Otpornost materijala 1 9.

Zadatak

ZADATAK:

Za nosač prikazan na slici treba odrediti:

a) maksimalna normalna naprezanja, te skicirati dijagram normalnih naprezanja u

pripadajućem presjeku
b) maksimalna posmična naprezanja, te skicirati dijagram posmičnih naprezanja u
pripadajućem presjeku
c) smjer i veličinu glavnih naprezanja u točki P presjeka I-I (presjek desno uz ležaj B)
d) trajektorije glavnih naprezanja u okolici točke P presjeka I-I
250 mm

F=25 kN

30 40
q=22 kN/m' I

A B
x 75 35 30 35 75
C

300 mm
160 mm
I
4,5 m 2,2 m 1,6 m
z P

110 mm

50 20
100
RJEŠENJE:
Da bi odredili naprezanja, potrebne su nam geometrijske karakteristike poprečnog presjeka
nosača obzirom na težišnu os kao i unutrašnje sile u nosaču.
Odredimo najprije težište poprečnog presjeka. Poprečni presjek je složene geometrije pa ga
rastavljamo na jednostavnije likove (trokute i pravokutnike). Budući da je poprečni presjek
simetričan oko vertikalne osi, jedna težišna os je upravo ta os simetrije (os z). Položaj osi y
ćemo odrediti iz uvjeta:

z1T =
∑A ⋅z
i 1i

A T
y
gdje je z1i udaljenost težišta jednostavnog lika
površine Ai od proizvoljne osi y1 (u našem slučaju
z1T

od donjeg ruba nosača)

y
1

Površina poprečnog presjeka A iznosi:

z
1 1
A = ∑ Ai = 50 ⋅ 100 + 2 ⋅ ⋅ 20 ⋅ 35 + 30 ⋅ 210 + 2 ⋅ ⋅ 30 ⋅ 35 + 40 ⋅ 250 = 23050 mm 2
2 2
Položaj težišta od osi y1:
1 1 210
100 ⋅ 50 ⋅ 25 + 2 ⋅ 35 ⋅ 20 ⋅ (50 + ⋅ 20) + 210 ⋅ 30 ⋅ (50 + )
z1T = 2 3 2 +
23050
1 1
⋅ 30 ⋅ 35 ⋅ 2(300 − 40 − ⋅ 30) + 40 ⋅ 250 ⋅ (300 − 20)
+2 3 = 182,37 mm
23050

1/8
Otpornost materijala 1 9. Zadatak

Opterećenje djeluje u smjeru osi z što uzrokuje savijanje oko osi y pa nam je potreban samo
aksijalni moment tromosti oko osi y:

I y = ∑ ( I yi + Ai ⋅ z i2 )

gdje su: Iyi aksijalni momenti tromosti jednostavnih

likova oko vlastite težišne osi yi ; Ai površine;
zi udaljenosti težišta jednostavnih likova od težišne
osi y. 250 mm

250 ⋅ 40 3
Iy = + 250 ⋅ 40 ⋅ (117,63 − 20) 2 +

30 40
117,63
12
⎡ 35 ⋅ 30 3 1 1 ⎤ 75 35 30 35 75
+ 2⋅⎢ + ⋅ 35 ⋅ 30 ⋅ (117,63 − 40 − 30) 2 ⎥ + y

300 mm
160 mm
⎣ 36 2 3 ⎦

z1T=182,37 mm
30 ⋅ 210 3 210
+ + 30 ⋅ 210 ⋅ (40 + − 117,63) 2 +
12 2

50 20
⎡ 35 ⋅ 20 3
1 20 ⎤
+ 2⋅⎢ + ⋅ 35 ⋅ 20 ⋅ (182,37 − 50 − ) 2 ⎥ +
⎣ 36 2 3 ⎦
100
100 ⋅ 50 3
+ + 100 ⋅ 50 ⋅ (182,37 − 25) 2 = 2,6532 ⋅ 10 8 mm 4
12 z

Da bi odredili unutrašnje sile u nosaču, određujemo prvo reakcije u ležajevima A i B:

F=25 kN
q=22 kN/m'

A B
C

RA RB
4,5 m 2,2 m 1,6 m

4,5
∑M A = 0 → − 25 ⋅ 8,3 + RB ⋅ 6,7 − 22 ⋅ 4,5 ⋅
2
= 0 → RB = 64,22 kN

⎛ 4,5 ⎞
∑ M B = 0 → − RA ⋅ 6,7 + 22 ⋅ 4,5 ⋅ ⎜⎝ 2,2 + 2 ⎟⎠ − 25 ⋅1,6 = 0 → RA = 59,78 kN
Kontrola: ∑ Fz = 0 → 25 + 22 ⋅ 4,5 = 64,22 + 59,78 → 124 = 124

Dijagram poprečnih sila izgleda ovako:

59,78
25 25 kN
39,22
39,22 kN

2/8
Otpornost materijala 1 9. Zadatak

Momenti savijanja poprimaju maksimalne vrijednosti u presjecima u kojima je poprečna sila

jednaka nuli. U našem slučaju, to je nad ležajem B i u polju nosača na udaljenosti x0 od ležaja
A. Vrijednost x0 tražimo iz uvjeta da je poprečna sila jednaka nuli:

q=22 kN/m'
∑F z
= 0 → RA − q ⋅ x0 − Tx = 0 ; Tx = 0 ⇒ RA − q ⋅ x0 = 0
RA 59,78 A M(x)
⇒ x0 = = = 2,717 m
q 22
x0 T(x)=0
Vrijednost momenta za x0=2,717 m iznosi: RA

x0
M ( x0 = 2,717) = R A ⋅ x0 − q ⋅ x0 ⋅ = 81,22 kNm
2

Vrijednost momenta nad ležajem B iznosi:

M B = − F ⋅ 1,6 = −25 ⋅ 1,6 = −40 kNm

Tako dobivamo i dijagram momenata savijanja, pa imamo oba potrebna dijagrama:

F=25 kN
q=22 kN/m' I

A B
x
C
I
4,5 m 2,2 m 1,6 m
z

59,78
25 25 T
39,22
x0=2,717 m
39,22 kN

40 kNm

81,22 kNm

Na dijelu AC djeluje kontinuirano opterećenje tako da se vrijednost poprečne sile mijenja po

linearnom zakonu, a vrijednost momenta po paraboličnom. Na dijelu CB i od ležaja B do sile
F vrijednost poprečne sile je konstantna, a vrijednost momenta savijanja se mijenja po
linearnom zakonu.

3/8
Otpornost materijala 1 9. Zadatak

Ad a) Maksimalna normalna napreznja nastaju u presjeku u kojem je moment savijanja

maksimalan. Kako se vidi iz dijagrama momenata savijanja, maksimalni moment iznosi
Mmax=+81,22 kNm.
Općenito, normalna naprezanja određujemo po izrazu:

My
σx = z
Iy
gdje su: My – moment savijanja oko osi y u dotičnom presjeku; Iy – aksijalni moment tromosti
poprečnog presjeka oko osi y; z – udaljenost točke u kojoj tražimo naprezanje od neutralne osi

Maksimalna naprezanja iznose:

- za gornji rub presjeka:

M max + 81,22 ⋅ 106

σ x ,1 = z1 = (−117,63) = −36,01 N / mm 2 (tlak)
Iy 2,6532 ⋅ 108
- za donji rub presjeka:

M max + 81,22 ⋅ 106

σ x,2 = z2 = (+182,37) = 55,83 N / mm 2 (vlak)
Iy 2,6532 ⋅10 8

1 36,01 MPa
Sad možemo nacrtati dijagram normalnih
naprezanja. Maksimalna naprezanja se
117,63

javljaju na rubovima presjeka,

T
a između njih se mijenjaju po linearnom y
z1T=182,37 mm

zakonu. Naprezanja u neutralnoj osi

(težišna os y) jednaka su nuli.

2 55,83 MPa

Ad b) Maksimalna posmična naprezanja nastaju u presjeku u kojem je poprečna sila

najveća. U našem slučaju maksimalna poprečna sila iznosi Tmax=+59,78 kN. Posmična
naprezanja se izračunavaju po izrazu:

gdje su: Tz – poprečna sila; t širina presjeka u kojoj se traži

Tz ⋅ S y posmično naprezanje; Sy - statički moment površine dijela
τ xz =
Iy ⋅t poprečnog presjeka iznad ili ispod točke u kojoj se traži
posmično naprezanje, obzirom na neutralnu os; Iy - aksijalni
moment tromosti poprečnog presjeka oko osi y.
(*Statički moment površine oko neke osi jednak je umnošku te
površine i udaljenosti težišta te površine do dotične osi)

Vidimo da se u jednom poprečnom presjeku mijenjaju dvije vrijednosti: Sy i t.

4/8
Otpornost materijala 1 9. Zadatak
250 mm
75 35 30 35 75

30 40
3

117,63
Da bismo odredili dijagram posmičnih
naprezanja označimo karakteristične 4
točke u poprečnom presjeku (rubne točke, y

300 mm
160 mm
T

z1T=182,37 mm
mjesta promjene širine poprečnog presjeka,
neutralna os). 5

50 20
6
2
100

z
U točkama 1 i 2 posmična naprezanja su jednaka nuli jer je statički moment površine jednak
nuli:
S y ,1 = S y , 2 = 0 ⇒ τ xz ,1 = τ xz , 2 = 0

Statički moment površine poprečnog presjeka

iznad točke 3 iznosi: 250 mm
75 35 30 35 75

S y ,3 = 250 ⋅ 40 ⋅ (117,63 − 20) = 976300 mm 3

30 40
117,63-20
117,63
3
U točki 3 nastaje promjena širine: neposredno
T
iznad točke 3 širina nosača iznosi 250 mm, y

300 mm
160 mm
a ispod 100 mm.
z1T=182,37 mm

Iz tog razloga, u točki 3 s gornje i donje strane imamo

dvije vrijednosti posmičnih naprezanja:

50 20
Tz ⋅ S y , 3 59,78 ⋅10 3 ⋅ 976300 z
τ xz ,3 g = = = 0,88 MPa
I y ⋅ t3 g 2,6532 ⋅10 8 ⋅ 250
Tz ⋅ S y , 3 59,78 ⋅10 3 ⋅ 976300
τ xz , 3 d = = = 2,20 MPa
I y ⋅ t3d 2,6532 ⋅10 8 ⋅100

Statički moment površine poprečnog presjeka 250 mm

iznad točke 4 iznosi: 75 35 30 35 75

30
30 40

S y , 4 = S y ,3 + 30 ⋅ 30 ⋅ (117,63 − 40 − )+
117,63

2
4
1 30 T
+ ⋅ 35 ⋅ 30 ⋅ 2 ⋅ (117,63 − 40 − ) = 1103678,5 mm 3 y
300 mm
160 mm

2 3
z1T=182,37 mm

pa je posmično naprezanje u točki 4:

50 20

Tz ⋅ S y , 4 59,78 ⋅10 3 ⋅1103678 ,5

τ xz , 4 = = = 8,29 MPa
I y ⋅ t4 2,6532 ⋅10 8 ⋅ 30 z

5/8
Otpornost materijala 1 9. Zadatak
250 mm
Statički moment površine poprečnog presjeka 75 35 30 35 75

iznad neutralne osi (točke T) iznosi:

30 40
(117,63 − 70)

117,63
S y ,T = S y , 4 + 30 ⋅ (117,63 − 70) ⋅ =
2 T 117,63-70
y

300 mm
160 mm
= 1137707,8 mm 3

z1T=182,37 mm
pa je posmično naprezanje u točki T:

50 20
Tz ⋅ S y ,T 59,78 ⋅10 3 ⋅1137707 ,8
τ xz ,T = = = 8,54 MPa
I y ⋅ tT 2,6532 ⋅10 8 ⋅ 30 z

250 mm

Statički moment površine poprečnog presjeka

30 40
117,63
ispod točke 6 iznosi:
S y , 6 = 100 ⋅ 50 ⋅ (182,37 − 25) = 786850 mm 3 T
y

300 mm
160 mm
z1T=182,37 mm
pa je posmično naprezanje u točki 6:

182,37-25
6

50 20
Tz ⋅ S y , 6 59,78 ⋅10 3 ⋅ 786850
τ xz , 6 = = = 1,77 MPa
I y ⋅ t6 2,6532 ⋅10 8 ⋅100 100

Statički moment površine poprečnog presjeka 250 mm

ispod točke 5 iznosi:

30 40
1 20
117,63

S y ,5 = S y ,6 + ⋅ 20 ⋅ 35 ⋅ 2 ⋅ (182,37 − 50 − ) +
2 3 T
+ 20 ⋅ 30 ⋅ (182,37 − 50 − 10) = 948264,3 mm 3 y

300 mm
160 mm
z1T=182,37 mm

pa je posmično naprezanje u točki 6: 35 30 35

Tz ⋅ S y ,5 5 50 20
59,78 ⋅10 3 ⋅ 948264 ,3
τ xz ,5 = = = 7,12 MPa
I y ⋅ t5 2,6532 ⋅10 8 ⋅ 30 100

Dijagram posmičnih naprezanja izgleda dakle ovako:

1
2, 8
20
8

Na dijelu između točaka 1 i 3; 4 i 5;

0,

3
117,63

6 i 2 posmična naprezanja se 8,29

4
mijenjaju po paraboli 2. stupnja.
U točki 3 nastaje skok u dijagramu. y T
8,54 MPa
z1T=182,37 mm

Između točaka 3 i 4; 5 i 6
posmična napreznja se mijenjaju 5
po paraboli 3. stupnja. U točkama 7,12
6 1, 7
3, 4, 5 i 6 dolazi do loma u diajgramu. 2 7

6/8
Otpornost materijala 1 9. Zadatak

Ad c) Da bi odredili smjer i veličinu glavnih naprezanja u točki P presjeka I-I, odredimo

prvo normalna i posmična naprezanja u točki P. Iz dijagrama unutrašnjih sila vidimo da su
njihove vrijednosti: MB= - 40 kNm; TB,desno=+25 kN.
250 mm
Normalna naprezanja određujemo po izrazu:

30 40
− 40 ⋅10 6

117,63
MB
σ x,P = zP = ⋅ 72,37 = −10,91 MPa
Iy 2,6532 ⋅108
T
y

300 mm
160 mm
72,37
35 30 35

z1T=182,37 mm
Statički moment površine poprečnog presjeka
ispod točke P iznosi: P
110 − 70
S y , P = S y ,5 + (110 − 70) ⋅ 30 ⋅ ( + 72,37) =

50 20
110
2
= 1059108,3 mm 3
pa je posmično naprezanje u točki P: 100

TB ,desno ⋅ S y , P 25 ⋅10 3 ⋅1059108 ,3

z
τ xz , P = = = 3,33 MPa
I y ⋅ tP 2,6532 ⋅10 8 ⋅ 30

zx
Veličinu glavnih naprezanja dobivamo po izrazu:

σ x +σ z 1
xz xz

σ 1, 2 = ± (σ x − σ z ) 2 + 4 ⋅τ xz2 =
2 2 x P x
x
− 10,91 + 0 1
= ± (−10,91 − 0) 2 + 4 ⋅ 3,332
2 2 zx

σ 1, 2 = −5,46 ± 6,39
z
σ 1 = 0,93 MPa σ 2 = −11,85 MPa

Smjerovi glavnih naprezanja možemo odrediti prema izrazima:

1
2
2

τ xz 3,33 P
tgϕ 01 = = = 3,581 ⇒ ϕ 01 = 74,30° x
σ 1 − σ z 0,93 + 0
2
τ xz 3,33
tgϕ 02 = = = −0,281 ⇒ ϕ 02 = −15,70° 1

σ 2 − σ z − 11,85 + 0
z
1

7/8
Otpornost materijala 1 9. Zadatak

Ad d) Trajektorija je krivulja na koju tangente u svakoj točki imaju smjer glavnih

naprezanja. Izračunali smo smjerove i veličine glavnih napreznja u točki P.
Glavno tlačno naprezanje σ2 zatvara s osi x kut od -15.7 º što znači da tlačna trajektorija u
točki P ima tangentu pod kutem od -15.7 º. U vlačnom rubu postoji samo vlačno naprezanje
usmjerno u smjeru ruba nosača pa je to ujedno glavno vlačno naprezanje. To znači da je smjer
glavnog tlačnog naprezanja okomito na rub nosača (jer su smjerovi glavnih napreznja
međusobno okomiti). Stoga je tlačna trajektorija okomita na vlačni rub.
U neutralnoj osi djeluju samo posmična naprezanja (stanje čistog posmika). Stoga glavna
naprezanja djeluju pod kutem od 45 º obzirom na neutralnu os tj. trajektorije sijeku neutralnu
os pod kutem od 45 º.
Analogno vrijedi i za vlačnu trajektoriju.

vl a č vlačni rub
na tr
ajek x

to rija
neutralna os

jek torija
tlačna tra P
x

tlačni rub
LEŽAJ B

8/8