Plan Sprecavanja Nesreca Vecih Razmjera - Kemokop TZ - Final

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom
sprečavanja nesreća većih razmjera

za skladišne kapacitete preduzeća "Kemokop" d.o.o. Tuzla na
lokaciji Donje Dubrave
Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom
sprečavanja nesreća većih razmjera
za skladišne kapacitete preduzeća "Kemokop" d.o.o. Tuzla na
Obrađivač: Direktor
Kemokop d.o.o. Sarajevo
_____________________
Damir Hadžiabdić, dipl.ecc
Sarajevo, decembar 2014. godine

OPĆI PODACI O DOKUMENTU
Operator pogona Kemokop d.o.o. Tuzla,

(Investitor): Mehmedalije Maka Dizdara
PZC Stupine B -11, 75 000 Tuzla
e-mail: tuzla@kemokop.ba
tel.: + 387 35 251 118
Naziv dokumenta: Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih

razmjera za poslovni objekat - skladište hemikalija, opasnog i
neopasnog otpada firme „Kemokop“, d.o.o. Tuzla, na lokaciji Donje
Dubrave
Obrađivač: Kemokop d.o.o. Sarajevo
Stručni tim: Damir Hadžiabdić, dipl.ecc.

mr. Anđa Hadžiabdić, dipl.ing.hem.
mr.sc. Dženan Ismić, dipl.ing.maš.
Dina Hadrović, dipl.ing.građ.
Vrijeme izrade: Decembar, 2014. godine
Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 2

SADRŽAJ
1 PLAN SPRJEČAVANJA NESREĆA VEĆIH RAZMJERA .......................................................................6

1.1 Uvod ............................................................................................................................. 6
1.2 Organizacion struktura i kadrovi .................................................................................. 6
1.3 Identifikacija i evaulacija nesreća većih razmjera ........................................................ 8
1.3.1 Nekontrolisano ispuštanje većih količina ......................................................... 8
1.3.2 Prosipanje veće količine opasnog otpada ........................................................ 9
1.3.3 Mogućnost pojave požara i eksplozija ............................................................. 9
1.3.4 Udari električnom strujom i izazivanje požara............................................... 10
1.4 Kontrola rada pogona i postrojenja ........................................................................... 10
1.5 Upravljanje promjenama u radu postrojenja............................................................. 10
1.5.1 Sanaciju i rekonstrukciju postojećih objekata i prateće infrastrukture ......... 11
1.5.2 Odgovarajuća dogradnja sadržaja predviđenih Idejnim projektom .............. 13
1.6 Plan upravljanja u izvanrednim situacijama............................................................... 15
1.7 Praćenje djelotvornosti (monitoring)......................................................................... 16
1.7.1 Dosljedna implementacija svih mjera i aktivnosti ......................................... 16
1.7.2 Kontinuirano praćenje planskog održavanja postrojenja i opreme ............... 16
1.8 Audit i kontrola .......................................................................................................... 17
2 OPIS LOKACIJE POGONA I POSTROJENJA................................................................................ 18
2.1 Opis lokacije i neposrednog okoliša ........................................................................... 18
2.2 Klimatske karakteristike ............................................................................................. 22
2.3 Identifikacija pogona i postrojenja i ostalih aktivnosti u krugu koji mogu
predstavljati opasnost i izazvati nesreće većih razmjera ........................................... 23
2.4 Opis dijelova pogona i postrojenja gdje može doći do nesreća većih
razmjera ..................................................................................................................... 23
2.4.1 Rezervoari za skladištenje tečne faze opasnog otpada i tečnih
sirovina........................................................................................................... 23
2.4.2 Rezervoar za prihvat rasutog tečnog otpada iz tankvane ............................. 25
2.4.3 Rezervoar recirkulacionih voda za prihvat rasute tečne sirovine .................. 25
2.4.4 Skladište ambalažiranog opasnog i neopasnog otpada,
ambalažiranih hemikalija .............................................................................. 25
2.4.5 Pumpe za pretakanje tečne refuzne faze opasnog otpada i tečnih
sirovina........................................................................................................... 25
3 OPIS POGONA I POSTROJENJA ............................................................................................ 27
3.1 Opis glavnih aktivnosti i proizvoda proizvedenih u dijelovima pogona i
postrojenja koji su od važnosti sa stanovišta sigurnosti ............................................ 27
3.1.1 Opis aktivnosti koje su od važnosti sa stanovišta sigurnosti ......................... 29
3.1.2 Opis glavnih proizvoda koji su od važnosti sa stanovišta sigurnosti.............. 30
3.1.3 Izvori rizika i uslova pod kojima se mogu dogoditi nesreće većih
razmjera ......................................................................................................... 31
3.1.4 Opis predloženih mjera prevencije ................................................................. 31
3.2 Opis procesa, metoda rada i rukovanja procesom .................................................... 36
3.2.1 Faza prijema opasnog otpada i tečnih sirovina ............................................. 37
3.2.2 Faza istovara tečne refuzne faze – istovar u rezervoare ............................... 37
3.2.3 Faza istovara opasnog otpada spremljenog u posebnu ambalažu i
faza pretovara iz skladišta opasnog otpada u prevozno sredstvo u
cilju transporta na konačno zbrinjavanje...................................................... 37
3.3 Opis opasnih supstanci............................................................................................... 38
3.3.1 Inventar opasnih i neopasnih supstanci......................................................... 38

3.3.2 Fizičko i hemijsko ponašanje kod upotrebe pod normalnm uslovima
rada ili u slučaju predvidivih abnormalnih situacija ...................................... 47
4 IDENTIFIKACIJA I ANALIZA MOGUĆIH RIZIKA I MJERA PREVENCIJE ................................................. 51
4.1 Detaljan opis svih mogućih scenarija u slučaju nesreća većih razmjera i
vjerovatnoća ili uslovi pod kojima se dešavaju .......................................................... 51
4.2 Procjena opsega i težine posljedica od nesreća većih razmjera ................................ 52
4.2.1 Stradanje ljudi u pogonima operatera i u okolnoj sredini.............................. 52
4.2.2 Materijalna šteta na kapacitetima operatera i susjednim
proizvodnim i neproizvodnim kapacitetima................................................... 54
4.3 Opis tehničkih parametara i opreme ......................................................................... 55
4.3.1 Opis tehničkih parametara i opreme koja se koristi da bi se
obezbjedila sigurnost pogona i postrojenja u kojem postoji
mogućnost dešavanja nesreće većih razmjera .............................................. 55
4.3.2 Tankvana za skladišne rezervoare ................................................................. 56
4.3.3 Pumpa sa rezervoarom za recirkulacione vode (za tečne sirovine) ............... 56
4.3.4 Sistem i rezervoar za prihvat tečnog opasnog otpada (planirano)................ 56
4.3.5 Oprema za gašenje požara, sistem za dojavu požara i sistem
protupožarne vode sa hidrantima ................................................................. 56
4.3.6 Sistem gromobranske instalacije ................................................................... 57
5 MJERE ZAŠTITE I PLAN INTERVECIJE KOJIMA SE SPREČAVA ŠIRENJE POSLJEDICA NESREĆE ................... 58
5.1 Opis opreme instalirane u pogon koja služi da se ograniče posljedice
nesreća većih razmjera .............................................................................................. 58
5.1.1 Tankvane za skladišne rezervoare ................................................................. 58
5.1.2 Tankvana u skladištu sa nastrešnicom .......................................................... 58
5.1.3 Sistem sa rezervoarom za recirkulacione vode (za tečne sirovine) ................ 59
5.1.4 Oprema za gašenje požara i sistem za dojavu požara ................................... 59
5.1.5 Sistem protupožarne vode sa hidrantima ...................................................... 59
5.1.6 Sistem gromobranske instalacije ................................................................... 59
5.2 Organizacije načina upozoravanja i provođenja mjera intervnecije .......................... 59
5.3 Opis svih resursa, unutarnjih ili spoljnih, koje je potrebno mobilizirati u
slučaju nesreća većih razmjera .................................................................................. 59
5.4 Rezime predviđenih mjera iz tačke 5.1., 5.2. i 5.3. ovog poglavlja kao
osnovu za izradu unutarnjeg plana intervencije ........................................................ 60
6 PRILOZI ........................................................................................................................61
Popis priloga ........................................................................................................................ 61
DODATAK A: POPISI I LITERATURA ............................................................................................. 61
Popis skraćenica i oznaka .................................................................................................... 61
Popis tabela u tekstu ........................................................................................................... 62
Popis slika u tekstu .............................................................................................................. 63
Literatura ............................................................................................................................. 63
DODATAK B: PRILOZI .............................................................................................................. 65

UVOD - Pravni osnov
Operator pogona i postrojenja i podnosilac zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole,
preduzeće Kemokop d.o.o. Tuzla bavi se, pored ostalog i sakupljanjem, prijevozom i zbrin-
javanjem opasnog otpada kako na prostorima Bosne i Hercegovine tako na prostorima ze-
malja iz okruženja kao i drugih evropskih zemalja. Ove aktivnosti realizira zajedno sa fir-
mom „majkom“, Kemokop d.o.o. Dugo Selo iz Republike Hrvatske.
Izrada ovog plana, odnosno Izvještaja o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća
većih razmjera u skladu je sa članom 77. i 78. Zakona o zaštiti okoliša („Sl.novine FBiH“, broj
33/03) i Pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnos-
nim mjerama i sadržaju unutrašnjih i spoljnih planova intervencija („Sl. novine FBiH“, broj
68/05).
Za obavljanje aktivnosti prikupljanja, privremenog skladištenja i konačnog zbrinjavanja
opasnog otpada van teritorije Bosne i Hercegovine, preduzeće Kemokop d.o.o. Tuzla, pos-
jeduje dozvolu za Aktivnosti upravljanja otpadom i njegovo odlaganje, izdanu od nadležnog
tijela - Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Tuzlanskog kantona.
Operater pogona (Kemokop d.o.o. Tuzla) mijenja lokaciju svog pogona te ima namjeru
podnijeti zahtjev za izdavanje okolišne dozvole Federalnom Ministarstvu okoliša i turizma,
u skladu sa članom 68. Zakona o zaštiti okoliša, za novu lokaciju odnosno za "Poslovni
objekat - skladišne hemikalija, opasnog i neopasnog otpada firme „Kemokop“, d.o.o. Tuzla,
na lokaciji Donje Dubrave".
IZVJEŠTAJ O STANJU SIGURNOSTI

Operateri svih pogona i postrojenja, uključujući i skladišta u kojima se nalaze opasne supas-
tance prisutne u količinama iznad količina koje su navedene u provedbenom propisu, dužni
su izraditi Izvještaj o stanju sigurnosti iz kojeg se vidi da su:
a/ Plan sprječavanja nesreća većih razmjera i sistemom sigurnosnog upravljanja za njegovo
provođenje počeli da se sprovode,
b/ Rizici od pojave nesreća većih razmjera identificirani i da su poduzete neophodne mjere
za identificiranje takvih nesreća i ograničavanje njihovih posljedica,
c/ Odgovarajuća sigurnost i pouzdanost uključene u projektovanje, gradnju, funkcionisanje
i održavanje pogona i postrojenja,
d/ Napravljeni Unutrašnji planovi intervencija koji pružaju informacije za donošenje Spolj-
nog plana.
Izvještaj o stanju sigurnosti mora da sadrži dovoljno informacija kako bi nadležno minis-
tarstvo moglo odrediti lokacije za nove aktivnosti u blizini postojećih pogona i postrojenja i
revidiranu listu opasnih supstanci prisutnih u datom pogonu i postrojenju.
Izvještaj o stanju sigurnosti treba da sadrži najmanje:
• Plan sprječavanja nesreća većih razmjera,
• Opis lokacije pogona i postrojenja,
• Opis pogona i postrojenja,
• Identifikaciju i analizu mogućih rizika i mjere prevencije i
• Mjere zaštite i plan intervencije kojima se sprječava širenje posljedica nesreće.

1 PLAN SPRJEČAVANJA NESREĆA VEĆIH RAZMJERA
1.1 UVOD
Operator pogona i postrojenja, preduzeće „Kemokop“ d.o.o. Tuzla bavi se prometom i

transportom hemikalija, sakupljanjem, prijevozom i zbrinjavanjem opasnog i neopasnog
otpada kako na prostorima Bosne i Hercegovine, tako i na prostorima zemalja iz regiona i
drugih evropskih zemalja. Za realizaciju navedenih djelatnosti preduzeće „Kemokop“ d.o.o.
Tuzla izvršilo je zakup skladišnih prostora od Općine Živinice na lokaciji K.O. Pasci - skladište
pogonskih goriva "Pasci" Donje Dubrave.
U proceduri dobijanja okolinske dozvole za skladišne kapacitete opasnog otpada, operater
je obavezan izraditi Plan sprječavanja nesreća većih razmjera u okviru Izvještaja o stanju
sigurnosti.
U iznajmljenim skladišnim kapacitetima Operater postoje izvori koji mogu izazvati nesreće
većih razmjera, kako po ljude i ukupan živi svijet, tako i po materijalna dobra. To se, prije
svega odnosi na:
• Rezervoare koji se planiraju instalirati a koristili bi se za skladištenje tečne faze
opasnog otpada ili tečnih sirovina/hemikalija:
o Sumporna kiselina (H 2 SO 4 ),
o Željezni trisulfat (Fe 2 (SO 4 ) 3 ),
o Solna kiselina (HCl),
o Natrijev Hipohlorit (NaClO),
o Natrijeva lužina (NaOH),
o Onečišćene lužine,
o Onečišćene kiseline,
o Zauljena voda,
o Rabljeno ulje.
• Skladište ambalažiranog opasnog i neopasnog otpada i ambalažiranih hemikalija.
Navedeni skladišni kapaciteti opremljeni su sigurnosnim i mjeno-regulacionim uređajima
koji signaliziraju na vanrednu situaciju i upozoravaju rukovaoce da otkolne izvor opasnosti.
1.2 ORGANIZACION STRUKTURA I KADROVI
Mjere koje regulišu rukovanje, nadzor, održavanje i sigurnost, koje su definisane dokumen-
tima Operater (Pravilnik o rukovanju zapaljivim tečnostima, gasovima i opasnim materija-
ma, Pravilnik zaštite na radu, Pravilnik o zaštiti od požara - Prilog br. 8) primjenjuju se i u
procesima skladištenja. Upravljanje nesrećama većih razmjera vezano je za organizaciju ra-
da Operatera, počev od rukovalaca, u ovom slučaju radnika na pretakanju tečnih sirovina
(kompresorista-pumpar), skladištara, rukovodioca pogona i direktora.
Operater nema formiran Krizni štab koji bi reagovao u slučajevima nastanka nesreća većih
razmjera. U tome smislu predlažemo njegovo naknadno formiranje prema sljedećoj šemi:

Slika 1. Krizni štab operatera
U skladu sa odredbama člana 97. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od
prirodnih i drugih nesreća („Sl. novine FBiH“, broj 39/03 i 22/06), pravna lica iz oblasti
proizvodnje i prometa hemijskih, toksičnih, eksplozivnih i drugih opasnih tvari, obavezna su
planirati, organizovati, pripremiti i provoditi aktivnosti i mjere na sprečavanju nastajanja
štetnih posljedica na okoliš.
U kontekstu ove odredbe zakona Operater je uradio i provodi aktivno mjere za zaštitu od
požara (Pravilnik zaštite od požara i Plan zaštite od požara). U ovom aktu jasno su precizi-
rane odgovornosti u poduzimanju mjera zaštite od požara. Ovaj pravilnik potrebno je
ažurirati i uskladiti sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu („Sl. novine FBiH“, broj
64/09).
Aktivnosti na provođenje mjera za zaštitu od opasnih materija definisane su Pravilnikom o
rukovanju zapaljivim tečnostima, gasovima i opasnim materijama. Ovim pravilnikom
utvrđene su mjere za zaštitu kao i rukovanje i manipulaciju opasnim materijama.
Operater prilikom izvršenje procesa pretakanja, odnosno skladištenja opasnih supstanci,
primjenjuje svoj sigurnosni sistem u ovom slučaju kroz primjenu i kontrolu poduzimanja
svih mjera predviđenih gore pomenutim aktima.
Odgovornost osoblja koje se tiče funkcionisanja aktivnosti u posmatranih kapaciteta
operatera prikazana je na narednoj slici.

Slika 2. Linija nadzora, kontrole i odgovornosti u slučaju funkcionisanja skladišnih
kapaciteta operatera
1.3 IDENTIFIKACIJA I EVAULACIJA NESREĆA VEĆIH RAZMJERA
U procesu prihvata, skladištenja opasnog tečnog refuznog otpada i čvrstog i tečnog otpada
koji je spremljen u posebnu ambalažu, njegovog pretovara iz skladišta radi transporta na
konačno zbrinjavanje (zemlje zapadne Evrope), mogu se identifikovati sljedeće moguće
nesreće većih razmjera:
• Nekontrolisano ispuštanje većih količina tečne faze opasnog otpada ili tečnih sirovi-
na iz rezervoara, transportnih crijeva ili cjevovoda,
• Prosipanje veće količine opasnog otpada (tečnog ili krutog) usljed oštećenja
ambalaže u procesu pretovara iz prevoznog sredstva (kamion ili vagon) u skladište
opasnog otpada ili pretovara iz skladišta radi transporta na konačno zbrinjavanje
• Mogućnost pojave požara i eksplozije, i
• Udari električnom strujom.
1.3.1 Nekontrolisano ispuštanje većih količina

Nekontrolisano ispuštanje većih količina tečne faze opasnog otpada ili tečnih sirovina iz re-
zervoara, transportnih crijeva ili cjevovoda može nastupiti usljed neodgovornog postupanja
pri procesu pretakanja, pogrešnog rukovanja sredstvima u tome procesu i izostajanje ak-
tivnog nadzora nad procesom. Osoblje koje radi na ovim poslovima mora da bude obučeno
u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima iz oblasti zaštite na radu, zaštite od požara, ka-

ko je to i predviđeno internim podzakonskim aktima (Pravilnikom o rukovanju zapaljivim
tečnostima, Pravilnikom zaštite na radu i Pravilnikom zaštite od požara; - Prilog br. 8).
Svi skladišni kapaciteti su opremljeni sigurnosnim i mjerno-regulacionim uređajima koji
signaliziraju mogućnost nastanka opasnosti, a time upozoravaju odgovorne osobe da ot-
klone uzroke opasnosti. Za ove skladišne kapacitete postoje urađena uputstva za rad i ru-
kovanje, ali ih je potrebno ažurirati i dopuniti.
Ovim radnim uputstvima (Prilog br. 7) detaljno su opisane mjere i aktivnosti koje se moraju
sprovesti u cilju sprečavanja akcidentnih situacija a posebno: jasno označena područja ili
prostori gdje se nalaze opasne materije, skladištenjem moraju se odvajati po vrstama
opasne materije i posebno označavati, prostor u i oko skladišta mora biti čist i prohodan, u
prostoru skladišta potpuna je zabrana upotreba otvorenog plamena itd.
1.3.2 Prosipanje veće količine opasnog otpada

Prosipanje veće količine opasnog otpada (tečnog ili krutog) usljed oštećenja ambalaže u
procesu pretovara iz prevoznog sredstva (kamion ili vagon) u skladište opasnog otpada ili
pretovara radi transporta na konačno zbrinjavanje. Ova akcidentna situacija takođe može
nastati usljed neodgovornog postupanja i rukovanja pretovarnim sredstvima. U ovom
slučaju (do momenta adekvatnog uređenja prilaznih rampi) može doći do oticanja tečnog
otpada u površinsku kanalizaciju a time i direktno u recipijent, potok Lješnica.
Pridržavanjem propisanih uputstava o načinu rada i rukovanja pretovarnim sredstvima,
nastanak ovakvih situacija je sveden na minimum.
1.3.3 Mogućnost pojave požara i eksplozija

Pri obavljanju svojih aktivnosti prijema, privremenog skladištenja i pretovara opasnog ot-
pada radi transporta na konačno zbrinjavanje, pri normalnom odvijanju procesa, male su
mogućnosti nastanka požara i eksplozije. Međutim, operater manipuliše i sa supstancama
koje su lako zapaljive kao što su: sredstva za bojenje (04 02 16*), sredstva za zaštitu drveta
(03 02 04*), otpadne boje i lakovi (08 01 11*, 08 01 13*, 08 01 15*), sredstva za uklanjanje
boja i lakova (08 01 21*), otpad od ljepila (08 04 10*, 08 04 11*, 08 04 13*...), razne vrste
ulja (12 01 10*, 12 01 19*, 13 01 01*...), loživo ulje i dizel gorivo (13 07 01*), benzin (13 07
02*), ostala goriva sa mješavinama (13 07 03*), antifrizi (16 01 14*), tekući gorivi otpad (19
02 08*) itd.
Od supstanci koje imaju eksplozivna svojstva izdvajamo: otpadna sredstva za vatromet (16
04 02*), otpad od eksploziva (16 04 03*), plin u posudi pod pritiskom (16 05 04*) itd.
Izvor opasnosti, nastanka akcidentne situacije se odnosi na zapaljive tečne hemikalije sa ko-
jima manipuliše operater pogona. U tome smislu, operater je preuzeo zakonom propisane
mjere zaštite od požara i eksplozije te izradio Pravilnik zaštite od požara.
Pored toga, urađen je i primjenjuje se i Pravilnik o rukovanju zapaljivim tečnostima,
gasovima i opasnim materijama gdje je definisano:
• Rukovanje i manipulacija zapaljivim materijama,
• Rad sa zapaljivim i eksplozivnim gasovima u bocama,
• Rad sa opasnim materijama,
• Postupak sa praznom ambalažom i otpadom,
• Zone opasnosti itd.
U navedenim normativnim aktima, pored ostalog, precizirane su i odgovornosti svakog
pojedinca, kao i mjere koje se moraju poduzeti u slučajevima akcidenta.

1.3.4 Udari električnom strujom i izazivanje požara
U uslovima normalnog funkcionisanja procesa i aktivnosti koje provodi predmetni operater,
mogućnosti udara električnom strujom su veoma male. Nizak nivo mogućnosti nastanka
ovog akcidenta je rezultat same prirode procesa prijema, skladištenja i ponovnog pretovara
radi konačnog zbrinjavanja opasnog otpada.
Međutim, ipak postoji mogućnost ove situacije i to u uslovima:
• Nepažljivog rukovanja,
• Neispravnosti uređaja, opreme ili sredstva za rad kao i
• Neispravnost instalacija.
U cilju svođenja ovih mogućnosti na minimum poduzimaju se sljedeće mjere:
• Preventivni pregledi, redovno servisiranje i održavanje opreme,
• Redovno održavanje elektroinstalacija,
• Redovni stručni pregled elektroinstalacija od strane ovlaštenih institucija,
• Redovna dodatna edukacija uposlenika i
• Izrada i primjena uputstava za rad.
1.4 KONTROLA RADA POGONA I POSTROJENJA
Kontrola rada pogona i postrojenja operatera (skladišni kapaciteti i prateći objekti) preds-
tavljeni su na slici 2. (Linija nadzora, kontrole i odgovornosti u slučaju funkcionisanja
skladišnih kapaciteta operatera) sa hijerarhijskom linijom rukovođenja i kontrole rada.
Proces rada i funkcionisanje pogona i postrojenja isključivo je vezano za rukovaoce pojedi-
nih cjelina (rezervoari, pumpe, skladište) i službe održavanja (mehaničko i
elektroodržavanje), dok je nadzor vezan za rukovodni kadar od rukovodioca pogona do di-
rektora.
Procedure kontrole i nadzora nad pogonima i postrojenjima definisane su mnogobrojnim
uputstvima za rad:
• Radno uputstvo i mjere zaštite od požara za radna mjesta,
• Radno uputstvo i mjere zaštite od požara za radna mjesta u skladištu zapaljivih
tečnosti i gasova i svih drugih skladišnih objekata,
• Radna uputstva i mjere zaštite od požara za radna mjesta u radionicama i van njih,
mašinskog, elektro i građevinskog održavanja,
• Radno uputstvo i mjere zaštite od požara za radna mjesta mašinskog, elektro i
građevinskog održavanja, kod izvođenja svih radova na svim objektima te zonama
opasnosti.
1.5 UPRAVLJANJE PROMJENAMA U RADU POSTROJENJA
Za normalno i efikasno funkcionisanje procesa prijema, privremenog skladištenja i otpreme

opasnog otpada na konačno zbrinjavanje van granica Bosne i Hercegovine, na postojećim
pogonima i postrojenjima, odnosno na skladišnim kapacitetima, neophodno je uraditi
određene modifikacije. Ove dorade, odnosno izmjene, moraju se uraditi prevashodno radi
povećanja stepena sigurnosti sa aspekta pojave akcidentnih situacija i efikasnije zaštite lju-
di, okoline i materijalnih dobara. Predviđene modifikacije u osnovi rezultat su primjene i
realizacije odredaba Pravilnika zaštite od požara, Pravilnika zaštite na radu, Pravilnika o ru-

kovanju zapaljivim tečnostima, gasovima i opasnim materijama, kao i niza Radnih uputsta-
va.
Za normalno i efikasnos funcionisanje pogona i postrojenja u svrhu predviđene namjene
neophodno je uraditi:
1.5.1 Sanaciju i rekonstrukciju postojećih objekata i prateće infrastrukture

Projekat rekonstrukcije i sanacije podrazumijeva sanaciju i djelimičnu rekonstrukciju
postojećih objekata na lokaciji i izgradnju novih objekata. Svi postojeći objekti će se
zadržati i sanirati, te će nakon toga imati novu namjenu. U skladu sa tim promjena namjene
će biti sljedeća (Slika 4., Prilog br. 2):
• Objekat kuhinje sa restoranom koristiti će se kao upravna zgrada odnosno
kancelarijski/administrativni prostor;
• Trafostanica će se koristiti kao kotlovnica za objekte upravne zgrade i zgrade za
radnike,
• Stražara će biti korištena kao objekat za radnike sa kuhinjom, garderobom i sl.;
• Pumpna stanica koristiti će se kao pomoćni objekat,
• Objekat skladište će zadržati postojeću namjenu sa time da će se u njemu
predviđena montaža regalnih polica. Tako da kapacitet regalnog skladišta iznositi
će 285 m³ što je cca. 340 t. U ovom objektu skladištiti će sa ambalažirani opasni i
neopasni otpad kao i ambalažirane hemikalije;
Objekat skladišta sa regalnim policama predstavljen je na narednoj slici (Prilog br. 4).
Slika 3. Skladište za ambalažirani otpad i ambalažirene hemikalije

Slika 4. Situacija promjene namjene i dogradnje predmetnog objekta/lokacije

1.5.2 Odgovarajuća dogradnja sadržaja predviđenih Idejnim projektom
Kada je u pitanju izgradnja novih objekata ona se prvenstveno odnosi na:
• Izgradnju otvorene nastrešnice/skladišta,
• Izgradnju tankvana za smještaj rezervoara/silosa,
• Kotlovnica,
• Izgradnju skladišta za RDF, zauljenu zemlju i drugi zauljeni otpad.
1.5.2.1 Otvorena nadstrešnica/skladište

Na zapadnom dijelu u unutrašnjem prostoru polukružne saobraćajnice predviđa se tankva-
na sa nadstrešnicom (Slika 4. Situacija promjene namjene i dogradnje - objekat 7., Prilog br.
6). Namjena objekata je da se obezbjedi prostor za pripremu i potreban tretman otpada,
kao i njegovo skladištenje do transporta i konačnog zbrinjavanja. Ispod nadstrešnice
predviđena je tankvana koja će zauzimati cijelu površnu nadstrešnice. Tankvan će bit
izvedeni od vodonepropusnog armiranog betona, sa završnom obradom
dvokomponentnim epoksidnim smolama otpornim na hemikalije. Površina nadstrešnica je
385,91 m², a zapremina tankvane iznosi 57,88 m³. U navedenom prostoru postavljaju se
paletni regali za odlaganje otpada, kao i presa za pripremu otpada. Kapacitet magacina is-
pod nadstrešnice je 524 m³ ii cca. 600 t.
Nadstrešnica je takođe izvedena kao tankvana sa dubinom od 15 cm. Konstrukcija
nadstrešnice je predviđena po skeletnom principu sa materijalizacijom kao čelična ili AB
konstrukcija. Visina nadstrešnice je na 6 m na nivou strehe, a pokrov je profilisani trapezni
čelični bojeni lim.
U sjevernom dijelu nadstrešnice se predviđa bazen za segregaciju zauljenih tečnih materi-
jala kapaciteta 41,4 m³. Bazen je sa tri vanjske strane zatvoren. U bazenu će se vršiti obrada
otpada postupkom stabilizacije/solidifikacije uz dodatak vezivnih sredstava (cement, vapno
i sl) i specijalnih aditiva (bentonit, vodeno staklo, Powercem Deckercem i dr.), te će se
nakon završene obrade prije odlaganja napraviti fizikalno-hemijska analiza otpada. Otpad
će se obrađivati postupkom neutralizacije, kojim će se regulirati Ph vrijednost otpada i
dovesti u dopuštene granice, neutralizirani otpad će se nakon toga prije odlaganja
stabilizirati.
Otpad će se također u skladištu sa nadstrešnicim obrađivati što podrazumijeva
usitnjavanje, razdvajanje, presanje, kao i druge načine pripremati za daljnje postupanje.
Obrada otpada je postupak kojim se u mehaničkom, fizičkom, termičkom, hemijskom ili
biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu
smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost
otpada.
Obrada i kondicioniranje otpada vrši se metodama fizičko-hemijske obrade postupkom
stabilizacije. Neke od predviđenih načina obrade predstavljeni su u nastvaku.
1.5.2.2 Kotlovnica
Objekat kotlovnica se sastoji od tri prostorije i to ostava za tečno gorivo, prostorija za kotao
i kompresorska stanica (Slika 4. Situacija promjene namjene i dogradnje - objekat 8.)
Objekat se izvodi kao zidani sa AB serklažima, temeljen na AB kontraploči. Kompresorska
stanica ima poseban ulaz, dok je na kotlovnici predviđen nužni izlaz. Ova kotlovnica biti će
korištena za zagrijavanje hemikalija u sistemu transporta.
1.5.2.3 Tankvana sa rezervoarima

Investitor ima u planu izgraditi vodonepropusnu tankvanu zapadno od pumpne stanice do
južne saobraćajnice kao je predstavljeno na slici (Slika 4. Situacija promjene namjene i
dogradnje - objekat 6., Prilog br. 5). Lokalitet se preuređuje za novu namjenu u smislu po-

trebnih geomehaničkih zahvata na terenu. Tankvana je sastavljena u više dijelova, odnosno
podjeljena je pregradama tako da čini četiri zasebne tankvane u kojima će biti smještena
po tri rezervoara, što ukupno čini 12 rezervoara. Tankvana je predviđena kao AB
kontraploča sa vodonepropusnim završnim slojem. Kapacitet vasebnih tankvana proračun-
at je na osnovu kapaciteta najvećeg skladišnog objekta (rezervoara).
Planirani skladišni objekti/rezervoari u tankvanama predstavljeni su u narednoj tabeli.
Tabela 1.1 Planirani skladišni objekti/rezervoari u tankvanama
R.b Sadržaj rezervoara Kapacitet

1. Sumporna kiseline 50 m³ ≈ 90 t
2. Onečišćene kiseline 50 m³ ≈ 70 t
3. Željzni trisulfat 50 m³ ≈ 60 t
4. Solna kiselina 3x50 m³ ≈ 177 t
5. Zauljena voda 50 m³ ≈ 45 t
6. Rabljeno ulje 50 m³ ≈ 45 t
7. Natrijev hipohlorit 50 m³ ≈ 60 t
8. Natrijeva lužina 2x50 m³ ≈ 148 t
9. Onečišćene lužine 50 m³ ≈ 70 t
Predviđene tankvane površine su po 68,62 m² ili 54,9 m³ zapremine. U svakoj tankvani su

postevljena po tri rezervoara na AB postamentu visine 40 cm, dok je vanjska visina zidova
tankvane h= 110 cm (kapacitet proračunat na zapreminu jednog rezervoara). Tankvane su
dvokomponentnim epoksidnim smolama otpornim na hemikalije. Tankvane su sistemom
cjevovoda povezane sa tehnološkom odvodnjom do separatora.
1.5.2.4 Skladište RDF-a, zauljene zemlje i drugog zauljenog otpada

Predviđena lokacija ovog skladišta je na zapadnom dijelu lokacije do polukružnog dijela
saobraćajnice (Slika 4. Situacija promjene namjene i dogradnje - objekat 9.). Objekat se sas-
toji od dvije lagune površine po 400 m², sa trostranim bočnim zidovima visine 1-1,40 m,
odnosno kapaciteta 2x800 m³. Skladište je natkriveno jednovodnom nadstrešnicom visine
4,40-7,40 m.
Pod i zidovi skladišta su izvedeni od vodonepropusnog AB sa nagibom 2% od ulaza. Krovna
nadstrešnica je predviđena od čeličnih profila sa pokrovom od čeličnog pocinčanog bojenog
lima kao LTP 45. Bočne strane nadstrešnice se predviđaju sa laganom fasadnom oblogom
od lima ili polikarbonatnih ploča, kao zaštita od atmosferilija. Visina nadstrešnice u dijelu
vrha jednovodnog krova je 7,40 m što omogućuje manipulaciju kamiona i mehanizacije na
ulaznom dijelu.
Namjena objekta je skladištenje RDF-a (Refuse Derived Fuel - Gorivo nastalo iz otpada),
zauljen zemlje i drugog zauljenog otpada. Pošto je skladište namjenjeno za skladištenje
zauljenog otpada, također u skladištu se predviđa vršenje mikrobiološkog tretmana zaulje-
nog otpada.
Mikrobiološki tretman otpada odnosi se na metode dekontaminacije zemljišta
kontaminiranog naftom i naftnim derivatima. Dekontaminacija podrazumjeva akcije koje se
poduzimaju u cilju zaštite okoliša i ljudi, a koji su izloženi nekoj vrsti zagađenja. Svrha
dekontaminacije je čišćenje/tretiranje kontaminiranog zemljišta na odgovarajući način.
Prisustvo nafte i naftnih derivata u zemlji, utiče na rast, razvoj i produkciju biljnog svijeta, a
tim i ljudi i životinja.
U većini slučajeva dolazi do curenja nafte iz podzemnih rezervoara, kakvi su oni na
benzinskim stanicama, što za rezultat ima određen stepen kontaminacije okolnog zemljišta.
Obično je neophodno izvrštiti dekontaminaciju lokacije prije nekih drugih zahvata
(zatvaranja, promjene namjene ili ponovne upotrebe). Obim remedijacije zavisi od nivoa

kontaminacije zemljišta, kontaminirane površine/zapremnine, osjetljivosti područja, blizine
osjetljivih okolišnih čimbenika (vodozaštitne zone, kulturno historijsko naslijeđe, nacionalni
parkovi i sl.), kao i geologije i hidrogeologije lokacije na kojoj je došlo do kontaminacije.
1.6 PLAN UPRAVLJANJA U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
Izvanredne situacije koje su moguće pri aktivnostima koje realizuje operater opisane su u
tački 1.2. Plan za upravljanje ovim akcidentima bazira se na odredbama:
• Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
(„Sl. novine FBiH“, broj 39/03),
• Zakonu o izmjenema i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih
dobara od prirodnih i drugih nesreća („Sl. novine FBiH“, broj 22/06),
• Zakonu o zaštiti od požara i vatrogastvu („Sl. novine FBiH“, broj 64/09),
• Zakonu o zaštiti na radu („Sl. list SR BiH“, broj 22/90),
• Pravilnika zaštite od požara, (avgust, 2004.g.),
• Pravilnika zaštite na radu, (avgust, 2004.g.),
• Pravilnika o rukovanju zapaljivim tečnostima, gasovima i opasnim materijama (av-
gust, 2004.g.), i dr.
Na osnovu navedenih akata u potpunosti su definisane mjere zaštite od požara koje se
moraju sprovesti i odnose se na svakog pojedinca.
Ove mjere podrazumjevaju:
• Kontrolu i sprovođenje propisa iz oblasti zaštite od požara i radnih uputstava,
• Organizaciju zaštite od požara,
• Djelokrug rada i ovlaštenja službe i referenta zaštite od požara,
• Način vršenja unutrašnje kontrole sprovođenja zaštite od požara
• Dužnosti, odgovornosti i ovlaštenja radnika koji tu kontrolu neposredno vrše,
• Postupak i način upoznavanja radnika prilikom stupanja na rad ili raspoređivanje na
drugo radno mjesto sa opasnostima od požara,
• Način obučavanja radnika u rukovanju sredstvima i opremom za gašenje požara,
• Označavanje prostorija, prostora i mjesta na kojima se ne smije proizvoditi, koristiti
ili prenositi otvoreni plamen,
• Upoznavanje sa vrstom i količinom opreme i sredstava za gašenje požara, raspored
opreme kao i vrijeme njihove ispravnosti,
• Odgovornost radnika za nepridržavanje propisanih mjera zaštite od požara,
• Dužnosti i ponašanje radnika u slučaju izbijanja požara.
U okviru ovih aktivnosti izrađen je Plan zaštite od požara za sve objekte, pa i za iznajmljene
skladišne kapacitete koje koristi operater.
Plan obuhvata sljedeće segmente:
• Procjenu ugroženosti od požara,
• Organizaciju zaštite od požara,
• Način upotrebe vatrogasnih jedinica,
• Sistem obavještavanja i dojave požara,

• Postupak u slučaju požara,
• Tehničku opremu i sredstva za gašenje,
• Sadejstvo sa drugim jedinicama.
Pored ovog Plana, postoji i niz drugih dokumenata koji definišu siguran rad i sprečavanje
nastanka akcidentne situacije:
• Pravilnik o rukovanju zapaljivim tečnostima i gasovima,
• Elaborat o zonama opasnosti od požara i eksplozije,
• Pravilnik o rukovanju i održavanju „ex“ instalacija,
• Pravilnik o statičkom elektricitetu,
• Radna uputstva za siguran rad itd.
Dužnosti i ponašanje radnika u slučaju izbijanja požara definisane su u Pravilniku zaštite od
požara a podrazumjevaju realizaciju sljedećih aktivnosti:
• Pristupiti gašenju i istovremeno animirati ostale radnike na pojavu.
• Izvršiti dojavu požara dežurnom vatrogascu u firmi, neposrednom rukovodiocu ili
vatrogasnoj jedinici, kako je to precizirano Planom zaštite od požara.
• Zajedno sa vatrogasnom jedinicom učestvovati u gašenju požara, spasavanju
eventualno ugroženih lica i evakuaciju onih koji su se zatekli u zonama opasnosti.
• Isključiti struju, dovod zapaljivih tečnosti, zatvoriti vrata i prozore i spriječiti širenje
požara.
Proces redovnog obučavanja radnika u cilju preventivnog djelovanja na pojavu akcidentnih
situacija odnosi se prije svega na obuku iz oblasti:
• Zaštite od požara.
• Zaštite na radu,
• Rukovanja sa opasnim materijama,
• Postupaka i načina skladištenja opasnih materija,
• Postupaka u slučaju akcidenta (požara, nekontrolisanog izlivanja opasnih materija).
Sve ove aktivnosti regulisane su naprijed navedenim normativnim aktima.
1.7 PRAĆENJE DJELOTVORNOSTI (MONITORING)
Preventivno djelovanje u smislu sprečavanja nesreća većih razmjera prije svega odnosi se
na:
1.7.1 Dosljedna implementacija svih mjera i aktivnosti

Dosljednu implementaciju svih mjera i aktivnosti koje su predviđene zakonskim i
podzakonskim aktima kao i uputstvima koja regulišu siguran rad i onemogućavaju pojavu
akcidentnih situacija. Ova dokumenta navedena su u tački 1.5. ovog dokumenta.
1.7.2 Kontinuirano praćenje planskog održavanja postrojenja i opreme

Kontinuirano praćenje planskog održavanja postrojenja i opreme, ali i trenutnu obustavu
rada istih u slučajevima uočavanja nedostataka i prije planskog remonta.
U konkretnom slučaju na pojavu akcidenta (akcidenti opisani u tački 1.2. ovog dokumenta)
reakcija rukovaoca ogleda se u sljedećem:

1.7.2.1 Nekontrolisano ispuštanje većih količina
Pri nekontrolisanom ispuštanje većih količina tečne faze opasnog otpada ili tečnih sirovina
iz rezervoara, transportnih crijeva ili cjevovoda, predviđeno je sljedeće:
• Trenutačno zaustavljanje procesa prijema tečne faze opasnog otpada ili sirovine
gašenjem pumpe za istovar i zatvaranjem ispusnog ventila na cisterni,
• Zatvoriti izlazni ventil iz tankvane,
• Isključiti dotok električne energije,
• Obavijestiti vatrogasce.
1.7.2.2 Nekontrolisano prosipanje veće količine opasnog otpada

Pri nekontrolisanom prosipanju veće količine opasnog otpada (tečnog ili krutog) usljed
oštećenja ambalaže u procesu pretovara iz prevoznog sredstva (kamion ili vagon) u
skladište opasnog otpada ili pretovara iz skladišta radi transporta na konačno zbrinjavanje,
predviđeno je sljedeće:
• Odmah obustaviti proces pretovara i pristupiti sakupljanju rasutog sadržaja u
posebnu ambalažu unaprijed pripremljenu za tu namjenu.
Način izvještavanja o pojavi akcidenta koji ima elemente nesreće većih razmjera prikazan je
na slici 1. (Krizni štab operatera) pri čemu je rukovalac (pumpar ili skladištar) obavezan od-
mah izvijestiti nadređenog koji poduzima radnje i aktivnosti koje su opisane već navedenim
aktima (Plan protupožarne zaštite, Pravilnikom o zaštiti od požara, Pravilnikom o rukovan-
ju zapaljivim tečnostima i gasovima, Pravilnikom zaštite na radu itd.) i prema navedenoj sli-
ci/šemi.
1.7.2.3 Mogućnost pojave požara i eksplozije

Mogućnost pojave požara i eksplozije predviđene su mjere i aktivnosti koje su opisane u
poglavlju 1.5. a koje su definisane Planom zaštite od požara.
1.7.2.4 Udari električnom strujom

Udari električnom strujom i izazivanje požara može biti posljedica nepažljivog rukovanja
pojedinca uređajima i opremom, nepoštivanje odredbi uputstava za rad i drugih dokume-
nata, posljedica neispravnosti uređaja, opreme i sredstava za rad kao i neispravnost
pripadajućih elektroinstalacija.
U slučajevima znatnih i relevantnih izmjena okolnosti u okruženju pogona i kada se ne do-
bije pravovremeno obavještanje od provodioca takvih izmjena, kontrola se mora provesti
odmah nakon uočavanja početka provođenja izmjena ili modifikacija. Pri ocjenjivanju adek-
vatnosti planova i uputstava uzima se u obzir broj i pojava eventualnih nesreća u periodu
od 12 mjeseci, a prije svega nesreće koje su prouzrokovane neuspjelim predviđenim mje-
rama.
1.8 AUDIT I KONTROLA
Obaveza menadžmenta je da u periodu od tri godine vrši periodičnu sistematsku ocjenu

Plana sprječavanja nesreća većih razmjera, kao i efikasnosti i primjenjivosti sistema
sigurnog upravljanja ali i procedure za dokumentovanu kontrolu uspješnosti sistema
sigurnog upravljanja od strane rukovodstva. Ukoliko menadžment ocijeni, kontrola se može
vršiti i u kraćem roku. Uvođenjem sistema kvaliteta prema ISO 9001 i ISO 14001, znatno će
se unaprijediti audit i kontrola.

2 OPIS LOKACIJE POGONA I POSTROJENJA
2.1 OPIS LOKACIJE I NEPOSREDNOG OKOLIŠA
Predmetna parcela se nalazi u naselju Donje Dubrave, Općina Živinice (Prilog br. 1), gdje je
smješteno bivše vojno skladište i pretakalište goriva – (uglavnom kerozina), ulja, maziva,
filtera za kerozin, municije itd. Investitor ima namjeru izvrštit prenamjenu navedenog
objekta u skladište hemikalija, opasnog i neopasnog otpada.
Lokacija na kojoj treba da se izgradi predmetni objekat, odnosno da se izvede prenamjena
poslovnog objekta, se nalazi na parcelama označenim kao k.č. broj 1856, 1858, 1859 i 1863
pod nazivom „DRAPNIĆI VOJNI OBJEKTI“, k.č. broj 1857/2 i 1864 pod nazivom „DRAPNIĆI“,
k.č. broj 1866/2, 1867 i 1868/2 pod nazivom „ZOBIŠTA VOJNI OBJEKTI“, k.č. broj 1869/2
pod nazivom „BARA VOJNI OBJEKTI“, k.č. broj 1872/2 pod nazivom „DUBAŠICA VOJNI
OBJEKTI“, k.č. broj 1893/3 i 1897/4 pod nazivom „PAMUKLIJA“, k.č. broj 2453/3 pod
nazivom „RAVNA TREŠNJA“, a koje pripadaju katastarskoj općini K.O. Pasci. Ukupna
površina navedenih parcela iznosi P=36.507,00 m².
Parcela ima nepravilan poligonalan oblik i udaljena je od putnog pravca Živinice - Dubrave -
Kalesija oko 380 m. U blizini parcele nalazi se vodotok - potok Lješnica udaljen oko 70 m.
Rastojanje predmetne parcele od susjednih poslovnih i individualnih stambenih objekata je
oko 250 m.
Lokacija je na ravnom terenu, sa kolskim i željezničkim pristupom. Južna granica parcele je
željeznička pruga normalnog kolosjeka sa istakalištem naftnih derivata. Kolski saobraćaj je
vezan za glavni ulaz na istočnoj granici parcele sa unutrašnjom saobraćajnicom kružnog
toka kojom se ostvaruje komunikacija sa svim objektima u krugu parcele. Saobraćajnica je
izvedena kao betonski kolovoz, a manjim dijelom je urađena kao asfaltna površina.
Na lokaciji su smješteni sljedeći objekti:
1. Skladište;
2. Pumpna stanica;
3. Stražara;
4. Trafostanica;
5. Kuhinja.
Objekti su raspoređeni sa sjeverne strane saobraćajnice, dok je pumpna stanica unutar

prstenastog dijela saobraćajnice na trasi cjevovoda od istakališta prema rezervoarima.
Na predmetnoj parceli su izgrađeni vojni objekti koji su korišteni za pretakanje i
skladištenje goriva, ulja, maziva, municije, rezervnih dijelova i sl., sa svom potrebnom
infrastrukturom. Također se na predmetnoj parceli nalaze objekti koji su korišteni i za
druge potrebe oružanih snaga „JNA“, kao npr. kuhinja sa restoranom, stražara, trafostanica
itd.
Unutar predmetne parcele izgrađeni su otvoreni kanali za odvodnju oborinskih voda sa
slivnog područja iza predmetne lokacije, te krovnih površina predmetnih objekata. Na
užem području na kome se nalazi predmetna parcela izgrađena je gradska vodovodna
mreža, dok kanalizaciona mreža nije izgrađena.

Lokacija je snabdjevena sljedećim infrastrukturnim priključcima :
- Vodovodna mreža (sanitarna I hidrantska mreža);
- Fekalna odvodnja objekata u septičku jamu i u recepijent (potok);
- Oborinska odvodnja;
- Odvodnja tehnoloških otpadnih voda;
- Instalacije elektroinstalacija (priključci objekata i ulična rasvjeta kruga);
- Podzemne instalacije za snabdijevanje rezervoara goriva (trasa željezničko
istakalište-pumpna stanica-rezervoari i povratni vod rezervoari-utakalište autocis
terni).
Do predmetne parcele i kroz njen dio prolazi željeznička pruga (industrijska) putem koje
investitor planira dovoz i odvoz hemikalija, otpada i drugih materijala u skladište.
Na užem i širem području na kojem se nalazi predmetna parcela izgrađeni su poslovni i
individualni stambeni objekti, te vjerski objekti (crkva Svete Ane Donje Dubrave).
Predmetna parcela se nalazi na koti oko 229,00 mnm.

Slika 5. Prikaz šireg lokaliteta predmetne parcele

Slika 6. Kopija katastarskog plana

2.2 KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
Na predmetnom lokalitetu i samom području Općine Živinice zastupljena je umjereno –

kontinentana klima sa umjereno hladnim zimama i dosta toplim ljetima. Ovaj kraj je sa svih
strana okružen planinama, tako da je Majevicom odvojen od Panonske nizije, a Dinarske
planine sprječavaju uticaj mediterana. Otvorenost prostora je obezbjeđena dolinom rijeke
Spreče, što omogućava prodor zračnih masa iz Posavine.
Godišnji termički režim je saglasan Cfb klimatu (umjereno topla klima sa toplim ljetima), s
tim da je najhladniji mjesec januar sa prosječnih -0,6°C, a najtopliji je august sa srednjom
temperaturom od 19,7 °C. Ljeta su umjereno topla, a proljeće i jesen gotovo podjednakih
temperaturnih vrijednosti. Vegetacioni period traje od polovine marta do kraja mjeseca
septembra.
Srednja mjesečna temperatura na području Općine Živinice za period 1950 - 2000. godine
prikazana je u narednoj tabeli (IPSA, 2012). Podaci se o klimi i temperaturnim vrijednostim
preuzeti su sa najbliže meterološke stanice u Tuzli, udaljene cca. 18 km.
Tabela 2.1 Srednja mjesečna temperatura u °C na području Općine Živinice za period

1950-2000. godina
Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Temp.
0,8 1,4 5,6 10,3 14,8 18,0 19,5 19,1 15,5 10,6 5,9 1,5 10,1
zraka
Područje predmetnog lokaliteta ima relativno ravnomjernu godišnju raspodjelu padavina s

tim da je najviše padavina u mjesecu junu, a najmanje u mjesecu septembru. U strukturi
padavina, najznačajnije su kiše koje se registruju tokom cijele godine sa prosječnom
količinom godišnjih padavina od 900 mm. Snježni pokrivač se tokom godine zadržava 61
dan, sa prosječnom dubinom od 20 cm. Na planini Konjuh, odnosno, na većim nadmorskim
visinama, snježne padavine se pojavljuju u ranu jesen i traju do kasnog proljeća. Dubina
snježnog pokrivača na ovim nadmorskim visinama je veća od prosjeka. Prosječne mjesečne
i godišnja količina padavina (mm/m²) na području općine Živinice za period 1950 - 2000.
godine prikzane su u tabeli broj 2.2 (IPSA, 2012).
Tabela 2.2 Prosječna mjesečna i godišnja količina padavina (mm/m²) na području

Općine Živinice za period 1990-2000. godine.
Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.pr. Ukupno

Količine
59 57 57 76 88 109 97 80 67 62 72 77 75 900
padavina
Na osnovu podataka predstavljenih u tabeli 2.2, može se zaključiti da se maksimalna

vlažnost javlja u zimskom periodu, a najveća je u toku mjeseca decembra i iznosi 85%.
Vlažnost zraka najmanja je ljetnom periodu, minimalna vlažnost javlja se tokom mjeseca
aprila i iznosi 68%. Prosječna godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 76%. Kontinuiranim
monitoringom na meterološkoj stanici Tuzla ustanovljeno je da se relativna vlažnost zraka
kreće od 68-85% i da je ujednačena tokom cijele godine. Godišnji tok relativne vlažnosti u
području Živinica stoji u obrnutom odnosu sa temperaturama zraka. Tako npr. kada su
srednje mjesečne temperature vrijednosti u toku ljetnih mjeseci najviše, tada su vrijednosti
relativne vlažnosti zraka najniže i obrnuto. U narednoj tabeli predstavljeni su godišnji
tokovi relativne vlažnosti na području općine Živinice za period 1950-2000. godine (IPSA,
2012).

Tabela 2.3 Tokovi relativne vlažnosti (%) u Općini Živinice za period 1950-2000. godine
Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.pr.

Relativna
84 77 73 68 73 74 73 73 76 79 82 85 76
vl. zraka
Najviše sunčanih dana ima mjesec avgust, sa prosjekom od 271 h mjesečno, a najmanje
novembar sa 64,7 h mjesečno ili 2,2 h dnevno.
Hidrografska obilježja ovog prostora su specifična zbog prisustva vodene akumulacije
Modrac i većeg broja rijeka, potoka i drugih vodotoka. Uz to, obilne količine podzemnih
voda registrovanih u Sprečkom polju predstavljaju značajnu rezervu za eventualno
snabdijevanje stanovništva i privrede, kako na području Živinica tako i na području nekoliko
susjednih općina.
2.3 IDENTIFIKACIJA POGONA I POSTROJENJA I OSTALIH AKTIVNOSTI U KRUGU KOJI MOGU PREDSTAVLJATI
OPASNOST I IZAZVATI NESREĆE VEĆIH RAZMJERA
Najvažniji objekti sa aspekta opasnosti nastajanja nesreća većih razmjera su:

• Rezervoari za skladištenje tečne faze opasnog otpada tečnih sirovina, koji se planira-
ju naknadno izgraditi:
o Sumporna kiselina (H 2 SO 4 ),
o Željezni trisulfat (Fe 2 (SO 4 ) 3 ),
o Solna kiselina (HCl),
o Natrijev Hipohlorit (NaClO),
o Natrijeva lužina (NaOH),
o Onečišćene lužine,
o Onečišćene kiseline,
o Zauljena voda,
o Rabljeno ulje.
• Rezervoar za prihvat rasutog tečnog refuznog otpada iz tankvana,
• Rezervoar recirkulacionih voda za prihvat rasute tečne sirovine,
• Skladište ambalažiranog opasnog i neopasnog otpada, ambalažiranih hemikalija,
• Pumpa za otpadne vode (recirukaciona pumpa).
2.4 OPIS DIJELOVA POGONA I POSTROJENJA GDJE MOŽE DOĆI DO NESREĆA VEĆIH RAZMJERA
2.4.1 Rezervoari za skladištenje tečne faze opasnog otpada i tečnih sirovina

Investitor ima u planu izgraditi vodonepropusnu tankvanu. Tankvana je sastavljena u više
dijelova, odnosno podjeljena je pregradama tako da čini četiri zasebne tankvane u kojima
će biti smještena po tri rezervoara, što ukupno čini 12 rezervoara. Kapacitet vasebnih tank-
vana proračunat je na osnovu kapaciteta najvećeg skladišnog objekta (rezervoara).
Planirani skladišni objekti/rezervoari u tankvanama predstavljeni su u narednoj tabeli.

Tabela 2.4 Planirane tankvane sa skladišnim rezervoarim
Objekat Vrsta rezervoara Sadržaj Kapacitet

Tankvana 2 Čelični Sumporna kiseline 50 m³ ≈ 90 t
Čelični Onečišćene kiseline 50 m³ ≈ 70 t
Inox Željzni trisulfat 50 m³ ≈ 60 t
Tankvana 3 Polietilen (PE) ili polipropilen (PP) Solna kiselina 3x50 m³ ≈ 177 t
Tankvana 4 Polietilen (PE) ili polipropilen (PP) Zauljena voda 50 m³ ≈ 45 t
Polietilen (PE) ili polipropilen (PP) Rabljeno ulje 50 m³ ≈ 45 t
Polietilen (PE) ili polipropilen (PP) Natrijev hipohlorit 50 m³ ≈ 60 t
Tankvana 5 Inox Natrijeva lužina 2x50 m³ ≈ 148 t
Inox Onečišćene lužine 50 m³ ≈ 70 t
Slika 7. Rezervoari
Inox rezervoari
Čelični rezervoari PE rezervoari

Svaka tankvana će sadržavati po tri rezervoara raspoređena na način kako je predstavljeno
na slici 4. (Situacija promjene namjene i dogradnje) i tabeli 2.4. Svi rezervoari su zapremine
50 m³ sa različitim kapacitetom u ovisnosti od sadržaja. Od ukupnog broja predvi đenih

rezervoara njih 8 je za hemikalije (lužine, kiseline), a 4 za tečnu fazu otpada (onečišćene
kiseline, onečišćene lužine, rabljeno ulje i zauljena voda).
2.4.2 Rezervoar za prihvat rasutog tečnog otpada iz tankvane

Ovaj rezervoar trenutno ne postoji, ali je planirana njegova instalacija u okviru predloženih
mjera za smanjenje emisija, odnosno mjera zaštite voda u okviru tačke 13. Plana aktivnosti.
2.4.3 Rezervoar recirkulacionih voda za prihvat rasute tečne sirovine

Rezervoar recirkulacionih sekundarnih voda je u sistemu kanalizacionih tokova procesnih
otpadnih voda gdje se vrši njihovo deponovanje, neutralizacija i ponovo vraćanje u proiz-
vodni proces. Neposredno uz rezervoar nalazi se i pumpna stanica sa pumpom za otpadne
vode.
2.4.4 Skladište ambalažiranog opasnog i neopasnog otpada, ambalažiranih hemikalija

Postojeći objekat za skladištenje ulja/maziva municije i sl. će se iskoristiti za skladištenje
ambalažiranih hemikalija, i različitih vrsta ambalažiranog otpada (ulje, otapala, zauljeni
otpad, farbe i lakovi, farmaceutski otpad, hemikalije, adsorbensi, zauljeni predmetni,
zauljena plastika, zauljena zemlja, galvanski talog, pesticidi, otpad sa sadržajem PCB-a
(trafoi, kondenzatori), azbestni otpad, pucvale, krpe i kontaminirana ambalaža, industrijski
otpad, obrađeni komunalni otpad – RDF, akumulatori, baterije, elektronski otpad, muljevi
od obrade otpadnih voda i sl.). Skladište ima ukupnu površinu od 306 m² (Prilog br. 4).
Sa južne strane skladišta nalaze se dva ulaza/rampe za istovar tereta koji dospije
kamionskim transportom. Konstrukcijom i termičkom izolacijom zadovoljeni su uslovi da
temperatura u objektu bude min. - 10°C a max. 25°C. Dnevna kolebanja u okviru datih
vrijednosti kreću se u granicama ± 7°C, a relativna vlažnost max. 75%.
U ovo skladište opasni materijal dospijeva u odgovarajućoj ambalaži koja je prilagođena i
certificirana za tu namjenu.
2.4.5 Pumpe za pretakanje tečne refuzne faze opasnog otpada i tečnih sirovina
Pumpe koje će se koristiti u svrhe pretankanja tečne feuzne faze opasnog otpada i tečnih
sirovina su: pumpa za pretankanje lužina, pumpa za prijem i transport kiselina, pa tople
vode kao i pumpa otpadnih voda.
2.4.5.1 Pumpa za lužine

• Proizvođač: „Pompe FBM“ Italia
• Tip: IRX 40 – 125/C
• Ser.broj: 2409064
• Karakteristike: V 230/400, 50 Hz, 2900 o/min,
• Q= 8-35 m3/h, t=max. 1200C, h=18,5 m
• Godina proizvodnje: 2009.g.
2.4.5.2 Pumpa za prijem transport kiselina

• Proizvođač: Koterm plastika Slovenija
• Tip: CČ 32 – 160
• Godina proizvodnje: 1999.

2.4.5.3 Pumpa za tople vode
• Proizvođač: „Pompe FBM“ Italia
• Tip: MG1/Kr
• Inv.broj: 60282
2.4.5.4 Pumpa za otpadne vode (recirkulaciona pumpa)

• Proizvođač: „Soda“ Lukavac
• Tip: EV
• Inv.broj: 2468
• Lokacija: Pumpna stanica za otpadne vode
Slika 8. Pumpa za otpadne vode

3 OPIS POGONA I POSTROJENJA
3.1 OPIS GLAVNIH AKTIVNOSTI I PROIZVODA PROIZVEDENIH U DIJELOVIMA POGONA I POSTROJENJA KOJI
SU OD VAŽNOSTI SA STANOVIŠTA SIGURNOSTI
Ključne aktivnosti preduzeća Kemokop na predmetnoj lokaciji su prijem i privremeno

skladištenje tečne refuzne faze opasnog otpada kao i čvrste i tečne faze opasnog otpada
spremljenog u posebnu ambalažu i njegova dalja otprema na konačno zbrinjavanje.
Privremeno skladištenje opasnog otpada, bilo refuznog ili onog spremljenog u ambalažu,
traje kraće vrijeme (najduže 90 dana) do osiguranja potrebne dokumentacije za dalji trans-
port na konačno zbrinjavanje, jednim dijelom u Republiku Hrvatsku a preostali dio u zemlje
zapadne Evrope (Tabela 3.1. Tabelarni prikaz vrsta i količina opasnog otpada sa podacima
o konačnom obrađivaču/ zbrinjavatelju i korištenim metodama).
Tabela 3.1 Tabelarni prikaz vrsta i količina opasnog otpada sa podacima o konačnom
obrađivaču/zbrinjavatelju i korištenim metodama
Ključni broj Količina

R.b. Obrađivač/Zbrinjavatelj Metoda
otpada t/god.
1. 03 01 04* 50 Herbos d.d. D 10
2. 03 02 05* 100 Herbos d.d. D10
3. 05 07 01* 200 1,<S7. GmbH, Ludtvigshafcn Njemacka D9
4. 06 0101* 5 BA1.VER Chemiesen ice AG Oberhausen D R4
5. 06 01 02* 50 BALVER Chemiwervice AG Obtrhausen D R4
6. 06 01 03* 50 BALYER Chemincrvice AG Oberhaustn D R4
7. 06 01 04* 50 BALVER Chcmitscrvice AG Oberhausen D R4
8. 06 01 05* 50 BALVER Chtmioervke AC OberhiuKit D R4
9. 06 01 06* 50 BALVER Chemieservice AG Oberhausen D R4
10. 06 02 01* 100 ENBE /UWEG GmbH Wels Austrija R4
14. 06 03 13* 50 KEMOKOP D9
15. 06 03 15* 50 KEMOKOP D9
16. 06 04 03* 5 HIM GmbH Biebesheim Njemacka D 10
17. 06 04 04* 5 L&Z GmbH ,Ludwigshafen, Njemacka D 10
19. 06 13 01* 50 HIM GmbH Biebesheim Njemacka D10
20. 06 13 02* 50 KEMOKOP D9
21. 07 01 01* 50 Sue Sellingstadt Njemacka D 10
22. 07 0103* 50 Sue Sellingstadt Njemacka D 10
23 07 0107* 50 Sue Sellingstadt Njemacka D10
24. 07 01 08* 50 Sue Sellingstadt Njemacka D 10
25. 07 05 03* 50 HIM GmbH Biebesheim Njemafka D 10
26. 07 05 04* 150 GSB Bayern GmbH , Barr-Ebenhausen ,Njemacka R1

otpada t/god.
31. 08 01 11* 300 Sue Sellingstadt Njemacka D10
32. 08 01 13* 100 Sue Seflingstadt Njemacka DI0
33. 08 01 15* 100 Sue Sellingstadt Njemacka DI0
34. 08 01 21* 50 Herbos cl.d. DI0
35. 08 03 12* 50 Sue Seltingstadt Njemacka D10
36. 08 03 17* 10 Herbos d.d. O10
37. 08 04 09* 20 Herbos d.d. D10
38. 08 04 10* 50 Herbos d.d. D10
39. 0901 01* 50 Sue Seilingstadt Njemacka D10
40. 09 01 02* 50 Sue Seilingstadt Njemacka OI0
41. 09 01 03* 50 Sue Sellingstadt Njemacka D Hi
42. 09 01 04* 50 Sue Seilingstadt Njemacka D10
43. 10 01 04* 400 KEMOKOP D9
44. 10 01 14* 100 KEMOKOP D9
45. 10 01 22* 800 KEMOKOP D9
46. 10 09 09* 300 KEMOKOP D9
47. 10 09 10* 300 KEMOKOP D9
-»ENBE /UWEG GmbH Wels Austrija -> DONAH Chemie AG Wien Austria D9 R4 R4
48. 11 01 05* 2000 ->BALVER Chemieservice AG Oberhausen, Njemačka
R4
h fk
49. 11 01 08* 50 KEMOKOP D9
50. 11 01 09* 100 KEMOKOP D9
51. 11 01 II * 50 KEMOKOP R
52. 11 01 13* 50 KEMOKOP D8, D9
53. 11 05 03* 50 KEMOKOP R5
54. 12 01 08* 30 MC Ciscenje D9
55. 12 0109* 30 MC Ciscenje D9
56. 12 01 14* 30 GTS Teuschenthal Njemacka D9
57. 1301 01* 30 L&Z GmbH ,L iid wigs ha fen. Njemacka D10
58. 13 01 10* 100 NaSice cement Rl
60. 13 02 05* 70 Nasice cement Rl
61. 13 02 06* 50 NaSice cement R1
63. 130301* 50 L&Z GmbH ,Ludwigslafen, Njumacka D10
64. 13 03 07* 50 Kemo d.o.o. R3
65. 13 03 08' 50 Nasice cement Rl
66. 13 05 02* 100 KEMOKOP D9
67. 13 05 06* 50 Komunalije Hrgovic D9
70. 15 01 10* 50 Herbos d.d. D10
71. 1501 11* 20 KEMOKOP D9
72. 15 02 02* 50 Herbos d.d. D10
73. 16 0107* 50 Herbos d.d. D10
74. 16 02 09* 200 L&Z GmbH .Ludwigshafen, Njemacka -Valorec, Basel D9/R4 D10
75. 16 02 13* 50 AVE Entsorgung Horsching Austrija R 11
77. 16 05 07* 50 HIM GmbH Biebesheim Njemacka DI0

otpada t/god.
79. 1606 01* 300 CIAK d.o.o.
80. 16 06 02* 50 L&Z CmbH, Ludwigshafen , Njemacka D 10
83. 16 1001* 200 KEMOKOP D9
84. 17 04 09* 200 L&Z GmbH, Ludwigshafen , Njemacka D9
86. 17 05 07* 100 GTS Teuschenthal Njemacka D9
87. 17 06 01* 100 KEMOKOP D9
88. 17 06 05* 100 KEMOKOP D9
89. 17 09 02* 100 L&ZGmbH, Ludwigshafen, Njemacka D 10
92. 19 01 13* 100 KEMOKOP D9
93. 19 02 05* 500 KEMOKOP D9
94. 19 03 06* 100 KEMOKOP D9
3.1.1 Opis aktivnosti koje su od važnosti sa stanovišta sigurnosti

Glavne aktivnosti koje se odvijaju na lokaciji operatera a važne su sa stanovišta sigurnosti
su:
3.1.1.1 Pretakanje tečne refuzne faze opasnog otpada ili tečne sirovine u skladišne rezervoare
Ovaj proces započinje dolaskom autocisterne ili vagon cisterne u zonu pumpne stanice i re-
zervoara. Da bi se njen sadržaj mogao efikasno istočiti postavlja se na kosu rampu sa nagi-
bom od 5%. Cisterna se spaja fleksibilnim crijevom za istovarnu pumpu koja se nalazi uz
tankvanu gdje su smješteni i spremišta – rezervoari za prijem opasnog otpada ili tečnih si-
rovina. Preko ove pumpe sadržaj cisterne odlazi u rezervoar. Pumpa se napaja strujom iz
trafostanice koja se nalazi u neposrednoj blizini.
Prilikom prijema solne kiseline javljaju se isparenja koja se neutrališu uz pomoć vode koja
se nalazi u posudi (ispiralica) i koja je spojena sa oduškom rezervoara. Za neutralizaciju
sadržaja ispiralice koristi se blagi rastvor alkalnog sredstva (3-5% rastvor natrijumove
lužine) u kome se prati pH rastvora. Kada rastvor postane neutralan (6 – 8 pH) zamjenjuje
se svježom otopinom a stari (oko 50 litara) se baca u procesnu kanalizaciju koja je povezana
sa rezervoarom sekundarnih recirkulacionih voda iz pogona a dalje pumpom ponovo dospi-
jeva u pogon.
Rezervoari koje koristi Kemokop, nalaze se u tankvani. Pored skladišnih rezervoara i pri-
jemnih pumpi, u tankvani se nalazi i jedan rezervoar sa toplom vodom zapremine od 4,5 m³
iz kojeg se preko pumpe vrši temperiranje sirovina na temperaturu cca 50 °C.
3.1.1.2 Istovar i skladištenje ambalažiranog otpada u skladište opasnog otpada

Nakon obavljene procedure prijema opasni otpad (tečni ili kruti) koji se nalazi u
odgovarajućoj ambalaži predviđenoj i certificiranoj za tu namjenu, upućuje se na prijemnu
rampu južnog dijela skladišta ambalažiranog opasnog otpada. U ovim zonama pristupa se
proceduri prijema otpada za privremeno skladištenje.
U procesu prijema opasnog otpada moraju se ispoštovati procedure predprihvatanja, od-
nosno mora se izvršiti provjera prije bilo kakve odluke o prihvatanju otpada, uključujući
pribavljanje informacija i reprezentativnih uzoraka otpada, pribaviti podatke o hemijskom

sastavu otpada, načinu rukovanja i njegovoj opasnosti, zahtijevati od svakog posjednika ot-
pada pismenu potvrdu o provjeri otpada itd.
Kontrolom i odgovarajućim testiranjem na lokaciji potvrđuje se: identifikacija otpada, opis
otpada i dosljednost podataka dobivenih u proceduri predprihvatanja i prijedlog metoda
tretmana otpada. Pored toga, primjenjuju se procedure uzorkovanja, mjerenja pristiglog
prihvatljivog otpada i dokumentovanje količine kako bi se u svakom trenutku poznavao
raspoloživi kapacitet skladišta. Pristigli otpad mora imati prateću dokumentaciju sa opisom
fizičko-hemijskih sastojaka, moguće opasne karakteristike, prisutnost nekompatibilnih su-
pastanci, podatke o kodu otpada u skladu sa Europskom listom otpada itd.
Proces skladištenja opasnog otpada u skladište vrši se elektroviljuškarima prilagođenim za
istovar i manipulaciju sa ovom vrstom tereta.
3.1.2 Opis glavnih proizvoda koji su od važnosti sa stanovišta sigurnosti

U prilogu br. 3. (Prikaz opasnog i neopasnog otpada u odnosu na djelatnost iz koje potječe
sa ukupnim količinama koje se planiraju prikupiti na predmetnoj lokaciji tokom jedne go-
dine na lokaciji Donje Dubrave) navedene su maksimalne količine i vrste opasnog i neopas-
nog otpada rapoređenih po djelatnostima iz kojih nastaje otpad koje se planiraju privreme-
no uskladištiti u predmetnim kapacitetima. Sa stanovišta sigurnosti možemo izdvojiti one
koje su:
1. Zapaljive u većoj ili manjoj mjeri, sredstva za bojenje (04 02 16*), sredstva za
zaštitu drveta (03 02 04*), otpadne boje i lakovi (08 01 11*, 08 01 13*, 08 01 15*),
sredstva za uklanjanje boja i lakova (08 01 21*), otpad od ljepila (08 04 10*, 08 04
11*, 08 04 13*), razne vrste ulja (12 01 10*, 12 01 19*, 13 01 01*), loživo ulje i dizel
gorivo (13 07 01*), benzin (13 07 02*), ostala goriva sa mješavinama (13 07 03*),
antifrizi (16 01 14*), tekući gorivi otpad (19 02 08*) itd.
2. Eksplozivne, otpadna sredstva za vatromet (16 04 02*), otpad od eksploziva (16 04
03*), plin u posudi pod pritiskom (16 05 04*) itd.,
3. Nagrizajuće, sulfatna i sulfitna kiselina (06 01 01*), solna kiselina (06 01 02*), fluo-
ridna kiselina (06 01 03*) , fosfatna i fosforasta kiselina 06 01 04*), nitratna i nitrit-
na kiselina (06 01 05*), amonijumhidroksid (06 02 02*), lužine (06 02 04*), otopine
i kiseline (06 07 04*), kiseline za jetkanje (11 01 05*), baze za jetkanje (11 01 07*),
laboratorijske kemikalije (16 05 06*), odbačene anorganske kemikalije (16 05 07*),
odbačene organske kemikalije (16 05 08*), fotografske kemikalije (20 01 17*),
4. Izrazito otrovne, otpad koji sadrži živu (05 07 01*), arsen (06 04 03*), azbest(06 07
01*), boje i lakove (08 01 11*, 08 01 17*, 08 01 21*), izocijanate (08 05 01*), kloro-
fluorougljikovodike (14 06 01*), pesticide (20 01 13*), katrane (05 01 08*, 05 06
03*), otopine koje sadrže cijanide (06 03 11*), teške metale (06 03 13*), sulfide (06
06 02*), PCB (16 01 09*), azotna i azotasta kiselina (06 01 05*) itd.
U konačnom važno je napomenuti i to da je, prema Pravilniku o kategorijama otpada sa lis-
tama („Sl.novine FBiH“, broj: 9/05) opasan otpad i svaki otpad koji ima jednu ili više
sljedećih karakteristika:
• plamište ≤ 55 °C,
• sadrži jednu ili više supstanci iz I grupe otrova u ukupnoj koncentraciji ≥ 0,1%,
• sadrži jednu ili više supstanci iz II grupe otrova u ukupnoj koncentraciji ≥ 3 %,
• sadrži jednu ili više supstanci iz III grupe otrova u ukupnoj koncentraciji ≥ 25%,
• sadrži jednu ili više korozivnih supstanci klasificiranih R35 u ukupnoj koncentraciji ≥
1% ili R34 u ukupnoj koncentraciji ≥ 5%,
• sadrži jednu ili više nadražujućih supstanci klasificiranih R41 u ukupnoj koncentraciji
≥ 10% ili R36, R37, R38 u ukupnoj koncentraciji ≥ 20%,

• sadrži jednu od kancerogenih supstanci, kategorija 1. ili 2. u ukupnoj koncentraciji ≥
0,1%,
• sadrži jednu od kancerogenih supstanci, kategorije 3. u ukupnoj koncentraciji ≥ 1%,
• sadrži jednu supstancu toksičnu za reprodukciju, kategorija 1.ili 2. klasificiranoj R60 i
R61 u ukupnoj koncentraciji ≥ 1% ili kategorija 3. supstancu klasificiranoj kao R62,
R63 u ukupnoj koncentraciji ≥ 5%,
• sadrži jednu mutagenu supstancu, kategorija 1.ili 2. klasificiranoj R46 u ukupnoj,
• koncentraciji ≥ 0,1% ili kategorija 3. supstancu klasificiranoj kao R40 u ukupnoj,
• koncentraciji ≥ 1%.
3.1.3 Izvori rizika i uslova pod kojima se mogu dogoditi nesreće većih razmjera
Detaljnom analizom postupaka skladištenja, tehnološke opreme koja prati ovaj proces,
obučenosti i spremnosti uposlenih na ovim poslovima i radnim zadacima kao i njhove
odgovornosti u izvršavanju zadataka, identifikovani su osnovni rizici i uslovi pod kojima se
mogu dogoditi nesreće većih razmjera. To su prije svega:
• Mogućnost pojave požara i eksplozije,
• Nekontrolisano ispuštanje tečne faze opasnog otpada ili tečnih sirovina iz
rezervoara, transportnih crijeva ili cjevovoda,
• Nekontrolisano ispuštanje otpadne procesne vode ili opasnih materija iz sistema ili
sabirnog rezervoara,
• Prosipanje opasnog otpada (tečnog ili krutog) usljed oštećenja ambalaže u procesu
pretovara iz prevoznog sredstva (kamion ili vagon) u skladište opasnog otpada i
• Udari električnom strujom.
3.1.4 Opis predloženih mjera prevencije

Detaljnom analizom aktivnosti koje realizira operater, glavnih proizvoda koji su od važnosti
sa stanovišta sigurnosti, kao i izvora rizika i uslova pod kojima se mogu dogoditi nesreće
većih razmjera, moguće je predložene mjere prevencije svrstati u dvije grupe:
• Organizacione mjere i
• Tehničko-tehnološke mjere.
3.1.4.1 Organizacione mjere

Organizacione mjere, prije svega podrazumjevaju potpunu realizaciju mjera nadzora i
kontrole koje su propisane internim aktima zasnovanim na pozitivnim zakonskim
propisima:
• Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
(„Sl. novine FBiH“, broj 39/03 i 22/06),
• Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu („Sl. novine FBiH“, broj 64/09),
• Zakon zaštite na radu, („Sl. list SR BiH“, broj 22/90),
• Zakon o prometu eksplozivnih materija, zapaljivih tečnosti i gasova („Sl.list SR BiH“,
broj 10/77 i 9/78),
• Zakon o upravljanju otpadom, („Sl. novine FBiH“, broj 33/03 i 72/09) itd.

Interni podzakonski akti koji se primjenjuju:
• Pravilnik zaštite od požara,
• Pravilnik o rukovanju zapaljivim tečnostima,, gasovima i opasnim materijama,
• Pravilnik zaštite na radu,
• Pravilnik o periodičnim pregledima i ispitivanjima iz oblasti zaštite na radu i zaštite
od požara,
• Pravilnik o rukovanju i održavanju „ex“ instalacija, itd.,
kao i razna uputstva:
• Radna uputstva i mjere zaštite od požara za radna mjesta u skladištu zapaljivih
tečnosti i gasova i svih drugih skladišnih objekata,
• Radna uputstva i mjere zaštite od požara za radna mjesta,
• Elaborat o zonama opasnosti od požara i eksplozija,
o Program obuke radnika po osnovu zaštite od požara,
o Plan zaštite od požara,
o Razna tehnička uputstva, itd.
Osnovu organizacionih mjera prevencije čine mjere nadzora i kontrole sprovođenja
propisanih mjera zaštite od požara i radnih uputstava.
U konkretnom slučaju, mjere koje se sprovode odnose se na posmatrane kapacitete i
podrazumjevaju:
• Nadzor i kontrolu nad sprovođenjem mjera zaštite u skladišnim objektima (skladišni
rezervoari tečnog opasnog otpada ili tečnih sirovina) i
• Nadzor i kontrolu nad sprovođenjem mjera u procesu održavanja (održavanje
skladišnih kapaciteta).
Za sprovođenje nadzora i kontrole propisanih mjera zaštite od požara i radnih uputstava u
skladišnim objektima odgovorni su:
• Rukovodilac skladišta,
• Organizator skladišta i
• Skladištar.
Za sprovođenje nadzora i kontrole propisanih mjera zaštite od požara i radnih uputstava u
procesu održavanja odgovorni su:
• Rukovodilac službe održavanja,
• Organizator poslova mašinskog održavanja,
• Organizator elektroodržavanja,
• Glavne poslovođe,
• Poslovođe i
• Brigadiri.
3.1.4.2 Tehničko-tehnološke mjere prevencije nesreća većih razmjera

Tehničko-tehnološke mjere prevencije nesreća većih razmjera podrazumjevaju
poduzimanje tehničko-tehnoloških rješenja koje će spriječiti i onemogućiti pojavu
akcidenta. U poglavlju 13. Plana aktivnosti (Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija u
skladu sa najbolje raspoloživom tehnologijom) predviđene su mjere usmjerene na

smanjenje emisija u skladu sa najbolje raspoloživom tehnologijom koje su u direktnoj vezi
sa prevencijom nastanka akcidenta a zatim i nesreća većih razmjera.
3.1.4.3 Oprema i mjere za prevenciju nesreća većih razmjera

Tokom manipulacije otpadom operateru na raspolaganju stoji i posebna oprema koja
sprečava štetan uticaj navedenih aktivnosti na okolinu. Jedan dio te opreme prikazan je u
nastavku.
Skruber
Skruber služi za finalno mokro prečišćavanje izlaznog zraka iz rezervoara hemikalija. U pro-
cesu rada emituje u atmosferu vodenu paru sa česticama predpraška. Funkcija pročistača
dimnih plinova je da umanji emisiju sumpor dioksida koji se nalazi u plinovima koji koji
potiču iz rezervoara hemikalija ili nastaju prilikom prerade različitih hemikalija i hemijskog
otpada.
Slika 9. Skruber
Postoje različite konstrukcione izvedbe navedenih uređaja, ali je funkcija svih njih ista. Na
slijedećim slikama prikazane su razne konstrukcione izvedbe pročistača plinova.

Tankvane
U cilju onemogućavanja štetnog djelovanja opasnih supastanci koje su predmet
manipulacije u predmetnim kapacitetima, projektom je predviđena izgradnja tankvana
(izolovani i posebno izgrađeni prostori koji onemogućavaju izlijevanja štetnih supstanci u
životnu sredinu) za:
• Vertikalne rezervoare (tankvana sa četiri pregrade),
• Skladište pod nadstrešnicim.
Skladište ambalažiranog opasnog i neopasnog otpada i ambalažiranih hemikalija

U skladištu ambalažiranog opasnog i neopasnog otpada i ambalažiranih hemikalija (Prilog
br. 4) izgraditi će se odgovarajuće police (rafove) za smještaj ambalažiranog otpada i
ambalažiranih hemikalija u skladu sa propisanim standardima (adekvatan manipulativni
prostor i optimalan pristup uskladištenom materijalu sa najmanje dvije strane).
Slika 10. Skladište sa policama (rafovima)

Oprema i sredstva za sprečavanje širenja i uklanjanja onečišćenja
U cilju sprečavanja širenja onečišćenja na predmetnoj lokaciji potrebno je osigurati
slijedeću opremu:
• Spremnike s sredstvima za apsorpciju razlivenog ulja (pijesak) u neposrednoj blizini
spremnika koji sadrže opasne tvari,
• Prazni spremnici za prikupljanje onečišćenja,
• Lopate, metle i drugi priručni alat.
Upotrijebljena apsorpcijska sredstva potrebno je prikupiti i zatvoriti u nepropusne
spremnike (bačve ili kontejner) i predati ovlaštenoj tvrtci na zbrinjavanje opasnog otpada.
Oprema za protupožarnu zaštitu

Također biti će potrebno doraditi sistem protupožarne zaštite u skladištu opasnog otpada
(vatrodojavni sistem, hidrantsku mrežu, raspored aparata za početno gašenje požara), kao
sistem ventilacije i adekvatne rasvjete (otporna na plamen).
Tretman otpadnih voda na predmetnoj lokaciji

Za prečišćavanje zagađenih oborinskih voda, prije upuštanja u recipijent – potok Lješnica,
predvidjet će se proces tretmana taloženja - separiranja otpadnih voda u separatoru
taložniku sa ugrađenim koalescentnim filterom, u skladu sa standardima EU (EN 858).
Potrebno je omogućiti i uzimanje uzoraka vode na ispustu iz separatora, odnosno na
izlaznom otvoru predvidjeti okno za monitoring, nakon čega će se ove vode ispustiti u
recipijent – potok Lješnica zajedno sa nezagađenim oborinskim otpadnim vodama.
Maksimalne dozvoljene vrijednosti na ispustu iz separatora ulja i lakih tečnosti ne smiju
prelaziti vrijednosti propisane Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne
recipijente i sisteme javne kanalizacije („Službene novine FBiH“ br. 4/12).
Nezagađene oborinske vode (krovne vode i vode koje nastaju na zelenim površinama)
prikupljati će se i odvoditi separatno postojećim kanalizacionim cijevima, te izgrađenim
otvorenim kanalima unutar predmetne parcele, te, bez predtretmana/tretmana, ispuštati u
recipijent – potok Lješnica zajedno sa tretiranim zagađenim oborinskim otpadnim vodama.
Kao otpadna voda u tehnološkom procesu pojavljivat će se tzv. zauljena voda, koja će se
dovoziti i zbrinjavati (uglavnom) nakon čišćenja separatora/taložnika, te će se skladištiti u
navedeni rezervoar. U rezervoaru za zauljenu vodu će se gravitaciono izvršiti razdvajanje
faza ulje - voda - talog. Nakon razdvajanja navedenih faza ulje će se prikupljati i odvajati u
rezervoar za rabljeno ulje i to zajedno sa rabljenim uljem nabavljenim od firmi koje koriste
ulja u procesu proizvodnje (servisi, mehanička industrija itd.). Nastali talog (zauljena zemlja,
pijeska i sl.) će se prikupljati i predati cementari Lukavac na zbrinjavanje kao alternativna
sirovina, a voda preostala nakon izdvajanja ulja i taloga će se odvesti na tretman na
seprator/taložnik sa ugrađenim koalescentnim filterom, a zatim ispustiti u recipijent –
potok Lješnica.
U nastavku se daje šematski prikaz rješenja tretmana otpadnih voda koje će nastajati pri
predmetnom poslovnom objektu.

Slika 11. Šema tretmana otpadnih voda na predmetnoj lokaciji
3.2 OPIS PROCESA, METODA RADA I RUKOVANJA PROCESOM
Tehnološki proces koji operater realizira u svojim kapacitetima odvija se kroz aktivnosti
prijema, privremenog skladištenja i otpreme opasnog otpada na konačno zbrinjavanje.
U procesu prijema opasnog otpada moraju se ispoštovati procedure predprihvatanja, od-
nosno mora se izvršiti provjera prije bilo kakve odluke o prihvatanju otpada, uključujući
pribavljanje informacija i reprezentativnih uzoraka otpada, pribaviti podatke o hemijskom
sastavu otpada, načinu rukovanja i njegovoj opasnosti, zahtijevati od svakog posjednika ot-
pada pismenu potvrdu o provjeri otpada itd.
Sam proces koji se odvija na lokaciji operatera ovdje je prikazan kroz sljedeće faze:
• Faza prijema opasnog otpada i tečnih sirovina
• Faza istovara tečne refuzne faze – istovar u rezervoare (pretakanje)
• Faza istovara opasnog otpada spremljenog u posebnu ambalažu - istovar u skladište
opasnog otpada (sada skladište sirovina)
• Faza pretovara iz skladišta opasnog otpada u prevozno sredstvo u cilju transporta na
konačno zbrinjavanje.

3.2.1 Faza prijema opasnog otpada i tečnih sirovina
Dolaskom autocisterne ili nekog drugog prevoznog sredstva do prijemne kancelarije,
otpočinje proces prijema i deponovanja opasnog otpada ili tečnih sirovina u skladišne ka-
pacitete. U prijemnoj kancelariji vrši se evidentiranje ulaska prevoznog sredstva u krug fa-
brike, nakon čega se isto upućuje na kolsku vagu gdje se vrši vaganje prevoznog sredstva sa
tovarom. Nakon ovog postupka prevozno sredstvo se upućuje na istovar: ako se radi o
tečnom mediju upućuje se do rezervoara sa tankvanom, a ako se radi o tovaru pohranje-
nom u bačvama ili nekoj drugoj ambalaži na istovarnu rampu skladišta.
3.2.2 Faza istovara tečne refuzne faze – istovar u rezervoare

Autocisterna ili vagon cisterna kada dospije u zonu pumpne stanice i rezervoara postavlja
se na kosu rampu sa nagibom od 5% da bi se njen sadržaj mogao efikasno istočiti. Cisterna
se spaja fleksibilnim crijevom za istovarnu pumpu koja se nalazi u pumparnici uz tankvanu
gdje su smješteni i spremišta – rezervoari za prijem opasnog otpada ili tečne sirovine i pre-
ko koje sadržaj cisterne odlazi u rezervoar. Pumpa se napaja strujom iz trafostanice koja se
nalazi u neposrednoj blizini. Nakon istovara cisterna se ponovo vaga da bi se utvrdila težina
samog dovezenog tereta.
Prilikom prijema solne kiseline javljaju se isparenja koja se neutrališu uz pomoć vode koja
se nalazi u posudi (ispiralica) i koja je spojena sa oduškom rezervoara. Za neutralizaciju
sadržaja ispiralice koristi se blagi rastvor alkalnog sredstva (3-5% rastvor natrijumove
lužine) u kome se prati pH rastvora. Kada rastvor postane neutralan (6 – 8 pH) zamjenjuje
se svježom otopinom a stari (oko 50 litara) se baca u procesnu kanalizaciju koja je povezana
sa rezervoarom sekundarnih recirkulacionih voda iz pogona a dalje pumpom ponovo dospi-
jeva u pogon kao tečna sirovina.
Rezervoari za lužinu nalaze se u tankvani. Pored skladišnih rezervoara i prijemnih pumpi, u
tankvani se nalazi i jedan rezervoar sa toplom vodom zapremine od 4,5 m³ iz kojeg se preko
pumpe vrši temperiranje sirovina na temperaturu cca 50 °C.
3.2.3 Faza istovara opasnog otpada spremljenog u posebnu ambalažu i faza pretovara iz
skladišta opasnog otpada u prevozno sredstvo u cilju transporta na konačno zbrinjavanje
Nakon obavljene procedure prijema, opasni otpad (tečni ili kruti) koji se nalazi u
odgovarajućoj ambalaži predviđenoj i certificiranoj za tu namjenu, upućuje se na prijemnu
rampu južnog dijela skladišta opasnog otpada. U ovim zonama pristupa se proceduri prije-
ma otpada za privremeno skladištenje.
Kontrolom i odgovarajućim testiranjem na lokaciji potvrđuje se: identifikacija otpada, opis
otpada i dosljednost podataka dobivenih u proceduri predprihvatanja i prijedlog metoda
tretmana otpada. Pored toga, primjenjuju se procedure uzorkovanja, mjerenja pristiglog
prihvatljivog otpada i dokumentovanje količine kako bi se u svakom trenutku poznavao
raspoloživi kapacitet skladišta. Pristigli otpad mora imati prateću dokumentaciju sa opisom
fizičko-hemijskih sastojaka, moguće opasne karakteristike, prisutnost nekompatibilnih su-
pastanci, podatke o kodu otpada u skladu sa Europskom listom otpada itd.
Proces skladištenja opasnog otpada u skladište vrši se elektroviljuškarima prilagođenim za
istovar i manipulaciju sa ovom vrstom tereta.
Pretovar opasnog otpada iz skladišta u prevozno sredstvo (sredstvo drumskog ili
željezničkog saobraćaja) u cilju transporta na konačno zbrinjavanje sa aspekta sigurnosti,
odnosno nastanka akcidenta, u potpunosti je identično kao pri prijemu i privremenom
skladištenju otpada u skladište opasnog otpada.
Ovaj postupak prati odgovarajuća dokumentacija (izlazna dokumentacija iz skladišta, do-
kumentacija za međunarodni transport opasnog otpada i dokumentacija o konačnom
zbrinjavanju čiji se jedan dio vraća operateru a on je dostavlja nadležnoj instituciji koja je
izdala dozvolu za izvoz).

3.3 OPIS OPASNIH SUPSTANCI
3.3.1 Inventar opasnih i neopasnih supstanci

U tabeli 3.2. (Prikaz opasnog i neopasnog otpada u odnosu na djelatnost iz koje potječe sa
ukupnim količinama koje se planiraju prikupiti na predmetnoj lokaciji tokom jedne godine
na lokaciji Donje Dubrave - Prilog br. 3), dat je prikaz svih vrsta opasnog otpada koje se
namjeravaju prikupljati, privremeno deponovati i konačno zbrinuti a koje su prikazane po
njegovom porijeklu i označene su šiframa.
U nastavku dat je prikaz opasnog i neopasnog otpada u odnosu na djelatnosti iz kojih
potječe sa ukupnim količinama koje se planiraju prikupiti tokom jedne godine na novoj
lokaciji Donje Dubrave.
Tabela 3.2 Prikaz opasnog i neopasnog otpada u odnosu na djelatnost iz koje potječe
sa ukupnim količinama koje se planiraju prikupiti tokom jedne godine na
R.broj Djelatnost iz koje potječe opasni otpad ( 01 00 00 – 20 00 00 ) Količina

Ključni
Opis grupe kojoj pripada opasni otpad t/god
Broj
Otpad koji nastaje kod istraživanja i kopanja ruda,
1. 01 00 00 iskopavanja i drobljenja kamena i od fizičkog i hemijskog 0
obrađivanja ruda
Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih
2. 02 00 00 kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i 1.580
prerade;
Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja,
3. 03 00 00 155
celuloze, papira i kartona;
4. 04 00 00 Otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne industrije; 1.580
Otpad od prerade nafte, prečišćavanja prirodnog gasa i
5. 05 00 00 4.470
pirolitičke obrade uglja;
6. 06 00 00 Otpad iz anorganskih hemijskih procesa; 3.850
7. 07 00 00 Otpad iz organskih hemijskih procesa 8.325
Otpad od proizv.formulacija,prodaje i primjene premaza
8. 08 00 00 (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za zaptivanje 1.620
i štamparskih boja;
9. 09 00 00 Otpad iz fotografske industrije; 460
10. 10 00 00 Otpad iz termičkih procesa; 10.170
Otpad koji potječe od hemijske površinske obrade i zaštite
11. 11 00 00 3.850
metala; hidrometalurgija obojenih metala;
Otpad od oblikovanja i površinske fizičko-hemijske obrade
12. 12 00 00 850
metala i plastike;
13. 13 00 00 Otpadna tečna goriva i ulja (osim jestivog ulja, 05 i 12); 10.480
Otpad od organskih materije koje se koriste kao rastvarači
14. 14 00 00 385
(osim 07 00 00 i 08 00 00);
Ambalaža; apsorbensi, materijali za upijanje, filterski
15. 15 00 00 materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi 2.700
način;
16. 16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu; 6.010
Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući
17. 17 00 00 11.330
otpad od izgradnje cesta);
18. 18 00 00 Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili 540

R.broj Djelatnost iz koje potječe opasni otpad ( 01 00 00 – 20 00 00 ) Količina
Ključni
Opis grupe kojoj pripada opasni otpad t/god
Broj
srodnih istraživanja (isključujući otpad iz domaćinstava i
restorana koji ne potiče iz neposredne zdravstvene zaštite
Otpad iz postrojenja za upravljanje otpadom, postrojenja za
19. 19 00 00 prečišćavanje gradskih otpadnih voda i pripremu vode za 8.860
piće i industrijsku upotrebu;
Komunalni otpad i slični otpad iz industrijskih i zanatskih
20. 20 00 00 3.545
pogona, uključujući odvojeno prikupljene frakcije.
UKUPNO: 80.760
Bitno je napomenuti da količine prikazane u prethodnim tabelama predstavljaju teoretske

količine odnosno kapacitete lokacije na dan.
Godišnje količine opasnog i neopasnog otpada koje će biti privremeno deponovane na
lokaciji iznose oko 80.760 tona različitih vrsta opasnog, neopasnog, tečnog ili krutog
otpada. Ovaj iznos je dobijen uz predpostavku da će se dva puta mjesečno vršiti pražnjenje
cjelokupnog kapaciteta.
Kapaciteti i količina hemikalija koja će se deponovati u predviđenim rezervoarima
predstavljeni su u narednoj tabeli.
Tabela 3.3 Kapacitet poslovnog objekta/lokacije - hemikalije (sirovina) u Donjim
Dubravama
R.b. Objekat Kapacitet (tona/dan)

1. Rezervoar - sumporna kiselina (H 2 SO 4 ) 90
2. Rezervoar - željezni trisulfat (Fe 2 (SO 4 ) 3 ) 60
3. Rezervoar (x3) - solna kiselina (HCl) 177
4. Rezervoar - natrijev hipohlorit (NaClO) 60
5. Rezervoar (x2) - natrijeva lužina (NaOH) 148
Ukupni kapaciteti za hemikalije: 535
Godišnje količine hemikalija koje će biti privremeno deponovane: 12.840 god/t
Godišnji kapaciteti za hemikalije koje će biti privremeno deponovane dobijene su uz istu

predpostavku kao i za otpad i iznose 12.840 tona.
3.3.1.1 Identifikacija opasnih supstanci (hemijski naziv, CAS broj, ime prema IUPAC nomenklaturi)
Iz poglavlja 3.3.1. vidljivo je da se radi o velikom broju otpadnih supstanci veoma različitog
hemijskog sastava koje vode porijeklo iz različitih djelatnosti. Imajući u vidu da se radi o he-
terogenoj strukturi ovih supstanci, u ovom poglavlju daje se prikaz onih najvažnijih i naj-
bitnjih sa aspekta rizika po nesreće.
Tabela 3.4 Pregled identifikacije opasnih supstanci sa porijeklom, hemijskim nazivom,

CAS brojem i imenom po IUPAC-u
Opasni otpad Porijeklo CAS Ime prema

R.br. Hemijski naziv
sa sadržajem (02-20) broj IUPAC-u
1. Žive 05,06,10,16, Živa 11062- Mercury

17,20 37-6
2. Azbesta 10,06,15,16, Mg 6 [Si 4 O 10 ](OH) 8 77536- Asbestos

17 2Na 2 O*6(Fe,Mg)0*2Fe 2 68-6
O 3 * 17SiO 2 *ZN 2 O.
3. Olova 10,16 Olovo 7439- Plumbum
92-1
4. Teških metala 06,10,19
Hg,Pb,Cd,Cu,Ni, - -
Zn,Cr
5. Na - lužine 06,11,20 natrijevfidroksid 1310- Sodium
73-2 hydroxide
6. Silicijumdioksid 10,19 silicijumdioksid 99439- Silicon dioxide
28-8
7. PCB-a 13,16,17 polihroriranibifenili pentachlorobiph
enyl
8. Cijanide 06,11, kalijumcijanid, 74-90-8 -
natrijumcijanid...
9. Solne kiseline 06, Hlorovodonična kiselina 7647- Hydrochloric acid
01-0
10. HCFC i HFC 14,16,20 hidrohlorofluorokarbon 1-chloro-1,1-
at difluoroethane,
hidrohlorokarbonat 1,1,1,2
Tetrafluoroethan
e
11. Cinka 10,11 Cink 9029- Zinc
97-4
12. Arsena 06 Arsen 7440- Arsenium
38-2
13. Bakra 10,11,12,16, Bakar 7440- Cuprum
18 50-8
14. Silicija 07,11 Silicijum 7440- Silicon
21-3
15. Izocijanata 08, metilen-bis(fenil-4,4- metilen-bis(fenil-
izocija-nat), svi kao NCO - 4,4-izocija-nat),
svi kao NCO
16. Srebra 09,11 Srebro 7440- Silver
22-4
17. Sulfida 06, -halkopirit CuFeS2, -gvožđe
-galenit PbS,
-sfalerit Zn(Fe)S,
-pirit FeS2
18. Sulfatne 06 01, 10 01 Sumporna kiselina 7664- Sulfuric acid
kiseline 39-9
19 Sulfitne kiseline 06 01 Sumporasta kiselina sulfurous acid.
20. Kalijumperman 16, kalijumpermanganat 7722- Potossium
ganat 64-7 permanganat
21. Kromata 16 Soli hromatne i
dihromatne kiseline

22. Fluoridne 06 01 Fluoridna kiselina 7664- Hydroflouric acid

kiseline 39-3
23. Fosfatne 06 01 Fosfatna kiselina ili 7664- Phosforic acid
kiseline ortofosfatna kiselina 38-2
24. Fosforaste 06 01 Fosforasta kiselina 13598- Phosfonic acid
kiseline 36-2
25. Azotne kiseline 06 01 Azotna kiselina 7697- Nitric acid
37-2
26. Kalcijumhidrok 06 02 Kalcijumhidroksid 1305- Calcium
sida 62-0 hydroxide
27. Amonijumhidro 06 02 amonijumhidroksid 1336- Amonium
ksida 21-6 hydroxide
28. Kalijumhidroksi 06 02 Kalijumhidroksid 71769- Patossium
da 53-4 hydroxide
29. Peroksida 16 -barijev peroksid, barium peroxide,
-vodikov peroksid, hydrogen
-natrijum peroksid peroxide,
disodium
peroxide
30. Baze 07 01, 07 02, -Različito
07 03, 07 04, -
07 05, 07 06,
07 07,
31. Organskih 07 03, 07 04, širok spektar organskih i
otapala 07 05, 07 06, neorganskih spojeva
07 07, 08 01, -
32. Sintetskih ulja 12 01, 16 07, -halog.ugljovodonici,

13 01, 13 03 -sintetski org.esteri,
-
-alkilbenzeni
33. Motorna ulja 13 02, -policiklični aromati,
-cinkov alkilditiofosfat,
-
-alkil fenol...
34. Otapala 20 01 širok spektar organskih i -
neorganskih spojeva
35. Pesticida 20 01 Neki od njih su:
Organoklorirani
pesticidi DDT i derivati,
HCH izomeri (α-HCH, β-
HCH and δ-HCH), HCB,
lindan (γ-HCH), aldrin,
dieldrin, endrin,
-
heptaklor, heptaklor-
epoksid i metoksiklor)
36. Katrani 05 01, 05 06, Prod. suhe destil. org.
mat. i gasa.Sastav:
mješ.ulja, smole,
sl.C,naftalina,fenola,ant
-
racena

37. Apsorbenasa iz 07 01, 07 02, Širok spektar: alifat. i

organ. 07 03, 07 04, aromat. uglhovodonika,
hemijskih 07 05, 07 06, amino i nitro-
procesa 07 07 derivata,halog.derivata
ugljov.
alkohola,aldehida,keton -
a,etara i estara i dr.
3.3.1.2 Maksimalna količina opasne supstance koja se nalazi u krugu pogona i postrojenja ili se
namjerava dopremiti
Maksimalne količine i vrste opasnih supstanci koje operater namjerava privremeno
skladištiti u predmetnim kapacitetima prikazane su u prilogu br. 3.
Od ukupnog broja prikazanih opasnih supstanci i u maksimalnoj količini tokom jedne
godine od 80.760 tona koje operater namjerava sakupljati i transportovati na zbrinjavanje
van teritorije Bosne i Hercegovine, na predmetnoj lokaciji ne preporučujemo privremeno
skladištiti one vrste opasnog otpada koje zbog svojih karakteristika ne odgovaraju
postojećim skladišnim kapacitetima (zauzimaju veliku zapreminu i nisu isplativi za
spremanje u odgovarajuću ambalažu ili one vrste opasnog otpada koje po svojim hemijskim
i drugim karakteristikama ne odgovaraju skladišnim kapacitetima). Ovo se odnosi prije
svega na:
Sve vrste građevinskog materijala koji sadrži opasne materije,
• Sve vrste muljeva i filter kolača koji sadrže opasne materije,
• Zemlju koja sadrži opasne materije,
• Otpad od drveta koji sadrži opasne materije,
• Velike količine baterija i akumulatora,
• Razne vrste lebdećeg pepela koji sadrži opasne materije,
• Šljaku sa rešetki ložišta i kotlovnica,
• Nekorišteni i korišteni ljevački pijesak,
• Supstance tečne refuzne faze sa izrazito nagrizajućim svojstvima.
Važno je napomenuti da prikazana količina nije ona koja će se istovremeno skladištiti, već
maksimalna moguća količina koja će tokom jedne godine „proći“ kroz magacin.
3.3.1.3 Fizičke, hemijske i toksikološke karakteristike i indikacija štetnosti bilo trenutne ili odgođene
po ljude i okoliš
U narednoj tabeli dat je prikaz fizičkih, hemijskih i toksikoloških karakteristike sa
indikacijama najznačajnijih vrsta opasnog otpada sa sadržajem određenih opasnih
supstanci.
Tabela 3.5 Fizičko-hemijske, toksikološke karakteristike sa indikacijama najznačajnijih

vrsta opasnog otpada sa sadržajem određenih supstanci
Opasni otpad sa Fizičko-hemijske Toksikološke karakteristike sa

R.br.
sadržajem karakteristike indicijama
1. Žive mol.tež.200,59, Oštećenje mozga i bubrega, šteti
t/t -38,83 0C, razvoju fetusa.

R.br.
t/k 366.73 0C,
g 13,546
2. Azbesta Mg – 26,3%, Maligna oboljenja pluča, probavnog
3MgO.2SiO2.2H2O Si – 20,3% sistema(maligni mezoteliom plučne
maramice, azbestoza, tumori gastro-
H – 1,5%,
intestinalnog trakta)
O – 51,9%
3. Olova mol.tež. 207,2 Oštećenje nervnog sistema, bubrega i
t/t 327,430C reproduktivnih organa
t/k 17500C
g 11,340
4. Teških metala Cd mol.tež.112,411 Cd- oštećenje pluća, bolesti bubrega,
(Hg,Pb,Cd,Cu,Ni,Zn,Cr t/t 312,070C nadražaj digestivnog trakta;
) Ni- oštećenja kože, sluznice i pluća;
t/k 7670C
Rak pluča i nazalne sluznice;
g 8,650
Zn- stomačne poterškoće, probleme
Ni mol.tež.58,69
sa krvnom slikom;
t/t 14550C
Grčevi u stomaku, anemija, problemi
t/k 2913 0C sa nivoom holesterola;
g 8,902 Cr- oštećenje dišnih puteva;
Zn mol.tež.65,38
t/t 4,19,530C
t/k 907 0C
g 7,14
Cr mol.tež. 51,996
t/t 1907 0C
t/k 2671 0C
g 7,190
5. Na - lužine mol.tež. 40,0 Iirtacija respiratornog trakta, stvaranje
t/t 328 0C plučnih edema, opekotine kože, njeno
isušivanje i pucanje. Dispneja (otežano
t/k 1388 0C
disanje), ulceri
g 2,13
6. Silicijumdioksid mol.tež. 60,69 Oštečenja gornjeg dijela respiratornog
t/t 1725 0C trakta, iritacija očiju kože, rak pluča,
imunološke i autoimune bolesti,
t/k 2590 0C
bolesti bubrega i kliničke promjene
g 2,2 bubrega
7. PCB-a Aromatski, sintetski Problemi kože kod odraslih i

Nazivi: Aroclor (SAD), organski spojevi imunološke i neurološke promjene
Phenoclor (Franc.), kemijske formule kod djece
Clophen (Njem.), C12H10-nCln, gdje je n
Sovol (Rus.), broj klorovih atoma.
Kanechlor Ukupno 209 izomera i
homologa PCB-a
(Japan)
8. Cijanida HCN Visoke konc.: štetan uticaj na mozak i
(soli cijanovodonične mol.tež. 27,03 srce, što dovodi do kome i smrti;
kiseline-najopasnija t/t -14 0C Manje konc.: poteškoće u disanju,
HCN i njene soli, npr. bolovi u prsima, povraćanje, promjena
t/k 26 0C
krvne slike, glavobolja i natečenost

R.br.
KCN i NaCN) g 0,901 g/l tiroidne žljezde
KCN
mol.tež. 65,11
t/t 635 0C
t/k - 0C
g 1,52
NaCN
mol.tež. 49,01
t/t 563,7 0C
t/k 1496 0C
g 1,59
9. Solne kiseline mol.tež. 36,47 Oštećenja dišnih organa, kože, očiju i
t/t _ 1120C crijeva
t/k -84 0C
g 1,64
10. HCFC i HFC g(-690C)1,49 Srčane aritmije, vrtoglavice, depresija,
hidrohlorofluorokarb krit.temp. 96,20C utiče na CNS
onat i krit.prit. 4.936 Mpa
hidrohlorokarbonat lat.topl.isp.(-40,70C)
233.95kJ.kg-1
11. Cinka mol.tež.65,38 stomačne poterškoće, probleme sa
t/t 4,19,530C krvnom slikom; Grčevi u stomaku,
anemija, problemi sa nivoom
t/k 907 0C
holesterola;
g 7,14
12. Arsena mol.tež. 74,92 Izaziva smrt u većoj konc.;
t/t 817 0C Manja konc.: mučnina i povraćanje,
t/k 614 0C smanjena produkcija crvenih i bijelih
krvnih stanica, nenormalan ritam srca,
g 5,780
crvenilo kože
13. Bakra mol.tež. 63,546 Iritacija usta, nosa i očiju, glavobolja,

t/t 1084,62 0C stomačne tegobe, vrtoglavica, pad
inteligencije, hronično trovanje
t/k 2562 0C
dovodi do ciroze jetre, oštećenja
g 8,960 mozga, propadanja bubrega
14. Silicija mol.tež. 28,08 Inertan

t/t 1414 0C
t/k 3265 0C
g 2,4
15. Izocijanata t/k 2080C Visoke konc.: štetan uticaj na mozak i
metilen-bis(fenil-4,4- t/t neodr. srce, što dovodi do kome i smrti;
izocija-nat), svi kao t/palj. 3700C Manje konc.: poteškoće u disanju,
NCO bolovi u prsima, povraćanje, promjena
g 1,39 g/cm3
krvne slike, glavobolja i natečenost
tiroidne žljezde
16. Srebra mol.tež. 107,86 Oštećenja očne rožnjače, iritaciju

R.br.
t/t 961,78 0C kože, , otećano disanje, vrtoglavice,
t/k 2162 0C glavobolja, srčane abnormalnosti,
oštećenje CNS-a
g 10,5
17. Sulfida PbS, Osjetljivost na svjetlost, bolovi u

-halkopirit CuFeS2, mol.tež. 239,28 očima, grčenje očnih kapaka, ranice u
nosnoj čupljini i grlu, bolovi u
-galenit PbS, t/t 1114 0C
grudima, nakupljanje tečnosti u
-sfalerit Zn(Fe)S, t/k - 0C plučima, glavobolja, dezorijentisanost,
-pirit FeS2 g 7,5 konfuzija, povraćanje
Zn(Fe)S
mol.tež. 97,45
t/t 1800 0C
t/k subl.1180 0C
g 4,0-4,1
FeS2
mol.tež. 119,58
t/t 1171 0C
t/k razl. 0C
g 4,9
18. Sulfatne kiseline mol.tež. 98,08 Nadražuje kožu. Veće koncentracije:
t/t 10,45 0C razara tkivo i stvara opekline i rane na
mjestu dodira, teške ozljede očiju,
t/k336,5(g1,27)0C
oboljenja pluča (upale)
g 1,84
19 Sulfitne kiseline mol.tež. 82,08 Uzrokuje iritaciju, crvenilo i bol.
t/t - 0C Kontakt može prouzročiti trajno
oštećenje oka. Uzrokuje iritaciju resp.
t/k - 0C
trakta. Može izazvati i alergijske
g - reakcije.Može prouzročiti iritaciju
želuca.Astmatičke reakcije.Bol u
želucu, poremećaj cirkulacije, i
klonulost CNS-a.
20. Kalijumpermanganat mol.tež. 158,04 Nadražuje kožu i oči, mučnina,
a t/t razl. 2000C slabost, povračanje,
t/k - 0C
g 2,7
21. Kromata Osip kože, sromačne probleme i
ulkere, respiratorne probleme,
slabljenje imunog sistemaoštećenja
Različito
bubrega i jetre, promjena genetičkog
materijala, rak pluča, smrt
22. Fluoridne kiseline mol.tež.20,1 Sprečava zgrušavanje krvi.Pare
t/t -830C izazivaju akutno i hronično trovanje.
Bolovi u gastrointestinalnom
t/k 19,5 0C
traktu,poremećaj funkcije
g 0,921 g/l disanja,srca,opšta slabost.Teži oblik je
hemoragičnigastroenteritis i toksički
nefritis.Bolest fluorizam.
23. Fosfatne kiseline mol.tež. 98,00 Iritaciju gornjeg dijela respiratornog
t/t 42,35 0C sistema, kašalj, opekorine i moguća

R.br.
t/k 213 0C koma, opekotine kože i ulcere, osip na
g 1,87 koži, oštećenje očne rožnjače,
opekotine probavnog trakta,
hemoragiju digestivnog trakta
Pneumonitis, pulmonarni edem,
konjuktivitis,
24. Fosforaste kiseline mol.tež. 82,00 Iritacija nosa, usta i gornjeg dijela
t/t 73,6 0C respiratornog sistema, grlobolja,
abdominalne bolove, kolaps
t/k razl.200 0C
cirkulacije organizma, pa i smrti
g 1,65
25. Azotne kiseline mol.tež. 63,02 Poteškoće pri disanju, pneumonija,
t/t -41 0C pulmonarni edemi, iritacija
respiratornog trakta, nosa, usta i grla,
t/k 86,razl. 0C
kašalj i davljenje, ozbiljne opekotine
g 1,51 kože, ulceri i žuto- smeđe mrlje po
koži, oštećenje oka, Dugotrajno
izlaganje može da dovede do
ispadanja zuba i oštećenja pluča
26. Kalcijumhidroksida mol.tež.74,10 Iritacija respiratornog trakta, kašalj,
t/t (-H2O) 580 0C plitko disanje, , unutrašnje krvarenje,
moguća perforacija ezofagusa, jaki
t/k - 0C
bolovi, dijareja, kolaps, sljepilo,
g 2,1-2,3 opekotine kože,
27. Amonijumhidroksida temp.paljenja 6300C, Iritacija respiratornog trakta, veća

smjesa sa zrakom 15- konc. može da izazove opekotine,
28% explozivan, pulmonarne edeme, korozija jednjaka
i želuca, iritacija i opekline kože,
oštečenje oka i sljepilo
28. Kalijumhidroksida mol.tež. 56,11 t/t Uništava sluznicu, gornji respiratorni

360 0C trakt, oči i kožu. Kašalj, teško disanje,
t/k 1324 0C g edemi pluča i grla, plučni edemi,
2,04 glavobolja, mučnina,
29. Peroksida Vodikov peroksid sa ozonom gradi

-barijev peroksid, -Različito radikale koji mogu izazvati oksidaciju
biomolekula u stanicama i izazvati
-vodikov peroksid,
smrt.
-natrijum peroksid...
30. Baze -Različito -Različito
31. Organskih otapala Kao pod 34. Kao pod 34.
32. Sintetskih ulja Iritacija očiju, iritacija kože, crvenilo,
-halog.ugljovodonici, Uticaj PCB-a edemi, nadražena sluznica i gornjeg
djela respiratornog sistema
-sintetski org.esteri,
-alkilbenzeni
33. Motorna ulja Polimer Iritacija očiju, iritacija kože, crvenilo,
t/k 2300C edemi, nadražena sluznica i gornjeg
djela respiratornog sistema
g (150C)0,855
t/t nep.

R.br.
34. Otapala Različito Zajedničko: poremećaj funkcije ćel-
širok spektar membrane (jonski transport),
organskih i poremećaj metabolizma, peoksidacija
neorganskih spojeva lipida, poremećaj funkcije CNS-a...
35. Pesticida Neki od njih su: Oštećenje nervnog sistema, iritacija

širok spektar Organoklorirani pesticidi kože i očiju, kancerogenost,
hemijskih i bioloških DDT i derivati, HCH hormonalni disbalans,
supstanci. izomeri (α-HCH, β-HCH
and δ-HCH), HCB, lindan
(γ-HCH), aldrin, dieldrin,
endrin, heptaklor,
heptaklor-epoksid i
metoksiklor)
36. Katrani Različito Iritacija kože, očiju i sluznice,
Prod. suhe destil. Za neke temp.paljenja opekotine, depresija, uticaj na
org. mat. i 185-2590C kardiovaskularni i respiratorni sistem
gasa.Sastav:
mješ.ulja, smole,
sl.C,naftalina,fenola,a
ntracena...
37. Apsorbenasa iz Različito Polineuropatije,stentoza i ciroza jetre
organ. hem. procesa hematopoeza,proteinuria,kontraktorn
Širok spektar: alifat. i i dermatitis, malignitet, itd.
aromat.
uglhovodonika,
amino i nitro-
derivata,halog.deriva
ta ugljov.
alkohola,aldehida,ket
ona,etara i estara i
dr.
3.3.2 Fizičko i hemijsko ponašanje kod upotrebe pod normalnm uslovima rada ili u slučaju
predvidivih abnormalnih situacija
Tečne i čvrste faze opasnog otpada koje su prikazane u prilogu br. 3. ovog dokumenta, a
koje operater planira prikupljati, privremeno skladištiti i nakon toga transportovati na
konačno zbrinjavanje van teritorije Bosne i Hercegovine, su veoma različitih fizičko-
hemijskih osobina i uticaja na ljude i okoliš (toksikološke osobine, zapaljivost,
eksplozivnost).
Proces manipulacije sa njima (prikupljanje, skladištenje, transport) podrazumjeva striktno i
dosljedno pridržavanje propisanih procedura u smislu ambalažiranja, etiketiranja,
unutrašnjeg transporta, prikupljanja u slučajevima rasipanja, transporta u drumskom i
željezničkom transportu itd.
Za svaku vrstu opasnog otpada, bilo tečnog ili čvrstog, postoje jasna uputstva u pogledu
rukovanja, poduzimanja hitnih mjera u slučajevima akcidenta, pružanja prve pomoći u
slučaju trovanja, nagrizanja dijelova tijela itd. Svaki radnik na prijemu, skladištenju i
transportu dobiva od proizvođača otpada Uputstvo o rukovanju i štetnostima dotičnih
opasnih materija (Prilog br. 7). Ova uputstva sadrže sljedeće podatke:
• Identifikacija supstance/proizvođač,
• Identifikacija opasnosti,

• Sastav/podaci o sastojcima,
• Mjere prve pomoći,
• Mjere za suzbijanje požara,
• Mjere kod slučaja ispuštanja,
• Rukovanje i skladištenje,
• Nadzor nad izloženošću/lična zaštita,
• Fizička i hemijska svojstva,
• Stabilnost i reaktivnost,
• Toksikološki podaci,
• Ekološki podaci,
• Upravljanje otpadom,
• Podaci o transportu,
• Podaci o propisima,
• Ostali podaci
Fizičko-hemijske osobine, toksikološke osobine sa indikacijama i porijeklo svih vrsta
opasnog otpada, opisane su u poglavlju 3.3.1.3. Posljedice koje nastaju u slučajevima
njihovog nekontrolisanog isticanja i dospijevanja u vanjsku sredinu (zrak, vodu ili tlo)
manifestuju se kroz:
• trovanja ljudi i životinja,
• uništavanja akvatičnih organizama,
• degradaciju vegetacije,
• dugotrajnu kontaminaciju koja sprečava upotrebu zemljišta u poljoprivredne svrhe
itd.
U procesu intoksinacije nekom od opasnih materija koje spadaju u kategoriju opasnog ot-
pada i koje su predmet prikupljanja, skladištenja i konačnog zbrinjavanja, moguća je bio-
akumulacija, kao što je to slučaj sa PCB-om (polihloriranim bifenilima koji se korite kako u
zatvorenim sistemima: transformatori, kondenzatori, vakuumske pumpe, tako i u otvore-
nim kao usporivaci požara, dodaci lakovima, bojama, cementu, mazivim uljima.
Glavni izvori emisije PCB-a u okoliš bili su otvoreni sistemi i namjerna ili slučajna ispuštanja
iz zatvorenih).

Slika 12. Bioakumulacija PCB-om unutar lanca ishrane
Opasne materije u slučajevima požara i eksplozije imaju sljedeća dejstva:

• fizičko uništavanje okolnih objekata usljed eksplozije i pritiska gasova nastalih
eksplozijom,
• pojava nus produkata sagorjevanja i eksplozije.
Sagorjevanjem i eksplozijom, često nastaju veoma otrovni nus produkti i produkti koji
imaju kancerogena, mutagena i druga štetna svojstva. Potpunim sagorjevanjem organskih
tvari nastaju CO 2 , H 2 O i u manjim količinama SO 2 i NO x . Nepotpunim sagorjevanjem
nastaje, pored produkata potpunog sagorjevanja, i čitav niz veoma štetnih supstanci:
• CO (ugljenmonoksid)
• NOx (azotni oksidi)
• HCl (hlorovodonična kiselina, npr. pri gorenju PVC)
• PAH (policiklični aromatski ugljikovodici, kao npr: naftalen, fenantren, benzapiren,
antracen, benzantracen, toluen, ksilen itd.)
• Dioksni (supstance koje spadaju u ustrajne organske zagađivače i imaju izrazito
kancerogeno, teratogeno i mutageno svojstvo).
Dioksini kao produkti nepotpunog sagorijevanja imaju najizraženije štetno dejstvo kako na
čovjeka, tako i na biljni i životinjski svijet.
Zdravstvene implikacije ogledaju se u:
• Kancerogenom djelovanju,
• Djelovanju na reproduktivni sistem,
• Izazivanju teratogenosti,

• Djelovanju na imunološki sistem.
Akutna izloženost dioksinima manifestuje se kroz nespecifične simptome: nadražaj sluznice
oka, nosa i ždrijela, vrtoglavica, mučnina i povraćanje i specifične simptome kao što je po-
java tkz. hlornih akne (nastaju unutar dva i više sedmica od ekspozicije).
Slika 13. Mehanizam toksičnog učinka dioksina
Slika 14. Posljedice trovanja dioksinom

4 IDENTIFIKACIJA I ANALIZA MOGUĆIH RIZIKA I MJERA PREVENCIJE
4.1 DETALJAN OPIS SVIH MOGUĆIH SCENARIJA U SLUČAJU NESREĆA VEĆIH RAZMJERA I VJEROVATNOĆA ILI
USLOVI POD KOJIMA SE DEŠAVAJU
Kako je već ranije rečeno (poglavlje 1.2.) u procesu obavljanja poslova prijema,
privremenog skladištenja i pretovara iz skladišta opasnog otpada na konačno zbrinjavanje
van granica Bosne i Hercegovine, moguća je pojava nesreća većih razmjera koja bi se
manifestovala kroz sljedeće akcidente:
• Nekontrolisano ispuštanje većih količina tečne faze opasnog otpada ili tečnih
sirovina iz rezervoara, transportnih crijeva ili cjevovoda,
• Prosipanje veće količine opasnog otpada (tečnog ili krutog) usljed oštećenja
ambalaže u procesu pretovara iz prevoznog sredstva (kamion ili vagon) u skladište
opasnog otpada ili pretovara iz skladišta radi transporta na konačno zbrinjavanje,
• Mogućnost pojave požara i eksplozije i
• Udari električnom strujom i izazivanje požara.
Slika 15. Požar kao nesreća većih razmjera
Navedeni akcidenti iz kojih mogu proizaći nesreće većih razmjera ukoliko bi se desili bili bi
rezultat:
• Nepridržavanja propisanih procedura i uputstava za siguran rad od strane:
o rukovaoca predmetnih pogona i postrojenja (pumpar-kompresorista,
skladištar, viljuškarista ili vozač autocisterne) koji rade na prijemu i
skladištenju tečne faze opasnog otpada u skladišne rezervoare i tečnog i
čvrstog otpada spremljenog u posebnu ambalažu u skladište opasnog
otpada,

o radnika na održavanju tokom aktivnosti redovnog i vanrednog održavanja
(upotreba neodgovarajućeg alata, rad u uslovima koji su zabranjeni
uputstvima za rad, upotreba otvorenog plamena, oštećenje instalacija itd.),
o rukovodećih radnika (direktor, izvršni direktor, rukovodioci pogona,
poslovođa) i lica sa posebnim ovlaštenjima (referenti protupožarne zaštite i
zaštite na radu) u dijelu koji se odnosi na provođenje mjera i radnji
unutrašnje kontrole.
• Neispravnosti opreme i kapaciteta koji se koriste u predmetnom procesu
(neispravnost skladišnih rezervoara i prateće opreme, instalacija za pretakanje,
pumpi za pretakanje, sistema za odvođenje rasutog otpada ili tečne sirovine,
elektoopreme i innstalacija).
• Neispravnosti opreme namijenjene za prevenciju i suzbijanje nesreća većih razmjera
(tankvane, sabirni rezervoari za rasuti opasni otpad, vatrogasna oprema, hidrantska
mreža, sistem za ručnu i automatsku dojavu požara, gromobranske instalacije).
4.2 PROCJENA OPSEGA I TEŽINE POSLJEDICA OD NESREĆA VEĆIH RAZMJERA
Vrste akcidenata koji mogu dovesti do pojave nesreća većih razmjera opisane su u
prethodnom poglavlju. Prema tome, nesreće većih razmjera za posljedice mogu imati:
• Stradanje ljudi u pogonima operatera, ali i u okolnoj sredini (susjedni proizvodni
kapaciteti i naseljena mjesta), kao i ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta u užoj i
široj okolini,
• Veliku materijalnu štetu na kapacitetima operatera i susjednim proizvodnim i
neproizvodnim kapacitetima.
4.2.1 Stradanje ljudi u pogonima operatera i u okolnoj sredini

Stradanje ljudi, biljnog i životinjskog svijeta od pojave nesreća većih razmjera manifestuje
se kao posljedica:
• uticaja požara,
• onečišćenja zraka i
• onečišćenje vodotokova.
Posljedice požara ogledaju se u nastanku opekotina manjeg stepena do opekotina koje
prouzrokuju smrt.
Slika 16. Opekotina nastala djelovanjem kiseline

Slika 17. Opekotine od fosfora
Onečišćenje zraka u najdrastičnijem slučaju može biti od posljedica nastanka požara i

sagorijevanja opasnog materijala koji je deponovan u skladišnim kapacitetima.
U tome slučaju mogu nastati trovanja sa veoma različitim supstancama koje su date u tabe-
li 3.5.
U tabeli 3.5. (Fizičko-hemijske, toksikološke karakteristike sa indikacijama najznačajnijih
vrsta opasnog otpada sa sadržajem određenih supastanci) dat je prikaz toksikološkog dje-
lovanja na čovjeka najznačajnijih supstanci koje su prisutne u različitim grupama opasnog
otpada.
Neki od primjera navedeni su na sljedećim fotografijama.
Slika 18. Onečišćenje zraka
Polihlorirani bifenili (PCB) izazivaju neurološka oštećenja koja se manifestuju kroz: smanje-
nu inteligenciju, tromost, nespretnost, trzanje, poremećaji u ponašanju, zaostajanje u men-
talnom i psihomotornom razvoju, smanjene kognitivne funkcije, trajne promijene, provo-
denje živčanih impulsa usporeno (pogotovo u osjetilnih živaca).
Identifikovana je supresija imunog sistema: sklonost infekcijama, smanjena produkcija anti-
tijela i limfocita, zatim tamno smeda hiperpigmentacija u novorođenčadi. Usna šupljina:
oboljenja desni i otečenost, novorođenčad sa zubima, izbočene oči, nenormalna kalcifikaci-
ja lubanje, niska porođajna težina.

Slika 19. Neurološka oštećenja nastala djelovanjem PCB-a
Slika 20. Sklonost infekcijama izazvana PCB-om
Onečišćenje vodotokova može nastati u slučajevima koji su navedeni u poglavlju 4.1. i koji
podrazumjevaju oticanje tečnog opasnog otpada preko oborinske kanalizacije u
vodotokove.
Ovaj slučaj za posljedicu ima, takođe, trovanje ljudi, biljnog i životinjskog svijeta sa
dugoročnim manifestacijama.
Mogućnost nastanka ovog akcidenta je veoma mala ako se uzme u obzir postojanje
zatvorenih sistema za prikupljanje tečnog opasnog otpada u krugu posmatranih kapaciteta.
4.2.2 Materijalna šteta na kapacitetima operatera i susjednim proizvodnim i neproizvodnim

kapacitetima
Materijalna šteta na kapacitetima operatera i susjednim proizvodnim i neproizvodnim ob-
jektima izazvana nesrećama većih razmjera ogleda se u djelimičnom ili totalnom uništenju
od posljedica požara.
U ovisnosti od reakcije, odnosno od organizacije preventivnog djelovanja, suzbijanja
početnog požara i gašenja nastalog, i stepen oštećenja materijalnih dobara je različit.

Slika 21. Posljedica požara u industrijskom objektu
Slika 22. Materijalna šteta kao posljedica djelovanja požara
4.3 OPIS TEHNIČKIH PARAMETARA I OPREME
4.3.1 Opis tehničkih parametara i opreme koja se koristi da bi se obezbjedila sigurnost pogona i
postrojenja u kojem postoji mogućnost dešavanja nesreće većih razmjera
U poglavlju 5.1. ovog materijala opisana je instalirana oprema koja služi da se ograniče
posljedice nesreće većih razmjera. Pošto se radi o identičnoj opremi koja se koristi u svrhu
obezbjeđenja sigurnosti pogona i postrojenja u kojim postoji mogućnost dešavanja nesreća
većih razmjera, ovdje ćemo se ograničiti na podatke o predmetnoj opremi kao i dijelovima
postrojenja koji nisu prezentirani u poglavlju 5.1.
U cilju prevencije i onemogućavanja pojave akcidenata koji bi prouzrokovali nesreće većih
razmjera, u pogonima i postrojenjima operatera koristi se sljedeća oprema:
• Velika tankvana za skladišne rezervoare,
• Sistem sa rezervoarom za recirkulacione vode (za tečne sirovine),

• Sistem i rezervoar za prihvat opasnog otpada (planirano),
• Oprema za gašenje požara, sa sistemom za dojavu požara i sistem protupožarne
vode sa hidrantima,
• Sistem gromobranske instalacije.
4.3.2 Tankvana za skladišne rezervoare

Detaljan opis ovog kapaciteta dat je u poglavlju 5.1. u okviru opisa opreme koja ograničava
posljedice od nesreća većih razmjera. U tankvani se nalazi ukupno šest rezervoara sa
različitim kapacitetima i namjenama. Iz tankvane vodi sistem za otpadne recirkulacione
vode koji se završava u rezervoaru recirkulacionih voda i koristi se isključivo u slučajevima
prikupljanja tečnih sirovina (NaOH, HCl itd.).
Instalirani dijelovi i sklopovi koji utiču na sigurnost:
• Dodatni uređaji na rezervoarima koji se nalaze u tankvani: izmjenjivač tople vode,
mjerač nivoa, gazište, penjalica, ulaz, ventil za drenažu.
• Glavni kanal u tankvani,
• Ispusni ventil na tankvani i
• Odvodni sabirni sistem.
Za potrebe prikupljanja rasutog tečnog opasnog otpada potrebno je da se izradi poseban
sistem sa rezervoarom, kako je to predviđeno u Planu aktivnosti.
4.3.3 Pumpa sa rezervoarom za recirkulacione vode (za tečne sirovine)

Rezervoar recirkulacionih sekundarnih voda također spada u opremu koja bi osigurala si-
gurnost u slučaju pojave nesreća većih razmjera. Ovaj rezervoar je u sistemu kanalizacionih
tokova procesnih otpadnih voda gdje se vrši njihovo deponovanje, neutralizacija i ponovo
vraćanje u proizvodni proces. Neposredno uz rezervoar nalazi se i pumpa za otpadne vode.
Instalirani dijelovi i sklopovi koji utiču na sigurnost:
• Sistem procesnih voda,
• Pumpa za otpadne vode, (Proizvođač: „Soda“ Lukavac, tip: EV, godina proizvodnje:
1985.).
4.3.4 Sistem i rezervoar za prihvat tečnog opasnog otpada (planirano)

Ovaj sistem sa rezervoarom potrebno je uraditi u sklopu mjera i aktivnosti sadržanih u
Planu aktivnosti (Poglavlje 13.) koje je uradio operater sa ciljem dobijanja okolinske dozvole
za iznajmljene kapacitete.
Ova oprema takođe spada u dijelove pogona koji bi obezbijedili sigurnost postrojenja u
kojem postoji mogućnost dešavanja nesreće većih razmjera.
Naknadnim projektnim rješenjima osiguraće se adekvatna rješenja za uspješno
funkcionisanje ovog sistema.
4.3.5 Oprema za gašenje požara, sistem za dojavu požara i sistem protupožarne vode sa
hidrantima
Sva oprema, sistemi za gašenje požara i protupožarne zaštite bit će urađeni u skladu sa
Projektom zaštite od požara, Planom zaštite od požara i Zakonom o zaštiti od požara i va-
trogastvu („Sl. novine FBiH“, broj 64/09).
Na prevenciju akcidenta i pojavu nesreće većih razmjera, u najvećoj mjeri utiče oprema za
gašenje požara sa sistemom za dojavu kao i sistem protupožarne vode sa instalisanim

unutrašnjim i vanjskim hidratntima. Ispravnost ove opreme kontroliše se svakih šest
mjeseci o čemu se vodi uredna evidencija.
Slika 23. Dio opreme namjenjene za gašenje požara
Instalacije za automatsku dojavu požara za predviđene skladišne prostore opasnog,

neopasnog otpada i hemikalija, biti će definisana glavnim projektom. Ove instalacije sa
protupožarnom dojavnom opremom biti će nabavljene i instalirane od strane renomiranog
proizvođača.
Glavnim projektom biti će predviđena signalna centrala koja se sastoji se od kučišta SP 85 i
pripadajućih slogova. Pored napojnog sloga (SP10), ispravljačkog sloga (SP55) i slijepog
sloga, u kučištu će biti postavljena četriri grupna sloga (SP30) na koje se može priključiti 20
grupa javljača.
Signalna centrala će se napajati iz razvodne baterije GRB. Rezervno napajanje biti će
osigurano sa akumulatorske baterije Mežica-Tudor tip 65Pg 78 BG, 12 V, 78 Ah.
Za detekciju požara predviđeno je postavljanje jonizacionih javljača za OG instalaciju.
Javljači su sa jonizujućim umetkom FASA-5. Javljači će biti postavljeni na oklpljeno postolje
FASA-5, sa dodatnim podnožjem ZS5. Na javljaču također predviđeno je postavljanje
zaštitne rešetke, koja služi za zaštitu od mehaničkih oštećenja.
Pored jonizujućih javljača predviđeni su i ručni javljači JPr-10. Svi javljači će biti grupisani u
zonama. Ručni javljači će biti postavljeni sa vanjske strane ulaznih vrata i ostavljaju se na
označenim mjestima na visini od 1,5 m od poda i na daljinu od 40 cm od ruba vrata.
Svi signali dojave požara dospijevaju na požarnu centralu u portirnici.
Sistem protupožarne vode sa hidrantima (unutrašnja i vanjska hidrantska mreža)
obezbijeđen je vodom preko priključka na vodovodnu mrežu JKP "Vodovod i kanalizacija"
Tuzla.
4.3.6 Sistem gromobranske instalacije

Ovaj sistem opisan je u poglavlju 5.1. i sastavni je dio sigurnosnog sistema operatera koji u
znatnoj mjeri utiče na sprečavanje nastanka nesreća većih razmjera.
Ovaj sistem podložan je obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima u skladu sa
pozitivnim zakonskim propisima. Pregled ovih instalacija obavlja se, u ovisnosti od namjene
objekta svake 1 do 5 godina što se utvrđuje godišnjim Planom i programom.

5 MJERE ZAŠTITE I PLAN INTERVECIJE KOJIMA SE SPREČAVA ŠIRENJE POSLJEDICA
NESREĆE
5.1 OPIS OPREME INSTALIRANE U POGON KOJA SLUŽI DA SE OGRANIČE POSLJEDICE NESREĆA VEĆIH
RAZMJERA
U poglavlju 1.2. izvršena je identifikacija i opis nesreća većih razmjera, te u skladu sa time, a
u cilju onemogućavanja ili ograničenja ove pojave, u pogonu je instalirana sljedeća oprema
i objekti:
5.1.1. Tankvane za skladišne rezervoare,
5.1.2. Tankvana u skladištu sa nastrešnicom,
5.1.3. Sistem sa rezervoarom za recirkulacione vode (za tečne sirovine),
5.1.4. Oprema za gašenje požara i sistem za dojavu požara,
5.1.5. Sistem protupožarne vode sa hidrantima,
5.1.6. Sistem gromobranske instalacije.
5.1.1 Tankvane za skladišne rezervoare

Prostor tankvane sa rezervoarim lociran je zapadno od pumpne stanice, kako je prikazano
na slici 4 (Prilog br. 5). Pristup tankvani je moguć sa južne i sjeverne saobraćajnice.
Tankvana je sastavljena u više dijelova, odnosno podjeljena je pregradama tako da čini
četiri zasebne tankvane u kojima će biti smještena po tri rezervoara, što ukupno čini 12
rezervoara. Tankvana je predviđena kao AB kontraploča sa vodonepropusnim završnim slo-
jem. Kapacitet vasebnih tankvana proračunat je na osnovu kapaciteta najvećeg skladišnog
objekta (rezervoara).
Svaka tankvana će sadržavati po tri rezervoara raspoređena na način kako je predstavljeno
na slici 4. Svi rezervoari su zapremine 50 m³ sa različitim kapacitetom u ovisnosti od
sadržaja. Od ukupnog broja predviđenih rezervoara njih 8 je za hemikalije (lužine, kiseline),
a 4 za tečnu fazu otpada (onečišćene kiseline, onečišćene lužine, rabljeno ulje i zauljena
voda).
Tankvana snabdjevena je sa ispusnim ventilom koji je uvijek zatvoren izuzev u slučaju pran-
ja – čišćenja rezervoara. U ovom slučaju taj se ventil otvara i voda od ispiranja rezervoara
odlazi u sistem prema glavnom prihvatnom rezervoaru sekundarnih recirkulacionih voda.
5.1.2 Tankvana u skladištu sa nastrešnicom

Na zapadnom dijelu u unutrašnjem prostoru polukružne saobraćajnice predviđa se tankva-
na sa nadstrešnicom (Prilog br. 6). Namjena objekata je da se obezbjedi prostor za pripre-
mu i potreban tretman otpada, kao i njegovo skladištenje do transporta i konačnog zbrinja-
vanja. Ispod nadstrešnice predviđena je tankvana koja će zauzimati cijelu površnu

nadstrešnice sa dubinom od 15 cm. Tankvan će bit izvedeni od vodonepropusnog
armiranog betona, sa završnom obradom dvokomponentnim epoksidnim smolama
otpornim na hemikalije. Površina nadstrešnica je 385,91 m², a zapremina tankvane iznosi
57,88 m³.
5.1.3 Sistem sa rezervoarom za recirkulacione vode (za tečne sirovine)

Rezervoar recirkulacionih sekundarnih voda je u sistemu kanalizacionih tokova procesnih
otpadnih voda gdje se vrši njihovo deponovanje, neutralizacija i ponovo vraćanje u proiz-
vodni proces.
5.1.4 Oprema za gašenje požara i sistem za dojavu požara

Oprema koja je u funkciji zaštite od požara, izuzev sistema protupožarne vode sa
hidrantima koja je posebno obrađena, i koja ima veoma važan uticaj na ograničenje
posljedica većih razmjera je:
• Ručni i prenosni vatrogasni aparati i
• Uređaji i instalacije ručne i automatske vatrodojave.
Ispravnost ove opreme kontroliše se svakih šest mjeseci o čemu se vodi uredna evidencija.
5.1.5 Sistem protupožarne vode sa hidrantima

Snabdijevanje industrijskom i protupožarnom vodom je iz gradske vodovodne mreže.
5.1.6 Sistem gromobranske instalacije

U cilju zaštite ljudi i objekata na svim proizvodnim i pomoćnim objektima instaliran je
sistem gromobranske instalacije prema rješenjima iz projektne dokumentacije. Udari
groma su takođe jedna od mogućnosti izazivanja nesreća većih razmjera kroz pojavu
požara koji može biti njegova posljedica.
5.2 ORGANIZACIJE NAČINA UPOZORAVANJA I PROVOĐENJA MJERA INTERVNECIJE
Upozoravanje na pojavu akcidenta iz kojeg može nastati nesreća većih razmjera, vezano je
za poduzimanje mjera i aktivnosti koje su definisane internim podzakonskim i drugim akti-
ma, odnosno koje su opisane u poglavlju 1.5.
Akti koji definišu ove aktivnosti su prije svega: Pravilnik zaštite od požara sa Planom za
zaštitu od požara, Pravilnik zaštite na radu, Pravilnik o rukovanju zapaljivim tečnostima, ga-
sovima i drugim opasnim materijama i mnogobrojna uputstva za siguran rad (Prilog br. 8).
Sam princip organizacije funkcionisanja upozorenja prikazan je na Slici 1. (Krizni štab ope-
ratera) u poglavlju 1.1.
5.3 OPIS SVIH RESURSA, UNUTARNJIH ILI SPOLJNIH, KOJE JE POTREBNO MOBILIZIRATI U SLUČAJU
NESREĆA VEĆIH RAZMJERA
Kako je i definisano internim aktima koji regulišu ovu oblast a koji su navedeni u
prethodnom poglavljum, direktor firme odgovoran je za organizovanje i obezbjeđenje
uslova za sprovođenje zaštite od požara u firmi, kao i za donošenje odgovarajućih planova i
akata iz ove oblasti. U slučaju nesreće većih razmjera na raspolaganju su:
 5.3.1. Unutarnji i
 5.3.2. Spoljni resursi.

Unutarnje resurse predstavljaju svi uposlenici firme, oprema, sredstva i sistemi za gašenje
požara sa kojima firma raspolaže, kao i druga materijalno-tehnička sredstva pogodna za
sprečavanje i suzbijanje nesreće većih razmjera.
U slučaju izbijanja akcidenta, direktor naređuje mobilizaciju svih radnika i materijalno-
tehničke opreme za uspješno suzbijanje nastale situacije.
Spoljne resurse na prvom mjestu predstavljaju profesionalne vatrogasne jedinice koje
gravitiraju na području Općine Živinice, kao i sva materijalno-tehnička sredstva koja
mobilišu štabovi Civilne zaštite, a kako je to definisano Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i
materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Sl. novine FBiH“, broj 39/03).
5.4 REZIME PREDVIĐENIH MJERA IZ TAČKE 5.1., 5.2. I 5.3. OVOG POGLAVLJA KAO OSNOVU ZA IZRADU
UNUTARNJEG PLANA INTERVENCIJE
U ovisnosti o kakvom se akcidentu radi (nekontrolisano isticanje tečnog opasnog otpada,

požaru, eksploziji, udaru električnom strujom itd.) upotrebljava se oprema, sredstva i
sistemi i primjenjuju se odgovarajuće mjere zaštite.
Kako je navedeno u poglavlju 1.5. u slučaju nekontrolisanog ispuštanje tečne faze opasnog
otpada primjenjuju se mjere zatvaranja odgovarajućih ventila, isključenja rada pumpi,
isključenja struje, alarmiranje na uzbunu i na kraju saniranje posljedica nastale situacije. U
ovom slučaju primjenjuju se oprema i sredstva opisana u poglavlju 5.1.
Organizacija upozoravanja i provođenja mjera intervencije, takođe su vezani za vrstu
akcidenta i definisana je, kako zakonskim propisima tako i internim aktima firme koji su
rađeni na osnovu zakona.
U sprečavanju, suzbijanju i otklanjanju posljedica nesreće angažovani su svi unutrašnji
resursi (ljudstvo i materijalno-tehnička sredstva sa kojim raspolaže firma), kao i vanjski
kapaciteti u ljudstvu i odgovarajućim sredstvima.

6 PRILOZI
POPIS PRILOGA
Prilog broj 1. Prikaz šireg lokaliteta predmetne lokacije

Prilog broj 2. Situacija promjene namjene i dogradnje predmetnog objekta/lokacije
Prilog broj 3. Prikaz opasnog i neopasnog otpada u odnosu na djelatnost iz koje potječe
sa ukupnim količinama koje se planiraju prikupiti tokom jedne godine na
Prilog broj 4. Objekat - Skladište ambalažiranog otpada i ambalažiranih hemikalija
Prilog broj 5. Objekat - Tankvana sa rezervoarima
Prilog broj 6. Objekat - Skladište sa nastrešnicom
Prilog broj 7. Radne upute: „Postupanje sa otpadom“ RU-93.01, "Upravljanje
hemikalijama" RU-93.02, „Upravljanje otpadnim vodama“ RU-93.03,
"Postupanje sa uljima, mastima i gorivom“ RU-93.05.
Prilog broj 8. Pravilnici: "Pravilnik o rukovanju zapaljivim tečnostima, gasovima i opasnim
materijama“, "Pravilnik o zaštiti na radu“, "Pravilnik zaštite od požara“.
Programi: "Program mjera zaštite na radu i zaštite od požara za 2013. i
2014. godinu, "Program obrazovanja i obučavanja radnika iz oblasti zaštite
na radu i zaštite od požara".
DODATAK A: POPISI I LITERATURA
POPIS SKRAĆENICA I OZNAKA
AB Armirano-betonski
ADR Evropski sporazum o međunarodnom prevozu opasne robe u drumskom
saobraćaju (fr. Accord européen relatif au transport international des
marchandises Dangereuses par Route)
AVV Evropski registar otpada
BAT Najbolje raspoložive tehnike (eng. Best Available Techniques)
BiH Bosna i Hercegovina
BPK Biološka potrošnja kisika
DITA Tvornica deterdženata Tuzla
d.o.o. Društvo ograničene odgovornosti
EBS Ekvivalentni broja stanovnika
EU Europska unija
EPA Agencija za zaštitu životne sredine (eng. Environmental Protection Agency)
FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

GmbH Društvo ograničene odgovornosti (de. Gesellschaft mit beschränkter
Haftung)
HAK Hlor-alkalni kombinat Tuzla
HCl Solna kiselina
IPSA Institut za projektovanje Sarajevo
JKP Javno komunalno preduzeće
JNA Jugoslovenska narodna armija
JP Javno preduzeće
k.č. Katastarska čestica
K.O. Katastarska općina
KS Kanton Sarajevo
FMPVŠ Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH
MBS Matični broj subjekta
MVTEO Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
RDF Alternativno gorivo nastalo iz otpada (eng. Refuse Derived Fuel)
RMU Rudnik mrkog uglja
RS Republika Srpska
KBO Ključni broj otpada
KM Konvertibilna marka
cca. cirka
VOC Volatilni organski spojevi
V.S. Vodomjerna stanica
ISO eng. International Organization for Standardization – Međunarodna
organizacija za standardizaciju
PCB Polihlorirani bifenili
PZC Poslovni zanatski centar
RU Radna uputa
Sl Službene novine
TE Termo elektrana
TK Tuzlanski kanton
TPH Ukupni zasićeni ugljikovodonici (eng. Total petroleum hydrocarbons)
TOC Ukupni organski karboni
POPIS TABELA U TEKSTU
Tabela 1.1 Planirani skladišni objekti/rezervoari u tankvanama......................................... 14

Tabela 2.1 Srednja mjesečna temperatura u °C na području Općine Živinice za
period 1950-2000. godina.................................................................................. 22
Tabela 2.2 Prosječna mjesečna i godišnja količina padavina (mm/m²) na području
Općine Živinice za period 1990-2000. godine. ................................................... 22
Tabela 2.3 Tokovi relativne vlažnosti (%) u Općini Živinice za period 1950-2000.
godine ................................................................................................................ 23
Tabela 2.4 Planirane tankvane sa skladišnim rezervoarim.................................................. 24
Tabela 3.1 Tabelarni prikaz vrsta i količina opasnog otpada sa podacima o
konačnom obrađivaču/zbrinjavatelju i korištenim metodama ......................... 27
Tabela 3.2 Prikaz opasnog i neopasnog otpada u odnosu na djelatnost iz koje
potječe sa ukupnim količinama koje se planiraju prikupiti tokom jedne
godine na lokaciji Donje Dubrave ...................................................................... 38
Tabela 3.3 Kapacitet poslovnog objekta/lokacije - hemikalije (sirovina) u Donjim
Dubravama......................................................................................................... 39

Tabela 3.4 Pregled identifikacije opasnih supstanci sa porijeklom, hemijskim
nazivom, CAS brojem i imenom po IUPAC-u ..................................................... 39
Tabela 3.5 Fizičko-hemijske, toksikološke karakteristike sa indikacijama
najznačajnijih vrsta opasnog otpada sa sadržajem određenih supstanci .......... 42
POPIS SLIKA U TEKSTU
Slika 1. Krizni štab operatera............................................................................................ 7

Slika 2. Linija nadzora, kontrole i odgovornosti u slučaju funkcionisanja
skladišnih kapaciteta operatera ........................................................................... 8
Slika 3. Skladište za ambalažirani otpad i ambalažirene hemikalije .............................. 11
Slika 4. Situacija promjene namjene i dogradnje predmetnog objekta/lokacije ........... 12
Slika 5. Prikaz šireg lokaliteta predmetne parcele ......................................................... 20
Slika 6. Kopija katastarskog plana .................................................................................. 21
Slika 7. Rezervoari .......................................................................................................... 24
Slika 8. Pumpa za otpadne vode .................................................................................... 26
Slika 9. Skruber ............................................................................................................... 33
Slika 10. Skladište sa policama (rafovima) ....................................................................... 34
Slika 11. Šema tretmana otpadnih voda na predmetnoj lokaciji ..................................... 36
Slika 12. Bioakumulacija PCB-om unutar lanca ishrane ................................................... 49
Slika 13. Mehanizam toksičnog učinka dioksina .............................................................. 50
Slika 14. Posljedice trovanja dioksinom ........................................................................... 50
Slika 15. Požar kao nesreća većih razmjera ..................................................................... 51
Slika 16. Opekotina nastala djelovanjem kiseline ............................................................ 52
Slika 17. Opekotine od fosfora ......................................................................................... 53
Slika 18. Onečišćenje zraka .............................................................................................. 53
Slika 19. Neurološka oštećenja nastala djelovanjem PCB-a............................................. 54
Slika 20. Sklonost infekcijama izazvana PCB-om .............................................................. 54
Slika 21. Posljedica požara u industrijskom objektu ........................................................ 55
Slika 22. Materijalna šteta kao posljedica djelovanja požara .......................................... 55
Slika 23. Dio opreme namjenjene za gašenje požara....................................................... 57
LITERATURA
BAT (2006). Sporedni dokument BAT-a iz oblasti industrije koja vrši obradu
otpada (Reference Document on Best Available Techniques for
the Waste Treatments Industries, August 2006.)
EC (2004). Evropska direktiva EC 648/2004.
RS (2003). Zakona o upravljanju otpadom. "Službeni glasnik RS", broj 53/02.
FBiH (2003). Zakon o zaštiti zraka. "Službene novine FBiH", br. 33/03.
FBiH (2003a). Zakon o zaštiti voda. "Službene novine FBiH", br. 33/03.
FBiH (2003b). Zakon o zaštiti okoliša. "Službene novine FBiH", br. 33/03.
FBiH (2003c). Pravilniku o kategorijama opasnog otpada. "Službene novine FBiH",
br. 33/03.
FBiH (2003d). Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od
prirodnih i drugih nesreća. „Sl. novine FBiH“, broj 39/03.
FBiH (2005). Pravilnik o kategorijama otpada sa listama. "Službene novine FBiH",
br. 09/05.

FBiH (2005a). Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa
proizvođača i prodavača otpada na operatera sistema za prikupljanje
otpada. "Službene novine FBiH", br. 09/05.
FBiH (2005b). Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za
sagorijevanje. "Službene novine FBiH“, broj12/05.
RS (2005). Pravilniku o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpada sa
proizvođača i prodavača na odgovorno lice sistema za prikupljanje
otpada. "Službeni glasnik RS" broj 118/05.
RS (2005a). Pravilniku o transportu opasnog otpada. "Službeni glasnik RS", broj
86/05.
RS (2007). Zakona o zaštiti životne sredine RS. "Službene glasnik RS“, br. 28/07.
FBiH (2006). Zakon o vodama. "Službene novine FBiH“, br. 70/06.
FBiH (2009). Zakon o upravljanju otpadom. "Službene novine FBiH", br. 33/03 i
72/09.
FBiH (2009a). Zakon o zaštiti okoliša. "Službene novine FBiH", br. 33/03 i 38/09.
FBiH (2009b). Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša. "Službene
novine FBiH", br. 38/09.
FBiH (2009c). Pravilnika o financijskim garancijama kojima se može osigurati
prekogranično kretanje otpada."Službene novine FBiH“, br. 33/03,
72/09.
FBiH (2009d). Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu („Sl. novine FBiH“, broj
64/09)
FBiH (2010). Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka. "Službene
novine FBiH", br. 04/10.
RS (2010). Pravilnik o načinu skladištenja, pakovanja i obeležavanja opasnog
otpada. "Službeni glasnik RS", br. 92/10.
FBiH (2012). Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i
sisteme javne kanalizacije. "Službene novine FBiH", broj 04/12.
RBiH (1994). Zakon o prevozu opasnih materija. “Sl. list RBiH”,broj 13/94, "Sl.list
SFRJ", broj 27/90 i 45/90.
RBiH (1992). Pravilnik o načinu prevoza opasnih tvari u cestovnom prometu. “Sl.
list RBiH”, broj 13/94 i 02/92.
Kemokop (2004). Pravilnik o zaštiti na radu ( broj 4/2004).
Kemokop (2004a). Pravilnik o zaštiti od požara ( broj 9/2004).
Kemokop (2004b). Pravilnik o rukovanju zapaljivim tečnostima, gasovima i opasnim
materijama (broj 8/2003).
Kemokop (2004c). Pravilnik o sredstvima i opremi lične zaštite na radu ( 10/2004).
Kemokop (2004d). Sistemska dokumentacija standarda ISO 9001:2000 i ISO 14001:2004.
Kemokop (2012). Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje
emisija/zagađenja i usaglašavanje sa najboljom raspoloživom
tehnikom za skladišne kapacitete opasnog otpada firme „Kemokop“,
d.o.o. Tuzla, 2012.
IPSA (2012). Prostorni plan Općine Živinice za period 2012-2032. godine
prostorna osnova. IPSA Institut, Sarajevo, april, 2012. godine.
Spreča (2014). Studija za izdavanje prethodne vodne saglasnosti za poslovni objekat
- skladište hemikalija opasnog i neopasnog otpada firme "Kemokop
d.o.o. Tuzla", na lokaciji Donje Dubrave. JP Spreča d.d. Tuzla, Tuzla,
oktobar 2014. godine.
TK (2004). Zakon o zaštiti od buke. “Sl.novine TK”,broj 10/04.

DODATAK B: PRILOZI

Prilog broj 1. Prikaz šireg lokaliteta predmetne lokacije

Prilog broj 2. Situacija promjene namjene i dogradnje
predmetnog objekta/lokacije

Prilog broj 3. Prikaz opasnog i neopasnog otpada u odnosu
na djelatnost iz koje potječe sa ukupnim
količinama koje se planiraju prikupiti tokom
jedne godine na lokaciji Donje Dubrave

Prilog broj 4. Objekat - Skladište ambalažiranog otpada i
ambalažiranih hemikalija

Prilog broj 5. Objekat - Tankvana sa rezervoarima

Prilog broj 6. Objekat - Skladište sa nastrešnicom

Prilog broj 7.
Radne upute:
• „Postupanje sa otpadom“ RU-93.01,
• "Upravljanje hemikalijama" RU-93.02,
• „Upravljanje otpadnim vodama“ RU-93.03,
• „Postupanje sa uljima, mastima i gorivom“ RU-93.05.

Prilog broj 8.
Pravilnici:
• "Pravilnik o rukovanju zapaljivim tečnostima,
gasovima i opasnim materijama“,
• "Pravilnik o zaštiti na radu“,
• "Pravilnik zaštite od požara“.
Programi:
• "Program mjera zaštite na radu i zaštite od požara za
2013. i 2014. godinu,
• "Program obrazovanja i obučavanja radnika iz oblasti
zaštitena radu i zaštite od požara".

Plan Sprecavanja Nesreca Vecih Razmjera - Kemokop TZ - Final

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Plan Sprecavanja Nesreca Vecih Razmjera - Kemokop TZ - Final

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom

sprečavanja nesreća većih razmjera

Sarajevo, decembar 2014. godine

Operator pogona Kemokop d.o.o. Tuzla,

Naziv dokumenta: Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih

Obrađivač: Kemokop d.o.o. Sarajevo

Stručni tim: Damir Hadžiabdić, dipl.ecc.

Vrijeme izrade: Decembar, 2014. godine

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 2

1 PLAN SPRJEČAVANJA NESREĆA VEĆIH RAZMJERA .......................................................................6

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 3

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 4

IZVJEŠTAJ O STANJU SIGURNOSTI

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 5

Operator pogona i postrojenja, preduzeće „Kemokop“ d.o.o. Tuzla bavi se prometom i

1.2 ORGANIZACION STRUKTURA I KADROVI

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 6

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 7

1.3 IDENTIFIKACIJA I EVAULACIJA NESREĆA VEĆIH RAZMJERA

1.3.1 Nekontrolisano ispuštanje većih količina

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 8

1.3.2 Prosipanje veće količine opasnog otpada

1.3.3 Mogućnost pojave požara i eksplozija

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 9

1.4 KONTROLA RADA POGONA I POSTROJENJA

1.5 UPRAVLJANJE PROMJENAMA U RADU POSTROJENJA

Za normalno i efikasno funkcionisanje procesa prijema, privremenog skladištenja i otpreme

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 10

1.5.1 Sanaciju i rekonstrukciju postojećih objekata i prateće infrastrukture

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 11

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 12

1.5.2.1 Otvorena nadstrešnica/skladište

1.5.2.3 Tankvana sa rezervoarima

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 13

R.b Sadržaj rezervoara Kapacitet

Predviđene tankvane površine su po 68,62 m² ili 54,9 m³ zapremine. U svakoj tankvani su

1.5.2.4 Skladište RDF-a, zauljene zemlje i drugog zauljenog otpada

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 14

1.6 PLAN UPRAVLJANJA U IZVANREDNIM SITUACIJAMA

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 15

1.7 PRAĆENJE DJELOTVORNOSTI (MONITORING)

1.7.1 Dosljedna implementacija svih mjera i aktivnosti

1.7.2 Kontinuirano praćenje planskog održavanja postrojenja i opreme

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 16

1.7.2.2 Nekontrolisano prosipanje veće količine opasnog otpada

1.7.2.3 Mogućnost pojave požara i eksplozije

1.7.2.4 Udari električnom strujom

1.8 AUDIT I KONTROLA

Obaveza menadžmenta je da u periodu od tri godine vrši periodičnu sistematsku ocjenu

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 17

2.1 OPIS LOKACIJE I NEPOSREDNOG OKOLIŠA

Objekti su raspoređeni sa sjeverne strane saobraćajnice, dok je pumpna stanica unutar

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 18

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 19

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 20

Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera 21

Na predmetnom lokalitetu i samom području Općine Živinice zastupljena je umjereno –

Tabela 2.1 Srednja mjesečna temperatura u °C na području Općine Živinice za period

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Područje predmetnog lokaliteta ima relativno ravnomjernu godišnju raspodjelu padavina s

Tabela 2.2 Prosječna mjesečna i godišnja količina padavina (mm/m²) na području

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.pr. Ukupno

Na osnovu podataka predstavljenih u tabeli 2.2, može se zaključiti da se maksimalna