zadnji je stadij
povrini leajeva dananjih proizvoaa [29] potpuno razvijena kavitacija ili superkavitacija kad je
konstrukcijski identinih potopnih pumpi s kategorijom itav sustav okruen parom i radne se znaajke sustava
1 jest da se kontinuirano nadzire temperatura ili bitno mijenjaju. Tlak isparavanja pva ovisi o vrsti
vibracije leajeva. Tako da su danas takve potopne kapljevine i temperaturi. Kavitacija u pumpama
pumpe instalirane uobiajeno sa stalnim nadzorom obuhvaa kompleks termodinamikih,
razine vibracija te se pumpa iskljui ako je razina hidrodinamikih, dvofaznih mehanikih pojava.
vibracija visoka. Prema [29] ocjena stanja prema razini Openito, smanjenje tlaka u sustavu moe biti
vibracija jesu meunarodne norme, ali i vrijednosti posljedica razliitih okolnosti: niska atmosferskoga
koje su navedene u samim uputama. Ocjena stanja tlaka kad je pumpa postavljena visoko iznad razine
prema vrijednosti temperature jest temperaturni razred. fluida, zaepljena usisno filtarskoga sita, pada tlaka u
Odnosno vrijednost neto nia od temperature sustavu, poveanja dubine usisavanja (visine
temperaturnoga razreda u ovisnosti o brzini prijelaza podizanja), poviene temperature crpljene kapljevine
topline (kondukcija) s mjesta na kojem se pojavljuje (porast pva), itd.
uzronik paljenja (vrua povrina) do mjesta na kojem Kad kavitacijski mjehur ili upljina (slika 9.)
se mjeri temperatura. Temperatura leajeva moe rasti ispunjena parnom fazom dospije u podruje statikih
do 50 C iznad temperature okoline, ali ne smije tlakova veih od tlaka isparivanja pva, tj. kada tlak u
prelaziti 82 C prema [13]. Ako se nadzire temperatura kapljevini poraste, mjehur pare trenutno kondenzira u
leajeva, vano je da referentna toka bude zabiljeena obliku implozije (negativne eksplozije). Implozije
na stupnju putanja u rad i nakon stabiliziranja kavitacijskih mjehura u neposrednoj blizini stijenke
temperature leajeva. pumpe djeluju kao lokalni hidrauliki udari koji
Potrebno je zabiljeiti temperaturu leajeva (q) i uzrokuju na vrlo maloj povrini vrlo velika lokalna
temperaturu okoline (qa). Oekivana najvia optereenja (reda veliine nekoliko tisua bara).
temperatura okoline je (qb). Alarm se zatim postavi na Posljedica je implozija, razaranje materijala stijenke
pumpe, tzv. kavitacijska erozija (slika 9.).
temperaturu prema q+qb-qa+5 C, a alarm na 100 C
za uljno podmazivanje i 105 C za podmazivanje
mazivima. Kod leajeva kod kojih nije mogue
provoditi redovno servisiranje, pregled i kontrolu, kao
to je to kod okomitih potopnih pumpi, prema zahtjevu
[6, 21] potrebno je koristiti zamjenske metode za
kontrolu opasnosti i rizika od paljenja (npr.
temperaturni osjetnik koji ukljuuje alarm prije nego je
dostignuta granina temperatura povrine (temperaturni
razred) koja bi mogla zapaliti okolnu eksplozivu
atmosferu, ili temperaturni osjetnik podeen tako da
nadzire potencijalni uzronika paljenja
(vidi HRN EN 13463-6).
Slika 9. Aksijalni pogled ulaza u kavitaciju i kavitacijskoga
oteenja na rotoru centrifugalne pumpe. Dvije su fotografije na
istome podruju, lijeva fotografija prikazuje tipian uzorak
kavitacije tijekom strujanja fluida, a desna tipino kavitacijsko
oteenje [31]

Na povrini stjenke nastaju sitne pore, pukotine i

rupice koje se s vremenom poveavaju, ne samo zbog
daljnjeg mehanikoga razaranja materijala implozijama
kavitacijskih mjehura, nego i kemijskim procesima koji
na oteenim mjestima uzrokuju ubrzanu koroziju. Ti
odlomljeni dijelovi metala kod izvedbe okomite
potopne pumpe s protokom oko vratila (slika 4b)
prolaze kroz leaj i oteujui ga dovode do povienja
njegove temperature.
Slika 10. Mehanike brtvenice
Pojava kavitacije praena je karakteristinim umom
(prskanjem slinom umu drobljenja kamena) i Mehanika brtvenica (slika 10.) konstruira se kako bi
vibracijama, a rad okomite potopne pumpe postaje se sprijeilo curenje izmeu rotirajuega vratila i
nejednolik i nemiran, smanjuje se visina dobave, njegova kuita pod uvjetima ekstremno visokoga
protok i iskoristivost, to sve zajedno s kavitacijskom tlaka, brzine vratila i temperature. Mehanika brtvenica
erozijom djeluje vrlo nepovoljno na ekonominost, moe biti dinamike konstrukcije s oprunim
sigurnost i trajnost pumpe. Kavitacijska erozija (slika elementima ugraenima u dinaminom (rotirajuem)
9.) uzrokuje neuravnoteenost rotora to dovodi do dijelu brtvenoga sustava. Ali moe biti i konstrukcijski
znatna povienja vibracija vratila te kvarova leajeva i izvedena kao stacionarna brtva s oprunim elementima
brtvenica, a to ima za posljedicu pojavu uzronika ugraenima u stacionarnom dijelu brtvenoga sustava za
paljenja. kompenzaciju pomaka vratila i brtve. Troenje,
Kavitacija moe nastati i stvaranjem mjehura koji oteenja i kvarovi esto se dogaaju izmeu
nisu ispunjeni parom kapljevine, nego plinovima primarnoga prstena i sekundarnoga prstena. Budui da
otopljenima u kapljevini. Naime, ako je tlak u se prilikom rotiranja uslijed trenja prstenova stvara
kapljevini vii od tlaka isparivanja, pva, ali nii od tlaka toplina, potrebno je ovu toplinu odvesti te podmazivati
zasienja plinovima, iz kapljevine se izluuju plinovi sjedita zbog smanjenja trenja. Stvaranje topline
stvarajui mjehure. Ovo je posebno opasno jer se iz nastaje zbog sile zatvaranja koju uzrokuje djelovanje
tekuine mogu oslobaati zapaljivi plinovi (npr. opruge ili mijeha na rotirajui prsten uz djelovanje
zapaljivi plin - metan otopljen u nezapaljivoj tekuini hidrostatike sile fluida. Ovoj rezultanti sila
kod plinskih postrojenja). Kad tlak ponovo poraste, suprotstavlja se sila tlaka fluida izmeu brtvenih
mjehuri nestaju bez erozijskoga djelovanja jer prstenova. Film tekuine odravan izmeu brtvenih
stlaivost plinova priguuje imploziju i hidrauliki povrina uklanja to je vie mogue toplinu trenja.
udar. Zato takva kavitacija ne razara materijal pumpe, Debljina filma tekuine iznosi samo 0,0002 - 0,001
ali ima sve ostale posljedice za rad pumpe (vibracije). mm. Za veinu mehanikih brtvi kod okomitih
Potrebno je pojasniti da je za detaljnije objanjenje potopnih pumpi, tri zajednike toke brtvljenoga
fenomena kavitacije kod centrifugalnih pumpi vrlo kontakta javljaju se izmeu sljedeih toaka:
zahtjevno budui da je potrebna integralna analiza - dodirnih povrina izmeu osnove i prstenova
fizikalnih, kemijskih i termodinamikih procesa u - izmeu rotirajue komponente i vratila ili rukavca
kratkome razdoblju (t = 0,5 10-4 do 2,0 10-4 s), na vrlo - izmeu stacionarnih komponenata i ploe
maloj plotini (A = 10-3 do 10-4 mm2), pri vrlo visokom
tlaku (p = 103 do 105 bara) i pri visokim frekvencijama Troenje i koeficijent brtvljenja fluidnoga sustava u
(f = 2500 Hz) [22] svezi su s karakteristikama radnoga medija. Abrazivne
estice prisutne u fluidu tijekom rada imaju jak utjecaj
C. Brtvenica kod okomite potopne pumpe na troenje brtve. Brtve obino rade s kliznim
kontaktom. Neke od okomitih potopnih pumpi
Jedan je od vanijih elemenata kod okomitih potopih ugraene su u spremnike u kojima je iznad razine
pumpi svakako brtvenica koja se takoer nalazi u zoni tekuine klasificirana zona 0 zbog pojave
0. Mehanike se brtve koriste u industrijskim ugljikovodika koji (laki od vode) isplivaju na povrinu
pumpama, kao i drugim strojevima, kako bi se ostvario ostale tekuine (uglavnom otpadne vode). U radu
nepropustan spoj izmeu sastavnih dijelova. Postoji okomitih potopnih pumpi kod kojih tekuine prolaze
mnogo razliitih konstrukcija mehanike brtve kako bi oko vratila (slika 4b), dolazi do nedovoljna
se zadovoljili specifini zahtjevi. Mehanika brtva podmazivanja (voda) i pojave ubrzane korozije te
moe biti sklop konstruiran da se formira nepropustan stvaranja kamenca to dodatno ubrzava pojavu kvarova
spoj izmeu stacionarne i rotirajue povrine kako bi se i kod brtvenica i kod leaja.
sprijeilo curenje fluida visokoga tlaka.
U vrstama kvarova mehanike brtve mogu se
prepoznati po tri glavna uzroka: temperatura, tlak i

brzina ili kombinacija ovih varijabli. Na primjer, tlak brtvenoga prostora i prikljune cijevi brtve od
tekuine moe stvoriti dodatnu toplinu na licu brtve kamenca. U protivnom brtvi se skrauje
koja pak moe poveavati stopu troenja i drugih planirani/predvieni vijek eksploatacije definiran u
destruktivnih oteenja poput pucanja materijala, sustavu odravanja.
iskrivljavanja i proputanja. Elastomerske brtve mogu Europska komisija (engl. European Commission) na
postati ekstrudirane i oteene. Kad se tlak poveava, svojim slubenim stranicama [34] na kojima su
poveava se i vjerojatnost kvarova. objavljene i slubene verzije obje Atex direktive (94/9
Rezultat istraivanja na preko 11000 brtvenica u 148 EC i 1999/92 EC), navodi pojanjenje za mehanike
raznih tipova spojnih dodira (rotirajuega i statinoga brtvenice. Ujedno na to se isto pojanjenje poziva i
dijela) u industriji tijekom dvogodinjega praenja, Europsko udruenje za brtve (engl. European Sealing
ukazuje da na kvarove brtvenica od svih drugih Association)
elemenata najznaajnije utjeu kvarovi leaja [23].
Brtve koje normalno zahtijevaju prisutnost maziva V. ZAKLJUAK
zbog sprjeavanja vruih povrina koje se oekuju na Materijalna teta, ozljede i gubici ivota ljudi od
meusklopovima s dijelovima opreme, moraju biti tako eksplozije i broj nastradalih velik je i posljednjih se
konstruirane da im je osigurana dostatna koliina godina stalno poveava. Eksplozije u industrijskim
maziva ili moraju biti zatiene na sljedee naine [32]: postrojenjima u potpunosti se ne mogu ukloniti, a
- osiguravanjem zatite na uinkovit nain najjeftiniji je nain zatite opreme i imovine i
kontinuiranim praenjem prisutnosti maziva; ili smanjenja ozljeda ljudi poduzimanje odgovarajuih
- ostvarivanje zatite osjetnikom temperature koji mjera zatite. Da bi se poduzele najprikladnije mjere
upozorava na porast temperature; ili zatite od eksplozije, moraju se znati uzroci
- konstrukcijom koja je u mogunosti izdrati tehnolokih eksplozija odnosno paljenja eksplozivne
ispitivanje "pogona na suho", kako je opisano u atmosfere. Uzroci eksplozije i paljenja eksplozivne
prilogu B [32], bez prekoraenja najvie atmosfere upuuju na pojedine sklopove i elemente na
temperature povrine opreme (temperaturnoga kojima je potrebno dodatnim mjerama nadzora
razreda) i/ili oteenja koja bi mogla dovesti do sprijeiti pojavu uzronika paljenja.
smanjenja uinkovitosti zatite od paljenja. Kvarovi i uzronici paljenja kod okomitih potopnih
Praenje moe biti kontinuirano ili ostvareno pumpi, a posljedino s njima i eksplozije u zatvorenim
prikladnom kontrolom i ispitivanjem (prilog B) [32]. spremnicima, moemo svrstati u opasnije i razornije
Potrebno je napomenuti da ako se kao mjera zatite havarije koje mogu zahvatiti cijelo postrojenje. Isto se
navodi da je podmazujua brtva sposobna izdrati "rad tako mogu i svrstati u kategoriju onih pojava koje se ne
na suho" (engl. "dry run"), to treba biti provjereno razvijaju postupno, ve je razvoj kvarova takav da, ako
sukladno opisu ispitivanja iz priloga B [32]. U [32] nisu detektirane pojave u ranom stadiju nastanka, u
navodi se kao primjer za zatitu podmazujue brtvenice vrlo kratkom vremenu dolazi do eksplozije koja
u zoni 0 upravo provedeno ispitivanje "rad na suho" rezultira pogubnim posljedicama.
(engl. "dry run") i ugradnja dodatna ureaja za nadzor. Zbog takve prirode nastanka kvara potrebno je
Za ispravan rad brtvenica svakako je bitno posvetiti posebnu pozornost sigurnosti ljudi na
podmazivanje. postrojenju. Opasnost od nastanka uzronika paljenja
Redovito odravanje brtvenoga sustava vaan je kod potopnih pumpi u spremnicima danas se moe vrlo
imbenik za otklanjanje uzronika paljenja. Ovo je brzo otkriti raznim sustavima za nadzor, i preventivno
esto i najvea boljka" odravanja ako se brtvi djelovati te u potpunosti izbjei tehnoloku eksplozije.
pletenicama. Pravilnom uporabom pletenica i brtvenice To se moe zahvaliti razvoju i napretku tehnologije, ali
produuje se vijek trajanja pletenica te se titi tuljak i interesu korisnika postrojenja da zatite svoju opremu
vratila od oteenja. Napomena koja se najee od havarije i ljude od ranjavanja ili pogibelji.
zaboravlja: Kod pumpi s izvedenim brtvljenjem Mjere za zatitu okomitih potopnih pumpi u
pletenicama, medij pumpanja mora lagano curiti ili ugroenom prostoru sastoje se od konstrukcijskih
kapati na brtvenici. Ne treba zatezati brtvenicu i naela, ugradnje ureaja za nadzor stanja pojedinih
pletenice u cilju sprjeavanja curenja. To dovodi do dijelova, u prvom redu nadzor temperature i vibracija
unitenja pletenica i tuljka vratila [33]. Kod uporabe leaja, kontrolnih ureaja rada (npr. za protok i razinu
mehanikih brtvi moraju se odravati cijevi i prikljuci tekuine, rada na suho i dr.), periodinih kontrola, a
na brtvu, poglavito ako je izvedeno ispiranje brtve dijelom i uklanjanja eksplozivne atmosfere iz
vanjskim medijem. Podmazivanje brtve vodom, koja je unutranjosti pumpe u veini radnih uvjeta.
sklona stvaranju kamenca (vrlo esta pojava u
industriji), zahtijeva obvezno periodino ienje

Posebice se kod pumpi za zonu 0 zahtjevi zatite [9] Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika
te tehnikome nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureaja u
moraju biti povezani s kontrolom i nadzora najmanje prostorima ugroenima eksplozivnom atmosferom NN br. 39/06.
razine kapljevine unutar spremnika, potom zahtjeva za [10] HRN EN 15268: Sklop uranjajue pumpe
najmanju koliinu protoka kapljevine kroz cjevovod, [11] Marinovi, Nenad J.J.: "Protueksplozijska zatita za eksplozivnu
atmosferu", Etekon Zagreb, 2005.
nadzora pojedinih elemenata (leajevi, brtvenice,
[12] Verordnung ber brennbare Flssigkeiten VbF -. Forkel Verlag,
radijalni pomak vratila i dr.) kao i uvjeta rada Heidelberg
(kavitacija, rad sa zatvorenim tlanim ventilom), a sa [13] API 610 Centrifugal Pumps for Petroleum,Petrochemical and Natural
svrhom sprjeavanja razvoja uzronika paljenja u Gas Industries
[14] EN ISO 13709 Centrifugal pumps for petroleum, petrochemical and
pumpi. Osim toga, spremnik mora biti zatien od natural gas industries
vanjskih uzronika paljenja sa zaustavljaem plamena [15] Flowserve: User instructions for WUJ centrifugal pumps
u odunom cjevovodu i nepovratnim ventilom na usisu [16] Thorsen, V., Dalva M.: A Survey of Faults on Induction Motor sin
pumpe. Zatitni sustavi (zaustavljai plamena) Offshore Oil Industry, Petrochemical Industry, Gas Terminals, and
Refineries, IEEE Transactions on industry Applications, vol.31, No.5,
zahtijevaju este aktivnosti i radnje kroz sustav September/October 1995.
odravanja kako bi bila zadrano njihovo pouzdano i [17] Thorsen, O. V., Dalva, M: Failure identification and analysis for high
sigurno djelovanje. voltage induction motors in the petrochemical industry, IEEE
Transactions on Industry Applications, Vol. 35, No. 4, pp. 810-818,
Kao mjera moe biti ublaavanje zone opasnosti, 1999.
odnosno definiranje tehnolokoga procesa tako da se u [18] Rumbak, S., Mudronja, V., aki, N., Cajner, H., Bogut, M.: Analysis
of ignition risk to ball bearings in rotating equipment in explosive
spremnik u kojem je ugraena okomita potopna pumpa atmospheres, Petroleum and Chemical Industry Conference Europe,
smiju dopremati iskljuivo fluidi s viim PCIC Europe 2010, 15-17 June 2010, Oslo, Norway
temperaturama plamita bez dodatna zagrijavanja. [19] Rumbak, S.: Istraivanje uinaka oteenja kotrljajnog leaja u
eksplozivnoj atmosferi, Doktorska disertacija, Fakultet strojarstva i
Tako odreena industrijska postrojenja imaju dovode brodogradnje, Zagreb, 2009.
fluida u spremnike s dovoljno visokim plamitem (npr. [20] HRN EN 15198 Methodology for the ignition hazard assessment of
antifriza s plamitem od 110 C i ulja s plamitem non-electrical equipment and components for intended use in
potentially
>220 C) pa se u tim spremnicima i ne trebaju
[21] HRN EN 13463-1: Neelektrina oprema za uporabu u eksplozivnim
klasificirati zone opasnosti. atmosferama 1. dio: Osnovne metode i zahtjevi
Uklanjanje eksplozivne atmosfere moe se postii i [22] Soyama, H.., Kato, H.., Oba, R..: Cavitation observations of severely
erosive vortex cavitation arising in a centrifugal pump. Proc. Third
inertizacijom (djelominom ili potpunom). I.Mech.E. Int. Conf. on Cavitation, 103--110., 1992.
Osim toga, zatita od tehnoloke eksplozije [23] Bloch H., Roddis, A.: Pump Bearing Distress & Seal Failure
spremnika je i zatitni sustav. Odnosno zaustavlja New Statistics on the Value of Bearing Housing Protection
[24] Girdhar, P., Moniz, O.: Practical Centrifugal Pumps Design, Operation
plamena koji titi prijenos vanjskih uzronika paljenja and Maintenance, Elsevier, Oxford, 2005.
u spremnik s okomitom potopnom pumpom. [25] EPRI (Electric Power Research Institute): Survey of Feed Pump
Outages, FP-754, April 1978.
Zasigurno bi bilo struno neodgovorno, a ljudski
[26] Heng, A., Zhang, S., Tan, A.C.C., Mathew, J.: Rotating machinery
nemoralno prema sigurnosti ljudi na postrojenjima ne prognostics: State of the art, challenges and opportunities, Mechanical
primjenjivati nova tehnoloka i tehnika saznanja. Jer u Systems and Signal Processing 23, 724739, 2009.
dananje doba burna znanstvenog i tehnolokog [27] Ranilovi, M.: Unapreenje gospodarenja tehnikim sustavima u
rafineriji nafte, magistarski rad, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet
napretka, praena ogromnim rastom i razmjenom strojarstva i brodogradnje, 2006.
rezultata novih istraivanja i informacija, imaju se na [28] Rumbak, S, :Uestalosti uzronika paljenja eksplozivne atmosfere,
raspolaganju razne mjere, metode i alati za Ex-Bilten, br. 1/2, 2010.
sprjeavanje i zatitu od eksplozije. [29] Flowserve: Korisnike upute za centrifugalne, okomite pumpe
modularnog dizajna tip CPXV i CPXRV
[30] Soyama, H.., Kato, H.., Oba, R..: Cavitation observations of severely
LITERATURA erosive vortex cavitation arising in a centrifugal pump. Proc. Third
[1] HRN EN 60079-10-1 Klasifikacija ugroenih prostora-- Eksplozivne I.Mech.E. Int. Conf. on Cavitation, 103--110., 1992.
atmosfere plinova [31] Neumaier, R.: Hermetic Pumps, Verlag und Bildarchiv, Sulbach,
[2] Bartknecht, W. Explosions Course Prevention Protection, Springer 1994.
Verlag, Berlin, 1981 [32] HRN EN 13463-5: Neelektrina oprema za eksplozivne
[3] Rumbak, S.: Neelektrine instalacije u prostorima ugroenima atmosfere -- 5. dio: Zatita konstrukcijskom sigurnou c"
eksplozivnom atmosferom, Ex-Bilten, br. 1/2, 2011. [33] Stipanovi, P. :Centrifugalne pumpe-kvarovi, odravanje, ispitivanje i
[4] Rumbak, S. Protueksplozijska zatita vaan imbenik sigurnosti eksplozivna atmosfera, Ex-Bilten 2011 vol 39, br. 1-2
postrojenja ,Sigurnost Vol.52 No.4 Prosinac 2010. [34] http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/mechanical/documents/guidance
[5] EN 292 1, 1991 Sigurnost strojeva Temeljni koncept, opi principi /atex/standing-committee/seals/index_en.htm
za projektiranje Dio 1.; Osnovna terminologija, metodologija [35] Himstedt, M.,Explosion protection concept for liquid pumps of ATEX
[6] HRN EN 1127-1 Eksplozivne atmosfere -- Sprjeavanje i zatita od category 1, International Rotating Equipment Conference 2008,
eksplozije -- 1. dio: Osnovna naela i metodologija Dsseldorf
[7] Zakon o zatiti na radu NN br. 59/96, 94/96 i 114/03
[8] Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima namijenjenima za uporabu u
potencijalno eksplozivnim atmosferama NN br. 34/10

Tomislav Pavi:Ventilacija plinske kotlovnice praksa i stvarna potreba (k1 - k9)
Ventilacija plinske kotlovnice - strukovnih propisa te se u tom kontekstu nee

razmatrati strukovni propisi protueksplozijske zatite
praksa i stvarna potreba kao npr. PRAVILNIK o najmanjim zahtjevima
sigurnosti i zatite zdravlja radnika te tehnikom
Boiler room ventilation - nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureaja u
practice and realistic demand prostorima ugroenima eksplozivnom atmosferom, NN
39/2006.
Tomislav Pavi, dipl. ing. stroj. Ventilacija prostora kroz koje prolazi plinska cijevna
Energonova d.o.o., Novaka 333, Zagreb instalacija i prostora s plinskim troilom ili
e-mail: tomislav.pavic@energonova.hr generatorom topline u kotlovnici, kod nas u praksi nije
jasno rijeena. Razlog je tomu to to se projektiranjem
Saetak lanak opisuje tehnike uvjete dimenzioniranja bavi dio ljudi koji ne poznaju pravila plinske struke pa
ventilacije kotlovnice koji se provode u praksi i uvjete koji bi se prostor kroz koji prolazi plinska instalacija ili u
trebali biti ukoliko elimo biti dobri gospodari. Iz lanka se
jasno moe vidjeti da trebamo mijenjati pristup projektiranju kojem se nalaze plinska troila, esto tretiraju kao
kotlovnica (ali i drugih postrojenja gdje se koristi prirodni ugroeni prostori, a s time se znaajno poveavaju
plin). Rezultat promjena bit e znatno smanjenje trokova trokovi krajnjem korisniku od faze projektiranja do
gradnje i uporabe kotlovnice, poveanje energetske uporabe.
uinkovitosti i ouvanje okolia smanjenjem emisije CO2.
Pitanje je: "Jesmo li spremni na promjene ili smo tako bogati
da se moemo i dalje razbacivati energijom?" II. PLINSKA INSTALACIJA TEHNIKI
KRITERIJI IZVEDBE I NADZORA
Kljune rijei kotlovnica, toplinski generator, prirodni plin, Kada se govori o plinskoj instalaciji, u ovom se
propusnost plina, ugroeni prostor, eksplozivna atmosfera
lanku iskljuivo govori o instalaciji prirodnoga plina u
Abstract Article describes the technical requirements for the irokoj potronji koja je projektirana, izvedena i
ventilation size of the boiler room which is implemented in nadzirana u skladu sa propisima plinske struke. Time
practice and conditions which should be, if we want to be good se prvenstveno podrazumijeva da je ista izvedena tako
masters. From the article can be clearly seen that approach
design to the boiler room (and other gas plants) we should da ne ugroava sigurnost korisnika i da se na nju ne
change NOW. The result of the changes will be a significant primjenjuju propisi protueksplozijske zatite.
reduction in construction costs and the use of the boiler room,
but also to increase energy efficiency and protect the A. Osnovna pravila za izradu, odravanje i nadzor
environment by reducing CO2 emissions.
plinske instalacije
The question is: "Are we ready to change this or we are so
rich that we could continue to waste energy?" Plin mora biti odoriran, a to znai da mora imati jasno
Keywords Boiler room, Boiler, Natural gas, Explosive
prepoznatljiv miris koji moe osjetiti i prepoznati
atmosphere, Leakage. svaka osoba. Odorizacija je osnovna sigurnosna mjera
u zatiti potroaa plina. (U sjevernom dijelu Zagreba,
na uzorku od 6 osoba, nekoliko je puta provoeno
I. UVOD ispitivanje koncentracije plina koja se moe osjetiti
njuhom. Mjerenjem je utvreno da se njuhom ve moe
U lanku su obraeni tehniki kriteriji koji moraju
osjetiti koncentracija plina u prostoru od 300 ppm
biti zadovoljeni za ispravan rad plinske kotlovnice u (<1% DGE) ).
pogledu ventilacije prostora kotlovnice, a sa svrhom
Plinska instalacija mora biti izraena, ispitana i
osiguranja standardnih radnih uvjeta. lanak se odravana sukladno strukovnim propisima i pravilima
iskljuivo odnosi na prirodni plin kao gorivo. struke.
Strukovni propisi na bazi kojih se projektira, izvodi, Sva oprema koja se ugrauje na plinsku instalaciju
nadzire i odrava plinska instalacija, osiguravaju takav mora biti izraena i ispitana u skladu s propisima i
tehniki stupanj sigurnosti da se prostori kroz koje normama pri emu se uz funkcionalnu uporabivost
prolazi plinska instalacija i u kojima se nalaze plinska naroita pozornost posveuje sigurnosti u pogledu
troila smatraju neugroenim prostorima*. propusnosti opreme kod oteenja ili nakon poara.
*U toki 3.4 norme HRN EN 60079-10-1:2009, Razvod plinske instalacije mora se izvesti u dobro
definicija neugroenoga prostora glasi: prostor u ventiliranim prostorima koji se ne smiju naknadno
kojem se ne oekuje prisutnost eksplozivne plinske zatvarati ili pregraivati bez odobrenja strunjaka za
atmosfere u koliinama koje iziskuju posebne mjere plin. Prostori za boravak ili kretanje ljudi su, prema
strukovnim propisima, bez dileme dobro ventilirani
glede konstrukcije, ugradbe i uporabe ureaja
prostori. Ovdje se prvenstveno misli na razvod plinske
Problematika izvedbe i sigurnosti u radu plinskih instalacije u oknima, ili iza zidnih ili stropnih obloga
instalacija te ventilacije prostorija s plinskim troilima i gdje postoje zrane upljine. Zahtjev je da ti prostori
u kotlovnicama, razmatrat e se iskljuivo u kontekstu

imaju ventilacijske otvore, a plinska instalacija koja 2) Smanjena uporabivost postoji ako je propusnost
prolazi kroz njih ne smije imati nikakve rastavljive plina pri pogonskom tlaku izmeu 1 i 5 l/h
spojeve.
Ovlateni strunjaci periodiki ispituju plinske
instalacije u propisanim rokovima i s propisanim
kriterijima za ocjenu ispravnosti. Rokovi ispitivanja
propisani su u ovisnosti o namjeni i tlanom podruju
plinske instalacije.
B. Propusnost plinske instalacije
Pri projektiranju plinske instalacije projektanti esto

"pretpostavljaju" potencijalnu propusnost plina na bazi
koje prostor s plinskom instalacijom svrstavaju u
ugroeni prostor, sukladno pristupu norme HRN EN
60079-10-1, a to nema nikakve veze s pravilima
plinske struke.
Tehnikim pravilnikom za plinske instalacije,
DVGW-TRGI G 600 propisano je da plinska
instalacija mora biti nepropusna, a za postojee
Slika 2. Grafiki prikaz okolnoga prostora kod propusnosti plina od
instalacije u radu propisan je stupanj uporabivosti s 5 l/h kada je ukupno proputanje koncentrirano u jednoj toki.
obzirom na razinu propusnosti plinske instalacije.
3) Plinski je cjevovod neuporabiv ako je
Osnovna sigurnost plinske instalacije u pogledu
propusnost plina pri pogonskom tlaku > 5 l/h.
propusnosti postie se odorizacijom (dodavanjem jasno
prepoznatljiva mirisa koji moe osjetiti svaka osoba) Na primjeru propusnosti plina od 10 l/h, kada je
ime korisnik instalacije trajno nadzire potencijalnu ukupno proputanje koncentrirano u jednoj toki,
propusnost. Periodino, u propisanim rokovima, prikazan je utjecaj propusnosti na okolinu u
strunjaci za plin kontroliraju propusnost plinske neposrednoj blizini izvora isputanja.
instalacije.
Plinska cijevna instalacija, koja je u radu, razvrstava
se prema stupnju uporabivosti:
1) Neograniena uporabivost postoji ako je
propusnost plina pri pogonskom tlaku < 1 l/h.
Slika 3. Grafiki prikaz okolnoga prostora, koncentracija 100%

DGE je do 3 cm iznad izvora isputanja
Strukovnim je propisom definirana ukupna

propusnost plinske instalacije, a u grafikim prikazima
u tokama 1. do 3. prikazane su ukupne propusnosti
koncentrirane u jednoj toki.
Slika 1. Grafiki prikaz okolnoga prostora kod propusnosti plina od
1 l/h kada je ukupno proputanje koncentrirano u jednoj toki Iz grafikoga prikaza za neogranieno uporabivu i
smanjeno uporabivu plinsku instalaciju s maksimalnom
propusnou do 5 l/h u okolnome prostoru oko izvora
isputanja nema eksplozivne koncentracije plina. Ovdje
je vano napomenuti da se to odnosi i na zatvorene

prostore koji su ventilirani sukladno pravilima plinske Jasno je vidljivo da propusnost plinske instalacije u
struke. kotlovnicama nije uzrokovala havarije na predmetnim
Prema tehnikome propisu, propusnost plina izmeu promatranim uzorcima.
1 i 5 l/h mora se trajno sanirati u roku ne duem od 30 U suradnji s GPZ-om tvrtka ENERGONOVA d.o.o.
dana, 2008. godine bila je nositelj pilot projekta ispitivanja
a izvor poviena proputanja plina mora se odmah plinskih instalacija u stanovima i kuama na objektima
privremeno sanirati. Jedna je od metoda privremene gdje se plinske instalacije nisu ispitivale vie od 13
sanacije omatanje propusnoga mjesta tzv. "masnom godina. Starost ispitivanih plinskih instalacija kretala
trakom". se iznad 40 godina.
C. Rokovi kontrole plinske instalacije TABLICA I.

TABLINO JE PRIKAZAN BROJ ISPITANIH
INSTALACIJA I OCJENA UPORABIVOSTI INSTALACIJE
Minimalni rokovi kontrole propisani su Zakonom o
zapaljivim tekuinama i plinovima, NN 108/95 i 56/10. Stan i obiteljska Broj
Smanjeno
Neuporabiva
uporabiva
U zakonu su definirani maksimalni rokovi koji za kua instalacija instalacija
instalacija
ispitivanje plinskih instalacija u stanovima iznose 10 Obiteljske kue 290 8 (2,7%) 1 (8 l/h)
godina, a za plinske instalacije u prostorima javne Stan u zgradi 425 8 (1,9%) -
namjene ili gdje se obavlja gospodarska djelatnost 5
godina uz napomenu ako drugim propisom nije
Uzroci propusnosti instalacija u kuama iskljuivo su
odreen krai rok.
bile naknadne preinake koje su raene nestruno.
Za plinske kotlovnice propisani su rokovi kontrole
U starijim stanovima u zgradama instalacije su se u
PRAVILNIKOM o tehnikim normativima za
pravilu izvodile podbukno navojnim spojevima
projektiranje, gradnju, pogon i odravanje plinskih
brtvljenim kudjeljom to je bilo u redu kada se koristio
kotlovnica, SL list 10/90 i 52/90. Rokovi kontrole
gradski plin koji je bio vlaan. Prirodni je plin suh i
plinskih kotlovnica iznad 350 kW jednom su godinje,
propusnosti koje su uoene na instalacijama u pravilu
a za kotlovnice 50 350 kW nije izrijekom u
su uzrokovane nainom brtvljenja.
Pravilniku propisan rok, ali se u praksi primjenjuje
jednom u dvije godine. III. TEHNIKI KRITERIJI ZA ISPRAVNU
VENTILACIJU KOTLOVNICE
D. Situacija u praksi na distribucijskom podruju
Gradske plinare Zagreb (GPZ) U praksi se prilikom dimenzioniranja ventilacijskih
otvora kotlovnica u pravilu primjenjuju dvije metode
Na distribucijskom podruju GPZ prema procjeni prorauna:
ima vie od 2000 plinskih kotlovnica. Prema podacima Proraun na bazi n = 5 h-1 u prostoriji kotlovnice
GPZ-a u posljednjih 10 godina ni u jednoj kotlovnici
Proraun na bazi ukupne snage toplinskih generatora
nije dolo do bilo kakve nezgode koja bi bila vezana uz koji mogu istovremeno raditi, to je propisano
propusnost plina na unutarnjoj plinskoj instalaciji. PRAVILNIKOM o tehnikim normativima za
Na bazi iskustva autora lanka u periodu od 1987. do projektiranje, gradnju, pogon i odravanje plinskih
1995. godine bile su dvije eksplozije u kotlovnicama i kotlovnica, Sl. list 10/90 i 52/90.
to: Metoda prorauna na bazi n = 5 h-1 u prostoriji
Eksplozija u kotlovnici u stambenoj zgradi u Vrapu. kotlovnice nema nikakvo uporite u plinskoj struci.
Eksplozija nije bila na plinskoj instalaciji nego u Primjerice, kotlovnica moe imati mali obujam zraka i
komori izgaranja toplinskoga generatora, a uzrok je instaliran toplinski generator velike snage, te izmjena
bila upravljaka automatika loe kvalitete koja nije bila zraka u prostoru kotlovnice n = 5 h-1 nije dovoljna za
odgovarajua za ugraeni plamenik. Nije bilo nikakvih normalan rad kotlovnice. Postoji i obrnut primjer kada
posljedica jer je na dimnjai kotla bila ugraena je obujam kotlovnice velik, a instalirana snaga
protueksplozijska klapna putem koje se rasteretio
toplinskoga generatora mala, pri emu i n = 1 h-1 moe
nastali predtlak unutar loita.
biti dovoljan za ispravan i siguran rad.
Eksplozija u kotlovnici u stambenoj zgradi u
Heinzelovoj ulici u Zagrebu. Eksplozija nije bila na Prostor kotlovnice mora se provjetravati tako da se
plinskoj instalaciji nego u komori izgaranja toplinskoga osigura potrebna koliina zraka za izgaranje i
generatora, a uzrok je bila krivo ugraena opruga u odravanje standardnih radnih uvjeta. Pritom se mora
elektromagnetskome ventilu prilikom njegova osigurati dijagonalno ventiliranje prostora kotlovnice.
servisiranja. Popreno je ventiliranje osigurano tako da je pri podu
jednoga zida kotlovnice dovodni otvor za zrak, a pri
stropu suprotna zida odvodni otvor.

Ventilacijom prostora kotlovnice mora se osigurati: pravilnika, smatra se neugroenim prostorom prema
Dobava zraka za izgaranje hrvatskoj normi HRN N.S8.007.
Odvoenje vika topline nastale zagrijavanjem Vaeim Pravilnikom za kotlovnice propisane su
instalirane opreme u kotlovnice veliine ventilacijskih otvora kotlovnica za sljedee
Propisana kvaliteta zraka u prostoru situacije:
Sigurnost u sluaju eventualne propusnosti prirodnoga Zrak za izgaranje uzima se direktno iz prostorije
plina. kotlovnice,
Zrak za izgaranje uzima se izravno izvana, a ne iz
A. Ope pravilo za ispravan dovod zraka do prostora kotlovnice,
toplinskoga generatora Kotlovnica se izvodi s prisilnom ventilacijom.
Prethodno navedeni zahtjevi za ventilaciju U ovom se lanku razmatra najee primijenjen
kotlovnice i dobavu zraka za izgaranje bit e ispunjeni sluaj gdje se zrak za izgaranje uzima direktno iz
ako su osigurani sljedei uvjeti: prostora kotlovnice.
Dovod zraka u kotlovnicu, za vrijeme rada toplinskoga Minimalna efektivna povrina dovodnoga otvora za
generatora 1,6 m3/kW nazivne snage toplinskih ventilaciju i zraka za izgaranje iznosi:
generatora koji mogu istovremeno raditi. 1) za kotlovnice kapaciteta do 1200 kW
Podtlak u prostoriji za vrijeme rada toplinskoga Ao = 5,8 Q
generatora nije vei od 4 Pa u odnosu na vanjski tlak. 2) za kotlovnice kapaciteta veeg od 1200 kW
Ope je pravilo za ispravan dovod zraka do Ao = 200 Q0,5
toplinskoga generatora propisano Tehnikim
pravilnikom za plinske instalacije, DVGW-TRGI G Minimalna efektivna povrina odvodnoga otvora
600 i primjenjivo je za sve prostore u kojima se nalaze iznosi:
plinska troila koja uzimaju zrak za izgaranje iz A1 = 1/3 Ao
prostorije s troilom. gdje je:
Na bazi navedenih kriterija trebale bi biti propisane Q - ukupni kapacitet kotlovnice, u kW
veliine ventilacijskih otvora plinskih kotlovnica. Ao - minimalna efektivna povrina dovodnoga otvora,
u cm2
B. Dobava zraka za izgaranje propisana Pravilnikom A1 - minimalna efektivna povrina odvodnoga otvora,
za plinske kotlovnice (Sl. list 10/90 i 52/90) u cm2
Za projektiranje, nadzor i odravanje plinskih Ovdje je vano napomenuti da je Pravilnik stupio na
kotlovnica u Republici Hrvatskoj ve je 22 godine na snagu 1990. god., a baza za njegovu izradu bili su
snazi PRAVILNIK o tehnikim normativima za njemaki strukovni propisi DVGW-TRGI 1972 iz
projektiranje, gradnju, pogon i odravanje plinskih 1972. godine i Feuerungsverordung (FeuVO) iz 1975.
kotlovnica, Sl. list 10/90 i 52/90 (U daljnjem tekstu: godine. Od toga vremena do danas napravljeni su
Pravilnik za kotlovnice). Za dovod zraka za izgaranje i znaajni koraci u poveanju kvalitete i sigurnosti
ventilaciju kotlovnice ovim su pravilnikom propisani opreme te poveanju energetske uinkovitosti.
tehniki uvjeti koji moraju biti zadovoljeni za siguran Meutim, u izvornim propisima koji su bili podloga
rad. za izradu Pravilnika za kotlovnice, definicija veliine
Posebno je bitan lanak kojim se definira ventilacija ventilacijskih otvora znaajno odstupa od one koja je
kotlovnice: primijenjena u Pravilniku.
lanak 22. Proraun ukupne povrine efektivnih otvora prema
Prostor kotlovnice mora se provjetravati tako da se izvornim strukovnim propisima raunao se po formuli:
osigura potrebna koliina zraka za izgaranje i A= 300 + 2,5(Q - 50) cm2
odravanje standardnih radnih uvjeta. Provjetravanje gdje je:
mora biti prvenstveno prirodno, a ako to nije mogue, A = ukupna povrina ventilacijskoga otvora za zrak u cm2
moraju se stvoriti tehniki uvjeti za prisilnu ventilaciju. Q = ukupna nazivna toplinska snaga ugraenih toplinskih
Kotlovnice s atmosferskim plamenicima moraju imati generatora koji mogu istovremeno raditi, ovisnih o zraku iz
prostorije u kW.
iskljuivo prirodnu ventilaciju.
Ve od poetka primjene Pravilnika za kotlovnice
Pri radu kotlovnice prostor kotlovnice ija ventilacija
ventilacijski su otvori bili predimenzionirani 2 do 3
udovoljava odredbama l. 22. do 34. ovoga pravilnika,
puta u odnosu na izvorne strukovne propise.
uz uvjet da su spojevi na cjevovodima plina kvalitetno
izvedeni i da kvaliteta odravanja i eksploatacije
odgovara zahtjevima poglavlja 9. i 10. ovoga

C. Dobava zraka za izgaranje propisana Tehnikim

pravilnikom za plinske instalacije, DVGW-TRGI
G 600, 2008. godina
Tehniki pravilnik za plinske instalacije objavljen je
2008. godine i temelji se na najnovijim postignuima u
plinskoj tehnici uvaavajui i najnovije graevne
zahtjeve utede energije i smanjenja emisije CO2.
Ovim je pravilnikom propisano da se ventilacijski
otvori i otvori za dovod zraka za izgaranje moraju tako
dimenzionirati da kod najveega mogueg strujanja
zraka u prostoriji s toplinskim generatorom, ne moe
nastati podtlak vei od 4 Pa. Proraun ukupne povrine
efektivnih otvora rauna se po formuli:
A= 150 + 2(Q + VE/1,6 - 50) cm2
gdje je:
A= ukupna povrina ventilacijskoga otvora za zrak u cm2
Q= ukupna nazivna toplinska snaga ugraenih toplinskih
generatora koji mogu istovremeno raditi, ovisnih o zraku
iz prostorije u kW, Slika 5. Primjeri izvedbe ventilacije prema FeuVO
VE = volumenski kapacitet zraka odsisnoga ureaja u m3/h. odnosno SZPV 407
Ovom su formulom obuhvaeni toplinski generatori,
ali i eventualno postojei odsisni ventilatori koji mogu IV. DIMENZIONIRANJE VENTILACIJSKIH
istovremeno raditi i s toplinskim generatorima. OTVORA KOTLOVNICE
Otvore treba izvesti u donjoj i gornjoj zoni prostorije U nastavku je prikazana usporedba dimenzioniranja
pri emu je povrina jednoga otvora A/2. Ako se za ventilacijskih otvora kotlovnice prema tehnikim
odvod zraka iz prostorije koristi odsisni ventilator, kriterijima za ispravnu ventilaciju kotlovnice koji su
onda ukupna povrina otvora za dovod zraka treba biti navedeni u prethodnome poglavlju.
A.
Za primjer je uzeta kotlovnica s toplinskim
U Republici Sloveniji tehnika je regulativa za generatorom nazivne snage 900 kW. Cilj je ovog
projektiranje plinskih kotlovnica u fazi donoenja prorauna da se prikau ukupne povrine ventilacijskih
(Smjernice SZPV 407 Poarna varnost pri nartovanju, otvora i usporede meusobna odstupanja.
vgradnji in rabi kurilnih in dimovodnih naprav) i
usklauje se s njemakom regulativom A. Proraun prema opem pravilu za ispravan dovod
(Feuerungsverordnung FeuVO, izdanje 2009. zraka
godine).
a) Podtlak u prostoriji ne smije biti vei od 4 Pa.
A 150 cm2 + (Qn 50 kW) x 2 cm2 *) Efektivna povrina ventilacijskoga otvora, ukljuivo
i sve otpore na reetki i u dovodnome kanalu treba biti
takva da podtlak u prostoriji za vrijeme rada
toplinskoga generatora ne bude vei od 4 Pa.
Brzina strujanja zraka na ventilacijskome otvoru
rauna se prema formuli:
w = (2qref/)-2
*Izraunata povrina je efektivna Gdje je:
Slika 4. Izvedbe dovoda zraka za izgaranje w srednja brzina strujanja zraka na ventilacijskom otvoru,
u m/s
qref tlak zraka koji odgovara srednjoj brzini strujanja zraka, u Pa
(qref = 4 Pa)
gustoa zraka, u kg/m3 (=1,25 kg/m3)
Proraunom po prethodnoj formuli maksimalna
teorijska brzina strujanja zraka na ventilacijskome
otvoru ne smije biti vea od 2,5 m/s.
Uzevi u obzir da je gustoa zraka zimi vea, te
dodatni faktor sigurnosti, maksimalna brzina strujanja

zraka na ventilacijskome otvoru kotlovnice u kojoj je uvaavaju opa pravila za ispravan dovod zraka te su
ugraen toplinski generator, ne smije biti vea od 2,2 odstupanja izraunatih povrina neznatna.
m/s.
b) Koliina dovedenoga zraka treba V. PRIMJERI IZ PRAKSE
biti 1,6 m3/kW U poglavlju III. navedeno je da se u praksi pri
Koliina dovedenoga zraka za kotlovnicu s dimenzioniranju kotlovnica projektanti opredjeljuju za
toplinskim generatorom snage 900 kW treba biti V = dvije metode prorauna:
1,6 900 kW = 1.440 m3/h. Proraun na bazi n = 5 h-1 u prostoriji kotlovnice
c) Povrina ventilacijskih otvora Proraun na bazi Pravilnika za kotlovnice
Prema dobivenim podacima u a) i b) izrauna se esto se zna raditi kombinacija ovih dviju metoda, a
ukupna povrina ventilacijskih otvora koja iznosi: dimenzioniranje otvora izvodi se prema nepovoljnijem
A= V/(0,36 w) kriteriju.
Gdje je: U nastavku su prikazana dva konkretna primjera iz
A - ukupna povrina ventilacijskoga otvora za zrak u cm2 prakse gdje tvrtka ENERGONOVA ispituje plinske
V potrebna koliina dovedenoga zraka u kotlovnicu u m3/h instalacije.
w srednja brzina strujanja zraka na ventilacijskome otvoru,
u m/s
A. Primjer 1. - Dimenzioniranja ventilacijskih otvora
Povrina ventilacijskih otvora treba biti
industrijske kotlovnice prema razliitim kriterijima
A = 1.440/(0,362,2) = 1818 cm2.
Samostojea industrijska kotlovnica snage 1690 kW
B. Proraun prema Pravilniku za plinske kotlovnice smjetena je u prostoriji obujma 607 m3. Osni razmak
iz 1990. godine ventilacijskih otvora je 7,8 m.
Prema Pravilniku za plinske kotlovnice minimalna Dimenzioniranje ventilacijskih otvora izraeno je
efektivna povrina dovodnoga otvora za zrak iznosi: usporedno prema kriterijima koje navode:
Ao = 5,8 Q = 5,8 900 = 5.220 cm2 - Pravilnik za plinske kotlovnice, Sl. list 10/90 i
a odvodnoga otvora iznosi: 52/90
- Tehniki pravilnik za plinske instalacije,
A1 = 1/3 Ao = 1/3 5.220 = 1740 cm2
DVGW-TRGI G 600, 2008. g
Ukoliko se radi o toplinskome generatoru s
- Uvjet n = 5 h1 i t = 3 0C (razlika temperatura
atmosferskim plamenikom, povrina odvodnoga otvora
zraka u kotlovnici i van nje koja se do sada
treba biti jednaka povrini dovodnoga otvora, te iznosi
uobiajeno koristila u proraunima).
A1 = 5.220 cm2.
Ukupna povrina ventilacijskih otvora za:
Kotlovnicu s toplinskim generatorom s predtlanim
plamenikom iznosi A = 6.960 cm2
Kotlovnicu s toplinskim generatorom s atmosferskim
plamenikom iznosi A = 10.440 cm2
Usporedivi povrine ventilacijskih otvora iz toke
"A" s rezultatima dobivenim u toki "B" oigledno je
da su povrine ventilacijskih otvora propisane
Pravilnikom za plinske kotlovnice iz 1990. godine u
konkretnom primjeru predimenzionirane 3 puta za
kotlovnice s predtlanim plamenikom i 5 puta za
kotlovnice s atmosferskim plamenikom.
C. Proraun prema Tehnikom pravilniku za plinske

instalacije iz 2008. godine
Za kotlovnicu s toplinskim generatorom nazivne Slika 6. Presjek samostojee kotlovnice snage 1690 kW
snage 900 kW te s prirodnom ventilacijom ukupna
povrina otvora za zrak iznosi:
A= 150 + 2(900 - 50) = 1850 cm2
Iz ovog je primjera vidljivo da se novim Tehnikim
pravilnikom za plinske instalacije iz 2008. godine

U konkretnu je primjeru ventilacija kotlovnice a) Proraunski rezultati i odabrano rjeenje:

izraena prema Pravilniku za kotlovnice. Da se radila Obujam kotlovnice V = 2.790 m3, faktor zapunjenosti f
prema DVGW-TRGI G 600, utedjelo bi se godinje = 0,8, Vef = 2.232 m3.
do 1000 m3 prirodnoga plina i smanjila bi se emisija Efektivna povrina ventilacijskoga otvora za dovod i
CO2 za 2.000 kg/a. odvod zraka 10,18 m2 svaki.
Da se ventilacija kotlovnica radila prema uvjetu n = Visinska razlika osi ventilacijskih otvora, H = 6 m
5 h1, emisija CO2 poveala bi se za 9.400 kg/a i Proraunska temperatura za dimenzioniranje
potroilo bi se 5.000 m3/a plina. ventilacijskih otvora t = 3 0C (razlika temperatura
Ovo se ne moe uzeti kao pravilo jer je svaka zraka u kotlovnici i izvan nje)
kotlovnica specifina. Kako bi se utedila energija, Proraunski je dobiveno n = 8,86 h-1 uz zakljuak
svakom bi sluaju trebalo pristupati posebno. projektanta zadovoljava jer se prihvatljiva izmjena
zraka u kotlovnicama kree u granicama 5 - 10 puta.
TABLICA II. Na bazi prorauna projektant se opredijelio za:
TABLINO JE PRIKAZANA USPOREDBA VELIINA VENTILACIJSKIH
OTVORA, UTROKA ENERGIJE ZA POKRIE VENTILACIJSKIH GUBITAKA I ventilacijski otvor za dovod zraka efektivne povrine
EMISIJA CO2.
11,1 m2
Tehniki ventilacijski otvor za odvod zraka efektivne povrine
Pravilnik za
pravilnik za 13,3 m2
plinske
kotlovnice, Uvjet Primjenom proraunske metode iz projekta, za
instalacije,
Sl. list 10/90 n = 5 h1
i 52/90
DVGW- odabrane ventilacijske otvore, n = 10,58 h-1, odnosno
TRGI G 600,
2008. g
unutar kotlovnice treba osigurati 23.614 m3/h svjeeg
zraka za osiguranje od eventualne propusnosti plina.
Ukupna povrina otvora
10.963 3.430 26.250*
cm2 b) Procjena trokova zbog povienih
Broj izmjena zraka kod
ventilacijskih gubitaka
1,4 0,65 5
T=3 0C Za kotlovnicu obujma 2.790 m3 zbog potencijalne
Procijenjena srednja temperaturna razlika u sezoni grijanja T=7 0C** propusnosti plina nije potrebno izvoditi nikakve
ventilacijske otvore to obrauje poglavlje II. Plinska
Broj izmjena zraka kod
T=7 0C
2,14 1 7,64 instalacija tehniki kriteriji izvedbe i nadzora.
Koliina odvedenoga Ukoliko se za proraun ventilacijskih gubitaka
zraka ventilacijom m3/h 1.299 606 4.636 promatra samo ogrjevna sezona kao u primjeru A. uz
kod T=7 0C procijenjenu razliku temperature zraka T = 7 0C u
Energija za pokrie kotlovnici i izvan nje rezultat je sljedei:
ventilacijskih gubitaka
kWh/a kod T=7 0C
15.582 7.269 55.600
srednji broj izmjena zraka , n = 16,73 h-1
koliina odvedenoga zraka u atmosferu 37.350 m3/h
Procijenjena potronja
plina za pokrie potronja plina oko 54.000 m3/a
1.900 900 6.900
ventilacijskih gubitaka emisija CO2 105.000 kg/a
m3/a
financijski gubitak oko 180.000 kn/a bez PDV-a
Emisija CO2, kg/a 3.677 1.716 13.124
Kao rezervno gorivo koristi se teko loivo ulje
* Dimenzioniranje ventilacijskih otvora izraeno je na bazi (mazut), pri emu emisija CO2 za pokrie nepotrebnih
n = 5 h-1 (pet izmjena zraka na sat) i s t = 3 0C (razlika temperatura ventilacijskih gubitaka u sezoni grijanja iznosi 149.000
zraka u kotlovnici i izvan nje).
kg/a.
** Na lokaciji kotlovnice srednja temperatura vanjskoga zraka u
sezoni grijanja je 5,3 0C, a pretpostavljena temperatura u prostoriji Trenutno stanje u kotlovnici - Najvei dio
kotlovnice 12 0C. ventilacijskih otvora zatvoren kartonima jer je
nemogue boraviti u kotlovnici, a ovakvih primjera u
B. Primjer 2. - Izvedeno rjeenje ventilacije praksi ima puno.
jedne TOPLANE
C. Primjer 3. Ventilacija kotlovnice i zatita od
U kotlovnici je ugraen toplinski generator nazivne smrzavanja
snage 58.000 kW koji zrak za izgaranje uzima direktno
iz vanjske atmosfere (neovisan je o zraku iz prostorije). Kotlovnica snage 1930 kW ima izvedene
Projektant je prirodnu ventilaciju kotlovnice ventilacijske otvore ukupne efektivne povrine 18.720
dimenzionirao tako da se "onemogui stvaranje cm2. Kotlovnica se nalazi u regiji gdje temperature
eksplozivne atmosfere u kotlovnici" (citat iz projekta). zimi znaju pasti ispod 20 0C. Korisnici kotlovnice
imaju problem u zimskom periodu jer kod vanjske

temperature od 15 0C, izmjerena je temperatura zraka VII. ZAKLJUAK

u prostoriji ispod 0 0C te postoji opasnost od U prvom dijelu lanka opisani su kriteriji izvedbe,
smrzavanja. nadzora i odravanja plinske instalacije sukladno
strukovnim propisima koji se primjenjuju na
distribucijskim podrujima prirodnoga plina u
Hrvatskoj. Primjena strukovnih propisa osigurava
tehniki stupanj sigurnosti da se prostori kroz koje
prolazi plinska cijevna instalacija i u kojima se nalaze
plinska troila, smatraju neugroenim prostorima
sukladno HRN EN 60079-10-1.
U nastavku lanka opisani su tehniki uvjeti
dimenzioniranja ventilacije kotlovnice koji se provode
u praksi i uvjeti koji bi trebali biti, ukoliko elimo biti
dobri gospodari. Iz lanka se jasno moe vidjeti da
trebamo MIJENJATI pristup projektiranju kotlovnica
(ali i drugih postrojenja gdje se koristi prirodni plin). S
tim emo znatno smanjit trokove u gradnji i uporabi
kotlovnica, ali isto tako dati veliki doprinos u ouvanju
okolia smanjenjem emisije CO2.
Slika 7. Projektantsko tehniko rjeenje protiv pothlaivanja
kotlovnice Na alost kod nas u praksi esto vlada stav:
Za prethodnu sliku komentar je suvian, meutim, PLIN = OPASNOST
tehniki propis prema kojemu je ventilacija konkretne A posljedica je toga da se rade besmislena tehnika
kotlovnica trebala biti napravljena, definira: rjeenja kojima se osiguravamo od vlastita neznanja:
"lanak 79. Prekomjerna ventilacija (prirodna i prisilna)
Troila moraju imati osiguran dovoljan dovod zraka za Prisilna ventilacija prostorije kotlovnice prije svakog
izgaranje. paljenja toplinskoga generatora (pomijeani pojmovi
prostorije kotlovnice s komorom izgaranja)
Dovod zraka za izgaranje dovoljan je ako u prostor
dotie prirodnim putem ili drugim mjerama 1,6 m3/h Postavljanje zona opasnosti gdje ne postoje
zraka za izgaranje na 1 kW zajednike toplinske snage Ugradnja senzora za detekciju plina na neprimjerenim
troila ukupna nazivnog uinka svih troila koja su mjestima i na mjestima gdje nisu uope potrebni
ovisna o zraku u prostoriji, ako pri izmjeni zraka za Za manje od godinu dana trebali bismo ui u
izgaranje iz prostora podtlak u prostoru u odnosu na Europsku uniju te smo svoje zakonodavstvo prilagodili
vanjski tlak nije vei od 0,04 mbar." zakonodavstvu Europske unije. Uinimo jedan mali
Prema propisanu tehnikome kriteriju efektivna korak i postojei PRAVILNIK o tehnikim
povrina ventilacijskih otvora treba biti 3.910 cm2 to normativima za projektiranje, gradnju, pogon i
je 4,8 puta manje od izvedenog. odravanje plinskih kotlovnica (Sl. list 10/90 i 52/90)
zamijenimo s europskom praksom.
VI. DOKAZ ISPRAVNOSTI DOVODA ZRAKA Ne moramo traiti daleko jer je susjedna Slovenija u
Dokaz ispravnosti dovoda zraka, ukoliko postoji fazi donoenja Smjernica SZPV 407 Poarna varnost
sumnja u izvedeno tehniko rjeenje, ostvaren je pri nartovanju, vgradnji in rabi kurilnih in dimovodnih
postupkom mjerenja 4-Pa-Testom koji je propisan naprav (u prijevodu: Sigurnost od poara u
strukovnom smjernicom MJERNO-TEHNIKO projektiranju, izgradnji i koritenju toplinskih
dokazivanje dovoljne opskrbe zrakom za izgaranje generatora i dimovodnih naprava).
(DVGW G 625, izdanja 1992. g. i 2010.g.). Na kraju si svatko od nas mora postaviti pitanje:
Druga je metoda ispitivanja koja se moe Jesmo li spremni na promjene ili smo tako bogati da
promijeniti, mjerenje zrakonepropusnosti (Blower door se moemo i dalje razbacivati energijom?
test) kojom se dokazuje broj izmjena zraka u prostoru Ako smo spremni na promjene, koja e interesna
prema HRN EN 13829. skupina ili institucija pokrenutu te promjene?
Tvrtka ENERGONOVA d.o.o. uz to to se bavi
ispitivanjem plinskih instalacija moe izvoditi i
prethodno navedena ispitivanja za dokazivanje
ispravnosti dovoda zraka u kotlovnicu.

LITERATURA
[1] PRAVILNIK o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja
radnika te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i
ureaja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom, NN
39/2006.
[2] PRAVILNIK o tehnikim normativima za projektiranje, gradnju,
pogon i odravanje plinskih kotlovnica, SL list 10/90 i 52/90.
[3] Tehniki pravilnikom za plinske instalacije, DVGW-TRGI G 600,
izdanja 1972., 1986.,1996. i 2008. Godine
[4] Tumaenje Tehnikoga pravilnika za plinske instalacije, DVGW-
TRGI G 600, izdanja 2008. Godine
[5] Mjerno-tehniki dokaz dovoljne opskrbe zrakom za sagorijevanje,
DVGW G-625, 1992.i 2010. godina
[6] Naknadno ispitivanje plinskih instalacija, DVGW G 624, 1998. godina
[7] Ureaj za podeavanje i sloeni ureaj za podeavanje za plinovita
goriva, DIN 3391/79 (HRN M.E3.573) - EN 126/95
[8] Energonova: Proputanje plinskih instalacija, struni rad 2008 g.
Tomislav Pavi, eljko Krklec, Hrvoje Peut (Objavljeno na 23.
Meunarodni znanstveni struni susret strunjaka za plin, Opatija
2008.)
[9] Smjernice SZPV 407 Poarna varnost pri nartovanju, vgradnji in rabi
kurilnih in dimovodnih naprav - u donoenju
[10] Feuerungsverordnung FeuVO, izdanje 2009. godina
[11] Feuerungsverordnung ( FeuVO) mit Kommentar, 1997. godina
[12] Gas+FeuVO, Die praktische Anwendung, Krmer, 1978. godina
[13] HRN EN 60079-10-1:2009 - Eksplozivne atmosfere - Dio 10-1:
Klasifikacija ugroenih prostora - Eksplozivne atmosfere plinova

Val akovi: Klasifikacija prostora kod postrojenja za suenje tekuih premaza (l1 l8)
Klasifikacija prostora kod su usko vezani za klasifikaciju prostora postrojenja za

suenje. Za detaljniji uvid u materiju itatelja se
postrojenja za suenje upuuje na dodatno prouavanje ovih normi.
tekuih premaza
II. OPE SMJERNICE NORME HRN EN 13355:2009
Area classification in plants Kombinirana kabina za prskanje i suenje openito
for drying liquid laminates se definira kao prostor u potpunosti zatvoren stropom,
zidovima i vratima unutar kojega se, jedan nakon
Val akovi, dipl. ing. stroj. drugoga, izvode procesi prskanja i suenja tekuih
Ex-Agencija, Batijanova bb, Zagreb organskih prevlaka. Kombinirane kabine openito se
e-mail: v.djakovic@ex-agencija.hr sastoje od ventilatora, sustava grijanja (izmjenjiva
topline i/ili plamenik), dovodnih i odvodnih
Saetak Svrha je lanka dati prilog rasvjetljavanju dilema ventilacijskih kanala, ureaja za nanoenje boje
vezanih za klasifikaciju prostora kod postrojenja za suenje
tekuih premaza (klasifikacija zone 1 ili zone 2). U tekstu se (pitolja), sustava filtriranja zraka, elektrine opreme,
navode posebni sluajevi klasifikacije prostora kod razliitih sustava za gaenje poara itd.
vrsta suara s osvrtom na normativne zahtjeve, osobito normi
HRN EN 13355 i HRN EN 1539. U lanku su, takoer, dane
fizikalne osnove s numerikim primjerima koji predstavljaju
temelj za izraun veliina vanih za klasifikaciju prostora
specifinih postrojenja za suenje. Takoer su prikazani i
grafiki primjeri klasifikacije prostora unutar postrojenja za
suenje.
Summary The purpose of this paper is to shed light on the

dilemma related to area classification in plants for drying
liquid laminates (zone 1 or zone 2 classified). This text describes
particular cases of area classification in different types of
dryers with regard to standard requirements, especially
standards HRN EN 13355 and HRN EN 1539. This paper also
provides physical basics with numerical examples that
represent the basis for calculation of quantities relevant to the
area classification of drying plants. Graphic examples of area
classification within drying plants are also demonstrated.
Kljune rijei eksplozivna atmosfera, suara, zona opasnosti

Slika 1. Primjer vienamjenske komore za lakiranje i suenje
Keywords explosive atmosphere, dryers, hazardous area
Eksplozija se moe dogoditi ako unutar kombinirane
komore doe do koncentracije zapaljivih tvari (npr.
I. UVOD pare otapala, pare energenta ogrjevnoga sustava, pare
motornih goriva i sl.) vie od donje granice
Najee suenje prethodno lakiranih predmeta eksplozivnosti (DGE) te ako je prisutan neki od
ukljuuje intenzivnu emisiju zapaljivih tvari. moguih uzronika paljenja (npr. vrue povrine
Dokument s klasifikacijom prostora postrojenja treba, ogrjevnih sustava, mehanike iskre, elektrostatsko
izmeu ostaloga, sadravati i klasifikaciju prostora izbijanje, elektrine iskre itd.).
postrojenja za suenje. Potrebno je, kod odreivanja Struja zraka unutar kabine treba biti to homogenija.
vrste zone opasnosti unutar suara, uzeti u obzir sve Potrebno je poduzeti mjere za sprjeavanje proputanja
vane elemente koji utjeu na predmetnu klasifikaciju para otapala van prostora kabine.
kako se ne bi odreivala "prestroga" zona tamo gdje to
nije potrebno kao i da se, najee zbog nepoznavanja III. POSEBNI ZAHTJEVI NORME
svih karakteristinih parametara, ne bi provodila HRN EN 13355:2009
klasifikacija prostora, a posljedino i ugradnja opreme i
instalacija, na raun sigurnosti postrojenja. Razmatrane Zahtjevi na brzinu strujanja unutar kombinirane
su smjernice normi HRN EN 13355:2009 kabine za lakiranje i suenje odnose se na praznu
(vienamjenska postrojenja za lakiranje i suenje) i kabinu.
HRN EN 1539:2010 (suare i pei u kojima se Kod kombiniranih kabina za nanoenje prevlaka na
oslobaaju zapaljive tvari). npr. motorna vozila, kontejnere, kao i kod
Svrha ovog lanka nikako nije dati cjelovit prikaz kombiniranih kabina za velike izratke, npr. autobuse,
spomenutih normi, nego iskljuivo onih dijelova koji

teretna vozila te kod kombiniranih kabina s radnom cjelokupni prostor kabine, ukljuivo i odsisne
jamom srednja brzina strujanja zraka mora biti ventilacijske kanale te prostor 1 m oko stalnih otvora
najmanje 0,3 m/s, dok rezultati mjerenja na kabine, klasificira se kao zona 2 za vrijeme reima
pojedinanim mjernim tokama ne smiju biti manji od lakiranja i tzv. "meufaze", odnosno vremenskoga
0,25 m/s. Navedeno vrijedi za kombinirane kabine za perioda za vrijeme kojega nema lakiranja.
nanoenje prevlaka na izratke slinih ili razliitih
veliina. IV. SMJERNICE NORME HRN EN 1539: 2010
Prisilna ventilacija kombiniranih kabina primjenjuje
se, prije svega, za razrjeivanje i odvod zapaljivih tvari Suare tipa "A" definirane su kao one kod kojih je
prisutnih u kabini. Potrebno je uzeti u obzir injenicu koncentracija zapaljive tvari u bilo kojem dijelu suare
da se najee radi o smjesi otapala, osobito u u kojem se nalazi zapaljiva tvar ispod granine
kontekstu brzine hlapljenja. vrijednosti najvie koncentracije zapaljive tvari prema
dijagramu za suare tipa A (slika 3.).
Prisilnom ventilacijom mora se osigurati
jednakomjerno ispiranje bez "depova" u kojima bi se
javljale koncentracije zapaljivih tvari iznad dozvoljene
granine vrijednosti.
Slika 2. Primjer klasifikacije prostora unutar vienamjenske komore

za lakiranje i suenje za vrijeme procesa
lakiranja i meufaze
Sva podruja, sekcije, cjevovodi i sustavi za

odvoenje zraka moraju se stalno ispirati prisilnom
ventilacijom kako bi se svugdje sprijeile koncentracije
zapaljivih tvari iznad graninih vrijednosti (iznimka su Slika 3. Dijagram ovisnosti omjera maksimalne koncentracije
prostori graninoga sloja neposredno uz objekt na koji zapaljive tvari koja se sui i donje granice eksplozivnosti odnosno
se nanosi prevlaka). maksimalno dozvoljene koncentracije zapaljivih tvari pri
temperaturi 20 C o temperaturi suenja za suare tipa "A"
Koncentracija zapaljivih tvari unutar kombiniranih
kabina mora biti ograniena na najvie 25% DGE. Odravanje koncentracije zapaljivih tvari unutar
granica prikazanih na slici 3. kod ovog tipa suara
Kod upotrebe regulacijskih zaklopki mora i pri
postie se, prije svega, radom prisilne ventilacije.
najmanjem poloaju otvorenosti regulacijskih zaklopki
Prisilna e ventilacija ispirati cijeli prostor
biti osiguran najmanji volumni protok kako bi se
sprjeavajui rast koncentracije zapaljive tvari iznad
zajamio minimalno potrebni volumni protok
maksimalno dozvoljene. Iznimka su granini slojevi uz
dovedena (svjeeg) zraka. Nakon nepredviena prekida
predmete koji se sue gdje koncentracije zapaljivih
rada prisilne ventilacije mora se najmanje pet puta
tvari prelaze granice prikazane na slici 3. Normom su
izmijeniti zrak u cjelokupnom prostoru prije no to se
predvieni kako nadzor/kontrola struje zraka (reim
ogrjevni sustav ponovno stavi u pogon radi suenja.
kontrolirane ventilacije putem npr. presostata) tako i
Ogrjevni sustav nikako ne smije biti u funkciji prije nadzor i praenje koncentracije zapaljivih tvari.
nego to prisilna ventilacija bude u pogonu.
Vezano za prikaz na dijagramu za suare tipa "A"
Budui da je u kombiniranim komorama (slika 3.), norma preporuuje za suare koje se prema
koncentracija zapaljivih tvari ograniena na 25% DGE,

tehnolokim parametrima nalaze unutar podruja "1" spomenutog Mmax takoer temperatura suenja
nadzor struje zraka odnosno prisilne ventilacije kao i izraena u C, volumen suare V izraen u m3, donja
kontrolu koliine zraka koja struji kroz suaru te granica eksplozivnosti DGE pri 20 C izraena u g/m3
nadzor koncentracije zapaljivih tvari koje se emitiraju (ako je nepoznata, predmetna norma predlae koristiti
tijekom procesa suenja. Iako norma eksplicitno ne vrijednost 40 g/m3), - omjer maksimalno doputene
odreuje zonu 2 unutar ovoga tipa suara, zbog koncentracije zapaljive tvari i stvarne trenutne
predvienih reima rada (npr. pokretanje, koncentracije u sluaju izostanka ventilacije,
zaustavljanje, poremeaji u radu) najee se u CDGEdop omjer maksimalne koncentracije zapaljive
konkretnim primjerima iz prakse ovi prostori tvari koja se sui i donje granice eksplozivnosti (vidi
klasificiraju kao zona 2. Za suare koje se nalaze sliku 3.), t0 izraeno u h koje predstavlja teorijsko
unutar podruja "2", norma preporuuje isto to i za vrijeme isparavanja potpune koliine zapaljive tvari
podruje "1" uz dodatak zahtjeva za sekundarnom koja je unesena u suaru (Mmax) i sui se na
protueksplozijskom zatitom odnosno ugradnjom temperaturi suenja pod teorijskom pretpostavkom da
opreme i instalacija kategorije 3G, to upuuje na brzina isparavanja ostaje konstantna tijekom itava
klasifikaciju zone 2 unutar suare. Za suare koje se procesa suenja, tw, izraeno u h koje oznaava vrijeme
nalaze unutar podruja "3" norma preporuuje isto to i koje potrebno za jednu izmjenu zraka unutar suare,
za podruje "1" uz dodatak zahtjeva za sekundarnom Qmin, izraeno u m3/h to oznaava minimalno
protueksplozijskom zatitom odnosno ugradnjom potrebnu koliinu protonoga zraka na odreenoj
opreme i instalacija kategorije 2G (to upuuje na temperaturi suenja te Cdop izraeno u g/m3
klasifikaciju zone 1 unutar suare) kao i ugradnjom maksimalno doputena koncentracija zapaljive tvari
eksplozijskih oduaka. unutar cjelokupna prostora suare.
Suare tipa "B" definirane su kao suare kod kojih je Jednadbe koje predstavljaju temelj za proraun
koncentracija kisika u suari nedovoljna da bi se ovoga tipa suara, jesu sljedee:
formirala eksplozivna atmosfera u bilo kojem dijelu
suare. Metoda kojom se navedeno postie, jest CDGEdop xDGE
Cdop (V.1)
upotreba inertizacijskoga plina. Inertizacija, kao 100
izbjegavanje eksplozivne atmosfere razrjeivanjem
zapaljive tvari ili atmosferskoga kisika s kemijski Cdop x293xV
(V.2)
inertnim tvarima, primjenjuje se u unutranjosti suare M max x(273 )
gdje je mogue osigurati malu koliinu mijeanja s
okolnom atmosferom. Koncentracija kisika za Ovisnost omjera maksimalno doputene
temperature suenja, npr. do 150 C ne smije prijei koncentracije zapaljive tvari i stvarne trenutne
50% granine koncentracije kisika (gdje se smatra da je koncentracije u sluaju izostanka ventilacije
gornja granina koncentracija kisika najvia parametra o omjeru t0 / tw prikazana je na slici 4.
koncentracija kisika kod koje samostalno irenje
plamena, odnosno eksplozije, vie nije mogue
prerazrijeenost) ili 4% volumnih.
V. FIZIKALNE OSNOVE PRORAUNA SUARA

PREMA NORMI HRN EN 1539
(PRILOZI "A", "C")
Razliiti tipovi proizvoda koji se sue nakon

lakiranja emitiraju zapaljive tvari iz premaza razliitim
intenzitetom. Potrebno je paljivo procijeniti konkretan
sluaj iz industrijske prakse kako bi se odabrao
odgovarajui model prorauna konkretne suare. Jedna
od osnovnih veliina koju je potrebno znati kod
procesa suenja je Mmax izraena u g, to je oznaka za
maksimalnu koliinu zapaljive tvari koja se
sui/isparava unutar suare.
Komorne suare sluaj brzog isparavanja

Veliine koje se javljaju u jednadbama koje opisuju Slika 4. Dijagram ovisnosti parametra o omjeru t0 / tw
proces suenja kod ovog tipa suara, jesu osim

Ovisnost prikazana na slici 4. moe se izraziti i na (protona masa), Qmin(S) izraeno u m3/h
sljedei nain: minimalno potrebna koliina protonoga zraka kod
uvjeta 20 C i 101325 Pa apsolutnoga tlaka
t0
(V.3) (atmosferski uvjeti), DGE , to oznaava donju
tw granicu eksplozivnosti kod odreene temperature
Ako je poznat, vrijedi suenja, CDGEdop - omjer maksimalne koncentracije
zapaljive tvari koja se sui i donje granice
ln
1
xe 1 (V.4) eksplozivnosti pri nekoj temperaturi suenja, Cdop,
izraen u g/m3, koji oznaava maksimalno doputenu
je mogue izraunati na sljedei nain: koliinu zapaljivih tvari unutar suare te f koeficijent
geometrije suare.
a cx
( ) (V.5) Jednadbe koje predstavljaju temelj za proraun
1 b d 2 suara s kontinuiranim protokom, jesu sljedee:
gdje su a=-2946, b=-3096, c=3045 i d = -5222. CDGEdop xDGE
Cdop (V.10)
Nadalje, vrijede sljedei odnosi: 100
2,58 U narednim je jednadbama dan izraun minimalno

t0 (V.6)
potrebne koliine ventlacijskoga zraka i maksimalno
dozvoljene koliine zapaljivih otapala koja isparavaju.
V (V.7) Ako kontinuirana suara ima vie sekcija, ovaj izraun
tw
Qmin, potrebno je provoditi za svaku sekciju.
Minimalno potrebna koliina protonoga zraka pri
V (V.8) atmosferskim uvjetima dobiva se prema:
Qmin,
tw
fxM max (V.11)
Qmin( S )
Iz navedenog slijedi izraz za maksimalnu koliinu Cdop
zapaljive tvari koja se sui/isparava unutar suare:
Minimalno potrebna koliina protonoga zraka na
C x293xV (V.9) nekoj temperaturi suenja dobiva se prema:
M max adm
(273 )x
(273 )
Qmin, Qmin( S ) x (V.12)
Komorne suare sluaj sporog isparavanja 293
Trenutno nisu dostupne vjerodostojne metode
ime dolazimo do najvie koliine zapaljive tvari
prorauna minimalne koliine zraka koji treba
koja se sui/isparava unutar suare u jednom satu:
nastrujavati kroz ovu vrstu suara. Nakon to ove
metode budu razvijene, bit e ukljuene u sljedee Qmin( S ) xCdop
M max (V.13)
izdanje norme HRN EN 1539. U meuvremenu je f
mogue grubo procjenjivati vane parametre. U
svakom sluaju, koliina zraka koji struji kroz suaru ili
mora biti takva da koncentracija zapaljivih otapala ni u
Qmin, xCdop x293
kojem trenutku ne prijee vrijednost 40% DGE za M max (V.14)
podruje 1, kao to je prikazano na slici 3. fx(273 )
Ovisnost donje granice eksplozivnosti o temperaturi
Suare s kontinuiranim protokom suenja
Pretpostavka za proraun suara ovoga tipa Sljedea jednadba opisuje linearnu ovisnost donje granice
prosjena je molarna masa 100g/mol, s obzirom da se eksplozivnosti o temperaturi suenja, kao to je grafiki
molarne mase zapaljivih otapala u suarama ovoga tipa prikazano na slici 3.:
kreu izmeu vrijednosti 60-150 g/mol.
DGE ( ) DGEx 1 DGE x( 20) (V.15)
Dodatne veliine koje se javljaju u jednadbama koje
opisuju proces suenja u suarama s kontinuiranim gdje su DGE ( ) , izraena u g/m3, DGE pri
protokom, jesu, osim veliina koje su ve navedene za odreenoj temperaturi suenja i DGE , izraeno u
sluaj brzog isparavanja kod komornih suara, a
%/100K, koeficijent pada donje granice eksplozivnosti
javljaju se i kod suara s kontinuiranim protokom, i
Mmax izraena u g/h, maksimalna koliina zapaljive s porastom temperature. Ako je DGE nepoznat, uzima
tvari koja se sui/isparava unutar suare u jednom satu se vrijednost DGE =20%/100K=0,002K-1.

VI. NUMERIKI PRIMJERI PRORAUNA RADNIH Primjer VI.2

PARAMETARA POSTROJENJA ZA SUENJE Lakirani komadi sue se u komornoj suari volumena
(PRILOG "B" NORME HRN EN 1539)
36,8 m3 pri temperaturi suenja 210 C. Izmjerena je
U nekoliko sljedeih primjera ilustrirana je primjena stvarna protona koliina zraka od 2100 m3/h. Koja se
iznesenih fizikalnih osnova prorauna komornih i maksimalna koliina premaza smije upotrijebiti u ovoj
kontinuiranih postrojenja za suenje. suari ako sadri 60% zapaljivih otapala i vrijeme
predsuenja iznosi 20 min.?
S obzirom da DGE i molarna masa zapaljivih otapala
Primjer VI.1
nisu zadani, uzimaju se normom preporuene
Proizvodi lakirani s 250 g premaza unose se u vrijednosti CDGE,20C=40 g/m3 i
komornu suaru ukupna volumena 1,5 m3 pri DGE =20%/100K=0,002K .
-1
temperaturi suenja 260C. Proces nanoenja laka traje

40 min. i koliina zapaljivih tvari koja isparava (etanol) Na temperaturi 210C teorijsko vrijeme isparavanja
je 50%. DGE20 je 59 g/m3, koeficijent pada donje prema (V.6) iznosi
granice eksplozivnosti s porastom temperature je 2,58
7,5%/100K. Vrijeme predsuenja je pola vremena t0 0, 0123h
210
lakiranja i iznosi 20 min. za to vrijeme ispari 45%
otapala. Kolika je minimalno potrebna protona Vrijeme potrebno za jednu izmjenu zraka unutar
koliina zraka? suare prema (V.7) iznosi
Koliina premaza od 250 g uz koliinu otapala (koje 36,8
tw 0, 017 h , dok je omjer ovih vremena
isparava) od 50% i podatka o isparavanju/ishlapljivanju 2100
od 45% za vrijeme predsuenja daje koliinu otapala t0 0, 012
0, 7
izdvojenu tijekom suenja: tw 0, 017
(100 45)x250x50 Prema dijagramu prikazanom na slici 4. proizlazi da
69 g
100x100 je =0,434.
Suara radi u podruju 2 prema slici 3., to upuuje DGE na temperaturi suenja 210 C prema (V.15)
na klasifikaciju zone 2 unutar suare. iznosi
Primjenom jednadbe (V.15) dobivamo DGE na DGE 40x 1 0, 002x(210 20) 25 g / m3
zadanoj temperaturi suenja od 260 C:
Za podruje rada "2" prema slici 3. maksimalno
DGE 59x 1 0, 00075x(260 20) 48, 4 g / m 3
doputena koncentracija je 60%DGE, odnosno u ovom
sluaju 14,8 g/ m3. Unutranjost suare klasificira se
Iz jednadbe (5.2) slijedi: kao zona 2.
48, 4 x 293 x1,5 Prema jednadbi (V.9) maksimalna koliina zapaljive
0,578 tvari koja isparava unutar suare je:
69 x(273 260)
Iz jednadbe (V.3) slijedi: 14,8x293x36,5
M max 755 g
t0 0, 434x(273 210)
0,344
tw Prema toki A.1.1.2 predmetne norme koliina
Prema (V.6) i (V.7) vrijedi: otapala koja ispari za vrijeme predsuenja od 20 min. je
2,58 45%, pa izraunata Mmax odgovara 55% koliine
t 0, 0099h zapaljivih otapala koji su bili prisutni u suari prije
260
poetka procesa suenja. Shodno tome, maksimalno
0, 0099
dozvoljena koliina zapaljivih otapala u suari iznosi:
tw 0, 029h 755x100
0,344 1373 g
55
Iz (V.8) slijedi traena minimalno potrebna koliina odnosno, kad se uzme u obzir na poetku definiran
zraka na zadanoj temperaturi suenja: podatak da premazi sadre 60% zapaljivih tvari:
1,5 1178 x100
Qmin 51, 7 m 3 / h 2288 g
0, 029 60
Dakle, maksimalna koliina premaza koji se smije
unijeti u suaru u jednoj ari je 2,2 kg.

Primjer VI.3 iz ega proizlazi da je maksimalno doputena

eline ploe razliitih veliina sue se u koliina zapaljivih tvari unutar suare Cdop=32,6 g/m3.
kontinuiranoj suari na temperaturi suenja 260C. Unutar prve sekcije suare isparava 70% od 48 kg/h
Maksimalna koliina zapaljive tvari koja se odnosno 33,6 kg/h.
sui/isparava u suari je 48 kg/h. Geometrijski Prema izrazima (V.11) i (V.12) slijede traene
koeficijent suare je f=1. Zapaljiva tvar ima pri 20C protone koliine unutar prve sekcije:
donju granicu eksplozivnosti 59 g/m3. Faktor linearne 1x33600
ovisnosti DGE o temperaturi iznosi 11%/100K. Kolika Qmin( S ) 1031m3 / h
32, 6
je minimalno potrebna protona masa ventilacijskoga
zraka na ovoj temperaturi suenja? 273 260
Qmin, 1031x 1876m3 / h
DGE na temperaturi suenja 260 C prema (V.15) 293
iznosi Unutar druge sekcije suare isparava 30% od 48 kg/h
DGE 59x 1 0, 0011x(260 20) 43, 4 g / m 3 odnosno 14,4 kg/h.
Prema izrazima (V.11) i (V.12) slijede traene
Za podruje rada "2" prema slici 3. maksimalno protone koliine unutar druge sekcije:
doputena koncentracija je 60% DGE na konkretnoj
temperaturi, odnosno u ovom sluaju 26 g/m3. 1x14400
Qmin( S ) 442m3 / h
Unutranjost suare klasificira se kao zona 2. 32, 6
Prema jednadbi (V.11) slijedi minimalno potrebna
273 260
koliina protonoga zraka pri atmosferskim uvjetima Qmin, 442x 804m3 / h
293
1x48000
Qmin( S ) 1846m3 / h Unutar ove suare, sukladno slici 3., klasificira se
26
zona 1.
odnosno, prema (V.12) za temperaturu suenja
Primjer VI.5
260C
U kontinuiranoj suari sue se proizvodi na
273 60 temperaturi 160 C. Otapala koja isparavaju pri sobnoj
Qmin( ) 1846x 3358m3 / h
293 temperaturi imaju donju granicu eksplozivnosti 35
Valja uoiti da je minimalno potrebna koliina g/m3. Minimalno potrebna koliina protonoga zraka
protonoga zraka na temperaturi suenja 260 C za na definiranoj temperaturi je 24060 m3/h. Geometrijski
80% vea od protone koliine zraka koja bi bila koeficijent ventilacije je 1. Koja najvea koliinu
potrebna na sobnoj temperaturi. otapala smije biti unesena u suaru u jednom satu?
Suara radi u podruju 2 prikazanom na slici 3. S
obzirom da ovisnost DGE o temperaturi suenja nije
Primjer VI.4
definirana, uzima se preporuena vrijednost
Suara je podijeljena u dvije sekcije koje imaju 20%/100K. Prema slici 3. omjer maksimalne
potpuno neovisne ventilacijske sustave. Temperatura koncentracije zapaljive tvari koja se sui i donje
suenja je 260 C. Najvia koliina zapaljive tvari koja granice eksplozivnosti (CDGEdop) iznosi 60% donje
se sui/isparava u suari je 48 kg/h. Unutar prve sekcije granice eksplozivnosti pri 20 C. Primjenom jednadbe
sui se 70% zapaljivih otapala, unutar druge sekcije (V.15) dobivamo:
30%. Suara radi u podruju 3 prikazanom na slici 3.
Faktor linearne ovisnosti DGE o temperaturi iznosi CDGEdop , 60x 1 0, 002x(160 20) 43% DGE20
11%/100K. Zapaljiva tvar ima pri 20 C donju granicu
eksplozivnosti 59 g/m3. Kolike su minimalno potrebne Pa je maksimalno dozvoljena koncentracija
protone koliine zraka pri sobnoj temperaturi i pri zapaljivih otapala u suari Cdop=15,1 g/m3.
zadanoj temperaturi suenja u obje sekcije suare? Iz jednadbe (V.14) slijedi:
Prema slici 3. omjer maksimalne koncentracije 24060x15,1x293
zapaljive tvari koja se sui i donje granice M max 245840 g
1x(273 160)
eksplozivnosti (CDGEdop) iznosi 75% donje granice
eksplozivnosti pri 20 C. Zbog kinetikih reakcija DGE Dakle, u zadatkom definiranu kontinuiranu suaru u
se smanjuje s porastom temperature. Primjenom (V.15) jednom satu ne smije se unijeti koliina otapala vea
dobivamo: od 246 kg. Unutar suare klasificirana je zona 2.
CDGEdop , 75x 1 0, 0011x(260 20) 55, 2% DGE20

VII. GRAFIKI PRIMJERI KLASIFIKACIJE Na slici 6. prikazan je primjer klasifikacije prostora

PROSTORA KOD KONKRETNIH unutar tunelske (kontinuirane) suare. U prostoru kade
POSTROJENJA ZA SUENJE i suare neposredno uz povrinu impregnanta u kadi
klasificirana je zona 0. Unutar suare i odsisnoga
U nastavku su prikazani primjeri klasifikacije ventilacijskog sustava kade i suare klasificirana je
prostora unutar razliitih tipova suara i pridruenih zona 1. Oko ulaza namota klasificirana je zona 2
dijelova postrojenja iz industrijske prakse. Takoer su prostiranja R=1,5 m, dok je oko izlaza tunelske suare
kratko prokomentirani i osnovni principi rada klasificirana zona 2 prostiranja R=3 m. Prostor kade i
ventilacijskih sustava ovih suara. suare ventiliran je prisilnom ventilacijom. Uobiajeno
Na slici 5. prikazan je primjer klasifikacije zone 1 za ovakva postrojenja, rad zapoinje nakon provedene
unutar konkretna prostora za suenje, odsisnih predventilacije od 5 i/h. U sluaju nepredviena
ventilacijskih kanala te 1,5 m oko ispuha odsisne prekida rada ventilacijskoga sustava povratak je uvijek
ventilacije. U radijusu od 3 m oko vrata suare i oko na fazu predventilacije. Ventilacija se kontrolira
ventilacijskoga ispuha klasificirana je zona 2. Na ovoj krilnom sklopkom koja u sluaju detekcije pada
suari rad ventilacijskoga sustava koncipiran je tako da ventilacije blokira daljnji rad postrojenja.
se prije poetka rada u suari izvodi predventilacija od
najmanje pet izmjena. Ventilacijski je sustav
kontroliran, tj. u odsisnim kanalima tlanim se
sklopkama kontrolira strujanje zraka, tako da se u
sluaju smanjenja ili prestanka strujanja zraka prekida
rad, a ponovno je ukljuivanje mogue tek kada se
uspostave projektirani uvjeti. Radna temperatura u
prostoru suenja je cca 20C. Takoer, nakon zavretka
procesa suenja predviena je postventilacija, to znai
da nakon iznoenja radnih komada ventilacija radi jo
cca 5,5 min.
Slika 6. Primjer klasifikacije prostora unutar tunelske suare
Na slici 7. prikazan je primjer klasifikacije prostora

unutar ventilacijskih kanala i prostora za lakiranje i
suenje gdje je korisnik radnom uputom definirao
vrijeme zastoja konvejera nakon lakiranja zadnjega
komada, a prije izlaska lakiranih komada iz prostora za
lakiranje i suenje, tijekom kojega se odvija
dominantan dio procesa suenja. Navedenim se postie
klasifikacija iskljuivo zone 2 (bez zone 1) oko
konvejera izvan prostora lakirnice i suare. Korisnik je
obavezan potivati ovakav zahtjev koji je definiran
radnom uputom, a koji je integralni dio pretpostavki na
kojima, u ovakvim sluajevima, poiva klasifikacija
prostora.
Slika 5. Primjer lokalno klasificirane zone 1 i zone 2 unutar lakirnice

i zone 1 unutar komorne suare

Slika 7. Primjer klasifikacije prostoraunutar lakirnice i suare s vremenskim zastojem
VIII. ZAKLJUAK
Vidljivo je da je kod postupka klasifikacije prostora

unutar suara i pripadajuih dijelova postrojenja
potrebno poznavati sve vane parametre (npr.
temperaturu suenja, maksimalno dozvoljenu koliinu
zapaljivih tvari unutar suare, ovisnost DGE o
temperaturi suenja, omjer maksimalne koncentracije
zapaljivih tvari i donje granice eksplozivnosti,
minimalno potrebnu protonu koliinu zraka na
odreenoj temperaturi i dr.) koji su polazite za
odreivanje tipa zone unutar suare kao i za
odreivanje kapaciteta ventilacijskoga sustava. Samo
sagledavanjem i uzimanjem u obzir svih bitnih veliina
koje utjeu na predmetnu problematiku, mogue je
doi do vrstih temelja za ispravan pristup klasifikaciji
prostora postrojenja za suenje, koja, s jedne strane, ne
ide "predaleko" na stranu sigurnosti i, to je jo vanije,
ni na raun sigurnosti s naslova tehnolokih eksplozija.
LITERATURA
[1] Norma HRN EN 13355:2009 Postrojenja za prevlaenje -
Vienamjenske komore - Sigurnosni zahtjevi
[2] HRN EN 1539:2010 Sunice i pei u kojima se oslobaaju zapaljive
tvari - Sigurnosni zahtjevi

Odravanje i procjena rizika
Vibrodijagnostika loma lopatice otklanjanja problema; inenjer u odravanju mora

zauzeti proaktivno stajalite. Naime, inenjer
rotora parne turbine odravanja trebao bi imati dovoljno znanja kako bi
uoio probleme stroja prije nego to oni uzrokuju
Vibration diagnostics of fractures ekonomske gubitke povezane sa smanjenom
in rotor blades of steam turbines efikasnou postrojenja, neplaniranim zastojem,
oteenjem ili ozbiljnim gubitkom proizvodnje. 1
Marko Katini, dipl. ing. stroj. Oteenja rotorskih lopatica turbina prepoznati su
Petrokemija d.d., Kutina, Hrvatska kao vodei uzroci neplaniranih zastoja za parne
e-mail: marko.katinic@petrokemija.hr turbine. Iz sigurnosnih (prevencija eksplozije) i
ekonomskih (neplanirani zastoj) razloga vrlo je vano
Saetak U eksplozijski ugroenome prostoru, znaajnim uoiti oteenje lopatice u njegovoj ranoj fazi. Sustav
dijelom u zoni 1, nalaze se parne turbine koje pogone
visokotlane kompresore za komprimiranje zapaljivih medija praenja vibracija, kao dio programa odravanja prema
(prirodni plin, sintezni plin, amonijak). Lom lopatice stanju, pomae u postizanju ovoga cilja.
turbinskog rotora identificiran je kao jedan od vodeih uzroka Samo je nekoliko lanaka koji dokumentiraju
kvarova. Iz sigurnosnih (prevencija eksplozije) i ekonomskih
razloga (neplanirani zastoj) vrlo je vano detektirati oteenje
dijagnozu loma rotorske lopatice turbine koja se
lopatice u ranoj fazi. Naime, rad turbine s oteenom temelji na podacima o vibracijama. 2, 3, 4 Svi oni
rotorskom lopaticom moe dovesti do havarije turbine te do opisuju dijagnozu ovoga kvara kao zapaeni korak
paljenja eksplozivne atmosfere uz ozbiljne ozljede ili ak smrt promjene amplitude i faze vektora neuravnoteenosti
procesnog osoblja. U lanku e se prikazati dijagnostika sluaja
rotora. Neuravnoteenost je najuobiajenija
loma lopatice rotora parne turbine koritenjem prikupljenih i
obraenih podataka vibracija pomou specijaliziranog sustava neispravnost sustava rotora. Ona se tretira u gotovo
za stalni nadzor rada strojeva. svim knjigama koje obuhvaaju osnove dinamike
rotora. 5, 6
Kljune rije vibrodijagnostika, vibracije, parna turbina, lom
lopatice, zona opasnosti U ovom se lanku predstavlja primjer dijagnostike
loma rotorske lopatice parne turbine analizom
Summary Steam turbines are located in areas at risk of kontinuirano prikupljenih podataka o vibracijama.
explosion, with a significant part of the turbine extending into Parna turbina pokree procesni zrani kompresor koji
zone 1. These turbines are driven by high pressure compressors
that compress flammable substances (natural gas, artificial gas, je vitalni dio postrojenja Amonijak u tvornici gnojiva
ammonia). Fractures in the blades of turbine rotors are Petrokemija d.d., Kutina, Hrvatska. Ovo postrojenje
identified as one of the leading causes of malfunctions. For predstavlja tako velike rizike poslovanja, ukljuujui
safety (explosion prevention) and economic reasons gospodarstvo, sigurnost, i ostale vane aspekte, da se
(unscheduled shutdowns) it is extremely important to identify
damage to the blades in the early stages. Namely, turbines
znaajni mehaniki kvarovi ne mogu tolerirati. Iz tog
operating with damaged rotor blades can cause malfunctions se razloga strojevi ovog postrojenja nadziru sustavom
and ignition of explosive atmospheres that can result in serious zatite strojeva Bently Nevada serije 3500 koji
injuries or even death to personnel. This paper will illustrate omoguava kontinuirano, on-line praenje pogodno za
the diagnostics performed on the damaged rotor blades of a primjenu stalne zatite strojeva. Instaliran je i raunalni
steam turbine, using collected and processed vibration data
with the help of a specialized system for the continuous sustav upravljanja strojevima Bently Nevada Data
monitoring of turbine operation. Manager 2000 (DM 2000), koji kontinuirano prikuplja
i pohranjuje podatke sa svih ulaza sustava serije 3500 i
Keywords vibration diagnostics, vibrations, steam turbine, to tijekom prijelaznoga rada, ustaljenoga rada i kada se
blade fracture, hazardous area
pojavi alarm u sustavu zatite. Ovi se podaci koriste za
procjenu stanja stroja i dijagnosticiranje trenutna kvara
I. UVOD stroja.
Dobro je poznato da katastrofalni kvar vitalnog
stroja u zoni opasnosti od eksplozije i poara moe
uzrokovati ozbiljne ozljede ili smrt, rezultirati
potpunim gubitkom stroja, zaustaviti postrojenje na
dui period te biti nona mora odnosa s javnou. Zbog
ovih je razloga neprihvatljivo ekati otkaz stroja prije

Marko Katini: Vibrodijagnostika loma lopatice rotora parne turbine (m2 m6)
II. ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O osjetilima za mjerenje relativnih osovinskih vibracija.

VIBRACIJAMA Keyphasor osjetila instalirana su i na visoko i na nisko-
brzinskom rotoru, kako bi omoguili mjerenje brzina
A. Shema turboseta vrtnje i osigurali referencu za mjerenje faznoga kuta.
Strojevi turboseta nadziru se preko sustava zatite
Prema slici 1., turboset se sastoji od parne turbine, Bently Nevada serije 3500. Ovaj sustav zatite alje
kao primarna pogonskoga stroja, koji pokree podatke u raunalni sustav Bently Nevada Data
niskotlani (LP) kompresor. Ovaj je kompresor spojen Manager 2000, koji omoguava kontinuirano
s multiplikatorom koji poveava brzinu potrebnu za prikupljanje i obradu vibracijskih podataka, te
pogon visokotlanoga (HP) kompresora. Rotori prikazuje obraene podatke u formatima pogodnima za
strojeva povezani su zupastim spojkama. Svi leajevi dijagnostiku.
postrojenja opremljeni su s XY beskontaktnim
Slika 1. Mjerna shema turboseta
Rotor turbine je fleksibilnoga tipa (prva je kritina

B. Tehniki podaci parne turbine brzina ispod radne brzine). On sadri 7 diskova koji su
Crte presjeka turbine moe se vidjeti na slici 2. Ova otkovani zajedno s vratilom rotora (ne postoji niti jedan
je turbina tipina konstrukcija jednokuine disk navuen na vratilo rotora). Rotirajue lopatice
kondenzacijske turbine za industrijsku primjenu. turbine uvrene su u utore odgovarajueg diska
Turbina ima 7 akcijskih stupnjeva ekspanzije pare. rotora. Ove su lopatice bandanim trakama i
Svaki je stupanj kombinacija reda stacionarnih zakovinim spojevima vezane na vrhovima u pakete
mlaznica uvrenih u parnu komoru ili dijafragmu i lopatica. Stator turbine ima kuite s uobiajenim
reda rotirajuih lopatica montiranih na disk rotora. Prvi horizontalnim prirubnikim spojem i jednim dodatnim
se stupanj obino naziva regulacijskim stupnjem. vertikalnim spojem koji ga dijeli na prednji dio i
ispuni dio. Prednji je dio kuita lijevan, dok je
ispuni dio izveden zavarivanjem. Stator turbine unutar
vanjskoga kuita sadri brtvenice kuita, dijafragme i
brtvenice dijafragmi. Sve su brtvenice labirintnoga
tipa. Kuita leajeva turbine takoer pripadaju
stacionarnim dijelovima turbine. Prednje kuite sadri
radijalni i aksijalni leaj, a stranje kuite samo
radijalni leaj. Svi su leajevi segmentnoga tipa.
Prednji dio kuita leaja turbine nosi ureaj za sporo
okretanje rotora prilikom starta i zaustavljanja turbine.
Turbina ima automatski regulacijski sustav koji sadri
etiri ventila za kontrolu ulaza pare u turbinu, a
regulacijskim ventilima upravlja jednoradni klipni
servomotor i Woodward regulator brzine vrtnje.
Turbina takoer ima brzozatvarajui ventil za brz
Slika 2. Crte presjeka kroz turbinu

prekid dobave pare u turbinu radi zatite turbine od D. Analiza podataka

havarije.
Kao prvo, analizirani su podaci o vibracijama koji su
Glavni su tehniki podaci parne turbine prikazani u prikupljeni prije nego to se dogodio poremeaj
tablici 1. vibracijskoga ponaanja turbine.
TABLICA I. Kao to je ve objanjeno, razine ukupnih osovinskih
TEHNIKI PODACI TURBINE [7] vibracija na oba radijalna leaja turbine bile su
No Naziv Data prilino niske i unutar dozvoljenih tolerancija (ispod
1. Tip Aksijalna, akcijska, kondenzacijska prvog alarma ukupnih vibracija).
2. Smjer rotacije CCW
3. Broj stupnjeva 7
4. Prva kritina brzina 3300 rpm
5. Druga kritina brzina 9750 rpm
Ulazno stanje pare
Tlak 39,7 bar abs
6.
Temperatura 395 C
Protok 46,12 t/h
7. Tlak pare na ispuhu 0,14 bar abs
8. Izlazna snaga 9895 kW
Podruje radne brzine
Nominalna 6190 rpm
9.
Maksimalna 6500 rpm
Minimalna 5260 rpm
10. Rotor Monoblok s diskovima
11. Tip radijalnih leajeva Segmentni
Slika 4. Prikaz potpunog spektra vibracije
12. Tip aksijalnog leaja Segmentni
Koristei prikaz potpuna spektra (slika 4.) utvrdilo se
C. Kratka kronologija poremeaja vibracijskoga stanja da je dominantna frekvencijska komponenta sinkrona s
Turbina je dui vremenski period radila razmjerno brzinom rotacije rotora (1X komponenta ili 1.
neometano s prilino niskim razinama osovinskih harmonik). I razina 1X vibracijske komponente bila je
vibracija na oba leaja turbine (oko 15 m pp), nakon vrlo niska (ispod 10 m pp).
ega je iznenada izala iz ustaljenoga rada zbog
procesnih razloga. Dok se rotor okretao, a brzina se
postupno smanjivala, operater turbine pokuavao je
vratiti turbinu u normalni rad, kako bi se nastavio
proizvodni proces. Radna brzina rotora pala je na 1120
rpm. U tom je trenutku operater ostvario neophodne
uvjete kako bi ubrzao rotor turbine.
Slika 5. Bode dijagram - obustava i start turbine
Slika 3. Trend dijagram vibracija
Kada je brzina rotora dostigla 6335 rpm, razina

vibracija na ispunome kraju turbine naglo se poveala
na oko 100 m pp. To se moe vidjeti na slici 3. U
istom se trenutku razina vibracija na prednjem kraju
turbine poveala na oko 40 m pp. DM 2000 Slika 6. Bode dijagram - start turbine
automatski je prikupio podatke tijekom ovih dogaaja. Analizom Bode dijagrama zastoja i ponovna starta
Da bi se dijagnosticirao uzrok problema visokih turbine konstatirano je da u podruju brzina od 1120
vibracija, provedena je analiza prikupljenih podataka. rpm do 5864 rpm nije bilo nikakve znaajne razlike

izmeu dinamikog ponaanja zastoja i starta turbine Prema tome, promjena vibracije ukazuje da se
(slika 5.). Meutim, Bode dijagrami za podruje brzina promijenila ili sila ili dinamika krutost sustava, ili
od 5666 rpm do 6635 rpm (slika 6.) pokazali su da se oboje. Sila u rotorskim sustavima najee je
amplituda 1X komponente vibracije na ispunome rotirajua sila neuravnoteenosti, koja se moe
dijelu turbine iznenada poveala preko 80 m pp. promijeniti uslijed erozije, gubitka materijala ili
Takoer, amplituda 1X komponente vibracije na nakupljanjem stranog materijala na rotirajuim
prednjem dijelu turbine poveala se preko 40 m pp. dijelovima. Meutim, najee je promjena vibracije
Fazni se kut svake 1X komponente malo promijenio. uzrokovana promjenom dinamike krutosti
rotorsko/leajnoga sustava.
Na osnovi gore provedene analize posumnjalo se da
je rapidna promjena amplitude uzrokovana iznenadnim
gubitkom rotorske lopatice i/ili bandane trake.
Analizom su iskljueni svi ostali mogui uzroci
poveanja vibracija rotora.
Mjereni mehaniki i elektrini run-out povrina koje
"gledaju" beskontaktna vibracijska osjetila, bio je
prihvatljivo nizak (oko 6 m pp). Njegova je primarna
karakteristika da ima konstantnu amplitudu za sva
podruja radne brzine. Sila neuravnoteenosti rotora
Slika 7. Prikaz potpunog spektra proporcionalna je kvadratu brzine rotora i ona ne
proizvodi nikakav uoljivi dinamiki 1X odziv pri
niskoj brzini rotacije rotora. Na osnovi ovoga
objanjenja i gornje analize zakljueno je da run-out
nije bio uzrok vibracijskoga problema.
Ako je rotor savijen, on proizvodi 1X vibraciju, ali
suprotno neuravnoteenosti, proizvodi visok 1X odziv
pri niskoj brzini vrtnje rotora. S obzirom da je tzv. slow
roll vektor bio vrlo mali, bila je iskljuena savijenost
rotora kao mogui uzrok visokih vibracija.
Problem zupaste spojke izmeu turbine i LP
Slika 8. Prikaz podruja prihvatljivosti vibracija 1X kompresora takoer moe uzrokovati 1X vibraciju.
Lom nekoliko spojnih vijaka spojke uzrokuje
Analizom dijagrama punog spektra (slika 7.), iznenadnu promjenu 1X vibracijske komponente.
potvreno je da je 1X komponenta jo uvijek bila Meutim, ova promjena obino nije tako velika kao u
dominantna (njezina je amplituda bila vrlo visoka). sluaju iznenadna gubitka rotorske lopatice i/ili
Dijagrami podruja prihvatljivosti (slika 8.) takoer su bandane trake. Temeljeno na iskustvu, takoer je
pokazali znaajan porast amplitude 1X komponente s iskljuen problem zupaste spojke.
neznatnom promjenom njezine faze.
Pukotine u vratilu rotora obino uzrokuju promjene
Prema teoriji vibracija 1X komponenta vibracija je amplitude ili faznoga kuta tijekom vremena. U prvim
primarni simptom neuravnoteenosti rotora, to je tjednima ili mjesecima propagacije pukotine u vratilu,
najea neispravnost rotirajuega sustava. Meutim, 1X odziv obino se sporo mijenja. U naem sluaju
postoje i mnoge druge neispravnosti koje proizvode 1X nije bila zabiljeena nikakva spora promjena amplitude
vibraciju. Prema tome, da bi se ispravno ili 1X faze tijekom vremena. U stvari, 1X amplituda i
dijagnosticirao gore opisani problem, vano je fazni kut prije iznenadne promjene razine vibracija bile
razumjeti i mehanizam koji uzrokuje neuravnoteenost su manje ili vie stabilne. To znai da pukotina u
rotora, kao i druge neispravnosti koje uzrokuje 1X vratilu rotora nije uzrok rapidne promjene 1X vibracije.
vibracija.
Ako neki rotirajui dio zbog labavosti promijeni
Dobro je poznato da je vibracija omjer aktivne sile i poloaj na vratilu rotora, promijenit e se raspodjela
dinamike krutosti rotirajuega sustava 1: neuravnoteenosti, a time i rezultirajui odziv 1X
Sila vibracije. Budui da je rotor monoblok, s integriranim
Vibracija (1) diskovima, nije bilo nikakve mogunosti da labavost
Dinam. Krutost dijela (diska) uzrokuje iznenadni porast 1X vibracije.

Kontakt rotora sa statorom ("ribanje") uzrokuje popravka. Kuite turbine otvoreno je u sljedea dva
promjenu i sile i dinamike krutosti rotorskoga sustava. dana.
Budui da kontakt rotor/stator ukljuuje interakciju
rotora s krutim statorskim dijelom, na taj se nain u
rotorski sustav unosi nelinearnost. Rezultat je ovih
efekata kompleksni dinamiki odziv rotora koji
proizvodi raznovrsne simptome. Meutim, kontakt
rotor/stator uvijek je sekundarni efekt uzrokovan nekim
drugim nepravilnostima koje smanjuju raspoloivu
zranost u rotorskom sustavu. Smanjena zranost moe
nastati pomakom rotora prema statoru, montanom
grekom ili visokim vibracijama. Na temelju podataka
o vibracijama, sumnjalo se da je neuravnoteenost
rotora primarni efekt uzrokovan iznenadnim gubitkom
rotorske lopatice i/ili bandane trake. Kako je
amplituda vibracija bila vrlo visoka (oko 100 m pp),
kontakt stator/rotor vrlo se vjerojatno pojavio kao
sekundarni efekt. Meutim, to se ne moe potvrditi Slika 10. Lom lopatica rotora na 5. disku
prikupljenim podacima o vibracijama.
Vizualna je kontrola potvrdila da nedostaju dvije
Najoitiji zakljuak koji proizlazi iz gornje analize, lopatice s pripadajuim dijelovima bandane trake na
bio je da je iznenadna promjena veliine i poloaja 5. disku rotora (slika 10.). Takoer su pronaeni
neuravnoteenosti rotora uzrokovana gubitkom tragovi meusobna mehanikoga kontakta
rotorske lopatice i/ili bandane trake. Budui da bi rad rotor/dijafragma.
turbine s odlomljenom rotorskom lopaticom mogao
Rotor je zamijenjen rezervnim. Nakon popravka
voditi katastrofalnom oteenju, odlueno je da se
turboset je ponovno puten u rad. Razine ukupnih
turbina zaustavi.
vibracija bile su vrlo niske i prihvatljive (oko 15 m
pp).
IV. ZAKLJUAK
Kroz jedan povijesni sluaj predstavljen je
dijagnostiki proces otkrivanja loma rotorske lopatice
parne turbine. Temeljeno na iznenadnoj nagloj i brzoj
promjeni amplitude i faze 1X vibracije na oba kraja
turbine, stvorena je sljedea pretpostavka: promjena je
uzrokovana iznenadnim gubitkom rotorske lopatice i/ili
bandane trake. Ovu pretpostavku potkrijepila je
analiza prikupljenih vibracijskih podataka koji su
Slika 9. Bode dijagram - obustava turbine
prikazani u dijagramima prikladnima za analizu.
Analizom Bode prikaza (slika 9.) za zastoj turbine, Analizom vibracija i poznatih simptoma iskljueni su
primijeen je vrlo visok rezonantni vrh vibracijske drugi mogui uzroci 1X vibracije. Konano,
amplitude (oko 200 m pp). Ovo je bio evidentan pretpostavka je potvrena vizualnim pregledom rotora
dokaz promjene uravnoteenosti rotora. turbine.
Dijagnostika stvarnog sluaja iznenadna porasta
III. PRONALAENJE INJENICA vibracija pomogla je u izbjegavanju mogueg
I POPRAVAK TURBINE katastrofalnog kvara i znaajnog gubitka proizvodnje.
Turbinu je trebalo brzo popraviti, u jednom zastoju. Dijagnostika je omoguila precizno odreivanje
Inenjeri odravanja definirali su potrebne aktivnosti problema tako da se popravak mogao dobro
za brzu provedbu popravka turbine. Pripremili su alat, organizirati. Na ovaj je nain turbina popravljena u
dijelove, materijal i potrebne ljudske kapacitete za najkraem moguem vremenu i vraena je u
popravak turbine na temelju provedene dijagnostike proizvodnju bez vibracijskih problema.
uzroka visokih vibracija. Kada je turbina zaustavljena,
LITERATURA
osoblje odravanja bilo je spremno za izvedbu
[1] D. E. Bently, Fundamentals of rotating machinery diagnostics, Bently
Pressurized Bearing Company, Minden, Nevada, USA, 2002.

[2] R. Bloomquist, Cogeneration: Staying on-line, Case History, Orbit,

Bently Nevada Corporation, Vol. 12, No. 1, 1991.
[3] Case History: Transient Data Manager detects increased rotor
vibration on turbine generator, Orbit, Bently Nevada Corporation, Vol.
10, No. 3, 1989.
[4] G. de Jong, 25 years of experience with online Condition Monitoring
at E.ON Benelux, Case History, Orbit, Bently Nevada Corporation,
Vol. 26, No.2, 2006.
[5] A. Muszynska, Rotordynmaics, Taylor & Francis Group, Boca Raton-
London-New York-Singapore, 2005.
[6] J. M. Vance, Rotordynamics of turbomachinery, John Wiley & Sons,
New York-Chichester-Brisban-Toronto-Singapore, 1988.
[7] Maintenance manual of the steam turbine, 1979.

Tomislav Pavi, eljko Krklec, Slavko Rumbak: Primjena ultrazvuka u industriji s eksplozivnom... (n1 - n6)
Primjena ultrazvuka u industriji s Ultrazvuk je zvuk koji ima frekvenciju viu od one
koju uje ljudsko uho. Frekvencijsko podruje zvuka
eksplozivnom atmosferom prikazano je na slici 1.
Prilikom nadzora procesno-tehnoloke opreme
The application of ultrasound in industrijskoga postrojenja (zone opasnosti) i opreme
industries at risk of (uzronici paljena) koristi se ultrazvuk frekvencijskoga
podruja od 20 kHz do 100 kHz [1].
explosive atmospheres
Usmjerenost i svojstvo da ne prolazi kroz zidove,
Tomislav Pavi, dipl. ing. stroj.* jesu specifinosti radi kojih koristimo ultrazvuk i koje
nam omoguavaju da relativno lako otkrijemo iz kojeg
eljko Krklec, dipl. ing. stroj.** smjera dolazi "um".
Dr. sc. Slavko Rumbak, dipl. ing. stroj.***
*Energonova d.o.o., Novaka 333, Zagreb

e-mail: tomislav.pavic@energonova.hr
uk
a je
K
uk
**Energonova d.o.o., Novaka 333, Zagreb
ek u
zv
U
zv
vj dr
ZV
er
fra
o po
ip
RA
In
H
o
e-mail: zeljko.krklec@energonova.hr
jn
LT
u
U
***Ex-Agencija, Batijanova bb, Zagreb
e-mail: s.rumbak@ex-agencija.hr Slika 1. Frekvencijsko podruje zvuka
Saetak lanak opisuje primjenu ultrazvuka sa stajalita U nastavku lanka razmatrat e se ultrazvuk koji
otkrivanja, (proputanja) plinova/para na procesno- nastaje uslijed turbulencije u strujanju medija (kod
tehnolokoj opremi i instalaciji. Prikazuje takoer kratak opis plinova, para i tekuina).
primjene ultrazvuka u otkrivanju kvarova kao uzronika
paljenja u ranim inicijalnim fazama razvoja na pojedinim Vie imbenika utjee na kvalitetu kontrole
dijelovima opreme i instalacija u industrijskim postrojenjima s ultrazvunim ureajem, neki su od njih:
eksplozivnom atmosferom. Primjena ultrazvuka prikazana je u - poznavanje fizike ultrazvuka,
otkrivanju neispravna rada opreme (npr. kavitacija u pumpi,
unutarnje proputanje zapora, kvarovi) uslijed kojih nastaje - poznavanje tehnika kontrole,
eksplozivna atmosfera ili kvarovi kao uzronici paljenja. - poznavanje opreme kojom se ispituje,
Ukratko su opisana laboratorijska ispitivanja proputanja
radi njihove kvalifikacije i kvantifikacije u odnosu na - poznavanje sustava (procesno-tehnoloke opreme)
korelaciju paljenja u potencijalno eksplozivnoj atmosferi. koji se ispituje,
Kljune rijei ultrazvuk, eksplozivna atmosfera,
- fizika sprema ispitivaa,
proputanje, kvar, uzronik paljenja. - iskustvo u kontroli.
Svi prethodno nabrojani imbenici ukazuju na
Abstract This article describes the application of ultrasound
from the point of detection (Leak) gases / vapors of process potrebu da osoba koja provodi kontrolu, bude
equipment and installation, and detection of faults as potential specijalistiki educirana za ovu vrstu kontrole [2,3,4].
ignition sources in the early initial stages of development in Na slici 2. prikazana je podjela primjene ultrazvuka s
certain parts of equipment and installations in industrial
plants. It shows the application of ultrasound in detecting faulty obzirom na namjenu.
operation of equipment (eg, cavitation in pumps, internal
leaking of valve). Article includes ultrasonic testing of leak
detection gas / vapor and failures of equipment installed in the
industry with a potentially explosive atmosphere (danger zone).
Keywords Ultrasound, Explosive Atmospheres, Leak,

Failure, Source of Ignition.
I. UVOD
Zvuk je mehaniki val uzrokovan vibracijama nekog
objekta (izvora zvuka) koji se rasprostire kroz medij.
Prosjeno ljudsko uho moe zamijetiti zvukove
frekvencije od 20 Hz do 20 kHz. Slika 2. Podjela ultrazvuka prema namjeni [1]

U daljnjim razmatranjima kontrole vanjskoga i ispred propusnoga mjesta, vrsta plina, tlak i ostale smetnje iz
unutarnjega proputanja, kontroli neispravna rada okruenja koje mogu ometati signal.
opreme koristi se ultrazvuna beskontaktna metoda Ispitivanjem u laboratoriju tvrtke "Energonova
(engl. Airborne) i "strukturalni ultrazvuk" (engl. d.o.o." i u industrijskim postrojenjima prikupila se
Structure Borne). Ureaj koji se koristi za ovakvu vrstu velika koliina podataka o ovisnosti koncentracije (%
kontrole ne emitira ultrazvuk ve ga samo registrira. Za volumno) prirodnoga plina izmjerena oko mjesta
rad u zoni opasnosti koriste se ureaji koji su u Ex- proputanja i koliini propusnosti (l/h) [6]. Na temelju
izvedbi. svih tih kontrola iz industrijskih postrojenja i
provedenih laboratorijskih ispitivanja dobiveni su
II. ULTRAZVUNA BESKONTAKTNA METODA podaci koji e biti temelj za sloenu analizu
rasprostiranja zona opasnosti oko mjesta proputanja.
Pod zranim ultrazvukom podrazumijevamo metodu
kontrole pri kojoj se ultrazvuk od svoga izvora do Na primjeru iz praktine primjene prikazat e se
sonde ureaja iri kroz zrak. U ovakvoj se kontroli ultrazvuna kontrola u jednoj plinsko regulacijskoj
koristi ultrazvuni ureaj s beskontaktnom sondom stanici (PRS) zidane izvedbe, s ventilacijskim otvorima
(slika 3.). u donjem i gornjem dijelu objekta (slika 4.). Unutar
PRS-a nalaze se samo sekundarni izvori isputanja te je
Prednosti (specifinosti) beskontaktne ultrazvune
unutranjost PRS-a sukladno HRN EN 60079-10-1
metode jesu:
klasificirana u zonu 2. Svi sigurnosni ispusti
- brza kontrola, sigurnosnih ventila bili su smjeteni na krovu PRS-a te
- beskontaktna metoda, je oko njih klasificirana zona 1 u radijusu 1,5 m. Na
- kontrola mogua s vee udaljenosti, ulaznom je dijelu regulacijske linije predtlak 9 bara.
- moe se koristiti u radu postrojenja, S obzirom da tehnoloka oprema i strojarske
- otkrivanje u ranim fazama kvarova. instalacije u plinskoj stanici nisu servisirani dulji niz
godina, bilo je za oekivati da e se ve preliminarnom
A. Otkrivanje proputanja kontrolom pronai vie mjesta proputanja.
Otkrivanje proputanja plinova, para i tekuih medija Ultrazvunim je ureajem pronaena vea propusnost
provodi se iz sigurnosnih razloga zatite od poara i na vretenu ventila koja e nam posluiti za daljnju
eksplozije, radi utede energenta i poveanja analizu. Koriteni ultrazvuni ureaj radi u podruju
efikasnosti sustava. frekvencija od 20 kHz do 100 kHz s brzinom odziva
<10 ms. Prema tehnikoj specifikaciji proizvoa
Plin koriten u industriji esto nije odoriran odnosno ureaja deklarira osjetljivost na sljedei nain:
ne postoji sigurnosna mjera koja omoguava mogunost otkrivanja propusnosti veliine 0,127 mm
operaterima da osjete plin u sluaju proputanja. Iz pri razlici tlakova 0,34 bara na udaljenosti 15 m.
toga je razloga vano djelovati preventivno, odnosno
provoditi redovite kontrole. Paralelnom kontrolom detektorom plina uoena je
koncentracija plina od 5% vol CH4 na udaljenosti od 10
cm od propusnoga mjesta, a to odgovara proputanju
plina od cca 160 l/h (0,0000335 kg/s) prema
laboratorijskim ispitivanjima.
U sredini PRS-a pri stropu izmjerena je
koncentracija plina od samo 500 ppm (0,05 % vol
CH4), na to je zasigurno utjecala dobra ventilacija
prostorije PRS-a.
Slika 3. Otkrivanje propusnosti beskontaktnom

ultrazvunom metodom
Proizvoa ispitne opreme na temelju svojih

laboratorijskih ispitivanja daje orijentacijske vrijednosti
koliine proputanja ovisno o jaini detektirana signala [5].
Slika 4. Otkrivanje propusnosti ultrazvunom metodom
Meutim, te vrijednosti treba uzeti s rezervom jer ovise o
uz kontrolu koncentracije detektorom plina
nizu utjecajnih imbenika kao to su veliina i oblik
propusnoga mjesta, pozicija propusnoga mjesta, zapreka

Proveli smo i kontrolu kako bismo ustanovili na

kojoj udaljenosti moemo otkriti pronaenu
propusnost. Osoba koja je izvodila kontrolu nalazila se
izvan plinske regulacijske stanice (izvan zone
opasnosti), vrata su bila otvorena i postojala je direktna
vizualna veza izmeu ultrazvunoga ureaja i
propusnoga mjesta (slika 5.).
Slika 7. Otkrivanje greaka na elektropostrojenju

sa sigurne udaljenosti
Svakako treba napomenuti da se beskontaktnom

ultrazvunom metodom mogu kontrolirati mjesta
iskrenja i proboja, ali ne i mjesta na kojima dolazi do
poveanja otpora uslijed kvara. Poveani otpor stvara
toplinu, povisuje temperaturu te zagrijava materijal to
Slika 5. Otkrivanje propusnosti s veih udaljenosti se moe uoiti IC kamerom (slika 8.).
izvan zone opasnosti
Ispitiva se udaljavao od propusnoga mjesta i na

udaljenosti od cca 12 m jo se uvijek dobivao
kvalitetan signal proputanja.
B. Kontrola elektrinih ureaja
Ultrazvuna kontrola omoguava ispitivanje spojeva
unutar elektroormara bez otvaranja to bitno utjee na
sigurnost ispitivaa jer se time sprjeava nehotino
dodirivanje dijelova pod naponom. Odnosno nije
potrebno zaustavljati rad postrojenja ili iskljuivati
napajanje elektrinih ureaja to je obavezno prilikom
otvaranja uslijed ispitivanja elektrinih ureaja u
zonama opasnosti. Slika 8. Kontrola komponenata unutar elektroormara IC kamerom
(otkrivanje kvara koji za posljedicu ima
povienje temperature)
Primjenom IC termografije mogu se otkriti iskrenja i

proboji, ali tek u kasnijoj fazi kada je ve dolo do
zagrijavanja. Ultrazvunom metodom moemo uoiti
kvar u samoj (inicijalnoj) poetnoj fazi.
Kontrolu svakako treba izvoditi na elektro ureajima
jer moe doi do kvarova (slika 9.).
Slika 6. Otkrivanje greaka na elektrinih dijelovima

unutar ormara bez otvaranja
Takoer, to ubrzava kontrolu jer nema nepotrebna

otvaranja ormaria.
Beskontaktna metoda omoguava i ispitivanje
elektro ureaja sa sigurne udaljenosti (slika 7.).

Slika 10. Posljedica kavitacije u pumpi
Slika 9. Posljedica kvara na dijelu elektroureaja Pojava kavitacije moe se detektirati ultrazvunim
ureajem s kontaktnom sondom (slika 11.). Radi
III. STRUKTURALNI ULTRAZVUK (ENG.
pojave kavitacije uz razaranje materijala rad crpke
STRUCTURE BORNE) postaje nejednolik i nemiran, smanjuju se visina
dobave, protok i djelotvornost, dolazi do
Pod strukturalnim ultrazvukom podrazumijevamo neuravnoteenosti rotora te kvarova leaja i brtvenica.
metodu kontrole pri kojoj se ultrazvuk od svoga izvora
do prijemnika iri kroz materijal (metal). U ovakvoj se
kontroli koristi ultrazvuni ureaj s kontaktnom
sondom.
Prednosti (specifinosti) strukturalne ultrazvune
metode jesu:
- brza kontrola,
- kontaktna metoda,
- moe se koristiti u radu postrojenja,
- otkrivanje kvarova u ranim fazama,
- mogua kasnija analiza snimljenih zvukova (ovo je
prednost koju omoguuje ureaj koji smo koristili).
A. Otkrivanje neispravnoga rada crpki (kavitacija)
Kavitacija je pojava isparavanja vode i stvaranja
Slika 11. Otkrivanje kavitacije kontaktnom sondom
mjehuria vodene pare. Nastaje u trenutku kada tlak
vode postaje jednak ili manji od tlaka zasienja vodene B. Otkrivanje kvarova kod leaja
pare.
Kao posljedica kavitacije dolazi do razaranja Najvei utjecaj na smanjenje uinkovitosti i pojavu
materijala (slika 10.) stijenki crpke (kavitacijska kvarova, a s njima i uzronika paljenja kod leaja, ima
erozija), zatim do pojave poveanih vibracija te do trenje. Uslijed poveana trenja dolazi do zagrijavanja
kvarova i uzronika paljenja na ostalim dijelovima (porasta temperature) koje dovodi do paljenja
crpke (leaj i brtvenica). eksplozivne atmosfere.

TURBULENCIJA
Slika 12. Ultrazvuno otkrivanje kvara leaja Slika 14. Otkrivanje unutarnje propusnosti kontaktnom sondom
Na slici 12. prikazana je kontrola leaja Kako bismo otkrili unutarnju propusnost zapora,
ultrazvunim ureajem. Za leaj je jednako tetno i vano je znati da uslijed unutarnjeg proputanja zapora
nedovoljno podmazivanje kao i pretjerano dolazi do stvaranja turbulencije koja se oituje kao
podmazivanje. Redovitim praenjem stanja leaja ultrazvuk.
smanjujemo vjerojatnost pojave kvara odnosno
Nunost kontrolnih ispitivanja i njihova korist vrlo je
uzronika paljenja i produljujemo njegov vijek trajanja
jasna. U zonama opasnosti dobiva jo jai znaaj.
(slika 13.).
IV. LABORATORIJSKA ISPITIVANJA
PROPUTANJA ZRAKA I PLINA
S ciljem kvalifikacije i kvantifikacije proputanja
provedena su viestruka ispitivanja ultrazvunim
ureajem pri tlakovima od 1 bar do 6 bara predtlaka
(slika 15.).
Slika 13. Prikaz grafike analize stanja leaja nakon

provedene ultrazvune kontrole
C. Otkrivanje unutarnje propusnosti zapora
esto se unutarnja propusnost zapora ne moe

utvrditi bez zaustavljanja procesno tehnoloke
instalacije i njihove demontae.
Ultrazvuna metoda kontaktnom sondom Slika 15. Laboratorijska ispitivanja proputanja zraka
omoguava odreivanje unutarnje propusnosti zapora u zatvorenu prostoru
bez demontae, to znatno ubrzava i pojeftinjuje
Laboratorijska ispitivanja proputanja plina izvodila
ispitivanje. Jedino je potrebno osigurati razliku u
su se na distribucijskome sustavu prirodnoga plina
tlakovima ispred i iza zapora (slika 14.).
predtlaka 3,5 bar (slika 16.).

preventivna kontrola ultrazvunim ureajem ima i

svrhu smanjivanja vjerojatnosti pojave eksplozivne
atmosfere, odnosno odravanja nepropusnosti
strojarskih instalacija.
Kontrolu treba izvoditi osposobljeno osoblje s
umjerenom ureajem koje je poloilo specijalistiku
edukaciju za primjenu kontrole ultrazvukom i iz Ex
zatite.
Primjeri iz prakse pokazuju da se u industrijskom
postrojenju vrlo lako i brzo mogu otkriti proputanja i
kvarovi na strojarskoj i elektrinoj opremi u poetnoj
Slika 16. Laboratorijska ispitivanja proputanja plina fazi.
na otvorenu prostoru Takoer se namee potreba kombiniranja kontrole
Na temelju tih ispitivanja dobiveni su odnosi ultrazvukom s drugim metodama bez razaranja, kao to
koliine proputanja (l/min) i izmjerene veliine je kontrola s IC kamerom.
ultrazvunoga signala (dB). LITERATURA
Proizvoai opreme za ultrazvunu kontrolu takoer [1] UE SYSTEMS, "Airborne Ultrasound", Level I, Workbook, Rev 2011.
daju podatke o vezi veliine signala (dB) s koliinom [2] ANSI/ASNT CP-189, ASNT Standard for Qualification and
proputanja (l/min), slika 17. Certification of Nondestructive Testing
l/min
390
[3] ASNT SNT-TC-1A, 2006, Recommended Practice for Personnel
380
370
Qualification and Certification in Nondestructive Testing
360
350
1bar
2bar
[4] UEQ-TC-1A, REV6, Recommended Practice for personel
340
330
3bar
4bar
Qualification and Certification in Airborne Ultrasound
320
310
300
5bar
6bar
[5] UE Systems, Compressed gas loss Gues-timator, Gas Survey
290
280
7bar
EUROPEAN Final version
8bar
270
260
9bar
10bar
[6] T. Pavi, . Krklec, H. Peut, "Proputanje plinskih instalacija", 23.
250
240
Meunarodni znanstveni struni susret strunjaka za plin, Opatija
230
220
2008.
210
200
190
[7] ASTME E 1002-2005, Standard Test Method for Leaks Using
180
170
Ultrasonics
160
150
140
130
120
110
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39 41 43 45 47 49 51 53 55 57 59 61 63 65 67 69 71 73 75 77 79 81 83 85 87 89 91 93 95 97 99 101 103105107 109 111113115 117 119
Slika 17. Krivulje koje povezuju veliinu detektirana signala (u dB)

i koliinu proputanja (l/min) kod razliitih tlakova (bar)
Dobivene vrijednosti proputanja putem ultrazvune

kontrole i tablice za konverziju dB u l/min ne mogu se
koristiti bezrezervno jer ultrazvuni ureaj nije mjera.
Dobivene veliine orijentacijskog su karaktera i
mogu posluiti kao vodilje.
Faktori kao to su turbulencija, oblik propusnoga
mjesta, tlak, vlaga, osjetljivost ureaja mogu utjecati na
dobiveni rezultat.
V. ZAKLJUAK
Svrha kontrole ultrazvunim ureajem jest
preventivno djelovanje u sustavu odravanja kako
bismo smanjili mogunost pojave paljenja u prostorima
ugroenima eksplozivnom atmosferom. Takoer,
predstavlja utedu uslijed smanjenja proputanja i
kvarova te poveanje efikasnosti sustava. Periodina

Darko Zlabnik, Sreko Desnica: Odravanje i popravak neelektrinih rotacijskih ureaja... (o1 - o8)
II. VRSTE PRISTUPA U ODRAVANJU

Odravanje i popravak
Odravanje u tehnici podrazumijeva postupak
neelektrinih rotacijskih ureaja pregleda, popravka ili poboljavanja nekog ureaja
ugraenih u prostor ugroen ime mu se otklanja kvar, poboljava postojee stanje
eksplozivnom atmosferom ili samo produava radni vijek. Tijekom godina razvilo
se vie razliitih pristupa u odravanju te su oni
Rafinerije nafte Sisak navedeni u nastavku ovog lanka.
Maintenance and repair of non- A. Korektivno odravanje

electrical rotational equipment Korektivno se odravanje moe opisati kao vrsta
installed in areas at risk of odravanja koje se poduzima kada je ureaj otkazao ili
je istroen. Dakle, korektivno odravanje je odravanje
explosive atmospheres at koje se realizira nakon javljanja kvara. Ono se
Sisak oil refinery poduzima radi povrata tog ureaja u prvobitno, radno
stanje. Drugi je opis ovoga odravanja da je ovo jedini
Darko Zlabnik, dipl.ing.stroj.* nain odravanja pri kojem se nita ne radi, odnosno
Sreko Desnica, dipl.ing.stroj.** odravanje po naelu "ne diraj, vidi da radi".
Takav pristup odravanju u protueksplozijskoj zatiti
*Ex-Agencija, Batijanova bb, Zagreb
e-mail: d.zlabnik@ex-agencija.hr nije prihvatljiv. Naime, neispravan rad neelektrinih
**STSI integrirani tehniki servisi d.o.o., Sisak, Hrvatska rotacijskih ureaja za posljedicu moe imati pojavu
e-mail: Srecko.Desnica@stsi.hr uzronika paljenja poput vrue povrine, mehanike
iskre i dr.
Saetak U lanku su opisani primjeri iz svakodnevne U veini sluajeva normalan rad mehanike opreme
prakse odravanja i popravaka neelektrinih rotacijskih nee dovesti do paljenja eksplozivne atmosfere.
ureaja instaliranih u proizvodne pogone Rafinerije nafte
Sisak.
Drugim rijeima, veina mehanike opreme koja
obavlja svoje zadane funkcije prilikom normalnoga
Kljune rijei odravanje, centrifugalna crpka, zupasta rada nee prouzroiti uzronike paljenja.
crpka, zupasti reduktor, spojka, eksplozivna atmosfera. Iz navedenih razloga za neelektrine ureaje
Summary This paper describes examples in everyday
ugraene u prostoru ugroenom eksplozivnom
practice of maintenance and repair of non-electrical rotational atmosferom valja primijeniti preventivno odravanje.
equipment installed in the manufacturing plant of Sisak Oil
Refinery. B. Preventivno odravanje
Keywords maintenance, centrifuge pump, serrated pump, Preventivno odravanje je odravanje prilikom kojeg
serrated reductor, joint, explosive atmosphere. se ureaj odrava prije nego nastupi kvar. Ovaj nain
dokida negativna svojstva korektivnog odravanja te
prua odreenu sigurnost pri radu ureaja. Preventivno
I. UVOD odravanje izvodi se u zadanim vremenskim
Tehnologija proizvodnje naftnih derivata uslijed intervalima (engl. Time Based Maintenance) ili na
mogueg isputanja zapaljivog medija unutar samog temelju broja radnih sati itd. Preventivno je odravanje
proizvodnog postrojenja, za posljedicu ima mogunost vrsta planskog odravanja.
stvaranja eksplozivne atmosfere te se iz tog razloga C. Plansko odravanje
prostori rafinerije klasificiraju u zone opasnosti. U cilju
sprjeavanja nastanka eksplozije koja moe rezultirati Plansko je odravanje nain odravanja ureaja
ljudskim rtvama i velikom materijalnom tetom, prilikom kojeg se svi radovi unaprijed planiraju.
neophodno je sprijeiti mogunost nastanka uzronika Plansko se odravanje (engl. Planned Maintenance)
paljenja koji mogu nastati izmeu ostalih i na provodi kao preventivno odravanje i/ili odravanje po
neelektrinim rotacijskim ureajima. U tu svrhu stanju (prediktivno odravanje). Plansko odravanje je
odravanje pri kome se aktivnosti odravanja realiziraju
ureaje osim to je potrebno posebno konstruirati,
prije pojave kvara.
takoer je vano odravati i popravljati u emu
znaajnu ulogu imaju metode dijagnostike kvarova.

D. Odravanje po stanju ATEX, crpke su oznaene oznakom prozueksplozijske

zatite: II 2G EEx de IIC T1-T6 / II 2G ck IIC Tx.
Odravanje po stanju (engl. Condition Based
Maintenance), tj. prediktivno odravanje jest strategija
A. Centrifugalna crpka
odravanja kod koje se aktivnosti odravanja realiziraju
proizvoaa: Hermetic,tip: CNPF
na temelju stanja ureaja. Ovo se odravanje izvodi
kada pojedini pokazatelji daju naznaku da e doi do Kod centrifugalne crpke proizvoaa Hermetic, tip:
kvara ureaja ili kada pokazatelji pokau pad CNPF (slika 1.), dio protoka namijenjen hlaenju
performansi ureaja. Ovaj se sustav temelji na
elektromotora i podmazivanju kliznih leajeva odvaja
oitavanju parametara u stvarnom vremenu,
usporeivanjem dobivenih rezultata i izvoenjem se na obodu impelera te nakon to je proao kroz
zakljuaka kada treba zapoeti odravanje. Oitavanje upljinu elektromotornoga dijela, vraa se natrag na
parametara rada naziva se nadzor ili monitoring ureaja. tlanu stranu hidraulikoga dijela centrifugalne crpke.
Nadzorom i praenjem tijekom poetna perioda Dodatni pomoni impeler slui kako bi se prevladali
utvruju se podaci o ureaju u normalnome radu, a hidrauliki gubitci nastali prolaskom procesnoga
zatim se prate pokazatelji u realnome vremenu i kada se medija unutar same centrifugalne crpke. Povratak
oitani podaci ponu mijenjati, dobiva se jasan signal dijela protoka na tlanu stranu hidraulikoga dijela
da neto nije u redu sa ureajem. Shodno uoenim centrifugalne crpke potreban je kako bi se postigla
poremeajima ureaj e pretpostaviti to se dogaa i dovoljna rezerva tlaka iznad vrelita procesnoga
sam e upozoriti korisnika o potrebi za odravanjem. medija. Ovaj tip centrifugalne crpke moe se
Rafinerija nafte Sisak posebnom procedurom ima primjenjivati za ukapljene plinove s ekstremno strmom
propisan pristup odravanju ime osigurava nesmetan krivuljom tlaka para kao to su: propan, butan i njihove
rad svojih preradbenih, energetskih, skladinih i mjeavine te klor i amonijak. Takoer, ovaj tip
manipulativnih jedinica. Neki od primjera iz centrifugalne crpke primjenjuje se za crpljenje
svakodnevne prakse odravanja i popravaka ugljikovodika poput olefina (npr. etilen, propilen i dr.),
neelektrinih rotacijskih ureaja dani su u nastavku parafina i aromatskih spojeva (npr. benzen, toluen i dr.)
ovoga lanka. Opisana centrifugalna crpka navedena tipa
tehnoloke oznake: 69000-P-107A, ugraena je u
III. CENTRIFUGALNA CRPKA
Kombinirano postrojenje KP-6, Rafinerije nafte Sisak,
PROIZVOAA: HERMETIC
u pogon Desulfurizacija FCC benzina. Prostor ugroen
Centrifugalna crpka proizvoaa Hermetic izvedena eksplozivnom atmosferom koji okruuje centrifugalnu
je zajedno s elektromotorom kao kompaktna, crpku klasificiran je u zonu 2, skupinu plinova IIA i
integrirana jedinica bez mehanike brtvenice. temperaturni razred T3. Problem koji se javio na
Centrifugalna crpka i elektromotor ine jednu centrifugalnoj crpki, jest taj da je njezin impeler koji
zajedniku cjelinu tako da su rotor elektromotora i ima svrhu hlaenja rotora elektromotora i
impeler centrifugalne crpke na istom vratilu. Vratilo je podmazivanje kliznih leajeva, zaribao na usisnome
uleiteno na dva identina klizna leaja. Rotor protonom prstenu. U centrifugalnoj su crpki kao
elektromotora odvojen je od statora uskim posljedica zaribavanja pronaene estice metala i prah
meuprostorom. Meuprostor izmeu rotora i statora katalizatora (slika 2. i slika 3.). Oteeni su dijelovi
zajedno s prostorom unutar hidraulikog dijela bili: impeler, protoni prsten, brtvila kuita i vijci.
centrifugalne crpke ini zajedniku upljinu koja treba Statorski prsten uslijed pritiska aksijalne sile na vratilo
biti popunjena procesnim medijem, a na to treba i visoke temperature nastale trenjem, zavario se za
obratiti panju prije putanja ureaja u rad. Protokom impeler, a impeler za vratilo centrifugalne crpke (slika
procesnoga medija kroz upljinu izmeu rotora i 4.). Leajna ahura (slika 5.) i leajni rukavac (slika 6.)
statora odvodi se viak topline nastao uslijed rada imali su oteenje na nosive povrine. Kako bi se
elektromotora. U isto vrijeme procesni medij koji uklonio opisani kvar provela se egalizacija oteenih
protjee kroz upljinu ureaja, podmazuje klizne dijelova, tj. strojnom obradom tokarenja dijelovi su
leajeve. Ureaj ovakve izvedbe tvori hermetiki dovedeni na zadanu mjeru. Takoer, pristupilo se
zatvorenu cjelinu te je zbog toga vrlo pouzdan u buenju provrta na kolu impelera i poliranju samog
pogledu sigurnosti prilikom manipuliranja sa vratila.
zapaljivim medijima. Nakon zavretka strojne obrade gore navedenih
Centrifugalne crpke proizvoaa Hermetic, ovisno o dijelova centrifugalne crpke, bilo je potrebno
tipu (CNPF, CNK i dr.), primjenjuju se u dinamiki uravnoteiti rotorski sklop ija masa iznosi
temperaturnom podruju procesnoga medija izmeu od m=95 kg te se okree brzinom od n=2950 min-1.
-120 C do +425 C. Sukladno Direktivi 94/9/EC Dinamiko uravnoteenje rotorskoga sklopa izvelo se
oduzimanjem djelia mase rotora. Dozvoljeno

neuravnoteenje iznosilo je ed=7,958 gmm/kg, dok je

dozvoljeni moment neuravnoteenja (Ud=edm)
iznosio Ud=755,986 gmm za rotor.
Dijelovi koji se nisu mogli strojnom obradom
reparirati, zamijenjeni su ugradnjom novih. Tako je
ugraen novi impeler, protoni prsten, brtvilo kuita i
usadni vijci. Zamijenjen je i prednji klizni leaj
smjeten do impelera.
Slika 4. Protoni statorski prsten zavaren za impeler
Slika 1. Centrifugalna crpka proizvoaa Hermetic,

tip: CNPF 100-50-320, tehnoloka oznaka: 6900-P-107A
Slika 5. Oteena leajna ahura
Slika 2. estice metala i katalizatora zateene

u hidraulikom dijelu centrifugalne crpke
Slika 6. Oteeni leajni rukavac
B. Centrifugalna crpka
proizvoaa: Hermetic, tip: CNK
Kod centrifugalne crpke proizvoaa Hermetic, tip:

CNK (slika 7.), procesni medij protjee primarnim
Slika 3. estice metala i katalizatora zateene krugom dok se sekundarnim rashladnim krugom
u elektromotornom dijelu centrifugalne crpke
rashladni medij iz usisne komore impelerom tjera kroz

mlaznicu u upljinu elektromotornog dijela

centrifugalne crpke. Na taj nain, toplinskom barijerom
izbjegava se izravna izmjena topline izmeu
elektromotornog i hidraulikog dijela centrifugalne
crpke. Toplina nastala uslijed rada elektromotora
odvodi se sekundarnim rashladnim krugom preko
izmjenjivaa topline. Rashladni krug ujedno ima svrhu
podmazivanja kliznih leajeva. Na ovaj nain
omogueno je crpljenje medija temperature vie
od +400 C. Takoer, ovaj je tip centrifugalne crpke
pogodan za crpljenje zagaenih tekuina ili tekuina
koje sadre krute estice. Ukoliko se ukae potreba,
potrebno je sekundarni krug nadopuniti rashladnim
medijem. Slika 9. Horizontalni pomak uslijed temperaturne dilatacije
Osim impelera bili su jo oteeni ravnoteni prsten

(slika 10.) i distanni prsten na kojima je bilo potrebno
provesti strojnu obradu tokarenja i poliranja. Oteene
brtve zamijenile su se novima.
Slika 7. Centrifugalna crpka proizvoaa: Hermetic, tip: CNK 100-

65-315B, tehnoloka oznaka: 6900-P-111A
Iznad opisana centrifugalna crpka navedena tipa

tehnoloke oznake: 69000-P-111A, ugraena je u isti
prostor ugroen eksplozivnom atmosferom kao i ranije
navedena centrifugalna crpka istog proizvoaa.
Na ovoj centrifugalnoj crpki pojavio se problem
oteenja impelera (slika 8.). Oteenje impelera
uzrokovao je horizontalni pomak vratila (slika 9.) Slika 10. Ravnoteni prsten
uslijed greke elastine kompenzacijske komponente
Kako bi se odredila ispravna zranost izmeu prstena
prilikom temperaturne irljivosti (dilatacije) materijala
i ostalih dijelova centrifugalne crpke, bilo je potrebno
pri temperaturi od +175 C.
obratiti pozornost na temperaturu i viskoznost medija
koji se crpi, toplinsku irljivost uporabljenih materijala
pri izradi dijelova te na potrebnu uinkovitost same
crpke. Zranost izmeu prstena i ostalih dijelova mora
biti tono odgovarajueg iznosa kako bi se osigurao
pouzdan rad crpke u zadanim uvjetima rada. Zranost
prilikom kontrolnog mjerenja na odreenim pozicijama
nije zadovoljavala propise proizvoaa Hermetic te je
bilo potrebno provesti egalizaciju.
Slika 8. Impeler centrifugalne crpke

brtvenicom ili radijalnom osovinskom brtvom na bazi

PTFE. Radni tlak koji zupasta crpka postie iznosi do
p=15 bara, a broj okretaja iznosi n=1500 o/min.
Zupasta je crpka projektirana za rad s temperaturom
medija od +110 C do +250 C. Tijelo zupaste crpke i
poklopac izraeno je od sivog lijeva, vratila i zupanici
od ugljinog elika, a klizni leajevi od bronce.
Gore navedena zupasta crpka ugraena je u
Kombinirano postrojenje KP-4, Rafinerije nafte Sisak.
Prostor ugroen eksplozivnom atmosferom klasificiran
je u zonu 1, skupinu plinova IIA i temperaturni razred
T3.
Slika 11. Potrebne zranosti koje propisuje proizvoa
Prema uputama proizvoaa: Hermetic, zranost u

aksijalnom smjeru izmeu impelera i ravnotenog
prstena treba iznositi 1.90 mm. Kako je navedena
zranost prilikom izmjere iznosila 4.10 mm bilo je
neophodno provesti korekciju. Nakon korekcije
postignuta je zranost u aksijalnom smjeru u iznosu od
1.80 mm (slika 12.).
Slika 13. Zupasta crpka proizvoaa:

MPD Tvornica pumpi d.d., Daruvar, tip: ZOL
Izostavljen planirani preventivni zahvat odravanja

zupaste crpke rezultirao je nastalim oteenjima
leajnih ahura, vratila (slika 14.) i zupanika (slika
15.). Zbog poveanja zranosti na kliznim leajevima
ozubljenje je radilo u nepravilnu zahvatu te je kao
posljedica takvoga rada nastalo oteenje zupanika.
Kako bi se zupasta crpka vratila u prvobitno stanje,
bilo je potrebno izraditi nove leajne ahure i vratila.
Planove obaju poklopca kuita bilo je potrebno
egalizirati bruenjem (slika 16.). Takoer, bilo je
potrebno izraditi nove zupanike te je izraen novi
Slika 12. Kontrola ispravnosti razmaka vratila uloak spojke. Izgled zupaste crpke nakon reparacije
prikazan je na slici 17.
IV. ZUPASTA CRPKA PROIZVOAA: MPD
TVORNICA PUMPI, DARUVAR
Zupasta crpka proizvoaa: MPD Tvornica pumpi
d.d., Daruvar, tip: ZOL-20T, tehnoloke oznake: P-
5204A (slika 13.), horizontalne je izvedbe i prirubne
konstrukcije izvedena zupanicima s vanjskim
ozubljenjem. Pogonsko i gonjeno vratilo uleiteno je u
klizne leajeve. Namjena ovakve vrste zupaste crpke
jest crpljenje neagresivnih, samopodmazujuih medija
koji ne sadre veu koliinu abrazivnih estica, kao to
su: ulja za loenje (laka i teka), mineralna ulja, biljna i
ulja animalnoga porijekla, bitumeni, parafini i sl.
Pogonsko vratilo moe biti brtvljeno s mehanikom Slika 14. Oteeno pogonsko vratilo zupaste crpke

V. ZUPASTI REDUKTOR PROIZVOAA: BAUER

EBERHARD BAUER ESSLINGEN-N
Zupasti reduktor proizvoaa: Bauer Eberhard
Bauer Esslingen-N, tip: SN 10 AV V5, ugraen na
vijanu crpku tehnoloke oznake ET-3, imao je
problem oteenja zubi zupanika. Zupasti reduktor
ugraen je u ugroeni prostor Kombiniranog
postrojenja KP-6, klasificirana u zonu 1, skupinu
plinova IIA i temperaturni razred T3. Razlog oteenja
zubi zupanika jest izostanak podmazivanja uljem
gornjeg zupanog para radi jednostavnije ugradnje
samog reduktora pod kutom od 45 umjesto prema
preporuci proizvoaa u horizontalni poloaj. Takoer,
Slika 15. Oteeni zupanici crpke naknadnom analizom relevantnih injenica dolo se do
zakljuka kako je pogonski zupanik izraen od
pogrena materijala. Za izradu zupanika umjesto
kaljenog elika bio je koriten poboljani elik te zubi
zupanika nisu izdrali naprezanja nastala uslijed rada
reduktora. Oteeni dijelovi bili su leaj, uljno brtvilo,
vratila i zupanici. Pogonskom zupaniku gornjeg
zupanog para zubi su bili uniteni sve do korijena dok
je gonjeni zupanik imao oteenje bokova zubi (slika
18.). Promjena boje pogonskoga i gonjenoga zupanika
ukazivala je na pregrijavanje gornjeg zupanog para
prilikom rada reduktora (slika 19.). Ostaci ulja u
uzubini srednjeg zupanog para ukazivali su da nije
dolo do izostanka podmazivanja u tom dijelu sklopa
zupastog reduktora (slika 20.). Oteenja gornjeg
zupanog para rezultirala su strugotinom zalijepljenom
Slika 16. Oteen plan poklopca kuita crpke na stijenku gonjenog zupanika donjeg zupanog para
(slika 21.).
Nakon popravaka navedenih oteenja u radioni
STSI-a, zupasti reduktor vraen je na staru poziciju
gdje i nadalje obavlja svoju funkciju za koju je
namijenjen.
Slika 17. Zupasta crpka nakon reparacije
Slika 18. Uniten korijen zubi pogonskog zupanika

te oteeni bokovi ostalih zupanika

VI. CENTRIRANJE SPOJKE PROIZVOAA:

FLEXIBOX/JOHN CRANE, METASTREAM
Loe centrirani rotacijski ureaji predstavljaju
opasnost od pojave potencijalnih uzronika paljenja.
Uslijed loe centriranosti dolazi do pojave dodatnih
naprezanja na samom ureaju koja mogu rezultirati
prekomjernim zagrijavanjem i pojavom vrue povrine
ili moe doi do pojave mehanike iskre.
Iz navedena je razloga centriranje centrifugalne
crpke i elektromotora meusobno spojenih spojkom na
zajednikoj temeljnoj ploi, vrlo vaan postupak. Ovaj
se postupak moe izvoditi runo, koritenjem
metalnoga ravnala ili laserskim ureajem za
centriranje.
Slika 19. Promjena boje zupanika ukazuje na pregrijavanje Uloga je spojke kompenziranje odstupanja poloaja
krajeva meusobno spojenih vratila pogonskoga (npr.
elektromotora) i radnoga (npr. crpke) stroja. Kod
centriranja spojke treba zadrati to je mogue manje
radijalno i kutno odstupanje krajeva vratila. Centriranje
spojke uputno je provoditi slijedeim redoslijedom:
- Kutno centriranje spojke
- Radijalno centriranje spojke
Meusobna odstupanja dijelova spojke mogu nastati
uslijed netona centriranja prilikom montae, ali
takoer i uslijed rada postrojenja. Tako na odstupanje
dijelova spojke utjeu toplinska dilatacija, progib
vratila, odve meki okvir stroja i dr.
Maksimalno dozvoljena odstupanja ne smiju se ni u
kom sluaju premaiti prilikom rada stroja.
Kutno i radijalno odstupanje moe nastupiti
Slika 20. Oteenje na boku elnika s ravnim zubima istodobno, a zbroj oba odstupanja ne smije premaiti
te ostaci ulja u uzubini veliinu maksimalno dozvoljena kutnoga ili
radijalnoga odstupanja.
Na sklopu elektromotora i dvostepene centrifugalne
crpke proizvoaa David Brown, tehnoloke oznake P-
6414 A (slika 22.) ugraene u ugroeni prostor
Kombiniranoga postrojenja KP-6, koji je klasificiran u
zonu 2, skupinu plinova IIA i temperaturni razred T3,
bilo je potrebno centrirati spojku proizvoaa:
Flexibox/John Crane, Metastream, tip: MOS040.
Tijekom provjere centriranosti spojke utvrena su
vertikalna odstupanja u iznosu od -0,23 mm i -0,19 mm
te horizontalna odstupanja u iznosu od 0,25 mm i 0,44
mm (slika 23.).
Nakon provedenog centriranja spojke vertikalna
odstupanja iznosila su -0,06 mm i -0,06 mm, a
horizontalna odstupanja 0,01 mm i 0,06 mm (slika 24.),
Slika 21. Metalna strugotina zalijepljena na stijenku zupanika.
to je u skladu sa zahtijevanim vrijednostima.

VII. ZAKLJUAK
Uzrok kvarova neelektrinih rotacijskih ureaja jest
njihova eksploatacija, ali i uvjeti okolia (poveana
vlaga, poviena temperatura, poviene vibracije i dr.).
Dijelovi od kojih su sastavljeni neelektrini rotacijski
ureaji imaju svoj vijek trajanja (npr. uslijed
eksploatacije dijelovi se troe, dolazi do promjene u
strukturi materijala i dr.). Stoga je potrebno koristiti
dijagnostike metode (npr. IC termografiju, mjerenje
Slika 22. Grafiki prikaz dimenzija sklopa dvostepene centrifugalne
vibracija, SPM metodu i dr.) i na taj nain pratiti rad
crpke i elektromotora povezanih spojkom ureaja u iju je svrhu ustrojen sustav odravanja, kako
bi se pravovremeno uoila mogunost pojave kvara
ureaja i, ukoliko je rije o prostorima ugroenima
eksplozivnom atmosferom, izbjegla opasnost od
nastanka uzronika paljenja (npr. vrue povrine,
mehanike iskre i dr).
LITERATURA
[1] Hrvatska norma: HRN EN 1127-1, Eksplozivne atmosfere
Spreavanje i zatita od eksplozije.
[2] Hrvatska norma: HRN EN 13463-1, Neelektrina oprema za
potencijalno eksplozivnu atmosferu Opi zahtjevi.
[3] Hrvatska norma: HRN EN 13463-5, Neelektrina oprema za uporabu
u potencijalno eksplozivnim atmosferama Zatita konstrukcijskom
sigurnou c.
[4] Product information Single-stage canned motor pumps, model series
CN / CNF/ CNK, HERMETIC-Pumpen GmbH.
[5] Product information Single-stage canned motor pumps, model series
CNP / CNPF/ CNPK, HERMETIC-Pumpen GmbH.
[6] Katalog Zupasta pumpa, tip: ZOL, MPD Tvornica pumpi d.d.,
Daruvar.
[7] Izvjea o radovima, STSI Integrirani tehniki servisi d.o.o., Sektor
odravanja Rafinerije Sisak.
Slika 23. Prikaz zateena stanja prije centriranja
Slika 24. Prikaz zavrnog stanja nakon centriranja

Bilten 60

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bilten 60

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ISSN 1845-0172

BILTEN AGENCIJE ZA PROSTORE UGROENE EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM

IZDAVAKI SAVJET SADRAJ

Glavni i odgovorni urednik Uvodnik

arko Kati, dipl. iur., PROTUEKSPLOZIJSKA ZATITA OPREME

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Stipo erek, dipl. ing. el.

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Pretpostavljeni obujam Hypothetical volume of potentially

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Slika 1. Isputanje plina na otvorenom

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Slika 2. Koncept "kontrolnoga obujma" za isputanje plina

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Slika 3. Koncept dinamikoga, zamanog mlaza isputanja

Slika 4. Koncept polumjera prividnoga izvora isputanja

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

p apsolutni tlak u spremniku (Pa); p is the absolute pressure in containment (Pa);

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Za situacije na otvorenom Xb = 0: For open air Xb = 0:

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Slika 5. Isputanje plina u provjetravanoj prostoriji

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

gdje je: where:

Slika 6. Polje koncentracija plina u provjetravanoj prostoriji

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Slika 7. Obujam slobodnoga mlaza isputanja u odnosu na Vz

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Lcrit > LLEL

Slika 8. Profil slobodnoga mlaza isputanja u odnosu na Vz

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Stoga je doseg mlaza: Hence, the extent of the jet is:

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Slika 9. Kritini doseg u odnosu na polumjer otvora isputanja

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Vz 0 ,226 Lcrit 3 ( m3 ) (2.8)

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Slika 10. Tipino slobodno isputanje pod tlakom

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Slika 11. Poloaj detektora plina za vrijeme eksperimenta

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

Slika 12. IC kamera za raspoznavanje proputanja plina

Slika 16. Priprema mlaznica razliite veliine koje e biti

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

TABLICA I. - SNIMANJE KONTROLIRANOG ISPUTANJA PLINA IZ SUSTAVA PLINSKOG PODIZANJA

0,85 to 2,05 wet natural

Ex-Bilten 2012. Vol. 40, br. 1-2

TABLICA II. - POTVRIVANJE REZULTATA DOBIVENIH IZRAUNOM

Group 1 Group 2 Group 3

Slika 17. Specifian kritini doseg i Vz u odnosu na polumjer otvora isputanja

V z 0 ,226 Lcrit 3 ( m 3 ) (2.8)