Tomislav Marasovi Aktivni pristup graditeljskom nasljeu

Aktivna zatita neposredno se nadovezuje na bioloku zatitu (kraj 19. st. 1945.) Znanstveni pristup
na temelju kojeg se sagledavaju vrijednosti svih povijesnih slojeva i zatiuje njihov cjelokupni bioloki
rast ugroen ranijim purifikacijama i isticanjem samo prvotnog sloja. Ekstremno gledite po kojem se
gotovo uope nije doputala bilo kakva restauratorska djelatnost samo konzervacija. Pasivnost
konzervatorske slube svela je djelovanje na administrativnu ulogu izdavanja odobrenja ili zabrana. Od
60-ih i 70-ih aktivna uloga aktivira graditeljsko nasljee u suvremenom ivotu. Zatita ukljuuje ne
samo konzervatorske intervencije ve integralni proces vrednovanja i ureenja kulturne batine s
aspekta osnovnih naela, metoda, organizacije i postupaka.

1. ZATITA PROBRANIH SPOMENIKA INTEGRALNO OUVANJE KULTURNIH VREDNOTA

Vrednovanje razliitih objekta u okviru ire gradske, seoske ili pejzane cjeline nagovjetaj
Giovannonija je glas u prilog minornoj arhitekturi i stav je naposljetku izraen u Venecijanskoj povelji
1964. Historijski spomenik obuhvaa ne samo velika umjetnika ostvarenja ve i skromna djela koja su
vremena stekla kulturni znaaj. Amsterdamska deklaracija iz 1975. : integralna zatita za europske
zemlje svi objekti od kulturnog znaenja, od najveih do najskromnijih zajedno s njihovom okolinom.
a) rimska etvrt Tor di Nona:
smjetena neposredno uz Tiber; izraen je detaljni plan 1933. (u doba kad je bioloka zatita
barem u teoriji vrednovala sve povijesne slojeve) kojima je predvieno ruenje itavog bloka uz
Lungotevere. II. sv. Rat daje nove poglede aktivne zatite: cjelovita zatita tog ambijenta.
b) rehabilitacija stambenih blokova u Bologni: (fizike zatite, ureenja stambenih zgrada)
zaustaviti nastojanje naseljavanja periferne zone i rehabilitirati povijesno sredite u cjelini
poboljati stambene uvjete u starom dijelu grada
zaustaviti razliku u rastu tercijarnih aktivnosti u starom sreditu
olakati pjeaki promet u povijesnom dijelu grada
zadrati stabilnu, socijalnu izmijeanu strukturu stanovnitva
c) stambena etvrt Plaka u Ateni :
stambeno poslovna zona pukog neoklasicizma i eklekticizma u neposrednoj blizini Akropole,
potencijalni rezervat arheolokih nalazita, vie puta predloena za ruenje (arheoloki,
trgovaki, turistiki motivi), mjeavina veih, srednjih i malih kua
prema planu D. Zivasa iz 1974. trai se integralna zatita i predvianje arheolokog rezervata na
manjem podruju kod rimske Agore
d) zatita Gastowna (Kanada):
opasnost gotovog potpunog ruenja u svrhu ostvarenja projekta nove izgradnje; relativno
skromna arhitektura spaena zahvaljujui iroj podrci graana vlasnika kua i lokalnih
konzervatora

2. ZATITA POJEDINANE POVIJESNEGRAEVINE OUVANJE CJELOVITIH NASELJA,

GRADOVA, IRIH PROSTORA

Atenska povelja iz 1931. : pri izgradnji graevina preporua potivanje obiljeja i fizionomije grada,
naroito u blizini starih spomenika; osiguranja dostojnog okolia pojedinanom spomeniku treba
naroito tititi ambijent; potreba zatite arhitektonskih vrijednosti. Venecijanska povelja iz 1964. :
definicija pojma spomenik gradska ili seoska cjelina koja predstavlja svjedoanstvo odreene
civilizacije, neke znaajne faze razvoja ili nekog historijskog dogaaja. Urbanisti su usmjereni na
razmatranje cjelina, a ne samo pojedinanih objekata zahtjev zatite cjeline. Amsterdamska
deklaracija iz 1975. spomenik obuhvaa pojedinane objekte, cjeline, gradske etvrti i sela od
historijskog i kulturnog znaaja, a UNESCO u Nairobiju iz 1976. historijska podruja smatra
nezamjenjivim univerzalnim nasljeem. Split 1962. pronalaenje uvjeta za asanaciju stare gradske
jezgre u cjelini. Da se stare gradske jezgre ukljue u suvremeni ivot putem odgovarajueg usklaivanja
postojeih i novih funkcija s mogunostima i kapacitetima starih dijelova gradova.
a) cjelovita zatita i ureenje povijesne gradske etvrti : najbrojniji primjeri
Marais, povijesna jezgra Pariza planska zatita i rehabilitacija degradiranih stambenih prostora,
zatita svih arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti, demografsko socijalnog sastava i funkcije
etvrti
b) zatita cjelokupne povijesne jezgre:
Regensburg:
1) zatititi stari grad kao povijesnu jedinicu, omoguiti njezinu dananju ulogu sredita i ouvati
sve pojedinane povijesne i ambijentalne vrijednosti
2) regenerirati stambene zone
3) zadrati i pojaati ekonomski potencijal povijesne jezgre
4) zapoelo 1968.
c) zatita povijesnog grada u cjelini : Krakow (4 zone)
 akropola Wawel (vjersko i upravno sredite srednjovjekovne Poljske)
povijesna jezgra grada s velikim etvrtastim trgom rehabilitacija dotrajalih ili neprimjerenih
stanova, ureenja poslovnog prostora, infrastrukture, rjeenja prometa i poboljanje drugih
uvjeta
starogradsko naselje Kazimierz provedena asanacija i ureenje pojedinih blokova
izmeu srednjevjekovnog Krakowa i Kazimierza : kontaktna zona sekundarne kulturne i
ambijentalne vrijednosti
d) zatite povijesnog grada u cjelini i njegova okolnog pejzaa:
Urbino - arh. Giancarlo De Carlo:
dugi kontinuitet razvoja srednjovjekovne i renesansne epohe, grad se skladno stapa s okolnim
breuljcima i turistiko je sredite
akcije od konzervacije i revitalizacije do nove izgradnje u pejzau: ureeno i klasicistiko
kazalite;
revitalizacija adaptacija zgrade pravnog fakulteta na mjestu samostana iz 16. st.;
interpoliranje pedagokog fakulteta u dio samostana
e) zatita povijesnih cjelina obuhvaa i ruralna naselja:
maarsko selo Halloko - zatieno je cjelokupno naselje s 58 kua, zadralo osnovnu stambenu
namjenu i kompletirano drugim sadrajima

3. ZATITA KAO UNIVERZALAN I SVJETSKI PROCES

irenje svijesti o potrebi ouvanja kulturnih dobra na sve zemlje i kontinente nakon 1945.Univerzalni
svjetski proces kojem pridonose UNESCO, ICOMOS, ICCROM, IFHP (Meunarodni savez za stanovanje
i planiranje). Promjene u valorizaciji umjetnosti u korist izvaneuropskih kultura i civilizacija: islamska
umjetnost u Africi i Aziji, Maje i Asteci u Americi, Indija, Kina, Japan, Oceanija ili centralna Afrika.
Briga za kulturnu batinu dolazi od samih zemalja koja shvaaju ulogu vlastitog umjetnikog i
graditeljskog nasljea i koluju svoje strunjake za istraivanje i zatitu svojih kulturnih dobara.
a) Anthony Island u britanskoj Kolumbiji
zbog epidemija stanovnitvo je napustilo tok koji je sadravao netaknute graevine (grobni i
totemski spomenici), ali nakon toga su izvorni ostaci poeli naglo propadati.
b) Kilwa i Songo Mnara - dva otoia uz Tanzanijsku obalu iji prosperitet pada nakon portugalske
kolonizacije
c) tvrava Lahore u Pakistanu:
u 16.stoljeu car Akbar, najistaknutiji vladar mongolske dinastije podie velianstvenu palau,
vjerski sinkretizam hinduizma i islama koji poinje propadati
d) arheoloki park Quirigua
u istonoj Gvatemali, sadri ostatke Maja na burnom tektonsko aktivnom podruju.
4. USKI KONZERVATORSKI SLOENI SOCIO-EKONOMSKI I URBANISTIKI PRISTUP

Sloeniji pristup - drugi problemi: stambeni uvjeti, higijensko i tehniko graevinsko stanje,
nepovoljna demografsko socijalna struktura, neadekvatna funkcija povijesnih graevina,
nezadovoljavajua infrastruktura, ekonomski problemi, neregulirani pjeaki ili kolni promet.
Urbanistika metodologija koja polazi od analize sloenih uvjeta razvoja odreenog prostora-
kompleksna analiza povijesnih prostora.
a) stara jezgra Splita:
teke degradacije, veliki broj stanova je sasvim dotrajao, a uvjeti ivota svedeni do doputenog
minimuma, gustoa stanovnitva iznad prosjeka, pojava velikog broja skladita; povijesna jezgra
smatrana je poslovnim prostorima manje vrijednosti pa su i najamnine u njemu bile izrazito
niske
gusto grupirane trgovine, preoptereenost pjeake komunikacije, a mrtvilo uzdune osi, trona
infrastruktura, vodovodna instalacija, nezadovoljavajui kanalizacijski sistem, neprikladna
elektrina i telefonska instalacija, stanovnitvo socijalno mijeanog sastava: aristokracija, trgovci
i obrtnici.
irenje Splita u 19 i 20. st: pojava sve veeg naputanja starog grada, siromani sloj naseljava
povijesnu jezgru koja poinje naglo propadati jer novo stanovnitvo, bez jaih materijalnih
mogunosti, a i nenaviknuto na gradski standard nije bilo u stanju odravati stari grad, ekoloki
problemi
- dva socijalna problema:
a) zamjena ranije uravnoteene strukture siromanijim stanovnitvom
b) umjetna selekcija viih drutvenih slojeva gentrification zapremanje povijesne zone
tradicionalno skromnijeg drutvenog sastava i pretvaranje u ekskluzivna podruja umjetnog i
ambijentu neprimjerenog standarda
 Danas zatita polazi od povijesnih, umjetnikih, ambijentalnih, prostornih i drugih vrijednosti
graevina i cjelina i problema

PROTAGOSNISTI I NOSIOCI

1. ORGANIZACIJA ZATITE I UREENJA GRADITELJSKOG NASLJEA

Sve do 1945. protagonisti zatite bili su iskljuivo konzervatorske slube, strunjaci organizirani u
centralnim zavodima za zatitu spomenika, ili pak u regionalnim institucijama jednog u pravilu
centraliziranog sustava konzervatorske organizacije, arhitekti, povjesniari umjetnosti. Promjena i
razvitak koncepcija aktivne zatite:
1. ukljuivanje institucija i strunjaka drugih profila u zatitne akcije urbanista i
urbanistikih zavoda;
2. prenoenje mjerodavnosti zatite nasljea na organe vlasti
a) proirenje kruga strunih nosilaca - urbanisti, arhitekti, ekonomisti, sociolozi, geografi, pravnici,
graevinski inenjeri, povjesniari umjetnosti
b) razvoj zakona o zatiti spomenika kulture Ohridski sastanak: najua suradnja slubi zatite
spomenika i urbanistikih slubi u svim etapama rada, analiza, izrade detaljnog plana
rekonstrukcije i asanacije, realizacije; stalnu kontinuiranu suradnju
dvije nove tendencije:
1) odjeljivanje pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara u kompetenciji zatite i jae vezivanje
zatite graditeljskog nasljea uz zatitu prirode
- u Hrvatskoj 60-ih dolo je do reorganizacije konzervatorske slube: da zavodi za zatitu
spomenika ouvaju nepokretna kulturna dobra, briga za pokretna kulturna dobra povjeri
muzejima i galerijama, suprotstavljanje pobornika tradicionalnog konzervatorstva pa nisu bili
realizirani
- integralni pristup graditeljskoj i prirodnoj batini 1974.
2) prenoenje upravne mjerodavnosti na drutveno-politike zajednice ( nailazi na otpore)
- strune slube za prostorno ureenje i zatitu graditeljske i prirodne batine vode sve strune
poslove, a odluku o zatiti donosi opinska skuptina, odnosno ire teritorijalne zajednice,
3) uloga lokalnih vlasti
- Simpozij europskih gradova, 1971. Splitska deklaracija: na njima je da odrede funkciju
historijskih cjelina u urbanistikim planovima i novu namjenu starih zdanja
4) ira javnost
Aktivna zatita znai ukljuivanje itavog drutva u dugotrajni i permanentni proces ouvanja kulturnih
vrednota, koji se provodi na tri osnovne razine: strunih slubi, drutveno-politikih zajednica i ire
participacije graana .

1. strune slube i organizacije

- strune slube - pokretai zatite, nosioci propisno-registracijskog postupka strunih elaborata
obrade i znanstvene valorizacije, projekata i planova, te izvrioci zatitnih radova, inspekcija i nadzora
- strune organizacije - nosioci razvoja teorije i prakse, pokretai i protagonisti edukaciji, dvije
slube imaju presudnu ulogu u strunim pitanjima.
a) zavodi za zatitu kulturnih dobra (zavodi za zatitu spomenika kulture)
ovlateni za sve poslove zatite od evidencije i registracije do inspekcije i nadzora; nosioci izrade
zatitne dokumentacije
sudionici u cjelokupnom postupku planiranja i projektiranju, realizaciji
teite djelatnosti na studijsko-analitikom radu, na pripremanju odgovarajue dokumentacije
1. opinski baza zatitne mree, meuopinski dvije ili vie opina
2. regionalni zavodi podruja u kojima nema opinskih zavoda
3. republiki
b) urbanistiki zavodi nosioci su prostornih i urbanistikih planova
angairani na svim dionicama u planerskom postupku od dokumentacije do izrade samog plana
urbanistiki zavodi kao organi drutveno-politikih zajednica
kao samostalne privredne organizacije
u okviru pojedinih fakulteta
c) organizacije viestruke ovlasti ujedinjuju zadatke slube zatite
urbanistike slube i organizacije za izgradnju u okviru zatienog povijesnog podruja
d) organizacije (zavodi) za izgradnju grada realizacije ureenja svih gradskih podruja,
organizator financiranja
e) sveuilini zavodi (katedre ili instituti) i muzeji
f) specijalizirane izvoake organizacije - rijetke, prednost nad opim izvoakim poduzeima
g) nacionalne strune organizacije
unapreenja strune materije, suradnja u svim konkretnim problemima
drutva konzervatora u republikama i pokrajinama, struna savjetovanja, publikacije, strune
rasprave o zakonima
 urbanistika drutva u gradovima i republikama
drutvo arhitekata, drutvo povjesniara umjetnosti, drutvo arheologa, drutvo etnologa
h) meunarodne strune organizacije: ICCROM, ICOMOS, ICOM, IIC

2. drutveno-politike zajednice
skuptina drutveno politikih zajednica kao najvia samoupravna tijela najmjerodavnija za
donoenje odluka
zatita graditeljskog nasljea: proglaava dobra graditeljske i prirodne batine: skuptina opine
na podruju koje se nalazi neko graditeljsko ili kulturno dobro donosi odluku o proglaenju
izrada republikog prostornog plana sluaj kada je neko pojedinano dobro iznimnog znaenja
akt o proglaenju graditeljskog dobra donijet e skuptina republike ili pokrajine
izrada prijedloga za upis povijesnih vrijednosti u svjetsku kulturnu i prirodnu batinu; sekcija za
zatitu graditeljskog nasljea u gradovima, organizacija strunih skupova
Europski savjet sa sjeditem u Strasbourgu, zatita graditeljskog nasljea, UNESCO programi u
okviru UN-a

3. sudjelovanje stanovnitva
- u zapadnim zemljama razliite forme graanskih udruenja i njihov utjecaj na odluke lokalnih i
sredinjih vlasti
- u istono-europskim zemljama svodi se na informiranje graana, a odluke gotovo iskljuivo donose
centralizirane strune slube
a) U.K. - 1865. u Londonu se osniva Commoos Preservation Society, upravljena na zatitu otvorenih
prostora
1877. Society for the Protection of Ancient Buildings, William Morris
udruenje Civic trust zadaci kulturni i informativni, osigurala se zainteresiranost svih
drutvenih slojeva za graditeljsko nasljee. rasprave na najire mogue sudjelovanje
stanovnitva, problemi zatite povijesnog sredita, pojedinanog spomenika, starih ambijenata,
zahtjevi za njihovom asanacijom.
urbane cjeline - najvee znaenje National Trust, okuplja niz manjih lokalnih grupa, potie izradu
nacionalnih zakona iz podruja zatite gradskih cjelina
b) Italija : participacija graana, tek u poslijeratnom razdoblju demokratskog sistema
Italia Nostra osnovana 1956.: suprotstavlja se degradaciji urbanih i ruralnih cjelina,
pojedinanih graevina ili prirodne batine, izlobe Italia da salvare, upoznala je iroke slojeve
s velikim brojem ugroenih povijesnih cjelina i objekata
Associazione Nazionale dei Centri Storici-artistici (ANCSA) 1960. osnovali urbanisti i drugi
intelektualci: potaknuli lokalne vlasti na politiku jae zatite
c) Belgija: imaju veliku ulogu u realizaciji projekata, obnovi starog grada
anketiranje graana, kontaktiranje s predstavnicima javnosti, izrada plana, izlaganje prijedloga
plana iroj javnosti
d) Savezna Republika Njemaka
znaajna uloga stanovnitva i naroito privatne inicijative, gdje nema takve inicijative povijesni
centri stagniraju i propadaju
akcione grupe graana stvaraju se u mjesnim zajednicama, utjeu na lokalne vlasti da udovolje
zahtjevima stanovnitva; sluaj povijesne jezgre Hamelna
amaterska drutva za kulturnu batinu Europe, Europa Nostra
e) Hrvatska
novi urbanistiki propisi 1980. tijekom izrade plana konzultiraju graani preko mjesnih zajednica;
sudjelovanje graana kod provedbenih planova
drutva prijatelja kulturne batine: spona izmeu irih slojeva stanovnitva i strunih slubi
( Drutvo primatelja dubrovakih starina, Drutvo prijatelja kulturne batine u Splitu)
animiranje graana- sredstva informiranja: tisak, radio i televizija, filmovi i publikacije
2. ODGOJ I OBRAZOVANJE O GRADITELJSKOM NASLJEU

1. odgoj irih slojeva stanovnitva

veernji teajevi, radio i tv programi; stalni programi u okviru jednog odgojno-obrazovnog
sistema
narodna sveuilita; dnevni tisak: kulturne tribine u raznim gradovima; razliiti mediji; dnevni
listovi, tjednici, tisak velike naklade, radio, televizija, edukativne i dokumentarne filmove, javna
predavanja, javne rasprave, javne tribine
2. odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim kolama
3. fakultetska razina
poetak 20.st. pojedini fakulteti u Europi (arhitektonski, filozofski), predmet zatita spomenika
specijalistiki smjer
4. specijalistiko obrazovanje
a) visokokvalificirani majstori: u graevinarstvu postepeno izumiru stari naini graenja, sve rjei
majstori koji su u stanju zidati tradicionalnim konstrukcijama, trai se rjeenje kroz formiranje
specijaliziranih radionica, stalno usmjeriti za rad u povijesnim ambijentima
b) specijalizacija u okviru dodiplomskog studija
c) znanstvena i struna specijalizacija na postdiplomskoj razini putem magistarskih ili
specijalistikih studija : meunarodni teajevi: izraziti multidisciplinarni studij magistarskog karaktera

POSTUPAK ZATITE

1. PROPISNO REGISTRACIJSKA OBRADA

Izvodi je sluba zatite kulturnih dobara, proglaenje dobara, mjerodavne drutveno-politike zajednice.
Glavne dionice u toj obradi su: inventar, zatitna valorizacija, kategorizacija, predlaganje reima,
preventivne zatite, proglaenje i registracija graditeljskog dobra.
a) zatitni popis (inventar) graditeljskog nasljea
od sredine 19.st.: izradu inventarizacije pratila su u mnogim sredinama dva osnovna problema:
pomanjkanje jedinstvenog sustava inventara, nikad zavrena evidencija
rjeenje tih problema:
1) meunarodni inventarski model Europskog savjeta
simpozij 1965. jedinstven inventar za zatitu europskog kulturnog nasljea (IPCE) svrha da
se:
- sustavno usmjeri akcija pojedinih zemalja lanica u zatiti kulturnih dobara
- podri akcija zatitne slube
- usvoji jedinstveni nain popisa kulturnih dobara
- dvije vrste: zatitni inventar i znanstveni inventar
- za potrebe osnovnog popisa predlae se zatitni inventar nepokretnog kulturnog nasljea
- tipoloka klasifikacija: dvije osnovne skupine: podruja i spomenici
a) podruja: prirodna podruja, povijesna podruja, znanstvena podruja, gradska podruja i
povijesne cjeline
1. potpuna zatita podruja
2. podruje s predominantnom zatitom
3. podruje s predominantnim novim razvojem
b) pojam spomenika: crkvena i grobna, vojnika, javna civilna, privatna stambena, industrijska,
poljoprivredna arhitektura
- reim zatite:
1. zatitni stupanj integralna zatita
2. zatitni stupanj zatita pojedinih dijelova i mogunost modifikacije ostalih
3. zatitni stupanj mogunost zamjene novim objektima
predlagai su za svaku kategoriju predloili inventarski list sa saetim bitnim podacima o
povijesnim podrujima ili objektima. uvodi se broj vrste i osnovni podaci o prostoru za najnuniju
slikovnu dokumentaciju
povijesni list za podruje sadri podatke o mjestu i nazivu, kratki opis, dananje stanje,
perspektive razvoja, postojeu zatitu, prijedlog zatitnog stupnja, opasnosti, predviene
zahvate i osnovnu bibliografiju, skicu situacije, fotografije
popisni list za spomenike sadri opis poloaja, naziv, karakter okolnog ambijenta, vrijeme
nastanka, namjenu, opis, stanje ouvanosti, postojee i predloene mjere zatite, grafiku
grau-tlocrt, karakteristine fotografije
izrada jednog preglednog popisa da sadri sva podruja spomenika na nacionalnom teritoriju
2) primjena meunarodnog modela i iskustva u izradi zatitnog inventar
neke zemlje pristupile su izradi nacionalnih inventara
3) inventar graditeljske batine Jugoslavije
izrada inventara pokretnih i nepokretnih spomenika, unato pokuajima unificiranja metoda;
razliiti naini, detalji, izostavljena pojedina podruja
izrada jedinstvenog inventara batine, unificiranje svih do sada sakupljenih podataka
Komisija za graditeljsko nasljee Savjeta: evidencije o nepokretnim kulturnim dobrima,
pripremila grau za objavljivanje, popis je objavljen u 8 knjiga: inventar na podruju jedne
republike ili pokrajine, sreen po opinama, obrauje graditeljske cjeline, pojedinane graevine
unutar i izvan cjelina i arheoloke objekte
zatitni je inventar prema tomu osnova popisno -registracijske faze njegova primjena dolazi do
izraaja i u drugoj analitikoj i plansko - projektnoj fazi dio dokumentacije u izradi
b) valorizacija preventivne zatite
prisutan u prvoj i drugoj fazi postupka ouvanja i ureenja nepokretnih kulturnih dobara
slui kao osnova za izradu prijedloga strunih stavova o kategorizaciji, reimima zatite i
konano za proglaenje graditeljskog dobra
 na osnovi zajednikih utvrenih kriterija vri utvrivanje vrijednosti pojedinih dobara sa gledita
njihovih svojstava (izvornosti, rijetkosti, reprezentativnosti, raznolikosti, cjelovitosti,
ambijentalnih, pejzanih i estetsko-umjetnikih vrijednosti, kao i njihovog znanstvenog,
kulturnog, odgojno-obrazovnog, rekreacijskog, privrednog i drugog drutvenog znaaja
predloeni su kriteriji za vrednovanje koji se odnose na svojstva dobara i na njihove funkcije
za sudbinu graditeljskog nasljea odgovornost preuzima drutvena zajednica s potrebom
drutvene valorizacije
c) kategorizacija graditeljskog nasljea
prema valorizaciji svrstavaju se nepokretna kulturna dobra prema vrijednosnim skupinama:
struno, znanstveno, drutveno
poduzima se radi:
1. utvrivanja stupnja znaaja
2. odgovarajueg postupka zatite i reima zatite
3. prioriteta u planovima i programima zatite i ureenja batine
4. nadlenosti u provoenju mjera zatite
5. provoenja odredaba meunarodnih konvencija
Komparativnom procjenom vrijednosti graditeljskog nasljea nepokretna kulturna dobra
svrstavaju se u tri kategorije: dobra iznimnog znaenja, dobra velikog znaenja i na znaajna
dobra
1) obra ireg nacionalnog znaaja i ona iz Registra svjetske batine, nemaju veliku geografsku
rasprostranjenost, tipina su i jedinstvena, moraju imati iznimnu umjetniku ii estetsku
vrijednost, ili predstavljati svjedoanstva o prijelomnim dogaajima, jedinstveni su primjerak
stvaralatva
2) dobra od ireg nacionalnog znaaja s karakteristinim osobinama odreenog vremena u
razvoju ueg kulturnog kruga kojem pripadaju
3) znaajna dobra od ueg regionalnog ili lokalnog znaenja
kategorizaciju graditeljskog nasljea predlau odgovarajue strune institucije za zatitu, a
usvajaju ih drutveno-politike zajednice zajedno s odlukom o proglaenju nepokretnih kulturnih
dobara, odnosno donoenjem prostornog ili urbanistikog plana
d) reimi preventivne zatite
podjela prema stupnju vrijednosti
1) zatita prvog stupnja: podruja najviih vrijednosti neizmijenjena, svodi se na odravanje,
2) zatita drugog stupnja: ouvanje izvornog stanja
3) zatita treeg stupnja: izmjena izvornog stanja, uz najvee mogue ouvanje
posebni reimi za graditeljsko nasljee:
a) u zatienoj graditeljskoj cjelini radnje koje nee prouzrokovati izmjenu
b) u arheolokom podruju doputena su samo istraivanja
c) na povijesnoj graevini ne smiju se izvoditi radovi koji bi mogli ugroziti kulturno dobro
e) proglaenje zatite
prijedlog izrauju strune slube zatite, te ga upuuju mjerodavnim drutveno-politikim
zajednicama
samo proglaenje dobra donosi skuptina ovlatene drutveno-politike zajednice
f) registracija graditeljskog nasljea
kao pravni akt koji upisom u registre po vrstama, odnosno upisom u katastre vode ovlateni
zavodi za zatitu

2. ANALITIKA I PLANSKO-PROJEKTNA OBRADA

struno-administrativni karakter, svrha mu je da se na osnovi temeljite analize (ukljuujui i
dijagnozu stanja u povijesnim ambijentima) odrede programi, planovi i projekti
a) analiza i dokumentacija zateenog stanja
1) tehnika dokumentacija
izrada arhitektonskih i fotografskih snimaka, objektivno svjedoanstvo o stanju graditeljskog
nasljea
direktna metoda : mjerenjem objekata ili cjelina, kartiranje
indirektna metoda snimanja: fotografski snimci, arhitektonski snimci povijesnih cjelina (gradskih
jezgri, povijesnih etvrti, ruralnih aglomeracija), fotogrametrijski snimci, aerofotogrametrijski
snimci (za arheoloke ostatke), elektrine, magnetske, elektromagnetske, seizmike,
stratigrafske i druge prospekcije, ukljuujui i fotografske sonde-snimanje nalaza ispod zemlje
elaborat snimaka sastoji se od tlocrta svih katova, s krovovima, svih presjeka i svih fasada na
kojima su grafiki definirani svi detalji, ukljuujui i vjernu dokumentaciju kamenih zidova
2) istraivako-analitika dokumentacija postojeeg stanja
inventarizacija nasljea; izrazito analitikog karaktera, ponegdje nazvana inventarom
reanimacije
 reanimacijski anketni listovi - detaljni podaci, prilagoeni specifinim potrebama svakog
pojedinog podruja
Genova - detaljna obrada stare gradske jezgre 1965. sastojala se od istraivanja i grafikih
analiza:
- 1. nastanak i razvoj grada 2. graditeljske strukture-graditeljsku tipologiju 3. demografska
istraivanja-struktura, varijacije, dinamika 4. ekonomska funkcionalnost 5. analiza dananje
funkcije 6. prometna analiza 7. pravni instrumenti 8. analiza vlasnikih odnosa
primjer povijesnog sredita Regensburga
povijesna jezgra Splita tri osnovne faze:
+ poetno istraivanje i obrada Dioklecijanove palae 1955.-1960.; tabelarni pregled: podaci
o zgradama, stanovima, stanovnicima, pokazatelji stanovanja, usporedba s popisom iz 1900.
radi mogunosti sagledavanja procesa degradacije.
+ proirenje analiza na podruje povijesne jezgre u cjelini '60-ih, grafike analize: historijsko-
umjetnike i zatitne, arhitektonsko-tehnike, demografsko-socioloke analize, analize funkcije
grada i koritenja poslovnog prostora, analize prometa, imovinsko-pravni odnosi
+ trea faza analitike dokumentacije analitika dokumentacija postojeeg stanja i obrada
pojedinanih objekata
najvanije grafike analize odnosile su se na:
vrijeme nastanka graevina u Palai
iskoritenje poslovnog prostora u prizemnim dijelovima kua
kategorizacija zgrade s obzirom na stambeno-graevinsko stanje
teorijska osnova za kompleksni pristup G. De Angelis D'Ossat: analitika shema prouavanja
povijesnih graevina
1. povijesnog ispitivanje politikih, drutvenih i ekonomskih prilika
2. umjetnikog- istraivanje kompozicije, estetskih principa, proporcija, zahvaa prouavanje umjetnikog
profila samog graditelja
3. statiko-strukturalnog-prouavanje materijala, tipa konstrukcija i naina izvoenja
teorijski prilog Jerko Marasovi shema
1. obrada graditeljskog nasljea na osnovi izravnog prouavanja objekata ili ambijenata
2. obrada graditeljskog nasljea na osnovi prouavanja podataka iz prolosti interpretacija
pisanih podataka
3. prouavanje razliitih utjecaja na nastanak nekog objekta ili cjeline prirodni uvjeti, okolnosti,
oblik, namjena, tradicija
b) istraivanje i obrada prvobitnog stanja i razvitka povijesnih graevina i cjelina
zasniva se na: analizi dananjeg sanja; podacima iz povijesnih izvora grafiki izvori, crtei,
katastarski planovi, vedute, stare fotografije; komparativnoj grai putem analogija-
pretpostavke o izvornom izgledu fazama; obino i grafiki predoena
uoavanje karakteristinih faza razvitka jo je potrebnije pri urbanistikim istraivanjima
povijesnog grada ili naselja
c) prouavanje uzroka degradacije
sistematizacijom uzroka degradacije, koju je za povijesne graevine dao G.De Angelis D. Ossat
d) znanstvena valorizacija i drutvena verifikacija
- polazna osnova dananjeg stava je priznavanje integralnih vrijednosti nekoj povijesnoj graevini
i cjelini u svim slojevima njena razvitka, ukljuujui i doprinos naeg vremena tom razvitku.
- 1977. Trea konferencija jadranskih gradova Jugoslavije i Italije, odrana u Dubrovniku osim
znanstvene valorizacije formuliran i pojam drutvene valorizacije Na osnovi evidencije i
istraivanja izrauje se znanstvena valorizacija, kojoj je osnovni cilj upozoriti na sve vrijednosti
graditeljskog nasljea i stupnjevati ih na osnovi objektivnih kriterija. Opa vrijednost nekog
objekta ili cjeline proizii e iz kompleksnog sagledavanja niza pojedinanih vrijednosti.
- Na osnovi znanstvenog istraivanja ili znanstvene valorizacije ustanoviti i cjelinu kotanja
potencijalnih zahvata.
- znanstvene valorizacije ocjena apsolutne vrijednosti nekog objekta ili podruja, drutvena
valorizacija je ocjena relativne vrijednosti u odreenom vremenu i na odreenom prostoru,
podlona je stalnim promjenama; znanstvena valorizacija ekspertiza strunjaka, drutvena
valorizacija je stav i obaveza drutva prema objektima i podrujima, drutvo preuzima
odgovornost za propadanje nasljea.
- drutvenu valorizaciju moe izvriti odnosno prihvatiti samo drutvena zajednica.
e) planovi i projekti
- na osnovi programa izrauju se dugoroni, srednjoroni i neposredni planovi zatite
graditeljskog nasljea
- zatita postaje dio ireg drutvenog planiranja i realizacija zatite ne ovisi vie iskljuivo o
strunim slubama.
- razvojnih planova do urbanistikih projekata

3. IZVEDBA, ODRAVANJE I INSPEKCIJA

 izvedba radova na istraivanju, zatiti graevinski i arhitektonski strunjaci restauratori
graditeljskog i umjetnikog nasljea
izvoenje konzervatorskih i restauratorskih radova na nepokretnim kulturnim dobrima - dva
osnovna tipa organizacije:
1. na specijalizirane radne organizacije za konzervaciju i rekonstrukciju
2. angairanje opih graevinskih poduzea
za odravanje graditeljskog nasljea od najvee je vanosti organizacija stalne inspekcije s
obzirom na tehnike aspekte stanja povijesnih graevina i cjelina.

GRADITELJSKO NASLJEE U PROSTORNOM UREENJU

Postupak ouvanja kulturnih dobara kroz Urbanistiko-arhitektonsko projektiranje. Dva osnovna

pristupa: prvo obrauje ouvanje nepokretnih kulturnih dobara u razvojnim planovima i drugo postupak
zatite u provedbenim planovima, odnosno u urbanistikim i arhitektonskim projektima. Razliiti udjeli
problematike graditeljskog nasljea u jednoj i u drugoj vrsti prostornog planiranja. Prostorni i
urbanistiki planovi dijele se na razvojne planove i na provedbene planove. Provedbeni planovi ili
urbanistiki projekti zahvaaju znatno manji prostor. Integralni planovi povijesnog podruja.

1. graditeljsko nasljee u razvojnim planovima

zahvaaju ire prostorne cjeline od gradskog prostora do regije ili cjelokupnog teritorija neke
zemlje, obrada graditeljskog nasljea je detaljniji, a razvojni planovi sadre:
1) osnovne karakteristike graditeljskog nasljea s popisom osnovnih vrsta kulturnih dobara
2) osnovne probleme graditeljskog nasljea
3) studiju razvoja naselja na odreenom teritoriju
4) smjernice zatite graditeljskog nasljea
a) graditeljsko nasljee u makroregionalnim prostornim planovima
stvaranje popisa graditeljskog nasljea na cjelokupnom dravnom teritoriju; osnovna
dokumentacija za makroregionalne planove pojedinih zemalja
izrada popisa batine zatiene do kraja 1986.
usklaenje vrsta batine i njezine klasifikacije, naina i kriterija za vrednovanje za proglaavanje
zatite
predlaganje do sada nezatiene batine
izrada inventara cjelokupne batine po zavretku akcije.
mogu se koristiti podaci u karakteristinim razdobljima u prolosti, te pregled stanja prostornog
ureenja i premjerenih teritorija
etiri osnovna tipa povijesne sredine:
1) guste, zatvorene sredine (stari gradovi i njihove jezgre)
2) otvorena, rasprena sredina (sauvani dijelovi nekadanjih povijesnih cjelina)
3) pojedinani objekti
4) arheoloka sredina
konstatirani su uglavnom isti problemi degradacija povijesnog i graditeljskog nasljea i
predloeni putovi u rjeavanju tih problema, od kojih su najvaniji:
zatitu povijesne okoline provoditi kroz daljnje prostorne i urbanistike planove i projekte,
osiguravajui usklaeni odnos graditeljske i prirodne batine
1) izrada evidencije povijesnih cjelina i objekata
2) unaprijediti zakonodavnu materiju
3) unaprijediti sistem financiranja radova na zatiti
planom se utvruje i vremenski raspored izvrenja predvienih mjera i trai stvaranje resursa;
makroregionalnim planovima smatraju se planovi izraeni za teritorij zajednica opina:
graditeljsko nasljee tretira se kao ravnopravne i aktivne elemente razvoja
zatitu nasljea tretira kao unapreenje ovjekova okolia
povijesno nasljee tretira i unapreuje kao dio pejzaa
b) graditeljsko nasljee u regionalnim prostornim planovima
obrada graditeljskog nasljea u regionalnim prostornim planovima ima kod nas neto duu
tradiciju; jedan od prvih planova izraen 1958. 1964. za srednjodalmatinski prostor biveg
Splitskog kotara, sa grafikim prilozima, predloeno konzervatorsko vrednovanje najznaajnijih
ostataka svake pojedine epohe; tri osnovne kategorije:
1. spomenici u postojeim naseljima
2. spomenici izvan postojeih naselja
3. arheoloki lokaliteti
Osnovni smisao zatite kulturnog nasljea kroz regionalne i druge razvojne planove je stvaranje
trajnih ekonomskih i drugih drutvenih uvjeta za ivot degradiranih povijesnih sredina.
Ekonomske mogunosti bilo kojeg grada ili naselja mogu se izmijeniti regionalnim planiranjem.
simpozij u Haagu 1967. posveen aktivnom ouvanju graditeljskog nasljea u okviru regionalnog
planiranja; Splitska deklaracija 1971.; Amsterdamske deklaracija 1975.
c) graditeljsko nasljee u opinskim prostornim planovima
d) graditeljsko nasljee u generalnom urbanistikim planovima
generalni urbanistiki planovi (GUP) uvedeni su od 1949. i zahvaaju ira gradska podruja,
odnosno opinska sredita ili pak odreenu cjelinu naselja gradskog karaktera
primjer Splita 1966. Generalni urbanistiki plan objavljen od 1971. 1977. u tri knjige: povijesni
razvoj; grafika obrada svih navedenih cjelina; koncepcija plana : osnovni problemi prostornog
razvitka
najznaajniji doprinos koji Koncepcija plana daje u rjeavanju brojnih problema mogao bi se
svesti u slijedeim stavovima i prijedlozima:
1. definira se poloaj Splita
2. predlae se gospodarska orijentacija sa strukturom
3. odreuju se temeljni pravci razvoja i osnovna prostorna, organizacijska i prometna shema grada.
4. prostor jedinstvena urbana cjelina
5. odreuje se fizionomija grada
doprinos se odraava kroz odreenje cjelokupne strukture gradskog prostora i posebno
ispitivanjem modela policentrinog grada - smjernice za ouvanje graditeljskog nasljea u svim
povijesnim cjelinama i na zatitu pojedinanih graevina
provedbeni plan Splitski poluotok po karakteru obrade graditeljskog nasljea, a i inae po
karakteru cjelokupnog planskog postupka se nalazi izmeu razvojnih i provedbenih planova
odnosi se za dugorono razdoblje, a zahvaa relativno veliki prostor splitskog poluotoka;
fotodokuentacija; elaborat se sastoji od dva osnovna dijela:
1. prvi dio iznosi studiju splitskog poluotoka od najranijih naselja do danas, sa najcjelovitijim
grafikim prikazom u 10 karakteristinih faza
2. drugi dio sadri pregled objekata i cjelina, pregled prati karta poluotoka u mjerilu 1 : 5000;
poznati objekti i cjeline graditeljskog nasljea naznaeni u pet osnovnih kategorija
b) graditeljsko nasljee u provedbenim planovima i urbanistikim projektima
obrada graditeljskog nasljea je cjelokupni sadraj jednog takvog plana; plansko-analitike faze:
provedbeni planovi povijesnih podruja trebali bi sadravati:
a) arhitektonski snimak cjeline i drugu tehniku dokumentaciju
b) analizu dananjeg stanja, osnovanu na detaljnoj inventarizaciji cjeline koju se obrauje
inventar reanimacije i na drugoj obradi graditeljskog nasljea s aspekta tehnikih,
povijesnih i drutvenih znanosti
c) studiju prostornog razvitka i uzroka degradacije
d) znanstvenu valorizaciju i njenu drutvenu verifikaciju
e) program namjene
f) plan kao zavrni dokument
obrauje: povijesne jezgre u cjelini, pojedine zone povijesnih jezgri, povijesno selo,
arheoloko podruje
sarajevska arija 1975. - planom se rjeava namjena svih objekata
urbanistiko-arhitektonski projekt obnove sredinje zone Dioklecijanove palae u Splitu
izmeu obale i Peristila
urbanistiki projekt starog Primotena glavni projektant B. Pervan
arheoloko podruje Salone

METODE AKTIVNOG PRISTUPA GRADITELJSKOM NASLJEU

U venecijanskoj povelji iz 1964.: konzervacija odravanje spomenika, dozvoljava se i restauracija u

izuzetnim sluajevima: sauva i da otkrije vrijednosti spomenika, potovanju stare materije i autentinih
dokumenata, zaustaviti gdje poinje pretpostavka; svako dograivanje, svako dopunjavanje, treba
proizii ih arhitektonske kompozicije i nositi peat naeg vremena. Anastiloza rekonstrukcija
arheolokih objekata uvedena je kao metoda u razdoblju bioloke faze zatite.

1. konzervacija odravanje konsolidacija

konzervacija ukljuuje i potrebne akcije konsolidacije, odnosno odravanja, uz zamjenu pojedinih
dijelova; zahtijeva njihovo stalno odravanje ; ali samo kada je graditeljsko dobro u takvom
stupnju sauvanosti; toliko porueno, nisu potrebni niti dozvoljeni nikakvi drugi bitni zahvati
odravanje je jedan od osnovnih preduvjeta konzervacije
ve je jedan od prvih predstavnika romantiarskog konzervatorstva Ruskin uoio vanost
odravanja povijesnih graevina
odravanje je esto vezano i s izmjenama dijelova: kod tronih materijala; kamene zgrade,
posebna klesarska tehnika, izmjene obino prepoznatljive: kod drugih materijala zamjene se
veoma teko raspoznaju
utvreno naselje u sjevernoj Sahari u Africi - cjelina neprestano obnavlja istim materijalom-
blatom, izvorna graa ???
 japanski sklop hramova Ise Naiku - redovito se replicira svakih dvadeset godina, lokalni uti
empres
konverzacija: opskrba graevina nuno potrebnim tehnikim ureajima (komunalne instalacije)
niz konsolidacijskih postupaka, uvrivanje temelja, zidova i krovova, ispravljanje zidova,
zatezanje horizontalnim gredama i zategama, popravljanje uruenih i ugroenih dijelova
zatitni dodaci privremenog karaktera( zatitni krovovi, arheoloke objekte) i trajnog karaktera,
primjerice kod arheolokih lokaliteta (na gornjim zavrecima zidova koristi se betonski obloen
sloj koji estetski nagruje ili kamene ploe)
kod povijesnih gradova i naselja mnogo je tee govoriti o apsolutnoj konzervaciji zbog problema
funkcije
nuna promjena namjene kod povijesnih cjelina metoda konzervacije primjenljiva tek nakon
potpunog ureenja tih podruja, pri emu je takoer potrebno stalno odravanje, ukljuujui
naroito ureenje infrastrukture i postavljanje onih tehnikih ureaja bez kojih nije mogue
funkcioniranje jednog suvremenog grada ili naselja
2. adaptacija revitalizacija
a) revitalizacija
promjena funkcije zgrade revitalizacijom, odnosno, s konzervacijom ili veim ili manjim
restauratorskim zahvatom.
istie se davanje funkcije kao jedan od bitnih preduvjeta zatite. Venecijsnska povelja iz 1964.:
pri tome se ne smije mijenjati unutranji raspored ni izgled graevina, trai se odgovarajua
funkcija
humaniziranje starih gradskih podruja i uklapanje u suvremene tokove kroz
unoenje novih vrijednosti i sadraja, njihovoj funkciji koju treba samo prilagoditi
uvjetima suvremenog ivota, problemi primjerenog koritenja proiruju i na gradske
cjeline, a ne samo na pojedinane spomenike
Split 1971. njihovo oivljavanje osigura stvarna funkcija u suvremenom gradu, potivajui pri
tome kolikogod je to mogue, prvobitnu namjenu i osnovni drutveni kontekst
pri odabiru namjene graditeljskom vana je gradacija u stupnjevima adaptacije i revitalizacije
arheoloke objekte - u veini sluajeva nije mogue dati novu funkciju, ve imaju ulogu
spomenika prolosti
najpogodnija primjena revitalizacije i vraanja ivota vratiti prvobitnu namjenu koju je ono s
vremenom izgubilo
predromanika crkva sv. Trojice u Splitu - obnovom kupole vratila se izvorna kultna namjena;
revitalizacije i restauracije u isto vrijeme
crkva sv. Marije u Zadru
Dioklecijanova palaa - revitalizaciju prvobitne ali davno prestale namjene; otkriven sklop
triklinija, djelomina restauracija zapadne krine dvorane, ponovno koritenje kanalizacijskog
sistema
b) adaptacija
za neku drugu namjenu: namjena odgovara arhitektonsko-umjetnikim ambijentalnim i
prostornim karakteristikama same graevine
zgrade stambene namjene, prvenstveno dvorci, palae i raskonije stambene kue, samostanski
i crkveni prostori koji se koriste za muzeje - proces muzealizacije
arhitekt Franco Albini - palae u staroj Genovi, crkveni prostori kao koncertne dvorane
adaptacija crkve sv. Tome u Zadru - prodavaonice plastine galanterije
negativan primjer adaptacija crkve sv. Roka u Hvaru u stambenu kuu

c) revitalizacija povijesnih gradova i naselja u cjelini

zadrava se u osnovi osnovna rezidencijalna funkcija, funkcionalne promjene odnose se na
lokacije i karakter sredita, na ekonomsku ulogu povijesne cjeline i pojedinih njenih zona
primoten kraj ibenika
sv. Stefan 1952 1960. adaptirana u naselje-hotel potpuno izmjenom funkcije naselja -
izgubilo demografsko-socijalnu strukturu i osnovne elemente naseobinskog ivota
3) rekompozicija (anastiloza)
a) metoda kojom se porueni izvorni dijelovi postavljaju na svoje mjesto i u svoju prvobitnu funkciju
povijesnom dobru se vraa, djelomino ili u cjelinu, prvobitni oblik; moe biti samostalna
metoda, javlja se u postupku s drugim metodama restauracije i revitalizacije
potpuna kod naglih razaranja graditeljskog nasljea
djelomina anastiloza metoda pri obnovi i ureenju arheolokih objekata
zahvati anastiloze: izvreni su na grkim hramovima u Paestumu, Agrigentu, Selimuntu,
Segesti : vezivanja izvornih elemenata koritena i suvremena tehnika sredstva
anastiloza se moe primijeniti i kod povijesnih cjelina, arheolokog karaktera
primjena anastiloze odobrena je ve Atenskom poveljom iz 1931., Venecijanska povelja 1964.
potvruje taj stav
a) rekompozicije postojeih ili rasturenih dijelova - dopunski elementi na minimum
povijesnim graevinama ivih starih gradova i obino se javlja u kombinaciji s metodama
restauracije i revitalizacije
4) restauracija
postupak obnove graditeljskog nasljea, kojom se povijesnim graevinama, odnosno cjelinama
dodaju dijelovi, koji su postojali u izvornom izgledu ili u jednoj od razvojnih faza, a danas
nedostaju; obnavljaju se djelomino ili u cijelosti u izvornom obliku ili u obliku najprikladnijem za
zatitu.
razvijena u romantizmu : proglaena neprihvatljivom: tzv. bioloke zatite
Antenska povelja iz 1931. : osporavaju se cjelovite restauracije, ali ipak dozvoljava mogunost
obnove posebnih sluajeva; neophodnima zbog degradacije i ruenja, uvaavanje povijesnog i
umjetnikog djela prolosti, bez iskljuivanja stila bilo koje epohe
ratna razaranja - slubena konzervatorska doktrina, koju jo i danas predstavlja venecijanska
povelja, ne ide mnogo dalje od stavova atenske povelje kad je u pitanju restauracija spomenika
primjenjuje se vie u praksi
osnovni cilj je ouvanje graditeljskog nasljea, kada to u specifinim situacijama nije mogue
postii drugim metodama; otkrivanje onih vrijednosti koje ranije nisu dolazile do izraaja; postii
oni potrebni uvjeti u prvom redu suvremenog koritenja
naela restauracije:
1. nove dijelove svoditi na najmanju moguu mjeru: obnovljeni dijelovi u pravilu ne bi smjeli
obimom prelaziti postojee autentine ostatke nego bi to ve bila primjena rekonstrukcijske
metode
2. ne moe imati za cilj samo vraanje prvobitnog izgleda nego ouvanje autentinih
vrijednosti jednog, vie ili svih povijesnih slojeva
3. zasnivati na poznatim elementima dograivanja, nositi peat naeg vremena
4. novi dijelovi moraju biti obiljeeni da bi ih se razlikovalo, sve se vie odustaje od zahtjeva
da se novi dijelovi razlikuju od izvornih materijalom; prilikom restauracije drugi materijali;
primjena nove graevine tehnologije ali je upotreba novih materijala u pravilu pogodnija u
skrivenim, nego u vidljivim dijelovima strukture povijesne graevine.
5. izbjegavati obnovu dekorativnih dijelova
restauratorski radovi u podrumskim dvoranama Dioklecijanove palae
5) rekonstrukcija
obnavlja se povijesna graevina ili cjelina; poruena potpuno ili u veem svom dijelu; potpuniji i
mnogo radikalniji vid restauracije; vie novoobnovljenih nego autentinih dijelova
a) metoda faksimilske rekonstrukcije
samo u iznimnim sluajevima vraa bitni izgled, odnosno izgled jedne ili vie njenih razvojnih
faza; vjerna reprodukcija prvobitnog odnosno ranijeg stanja
iznimni sluajevi:
kad je autentina graevina ili cjelina naglo poruena (ratom, elementarne nepogode)
obnovi se prema prvobitnom odnosno ranijem izgledu
kada takva obnova ima istaknuti kulturni, odgojni ili drugi znaaj
za faksimilsku rekonstrukciju vrijedi osnovno naelo apsolutna sigurnost u poznavanju
prvobitnog izgleda, obnova upravo radi postizanja faksimilske slinosti obino ukljuuje i sve
detalje
najvei broj faksimilskih obnova izvren je nakon drugog svjetskog rata : ibenska vijenica
projekt arhitekta H. Bilinia
rjei primjeri faksimilske rekonstrukcije arheolokih objekata
rekonstrukcija Atalosove Stoe ispod atenske akropole faksimilski obnovljena 1952.; pokuaj
muzeoloke obnove jednog antikog objekta.
faksimilske rekonstrukcije povijesnih cjelina:
prvi tip obnova ratom poruenih cjelina sredite Varave, postojanje temeljite
dokumentacije i fotografskih snimaka ;
drugi tip: faksimilska obnova starog Willamsburg- muzejsko-edukativni razlozi
muzeoloka rekonstrukcija obnovljene gradske zone: obnovu svih namjena zgrada iz
kolonijalnog vremena: muzeoloka prezentacija radnih funkcija
b) nova izgradnja, usklaena s povijesnim ambijentom
postavljanje nove graevine u povijesno tkivo interpolacija
razlika izmeu rekonstrukcije novom izgradnjom i interpolacije u povijesnom okviru je u tome to
je rekonstrukcija metoda kojom se, kad je to u programu obvezatno, nadomjeta poruena
zgrada ili cjelina, dok je interpolacija svako postavljanje nove graevine u stari ambijent.
rekonstrukcija novom izgradnjom uvijek nosi peat suvremene arhitekture, usklauje se u
postojeem ambijentu
urbanistiki razlozi zadravanja ulinog gabarita, prostorno definiranje trgova i drugih gradskih
prostora
 stapaju s ambijentom, unato respektu prema povijesnoj sredini nose izraziti peat suvremene
arhitekture
obnova stambene kue u Rodriginoj ulici, koja se sama uruila 1958.
obnova ratom poruene zgrade u Peristilu. prvobitna zgrada Agli-Mrkonji, projektant Neven
egvi
metode rekonstrukcije povijesnog grada putem nove izgradnje obnova Zadra
6) interpolacije i dopune u povijesnim sredinama
metoda popunjavanja povijesnog grada ili naselja novim objektima ili cjelinama u postojeim
blokovima u kojima se nalaze prazni prostori, dopunjavaju radi koritenja prostora; ne tei vratiti
nekadanje stanje, nego popuniti dananje praznine unoenjem suvremene arhitekture
dananji izraz koji se vie ili manje usklauje s postojeim ambijentom - svjesno suprotstavljanje
ranijem izrazu, odnosno, kontrapunkt: podreivanja postojeem ambijentu, odnosno, asimilacija
ranija povijesna razdoblja esto su se izraavala kontrapunktom, dok nae vrijeme tei vie
asimilaciji
III. kongres ICOMOS-a u Budimpeti 1972. - etiri naela umetanja nove arhitekture u staro tkivo:
a) integracija suvremene arhitekture s povijesnom sredinom putem urbanistikog planiranja
b) slobodna primjena novih tehnika i materijala uz potivanje postojeih odnosa
c) autentinost povijesnih ambijenata koji iskljuuju krivotvorine
d) ponovno oivljavanje urbanih prostora novim namjenama
Maroevi klasifikacija etiriju metoda interpolacije:
a) metoda faksimila
b) metoda prilagoavanja
c) metoda naglaavanja radi uspostavljanja ravnopravnijeg odnosa
d) metoda kontrasta, kojom se trai nadjaati izraz postojee sredine
7) dislokacija
javljaju se prilikom izvoenja velikih hidrotehnikih radova
Egipat zbog izgradnje Aswanske brane, premjetanje hrama Ramsesa II u Abu Simbelu, projekt
arhitekta Pietra Gazzole
premjetanje sklopova hramova s glasovitog otoia File na oblinji otok Agikiju koji nije
potopljen izgradnjom nove brane.
premjetanje cijelih povijesnih naselja panjolski gradi Peurtomarin u Galiciji
most u Trebinju
zbog muzeoloke zatite premjetanje i rekonstrukcija vedskog drvenog ratnog broda Vasa -
spaavanje, premjetanje i rekonstrukcija
8) replika i muzeji na otvorenom
a) replika - metoda faksimilske rekonstrukcije povijesne zgrade u kojoj se iz
muzeolokih, odgojno-obrazovnih ili katkada i zatitnih razloga kopiraju izvorna graditeljska i
umjetnika djela i postavljaju na drugom mjestu nadomjetena kopijom
b) muzeji na otvorenom koji na jednom mjestu omoguavaju sagledavanje povijesno-
umjetnikih, tehnikih, kulturnih, ambijentalnih i naroito etnolokih osobina povijesne sredine.
9) nova izgradnja s povijesnim reminiscencijama
rjeenja variraju od veih oslanjanja na povijesne oblike, ukljuujui ak i
detalje, to bi se moglo smatrati jednim novim valom historicizma, do rjeenja kojima je
graditeljsko nasljee samo putokaz u oblikovanju novih graevina u pejzau koje se u irem
smislu moe smatrati historijskim
primjena odreenih oblika povijesne arhitekture