GRUPA A

A1. Klin težine G = 50 N naslanja se jednom stranom na glatku okomitu stijenu, a drugom na
glatku prizmu težine Q = 320 N koja može kliziti bez trenja po nepomičnoj vodoravnoj podlozi.
Naći ubrzanje klina a1 i prizme a2 te pritisak N klina na prizmu, ako je poznato da kut klina iznosi

Zadano: a1
y

G = 50 N x

Q = 320 N G
α = 30D a2
a1, a2 , N = ?
α

a2
Dinamička ravnoteža sila koje djeluju na klin:
a2
tan α =
a1 a1
α
N a2 = a1 tan α (3)
+y G

Izjednačavanjem izraza (1) i (2) za pritisak N i

∑ Fy = 0 primjenom uvjeta (3) dobiva se ubrzanje klina:

G − N sin α − m1a1 = 0
⎛ a ⎞
⎛ a ⎞ G ⎜1 − 1 ⎟
G ⎜1 − 1 ⎟ ⎝ g⎠
=
Q
a1 tan α
G − ma1
= ⎝
g⎠ sin α g cos α
N= (1)
sinα sin α G ( g − a1 ) = Qa1 tan 2 α
Dinamička ravnoteža sila koje djeluju na prizmu: Ga1 + Qa1 tan 2 α = Gg
+x
Gg
a1 =
N G + Q tan 2 α
50 ⋅ 9,81
a1 = = 3,1 ms -2
50 + 320 tan 30
2 D

∑ Fx = 0
Ubrzanje prizme
N cos α − m2 a2 = 0 a2 = a1 tan α = 3,1 ⋅ tan 30D = 1,8 ms -2
Q
N= a2 (2)
g cos α
Pritisak klina na prizmu slijedi iz izraza (2):
Veza između ubrzanja klina i prizme proizlazi iz Q
N= a2
kinematičkog uvjeta: g cos α
320
N= ⋅1,8 = 67,8 N
9,81cos 30D
A2. Čestica mase m = 1 kg giba se po kružnoj putanji radijusa R = 2 m s konstantnim iznosom
brzine v = 5 ms-1. Odrediti veličinu centripetalne sile F potrebnu da se ostvari kružno gibanje te
veličinu impulsa sile F potrebnog da čestica prođe polovicu kruga, ili put od točke 1 do točke 2
G
(koristiti izraz I = ∫ Fdt ).

Zadano:
m = 1 kg
R=2m
v = 5 ms-1

F=?
I=?

G t2 G
I = ∫ Fdt - u trenutku t1 = 0 čestica se nalazi na mjestu 1 te je
t1
v
α = t1 = 0° . U trenutku t2 čestica se nalazi na mjestu
- veličina sile dobiva se iz dinamičke ravnoteže na R
normali v
G 2 te je α = t2 = 180° .
∑F n =0 R

F − maN = 0 t2 t2
⎛v ⎞
I y = ∫ Fy dt = − ∫ Fsin ⎜ t ⎟ dt
v2 52 ⎝R ⎠
F = m = 1 = 12.5 N t1 t1 = 0
R 2
⎛ ⎞
v 2 F ⋅R ⎜
t
F v v ⎟
- rješavanje integrala vektora sile je jednostavnije po x i Iy = cos t = cos t2 − cos t1 ⎟
y komponentama impulsa. Na taj se način integriraju
G G
v R t1 v ⎜⎜ NR NR ⎟
dvije skalarne funkcije (Fx i Fy) jer vektori i i j ne R ⎝ α 2 =180° α1 = 0° ⎠

rotiraju. F ⋅R 2 ⋅12.5 ⋅ 2 kgm

G
Iy = ( −1 − 1) = − = −10
G G v 5 s
I = I xi + I y j
t2 t2 - ukupni intenzitet impulsa sile:
G G G G
I x = ∫ Fx dt = ∫ ( −1) F cos α dt I = I x i + I y j = −10 j
t1 t1
za konstantnu brzinu
α ⋅ R = s = v ⋅t
v
α= t
R
t
⎛v ⎞
2

I x = − ∫ Fcos ⎜ t ⎟ dt
t =0 1
⎝R ⎠
⎛ ⎞
F ⋅R ⎜
t
F v 2 v v ⎟
I x = − sin t = − sin t2 − sin t1 ⎟
v R t1 v ⎜⎜ NR R ⎟
N
R ⎝ α 2 =180° α1 = 0° ⎠

F ⋅R 12.5 ⋅ 2
Ix = − ( 0 − 0) = − =0
v 5
A3. U glatkoj cijevi polukružnog oblika polumjera R=0.5m, koja rotira oko vertikalne osi
konstantnom kutnom brzinom ω = 1 s-1, giba se točka M mase m = 10 kg. Potrebno je odrediti
relativno tangencijalno ubrzanje čestice M kad je ϕ1 = 30°.

Zadano:
R = 0.5 m
ω = 1 s-1
m = 10 kg
ϕ1 = 30°
arT=?

-dinamička ravnoteža sila

G
∑ F =0
G G G G G in
G + FN + Fpin + Frin + Fcor =0

Projekcija jednadžbe na tangentu

∑F =0t

mg sin ϕ + ma pT cos ϕ − marT = 0

marT = mg sin ϕ + ma pN cos ϕ
arT = g sin ϕ + 
Rω 2
  ϕ cos ϕ
sin

apN
arT = 9.81sin 30° + 0.5 ⋅12 ⋅ sin 30°⋅ cos 30° = 5.12 ms −2
 GRUPA B

B1. Na česticu mase 1 kg djeluje sila F = 10 + 5t. Početna brzina čestice je 4 ms-1 a njezin smjer
suprotan od smjera djelovanja sile. Izračunati položaj x1 i vrijeme t1 zaustavljanja čestice.

Zadano:
F = 10 + 5t
m = 1kg
v0 = 4 ms −1
v1 = 0 ms −1 , x1 = ?, t1 = ?

0,3663 0,3662
-iz dinamičke ravnoteže sila, a = f(F0, t), dobivamo x1 = −2,5 − 10 + 4 ⋅ 0,366
funkciju v = f(F0, t), pa iz zadanog uvjeta v1 = 0 slijedi 3 2
veza između F0 i t1 x1 = 0, 75 m

∑F x
=0
− F − ma = 0
−ma = F , m = 1 kg
dv
− = 10 + 5t
dt
− ∫ dv = ∫ (10 + 5t ) dt
t2
−v = 10t + 5 +C
2
t = 0, v0 = 4 → C = −v0 = −4
v = −10t − 2,5t 2 + 4

- trenutak zaustavljanja t1 slijedi iz brzine v1 = 0

v1 = −2,5t 2 − 10t + 4 = 0
2,5t 2 + 10t − 4 = 0
−10 ± 102 − 4 ⋅ 2,5 ⋅ (−4)
t1,2 =
2 ⋅ 2,5
t1 = 0,366 s
t2 = −4,366 s

- prijeđeni put x1
dx
v= = −2,5t 2 − 10t + 4
dt
∫ dx = ∫ ( −2,5t − 10t + 4 ) dt
2

t3 t2
x = −2,5 − 10 + 4t + C
3 2
t = 0, x0 = 0 → C = 0

t3 t2
x = −2,5 − 10 + 4t
3 2
B2. Kuglica težine G = 10 N giba se po kružnici radijusa r1 = 2 m sa konstantnom kutnom
brzinom ω1 = 1 s-1 po glatkoj horizontalnoj podlozi te je vezana užetom za centar kružnice. Ako se
uže provlači kroz centar kružnice, kuglica će se gibati po sve manjoj kružnici. Potrebno je odrediti
kojom će kutnom brzinom kružiti kuglica kada se radijus kružnice smanji na r2 = 1m , koliki je
moment količine gibanja K0 te kolika je sila F u užetu pri radijusu r1 i r2.

Zadano:
G = 10 N
r1 = 2 m, r2 = 1m
ω1 = 1 s-1, ω2 = ?
F1 = ?, F2 = ?

Sila u užetu pri radijusu r1

G
∑ n =0
F
F − maN = 0
F = maN = mω 2 r
G 10
F1 = ω12 r1 = ⋅1⋅ 2 = 2, 04 N
g 9,81

- s obzirom da smo odabrali centar kružnice za referentnu točku momenta količine gibanja i da u zadatku imamo samo
djelovanje centralne sile F u užetu slijedi jednakost
G
M F0 = 0

- iz koje slijedi da je veličina momenta količine gibanja jednaka na različitim radijusima

G G G G
K 0 = r × mv = mr 2ω k = konst .
K 0 = mr 2ω = konst .
G 2 10 2 kgm 2
K 0 = mr12ω1 = r1 ω1 = ⋅ 2 ⋅1 = 4 , 08
g 9 ,81 s

K 0 = mr22ω2
K gK 9,81⋅ 4, 08
ω2 = 02 = 20 = = 4s −1
mr2 Gr2 10 ⋅12

Sila u užetu pri radijusu r2

G 2 10 2
F2 = mω22 r2 = ω2 r2 = ⋅ 4 ⋅1 = 16,31N
g 9,81
B3. Po glatkoj žici ABC savijenoj u krug polumjera r = 2 m , koji leži u horizontalnoj ravnini
pomiče se čestica M. Na česticu djeluje sila konstantnog intenziteta F = 100 N , čiji pravac
djelovanja zatvara s osi AC stalno kut od 30°. Izračunati mehanički rad koji ova sila izvrši dok
čestica M prijeđe put iz položaja A u položaj C.

Zadano:
r = 2m
ϕ A− B = 900 − ( 300 + α )
F = 100 N
ϕ A− B = 600 − α
W=?

ϕ B −C = α − 900 + 30
ϕ B −C = −600 + α
ϕ B −C = −ϕ A− B

G G
dW = F ⋅ ds

W = ∫ Fcosϕ ds

ds = rdα
(
ϕ = − ⎡⎣900 − 300 + α ⎤⎦ , ) cos ϕ = cos(−ϕ )

( ) ) ) dα
π

(
W = ∫ Frcos 900 − 300 + α
0
(
π

(
W = Fr ∫ sin 300 + α dα )
0

⎛ 180 ⎞
( )
0

W = Fr ⎜ −cos 300 + α ⎟ = Fr ( −cos210° − ( −cos30° ) )

⎝ 0 ⎠
⎛ 3 3⎞
W = Fr ⎜⎜ + ⎟ = 100 ⋅ 2 ⋅ 3 = 346.41J
⎝ 2 2 ⎟⎠

-s obzirom da sila ne mijenja svoj smjer svojeg djelovanja vrijedi

W = ∫ F cos ϕ ds

 

dl
cos30°2 r
cos30°2 r
W= ∫
0
Fd l = F l 0 = F cos 30°2r = 346.41J
 GRUPA C

C1. Lokomotiva ukupne težine G = 100 kN krenula je sa stanice i giba se po pravcu jednoliko
ubrzano tako da nakon vremena t1 = 100 s postigne brzinu od v1 = 108 km/h. Ako pruga ima uspon
7
tanα = , a koeficijent trenja gibanja iznosi μ = 0.01, potrebno je odrediti snagu vučne sile u
100
trenutku t1 te rad vučne sile na prijeđenom putu.

Zadano:
G = 100 kN
7
tanα = μ = 0.01
100
u poč. trenutku: t0 = 0 s , v0 = 0 m/s
km m
ubrzavanje do: t1 = 50 s, v1 = 108 = 30
h s
P1 = ?, W = ?

- iz dinamičke ravnoteže izračunava se potrebna vučna Snaga vučne sile:

sila F1 P1 = F1 ⋅ v1 = 11000 ⋅ 30 = 330 kW

∑F x =0
F1 − FT − Gsinα − ma = 0
G
F1 = FT + G sin α + ma = μ N + G sin α + a
g
∑F =0
y

N − G cos α = 0 → N = G cos α
α = atan ( 0.07 ) = 4°
za jednoliko ubrzano gibanje:
v1 − v0 30 m
a= = = 0 .3 2
t1 − t0 100 s
⎛ a⎞
F1 = G ⎜ μ cosα + sinα + ⎟
⎝ g⎠
⎛ 0 .3 ⎞
F1 = 100 ⎜ 0.01⋅ cos ( 4° ) + sin ( 4° ) + ⎟
⎝ 9.81 ⎠
F1 = 11kN

Rad vučne sile:

G G s
s
W = ∫ F1 ⋅ ds = ∫ F1ds = F1s
0 0

W1 = F1 ⋅ s1 v0 = 0
2
t 1002
s1 = a
= 0.3
1
= 1500 m
2 2
W1 = 11000 ⋅1500 = 16.5 MJ
C2. Čestica težine G = 10 N, bačena je početnom brzinom v0 = 1 ms-1 pod kutem α = 60° prema
horizontali. Odrediti, zanemarujući otpor zraka, impuls sile teže do trenutka udara točke o pod.

Zadano:
G = 10 N
v0 = 1 ms-1
α = 60°

I=?

G t1 G G G
I = ∫ Gdt G = −Gj
t0
t1

I = I y = − ∫ Gdt = −Gt
t0

Izračun trenutka udara u podlogu

G
∑ y =0
F
−G − ma y = 0
G dv
ay = − = −g = y
m dt
∫ dv y = − g ∫ dt
v y = − gt + C
t = 0, v y = v0 sin α → C = v0 sin α
dy
v y = − gt + v0 sin α =
dt

∫ dy = ∫ ( − gt + v 0 sin α ) dt
t2
y = − g + v0t sin α + C
2
t = 0, y = 0 → C = 0
t2
y = −g + v0t sin α
2
- u trenutku udara u pod y1 = 0
t12
y1 = 0 = − g + v0t1 sin α
2
t12
g = v0t1 sin α
2
2v sin α 2 ⋅1⋅ sin 60°
t1 = 0 = = 0.177 s
g 9.81

Impuls sile teže

kgm
I = −Gt = −10 ⋅ 0.177 = −1.77
s
C3. Klizač težine G = 200 N klizi bez trenja po vertikalnoj vodilici iz položaja A u B. Opruga
kojom je klizač vezan za nepomičnu točku O ima u nedeformiranom stanju duljinu 4 cm i elastičnu
konstantu k = 3000 Nm −1 . Ako je početna brzina klizača v1 = 1 ms-1 (položaj A) usmjerena prema
dolje potrebno je izračunati brzinu v2 koju postigne uteg u položaju B pri padanju.

Zadano:
G = 200 N
AB = h = 0,06 m
l = 0,08 m
k = 3000 Nm −1
v1 = 1 ms-1
v2 = ?

Zakon održanja mehaničke energije Zakon održanja mehaničke energije

E p1 + Ek1 = E p 2 + Ek 2 = konst. E pO1 + E pG1 + Ek1 = E pO 2 + E pG 2 + Ek 2 = konst.
2, 4 + 12 + 10 , 2 = 5, 4 + 0 + 10 , 2v22
Potencijalna energija opruge za prvi položaj, A
(nulta točka potencijalne energije utega od sile opruge 10, 2v22 = 19, 2
je vrh nerastegnute opruge)
19.2
k 3000 v2 = = 1.37 ms −1
( 0,08 − 0,04 ) = 2, 4 J
2
E pO1 = s12 = 10.2
2 2

Potencijalna energija opruge za drugi položaj, B

k 2 3000
( )
2
E pO 2 = s2 = 0 , 062 + 0 , 082 − 0 , 04 = 5, 4 J
2 2

Potencijalna energija gravitacijske sile za položaj A

(nulta točka potencijalne energije utega od
gravitacijske sile je točka B)
E pG1 = Gh = 200 ⋅ 0,06 = 12 J

Potencijalna energija gravitacijske sile za položaj B

E pG 2 = Gh2 = 200 ⋅ 0 = 0

Kinetička energija utega za položaje A i B

1 2 1 200 2
Ek1 = mv1 = 1 = 10 , 2 J
2 2 9 ,81
1 1 200 2
Ek 2 = mv22 = v2 = 10 , 2 v22
2 2 9 ,81
 GRUPA D

D1. Česticu mase m = 1 kg koja miruje u položaju x0 = 10 m privlači sila F prema ishodištu
koordinatnog sustava (točka O). Sila F je obrnuto proporcionalna udaljenosti čestice do točke O na
k
treću potenciju, F = 3 , pri čemu je koeficijent proporcionalnosti jednak k = 10 Nm3. Potrebno je
x
odrediti brzinu čestice v1 u trenutnku kad se ona nalazi na pola puta do ishodišta.
Zadano:
m = 1kg
x0 = 10 m, x1 = 5 m
k
F = 3 , k = 10 Nm 3
x

Određivanje funkcije v = f(x) iz a = f(x) (jednadžba - s obzirom da se čestica giba od položaja x0 prema x1
dinamičke ravnoteže) (slika), slijedi da je usmjerena u lijevo tj. da ima
negativni predznak
- pod djelovanjem sile F tijelo se u točki O nalazi u
ravnoteži te se ona uzima za ishodište k. sustava v1 = −0.548 ms −1
G G
F + Fin = 0
∑F x =0
k
− − ma = 0
x3
k
ma = − 3
x
dv dx k
m =− 3
d t dx x
dv k
mv = − 3
dx x
1
m ∫ vdv = − k ∫ 3 dx
x
2
v k
m = 2 + C1
2 2x

k
t = 0 , x = x0 , v = 0 → C1 = −
2 x02
v2 k k
m = 2− 2
2 2 x 2 x0

v2 =
k
mx 2 x02
( x02 − x 2 )
- brzina čestice u položaju x1=1 m

v1 = ±
k
2 2
mx1 x0
(
x02 − x12 )
10
v1 = ±
1 ⋅ 5 10
2 2 ( )
102 − 52 = ±0.548 ms −1
D2. Čestica težine G = 10 N, bačena je početnom brzinom v0 = 1 ms-1 pod kutem α = 60° prema
horizontali. Odrediti, zanemarujući otpor zraka, impuls sile teže do trenutka kad se točka nađe u
G G
najvišoj poziciji (koristiti I = ∫ Fdt ).

Zadano:
G = 10 N
v0 = 1 ms-1
α = 60°

I=?

G t1 G G G
I = ∫ Gdt G = −Gj
t0
t1

I = I y = − ∫ Gdt = −Gt
t0

Vrijeme postizanja maksimalne visine

G
∑ y =0
F
−G − ma y = 0
G dv
ay = − = −g = y
m dt
∫ dv y = − g ∫ dt
v y = − gt + C
t = 0, v y = v0 sin α → C = v0 sin α
v y = − gt + v0 sin α = 0
v0 sin α 1⋅ sin 60°
t1 = = = 0.088s
g 9.81

Impuls sile teže

kgm
I = −Gt = −10 ⋅ 0.088 = −0.88
s
D3. Na česticu djeluje sila koja je funkcija položaja u prostoru prema izrazu
G G G G
F = ( 2 x − y ) i + ( x + y ) j + ( 3 x − 2 y ) k . Ako se čestica giba u ravnini x-y po kružnici koja ima centar u
ishodištu i polumjer r = 1 m, potrebno je odrediti rad sile tog polja na putu pri kojem čestica prođe pola
kruga, iz točke 1 u točku 2.

Zadano:
G G G G
F = ( 2 x − y ) i + ( x + y ) j + ( 3x − 2 y ) k
r=1m
W=?

G G
dW = F ⋅ ds

S obzirom da je putanja kružnica jednostavniji je

integral sile i pomaka ako su one funkcije kuta ϕ.

Vektor položaja i pomaka izražen pomoću kuta ϕ

x = rcosϕ
y = rsinϕ
G G G G G
r = xi + yj = rcosϕ i + rsinϕ j
G G G
dr = ( − rsinϕ i + rcosϕ j ) dϕ

Vektor sile, z = 0
G G G G
F = ( 2 x − y ) i + ( x + y ) j + ( 3x − 2 y ) k
G G G G
F = r ( 2cosϕ − sinϕ ) i + r ( cosϕ + sinϕ ) j + r ( 3cosϕ − 2sinϕ ) k

Rad sile
G G G G G G G
( )
dW = F ⋅ dr = r ( 2cosϕ − sinϕ ) i + r ( cosϕ + sinϕ ) j + r ( 3cosϕ − 2sinϕ ) k ( − rsinϕ i + rcosϕ j ) dϕ
G G G G
i ⋅ i = j ⋅ j = 1 ⋅1 ⋅ cos 0° = 1
G G G G G G
i ⋅ j = k ⋅ i = k ⋅ j = 1⋅1⋅ cos 90° = 0

dW = ( − r 2 2sin ϕ cos ϕ + r 2 sin 2 ϕ + r 2 cos 2 ϕ + r 2 sin ϕ cos ϕ ) dϕ

( )
dW = −r 2 sin ϕ cos ϕ + r 2 ( sin 2 ϕ + cos 2 ϕ ) dϕ
⎛ sin2ϕ ⎞
dW = r 2 ⎜1 − ⎟ dϕ
⎝ 2 ⎠

- za puni krug od 0 do 2π rad

π
⎛ sin2ϕ ⎞
W =r ∫ ⎜⎝1 − ⎟ dϕ
2

0
2 ⎠
π
⎛ 1 cos2ϕ ⎞ 2⎛ cos2π cos0 ⎞ 2
W = r ⎜ϕ +
2
⎟ = r ⎜π + − ⎟=r π
⎝ 2 2 ⎠0 ⎝ 4 4 ⎠
W = 12 ⋅ π = 3.14 Nm