“Dr Gligor Stanojevié JEDAN POMEN 0 KRISTJANIMA U DALMACII IZ 1692. GODINE Prilikom bavljenja u Drzavnom arhivu u Veneciji pronagao sam jedan pomen o kristjanima u Dalmaciji iz 1692. godine. Podatak se nalazi u finalnoj relaciji generalnog providura Alesandra Molina. Ja litno nemam namjeru da se upustam u proutavanje zamrenog bogumilskog pitanja kod nas, ali zato smatram za potrebno da ukazem na neke ¢injenice koje ée biti od koristi onima koji budu poklonili painju ovom dokumentu o Kristjanima. U vrijeme morejskog rata (1684—1699) doSlo je do velike seobe u Dalmaciju naSega naroda iz Bosne od Zmijanja do Mostara. Ja sam prikupio sve te podatke, ali je to jo’ u mikrofilmu. Dalje, po- trebno je podvuti da je to jedini podatak o kristjanima koji sam ja pronagao, ali to ne znaéi da ih nema vide. Pregledao sam sve redoyne i finalne izvjeStaje providura u ovom periodu i nisam pronagao ni- jedan pomen vise o kristjanima. Zato ovaj jedini usamljeni pomen moze izgledati sumnjiv, Neko moZe smatrati da se radi o zabuni ili neobavijeStenosti generalnog providura. Ali sadrzaj dokumenta koji ovdje donosimo u prevodu i originalu neée dati za pravo takvim pretpostavkama. Podatak u prevodu glasi: »Na dvije vjeroispovijesti: katolitku i pravoslavnu podijeljen je mjeSoviti svijet (u Dalmaciji). Ipak postoji i jedna treéa vrsta Zalosnoga stanja, tako zaslijepljena u vjeri: ima nadimak kristjani, i me samo da su cbrezani nego su u potpunoj tami i liSeni svakoga pravoga vjerovanja«?). Kao Sto vidimo iz ovoga navoda generalnoga providura, u Dal~ maciji postoje dvije osnovne religije: katolitka i pravoslavna, dok ») Archivio di Stato Venezia, Collegio V (secreta), Relazioni busta 67 Relazione de Alessandro Molin, ritornato prov. gen. in Dalmazia 1692 10 maggio 1692. In_ due riti, latino e greco @ divisa la gente mista, perd ad una terza specie di lagrimabile qualita cosi ceca nella fede che il solo non esser circon- cisi, ie ririene il sopranome Cristiani all’ osseuro per altro d’ ogni raggio di ‘vera eredenza. Godisnjak DruStva istoritara BIH 18274 su kristjani neznatna manjina koju providur spominje iz kurioziteta. Iz njegovog navodenja vidi se da providur (Molin zna dosta o kristja- nima. On iznosi i detalj da su obrezani, a to svakako ne bi mogao uraditi Govjek koji bi bio u zabuni ili neobavijeSten. Ono Sto je jasno jeste da providuru izmiée suStina vjerovanja kristjana, zato on jed- nostavno kaze da su lieni svakog pravog vjerovanja, a 7na se da to nije taéno. Prema tome, ne moze se ni najmanje sumnjati u vjero- dostojnost podatka. Generalni providur Molin naveo je ono Sto mu je bile poznato o kristjanima u Dalmaciji u ovo doba. Uostalom, za8te bi providur izmislio kristjane u Dalmaciji u ovo vrijeme i kada govori o religijama, izdvojio ih je od katolika i pravoslaynih. Naj- vjerovatnije da su kristjani doSli u Dalmaciju u vrijeme ovoga rata. ‘O njima. ranije nisam naSao. nikakay pomen, -ali éu ipak naglasiti jednu tinjenicu. Posie godinu dana rada u Drzavnom arhivu u Veneciji mogu reéi da pomalo poznajem arhiv i da uvijek moze biti iznenadenja.~GODISNJAK DRUSTVA ISTORICARA BOSNE | HERCEGOVINE ANNUAIRE DE LA SOCIETE HISTORIQUE DE BOSNIE ET HERZEGOVINE RSNA GODINA Xi os i08 wanes ecto ; DURDEV, Di HAMDIJA KAPIDZiC, Dr. ESAD PASALIC * * Dr. BRANISL * Gdgovorni uredaik Dr. HAMDIJA KAPID2I¢ Sarajevski grafitki zivod, Sarejevo — 1961.