Poetak knjievnih teorija europskog kulturnog kruga veemo uz staru Grku civilizaciju.

Vehuncem
atenske civilizacije smatra se Periklovo doba. Atena je tada jedno veliko sredite, snana je vojna sila,
velike je ekonomske snage. U to vrijeme djeluju i tri velika dramatiara koja su obogatila svjetsku
knjievnost a to su: Eshil, Sofoklo i Euripid. Procvat umjetnosti kiparstva, arhitekture

Pojava knjievnih teorija dolazi neto kasnije, nakon to Atena doivljava poraz u iscrpljujuem ratu
sa Spartom. Taj nam je rat poznat kao Peleponeski rat. Upravo tada, veliki Platon, grki
filozof,izraava sumnju da je upravo prva razvijenija teorija umjetnosti , odnosno pjesnitva, zapravo
bila anti-teorija. Platonov stav namee pitanje je li umjetnost, posebno poezija opravdana kad je
nazivamo vrijednom ljudskom djelatnosti?

Ovakav stav Platona proizlazi iz njegova filozofskog sustava. Platon govori o svijetu ideja , to je svijet
istih formi, potpuno nematerijalan, dok je ovaj materijalni svijet samo sjena svijeta ideja i istih
formi. Ideja Dobra najvea je meu svim idejama, ona je bez ikakve nesavrenosti.

Platon pie svoje djelo Drava, koja nam je relevantan komad jer se upravo u njemu oituje Platonov
stav o umjetnosti. Drava je svojevrstan utopijski prikaz savrene drave koja na svom elu za vladara
ima filozofa. Platon razlikuje tri stalea:

1. Proizvoai- oni slue za proizvodnju dobara, npr. poljoprivrednici, trgovci, obrtnici

2. Vojnici- obrana drave od neprijatelja
3. Filozof vladar

U Dravi vlada disciplina i red koja je mogua samo ako vlada razum. Dominacija razuma je oita, pa
stoga nam se kao zakljuak da za pjesnike, kojima vlada uvstvo, u Platonovoj dravi nema mjesta ne
ini logiki neispravnim.

U desetoj knjizi Drave Platon se detaljnije osvre na problem pjesnitva. Raspravljaju Sokrat i
Glaukon. Sokrat kae da mu se svia odbacivanje imitativnog pjesnitva jer je tetno za sluae.

Kako bi potkrijepio svoj stav Sokrat objanjava:

Npr. krevet

Tri tipa kreveta:

1. Prvi i pravi ideja kreveta

2. Krevet koji je napravio stolar
3. Umjetnikova slika kreveta

Prva imitacija je bila stolarova imitacija ideje druga imitacija je imitacija imitacije to znai da je
umjetnost kao imitacija imitacije druga od istine.

Za imitatora kae da moe biti smo onaj koji nije svjestan da oponaa, jer kad bi bio svjestan da
oponaa shvatio bi da to to radi nije neto dobrote bi odustao. Shvatio bi da to to radi je manje
vrijedno.

Nasuprot oponaanju stavlja raunanje i mjerenje .