Mr ILIJA PUSIC

HERCEGNOVSKA LUKA I PRISTANISTE U

SREDNJEM VIJEKU

U obradu ove teme ulazimo sa izvjesnim rizikom, ne radi toga

što nećemo reći ništa što bi nosilo definitivne za:ključke, nego radi
toga što naslov teme obuhvata materiju koju valjano mogu obraditi
poznavaoci istorije pomonstva. Ali s obzirom da ni oni sami neće
biti u istraživanjima kompletni ukoliko ne konsultuju arheologiju
i naučne discipline koje je definišu, pa neka i ovaj naš prilog bude
na usluzi budućim istraži!Vačilma.
Herceg-Novi je najmlađi sre:lnjevjekovni grad u našem Pri-
morju. Za razli~u od drugih graqova nije nastao kao rezultat već
dokazanih,. provjerenih. i ekspl'oqti:sanih_ ekonoms_kih, .strateških ili
političkih punktova (Novo Br.do,. Soko, D.rijeva i~d. ), negp .~e t~k; u
-svom~r~voj.u.-i egzistenciji pokušav;:tti. i. cl,ijelom. USjpjevliti. d~. oprav-
da svoju urbanu. Lokaciju. Takođe nema sumnje da taj grad u prvom
svom urbano arhitektonskom sklopu nije bio lociran u granicama
.zidina današnjeg starog grada. Istoriografija o Herceg-Novome iz-
nijela je na vidjelo veliiku dokumentaciju, naročito onu koja se od-
nosi na njegov srednj'i vijek. Ta iscrpna i mahom eksploatisana do-
kumenta uklopila su Herceg-Novi u sva ekonomska i vojno politička
zbivanja. Ta ista dokumenta, upoređena sa terenskim istraživanjima,
rasvijetliće ijedno drugo poglavlje srednjevjekovnog Herceg-Novog,
a to je njegov urbani i arhiteldonski razvitak. Pored toga osnov za
ovakvu.temu pružila su i naša istraživanja na terenu današnjeg Her-
ceg-Novoga i okoline, a iz kojih je proizišao i naš rad »Srednjevje-
kovni Herceg-Novi - urbanistička razmatranja do pada pod Turke
1482. godine« pročitan ria sLmpozijumu o srednjevjekovnim gradovi-
ma u našoj zemlji u Herceg-Novome februara 1979. god., a štampan
u Materijalima IX. Pokupivši veliki materijal za obradu gornje te-
me, mi smo došli do nekih saznanja po kojiima se može pisati o luci
i pristaništu u Herceg-Novome u srednjem vijeku, ali nikada ne pre-
. tenrdujyći da smo o toj temi rekli sve što bi trebalo na današnjem
n1vou nauke.
U svim radovima o Herceg-Novome, bilo monografskim ili dru-
gim u kojima se pominje srednjevjekovni Herceg-Novi, kaže se da
je taj grad bio pomorska luka i pristanište. Takođe se zapaža da u
 26 Mr llija. Pušić

ti:m radovima nije na.mačen ni jedan punkt ili lokacija gdje bi ta

luka, odnosno to pci.stanište trebala da bude. Zbog toga· 1u našem ra-
du treba dati nekoliko predhodnih razmatranja.
l.: Od uvale u Melji:o.am~, gdj_e se sada nalazli manje voj rio' p~i­
stanište, pa sve do igaljskih ba~nja, a to je rastojanje od 3 km nema
pogodnog terena za izgradnju bilo kakvQg, pa i privremenog pri-
stantšta, a da ne bi bilo na udaru otvorenog mora i juga. Od .rta
Goluba11nik prema jugu, pa sve do krša Komnenovi~a, 'pferiia s}e-
vevu, čitava obala je prekl"ivena nadvodnim i podvodnim stijenama
do duboko u more, tako da je ustvari sam grad Herceg-Novi sa mor-
ske strane okružen grebenilma lroji sprječavaju i pristajanje i bliže
kotvljenje sv1m srednjim i većim brodovima onoga doba. Niko ko
pozna konfiguraciju ove obale neće prihvatiti izgradnjlll nikakvog
pristaništa, a naročito ne za one brodove koji su u srednjem vijeku
k11starili našim obalama. Rekognosciranjem srednjevjekovnih zidina
. koje su dijelom porušene, dobro se danas uočavaju one u~ samu oqa-
1u pa se na njima konstatuju česti koso građeni valobrani u visini oQ.-
·.prilike 8 m. Ovolika vdiSina bi l,.lpravo bila dovoljna d~ zaštiti donji
dio grada od valova koje donosi jugo. O:vaj podatq.k potvrđuje da ni
...:u sastavu srednjevjekovnog. grada hije hiJo ni .IlJke ni. pristaništa.
Iako ovi bedemi mahom' potiču i:z tumk.og i mlelačkog doba, uvjek
im je bio cilj zaštita gra:da od raror.nog dejstva valova.
. 2. Obrađ.uj,tiĆi ~i.dine današnje twđave Forte. m~r:e što se .. dk<:>-
mito spuštaju do' siune ll)!Ol1Ske obale, na vi:sini od .oko 25 m na živoj
. stijeni o.tkrilL smo zidove lrojj bi po svojim dimeru;i]a.riia i svom opu-
su pr1padali He~c~-Novome i~ dqha bosanske vladavine. 1) Ovaj na-
laz· Q.snažuje pi::eqpO$'iav,kJu da je Tvrtko, ili Hevceg Stjepan Vukšić
~osača za utvrđivanje svoga grada sa momke strane kol'istili živo
stijenje koje se okomito diže iznad same obale. Ovo znači da u H~r­
ceg-Noyome za vrijeme bosanske vladavine u urbanom sasta\ru grada
nije'moglo postojati pr:i!stanište.
. 3.~Dužni smo takođe da dobro razlučimo odnos. između luke i
: ptLStaništa u dobu koj~a obrađujemo, ~bog fuga što bi bilo nOil"Illal-
no da svaka luka uključuje kao važan obje~at'pri&tanište ili prista-
ništa. U srednjem vijeku naše luke su uvijek bile locirane i mogle
egzistirati u zalivima, zatonima ili riječJ).im ušćima, odnoeno samo
onamo gdje je garantovana bezbjednost od'nev.remena. Drugi nemi-
'rio:van 'usJov je taj da luka bude dobrim komunikacijama povezana sa
''.syo:Htn zaleđem, Pristaništa u takvilm lukama su glavn.oi objekat uz
skladišta, ni~gazine, carinarnice, lazarete i dr. Dl1Ugi ttp luka koji
se javlja u našem:primorju naJStaju kao baze brodovlasnika, škverovi
za opravku i snabdijevanje brodova, zakloni od ne.pogoda i neprija-
telja, zatirrn gusar~ke i strateške vojne luke. Neke od ovih tipova lu-
ka kao što su zalqopi bilo koje vmte ne moraju imati pr~tanište;
tada su one samo sidrišta u naseljenim i nenaJSeljenim mjesttma. Pri-
1 ) Ilija Pušić, Sr~njevjekovni Herceg-Novi - ul'banistička razmatranja
do pada pod Turke 1482, Materijali IX sa simpozijuma »Srednjevjekovni~:gra-
dovi na tlu JugoslavHe«, Herceg-Novi 197·9. •
 Mr Ilija Pušić 27

staništa napokon, mogu egzistirati- usalffilj ena na bilo koj im lo kaci-

jama, a jedini im je uslov da budu zaiŠtićena od nepogoda. U bi'IOd-
skom transportu robama prd.stanište· je· uvijek embrion luke, dok pri-
staništa za tranJsport putnika mogu ·biti privremena i improvizirana.
4. Važno je ovdje ta;lrođe razmotviti titpove brodova koji su u
srednjem vijekiu plovild. našim obwama, a navočito one tipove koji
bi mogli nesmetano vršitti transportne UJSLu:ge u Her.ceg-Novome.
Ako. ostavi.rmo po S'trani sv,o ono brodovlje koje je iz čitavog
Mediterana bilo kojilm poslom dolazilo pod Hereeg-Novi2 ) koje je
moglo biti ukotvljeno na mo11skim prostra:IllStvima ispod grada i OS()b-
lje prebacivati čamcima, mi brodova za transport roba namijenjenih
Herceg-Novome i.rmamo u ograničenom broj1u. Ti brodovi treba da
su ograničene veličine i plasmana zbog skiučenog manevarskog pro-
stora kojega uslovljava čitavJ Tqpaljski zaliv od Meljina do Njivica.
U savremenJoj literaturi mi smo tak.vo brodovlje pronašli i o njima
će bi1i riječi u sljedeći.rm izlaganjima.

5. Ne manje važno je i razmatranje položaja srednjevjekovnog

Herceg-N:oV'Qga- u· odri~su na njegovo :bli:že i dalje susjedstvo, koje
je jedino uticalo na unbani i ekonoms.ki prosperitet grada. Usvojena
je istorijska činjenica da je Tvrtko I 1382. god. osnovao grad H~r­
ceg-Novi u primorju 2Jupe Dračevice da bi se oslobodio velikog mi-
meta što su ga Dubrovčani nanosili svojim monJopolom na transport
i .prodaju soli kroz bosansku zemlju. Nijesmo sigurni da su Tvrtko
i njegovi .. graditelji izabrali dobru . lokacij~u u kojoj bi trebalo da
bude pomom;ko trgovačko središte, odnosno 1uka. Ne upuštamo se u
rasprave oko toga da li je Tvrtko imao i dnug~h političko-ekonomskih
pretenzija da zida Herceg-Novi baš na ovoj Lokaciji, ali možemo si-
gurno konstatovati da je na terenu župe Dračevic.e bilo neuporedivo
boljih lokacija za gra:dnju luke i trgovišta soli. AH bez obzira ria
Tvrtkove :eret~nzije, suočeni smo ovdje sa faktom da je Herceg-Novi
sagrađen na nepovoljnijem terenu za bilo kakav pomorski tranzit,
pa nam se nameće zadatak da tu hercegnovskm Luklu i to pristanište
tražimo na drugoj lokaciji. U ovom poslu pomoći će nam srednjevje-
kovna selila u Sutorini, koja se nalazila na onom priobalnom pojasu
'oko ušća rijeke Sutori:ne na kirajnjem zapadnom dijeh1 topaljskog
zaliva.
~- Tal;mđe u razmatranjtma ovog problema moramo dobro uočiti
. jednu j.stQ:rijsku č.injeni~u da je Tvrtlko svoj grad počeo graditi kon-
cem maja 1382. god. a već septembra i:ste godine grad je bio sagrađen.
Mi danas ne raspolažemo nikaikvim dokuanentima ni pisanim, ni ma-
terijalnim, koliki i kakav je bio taj grad, ali možemo prrepootaviti
_da se i na,jvećim sredstvima i radnom snagom ne može sagraditi grad
· sreldnjevjekovnog tipa, pa makar on bio i najma~nji, sem ako to nije
bila neka građevinska improv!izacija. Na ovakvu predpostavku upu-
ćuje i Tyrtk.ova politika prema DubroVIniku jer je Tvrtko poslije pr-
vih negodovanja i protesta Dubrovčana, 2. decembra 1382. god. znači
2
' ) Tomo K. Popović, Herceg-Novi - istorijske 'bilješke, Dubrovnik 1924.
28 Mr Ilija Pušić

svega 3 mjeseca poslije gradnje grada izdao onu čuvenu povelju ko-
jom se zaklinje Dubrovčanima »da ne budet u onom gradu (Herceg-
-Novome, pr. I. P.) ljubo pod gradom trg soli prodavanija do vijeka. 3 )
Twtko se znači olakio odrekao funkcije zbog koje je i sagradio grad,
a što su svakako uslovili politički momenti na relaciji Bosna -Du-
b:vovnik.

***
Nakon ovakvih razmatramja prilazima jasnije i određenije na-
šoj temi u kojoj tražimo 1uku i pristanište u Herceg-Novome za vri-
jeme Tvrtka i njegovih naslje:lnika.
Rekli smo da je glavna funkcija Herceg-Novoga trebala da bu-
de trgovina, a u toj trgovini glavni artikal trebalo je da bude so.
So u Herceg-Novome mogla je da dođe samo morskim putem, prvo
iz razloga što su solane na obalama mora, a drugo Šito bi svaki ka-
ravanski transport ovog artikla prema Herceg-Novome morao proći
kroz zone tuđih i konkurent1skih goopodrura Dubrovnika i Kotora.
Rekli smo takođe da je Herceg-Novi sa b1ižom okolinom teško pd-
stupačan ili nepristupačan transportnim brodovima, i najzad kons:ta-
tovali smo da je na obali Sutorine bila u srednjem vijeku solana.
Iz svega oviOga postavićemo našu tezu i potkrijepiti je razmatranjem
nekih savremenih dokumenata i rezultatima terenskih istraživanja
u Sutorini.
Najprije smo iz;dvojili sva savremena dokumenta koja govore
o Herceg-Novome u vezi plovtdbe i transporta, pa smo zapazili gdje
se god. tretira prob'J.em soli uglavnom se pominje Sutorina »sol 'pod
Novi u Sutorinu«, 4 ) »vendere sal Novii et in Suttorina«. 5 ) Zapaža se
takođe da neka dokumenta povezuju u nazivu Novi sa Sutorinom
»Castrum novum Subtorinae«, 6 ) Castelnuovo di Sutorina«. 7 ) Doku-
menta pak, Imja iz nekih drugih razloga pominju Novi. pišu sam0
Novi »dođe list Gojku pod Novi«, 8 ) »fra Abassio fu invitato a Novi«, 9 )
>»>li Ungari che si trovano a Novi«, 10 ) »U Dračevici u Novom bješe
voivoda Sandalj« i mnogi drugi. Posebno ovdje iZJdvajamo jedan do-
kumenat Dubrovčana koji posliie smrti Tvrtkove protestvuju koc1
njegovog naslje:inika Sandalja Hranića zbog prodaje soli pa između
ostalog pišu »I 1Jozi čuvše (da se so prodaje u Sutorini, prim. I. P.)
mnogo se počudismo i ne moremo nikako vjerovati, da se s vašim
znanjem... «. 11 ) Dalje se Dubrovčani u istom dokumentu pozivaju na
ugovore sa Tvrtkom u kojima piše »da u Su1Jorini do vijeka ne budet
3) Isto.
4) Isto.
5) Isto.
6 ) Isto.
7 ) Isto.
8 ) Isto.
) Isto.
9

lĐ) Isto.
11 ) Isto.
 Hercegnov.ska luka i pristanište u srednjem vijeku 29

pvodavanja soli«. 12) Smatramo da je ovo nekoUlro citata iz dokume-

nata dovoljno da u svim problemima oko hercegnovske soli gledamo
Sutol"inu kao njeno ishodište, bi1o da se je ona tamo dov<Ozila, ili
prodavala, ili proizvodila. Miješanje naziva Novi i Sutorina, ili nji-
hovo povezivanje u nazivu, moglo je pmiJsteći iz saznanja da su svi
zainteresovani za hevcegnoVJsku so bili upućivani u Sutorinu gdje se
je ona proizvodila, dovozila i transportovala kopnmn i morem.
Tvrtko j e u svom novom gradu, odnosno Surtord:ni, primio prve
brodove natovarene solj,u13) i to odmah neposredno poslije završetka
grada, iako prihvatanje brodova sa zav,ršetkom gradnje grada ne mo-
ra imati nikakve veze. Iz ove činjenice nameće se logičan zaključak,
da je Tvl'tlko ov,im prvim transportom soli u svoj grad čekao rea-
govanje Dubrovnika. Vidjevši da su reagovanja velika i uporna Tvrt-
ko je anom poveljom od 2. decembra napustio sVJe planove oko soli.
Ovim potezom završava se i poglavlje o Herceg-Novome za vrijeme
Tvrtkove vladavine. Istina, bilo je nekih transakcija sa so,lju, ali su
one bile ilegalne.
Interesantno je napomenuti da se za ovih nepuni/h l O godina
Tv:rtkove vladavine Herceg-Novim (Tvrtk.o je UllllVo 1391) nigdje u
dokumentima ne pominju nikakve solane, tj. proizvodnje soli u Su-
torini, mada je, čini nam se, Tvrrllko imao plamove da tu izgradi so-
lane. Osim pogodnog terena za soH1ske naplave, Tvrtko je mogao
biti obaviješten da se je u Sutorini proilzvodila so još i u antici. Ma-
terijalni ostaci na terenu o tome izričito govore. Upravo na onom
terenu gdje su locirane srednjevjekovne so1i1ske naplave, otkriveni
su znatni ostaci koji su pripadali rlimskoj antici. Pored rimskih na;.
laza u keramici i građevinskom materijalu, u neposrednoj blizini so-
lila otk.vivena je jedna arhitektonski bogato riješena rimska kuća­
villa. 14) Restauraciju sutorinske solane započeće Sandalj Hranić, mo-
ćan vlaJStelin u Bosni koji je vladao Hercegovinom i primorjem (1391-
-1435). Tek za VJrijeme Sandalja pominje se Sutorina kako smo gore
ci:tiralL I za vrijeme Samdalja transaikcija sa solJu bila je ilegalna i
iz toga su proizišli mnogi dokUIIllenti sve do pojave Herceg Stjepana
Vukšića Kosače (1435-1466).

Za vrijeme vlade Hwcega Stjepana mijenja se i izgled i funk-

cija Herceg-Novoga. Herceg je vještom međunarodnom politikom, a
naročito međusUJSjedslrom, bio u moći da izigra sve dogovore i ugo-
vore svojih predšasnika. On je odmah u početku svoje vladavine
osjetio veliku opasnost koja dolazi od sve moćnijih Turaka, pa je
odmah po2ruvio da sa, njima sklopi prijateljLStvo. Na drugoj strani, u
južnoj Italiji razvila se je moćna kraljevina Aragona, pa je i tu HeJr-
1
Isto. .
~) .
.
13
Nik. Bar. Đonović, Sutorina und die Romische funde, Dubrovnik 1906,
)
6; I. Pušić, Arheološki lokaliteti i stanje arheološke nauke u Boki Kotorskoj,
Boka l, Herceg-Novi 1969, 14.
) T. K. Popović, n. d. 20; S. Cirković, Istorija srednjevjekovne bosan..,
14

ske države, Beograd 1964, 124; Herceg Stjepan Vukšić Kosača i njegovo doba,
Beograd 1964, 11.
30 Mr Ilija Pušić

ceg uspostavio čvlisto prijateljstvo i saradnju. Između Dubrovni.Jka i

Mletačke r~publike, u njihovom stalnom antagon~u, Herceg je la-
~o mogao da nađe svoj prostor djelovanja na prosperitetu svoje zem-
lje i svojem ličnom. Prv,i poduhvat mu je bto aktivirati solane u
Sutorini i trg soli u Herceg-Novome. Sva do~umenta koja se sada
javljaju u odnosu na so pominju Swtorinu ili Sutoi'i<nu .zajedno sa
Novim. 15} · •• ·

Sto se tiče uvbanog razvitka Herceg-Novoga za vrijeme Her-

cega Stjepana, posjedujemo vrlo dragocjenih dokumenata. Po njima
znaJmo da je Herceg-Novi pret11pio relronstnukciju, da je opaJSan snaž-
nim zidinama, Vi!še n~je Hercegu glavna privredna preokupacija u
Herceg-Novome bila proizvodnja i trgovina solj1u, on je u gradu or-
ganizovao fabriJru čoje, radionice oi'UŽja i duugih zanata i naj>Zad u
Herceg-Novi su stizali brodoVi za traniSpOrt ne samo soli, nego i dru-
gih artikala, a takođe iz Hercegove zemlje preklo Herceg-Novoga irz-
vozila se neka vrsta rude, zatim, meso, sir, vosak i drugi poljopri-
vredni artikli. I za ove artikle bilo je potrebno solidno pristanište,
kojega takođe ne možemo tražiti ispod Hercegovog grada. S obzi-
rom da dok.umenta koja govore o brodovlju pokadkad ni~esu pre-
cizna u lokaciji luke i pristaništa »pod Sutorinu«, »pod NoVi u Su-
torinu«, »pod Novi«, mi tražimo tr81llSp011nu 1ru:kru i pristanište u dnu
Topalj,skog zaliva u SUforini. Naglašavamo »1lranSpontnu«, misleći na
pretovar i utovar roba, jer sigurno znamo da za transpo~t putnika
i ostaLih poslova koj'i se obavljaj/U brodom radilo se starim i poz-
natim načinom: ukotvljavanjem u moru ispod grada, prebacivanjem
baJl'lkama putniika, pošte, zatilin poruka, snabdijevanje itld. i to samo
u ljetnim danima i zimskim danima. bez newemena.
Naša predpostavka pmbližiće se istorijskoj čimjeni:ci nakon te-
renskih istraživanja koja su vršena na potezu od Njivica do Igala,
zahvatajući sutorinskiu obaLu do duboko u kQpno.
Nakon predpostavike i otkrivenog inldicionog materijala da su
solila na ovoj lokacijti bila još u prvim vjekovima nove ere, zapazili
smo da konfiguracija terena, odnosno odnos obale mora i . kopna i
danas još ima ~led solilskog naplava i taj teren, bee; obztra što je
pod UtSjevima narod ovoga kraja zove Solila. U daljim toponomastič­
kim istraživanjima otkrili smo da se teren od desne obale rijeke Su-
torine pa do početka predpostavljenih solilskih naplava zove Bro-
dovište. Nešto sjevernije naišli smo na toponim Konopi/') a nešto
dublje od solilskih naJ>lava, neke stare arhitektonske ruševine i te-
ren oko njih i danas se zovu Maga:z~ni. Toponim Brodovište i Konopi
naJStali su kao posljedice stalnog prisustva bvodova na toj lokaciji.
15) Osim soli na hercegnovskim pristaništima ukrcavala se i ruda iz bo-
sanskih rudnika; tako postoji nekoliko dokumenata koji izričito pominju olo-
vo koje se je transportovalo iz Herceg-Novoga; o tome Bogumil Hrabak, Pro-
izvodnja i prodaja soU u Herceg-Novome i. odnosi; sa Dubrovnikom u vezi s
tim (1482-1538), Boka 8, Herceg-Novi 1976, 69, 70, 93.
18) Savo Nakićenović, Boka, antropogeogra:Eska studija, etnografski zbor-

nik, knj. XX, Beograd 1913, 626. Toponim Brodovište katastarski je označeno.
u hercegnovskom katastru u List kat. 25. K. O. Sutorina. J
 Hercegnov.ska lu~a J pristanište ,u sređnjem vijeku 31.

Najzad, priUkom ekJSploatacije, lje~ovitog bl131ta sa dna mora :n.a .re;-:

laciji od predpostavljenih solila do Igala: nailazi se na kolje, nekada.
ispod morskog dna, a n~ada i iznaid do l m visine. Ovo kolje u
moru prelarzi sutorinskJU obalu i hvata dio Igala, ali' i ova pojava
imaće,sv~je oprawanje, kako ćemo ·dalje v~djeti. ·
U ·pomorskom saobraćajiU za wijeme stogodhšnje bosanske vla-:
davine Herceg-Novim u upotrebi su biLi nekoliko vrsta brodova . raz-
nih ti:pova, dimenzija i nosivOIŠt~. N~i od tih tilpova izgrađivali su
se i u jadranskim i bokeljskilll;l. brodogradilištima. Literatura pomi-
nje skoro sve vrste brodova XIV i XV vijeka, medJu kojima su po
svom ttpu i plasmanu bili i oni koji bi mogli da služe hercegnovskim
pomol1Skilrn aspiracijaa:na toga doban U Boki Kotorskoj su takođe
građeni brodovi koji su mogli služiti hercegnoVISkom pomorstvq., M.
Millošević i R. Kovijanić 0piJsujlu brodove koji su građeni u KBtoru
i ·One koji su pristajati u ko1iornlroj ruci u XIV i XV vijelru. 18) .POku-
šavamo dokazati da je prjjstan.ište za tranzit roba bilo u 8wtorini na
lokal:iJtetu Brodovište i zapazm smo da su owje mogli pristajati .sa-
mo manji i srednji brodovi k!oji su tada plovili Jadranom. Obala
Brodovišta je relativno plirt;ka, jer rijeka Sutorina nanosi i taloži
mulj i pijesak daleko od ob~le, ali ne toliko plitka da ne bi mogla
primiti manje brodove u svim godišnjim dobima i po svakom vre-
menu. Proces ilslm-cavanja na plitkim obalaa:na poznat je i primjenji-
van od pojave prvih brodova do danas. Postupci, su uvijek bili isti:
brod se približi obali zavisno od SV'Q.ga gaza, zaltim se. preko drvenih
itllJprov~ovanih skela prenosi, odnosno iskrcava teret. Sto je gaz pli-
ći, to je brod bliže obali. Pošto gaz zavisi od količine tereta dopušta
se mogućnost produžavanja ili skraćivanja skela. Ostaje naa:n da u
seriji tipova manjih i srednjih brodova odaJberemo one koji su se
mogli iskrcavati i ukrcavati u Br·odovištu. Takve brodove smo pro-
n~ u tipu barkozije, manjih galija zvanih pjata, navićela, zatim
malih tipova od kojih se pomillljiU banke, skabe, kakare itd. Barkozije
i p jate bili bi .najveći brodovi koj!i bi mogli prići sutorinskoj obali.
Barkozija je bila dužine o1ro 15, a širine olro 4,50 m sa dubinom
prostora do 2 m. Nosivost ovakvog broda bila je oko 50.- tona, a p,o-:
kreću je dva latinska jedra.u) Pjalte su bile najpog.odniji brodovi za
manevar i pristajanje u plitkim vodama jer su imale plitak gaz.~!~~)
Seriji brodova koji su pr1siajali u Sutorini oroje dodajemo čitavi
niz malih brodova i barki za koje nije bilo n~akvih smetnji u obav-
ljaiD.j.u normalnog saobraćaja ne saa:no u Sutorini, nego na onom či­
tavom prostoru kojega zahvata današnja igaljska plaža, pa čak i u
17) M. M. Frejdenberg, Kakvim su brodovima plovili Dalmatinci u XIII
do XV v. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, XXIU1974,. 30.
118) Milivoj Milošević, Bokelj.ski jedrenjaci građeni u Kotoru i Pera$tu u

periodu od 1397. do 1455. god. Godišnjak PM IX, Kotor 1960, 7; Risto Kovi-
janić, Jedrenjaci kotorske luke 1441-1445. Godišnjak PM IX, Kotor 1960, 3 i
XIV od 1966, 35.
tt) M. Milošević, n. d., 7
) Pomorska. enciklopedij~ Zagreb 1960. 5. 133~.
20
32 Mr Ilija Pušić

onim malim uvalama izmedu stijena ispod Herceg-Novoga, naravno

kada to dopuštaju vremenske prilike.
Gotovo da je u svim raspravama o Herceg-Novome i njegovom
pomorstvu u srednjem vijeku izostavljen pomen o bilo kakvom pri-
staništu. Dočim, uv.ijek se naglašava da je Herceg-Novi bio važna
pomorska luka, a P. šeroV'ić izričito tvrdi da je »U Herceg-Novome
svakako od njegova utemeljenja god. 1382. postojalo utv~đeno pri-
stanište i bio dosta živ promet domaćim i tuđim brodovima«. 21 ) B.
Hrabak misli da je Herceg-Novi imao luku i da je ona morala biti
zaštićena tvrđavom. ) Uopšte je nesporno pitanje da li je Herceg-
22

-Novi u ~ednjem vijeku bio grad sa svojim pomors.tvom i sa svojim

bmdovljem. Čak je i normalna pojava da se u literaturi govod o
hercegnovskoj luci, bez obz~a da li je ona arhitektonski definisana,
jer je važno da ona prima i otprema brodove i da od toga ima pri-
vredne i druge kori!sti. Dočim za našu temu koja se bavi istorijom
materijalne kulture, konkretno u istraživanju materijalnih ostataka
Herceg-Novoga u srednjem vijeku, mnogo je važno određivanje lo-
kacije jednog gradskog punkta. Zbog toga u mnoštV'U dokumenata o
srednjevjekovnom Herceg-Novome i u obimnim radovima, člancima
i raspravama tražimo podlogu i logičan pristup nakon naših teren-
skih istraživooja.
Ovaj rad ne bi bio lmmpletan, niti bi vremenski zahvatio čitavi
srednji vijek Hevceg-Novoga, kada ne bi kiomultovaJi jedan dio do-
kumenata i rasprava na osnoV'U njih a koji govore o Herceg-Novome
za vrijeme Turaka, odnosno prvih nekoHko desetljeća turske vladavi-
ne u Herceg-Novome.
Za vrijeme Tu~alka Herceg-Novi je izmijenilo svoj lik u urba-
nom pogledu, a i njegova :flunkcija se postepeno mijenjala. Osim toga
što je opasan tvroim zidinama i kiulama, on je od jednog trgovačko
zanatskog centra postao najjači strateški čvor Turaka u ovom di-
jelu južnog Jadrana. Mnogo arhitektomkih objekata, uključujući i
dio 2lildina u Herc~-Novome do danas je sačuva:no prkoseći kroz vje-
kove ratnim razar,anjiJma i elementarnim nepog;odama. 23 ) Takva ur-

~ 1 ) Petar Serović, Nekoliko podataka o pomorstvu hercegnovske opštine,

Godišnjak PM II, Kotor 1953, 49.
~ B. Hrabak, Herceg-Novi u doba bosansko hercegovačke vlasti (1382-
-1482), Boka 9, Herceg-Novi 1977, 10.
23) Iz vremena Turaka u Herceg-Novome su se do danas sačuvale tvr-
đave i to: Kanli kula (današnja ljetna pozoq1ical, -dl,'llga faza zidina na da.,.
našnjoj tvrđavi Forte mare, prva faza Spanjole sa džamijom, Citadela (do te:.
melja srušena u prošlogodišnjem zemljotresu), kao i veliki dio istočnih i za-
padnih gradskih zidina sa bastionima. U vezi ,ovoga pogledati B. Hrabak, Vesti
o utvrđenju Herceg-Novoga 1508, 1493. i 1494, Istorijski zapisi, knj. IX, br. 1,
241-248. Evlija Celebija tu;rski puto{)isac iz XVII vijeka. (Jovan Radonjić Pu-
tovanje Evlije Celebije po srpskim'i hrv~.tsk~m'zem)jama,-Godišnjak N. C~pića,
knj. XXI, Beograd 1912) opisuje Herceg-Novi, ali njegovi podaci. se .prihvataju
sa velikom dozom rezerve jer u opisu grada pretjeruju. On kaže da herceg-:
novsko pristanište može da primi nekoliko stotina lađa. Inter~santno je napo-
menuti da i on kaže kako je pristanište nesigurno »jugoistočni vjetar snažno
i brzo dolazi i tada lađe vežu gvozdenim lancima ili i"du preko u pristanište
 Herc~novska luka i pristanište u srednjem vijeku 33

irrija grada je imala svoje puno opravdanje kada se zna da je

rtllllllii!DIIHD političke
karte Balkanskog po1uostrva nakon turskih osva-
._....., Herceg-Novi bio istureni punkt uklriješten sa mora i kopna.
~•-.i~na- Venecija i ostale mediteranske hrilšćanske zemlje stalno
• ugrožavale turski dio Jadrana, dok su nemirne hajdučke i uskoč­
lre čete stalino uznemiravale tuvsko ~opno oko Herceg-Novoga. Osim
te vojno strateške funkcije, Herceg-Novi ne prestaje biti trgovač­
ko zanatski centar, što znači da je i sv>om pomo11stvu morao pok-
lanjati odgovaraj,uću pažnj1u. Bez obzira što se u savremenim do-
kumentima i istoriografiji pominje Herceg-Novi kao znatna turska
luka, mi ni u njegov>oj ur.banoj rekonstnukciji ne nalaz~mo pristaniš-
te iz istih razloga koje smo naveli i ranije. Ta hercegnovska Luka i
prilsta:qište za vrijeme 'Duraka umnožila je svoju ilun:kciju. Pored to-
ga što .su 'Durci ulaskom u Herceg-Novi i njegovu okoliil11U naslijedili
soliila i probleme oko njih sa Dubrovnikom i Venecijom, Zlnači i po-
momki traill.':ij)ort sa ovim artiklom, oni su svojiU h~ku i pristanište
sarda koristili za raz,novrsne pomorske aktivnosti, pomo11ske i vojno-
-pomorske baze, pa ča:k u jednom vremelllSkom razdoblju i gusarska
skloništa.14) Odmah u početku možemo zaključiti da i za vrijeme
'Duraka u Herceg-Novome i njegovoj bHžoj obalnoj okolini nije bilo
moguće organizovati sve ove pomo11s:ko-lučke akcije. Kao najpogod-
niju lokaciju za tumu lulw i pristanište i ov:dje određujemo Suto-
rinu, mada su 'Durci za ove. svrhe upotrebljavali i dl1Uge lokacije na
hercegnovslroj rivijeri. Sto se tiče soli, solana i pristaništa za njegoV'U
proizvodnju, pr10daju i tra:DIEijlOrt, dokiumenta uglavnom pominju Her-
ceg-Novi.=5) Izgleda da je više p~nje poklanjano trg,ovmi solju nego
proizvodnji ov.og artikla u Sutorini. Ta:lmđe sazmajemo da se u pre-
pisci 'Duraka sa ostalim proizvođačima i izv10znicima soli pominju po-
red Sutorine i solila u susjednom Igalu.eG) Takođe saznajemo da su
za tranJSpovt soli iz Her.ceg-Novoga, odnosno Sutorine služtle uglav-

Rose«. Zatim dodaje »U pristaništu je crno kamenje, veliko kao kube na ba-
njama na koje lađe često nailaze i tonu. Božja je pomisao što ovo kamenje čuva
grad od napadaja«. Jedan mletački podatak govori da su prije 1512. godine
Peraštani spalili morsko pristanište (Bog. Hrabak >>Herceg-Novi kao pomorska
luka i gusarsko gnezdo«, Boka, 9, str. 49). I ovaj podatak mogao bi se odnositi
na pristanište u Sutorini, a možda i negdje drugo u okolini Herceg-Novoga.
!4) Maksim Zloković, Brodogradilišta u Boki, Godišnjak PM VII, Kotor
1959,, 79; Turci u Herceg-Novome, Boka 2, Herceg-Novi 1970, 74; Predrag Ko-
vačević, Pomorstvo Herceg-Novoga, Boka l, Herceg-Novi 1969, 141. Herceg-Novi
kao granično mjesto prema uvijek antagonisUčki raspoloženoj Mletačkoj re-
publici morao je skrivati svoje gusal1Sko brodovlje. Na čitavom obalnom pro-
storu turske Boke, jedino takvo sklonište mogla je biti obala Sutorine, ili pak
ušće rijeke Sutorine.
15) Osim solila u Sutorini u turskim dokumentima se pominju i solila u
Grblju (vjerovatno se misli na solila u Tivatskom zalivu u ono doba kada su
Turci vladali Grbljem). O tome B. Hrabak, Proizvodnja i prodaja soli u Her-
ceg-Novome, Boka 8, Herc~-Novi 1976, 95.
11111) B. Hrabak, n. d., 95. Ako se je proizvodila so i u Igalu, onda je lako

ustanoviti pojavu kolja na dnu mora ispod igaljskog plićaka, a kako smo ra-
nije napomenuli.
3
 Mr Ilija PušiĆ

nom barke i manji brodovi. 27 ) Najzad smo zapazili, mada to za našu

temu nije presudno, da se sav pomornki transport soli odvija uglav-
nom u ljetnim danima, vjerovatno da se izbjegnu česte zimske oluje
pred ulazom u Bokoko.tornki zaliv.
Za vrijeme tmske vladavine Herceg-Novi nije više bila jedina
luka i pr~tanište u Sutorlni. Od Bijele do Meljina ima nekolrko vr-
lo pogodnih uvala koja bi svaka mogla poslužiti brodovima toga do-
ba, a takođe su poznata i vrlo popularma sidrišta duž obale herceg-
novske riV'ijexe.
Od dokiumenata koji rješavaju pitanje luke i pristaništa u Her-
ceg-Novome za vrijeme Turaka, konsultovali smo i nekoliko mle-
tačkih gravira, koje istina potiču iz XVI do XVIII vijeka, ali ni na
jednoj ne figurira pri:sta:nište. Najstarija gravira je iz 1572. god. koju
donosi M. Milošević a koju je pronašao u Arhivu Hrvatske u Za7
grebu.
Na ov,oj graviri, iako je precizno rađena, prikazane su gradske
zidine i tvrđave Herceg-Novoga. Iaklo je gravira rađena u strateško
vojne svrhe, na obali grada nema pristaništa, jer da ga je tada bilo,
sigurno bi sUkari ove gravire· :!.!Crtali ovaj v.fllo važan objekat. Na-
protiv b:rrodovi su udaljeni .od obale i gradskih zidma. Na graviri se
primjećuje 5 baraka koj~ su naBukame na obali zapadno od ·grada,
što bi mogla da se protumači kao sklanjanje od neprijaltelja ili nji-
hovopravak. Još jedna gravi,ra grada Herceg-Novoga iz turskoga db-
ba nalazi se u jednom albumu od 76 listova štainpanom u Veneciji
1606. pod naiSlovom »Viaggi·o da Venetia a Constatinopoli« od Giu-
seppe Rosacdo. Na ovoj graviri prikazan je tul1Ski Herceg-Novi sa
bližom okolilnom. Na njoj nije prikazano nikaikvo pristanište niti išta
šta bi posjećivalo na lučka postrojenja onoga doba. Na graviri je
prikazan či!tavi niz tu11skih brodova ukotvljenih u uvalama herceg-
nov:ske rivijere. NaJdalje postoje j.oš gravira koje su izrrađene u XVII
i XVIII vijeku, od kojih i~dvajamo čuveni Koronelijev artlas koji pri-
kazuje izgled Herceg...Novoga 1650-1718.28) Ni on na ovoj graviri ne-
ma ni 1uke nd. pm1staništa u Herceg-No~ome. Tu su pri:kazani nekoliko
br·odova bliže ili dalje od obale, ali ni jedan uz obalu gdje bi se
moglo predpostaviti pristanište. Najzad postoje dvije gravire koje su
izrađene na ~om enu iz borbi za oslobođenje Herceg-N ovoga od Tu-
raka 1687. god., jedna je vrlo maštovita veduta Herceg-Novoga na
na kojoj je ta~kođe pr.ilkazan grad bez luke i pristaništa; na drugoj
gil'a~vliri rađenoj nešto IPreci.Jznije u Herceg-Novome nema ni luke ni
prist81Ilišta.211 ) Na obje gravire istina, priikazan je jedan dio obale gdje
su joj se barke sasvim približile, ali tamo nema nikakvih arhttek-
tura koje bi podsjećale na neko pristanište.
) B. Hrabak, n. d., 103. Mada nije poznato o kakvim se tipovi~a bro-
27

dova radi, vidi se da su oni mali >>Sa svojih barki u Novom Dubrovčani su
prekrcali 1.000 Ill()dija soli na eminove brodice, koje su potom upućene u Risan«.
lill) Enciklopedija Jugoslavije, Leksikografski zavod 2, 105. .
) Prva gravira rađena je u Beču bez naznake autora, a druga sa ime-
211

nom mons. Giuseppe Renato. Obje gravire se kao fotokopije nalaze u Zavičaj­
nom muzeju u Herceg-Novome.
•
 Hercegnovska luka i pristanište u brednjem vijeku 35
------

Sve št·o smo rekli ne umanjuje vrijednost Herceg-Novoga kao

pomorske llllke na oVIOm dijelu Jadrana. Ia~o u v111o otežanim teren-
skim i vremenskim prilikama on je svoju aJktivnost sprovodio bez
zastoja u pomo11sko-t~govačkoj priv,req,i: .. ~on~ta1tujući ovo moramo
uvijek imati na umu da hercegnovska Luka i prtstanište nijesu bila
ispod grada i u njegovoj neposrednoj bltzini, nego dalje od grada,
prvo u Sutorini, a ka~o se je dalje pomo11ski razvijao, koristio je
sve pogodne terene u domenu svoga atara od Sutorine do Bijele.
Na kraju i.zmos.il)\10 i jedan vrlo U:Ptl!tan podatak da su prista-
nište u Herceg-Novome tek počeli graditi Mlečići i to pri kraju svo.., .
je vladavine u Herceg-Novome, a čiji se ostaci i danas još vide ispod
tvrđaye Forte mare i kojim se .je Austrija s1užila sve do početka
ovoga vijeka kada je izgrađen dio današnjeg prLstaništa u Herceg-
-Novome.
36 Mr Ilija Pušić

Summary

THE LOCATION OF THE MEDIEVAL PORT AND

PIER OF HERCEG-NOVI

Mr Ilija PUSIC

The existing studies of the medieval port of Herceg-Novi tailed to de-

fine the location of its port and pier although their importance is often empha-
sized. The historiography of the Middle Ages gives plenty of documented data
showing that this city carried out a lively trade and sea-transport all along
the Adriatic coast. Through its ·port were e:x~ported great quantities of farm
and cattle products as well as some ore from the Bosnian mines. In addition
to salt as the main importing article, Herceg-Novi imported grains, bandi-
craft products (particularly arms and tools) and all luxury goods for aristo-
crats and their courts. While under the Turks Herceg-Novi was reconstructed
and reorganized so to serve not only as the commercial import-eXiport centre
but lliS a naval port and a strategic point, too. There is a mention that this
town was even the pirates'blliSe.
On the grounds of the already published documents that indirectly speak
of the maritime transport in Herceg-Novi in the Middle Ages, as well as on
the basis of the terrain researches of the coastal area around Herceg-Novi, it
can be supposed that the port and pier mu.st have been somewhere in the
south-west part of the Bay of Topla, on the coast of Sutorina. Besides natural
conditions the port had all other favourable conditions neccesary for transport
of goods destined to or from Herceg-Novi. TQPonomastic and material traces
found on the coast of Sutorina support this hypothesis.
This study does not aim to lessen the importance of Herceg-Novi as a
remavkable seaport. It only tries to attract the attention of the future re-
search workers to the fact that Herceg-Novi could have been that, though its
port and pier were located on the more convenient spot than it was the nar-
rower coastal belt of Herceg-Novi exposed to storms coming from the QPen
sea and with such inconvenient COIIIStal terrain.
GOOISNJAK
POMORSKOG MUZEJA U KOTORU

XXVII - XXVIII

KOTOR, 1979-1980.
 CA,li;P2KAJ

qJIAHI.J;H H PACITPABE

JoBaH MAPTHHOBH'B.

llo.M.opc'Ku .M.y3ej L{pne Tope y KoTopy y anpu.ac'Koj 'KaTa-

CTpoifJu 1979. 'WOU'H-e - - - - - - - - 15

Ilija PUSIC

Hercegnovska luka i pristanište u srednjem vijeku- 25

The location of the medieval port and pier of Herceg-N ovi 36

,ll;p BoryMYIJI XPABAK

IIpuapeone ae3e KoTopana u IIepautTana e A.aoanujo.M. y

XIV u XV ae'Ky - - - - - - - - - 37
CommerotaJ. relations of Peras.t and Kotor with Albany in
14th and 15th century - - - - - - - - 68

JOB8!H MAPTHHOBH'B.

Onuc 3uouna Byoae u npeo.ao2 3a 10uxoa nonpaaa'K npoTa

Gerolama U3 1700. wo. - - - - - - - - 69
Description of 1he fortificattons of Budva by the architect
proto Gerolamo i<n 1700- - - - - - - - 74

MaKCMM 3JIOKOBH'B.

Tpaw.M. .M.a.aTeut'KO?- auTe3a lleTpa :iK.e.aa.auha - - - 75

Following the traees of Petar .Zelalić a maltese knight- 87

Antun TOMIC

Crkva sv. Eustahija u Dobroti - 89

St. Eustace's church at Dobrota - 102
Vinko IV ANČEVIČ

Produženje bokeljske bracere 1800. god. na korčulanskom

brodogradilištu - - - 103
LengJthenling of 1a BokelLan bracera in the Ko11čula shi-
pyard .in 1800 - - - 110

Cjelimir STANIČ

Sat na zvoniku Katedrale - - - - - - - 111

The dock on the bell-tower of St. 'I1ripune's cathedral at
Kotor - - 116

J1rH>aTHje 3JIOKOBJ1'B.

Kan. Map'Ko ·B. 'Byp1wsuh - 117

Capta1n Mar~o V. Djur~oVI1ć - 128

Dr Radojica F. BARBALIČ

Brik »Splendido« i njegovo putovanje oko svijeta prema

podacima u arhivi Lučke kapetanije Bakar 129
The brrlik »Splendid-o« •an:d ilts voyage ai121un.:l the world
according to da~:a found 1:n the arehives o[ the harbour
of:fike in Bakar- - - - - - - - 134

,ll;p AIH,zqmja B. JIAJ1HOBJ1T1

Ooje'K Ycmn'Ka y BoKu 1869. woune y CTpanoj tuTa.Mnu- 135

'Bhe f,oreitgn press on the Upr:cbg in Baka Koto:rska in
1869 - - - - - - - - - - - - 147

Mirko VUKASOVIČ

O nekim romanizmima venecijanskog porijekla u Boki Ko-

torskoj - - - - - - - - - - - 149
Some romance wai"ds of the V eneti.an orilgin in Boka Ko-
torska - - - - - - - - - - - - 156

Cjelimir STANIC

Toponimi Prčanja 157

Toponyms of P11čanj 169
lVIilev.a PEJAKOVIĆ

škrinje u Pomorskog muzeju Crne Gore u Kotoru - 171

Chests in the Marrirt;ime museUJm of Montenegro a~t Kotor 174

Dr Milenko P ASINO VIC

Obnova i izgradnja kotorske luke u funkciji pružanja

kompletnih usluga nautičkim turistima - - - - 175
The renewal and oonstructi.10n of the port of ~otor with
the PUI1POSe of render1ng fiUli serv>i:oe to nautical tourists 182

Branka SKAKIĆ

Spisak signatura evidentirane građe o spomenicima kul-

• ture Crne Gore iz arhiva u Beču i Veneciji - - - 183
The hlst 1of signatures of the material noted lim the Archi-
ves of Vd:enna and Venke concerning lthe cultural monu-
ments of Monteneg110 - - - - - - - - 210

IN MEMORIAM

J{ou Hu1w Jly'ICoauh - 211

J{p Mu.~tom J{po61ba'ICoauh 217
Akademik dr Grga Novak 221

OBAVJESTENJA

Izvještaj o radu Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

za 1978. godinu- - - - - - - - - - 225
Jl3BjetaTa; o pađy lio.MopC'ICO?, .My3eja [{pue rope y KoTopy
3a 1979. 2ođuuy- - - - - - - - - - 231
Razmjena publikacija za Godišnjake Pomorskog muzeja
Crne Gore u Kotoru - 237
J{apuaaou,u My3eja - 245