Professional Documents
Culture Documents
Horhe Luis Borhes - Istorija Vecnosti PDF
Horhe Luis Borhes - Istorija Vecnosti PDF
ISTORIJA VEČNOSTI
Naslov originala
La historia de eternidad
Prevela sa španskog
Krinka Vidaković Petrov
Urednik izdanja
Radivoje Mikić
ISTORIJA
VEČNOSTI
i drugi eseji
NARODNA KNJIGA
ALFA
1999.
ISTORIJA VEČNOSTI
ISTORIJA VEČNOSTI
I
U poglavlju Eneada koje se bavi ispitivanjem i
utvrđivanjem prirode vremena, kaže se da se pre svega
mora spoznati večnost, jer je ona, kao što svi znaju,
uzor i arhetip vremena. Ta uvodna napomena, utoliko
ozbiljnija ukoliko verujemo u njenu iskrenost, kao da
briše nadu da ćemo ikada razumeti čoveka koji ju je
izneo. Vreme je za nas problem, zastrašujući i težak,
možda najbitniji problem metafizike; večnost, igra ili
propala nada. U Platonovom Timaju čitamo daje vreme
slika večnosti u pokretu; ali taj blagi akord ne može da
pokoleba uverenje daje večnost slika sazdana od mate
rijala koji se zove vreme. Ta slika, ta prosta reč koja
vrvi ljudskim nesaglasnostima, predmet je istorije koju
želim da napišem.
Primenjujući metod obrnut od Plotinovog (jer bi
on inače bio neupotrebljiv), počeću podsećanjem na
zagonetna svojstva vremena: na metafizičku, prirodnu
tajnu koja mora prethoditi tom ljudskom izumu - več
nosti. Jedno od tih zagonetnih svojstava, ni prvo po
težini ali ni poslednje po lepoti, jeste ono koje nam
omogućuje da utvrdimo u kom pravcu vreme protiče.
Opšteprihvaćeno mišljenje glasi da se vreme kreće od
prošlosti prema budućnosti. Međutim, isto je tako
5
HORHE LUIS BORHES
1
Sholastičko shvatanje vremena kao nečega što teče iz mogućeg
u postojeće (sadašnje) slično je ovom shvatanju. Uporedite s Vajt-
hedovim večnim predmetima u "carstvu mogućeg" koje prodire u
vreme.
ISTORIJA VEČNOSTI
7
HORHE LUIS BORHES
8
ISTORIJA VEČNOSTI
9
HORHE LUIS BORHES
10
ISTORIJA VEČNOSTI
2
Vivo, Sin Budnosti, neverovatni metafizički Robinson iz romana
Abubekera Abentofaila pristaje da jede samo one plodove i ribe
kojima njegovo ostrvlje obiluje. Imajući stalno na umu održavanje
vrste, on ne želi da svojom krivicom dovede do osiromašenja sve
mira.
11
HORHE LUIS BORHES
12
ISTORIJA VEČNOSTI
13
HORHE LUIS BORHES
II
Najbolje svedočenje o prvoj večnosti je peta
knjiga Eneada; druga, hrišćanska večnost, najpo-
drobnije je opisana u Ispovestima sv. Avgustina. Prva
večnost ne može se sagledati mimo platonističke teze; a
druga mimo sveštene tajne Trojstva i rasprava
podstaknutih pojmovima predodređenja i kazne. Pet
stotina folio listova ne iscrpljuju tu temu: nadam se da
ove dve do tri osmine štamparskog tabaka ipak pružaju
neki doprinos njenom razmatranju.
Može se tvrditi, s pristojnom marginom greške,
da je "naša" večnost izkazana u vidu dekreta samo
nekoliko godina pošto je hronično stpmačno oboljenje
usmrtilo Marka Aurelija, a mesto gde je ta zapovest s
vrtoglavim posledicama objavljena bilo je Fourviere,
polje puno rupa, koje je ranije bilo poznato pod
nazivom Forum vetus, a danas po znamenitoj zicari i
bazilici. Uprkos autoritetu biskupa Irineja, coveka koji
je izdao ovu zapovest, ta prinudna večnost predstavljala
je mnogo više od izlišnog svešteničkog ogrtača ili
14
ISTORIJA VEČNOSTI
15
HORHE LUIS BORHES
16
ISTORIJA VEČNOSTI
17
HORHE LUIS BORHES
4
Tvrdnja da ljudsko vreme ne može da se meri s Božanskim zau
zima istaknuto mesto u islamskom predanju ciklusa miraj. Zna se
da je čudesna kobila Aburak iznela Proroka do sedmog neba, a da
je on na svakom nebu razgovarao s patrijarsima i anđelima koji su
tu živeli; prošavši kroz Jedinstvo, tako mu je bilo hladno da mu se
srce sledilo i baš tada ga je Gospod potapšao po ramenu. Vinuvši
se u nebo, kobila je kopitom prevrnula vrč pun vode; vrativši se,
Prorok gaje digao. Ni kap vode nije se bila izlila.
18
ISTORIJA VEČNOSTI
s
Isus Hristos je rekao: Pustite da mi deca priđu; Pelagija su optu
žili da se preprečio između dece i Hrista, otpravivši ih na taj način
u pakao. Poput imena Atanazije (Satanazije) i njegovo ime bilo je
podložno igri reči; govorilo se kako je Pelagije (Pelagius) morao
niti pelag (pelagus) zala.
19
HORHE LUIS BORHES
20
ISTORIJA VEČNOSTI
21
HORHE LUIS BORHES
III
Dovde smo stigli prateći istoriju večnosti hro-
nološkim redom. Bolje reći, ova istorija pratila je neko
liko večnosti jer je ljudska čežnja stvorila dva uzastopna
i međusobno isključiva sna s tim imenom: jedan je
realistični, i odiše nekom čudnom ljubavlju i čežnjom
za nepomičnim arhetipovima bića; drugi je nomina
listički, on pobija stvarnost arhetipova u ime sažimanja
svih čestica vaseljene ujedan sekund. Prvi se zasniva na
22
ISTORIJA VEČNOSTI
23
HORHE LUIS BORHES
24
ISTORIJA VEČNOSTI
IV
Ostaje još samo da iznesem čitaocu svoj lični
pogled na večnost. Po mojoj teoriji, večnost je sirotica
lišena Boga i bilo kog drugog vlasnika, to je večnost
bez arhetipova. To mišljenje saopštio sam u knjizi Jezik
Argentinaca 1928. godine. Prenosim ono što sam tada
napisao; naslov ove stranice je Osećati se u smrti.
"Hoću ovde da zabeležim jedno iskustvo koje
sam imao pre neke večeri: bio je to uzbudljiv događaj,
mada suviše prolazan i sitan da bih ga mogao nazvati
pustolovinom; s druge strane, suviše nerazuman i senti
mentalan događaj da bi me podstakao na dublja raz
mišljanja. Radi se od jednom događaju i reči vezanoj za
njega, reči koju sam prethodno koristio, mada je sve do
tog trenutka nikad nisam bio proživeo celim svojim
25
HORHE LUIS BORHES
26
ISTORIJA VEČNOSTI
27
HORHE LUIS BORHES
*
Namera da dramatizujem interesovanje za ovu
biografiju večnosti naterala me je na izvesna sakaćenja:
pre svega, mnoge filozofe, koji su vekovima razmišljali
o ovome, morao sam da svedem na pet-šest imena.
Radio sam nasumice, koristeći ono što mi je nu
dila moja biblioteka. Među delima koja su mi bila od
najveće pomoći navodim sledeća:
28
ISTORIJA VEČNOSTI
29
HORHE LUIS BORHES
KENINGAR
30
KENINGAR
31
HORHE LUIS BORHES
1
Tražim klasični ekvivalent ovog zadovoljstva koji ni strastveniji
čitalac ne bi pokušao da opovrgne. Navodim znameniti Kevedov
sonet posvećen Vojvodi od Osune, strašnim u galijama, brodovi
ma i naoružanoj pešadiji. Lako se može potvrditi da u tom sonetu,
izvanredna efikasnost distiha
Frandrijska polja su mu grob
A krvavi mesec epitaf
prethodi svakom tumačenju i zapravo ne zavisi od njega. Isto to
važi za sledeći izraz: vojnički plač, čiji se smisao ne dovodi u pita
nje, već njegova svrsisnodnost: plač vojnika. Što se tiče krvavog
meseca, bolje je zanemariti činjenicu da je to turski simbol zase-
njen izvesnim gusarskim poduhvatima don Pedra Teljesa Hirona.
32
KENINGAR
U nebeskom amfiteatru
Konjanik dana na Flehelonteu
Podeli junački megdan
S blistavim bikom.
Kopljem udari kao zlatnim zrakom
I pobedi i time zadivi
Gledalište nebeskih zvezda.
-Puno prekrasnih gospi
Što stasitom lepotom iskazuju radost
Sedeći na balkonima zore -
I tad se dogodi čudesna metamorfoza,
Na petama perje izraste,
A vrh glave plamena kresta.
Pred zvezdanim mnoštvom
(Kokošima na nebeskom polju)
Pojavi se žutousti Feb
Među pilićima Tindarejeva jajeta
I bogovi tad prevariše Ledu
I ono što zače bi kao kukavičje jaje.
2
Izdajnik je jaka reč. Sturlison je — možda — bio samo fanatik koji
je služio mnogim gospodarima, čovek neverovatno rastrzan sličnim
i oprečnim privrženostima. Na intelektualnoj ravni tako su
postupali i drugi, a ja znam za dva primera: jedan je Fransisko Luis
Bernardes, a drugi sam ja.
34
KENINGAR
35
HORHE LUIS BORHES
zbor mačeva
oluja mačeva
susret izvora
koplja u letu
pesma kopalja bitka
gozba orlova
kiša crvenih štitova
gozba vikinga
postolje šlema
ramena stena glava
dvorac tela
36
KENINGAR
galeb mržnje
galeb rana gavran
veštičin konj
3
gavranov bratučed
zemlja mača
mesec lađe
gusarski mesec štit
krov nad bitkom
oblak nad bitkom
led tuče
besna palica
vatra kaciga
zmaj-mač
glodavac kaciga mač
trn bitke
riba bitke
veslo krvi
vuk rana
grana rana
3
Definitum in definitione ingredi non debet je drugo pomoćno
pravilo definicije. Vedra prelamanja kao ovo (i ono koje sledi:
zmaj mača: mač) podsećaju na lukavi postupak onog Poovog lika
koji želi da sakrije neko pismo od policijske znatiželje, te ga nehaj
no stavlja upravo u pregradak za pisma i ostalu poštu
37
HORHE LUIS BORHES
gavranova slast
onaj koji čini gavranov kljun crvenim
orlova radosnica
stablo kacige ratnik
stablo mača
onaj koji boji mačeve
kitova leđa
zemlja labudova
put jedara more
vikinško polje
livada galebova
lanac ostrva
4
Jezditi drvenim konjem u pakao, čitam u 22. poglavlju dela
Inglinga Saga. U germanskim zemljamam izrazi za vešala su bili
udovica, terazije, borne, finibusterre; neki stari pakosnici iz Nju-
jorka zvali su vešala okvirom (picture frame).
38
KENINGAR
drvo gavranova
ovas orlova mrtvac
vučja pšenica
vuk plima
gusarski konj
irvas morskih kraljeva
vikinške sanke brod
pastuv talasa
ralo mora
morski soko
morska vatra
gujino gnezdo
sjaj ruke zlato
bronza nesloge
dom daha
brod srca
osnova duše grudi
dom smeha
sneg u kesi
led kazana . srebro
rosa terazija
gospodar prstenova
delilac blaga kralj
delilac mačeva
39
HORHE LUIS BORHES
vučji potok
plima pokolja
rosa mrtvaca
znoj bitke krv
pivo gavranovo
voda mača
talas mača
životinjsko more
tlo oluja zemlja
konj magline
brat vatre
povreda šume vetar
vuk užadi
5
U germanskim jezicima koji imaju gramatički rod, sunce je
muškog roda, dok je mesec ženskog. Lugones (Jezuitsko carstvo,
1904) navodi da je u kosmogoniji Guarani-Indijanaca mesec
muškog roda, a sunce ženskog. Drevna japanska kosmogonija
takođe spominje sunce kao boginju, a mesec kao boga.
40
KENINGAR
6
Ako mogu da se pouzdam u De Kvinsijeve podatke {Writings,
jedanaesta knjiga, str. 269), ova poslednja se usput javlja povodom
perverzne Kasandre u onom mračnom Likofronovom pevanju.
41
HORHE LUIS BORHES
za srebro su led, sneg, grad ili inje zato što je ono bele
boje. I dalje: Kada su bogovi uzvratili posetu Egiru,
ovaj ih je primio u svojoj kući (na moru) osvetljavajući
je zlatnim pločama koje su stajale kao mačevi u Valhali.
Od onda se za zlato govori kao o morskoj vatri ili vatri
vode i reka. Skald je dobijao zlatnike, prstene, štitove
ukrašene zlatnim klinovima, mačeve i sekire kao
nadoknadu za svoj trud; u izuzetnim slučajevima dobio
bi imanja i brodove.
Moj spisak keninga nije potpun. Pevači su se sti-
deli bukvalnog ponavljanja te su zato nastojali da iscrpe
sve mogućnosti varijacija. Dovoljno je pregledati one
koji se odnose na brod - i one koji se mogu umnožiti
običnom permutacijom, dodirom zaborava ili
stvaralačke snage. Izrazi za ratnika su isto tako
mnogobrojni. Neki skald je upotrebio izraz stablo mača
možda zato što stablo i pobednik znače isto. Drugi je
rekao hrast koplja; treći, zlatna palica; četvrti, strašna
jela čeličnih oluja; peti, cestar riba bitke. Ponekad je
variranje išlo po nekoj zakonitosti: to dokazuje jedan
Markusov pasus u kojem brod koji se približava kopnu
dobija divovske razmere:
42
KENINGAR
43
HORHE LUIS BORHES
44
KENINGAR
8
Reč je o sportu omiljenom na tom ostrvu lave i tvrdog leda: o
borbi pastuva. Izbezumljeni spremnošću kobila i vikom ljudi, oni
su se borili ujedajući se žestoko, ponekad smrtonosno. Aluzije na
tu igru su mnogobrojne. Za jednog kapetana koji se srčano borio
pred svojom damom, pripovedač piše da se borio kao pastuv pred
svojom kobilom.
45
HORHE LUIS BORHES
46
KENINGAR
POSTDATA IZ 1962.
Nekad sam zapisao, ponavljajući druge, da su
aliteracija i metafora fundamentalni elementi stare ger-
47
HORHE LUIS BORHES
48
KENINGAR
49
HORHE LUIS BORHES
METAFORA
50
METAFORA
1
Mislim da isto važi za "trokrilog orla", metaforički naziv strele u
persijskoj književnosti (Browne: A Literary History of Persia, III,
262).
2
Zabeležena je i poslednja molitva feničanskih moreplovaca:
"Majko Kartagine, vraćam ti veslo". Sudeći po novcu iz II veka
stare ere, Majka Kartagine bio je grad Sidon.
51
HORHE LUIS BORHES
52
METAFORA
3
gled; podsetio bih samo još na scenu iz poslednje Stiven-
sonove knjige, Weir of Hermiston, u kojoj junak pita ima li
Kristina dušu ili je "samo živo biće boje cveta".
Sastavio sam deset primera iz prvog skupa i
devet iz drugog; njihova suštinska istovetnost ponekad
je manje upadljiva od svojstava po kojima se razlikuju.
Ko bi se unapred dosetio da su "stolica za ljuljanje" i
"pocinu David kod otaca svojih" proizašli iz istog izvora?
Ilijada, prvi spomenik književnosti Zapada, spe-
vana je pre tri hiljade godina; umesno je pretpostaviti da
su tokom tih dugih godina sve prisne, neophodne
bliskosti (privid-život, san-smrt, reke i životi koji pro-
tiču i tako dalje) uočene i zapisane jednom ili više puta.
To naravno ne znači da je broj metafora iscrpen; načini
na koji se ove pojmovne veze mogu označiti ili nago-
vestiti zaista su neograničeni. Njihove vrline ili mane
leže u rečima; zanimljiv stih (Purgatorio, I, 13) u kojem
Dante opisuje nebo na istoku, evocira jedan istočnjački
dragi kamen, prozračni kamen čije ime sasvim slučajno
sadrži reč Istok: Dolce color d^orinetal zajfiro je nesu
mnjivo stih dostojan divljenja, što se već ne može reći
za Gongorin stih (Soledad, I, 6) Na safirskim poljima
pasu zvezde, koji je, ako se ne varam, primer najobič
nije nezgrapnosti ili preterivanja. 4
Jednog dana ćemo čitati istoriju metafore koja
će nam otkriti u kojoj meri su ove pretpostavke tačne ili
pogrešne.
3
Ista tananost svojstvena je metafori iz čuvenih Miltonovih stihova
(Izgubljeni raj IV, 268-271) o otmici Prozerpine kao i ovim sti
hovima Rubena Darija: Strogost vremena nije utolila/ beskrajnu
žeđ za ljubavlju / sedokos sam, a još uživam/ u ružičnjacima vrta.
4
Oba stiha potiču iz Starog zaveta: / videše Boga Izrailjeva, i pod
nogama njegovijem kao djelo od kamena i kao nebo kad je vedro
(Izlazak, 24:10).
53
UČENJE O CIKLUSIMA
54
UČENJE O CIKLUSIMA
55
HORHE LUIS BORHES
56
UČENJE O CIKLUSIMA
II
Negde u jesen 1883. Niče je pisao: Ovaj spori
pauk koji se kreće po mesečini, ova mesečina, ti i ja dok
šapućemo u kapiji, šapućemo o večnim stvarima, zar se
mi nismo već sreli nekad u prošlosti? Zar se nećemo
57
HORHE LUIS BORHES
58
UČENJE O CIKLUSIMA
1
Ove nedoumice su izlišne. Niče se 1874. rugao pitagorejskoj tezi
da se istorija ponavlja u ciklusima (Vom Nutzen und Nachteil der
Historie). (Napomena je iz 1953.)
59
HORHE LUIS BORHES
60
UČENJE O CIKLUSIMA
61
HORHE LUIS BORHES
III
Osećanje "da smo već proživeli ovaj trenutak"
ponekad nas navodi na razmišljanje. Pobornici Večnog
Povratka zaklinju se da je taj utisak tačan, tražeći u
ovim složenim stanjima dokaze svog ubeđenja.
Zaboravljaju da sećanje uvodi u igru jednu novinu koja
zapravo pobija njihovu tezu i koja se vremenom usa
vršava sve dok ne nastupi onaj daleki ciklus kad
pojedinac već može da predvidi svoju sudbinu, svestan
da neke postupke ne bi trebalo da ponovi, već da deluje
drukčije... Pored toga, Niče nikad nije spomenuo
mnemonički dokaz Povratka. 2
On nije spominjao ni konačnost atoma. Niče je
negirao atom; smatrao je da atomistika pruža samo
model svemira sagledanog iz vizuelne i aritmetičke
perspektive... U nastojanju da utemelji svoju tezu, on je
govorio o neograničenoj energiji koja se prostire besko
načnim vremenom, ali koja nema mogućnost beskonač
nog broja varijacija. Ne može se reći da nije pribegavao
2
Povodom tog navodnog dokaza Nestor Ibara piše: "II arrive aussi
que quelque perception nouvelle nous frappe comme un souvenir,
que nous croyons reconnaître des objects ou des accidents que
nous sommes pourtant sûrs de rencontrer pour la premiere fois.
Pimagine qu'il s'agit ici d'un curieux comportement de notre
mémoire. Une perception quelconque s'effectue d'abord, mais sous
le seuil du conscient. Un instant après, les excitations agissent,
mais cette fois nous les recevons dans le conscient. Notre mémoire
est déclanchée, et nous offre bien le sentiment du 'déjà vu'; mais
elle localise mal ce rappel. Pour en justifier la faiblasse et le
trouble, nous lui supposons un considerable recul dans le temps;
peut-être le renvoyons-nous plus loin de nous encore, dans le
redoublement de quelque vie antérieure. Il s'agit en réalité d'un
passé immédiat; et l'abîme qui nous en sépare est rr!»i de notre
distraction."
62
UČENJE O CIKLUSIMA
63
HORHE LUIS BORHES
*
Na kraju dodajem jednu završnu nedoumicu,
ovog puta fïlozofske prirode. Prihvatajući Zaratustrinu
tezu, ipak mi ne polazi za rukom da shvatim kako se
dva istovetna procesa na kraju ne podvedu pod jedan
jedini. Da li usled obične uzastopnosti koju niko nije
dokazao? Ako nema arhanđela koji bi vodio knjigovod
stvo, šta zapravo znači to što smo mi prošli kroz ciklus
broj trinaest hiljada pet stotina četrnaest, a ne kroz prvi
po redu, ili onaj pod brojem dvadeset i dva s
eksponentom od dve hiljade? U praktičnom životu ne
znači ništa - a to vređa mislioca. Ne znači ništa ni za
um - što je već ozbiljna stvar.
64
UČENJE O CIKLUSIMA
65
HORHE LUIS BORHES
KRUŽNO VREME
66
KRUŽNO VREME
67
HORHE LUIS BORHES
68
KRUŽNO VREME
69
HORHE LUIS BORHES
70
KRUŽNO VREME
71
HORHE LUIS BORHES
1. Kapetan Barton
72
PREVODIOCI 1001 NOĆI
73
HORHE LUIS BORHES
74
PREVODIOCI 1001 NOĆI
75
HORHE LUIS BORHES
76
PREVODIOCI 1001 NOĆI
77
HORHE LUIS BORHES
78
PREVODIOCI 1001 NOĆI
79
HORHE LUIS BORHES
80
PREVODIOCI 1001 NOĆI
1
Aludiram na Marka Antonija, prizvanog Cezarovim obraćanjem:
... on the Alps,
It is reported, thou didst eat strange flesh
Which some did die to look on...
Čini mi se da u ovim stihovima vidim obrnuti odraz zoološkog
mita o bazilisku, zmaju čiji je izgled bio smrtonosan. Plinije
(Prirodopis, četvrta knjiga, paragraf 33) ne govori ništa o pos
mrtnim moćima ove zmijurine, ali povezivanje pojma gledanja i
pojma umiranja (Vedi Napoli e poi mori) moralo je uticati na
Sekspira.
Baziliskov pogled bio je otrovan; s druge strane, božan
stvo može usmrtiti čistim sjajem ili zračenjem mane. Viđenje
božjeg lica je nepodnošljivo. Mojsije pokriva svoje lice na gori
Horeb iz straha pred gospodnjim licem; Hakim, prorok iz Hora-
sana, pokrivao se četvorostrukim belim svilenim velom da ne bi
oslepio ljude. Vidi Isaija, VI, 5; Prva knjiga o carevima, XIX, 13.
81
HORHE LUIS BORHES
82
PREVODIOCI 1001 NOĆI
83
HORHE LUIS BORHES
84
PREVODIOCI 1001 NOĆI
85
HORHE LUIS BORHES
86
PREVODIOCI 1001 NOĆI
2. Doktor Mardris
87
HORHE LUIS BORHES
88
PREVODIOCI 1001 NOĆI
89
HORHE LUIS BORHES
90
PREVODIOCI 1001 NOĆI
91
HORHE LUIS BORHES
92
PREVODIOCI 1001 NOĆI
*
Bilo bi mi žao (ne zbog Mardrisa, već zbog se
be) ako bi u prethodno iznetim dokazima čitalac osetio
neku policijsku nameru. Mardris je jedini arabista čiju
su slavu prenosili književni poslenici, i to s tako go
lemim uspehom da je postao poznat i među samim ara-
bistima. Andre Žid je 1899. bio jedan od prvih koji su
ga hvalili, a čini mi se da se spisak ne iscrpljuje s
Kanselom i Kapdevilom. Nije mi bio cilj da potko
pavam to divljenje, već da ga dokumentujem. Hvaliti
93
HORHE LUIS BORHES
3. Eno Litman
94
PREVODIOCI 1001 NOĆI
95
HORHE LUIS BORHES
96
PREVODIOCI 1001 NOĆI
97
HORHE LUIS BORHES
1935, Adroge
98
PREVODIOCI 700/ NOĆI
99
HORHE LUIS BORHES
PRIBLIŽAVANJE ALMOTASIMU
100
PRIBLIŽAVANJE ALMOTASIMU
101
HORHE LUIS BORHES
102
PRIBLIŽAVANJE ALMOTASIMU
103
HORHE LUIS BORHES
104
PRIBLIŽAVANJE ALMOTASIMU
105
HORHE LUIS BORHES
*
Podrazumeva se da savremenom delu može
činiti čast samo veza s nekim starijim delom jer niko ne
voli da duguje bilo šta svojim savremenicima (kako je
to rekao Džonson). Česte, mada beznačajne, reference
na Homerovu Odiseju u Džojsovom Uliksu i dalje
izazivaju nepromišljeno divljenje kritike, mada mi
nikad nije bilo jasno zašto; veza Bahadurovog romana s
uvaženim Razgovorom ptica Farida ad-din Atara
izaziva ne manje neobjašnjivu pohvalu Londona, pa čak
i Alahabada i Kalkute. I drugih veza ima na pretek.
Neki kritičar istakao je izvesne analogije prve scene
ovog romana i Kiplingovog On the City Wall; Bahadur
to prihvata, ali odgovara da bi zaista bilo neobično kad
106
PRIBLIŽAVANJE ALMOTASIMU
1
U ovom radu spomenuo sam Mantic al-Tayr (Razgovor ptica)
g ersiiskog mističarskog pesnika Farida ad-din Taliba Muhameda
en Ibrahima Atara, koga su ubili vojnici Tule, sina Džingis-kana,
kada su osvojili grad Nišapur. Možda nije na odmet da rezimiram
poemu. Simurg, daleki car ptica, baci jedno pero koje padne usred
Kine; ptice rese da pođu da ga traže jer im je dozlogrdila dota
dašnja anarhija. Znaju da ime njihovog cara znači trideset ptica;
znaju da se njegov dvor nalazi na planini Kaf, koja okružuje
zemlju. Upuštaju se u gotovo beskrajnu pustolovinu; prolaze preko
sedam dolina i mora; pretposlednja se zove Vrtoglavica; a pos-
lednja Uništenje. Mnogi hodočasnici odustaju; drugi stradaju. Tri
deset njih stižu pročišćeni ovim iskustvima i tako konačno kroče na
Simurgovu planinu. I onda shvate da su njih tridesetoro Simurg, da
je svaki od njih pojedinačno Simurg i da su svi zajedno Simurg. (I
Plotin - u Eneadama, V, 8, 4 - ukazuje na rajski vid načela
identiteta: Sve što se nalazi na nebu koje se može pojmiti nalazi se
svuda. Svaka stvar pojedinačno je isto što i sve stvari. Sunce je sve
zvezde, svaka zvezda je isto što i sve zvezde i sunce.) Razgovor
ptica preveo je na francuski Garsen de Tasi; engleski prevod uradio
je Edvard Ficdžerald; za ovaj rad konsultovao sam deseti tom
Knjige 1001 noći u Bartonovom prevodu kao i monografiju
Persijski mističari: Atar (1932) iz pera Margaret Smit.
Ova poema nema mnogo dodirnih tacaka s romanom Mir
Bahadur Alija. U dvadesetom poglavlju, reči koje jedan persijski
knjižar pripisuje Almotasimu možda su preterana verzija reči koje
je izgovorio protagonista; ova nejasna analogija i druge njoj slične
možda znače da se identiteti tragaoca i predmeta potrage pokla
paju; ili možda znače da predmet potrage utiče na tragaoca. Drugo
poglavlje insinuira da je Almotasim onaj "Hindus" koga student
misli daje ubio.
107
HORHE LUIS BORHES
VEŠTINA VREĐANJA
108
VEŠTINA VREĐANJA
109
HORHE LUIS BORHES
110
VEŠTINA VREĐANJA
ni
HORHE LUIS BORHES
112
VEŠTINA VREĐANJA
113
HORHE LUIS BORHES
114
VEŠTINA VREĐANJA
1933, Adrohe
115
HORHE LUIS BORHES
ZID I KNJIGE
1
lig (engl. league) engleska mera za dužinu: na suvu 4,827 km, na
moru 5,565 km. (prim.prev.)
116
ZID I KNJIGE
117
HORHE LUIS BORHES
118
ZID I KNJIGE
119
HORHE LUIS BORHES
KOLRIDŽOV CVET
120
KOLRIDŽOV CVET
121
HORHE LUIS BORHES
1
Nisam pročitao roman The Sense of the Past, ali sam dobro
upoznat s analizom ovog delà u knjizi The Destructive Element
Stivena Spendera (str. 105-110). Dhejms je bio Velsov prijatelj; o
tom prijateljstvu opjtirno se govori u Velsovom delu Experiment
in Autobiography.
122
KOLRIDŽOV CVET
2
Sredinom XVII veka, panteista i pisac epigrama Angelus Sileus
tvrdio je da su svi sretni ljudi jedno biće (Cherubinischer Wan-
dersmann, V, 7) i da svi hnšcani moraju biti Hristos (nav. delo. V,
9).
123
HORHE LUIS BORHES
124
KOLRIDŽOV SAN
K O L R I D Ž O V SAN
125
HORHE LUIS BORHES
126
KOLRIDŽOV SAN
127
HORHE LUIS BORHES
128
KOLRIDŽOV SAN
129
HORHE LUIS BORHES
130
VREME I DŽ.V. DAN
131
HORHE LUIS BORHES
1
Ova poema iz XV veka sadrži viziju "tri velika točka": prvi je ne
pomičan i predstavlja prošlost; drugi se okreće i to je sadašnjost;
treći je opet nepomičan i predstavlja budućnost.
132
VREME I DŽ.V. DAN
2
Pola stoleća pre nego što je Dan izneo ovu tezu, Šopenhauer je u
jednoj belešci, svojeručno dodatoj njegovom delu Welt als Wille
und Vorstellung, otkrio i odmah odbacio "apsurdnu pretpostavku o
drugom vremenu, u kojem ono prvo teče brzo ili sporo". Beleška je
uključena u drugu knjigu istorijsko-kritičkog izdanja koje je
pripremio Oto Vajs, str. 829.
3 Ovaj izraz dovoljno je rečit. U XXI poglavlju delà An Expe-
riment With Time Dan piše o jednom vremenu koje je perpendi-
kularno u odnosu na drugo vreme.
133
HORHE LUIS BORHES
134
NOVO POBIJANJE VREMENA
Prolog
Da je objavljeno sredinom XVHI veka, ovo po
bijanje (ili njegovo ime) potrajalo bi u Hjumovim bi
bliografijama, a možda bi ga spomenuli Haksli ili Kemp
Smit. Da je objavljeno 1947 - posle Bergsona - ono bi
predstavljalo anahronični reductio ad absurdum jednog
prevaziđenog sistema, ili, što je još gore, beznačajno
mozganje nekog Argentinca koji je zalutao u meta
fiziku. Obe pretpostavke su uverljive, a možda i tačne;
ma koliko želeo da ih ispravim, ne mogu da na osnovu
svoje rudimentarne dijalektike obećam neki genijalni
zaključak. Teza koju ću izložiti stara je koliko i Zeno-
nova strela ili dvokolica grčkog kralja u delu Milinda
Panha; ako je uopšte ima, novina se sastoji u primeni
klasičnog Berklijevog instrumenta radi njene potvrde.
Berkli i njegov nastavljač Dejvid Hjum imaju u svojim
delima mnogobrojne pasuse koji protivreče mojoj tezi
ili je isključuju; uprkos tome, misl ; da moj zaključak
nužno proizlazi iz njihovog učenj
135
HORHE LUIS BORHES
136
NOVO POBIJANJE VREMENA
I
U toku života posvećenog književnosti i (povre
meno) metafizičkim pitanjima, primetio sam ili naslutio
pobijanje vremena, u šta ja lično sumnjam, ali što me
prividnom snagom aksioma pohodi noću i u trenucima
umornog svitanja. Ono je u ovom ili onom vidu prisu
tno u svim mojim delima: nagoveštavaju ga pesme
"Natpis na bilo kojem grobu" i "Igra" u knjizi Žar
Buenos Ajresa (1923); iskazuju ga dva članka u knjizi
Ispitivanja (1925), strana 46. u Evaristu Karijegu
(1930), priča "Osetiti se u smrti" u Istoriji večnosti
(1936), beleška na strani 24 u "Vrtu sa stazama koje se
račvaju" (1942). Nisam zadovoljan nijednim od nabro
janih tekstova, čak ni onim pretposlednjim koji je više
intuitivan i patetičan, a manje promišljen i potkrepljen
dokazima. Ovo što sada pišem predstavlja pokušaj da
svim tim tekstovima pružim osnovicu.
Dva su me argumenta navela na pobijanje vre
mena: Berklijev idealizam i Lajbnicovo načelo nerazgo-
vetnosti.
Berkli {Principles of Human Knowledge, 3) pri-
mećuje: "Svako će priznati da misli, osećanja i ideje
koje oblikuje naša mašta ne postoje bez uma. Isto tako
je jasno da čulni utisci ili ideje utisnute u čula, bez
obzira kako se oblikuju (id est, koji predmet oblikuju),
ne mogu postojati nigde osim u umu koji ih opaža...
Tvrdim da ovaj sto postoji; drugim recima, vidim ga,
dodirujem ga. Ako to isto tvrdim kad se nalazim daleko
od pisaćeg stola, ja u stvari tvrdim da bih ga na isti
način osetio ako bih mu se približio ili, pak, da ga na
137
HORHE LUIS BORHES
138
NOVO POBIJANJE VREMENA
139
HORHE LUIS BORHES
140
NOVO POBIJANJE VREMENA
1
Izabrao sam trenutak između dva sna, jedan književni, a ne
istorijski trenutak, samo da bih pomogao čitaocu. Ko sumnja u
pouzdanost ovog primera može uzeti neki drugi primer; možda iz
svog života, ako mu to više odgovara.
141
HORHE LUIS BORHES
142
NOVO POBIJANJE VREMENA
143
HORHE LUIS BORHES
144
NOVO POBIJANJE VREMENA
II
Svaki jezik odlikuje se uzastopnošću; dakle,
jezik nije sredstvo podobno za istraživanje večnog ili
bezvremenskog. Svi oni koji su s negodovanjem pratili
izloženu argumentaciju, možda će pokazati više oduše
vljenja za spis iz 1928. Već sam ga spomenuo; reč je o
priči koja nosi naslov "Osećati se u smrti":
"Hoću ovde da zabeležim jedno iskustvo koje
sam imao pre neke večeri: bio je to uzbudljiv događaj,
mada suviše prolazan i sitan da bih ga mogao nazvati
pustolovinom; s druge strane, suviše nerazuman i senti
mentalan da bi me podstakao na dublja razmišljanja.
Radi se o jednom događaju i reči vezanoj za njega, reči
koju sam prethodno koristio, mada je sve do tog trenu
tka nikad nisam bio proživeo celim svojim bićem. Evo
podrobnog opisa tog događaja, kao i vremena i mesta
koji svedoče o njemu.
"Prisećam ga se na ovaj način. Prethodne večeri
bio sam u Barahasu, u koji inače nisam zalazio i čija je
udaljenost od mesta koje sam kasnije obišao davala ču
dan ukus tom danu. Ta noć nije imala nikakvo
sudbinsko predodređenje; pošto je bila mirna, posle
večere sam izašao da se prošetam i prepustim se
sećanjima. Išao sam kuda me je slučaj vodio; potrudio
sam se da to bude najšira lepeza mogućnosti da ne bih
opteretio iščekivanje jednim odabranim i predviđenim
pravcem. Šetao sam, išao kud su me noge vodile; bez
145
HORHE LUIS BORHES
146
NOVO POBIJANJE VREMENA
147
HORHE LUIS BORHES
148
NOVO POBIJANJE VREMENA
149
HORHE LUIS BORHES
150
NOVO POBIJANJE VREMENA
151
HORHE LUIS BORHES
152
NOVO POBIJANJE VREMENA
153
HORHE LUIS BORHES
2
To je pre s v e g a tvrdio Njutn: "Svaka čestica prostora je v e č n a . svaki
nedeljivi trenutak trajanja je sveprisutan." (Principia, UJ. 4 2 )
154
NOVO POBIJANJE VREMENA
155
HORHE LUIS BORHES
BELEŠKA UZ PROLOG
156
BESKONAČNA TRKA AHILA I KORNJAČE
157
HORHE LUIS BORHES
158
BESKONAČNA TRKA AHILA 1 KORNJAČE
159
HORHE LUIS BORHES
160
BESKONAČNA TRKA AHILA I KORNJAČE
161
HORHE LUIS BORHES
162
BESKONAČNA TRKA AHILA I KORNJAČE
163
HORHE LUIS BORHES
164
ODBRANA LAŽNOG BAZILIDA
165
HORHE LUIS BORHES
166
ODBRANA LAŽNOG BAZILIDA
167
HORHE LUIS BORHES
168
ODBRANA LAŽNOG BAZILIDA
1
Jelena, nesrećna kćerka božija. Njeno božansko poreklo nije
smetalo povezivanju predanja o Jeleni s predanjem o Isusu. Bazi-
lidovi sledbenici pripisali su Isusu prividnu telesnost; a za tragičnu
kraljicu tvrdili su d a j e samo njen eidolon, ili privid koji je bio otet
i odveden u Troju. Prema tome, spasenje dugujemo jednoj lepoj
aveti; druga avet izazvala je velike bitke, nadahnuvjti Homera. U
vezi s gnostičkim shvatanjem Jelene vidi Platonovog Fedra i
Adventures Among Books (str. 237-248) Endrjua Lenga.
169
HORHE LUIS BORHES
2
Ovaj stav - Leben ist eine Krankheit des Geistes, ein leiden-
schaftliches Tim - duguje svoje rasprostiranje Karlajlu. koji ga je
izneo u čuvenom članku objavljenom 1829. u časopisu "Foreign
Review". U Proročkim knjigama Vilijama Blejka ne nalazimo sa
mo usputna poklapanja: one iznova otkrivaju suštinu agonije i sja
ja gnosticizma.
170
ODBRANA KABALE
ODBRANA KABALE
171
HORHE LUIS BORHES
1
Prevodim s latinskog: diffusius tractavit Jobi afflictiones. Engle
ski prevod je precizniji: hath laboured more.
172
ODBRANA KABALE
173
HORHE LUIS BORHES
174
ODBRANA KABALE
175
HORHE LUIS BORHES
1931.
176
SADRŽAJ
Istorija večnosti 5
Keningar 30
Metafora 50
Učenje o ciklusima 54
Kružno vreme 66
Prevodioci 1001 noći 72
Približavanje Almotasimu 100
Veština vređanj a 108
Zid i knjige 116
Kolridžov cvet 120
Kolridžovsan 125
Vreme i Dž.V. Dan 130
Novo pobijanje vremena 135
Beskonačna trka Ahila i kornjače 157
Odbrana lažnog Bazilida 165
Odbrana Kabale 171