Anamneza (medicina)

Pisanje anamneze

Mjerenje krvnog tlaka tijekom uzimanja anamneze

Anamneza (iz grčkog jezika ανάμνησις anamnêsis „sjećanje“) skup je podataka o

bolesniku koji sadrži sve okolnosti što su prethodile sadašnjem stanju (osobito
preboljele bolesti, hereditet i dr.). [1] Svi podaci dobijeni na ovaj način, zajedno s podacima
 dobijenim tokom fizikalnog pregleda i dopunskih ispitivanja, bilježe se u poseban
obrazac, povijest bolesti.

Postoji više vrsta povijesti bolesti, ali su one ustvari slične. Anamneza u okviru povijesti
bolesti sadrži sljedeće dijelove: opće osobne podatke, glavne tegobe, sadašnja bolest,
ranije bolesti, ispitivanje o sadašnjem stanju (anamneza po sistemima), osobnu
anamneza, obiteljska anamneza, socijalno-epidemiološki podaci i anamnezni zaključak.

Anamneza je osnova i najvažniji dio dijagnostičkog postupka i mnoge se bolesti mogu

dijagnosticirati već na osnovi dobro uzete anamneze.

Sadržaj

[sakrij]

• 1Opći osobni podaci

• 2Glavne tegobe
• 3Sadašnja bolest (anamnesis morbi)
• 4Ranije bolesti (anamnesis vitae)
• 5Ispitivanje o sadašnjem stanju
• 6Osobna anamneza
• 7Obiteljska anamneza (anamnesis familliae)
• 8Socijalno-epidemiološki podaci
• 9Anamnestički zaključak
• 10Izvori

Opći osobni podaci

Ovaj dio sadrži opće podatke, značajne za administraciju zdravstvene ustanove i vođenje
evidencije. On obuhvaća prezime i ime bolesnika, spol, datum i mjesto rođenja, adresu
stanovanja, bračno stanje, zanimanje, dan prijama u bolnicu, podatke o tome tko plaća
bolničke troškove itd.
Glavne tegobe
U ovom dijelu bilježe se dominantne tegobe bolesnika, navedene veoma kratko, tzv.
"telegrafskim stilom".

Sadašnja bolest (anamnesis morbi)

Ovo je jedan od najznačajnijih dijelova anamneze, gdje se vrši razrada glavnih tegoba. U
praksi se svakoj tegobi poklanja posebna pažnja i za svaku se bilježe tri bitna podatka:
otkad tegoba traje (što je ponekad teško precizno utvrditi), kako su se tegobe mijenjale i
kakav je njihov odnos prema oboljelom organu.

Ukoliko bolesnik iz različitih razloga nije u stanju sam pružiti sve neophodne anamnestičke
podatke, onda se isti uzimaju od srodnika ili drugih osoba (heteroanamneza).

Ranije bolesti (anamnesis vitae)

U ovom dijelu anamneze bilježe se svi važni podaci o ranijim bolestima pacijenta, od
najranijeg djetinjstva do trenutka prijema u zdravstvenu ustanovu. Postavljaju se pitanja o
eventualnim ranijim operacijama, povredama, bolničkim liječenjima, cijepljenjima,
preboljelim bolestima i sl.

Ispitivanje o sadašnjem stanju

U okviru anamneze po sistemima imamo sljedeće dijelove: opće
pojave, glava i vrat, organi za disanje, organi za krvotok, probavni organi, mokraćni
sustav, kosti, zglobovi, mišići, koža i živčani sustav.

U dio opće pojave bilježe se podaci o nespecifičnim tegobama, koje su karakteristične za

veći broj bolesti (gubitak teka, malaksalost, slabost, pojačano znojenje, promjene u tonu i
boji glasa, temperatura, suhoća usta, nesanica).

Usmjerenom anamnezom glave i vrata se otkrivaju i analiziraju poremećaji na

nivou središnjeg živčanog sustava, osjetila, limfnih čvorova, štitne žlijezde, kralježnice itd.
Obično se ispituju sljedeći faktori: glavobolje (kako i kada se javljaju, lokalizacija, širenje,
intenzitet, trajanje, propratni simptomi), vrtoglavice (vertigo), stanje i broj zuba,
pokretljivost vrata, stanje osjetila, eventualno uvećanje limfnih čvorova i štitne žlijezde,
prisustvo boli i sl.

Nakon glave i vrata, ispituju se funkcionalni simptomi koji ukazuju na oboljenja dišnog
sustava. Ovdje se ubrajaju: kašalj, iskašljavanje, osjećaj otežanog disanja (dyspnoe),
osjećaj gušenja, zvučni fenomeni tijekom disanja (zviždanje, hroptanje), bolovi u prsnom
košu, cijanoza, sekrecija i krvarenje iz nosa, iskašljavanje krvi (haemoptysis, haemoptoe)
itd.

Za anamnezu u dijelu krvožilnog sustava važni su sljedeći simptomi: dispneja, brzo

zamaranje, bol iza prsne kosti, napadi noćnog gušenja, osjećaj jačeg lupanja i
preskakanja srca, otok na nogama (edem), grčevi, nesvjestice, iskašljavanje krvi, cijanoza,
gastrointestinalne smetnje…

Kod probavnih ograna ispituju se: smetnje pri gutanju hrane, poremećaji apetita,
mučnina, povraćanje (vomitus, emesis), regurgitacija, štucanje, podrigivanje, gađenje na
hranu, nadutost, krčanje crijeva, tegobe u predjelu anusa, karakteristike stolice, pražnjenje
crijeva (defekacija) itd.

Simptomi važni za mokraćni sustav su: bol u predjelu bubrega ili mokraćnog mjehura,
tegobe pri mokrenju (pečenje, svrbež), učestalo noćno mokrenje, promjene u izgledu i
količini mokraće, krv u mokraći, otekline i sl.

Dio kosti, zglobovi, mišići i koža analizira promjene na koži, svrbež, tegobe pri kretanju, bol
u zglobovima i mišićima, grčeve, promjene u pokretljivosti, zamaranje, otok, crvenilo i
druge slične simptome.

Za živčani sustav važno je ustanoviti kako pacijent spava (je li san zdrav, okrepljujući),
javljaju li se nesvjestice i koliko često, jesu li one praćene mučninom i povraćanjem, vidi li
osoba dobro, čuje, osjeća miris, okus i dodir, je li prisutna nesigurnost u hodu i stajanju,
nosi li pacijent naočale itd.

Osobna anamneza
U ovom dijelu anamneze obično se bilježe štetne navike u pogledu pušenja,
uzimanja alkohola, lijekova. Navodi se koliko dugo osoba puši, koliko cigareta dnevno, kad
je eventualno ostavila pušenje; od kada pije, koju vrstu i količinu alkohola konzumira; koje
lijekove rabi ili je rabila i u kojoj količini i ritmu itd. Također se unose podaci vezani za
hobije, kućne ljubimce, neuobičajene navike u ishrani, navode se opširniji podaci o
zanimanju.

Obiteljska anamneza (anamnesis familliae)

U obiteljskoj anamnezi ispituju se i analiziraju podaci o bolestima u užoj i široj obitelji, koji
su često veoma važni za otkrivanje točne prirode bolesti. Posebno su važne informacije o
bolestima u bližoj obitelji (roditelji, braća i sestre, djeca, ujaci, stričevi, tete). Postavljaju se
pitanja o svim bolestima za koje naslijeđe igra bitnu ulogu: tuberkuloza, šećerna bolest,
hipotenzija i hipertenzija, bolesti srca, maligniteti, mentalni
poremećaji, pretilost, hemofilija i ostale.

Socijalno-epidemiološki podaci
Ovi podaci odnose se na obiteljski, profesionalni, stambeni i materijalni status, tj. problemi
koje bolesnik ima iz jednog od ovih područja života.

Anamnestički zaključak
Na osnovu svih prikupljenih podataka i njihove podrobne analize, u ovom dijelu izvodi se
zaključak o tome o kojoj se konkretnoj bolesti radi. Anamnestički zaključak nije isto što
i dijagnoza, ali ipak mora biti precizan i realan.

Selmir Šepic