Jean-Yves Prat Denis Retournard Abeceda REZIDBE llustrirao Joél Bordier Bsoxees wo.Obavijest izdavata Viste drveca i grmija predstavijene u ovome djelu nojéesée se sade u nasim vrtovima. Vecinu onih koje ovdje nisu navedene ne treba posebno orezivati (a da biste ih odréavali, proiitajte uvodne stranice o rezidbi na pogetku ovoga dela). Naslov originala: Jean-Yves Prat, Denis Retournard: Labe de la taille © Editions Rustica, Paris : 1999 © za Hrvatsku Stanek d.0.0,, Verazdin 2002 Stanek d.o.0. Varagdin e-mail: stanek@vz.tel.hr tol fax: 042/641-215 Za nakladnika: Nadica Stanek Urednik: Josip Stanek Prijovod: Biserka Zajec Loktorura i koroktura: Mirjana Ostoja Priprema za tisak: Grafigki studio Mis Tisak: Tiskara Varteks Is! N 959-6926-09-1 CIP - Ketologizacio u pubskaci Nacionalna i sveutiline knjinica - Zagreb UDK 631.542.3(035) '630.245(035) PRAT, JeanYoos ‘Abeceda rexidbe / Jean-Yves Prot, Denis, Retournard ;ilustriroo Joel Border ; ‘. - Voraidin Stanek, 2003, Prijevod djelo: Lobe de la tile. - Kazola. ISBN 953-6926.09-1 |. Retournerd, Denis |. Uleasno tile ~- Obresivanje~ Priuénik I Voeke -- Obrezivnie ~ Peucnik 430124098PREDGOVOR, von REZIDBAJEPOTREBNA. 6... - Cuerr EDA BISTE RAZMNOZILL REZIDBA DRVECA | GRMLJA PO VRSTAMA, AUKUBA AZALEIA BADEM, BAIAM [BEKOVINA ILI UDIKOVINA. BISERAK . BozUR DRVENASTI BRESKVA. Ceanorus 1 RODODENDRON (CVJETNI RIBIZ ILL KRVAVOCRVENI RIBIZ. Doycya tut vRTNA MIRTA. Duyyanica ESKALONIA. . Foustrija Guana Hipiskus . Hogrenzua rast JasUK. JAPANSKA DUNIA JAPANSKA KURIKA Javor JORGOVAN Kauwa Kawensa Kenna Kestex Koza Kay. KOzJA KRY — OBIENS KRUsks Kurxa LAVANDA LeMPRra 24 26 28 +30 32 36 56 58 62 = 66 68 89 88 n 95 99 102 106 108 109 m1 mB = 130 -1BL -133 Sadrzaj Ligeska. 36 Lovor LovORVISNIA. LOZICA. vo. eee s ees eee 144 LJETNI JORGOVAN ILE BUDLEIA snes 46 Macnoutsa: 2148 Mauna = 150 MARELICA Loe ees ese + 152 NAaRANEA, = 160 OBICNT RIBIZ IL! GROZDASTI CRVENI RI = 162 Ocrozp, = 165 OLEANDAR, rte ip absent ace om on TOBE OWA, 23 2 cen 168 Pajasmin PAVITINA oe cc eece ees eeee esse eee eee eee ITE PEROVSKUA. oe. 176 PIRAKANTA 7 = 178 PLIUSKAVIEA Fees ‘ 182 RODODENDRON sees ese ee es 184 Rua “ tn et aioe on oe 186, ‘SIBIRSR DRITEN excess 3 45 94 He wn wairne oe on 196 SMOKVA voces eee 198 SURUCICA — LETNA. 199 SURUCICA - PROLIETNA . = 201 Sintsin coves enteeeen eee ee ees 203 SUIVA: os +5 28 207 TeKoMA 210 TRESNIA 212 TRiLORA Le = 216 "TRNASTA DAFINA . . 218 VaiGetAa 1 ZaNica 2221 Vixova toza VRBa 24L05NA. ZoviKa. RyreNIK, KazatoPredgovor dreavanje drveca i grmlja obvezatno ukljuuje rezidbu koja O se obavlja tijekom éitavoga njihova zivora: kod sadnje ali i tijekom rasta kako bi se potaknulo stvaranje cvjetova i plodova, te kako bi ih se pomladilo... Sve vrste ne zahtijevaju redovitu rezidbu tijekom vegetacijske godine, veé svakih tri, pet ili deset godina. Ako to ne uéinimo, one ée neuredno rasti i brzo ée postati glomazne i neproduktivne. Suhe grane koje ostaju neorezane postaju izvor bolesti i leglo stetnika , zato je njihovo uklanjanje korisno za 2dravije drveca i grmlja. Odluéili smo vas voditi, navodeci vrstu po vrstu i ilustrirajuci svaku radnju, kako biste orezali ono sto treba, na mjestu gdje je to potrebno i u najboljem trenutku, Ovaj ée vam detaljni vodie pomoti pri rezidbidrveca i grmlja, pa i pri rezidbi vocaka. Vocke stablasice i grmovite vocke izmijesane su s ukrasnim drveem i ukrasnim grmovima. Ravlicite vrste poredane su abecednim redom, prema njihovu domacem (hrvatskom) imenu, kako bismo vam ‘omoguéili da ih brzo pronadete. Dodali smo nekoliko pojmova o cijepljenju — nacinu razmnoiavanja koji se najéesée koristi kod vocaka, a rjede kod drveca i ukrasnih grmova, kao i niz preciznih ilustracija koje oslikavaju potrebne radnje korak po korak. Prikazali smo samo onu vrstu cijepljenja koju éete najlakse ostvariti da bismo vam (gotovo!) zajaméili uspjeh. Za svaku prikazanu vrstu naci ete takoder njezino botanicko ime, kao i brzi podsjetnik njezinih potreba (izlaganje svjetlu, vrsta tla) i njezinih ukrasnih karakteristika (oblik, visina, lisée, cvatnja, donosenje plodova).uvop Rezidba je potrebna Uloga rezidbe Rezidba omoguéuje uévritivanje novozasadenog scabla ili grma, potice grananje i evjetanje, ce daje drugu mladost starome stablu ili Kako osigurati dobar primitak kod sadnje Rezidba kod sadnje potive grananje korijena, ako se radi o stablu ili iim korijenom, i dijelova grmu s go izmad zemlje (grana), ato je jamstvo ucvrseivanja rasta biljaka u vasem vrtu. Ako je rije¢ 0 listopadnom seablu ili grmu kupljenom s galim korjjenom, ili pak © zimzelenoj biljci koja je kontejnirana ili u posudi — neéete postupiti na isti LISTOPADNO DRVECE 1 GRMILJE: URAVNOTEZITE GRANE I KORENJE Listopadno drvece ili grmlje_kup- Ijeno s golim korijenjem treba se sa- diti izmedu studenoga i ozujka. Rezidba kod sadnje odnosi se dakle na grane i korijenje. Cupanje bike radi prodaje djelomicno ipak osteti korijenje. Pri sadnji primjenjuje se postupak prikracivanja korijenja 2a nckoliko centimetara koji se zove *éiseenje” korijenja. Taj postupak potige stvaranje mnogih malih ko- rjenciéa koji ¢e osigurati dobru ishranu biljke i dobro uevrscivanje u lo, Iskoristite priliku da pritom odreze (suho) korijenje. Kod sadnje odrezite takoder suhe ili slomljene grane. Sacuvane grane prikratice 2a otprilike jednu treeinu njihove duljine, postujuci pricom habitus i izjednacavajuci volumen korijenja s granama e bolesno, unisteno i mrevo DRVECE 1 GRMIJE S KORIJENOM U GRUDI ZEMUJE ILI U POSUDE: BLAGA REZIDBA Zimacleno stablo ili grm, kuplieno s korijenjem u grudi zemlje, treba posaditi u proljece, najbolje u otujku. Biljka u posudi moze se za- saditi u svako doba godine. Zado- voljite se smanjenjem volumena granja tako da ono bude jednako volumenu korijenja. Odrezite sitne ili ostecene grane. Ako se radi o cvjetnom grmu kup- Iienom u posudi, ne orezujte ga ako ga sadite prije ili za evatnje. Pri- cekajte opadanje cyjetova da biste ga orezali i tada primijenite prvu reridbu, rakozvanu reridbu za cvat. Rezidba je vrlo vazan postupak za drveée i grmlje u vrtu. Ona potiée rast biljke, daje joj skladan oblik, potiée cvatnju i stvaranje plodova kod vocaka i grmovitih voéaka. Rezidba se provodi kod sadnje mlade biljke i nastavlja tijekom éitavoga njezina Zivota.Vrste tla Opcenito postoji sto tlo, i svako od ‘ni stupanj kiselosti. To je kiselost ‘odredena kemijskim mjerilom, pH (skrogenice za potencijalni vodik). Ukiselom tly pH varira izmedu 4,5, 1 6,5; u vapnenastom tlu on je iz~ nad 7,5, 0 kod normalnoga tla i U trgovinama se moze kupiti pribor za onalizu kiselosti tla, koji se velo lako koristi Laganu zemlju lako je obradivati Ona se ne lijepi za lopatu éak i kada je mokra. Propusna je jer dopusta vodi da otjece u dubinu. Movasta zemlja zodréava. vodu. Zimi se na njezino} povrsini zadr~ Zavaju lokve vode. Lijepi se za oru- Ge i tesko ju je obradivati. Bogata zemlja sadrzi mnogo or ganskih tvari, humuse, koji je po- trebon za rast i razvoj biljke. ‘Moiemo je prepoznati po tamnoj boji. Dobra zemijo zadréava lieti odre- denu koliginu viainosti, éak i z0 ssuha vremena. U idealnom sluéaju, dobra vrtna zemlja bogota je humusom (tam- ne je boje), svjeza je i propusna. Oblikovanje mladoga stabla ili grma Ostavite da se vecina ukrasnih gr- mova prirodno razvije. Pomoéu re- zidbe naglasite samo prizodni oblik stabla. Rezidba za oblikovanje nije potrebna kod ukrasnoga grmlja ‘osim kod grmova koji rastu scabljici” (primjerice hibiskus). Pri mienjuje se tijekom jedne do dvije godine. U to se vrijeme orezuje kako bi se dobio evrsti g c vodi se raéuna 0 cvatnj prikladnije godisnje doba za takvu retidbu jest proljece, posebice o2ujak. ‘Tijekom prvih godina zivora mlada vocka oblikuje svoje deblo, jednom rijeciu —svoj skelet. Kad raste sama, bez lIjudske intervencije, dobiva prirodan oblik stabla s prostornom krosnjom. S jedne strane da bismo smanjili njenu gustocu, a s druge strane da bismo je zastitili od pro- Ijetnih mrazeva (osobito marelicu i breskvu), mozemo vocku orezati kako bismo dobili toéno odreden oblik: volumenski habitus (po- lustablo, vreteno ili vaza), plosni oblik (palmeta, kordonac) za vocke ili grmovit oblik 2a drvece kojega izdanci rastu oko panja (hrast). Mozete kupiti vee stariju biljku, formiranu, ili mozete nabaviti mladu, cijepljenu biljku od jedne godine, plemenito mlado stablo koje cete sami oblikovati u vasem Ovdje dakle govorimo o rezidbi za oblikovanje. Trebate se potruditi da dobijete stablo koje je ravno i évrsto, Takoder obratite po- vertu. 10 zornost na dobar raspored glavnih grana u prostoru, ogranicavajuci pritom njihov broj. ‘Ovaj postupak zahtijeva mnogo paanje jer treba pustiti glavne grane da se postupno produlje kako bi postale osnova 2a mnogostruko grananje koje ée donositi plodove. Takva se rezidba primjenjuje zimi, izvan razdoblja mrezeva, tj. tijekom mirovanja vegetacije. Odriavanje stabla ili grma Ako nikada ne orezujete stablo ili ‘gem, ono ée postati neuredno. Nje- gove mnogobrojne grane ueinit ée krosnju pregustom, a sredisnje ée grane biti slabo osvijediiene i pro- zracene, pa ¢e tako postati otvore- nim vratima za parazite i bolesti Razvit ¢e se vodopije— vrlo snazne, nerodne grane koje ¢e uzimati dobar dio biljnih hranjiva i stvarati neravnotezu habitusa stabla. Rezid- ba za odréavanje ima dakle dva ci- Ija: odréat biljku u dobrom ade Ju i ocuvati njezin skladan oblik, OCUVANJE ZDRAVLA U DRVECA Bolje je sprijeciti nego lijeciti: veeinu bolesti moguce je izbjeci re- dovitom njegom. Zapravo, brojne se bolesti mnogo lakse razvijaju na ostecenim granama koje su ugro- zene zbog ostecenja kore. Odatle se bolesti mogu prosiriti na zdrave di- jelove. Sve slomljene grane, to jest one kojih je kora osteéena, trebaju zato biti odrezane sve do zdrava di- jela.Dobro osvijetljene grane ~ one na rubovima krosnje — mnogo su evrsée i bujnije, bre rastu i daju vise cyjetova. Rezidbu treba obaviti tako da se otkrije srediste grma ili stabla tako da bi sve grane dobivale syjetlo. Zbog toga, odrezat cemo sve slabe grane u sredistu stabla ili grma, kao i one grane koje se krizaju. OCUVANJE HABITUSA, Deveée i gemlje treba biti dobro oblikovano. Uostalom, veoma je li- jepo i vidjet’ th kako razvijaju skla- dan oblik. Rezidbom zato odstra- nite vodopije ~te velo snazne grane koje rastu okomito i narusavaju habitus biljke. Sto se tide drveea, rezidbu provo- dimo radi odréavanja biljke. Ona se ne treba obvezatno obavljati svake godine, osobito ne drveéa. Ore- zujte ga svakih tsi do pet godina, ovisno 0 vrsti, a posebno se to odnosi na sumsko drveée, kao sto su hast il keste Kod cvjetajuéih i voenih vesea revidba za odrdavanje udvostrueuje se radi rezidbe za cvat i rod, sto potice stvaranje brojnih evjetova i plodova. Rezidba je porrebna i radi ograni- cavanja sitine koju zauzima neko stablo, narocito u malom vrtu. Stovise, niske grane koje su mnogo slabije hranjene biljnim sokom, povenut ée nakon nekoliko godina Stablo ée ogoljeti, A glavne grane koje su postale preduge i prijete da ée se slomiti, ereba jace prikratt Ne ¢ekajte predugo s rezidbom jer grane veéega promjera (otprilike vise od 8-10 cm) lose podnose retidbu. Orezujte nakon orpadanja lisea, izmedu studenoga i ozujka. Bolje je da su dvije osobe prisutne pri rezidbi: osoba koja ce biti na thu vodit ée onu koja orezuje jer odozdo moci bole prosuditi o ravnotezi krosnje. Nikada ne retite okomito, vee koso, tako da rez gleda prema nebu. Kisa Ge se tako lakse slijevati. Pazite da drvo ne pukne dok radite rez od nekolike milimerara ispod grane prije nego sto je pocnere pil odozgo. Ocistite velike rane $ po- motu hipa-noza kako bi bile posve glatke, Nakon toga namazite ih pastom za premazivanje rana ili norveskom smolom ako promjer rana prelazi 3 do 5 cm, prekrivajuci pritom posve rubove reza. NAaJBOLJE RAZDOBLJE. Rezidba za odréavanje stimulira rast vegetacije. Najbolje razdoblie za djelovanje jest ono kada getacija ielazi iz razdoblja zimskog odmora, tj. u o2ujku. Medutim, kod proljetnih bi cvjetnih grmova orezivanje primijenjeno u to doba smanjilo broj evjetnih pupova koji su se oblikovali jos prethodne go- dine, pa zbog toga treba pricekati s orezivanjem do kraja cvatnje. KAKO REZATI NA ODGOVARUJUCU DULJINU ‘Treba li jako ili slabo orezivati? Sve ovisi 0 snazi stabla ili gma. Ako odrezete grane veoma kratko, to ¢e potaknuti snazan rast. Ako pak von Noprovite prvo zorez ispod grane Nokon togo otpilte granu ukoso. Oiistte velike rane od rezidbe 's pomotu hipo-nozo, ‘a nokon toga premasite ih pastom 0 premazivanje rong. Sovjeti 20 rezidbu Crnogorica Pozor! Crnogorica ne podnosi re- Zidbu. Sve Sto motete utiniti jest da odrezete niske grane. Pri sod- nil obratite pozornost na prostor ‘oko crnogorice koko bi se mogla ‘skladno razvijati.Costo orezvite Zivicu, i to jage do biste joj sagwvoli pravoertni habitus, rezidbu primijenite blago, samo na vthove grana, to ée ograni¢i Zbog, toga slabi gem treba jako orezati, dok snazni gem treba jedva malo prikratiti, Mozete takav po- stupak rezidbe primijeniti na razli- cite grane jednoga te istog stabla. Ako postoje dvije grane razlicite jacine, umjesto da prikratite jacu na veli¢inu one slabije, onu jacu samo malo prikratite, a onu slabiju odredite na duljinu do drugoga ili treéega pupa od debla. Oblikovanje drveéa i grmlja Ziviea nece biti gusta, ni evrsta i neée zadréati ravni habitus ako je redovito ne orezujete. Nemojte dopustiti da zivici naraste godisnje vise od 20 do 50 cm u vi- sinu, Ako grmovi narastu previse w visinu, tada obieno ogole pri dnu, U knjizi smo naveli, vrstu po vrstu, drvece i gemlje koje je najbolje za- saditi kao divicu, Imate izbor izme- du nekoliko vrsta Zivice: ona koja mote biti oblikovana kao slobodna ili kao strogo sisana Zivica. »SLOBODNA. ILL .SISANA. ZIVICR? PITANJE RASPOLOZIVOSTI Prva vrsta divice, takozvana slo- bodna 2 skarama kako bi se moglo odrezati coéno odredenu granu po izboru. Ta vrsta rezidbe sastoji se u tome da jednostavno odstranimo suhe gra- ne i one koje rastu prema unutras- njosti zivice. Izbjegavajte raditi srupex u fivici i zbog toga dobro ocijenite vaanost grane koju zelite a, orezuje se vrtlarskim 12 odrezati. Ta se rezidba uopée ne razlikuje od rezidbe zasebnoga gtma. Najbolje razdoblje za takvu rezidbu jest proljece, i to za sve gr- move osim za one koji cvatu bas u to doba. Kod rakvih biljaka prie- kkajte kraj cvatnje, a reaite tako da ogranicite visinu gra. ZA OBLIKOVANJE TREBA STRPLJENJA Druga vista Zivice, takozvana sisana ili pravilna zivica, zahtijeva mnogo é6seu rezidbu, najmanje dva pura godisnje. Zaposnite s rezidbom vee uu prvoj godin sadnje. Ako se r: crnogoricnoj 2 ligite strane Zivice. Budite mnogo strozi s listopadnim gemljem — odrezite grane za orprilike jednu cetvrtinu njihove visine kako biste potaknuli njihov rast. Sljedecih go- dina uklonit cere od 20 do 30 % godisnjega prirasta. Zadovoljite se prirastom od 5 do 10 cm godisnje sa svih strana, dok ne dosegne svoj konaéni volumen, Zivica ne treba biti ni presiroka ni preuska. Idealno je oblikovati joj profil koji Ce biti jedva malo siri pri dnu nego u visini jer ée tako donje grane dobivati dovoljno svjetla i manje je vjerojatno da ée ogoljeti. Zivica od gemlja koja trazi obliko- vanje orezuje se nakon proljecnoga rasta , potkraj svibnja ili pocetkom lipnja, i potkraj kolovorza ili pocer kom rujna. Medutim, neke vrste koje rastu vrlo brzo zahtijevaju mnogo éescu rezidbu, svakih cetiri do sest tiedana izmedu svibnja i rujna, Ne orezujte #ivicu od crno- gorice prije polovice srpnja. Ako je ci, igjednacite raz-orezujete prerano (na primjer, u lipnju), lisic éete je zelenih i sivih nijansa mladih izboja. Ipak, nemoj- te ni prekasno ~ dajte ranama od rezidbe vremena da zarastu do zime. REDOVITA KURA POMLADIVANJA Mladiizboji grmova zasadenih u ob- liku 2ivice uvijek se najéesée nalaze na vthu divice. Zbog toga je tesko odreati puno godina zivieu koja bi bila gusta liséem pri dnu, Jaca se rezidba dakle primjenjuje otprilike svakih deset godina. U proljece skratite Zivicu za polovicu njezine vi- sine. U pocetku ¢e aivica izgledati ogoljelo, ali postije ce se po drugi put pomladiti. Sve vrste grmija za zivice dobro podnose takav radikalni tret- man osim cmogorice. Nakon takve radikalne rezidbe pustite #ivieu da postupno dosegne svoju normalnu. visinu i Sirinu, povecavajuci svoje di menzije 2a orprilike 5 do 10 em svake godine. TOPIARI - UMJETNOST OBLIKOVANJA GRMOVA To je vrlo stara vrsta umjetnosti — jo je © njoj govorio Ciceron — koja se danas opet uvelike viata. Sastoj se od rezidbe gemova u obliku skul- pura. Swaranje takve skulpeure 22- htijeva vise upornosti i redovitosti nego tehnike. Geometrijski oblici (kugle, stosci, kocke...) nalaze svoje miesto u vrtu, kao i na balkonu, ada se grm wzgaja u posudi. Redo- vita rezidba potrebna je radi odr2a- vanja oblika. Kod rezidbe neka vas vodi vase oko: odstupite malo una- trag i pogledajte svoje djelo s male udaljenosti, dovoljno esto da biste kontrolirali svoju «skulprurus. Za slozenije oblike orezivanje nije do- voljno, nego treba primijeniti kon- serukeiju od ?eljeznih Zica na koje ce grane biti prieurséene tijekom dvije do tri godine. A zatim je potrebno samo izjednaciti_ grm_redovitom rezidbom.. ‘Vee nakon sadnje potnite s pripre- manjem skulpture. Tijekom prvih tri do cetiri godine orezivanjem éete potaknuti gusto grananje koje je jed- nako rasporedeno u visinu i sirinu. Tako éete dobiti materijal za obliko- vanje. Kao i kod zivice, pustite da grm naraste u visinu i sirinu velo postupno; neka to bude 5 do 10m godisnje. Od druge godine pocnite oblikovati zeljeni oblik. Ako vam je potrebna konstrukcija . postavite je kod kom prve godine uévrstite grane postupno s_nji- hovim rastom rako da ih pri za konstrukciju. Jednom kad je skulptura oblikovana, odriavajte je redovitom rezidbom. Nemojte do- pustici da se grane udalje od oblika vike od 5 do 6 cm, pa abog toga re- dovito orezujte izboje koji vire ivan oblika. nstite Da BI BILJKE CVJETALE ILI DONOSILE PLODOVE Orezivanje potis cevjetni_ gem ili vocku da stvara evjetove, a poslije plodove ako to vrsta odreduje. Bez rezidbe stablo ili grm postali bi vrlo gusti i neuredni, te bi stvarali malo evjetova i plodova koji bi bili mali i osrednje kvalitete. Ilibi pak doslo do naglasene izmjene rodnih i nerod- 13 Priévestite grane no konstrukeijiu od ‘metalne Zice postupno kako rastu. Jednom kad je skulptura oblikovana, ‘redovito orezuite tzboje kojl vire izvon oblikaDobar naéin rezidbe Uvijek oredite granu 4 do 6 mm ize nad dobro vidliva pupa. Odatle ge krenuti nove 7 ‘grananje potaknuto re- tidbom. Pofelino je da toj pupolick bude smie- Sten s vaniske strane ‘grma ili kroinje stabla jer toko nova grana neée uguiiti srediite stabla nego Na komad korijena obiénoga bozura, Paconia herbacae (pedloge). PLEMKA U rujnu uzmite s odabrane vrste zdravi ichoj. Odredite 5 njega jedan dio fej ina Odette plembu najmanje doa in poput wpa. lina, pocevsi “= oto ispod donjega pupa. PODLOGA Krajem rujna uzmite jedan komad korijena s bozura podloge. Posadite ga okomito u obiénu vrtmu zemlju, i to ispod roploga zaklona da bi ponovno stvorio korjentice, te ostavite da nekoliko centimetara viri iznad zemlje. Kada potne tjerati, o¢istite urh horijena vlaznom krpom kako biste odstranili sve mrlje od zemlje. Napravite na anjskome dijelu korijena jedan usjek 1 obliku hlina, sliénog oblika kao i plemke. 34BOZUR DRVENASTI eo ecu cad promjer plemke mnogo manji od podloge. SCR es re oe a Ray vaino da se kosa povrdina plemke toéno uklopi u usjek koji je napravijen na podlozi, Stavite plemlew u usjek napravljen na korijenu tako da kore plemke i podloge budu 1 bliskom kontakeu, Plemka se mora sama dréati Gijeplienie je uspjesno ‘izvedeno_kada_plemka poéne tjerati. Nije potreb- Poveéite sve zajedno rafijom, ee eae lagano stetuci. Premadite ga nla. Podloga, nalme, nee zatim voskom za cijeplienje, vige rasti. pazeci pritom da ne prekrijete donji pup.Breskva Breskva voli duboko, lagano i dobro ocijedeno tlo. Prostorni su oblici najuéestaliji, a oni zahtijevaju samo blagu rezidbu. Lakée je dobiti plodove breskve na plosno oblikovanim stablima koja su dobro osvijetljena. ea Ne Oblik: veliko stablo, polustablo, Bel eee Red Sa) Plodovi: od srpnja do kolovoza Zoito orezivati? * Da biste zadriali ravnotezu oblika stabla. * Da biste ojagali skeletne grane, Prunus persica ‘Kada i kako orezivati breskvu s kro&njom prostornog oblika Breskva nosi plodove na mladim granama, starim jednu godinu, koje nisu bas snazne. Potrebno je povremeno orezivati prostor- nu krosnju breskve da bi se potaknulo stvaranje tih mladih gana i priblititi ih srediseu stabla skracujuéi grane koje ih nose. adnicu koja je ves Pere ed poe Izbor breskve Moiete kupiti takozvanu breskvu s prostornom krosnjom. Ona nema potrebu za potpornjem da bi se razvila. Mote se raditi o: ‘# stablu: njegovo deblo doseze 1,60 do 1,80 m kada je odraslos « polustablu: njegovo deblo ima izmedu 1 i 1,20 m kada je odraslo ; grane se pruzaju prema vrhu i dobro su razvijene u svim smjerovima; # niskom stablu; njegovo kratko deblo ima izmedu 0,40 i 0,60 m: grane se pruzaju prema vrhu. U hladnijim je krajevima bolje uzgajati breskvu u zakdlonu zida i plosno je vezati u obliku: ‘* palmete u obliku slova U: ona se sastoji od dviju skeletnih, grana iste visine koje su smjeétene boeno jedna uz drugu i razmaknute za 50 em; # nepravilne palmete: grane se nalaze na kratkom deblu od orprilike 30 cm i sve se razvijaju na istoj povrsini, nagnute w obliku lepeze u odnosu na okomicu. Na 2alost, ova se dva posljednja oblika ne prodaju. Trebate, dakle, kupiti mladu, jednogodisnju breskvu da biste oblikovali palmete. 36Kod sadnje Jzmedue studenoga i ozujka odresite 2a nekoliko centimetara vrbove na (ostavljajuci im najmanje 25 do 30 cm dljine) i odreaite urbove korijenja ako je stablo s golim korijenjem. y Drvna grantica Svake tri godine U studenome odstranite drone grantice koje su prekobrojne, lose smieitene i sube, reéuci ih od pocetka grananja. Odstranite grane hoje nose plodove predaleko od glavnily secega promjera). samo dronu granu koja je najblize i i odvesite je iznad drugoga dobro formiranog pupa koji je dobro vile dva pupa dati, ve¢ od proljeca, dvije mjetovite grancice koje ¢e osigurati proizvodnju plodovaSe % Kao i svi drugi plosno formirani oblici, breskva u obliku palmete zahtijeva redovitu rezidbu da bi dala obilne plodove. Zapravo, jedna grana koja je bila rodila plodovima, vise to neée uciniti. Stoga je trajno potrebno poticati stvaranje novih rodnih grana odgovarajucom rezidbom Djelovat cete u dva godisnja razdoblia. U veljaci, tek prije budenja vegetacije: tada je lakse razlikovati drvne pupove koji su siljati i maleni, od cyjetnih pupova koji su nabubreni i okrugli (vidi stranice 40 — 43). nakon berbe (vidi stranicu 43), Ljeti, kada plodovi narastu,Kod sadnje __ Teed studenoga i otujka odresite jednogodiénji izboj na aiprilike 30 cm od tla, ienad duaju lateralnib pupova (oka), adakle Ce izrasti dvije paralelne _grane uz potporanj. Odresite takoder za nekoliko centimetara urhove korijenja ako je ono gol A shiedece éete Wjeto ploino vezati uw obliku slova U dvije grane hoje e se pojaviti ili ete ib nagnuti za 45° da biste dobili nepravilnu palmer. Breskva Kako prepoznati organe breskve Breskva ima grane koje ne radaju plodovima —nerodne grane, igrane koje radaju - rodne grane. Rezidbom nostojimo postici ravnotezu: izmedu tih dvaju tipova organa, Sto je jamstvo dugovjeénosti stab- la, Evo kako éemo ih prepoznati. NERODNI ORGAN! Drvna grangica Ona nosi samo Siljate i male drve- ne pupove, drvna oko, odakle ée se sliedece jeto razviti druge mlade grantice. Kade je ona srednje snaina, moguée ju je pri- kladnom rezidbom pretvoriti u rodnu grangicu. Ako je velo snaina i ako nosi veé od prve godine mlade grangice, to je vodopija. Potrebno ju je ukloniti RoDN! ORGAN ‘MjeSovita grana (duge rodna siba) ‘Ona nosi drvne pupove kojisu izduljeni i sljatite koji ée osigurati njenu zamienu, i cyjetne pu- pove koji obljenite Pupova mogu biti izoi- rani ili grupirani po dva il tr; tada govorimo o dvostrukim ili trostrukim pupovima. Jedan te isti nodij za pup (kol- jence) moze povremeno nositi dryne i cvjetne pupove. Crjetna grana (kratka rodna Siba) Dutine je izmedu 15 | 30 cm. Nosi velike zaobljene pupove, cvjetne pupove, i zavr8ava jednim vrinim drvnim pupom. Svibanjska kitica Ona je pomalo poput vrio kratke cvietne grane, duljine od 2 do 5 cm, ne vise, i nosi pet do Sest cvjetnih Mer pupova i jedan drvni pup (oko) na vrhu. 39REZIDBA ZA ROD U veljaéi Djelujte korak po korak. Prvo potrazite grane koje nose nerodne grancice, zatim one koje nose mjesovite grancice, onda cvjetne granéice i, na kraju, zavrsite sa svibanjskim kiticama koje uglavnom neéete orezivati. Pristupite rezidbi prema sljedecim slueajevima, postujuci dane upute. DRVNA GRANCICA, Odrezite drone grancice (koje su nerodni organi) iznad drugoga pupa (oka), potevsi od osnove. Dvije grancice koje ce se razviti na tome mjestu biti ée manje snaéne i dat ée dvije rodne grantice koje ée imati cvjetne pupove i eventualno svibanjske kitice. Tako ée sljedeca berba biti osigurana. J Drvna granéice Drvna granéica Gvietna granéica J f al Gvietno grantico| grantica ~— i Drvna grantica ym ° a Svibonjsko 40Breskva MJESOVITA GRANA Ps Odresite mjetovite grane (koje Mietovita > nose drone i cujete pupove) grancica iznad dronaga pupa, ostavljajuci pet do sest grupa cvjetnih pupova. Mietovita granéico Mietovita granéico Drvna grandica ee . 7 Kada iza mjesovite grane pri osnovi slijedi jedna druga mjesovita grana ili drona grana, adretite iznad mjetovite grane sto je moguce blize osnovi. Sacuvajte samo éetiri do pet gpa cujemil pupova na sacuvanoj grani. Resite je uvijek iznad dronoga pupa. y % Gietna granéica f Miesovita granéica Cvjetno J Mickovito ‘sriea grancica Kad iza mjesovite grane slijedi cujetna grana, odresite mjesovitu granu iznad drugoga dobro formiranog pupa (dakle, dobro vidljivog), i ro pocevsi od osnove. Ako je upravo obrnuto, gj. cujetna se grana nalazi Bri osnovi, a mjeiovita grana je iznad — odrezite mjesovitu granu na isti natin, ti. iznad drugoga, dobro ‘formiranog pupa. 4MyESOVITA GRANA (NASTAVAK) 5 Kada se pri osnovi nalazi svibanjska kitica, odrezite mjeiovitu granu iznad drugoga, dobro formiranog pupa (dakle, dobro vidljivog), pocevsi od osnove. Kada je obrnuto, tj. kada se mjesovita grana nalazi pri osnovi, odstranite svibanjsku kiticu i odresite mjeiovieu granu iznad trece ili Ceturte grape cujetova, i to pocewsi od asnove. MieSovito granéica Svibanjsko iitice Gyjetna grantica CVJETNA GRANA, Ako postoje dvije susjedne cujetne grane, odresite onu dalju od osnove i ostavite onu blizu osnovi- Cvjetna grantico Svibanjska kitica Cvjetno granéica Grana nosi jednu svibanjsku kiticu i jedoue exjetnu granu. Ako je ova druga blize osnovi, ostavite je nedirnutn i odstranite sve cujetne pupove sa svibanjske kitice te zadréite samo droni pup (oko) na vrbu. Ako je slucaj obrnut, 4. svibanjska je kitica blize osnovi, a cojetna grana dalje — odreaite tacno iznad suibanjske kitice. 42Bresxva pea eTiCA eee eo eae oy Grana nosi dvije svibanjske hitice. Zadréite th obje. Odstranite sve cvjetne pupove sa svibanjske kitice koja je smjeste- na blite osnovi, a sacuvajte samo droni pup na vrbu, koji ce osigurati zamjenu te grane iduce godine. Ona dalja svibanjska hitica nositiée plodove. 30 cm glavne grane (skeletne), Poets ecard Poe ee oer Cer ee eae) pee ee ee Ljeti Ova je Hjetna rezidba obvezatna da bismo dobili lijepe breskve. Pratite rast plodova da biste diclovali u pravom trenutku: rezidba mote poéeti krajem travnja i poerkom svibnja, kada su breskve vee dobro formirane, i kod berbe. Sacuvajte i vetite dvije grane pri osnovi jer ée one zamijeniti grane koje su rodile ove godine. Kada su mlade breskve veé vidjive, odrezite grantice koje su izrasle na istome miestu kao i plodovi, iznad recega ili eevrtoga lista. Odstranite jedan plod po grupi. Zatim odstranite sve ostale mlade grancice na grani. Nakon berbe odvedite granu koja je bila rodila plodovima toéno iznad druge grancice od osnave kako bi doije grancice koje ée je zamijeniti bile snaznije, Ako sve mlade breskve padnu s grane prije nego sto sazr, mosete je orezati odinal nakon padanja nezrelih plodova.Ceanotus Ceanotus voli laganu i bogatu zemlju koja nije vapnenasta. Odaberite mjesto koje je toplo i zaklonjeno. Njegova rezidba nije teSka: treba prikratiti grane na jednu tre¢inu poéetkom svakoga proljeéa. Cak podnosi i rezidbu u ravnini s tlom da bi se izbjegle neieljene posljedice mraza. Pere ty Ruan Cen) Zaito orezivati? * Da biste potaknuli grananje. Ceanothus x delilianus ff Kade i kako orezivati \ A ia | Kod sadnje — Temedu studenoga i ozujka prikratite —\, izdanke za dvije trecine. Ako je grm gologa korijena, odretite njegove urhove za nekoliko centimetara. Pee ete otc! See ea Dee eeu eee a Gnu Godinu dana posli U veljaci ili t odujku odstranit preslabe grane ili koje su lose smjeiten Odresite za dvije treé nove izdanke od proilog Geta — one koji rastu iz podnodja. Prikratite stare izhoje na granama na duit od 10 em. 44Ceanorus Svake godine ___ \ U veljacé ili ozujhu odvezite srecinu glavnih izdanaka na visini 10 cm od zemlje. Odresite takoder na duljinu od 10 cm sve izboje koji su se pojavili na ~ sacuvanim granama, Uvijek orezujte iznad pupa koji je smjedten s cuanjske strane grma, tako ce novi izboj ~ uporpuniti habitus naiega ceanotusa Oe ee oy Seca ae ea) Pee ee ee Ce acu aa) 45Cyjetni ribiz ili kevavo crveni ribiz Ribes sanguineum [xed i kako orezivati Cyjetni ribiz trazi dobru i ocijedenu vrtnu . Kod sadnje , ~ Lemedu studenoga i oiujka skratite grane laganu sjenu (ovdje €e ap pola, Cujeranje re godine érevovali se malo manje cvjetati). tako u korist oblikovanja grma. zemlju, kao i sunce ili Blaga je rezidba Ako je gologa korijena, odretite th na rubovima za nekoliko centimetara. potrebna da biste dobili dobro cyjetanje. Cvjetni ribiz moze se oblikovati u nisku i slobodnu Zivicu koja je vrlo dekorativna. Godinu dana poslije Nakon cvatnje (u travnju) odrezite grane koje su ocvale, i 10 nekoliko centimetara iznad mladica, Pier) Nee erm Cvietanje: od ofujka do traynjo Prikravite do pola grane iz podnosja koje nisw cvjetale. Uvijek rezite iznad pupa ili mlade grane, koji se nalaze s vanjske strane grma. Tako ée grana koja ée se odavde razviti popuniti habitus grma Zoito orezivati? * Da biste potaknuli cvjetanje Poe aes ke eae ae ea CakeFe Cyjerst rine Svake godine Vakon cvatnje (u travnju) odrezite grane koje su ocvale, i to nekoliko centimetara iznad novih mladica. Odstranite sube, preslabe ili prestare igrane koje vite ne coat Povremeno mozete primijeniti jacu recidbu odvezite sve grane na visini 30 do 40 cm od tla, Prije Poslije Takozvana rezidba za cvat Rezidbom za cvat nazivamo onu vrstu rezidbe koja poti¢e stvaranje novih cyjetova. Ona se sastoji od poticanja pojan ‘anja mladih grana koje uvijek najvige cvatu. 47Dojcija ili vrtna mirta Deutzia Dojcija se prilagodava f Kada i kako orezivati svim dobro ocijedenim ~ f tlima. Voli sunce i Kod sadnje polusjenu. Cvate na Iemedu studenoga i otujka odresite preslabe izdanke i prikratite 2a jedu trecinu sve ostale, uvijek iznad dva rezidba je potrebna da suproma pupa. mladim izbojima, a biste potaknuli obilnu —— Lagano orezite vrhove korijenja ako ste kupili grm + golim korijenom. Od druge godine cujetanje ée biti obilno w svibnju ili Hipnju zabvaljujuci rezidbi Godinu dana poslije U veljaci ili ozujku odstranite samo preslabe ili prekobrojne izboje (koji se medusobno britaju). Ligée: listopadno Ney ears re es En ad * Da biste potaknuli obilno jetan} Osnale ne dirajte jer ée one dati cujetove u proljece. cvetonie. * Do biste saguvali gust habitus. 48Svake godine Krajem lipnja, nakon zavriene coatnje, oresite izhoje koji su Li to tocno iznad mladih izboja — po nogucnosti iznad oni hoji se razvijaju a5 8 prema vanjskoj strani 5 puniti habitus presabe mladice ie bi mogle ariti oblik grma. meno odresite nekoliko starih grana pri njihovoj osnovi. 49Dunjarica Cotoneaster lactea Dunjarica se sadi na r obiénom tlu i trazi fxada i kako orezivati , mnogo sunca. \ t Osim za Zivicu, Kod sadnje _ \ ye nije ju potrebno Temedu studenaga i o2ujka neers . odstranite preslabe izdanke u orezivati svake godine. podnosin. Ostaleprikratite oxprilike do polovice. Puzava se dunjarica (Coto- Pee nes zuje. Pustite je da poprimi pri eo ee Paar os er ST een eee eee eed Pe heed (ie eat arn core eae U veljaci ili ozujku napola prikratite izboje hoje su izrasli iz orezanih izdanaka kod sadnje, a i novonastale izdanke u podnoéju. rane. * Da biste odréali njegov oblik (Givica).. Odstranite preslabe ili loie smjettene grane (usmjerene prema srediitu grma). 50Dunyantea Svake godine U osujku ili travnju odstranite preslabe ili oie smjeitene grane (usmjerene prema sredistu grma). Tickow vrstu rezid- be nije porrebno obavljati svake godine, no ona nam ipak poate da odréimo skla- dan rast grma. 51