K

VISOKOGRADNJE
Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

VISOKOGRADNJE
nastavnici i suradnici docenti dr.sc. Silvio Bašić

dr.sc. Nikolina Vezilić Strmo
predavači Ivana Senjak
Marinko Sladoljev
oblik izvođenja nastave 3 + 3
oblici nastave predavanja
vježbe (auditorne, konstrukcijske)
konzultacije
kolokviji (pismeni)
polaganje kolokvija ukupno 2 8. i 14. tjedan predavanja
popravni kolokvij 15. tjedan predavanja
način polaganja ispita pismeni i usmeni

ispitni termini prema planu ispitnih rokova
konzultacije petkom od 10 do 11 sati; SOBA D123a
popis literature Peulić, Đ.: Konstruktivni elementi zgrada I. i II., Tehnička knjiga, Zagreb,1980.
ili
Peulić, Đ.: Konstruktivni elementi zgrada, Croatia knjiga, Zagreb, 2002.
Neufert, P.: Elementi arhitekt. projektiranja, Golden marketing, Zagreb, 2002.
Separat Predavanja

PREDAVANJA
Redni
Nastavna jedinica
broj predavanja
1. Uvod, Temelji, Hidroizolacije

2. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje
3. Kameno ziđe
4. Betonske stijene
5. Pregradne stijene
6. Završne obloge zidova
7. Stropovi I
8. 1. kolokvij
9. Stropovi II
10. Podovi
11. Krovišta
12. Pokrovi
13. Stubišta
14. 2. kolokvij
15. Popravni kolokvij

VJEŽBE
Auditorne,
Redni broj
konstruktivne, Nastavna jedinica Program
vježbi
predaja
1. auditorne
2.
3. konstrukcijske Situacija M1:500, Idejni projekt, tlocrt prizemlja
1. program
4. M1:200, Glavni projekt, tlocrt prizemlja, M1:100
5.
predaja 27.-31.3.2017.
6. auditorne
7.
8. konstrukcijske
Izvedbeni tlocrt prizemlja, M1:50 2. program
9.
10.
predaja 1.-5.5.2017.
11. auditorne
12.
13. konstrukcijske Izvedbeni presjek, stubište i krov, M1:50
3. program
14.
15.
predaja 5.-9.6.2017.

1. UVOD

1. UVOD
Graditeljstvo čovjek mijenja prirodnu okolinu uzimajući materijale iz

prirode (najstarija čovjekova aktivnost)
prirodni materijali + umjetni materijali

= novi predmeti i objekti (ZGRADE)
Graditeljska tehnika oblikovanje i materijalizacija s prirodnim i umjetnim

materijalima čovjekove okoline
Graditeljska tehnika 1. VISOKOGRADNJE

2. NISKOGRADNJE
3. HIDROGRADNJE

1. UVOD
URBANIZAM
urbanističko planiranje
PROJEKTIRANJE
projektni zadatak
idejni projekt
lokacijska dozvola
glavni projekt
potvrda glavnog projekta
građevinska dozvola
izvedbeni projekt
GRAĐENJE I IZVOĐENJE
nadzorni inženjer
tehnički pregled
uporabna dozvola

1. UVOD

1. UVOD
Sudionici u gradnji su:

- investitor
- projektant
- izvođač
- nadzorni inženjer
- revident
ZGRADA = KONSTRUKCIJE + INSTALACIJE + OPREMA
Idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, tipski projekt…
Glavni projekt sadrži:

1. Arhitektonski projekt
2. Građevinski projekt
3. Elektrotehnički projekt
4. Strojarski projekt
5. Geodetski projekt
Elaborat zaštite od požara, zaštite na radu, Krajobrazni elaborat…

1. UVOD
Zemljište za građenje – GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

Parcela k.č.br. 288, k.o. ČRNOMEREC
Stambena, javna ili društvena, gospodarska namjena

Stambena – obiteljska kuća
dvojna kuća
niz
višestambena zgrada
blok
neboder
Javna vrtići, škole, bolnice, kazališta, muzeji…
Gospodarska tvornice, hale, silosi…
UVJETI GRAĐENJA
GRAĐEVINSKA LINIJA
REGULACIJSKA LINIJA
PLOČNIK
KOLNIK

1. UVOD
Organizacija gradilišta
Pripremni radovi
Nacrt organizacije građenja – uštede

- shema gradilišta
- predmjer i predračun pripremnih i završnih radova
- nacrt vanjskog transporta
- organizacije procesa građenja s terminskim planom – GANTOGRAM
- higijensko-tehničke zaštitne mjere
Prethodni radovi na gradilištu

- rušenje postojeće zgrade
- čišćenje terena
- iskolčenje tla
- zemljani radovi

2. TEMELJI

2. TEMELJI
Temelji su najniži konstruktivni dijelovi zgrade u neposrednom kontaktu s

tlom, koji preuzimaju cjelokupno opterećenje zgrade i prenose ga na tlo.
Ispod donje plohe temelja u tlu se javljaju naponi pritiska te se tlo sabija.
Preduvjet za početak projektiranja je poznavanje kvalitete temeljnog tla što može
odlučiti o izboru konstruktivnog sustava zgrade, izboru oblika temeljenja i dubini
temeljenja.
Kvaliteta temeljnog tla se utvrđuje sondiranjem (bušenjem tla i uzimanjem
uzoraka tla).
GEOMEHANIČKI ELABORAT – rezultat ispitivanja tla
U odnosu na dubinu temeljenja razlikujemo:
- PLITKO TEMELJENJE (< 2,0 m dubine)

najčešće u arhitekturi, za uobičajena opterećenja i standardne kvalitete tla
- DUBOKO TEMELJENJE (> 2,0 m dubine)
rjeđe u visokogradnji, uglavnom za velika opterećenja temelja, kod slabo
nosivih tla, kod temeljenja u vodi i sl.

2. TEMELJI
PLITKO TEMELJENJE
oblici temeljenja
Temeljni roštilj
za sustav
nosivih zidova
1 temeljna traka
Temeljna ploča
2 temelj samac za skeletni
3 temeljni nosač sustav
4 temeljna ploča
5 temeljni roštilj

2. TEMELJI
PLITKO TEMELJENJE
temeljna traka

2. TEMELJI
PLITKO TEMELJENJE
temelj samac

2. TEMELJI
PLITKO TEMELJENJE
temeljna ploča

2. TEMELJI
DUBOKO TEMELJENJE
Svi oblici temeljenja na većim dubinama.
Primjenjuje se ako je nosivo tlo u većoj dubini ili su posebno velika opterećenja
(silosi, strojarnice termocentrala, stupovi mostova, ...)
Oblici: PILOTI, BUNARI I KESONI

PILOTI
TEMELJENJE DO TEMELJENJE U
NOSIVOG TLA SLABO NOSIVOM
TLU – NOŠENJE
NA TRENJE

2. TEMELJI
DUBOKO TEMELJENJE
BUNAR KESON
Zašiljeno dno temelja da

lakše prodire kroz zemlju
Bunari i kesoni su temelji koji se izvode na površini i “spuštaju” na predviđenu

dubinu potkopavanjem iznutra i izvlačenjem iskopanog tla. Spuštaju se u suho ili
vlažno tlo (voda se crpi).
Kesoni se najčešće koriste u vodi gdje se zemlja iskapa u radnoj komori koja je
pod tlakom zraka kojim se istiskuje voda .
2. TEMELJI
DUBOKO TEMELJENJE
- prikaz mogućih varijanti

2. TEMELJI
IZBOR VRSTE TEMELJA
ovisi o:
- opterećenju zgrade
veličina i namjena zgrade, materijali zgrade
- izabranom konstruktivnom sustavu

temeljne trake kod sustava punih nosivih stijena, temelji samci kod sustava
stupova i greda, ...
- kvaliteti tla
nosivost i struktura tla, visina podzemne vode
- izboru materijala za temelje

beton i armirani beton, nekad kamen i opeka

2. TEMELJI
DUBINA TEMELJENJA
pravilo je: temeljiti do nosivog tla
Kada se nosivo tlo nalazi odmah ispod površine (nakon otkopa humusnog sloja)
treba odrediti minimalnu dubinu koja ovisi o:
- opasnosti od klizanja površinskih slojeva

ovisi o sastavu tla i povećava se s povećanjem vlažnosti tla
- vrsti tla
na stijenama nije ograničena dubina ukoliko nema dotoka vode u dno temelja u
zoni smrzavanja, na šljunku i pijesku dubina temeljenja može biti 50 cm ako je
nivo podzemne vode niži.
- opasnosti od smrzavanja tla

dubina smrzavanja tla u Hrvatskoj:
- u primorskim krajevima: 40 – 60 cm
- u nizinskim kontinentalnim krajevima: 80 – 120 cm
- u planinskim krajevima: do 140 cm

2. TEMELJI
DUBINA TEMELJENJA
U području smrzavanja tlo je nestabilno:
Kod zamrzavanja vlage u zemlji dolazi do nadizanja tla, a kod otopljenja do

spuštanja. Ovaj neprekidni proces rada tla može izazvati nejednako sjedanje
temelja i pucanje konstrukcije.
Zbog toga dno temelja treba biti ispod granice smrzavanja.

2. TEMELJI
VRSTE TLA (KATEGORIZACIJA TLA):

I. stijene (monolitne i nemonolitne)
II. nevezana tla (šljunak i pijesak)
III. les (nastao taloženjem)
IV. vezana tla (gline i pjeskovite gline)
NENOSIVA TLA:
mulj, humus, razorene stijene, stijene s kosim slojevima, klizišta, nasipana tla.

2. TEMELJI
ŠIRENJE OPTEREĆENJA KROZ TLO
Rasprostiranje opterećenja u tlu je teško točno odredivo jer su linije jednakih napona
u tlu zakrivljene. Zbog složenih matematičkih operacija za izračun napona u tlu po
takvim, zakrivljenim linijama, prihvaćeno je da je rasprostiranje opterećenja
pravocrtno pod kutom od 60 °.
Naponi u tlu ne smiju biti
veći od najvećih dopuštenih
za određenu vrst tla.
Dimenzioniranje temelja
određuje se na temelju
opterećenja i nosivosti tla
(dopuštenog opterećenja tla
σ dop) prema izrazu za
izračun napona ispod dna
temelja:
σ - napon tla
Izraz za izračun minimalne ploštine dna temelja:
F - opterećenje (sila)
Amin= F / σdop
A ploština dna temelja
2. TEMELJI
MATERIJALI ZA IZVEDBU TEMELJA
Danas: beton – armirani i nearmirani, iznimno čelik, nekada: opeka i kamen (zidani)
U odnosu na vrstu materijala najveće dubine temelja su kod zidanih temelja,
najmanje dubine kod armiranobetonskih.
NAJČEŠĆI OBLICI PLITKOG TEMELJENJA

temeljne trake, temelji samci, temeljne ploče
TEMELJNE TRAKE
Izvode se od običnog (nearmiranog) i armiranog betona
TEMELJI SAMCI
Izvode se od običnog (nearmiranog) i armiranog betona
TEMELJNE PLOČE
Izvode se od armiranog betona

2. TEMELJI

2. TEMELJI
NEARMIRANI TEMELJI
TEMELJNE TRAKE
Izvode se ispod sustava punih nosivih sijena.
Obzirom na širenje opterećenja, kod većih dimenzija, temelji su oblikovani pomoću
linije širenja opterećenja u betonu (trake trapeznog ili stepenastog oblika).
Kod nearmiranih temelja u temeljima nema vlačnih naprezanja. Opterećenje je
jednoliko djeluje po cijelom dnu temelja.

2. TEMELJI
NEARMIRANI TEMELJI
TEMELJNE TRAKE

2. TEMELJI
NEARMIRANI TEMELJI
TEMELJI SAMCI
Izvode se ispod skeletnih sustava.
Oblikovanje temelja i naponi u temelju su prema istim uvjetima kao kod temeljnih
nearmiranih traka
Temelji samci se iz razloga ukrućenja trebaju međusobno povezati užim temeljnim
trakama ili temeljnim armiranobetonskim gredama.

2. TEMELJI
ARMIRANI TEMELJI
Kada se u temeljima pojavljuju vlačna

naprezanja potrebno je temelje armirati.
Razlog pojave vlačnih naprezanja leži u

nejednolikom opterećenju dna temelja
nastalom zbog velike potrebne dimenzije
temelja (široki temelji).
Glavna armatura se postavlja u vlačnu zonu

temelja.
VLAČNA ZONA
TLAČNA ZONA
GLAVNA ARMATURA
RAZDJELNA ARMATURA
PODLOŽNI BETON

2. TEMELJI
ARMIRANI TEMELJI
Armirani temelji se izvode na prethodno izvedenoj betonskoj podlozi minimalne

debljine 5 cm, (izvodi se češće u debljini 10 cm).
Betonska podloga je potrebna kao podloga za postavu armature.
glavna armatura je u oba smjera

2. TEMELJI

2. TEMELJI
ARMIRANI TEMELJI
TEMELJ SAMAC – dimenzije temelja prate dimenzije stupa.

2. TEMELJI
ARMIRANI TEMELJI
TEMELJ SAMAC
Zbog ukrućenja je potrebno

sve temelje samce
međusobno povezati.
Povezivanje se izvodi s
armirano betonskim
gredama za ukrutu
(VEZNE GREDE).
Oblik i položaj grede za

ukrutu može biti različit
(pravokutan, kao
kontragreda i sl.)..

2. TEMELJI
NEARMIRANA BETONSKA
STOPA AB STUPA
NASTAVNO ŽELJEZO (SIDRA)
ARMIRANA BETONSKA
STOPA AB STUPA
ARMIRANA BETONSKA STOPA AB STUPA
MRŠAVI BETON
(PODLOGA)

2. TEMELJI
ČELIČNI TEMELJI
TEMELJ SAMAC

2. TEMELJI
ARMIRANI TEMELJI
TEMELJNE PLOČE
Izvode se:
- kada na relativno malu ploštinu ispod zgrade treba prenijeti znatno

opterećenje
(potrebne ploštine temelja bi zauzimale velik dio tlocrtne površine zgrade)
- kod slabije nosivih tla

(potrebne ploštine temelja bi zauzimale velik dio tlocrtne površine zgrade)
- kod visokog nivoa podzemne vode

(izvodi se temeljna ploča u obliku korita - zgrade s podrumima)

2. TEMELJI
ARMIRANI TEMELJI
TEMELJNE PLOČE
Kod vrlo velikih opterećenja

mogu se izvesti ojačanja ispod
ploče s rebrima ili roštiljem
rebara ispod oslonaca
vertikalnih nosivih elemenata.
Temeljnom pločom se ujedinjuju svi temelji u jednu kontinuiranu temeljnu ploču.

Temeljna ploča ravnomjerno raspoređuje opterećenje na tlo ispod cijele
zgrade čime se osigurava jednoliko sjedanje zgrade.
Debljina temeljne ploče se proračunava, a za uobičajena opterećenja debljina
se kreće od 30 do 50 cm.
2. TEMELJI
ARMIRANI TEMELJI
OBLICI TEMELJNIH PLOČA

Oblici temeljnih ploča su ravne ploče i ploče s pojačanjima (gredama i sl.).
RAVNA TEMELJNA PLOČA
Kod zgrada bez podruma dno temeljne ploče često se treba izvesti dublje nego li to
zahtjeva konstruiranje temelja zbog razloga izvedbe dna temelja na dubini
smrzavanja.
U tim slučajevima se između slojeva poda i temeljne ploče izvodi nasip.

2. TEMELJI
ARMIRANI TEMELJI
TEMELJNA PLOČA S POJAČANJIMA
U slučajevima većeg opterećenja izvodi se ploča

s ležajnim pojačanjima (grede ili gljive),
razlikujemo:
a/ grede iznad ploče
b/ grede ispod ploče
c/ gljivaste ploče

2. TEMELJI
ARMIRANI TEMELJI
TEMELJNA PLOČA S POJAČANJIMA

2. TEMELJI
TEMELJENJE DJELOMIČNO PODRUMLJENIH ZGRADA I ZGRADA NA
TERENU U NAGIBU
Osnovno pravilo da se temelji na istoj dubini nije uvijek moguće jer se zgrade
izvode i na kosom terenu ili su djelomično podrumljene.
Svi temelji trebaju biti međusobno povezani.

Pri određivanju dubine temelja osnovno pravilo je i da su svi temelji ispod granice
smrzavanja.
Kod djelomično
podrumljene zgrade i kod
temeljenja na kosom terenu
treba izvesti međusobno
povezivanje temelja
na različitim dubinama
postupnim spuštanjem
dna temelja.

2. TEMELJI
TERENU U NAGIBU
Spuštanje dna temelja se izvodi postupno, sa skokovima visine 40-60 cm.
Nagib β kojim se određuje mjesto spuštanja dna temelja ovisi o vrsti tla:
- za nevezana tla β= 35º (šljunak i pijesak)
- za vezana tla β= 20 do 30º (pjeskovite gline i gline)
Prema uobičajenoj praksi nagib β se određuje s odnosom horizontale prema
vertikali 3:2.

2. TEMELJI
TERENU U NAGIBU
Moguće je izbjeći postupno spuštanje dna temelja ukoliko se zidovi

nepodrumljenog dijela zgrade oslone na armiranobetonsku temeljnu gredu koja se
oslanja na temelj nepodrumljenog dijela zgrade i konstrukciju podrumljenog dijela
zgrade (podrumski zid ili zaseban zid –potporanj kojemu treba temelj).

2. TEMELJI
PRIMJERI TEMELJENJA U RAZLIČITIM UVJETIMA

2. TEMELJI

2. TEMELJI
PLOČNIK
PODRUM
PRIZEMLJE

2. TEMELJI
IZVEDBA TEMELJA ZGRADA UZ POSTOJEĆU ZGRADU ILI IZMEĐU
POSTOJEĆIH ZGRADA (INTERPOLACIJA)
Prije početka projektiranja ugrađene zgrade potrebno je utvrditi dubinu temeljenja

postojećih zgrada s kojima će nova zgrada biti u kontaktu. Nova zgrada se od
postojeće odvaja dilatacijom, a izvedbom se ne smije narušiti stabilitet
postojećih zgrada.
a) Ukoliko je nova zgrada na većoj
dubini od postojeće zgrade,
potrebno je temelj postojeće
podbetonirati do iste dubine na kojoj
je temelj nove zgrade.
b) Ukoliko je postojeća zgrada na većoj

dubini, tada se temelj nove zgrade
izvodi na istu dubinu na kojoj je
temelj postojeće.
a) b)

2. TEMELJI
IZVEDBA TEMELJA ZGRADA UZ POSTOJEĆU ZGRADU ILI IZMEĐU
POSTOJEĆIH ZGRADA (INTERPOLACIJA)
Izvedba temeljenja nove zgrade uz postojeću treba biti s osiguranjem postojeće

zgrade pomoću podupora ili izvedbom potpornih zidova, a otkopavanje i
betoniranje se radi u točno određenim naizmjeničnim odsječcima tzv.
kampadama.
(ne otkopava se istovremeno cijela dužina uz postojeću zgradu, već u određenim
dužinskim i vremenskim razmacima).

2. TEMELJI
IZVEDBA KAMPADA

2. TEMELJI
Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

ZAVOD ZA ZGRADARSTVO, VISOKOGRADNJE
2. TEMELJI

2. TEMELJI
PRIKAZ TEMELJA U NACRTIMA
Temelji se prikazuju s tlocrtom temelja kao zasebnim nacrtom, te u sklopu svih

presjeka.
Prikaz je različit ovisno o vrsti projekta, odnosno mjerilu prikaza:
U glavnom i izvedbenom projektu tlocrt temelja se crta na sljedeći način:
U GLAVNOM PROJEKTU:
• tankim crtkanim, točka-crta ili punim linijama crtaju se osovine nosivog sustava
(mreža)
• tankim linijama crtaju se svi vertikalni elementi ispod kojih je potreban temelj
(konstruktivni zidovi, pregradni, nadtemeljni zidovi, dimnjaci, ... ).
• debelim linijama crta se vanjska kontura temelja.
• tankim crtkanim linijama crta se promjena dubine dna temelja
• kotiraju se:
osovine temelja, širine temelja i međurazmaci (glavne kote), promjene gabarita,
ukupna kota, visinske kote dna temelja.

2. TEMELJI
PRESJEK A-A
TLOCRT PRIZEMLJA
A-A
TLOCRT TEMELJA

2. TEMELJI
U IZVEDBENOM PROJEKTU:
• u svemu isto kao u glavnom projektu uz dodatno:
• crtaju se prevaljeni presjeci u tlocrtu (s kotama dimenzija i visinskim kotama)
• kotiraju se i svi dodatni elementi u tlocrtu (proširenja temelja za dimnjake ili sl.).

2. TEMELJI

2. TEMELJI

2. TEMELJI
ISKOPI ZA TEMELJE
PLITKI ISKOP JE ISKOP DO DUBINE 2 m,
ISKOP NA DUBINI VEĆOJ OD 2 m

SMATRA SE DUBOKIM ISKOPOM.
Bočne stranice iskopa mogu biti vertikalne, bez opasnosti od urušavanja, do

dubine 1 m za sve vrste tla, a za čvrsta vezana tla 1,5 -2 m.
Za veće dubine iskopa bočne stranice se izvode u nagibu (široki iskop):

za nevezana tla i poluvezana tla nagib je 1:1 do 1:1,25, s prekidima kosine
bankinom

2. TEMELJI

2. TEMELJI
ISKOPI ZA TEMELJE
ŠIROKI ISKOP (GRAĐEVNA JAMA)
Široki iskopi se izvode kod zgrada s podrumom.
Široki iskop treba biti širi od zgrade za širinu obodnog radnog (manipulativnog)
prostora (obodno najmanje 50 cm). Ovaj prostor omogućava iskope za temelje i
izvedbu podrumskih zidova.
Varijanta 1 Varijanta 2:
temeljna traka temeljna ploča

2. TEMELJI

2. TEMELJI

2. TEMELJI

2. TEMELJI
LIBELA
NIVELIR

2. TEMELJI

2. TEMELJI
Ukoliko se građevinska jama izvodi s vertikalnim stranicama iskopa postoji opasnost
od urušavanja zemlje i zatrpavanja već izvedenih radova (onečišćenje betonskih
dijelova koji se nastavljaju s drugim betonskim dijelovima).
Urušavanje se najčešće događa nakon obilnih kiša.

2. TEMELJI
PODUPIRANJE BOČNIH STRANICA ŠIROKOG ISKOPA
U nekim slučajevima kad postoji opasnost od klizanja
slojeva zemlje na pokošenim bočnim stranicama širokog
iskopa potrebno je osigurati bočne stranice slojem betona.
Danas se kosina često osigurava od urušavanja s
posebnim tkaninama.
Ukoliko se bočne stranice ne mogu izvesti u nagibu tada se
vertikalni iskop osigurava od urušavanja. Osiguranje
bočnih stranica izvodi se s oplatom (drvena, čelična,
kombinacija čelika i betonskih ploča) koja je dobro 4. Drvena oplata
učvršćena – sidrena.

2. TEMELJI

2. TEMELJI

2. TEMELJI
Izvedba podrumskog zida i temeljne ploče pretpostavlja izvedbu sa širokim iskopom.
Kasnije nasipano tlo na mjestu širokog

iskopa nije nosivo tlo, te ne može preuzeti
opterećenje temelja smještenog na višoj
razini.
U određenim se slučajevima konstrukcija

podrumskog zida izvodi s dodatnim
potpornim zidom (dijafragmom) koji ima
ulogu konsolidacije tla koje je na višoj
razini.

2. TEMELJI
TEMELJENJE POMOĆU DIJAFRAGME (potpornog zida)

NOVA POSTOJEĆA NOVA
ZGRADA ZGRADA ZGRADA
U slučaju neposredne
blizine susjednih zgrada
kada je dubina iskopa
znatno veća od susjednih
temelja iskop građevne
jame se treba osigurati
armirano betonskom
dijafragmom.
CENTAR-KAPTOL, Zagreb
Izvedba zgrada (garaža) uz
postojeću zgradu u sredini
DIJAFRAGMA
(nekad tvornica cipela “Astra”)

2. TEMELJI
POSLJEDICE TEMELJENJA
ZBIJANJE TLA (“SJEDANJE” ZGRADE)

Zbog opterećenja od zgrade dolazi do deformacije tla ispod temelja. Veličina
sjedanja zgrade ovisi o opterećenju i vrsti tla (sklonosti tla zbijanju).
Srednje dobro građevinsko tlo: zbijanje tla 3 - 4 mm pod opterećenjem 150 -300 kPa.
“Sjedanje”zgrade ne možemo spriječiti.
“Sjedanje”zgrade nije štetno ako je ravnomjerno.
Neravnomjerno sjedanje zgrade može dovesti do dodatnih naprezanja u
konstrukcijama zgrade i temelja koja mogu dovesti do pucanja.

2. TEMELJI
POSLJEDICE TEMELJENJA
Posebno treba obratiti pozornost na međusobnu udaljenost temelja.

Temelji na maloj međusobnoj udaljenosti imaju značajnije zbrajanje
opterećenja od susjednih temelja u malim dubinama gdje je opterećenje tla veće.
Na tim dijelovima može se dogoditi neravnomjerno zbijanje tla (pravilan izbor vrste
temelja je temeljna ploča).

2. TEMELJI
UVJETI ZA POSTIZANJE RAVNOMJERNOG SJEDANJA TEMELJA
- tlo dovoljne nosivosti

- izbjegavanje zbrajanja opterećenja od susjednih temelja u malim dubinama
- temeljenje na isti način na istoj vrsti tla
- ujednačeno opterećenje cijele zgrade
- temeljenje na istu dubinu
- postignut isti napon tla
Trajanje sjedanja:
- duže kod vezanog tla,
- kraće kod nevezanog.
Ukoliko se ne može postići ravnomjerno opterećenje tla, izvodimo dilatacije i u

području temelja.
Dilatacija u temeljima je potrebna kada postoje etape izgradnje (dijelovi zgrade se

izvode s vremenskim pomakom.

2. TEMELJI
IZVEDBA DILATACIJA KOD ZGRADA

2. TEMELJI
NEPOVOLJNI UVJETI KOD TEMELJENJA
a) zgrada velike dužine;

b) nejednolika kvaliteta
temeljnog tla;
c) nejednolika opterećenja
zbog zbrajanja
opterećenja;
d) različite dubine temelja;
e) isušenje tla zbog
promjene nivoa
podzemne vode;
f) dodatno opterećenje
od dogradnji

2. TEMELJI
TEMELJENJE NA POBOLJŠANOM TLU
Tlo koje nije dobro zbijeno i nema dovoljnu nosivost može se poboljšati na nekoliko
načina:
- postupkom dubokog vibracijskog zbijanja tla
- izvedbom šljunčanih stupova
- izvedbom šljunčanih stupova sa cementnom suspenzijom
- postupkom mlaznog injektiranja tla sa cementnom suspenzijom
- izvedbom betonskih stupova

2. TEMELJI
- izvedba šljunčanih stupova
- - izvedba betonskih stupova

2. TEMELJI

- Temeljenje na šljunčanim stupovima – Crkva Presvetog srca Isusova,
Karlovac 1997.

K

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

K

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

nastavnici i suradnici docenti dr.sc. Silvio Bašić

popravni kolokvij 15. tjedan predavanja

način polaganja ispita pismeni i usmeni

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

1. Uvod, Temelji, Hidroizolacije

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Graditeljstvo čovjek mijenja prirodnu okolinu uzimajući materijale iz

prirodni materijali + umjetni materijali

Graditeljska tehnika oblikovanje i materijalizacija s prirodnim i umjetnim

Graditeljska tehnika 1. VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Sudionici u gradnji su:

Idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, tipski projekt…

Glavni projekt sadrži:

Elaborat zaštite od požara, zaštite na radu, Krajobrazni elaborat…

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Zemljište za građenje – GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

Stambena, javna ili društvena, gospodarska namjena

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Nacrt organizacije građenja – uštede

Prethodni radovi na gradilištu

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Temelji su najniži konstruktivni dijelovi zgrade u neposrednom kontaktu s

U odnosu na dubinu temeljenja razlikujemo:

- PLITKO TEMELJENJE (< 2,0 m dubine)

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Oblici: PILOTI, BUNARI I KESONI

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Zašiljeno dno temelja da

Bunari i kesoni su temelji koji se izvode na površini i “spuštaju” na predviđenu

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

IZBOR VRSTE TEMELJA

- izabranom konstruktivnom sustavu

- izboru materijala za temelje

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

pravilo je: temeljiti do nosivog tla

- opasnosti od klizanja površinskih slojeva

- opasnosti od smrzavanja tla

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

U području smrzavanja tlo je nestabilno:

Kod zamrzavanja vlage u zemlji dolazi do nadizanja tla, a kod otopljenja do

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

VRSTE TLA (KATEGORIZACIJA TLA):

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

MATERIJALI ZA IZVEDBU TEMELJA

NAJČEŠĆI OBLICI PLITKOG TEMELJENJA

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

Kada se u temeljima pojavljuju vlačna