se -wustanhy ‘sacdh 7owogz “MisesmE iayMEUTUNDY MB “LS6t) “HOGG BHO OA we em x wfamaoye ‘sxgufid “asergn ef usaiatnwfusposod epod oyee ‘apie euresezip WIHT fk aforaged “Reouyepefp YLarftizey wure[lo3oye% eupofod “A wiolToUTUAE sfumaD oWlepeysod NaAEISEH vn byez, “oumtang 99 witfom wroyTeUTUEN EMM.He o opeur Ure 210A08 Teynspme ypisiored 2 nen ns Foepod "HoReu 2A oS O18 ORY, cainpinod ot 0} eureavzsP wioyTEURUTD fopueN ureu ayer ‘oueABIZIO spedez eu as ait feratin o sans 31q 2U NsoUPO ni ‘ns afiswToso ay “eureAvzIp jou vs sorte ofoy VUTEKEZIP 0 BIOUTPUTUNLD] Hd ‘suagofiqez nist ofigeyfoso aaa apieya, es nfuyun se aopuen suIse® Zegt OMe “lfepeN “(e661 ‘2ouspiag pte uoReBnsaAUT Teurung up spussy Moy UO sowsTeFUCD SMa) “PH ‘OMLTY 1 oz 2 ofioes@nu “eojfuaoueys Yuesozesqoad eforq aftreaeponod ‘urofenzo 1 woforp euno8n “moyTeury Fouparaid afwexposd ‘ofjun aysdoing semun vopred sfreremo ‘e#aas aud ‘ns waTeUTULD| aftreyeny bu Heoefin nporred wo} n ns Hfoy HOpTed “Apedez wu T OTe Snyoys] eu O>fex BIOWTEUTUND oftreysereU HeaDfog0 26 opSour npotTad wo} n eureaezip urpjsdomsoupedyz n ofozuen foqz “ouIpod O86T UoyeU OTepeBop 2s wIE oufepaffod najsciseH N ‘eaTeUTHTL nfuwjary 0 Wepod yfiaou faye: sex vz ns ep FnpNe -afngeupofn + nfnfesn twopuan as Bo} woyEU ‘eupo8 unesepureso wpeped po siser ioTEUTUD, wp ANofhUTd owszoyy “nfeaeuod fopuan 2s EP NucUesN ouoZou vAEZIP unupofod npowz worreunmED efreary waopuan nfuaporod Ha "exuAoTIAS 000 OOT BU BpPfp YTUTTALDT uresnsiax 000 J. 070 wu pnofrand ozour safian sof 98 fom aesom ueoys Neu eonTe oey “ram puon 98 e8o) UoyeE e wiser puan nihzejod eureaezip wpjsdome wpe n vyes ZoAeolAS Boing uoyes npowad n meter Sous nfuwIeD Oo Pepod PRRsHeis “eureaberp wp 1 BroyTeUtENEDT eluEIANL eAASAES yegaogog uelog DIAG ACISUOg VLALITIVNIININY SONVYIZNVDNO 3ZauINIz raspolozivih podataka je otito da u veéini drZava broj ubistava niti niti opada (1 do 3 ubistva na 100 000 stanovnika), osim u ostanu prikrivena. Kod kriviénih djela pliacke moze se opaziti neznatno pomjeranje prema gore, sa veéim oscilacijama u nekim godinama. Nema veéih odstupanja Koja bi mogla biti posijedica tranzicije u istocnocuropskim dréavama. Oscilacije, dakle, nist tako velike kao Sto je to bilo senzacionalistiki opisann Iz zakljuéaka do kojih smo dosli na temelju pregleda raspolozivih podataka vidljivo je godinama stabilizirali 1996). U SAD post za takvo stanje tri vrste razloga: demografs! con Kojih je doslo do smanjenja krim! broja stanovnika u Zivotaoj dobi od 18 do 24 i, nakon kojih su se znatno poboljfale metode ma Kojima je ustaljenje anak rata protiv keriminaliteta koji su najavili politi¢ari. (Joutsen, 1996). Buduéi da su se razmjere u evim driavama stabilizirale u istom periodu, bolje je potraziti odgovor na to pitanje u temelinim Sto je, rile svega, senzacionalisti¢kog "reagiranja_m Pored njih, na kkriminaliteta upozoravaju politiCari, koji prije svega govore 0 si organiziranog Kriminaliteta. Pri tome se najvige spominje trgov 86 Borislav Petrovié/Bojan Dobovéek MREZE ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA Iedavaé PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Za izdavaéa Prof. Dr Fuad Saltaga Recenzenti 1. Prof. Dr Gorazd Mesko 2. Prof. Dr Miodrag Simovié Korektor Amila Ferhatovié Stampa Stamparija Planjax Za stamp: Bajruzin Hajro Planjac Tiras 500 primjeraka CIP ~ katalogizacija u publikaci4é Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 343.9.02 (075.8) PETROVIC, Borislav MreZe organiziranog kriminaliteta / Borislav Petrovié, Bojan Dobovgek. - Sarajevo : Pravni fakultet, 2007. - 162. str. : graf. prikazi ; 24 cm Bibliografija: str. 15@-162 4 uz tekst ISBN 978-9958-627-56-9 1. Dobovsex, Bojan coBTSS.BH-Ib 15825158us ofiomtren wore | ofuud wuresegip unpjsdomeor2orst wHOU n wyerTeUTUNLET afEy—D{ ouifeperod rejaeyseu n orez “PY “eaopns ‘efforfod yourefofp “wpalp ‘yrupiiat aftreatisetiad wz tprit isouuiaids ‘eajsaepouostes atfuord Eepifosan ‘wopfes yprnyfod wuapaaeu oupomasd poiod owresout ‘efuapaiod wpnsnms ninzeyod fox wumsopuad Hd “yfoIs offep | oprep ‘maypeunuey oftresasod n eppoa vfouen of tt ep ‘afmeng ‘efioruen nporred n opetarzop axvzrp aysiinmaounerer ne fom, ‘wuaford ytas Boqz rasposodn ovez ‘treatfiaefou ousurazasfoas ns org ows ‘osezip asdomaoupedez wu feoohn ayer seu neu supod “gg6I UoxeU nporsd n domg n susfwoag ‘ninfeysn exoyTeuTUDy lAopUaN 38 ep TTolpra F vuresvzip wpjsdomacupedez n nioifTeurtups] O ML10908 ows epes od snavfod naoso! uop fos wftzo ny aftrexegwupafn Soren ‘e-Toaouna hauste n yruomspn eioteurun Aout Te8s0 vier afuovefin ez exefugnns vfuefoseu nfep aUafiia afupatsod n eymmmzar ogiafeN “eo yTeURUED, wAGO yuacfod yIaou afuaxofur ez nsougngou AEDS apnst 28 poefugnns Zouspeseu Foqz ezeyud eupeu yonou po weper * ‘efureaoyafp YR wpostid efuoffur 2s O83 yrugiaeny Urtrpofod fore yuesONEYOS ota 1 auapeaungo AsoUREfolp saffurE, swepeaTy sapAsHeIs ureps|fod afugorpod oxy “we uTwUTUED, aamgo_ 3 nfewwetngo ou aqnsrres ayslioiiod ep nfexeuis POON “PA “ofioesBru sureBa ‘wosou ofuesd ‘eiiqowome ‘pen, ‘wofms0 + woSoxp wrpferuio BurA08y, ‘woSomp e108, nsouerofp oufjouy }regn9s09} PISUDAOTS PAN “6'E"Z fodoma r effood eysuasos -8'e°e ed ree ee ee ee ez EE 4 ez ee ee ee we oe ve er EPIOINLIAC AASOTONINAGL-ONAOWLOd z ee aokn ' rvzaays‘Tabela br. 1: Broj kriviénih djela u godinama 1986-1989 i 1991- 1994 (ne 100 000 stanovnika) i indeks povecanja izmedu oba perioda DRZAVA 1986-89 1991.94 _| poveéanje (puta) Bugarska 633 1763 27x Estonija 885, 2487 28% Madarska 1843 4071 2,2% Latvija rie 1807 2ax Litva 638 1476 2,3% Poljska, 1.367 2282 17x Slovadka 879 2243 2,6x Slovenija 1174 1355 12x Ivor: Tabela u referatu dr. Jerzy Jasinski, Crime in Central and East European Countries, v. European Collogium on Criminology, Bled 1996. Podaci iz tabele podupiru twrdnje da je u vrijeme tranzicije u jstognoeuropskim drzavama kriminalitet porastao. Slovenija istupa buduéi da se ona prema ym indeksu rasta vise priblizava rezultatima kretanja kriminaliteta u zapadnocuropkaim drzavama. Pored toga, mozemo primijetiti osjetne razlike u kretanju medu pojedinim dréavama, Sto ukazuje na to da medu drZavama u tranziciji postoje drzave sa vise, i dréave sa kriminalit Umiryjuéi trendovi su znakoviti za one drzave u trendovi u Kojima se politicki sistem izgradio i u znakove ekonomske stabilizacije. Razlike u kriminalitetu u tim ‘ée od razlika u drZavama na zapadu, tako da ne mozemo govoriti o ujednatenom kretanju kriminaliteta. Ono sto i je Cinjenica da statistike ne otkrivaju aktuelne probleme. Iz izvjeséa o kretanju kriminaliteta na Tstoku izvire brutalnost i profesionalizacija izvedbe krivicnih djela. Posebno je opasno dejstvo da se tako ostvarena dobit preliva u privredu, u polulegalne ili legaine poslove. Kao ato smo veé naveli, statisticki podaci o kriminalifetu uw Komunisti¢kim dréavama su bili prikazani tako kako je to diktirala vodeéa clita. Kriminalitet je bio jedan od znaéajnih poli faktora koji je_prike ‘da je socijalizam uspjesniji od kapitalizma uw rjeSavanju inih problema. Policija prema uputstvima vodecil struktura nije prikazivala kriviéna djela koja su biia nerjediva, 88 3.2. 3.2.1. ae 8 O PARE DR DRED baba ohne ope pabepe Pe ‘Terorizam i organi Zaldjuéna, razmis MEDUNARODNA RASPROSTRANJENOST sigurnost & BUropi wcr.-noe Razlike izmedu Istoka i Zapad: SISTEMSKO OBEZBJEDIVANJE SIGURNOSTI PRED ORGANIZIRANIM KRIMINALITETOM NA RAVNI Informacijska potpora ...... Institut obrmutog dokaznog teeta i konfiskacja YEN CH A eseecectneete NEKI ASPEKTI ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA U REGIONU SA POSEBNIM OSVRTOM NA BOSNU I HERCEGOVINU I SLOVENISU. Jugo-podzemlje Sigurnosne razmjere i utinak djelovanja organiziranoy kriminaliteta na sigurnost Republike Slov e UMJESTO ZAKLJUCKA ... LITERATURA ....6a ‘sarseas trpaou sewpeaaid onaan sions ofa ‘oupam nfermnqinsip ofom ‘oyueq ‘eaane afd ‘nfefamspasd woIgald ay new sonpeu prosd yfig 1a oxox ~oyou afi af ousproue rae 2f wUstA0%0r 98 sof ‘wofrufegeuz sof 1a10q 1 vfloeutosuy wuafiuzer ‘efioeuttoyur wxoqoud Zoziq oufiza 01g wfusonipmn eas nfnzexn org eu 2yaftan sof F ajefoisod ns wpedez F wfoxsy Mpausz axe “(S661 ‘Ar03015) ‘mafias n youTeUPUALD eszTueBI0 v2 Hinoweus ns sfox eurjnojsod tavq 96 cxisrinzenpod apnfeiseuosou 6} oseidn nuafo myeas od ‘ueu peas eu as ReBOgo “worse ponoss 28 fox “eagrtampod fonzes t wfiowzteatd T watsffouem nfgnspod eu easnojet afuwsjfteuiod wfezeszt oP o1sop af ose onside) 1,"n(pnzpod woupasagid wu aftreys Arpomn sTesOUr 14 fox ‘affonansuy Suepedizqou o8su “epedez gouod eugnne f ExDTUYS \ nidn nequ owoy ug “npazatd nugizn eavzipod ofoy eaisaepouorfez Souspeszt ru opazatid ougizn ni n of ‘eyaqeunupny Soupaiatsd (v66t ‘siodeg 32e4 wow) “NAOIS] a meureuray efron foro wa eroohin otH¥POE #of of OL “rena n wom canal po mPa anne sopeped ns euresezp wPjou A “opTe, Ov FTearEd axTIGO 279) ‘adasnar afuparg eavzip ‘ezaneg Zoysio{aog Bofugeperiou nfjzo1193 Bu aqessee aaezip wyecxngo afer afenupod seuep kdomg n nsoumndysou “(exgeaoysoys, ‘ofiaeysoane ‘ezoaes Boxs12lA0; Umueuopeussia epedses opjaje suanv¥ou ‘esoupo ypjoRonpeut F sporand ‘Boureficos nisys n jos a9g39 ae axifod s13Js 2 migjgoid 98 eunfoy n wuresvzsp urpysdomacuzoye) T suafutoId “(epea } eaezip yruipefod psouumBa] rurojqod ‘efremuo.yu0y 1 efuagqupper Zoxjgnne roygo lao “sdu) yeoo01d sBoyUt pisdomeoupedez 2sou wogos vs 2foy ouisiqord ‘eens, ofud ‘qyfoapzt ourezour naagnap wousurozans n vftexvzox8n aioazt afiaou offuzenfou oey “Rsoumdis nfuemuese® wdnyetid Sono vfuresruo} Rganod eu nfnzeyn rorupofes fouporeunpour n susfusoid wo} Boqz © ‘eaisrip ysouMB[s wu opeoo!in o} of ang “efuepam yPisuToUOXS usfiuosd 921q ousafunzese | woque3 YsuALzsp ofurereM0 "PABZIP YAO ‘afuefeyseu speaoxjoxznoid ns nyofias ni susfuiosd auaAIgnp F SHONHO Vleyreururpy rresyzrue8ro yureuojseUNTUT yoyTeUTUNLD| vugesod wuspaasod nuiajqosd uloy w80 Boqz af 2} “wfusfugeiqo vuepop F ns euznU oyTeUTUNTNY frestzyueS10 urefod wz euEzoA of fox ojo nofpis ows 01g ovy “HaIgnup n naefod nojsojoyed oy JoufouTUNTD] pEZTHWBI0 ouIs HesUYSP Nsousedo ape Boqz oneidg eousedo naoBolu vu Freze{n t navfod Nusasrsp RUSUIOLANS ey IyTeuRNE yreszpeBi0 HeETeUE of Blu 20 exofurEN (ovsp@) Iugors 9s vapeys wopzsun 801N20,Bo>yo0s v5T oan ‘tbi na pitanje zaétite individualnosti i temeljnjih udskih prava. tito je da razvoj demokracije daje mo¢ svim vrstama kriminaliteta. favo zato Ce biti potrebno politicko odredenje ciljeva koji ée istovremens obezbijediti sigurnost i daljnji razvoj udskih prava. jele velike promjene, dok na strani udekih prava tih promjena nije bile. 3.4. Ekonomske implikacije organiziranog kriminaliteta Cilj ovog poglavija je upozoriti na opasnost koju organizirani Kriminalitet_ sa svojim djelatnostima predstavija za sigurnost i ivrede dr#ava, a posebno onih koje nemaju razradenu Mnogl iciminolost gledaju na, organisrant organizacije, dolaze do izrataja u opskrbi ti legainth proizvoda, varanjem pojedinaca, poduzeca i drzavnih institucija, lainih proizvoda i sl, od svega je najznagajnije pretvaranje tako pridobivenog novca u zakonit dohodak. (Maver, 1995). vi8e je puta opisan kao sistem paralelan sa za ubiranje poreza.*® Tako-or' fovremeno opasnost za svaki ‘Do godine 1960. zarade iz kimi mogle Skoditi ‘areavno} na privatne viasnike kapitala. Pri tome je kontrola takvog kapitala pri upotrebi suvremene tehnike vrlo upitna. ‘ Tako se, npr., u Hong Kongu udomacio laraz TAT Triad Added Tax, Kojeg bine teiminaine eeapine Tiade 2a eadtita podseéa,« sean je iarara wVAT Value Added ‘Tax, kojeg ubire drzava. 90 podrutje Balkana, Bliskog i Srednjeg Istoka, te drzava Magreba. S totke gledista sigarnosti malih europskih dr2ava (éto je za Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju od posebnog znaéaja) potrebno je upozoriti na Ginjenicu da su te dréave sve vide suogene sa prijetnjama koje proizilaze iz spomenuto europsko udrudi instrumente ‘politike suvremenih driava. (Grizold, 1996: pored vojnih { politickih suprotnosti, odnosne sporova, u s\ sve vise prisutni i ne-vojni izvori ugrozavanja suvremenog izvorima da predstavija nekakvu scrvenu nite koja povezuje éak ina prvi pogled nepovezive izvore ugrozavanja. Zato dosadasnji nadin garantiranja sigurnosti koji se temeljio na vojnim mehanizmima okviru nacionalne sigurn tepenio gubi znaéaj i podreduje se zahtjevima za demilitarizacijom i s tim povezanim novim naéinom institucionalnog garantiranja sigurnosti_ u okviru_ integralne sigurnosti koja garantira razvoj i sigurnost drustvenih vrijednosti cjelokupnog drustva. Pitamo se kakav bi trebao biti buduéi koncept sigurnosti koji bi obuhvatao i sigurnost od organiziranog Icriminaliteta. Tema organizirani kriminalitet je u_poslednje vrijeme veoma ‘ukazuju brojne rasprave u ‘samo predmet rasprava u medi ‘edsjednik Clinton avio je pred kongresom SAD najnoviju nacionalnu sigurnosnu nacionalnih sigurnosnih pitanja u SAD. of the United States, 1996), Tokom sledecih nastupa definirao je{C66T HEU 'G Hg UOORUTITEN oy ‘opopafis nusoweIen oWL9zoU “eUTeABEp UNASTe, nifomays napand oorepafod omtgod ey "apauaed eae jours) wu oavidn yeasoid ns spefazop eSuoy Bu} PemdeButg ‘epueyfey, oporarid ‘oureuz og vy “HEIONUOG 2S vB EP Du} Hoxuoy fouakzip opfeum ayg1Zn af ouTeHoy eureseZIp WEI A ‘snofies apztus rie afoy wurtfeso ofuasozodn ong of og “oreHE po upef wna eign of vane, voaou ofteouia vz vuDSHUd wuruueq paid ofusiozodn ov “wumjefan unuorono8n pod NeIA YP ‘wyeueg fo1q pea ovjseu ouroftia aftupoysod n of rfowrepag foysny 1, “amepore ysouusrodewen Heposod J eaeaupouorez ‘wayreurutn] Soueryziue810 npowz! azoa pigon nou! as ox7e) oaesdy, ‘sonfeacfuriqes “wroazy ypufosq 2 azeremord ‘wunfing Of PU UafUDfiood o1q one} af BITE HED poutd “anex, nUTpIOH nuszeaz o1gizeaoxd of Org “BUTEOH PUOI OOZ oyaid ouszean ofiq Rdomg A wureuofoord wUIDd af “T66T SUID, ‘pigop oxgar magi eu of hae ryjefiquinjo, w "wujOION | PUFEIO wpeponziosd ni wyfuafrwosd wupe8 98 ynasapansp “naw sposzioud oureuopIpen wuIped YNosopureso wfoy weifuoz oe “eliquINIOY, -ofigquinyox, nuofunzd eu owfepayfod anezmp ysounqers eu wonon oftresd Ensomepip supers ngohin oyey ysouvpelp eupazaud wuaeld 9f aBorp wfupoaziord ‘xeon | wyTeUIEG ‘reUTeUAW OB BUreAEZID A ‘usezp %ZI eznsoP fies n vftwouoyS vureuRTD ‘sIsU9D wingnsur Boxjowarzenst Soysuelipey: vusepod rurarg “pesTUTULIaIap of (031301 anezip ifiuiouoya foureS>] n afiuouoys teZnja za sticanjem moti; + kagnjive aktivnosti su unaprijed planirane; = kagnjive aktivnosti imaju veliki znacaj; ~ ima vise od dva suradnika; + dugoroénost planirane suradnje; ~ raspodjela posla; = upotreba poslovnih ili sliénih struktura; = upotreba nasilja ili drugih sredstava zastrasivanja; j na politileu; j na sredstva javnog informiranja; jecaj na upravu; Jeca) na pravostde; Icriminalitet. To su: mafija, RAF. (Frakcija crvene brigade, teroristicke organizacije) { Kkriminalitet bijele kragne (White collar i razlikovati ga od sli¢nih stoga _razmotriti stekli. Za postizanje ciljeva ili odbranu svojih pozicija su spremni 20910g foy 1 “wioTeuTUAD snosd 1q10q n NBO nfusmpess od ‘natu wiauTeuruiu, ROUBIIZTTEBIO wurelUyeltsd ey TOMTeUTUNL uesEAUeZI0 1 epeds afoy npaut fofox, n navzrp rofess ¥z wsousedo w{jawspaud ionTeuTUIT Wwenqued10 ‘fpaet ous Mg Oy -2Aeq 26 uNoy HEOUTEIelP T ores SouenzTedi0 suds oftufepouctew axel mTeUTTN| TrenmneBio nfexzuowqerey 9fo4 anfegeus foneu OWS EES OC yes afioeuuossuen PopafAs iq owe) wp afnzeAN IAG "IsoLLIOZed nugesod nur nnaasod nsoumBis wiirexwgnoid Tulfo n oUganod nig 99 ognpnqn “eargrsp soUMBys wavzoudn wlo> VIIS IOHTEURLD| rwenziueiio of ep APNG “nsoumsis suyeqois widsou0y op souMd}s ouporeunpaut widsouoy oad ‘eureazt eunpedea uufon pord oaezsp ysoumsis vu ceaesozodn af pes ‘eueUIpos umasapad 1 efuepad ypisn po as oefiazes nsoumsis ouPuCIDEN Urefod weg ‘eAezip susuIasans NsouMs foupeuojssu nfwjoliid efjaeyspord JMTCUTUUED] yuerFuMBs0 ‘OBE APos ni s[oweL 994 OWS. OF CEN ‘eajgnsp Souourozans woes [USOUMBysTeUOPOEN “Cb sgnpngn pipes eqan oxex 1018 oftenid ett axon08po ep weu reurwny ahord nqioq ez ened Buapepisn ome) 391 ‘Rsoumsts sueszTeuore 98> Whom feoMTeuTUD anord ngioq vz THIN oufjours oureiow ofsdfex ep jeuz oy, “rwoudud poftideun ouganod os woiyreurum wrreseteBs0 ws nqioq nugotisn wz jure: fouporeunpour vu | o8ou ‘foureuopeu. eu oures ou “wo feururmy JouenzTuwsi0 wfuwaegnreiso | vitefiqens pMTeUTUND] HERZL oxey PlegeUZ Zougniy po 2 naezip ez ‘edru8 ypjnstose} | wayTeURUUpDY BowerZTTeBIO npewzy exyzer wlrexruyep woxrd yH0Ke8 offugoxpod ow139 2u10 © -amneuappesey auyiq asodofu axou sungnds! ns sof woyfeUrUIEDy Zouviueaie snswOpTeres] RNEAYNGO Nou ou odruB ouTeUTUNEDT Sueitanow pigniod ep ouNpIA wANSHoDTerey YTuopoaet 208 z ‘vroatz Boynseya ofuwangodau - fefueotspo wuqoso wxjyfoa vt sous - raqnsuaprerey apapafits fonazt ourszour veydo Soao nacuso eN, Fr etehade oe emaep “wenvorooy Zowenahons paranod sehr om EVE Spang ower wie w9fuud Grp ez oumuzn -wayreuraE Soueszrue810 worqo wrugIsep{ ouresyeaIS Niyew epured ‘efforuyep yrupex ypnusuods affid wuopeaee sureynstopferey s nferepnpod ou ysopfio n os axASUODTUTE AL onpauayid F noqnyod eu fesafin - Baoure[g isousnisod ~ fofgruo ousnea § BS e340 sefenuo 1 on axzrey t ‘mn wfuofu08 Sougtainy eueai0 anord offoesdsuey w ‘ofuagrspn oueuorpen — saqnsuiopyezey spapols yrs ouozour wsido Boxes Boft308 21 (6 ~pe6t ‘onfuruog sureyy auioH) “sdnud wyrupadud Yas youacysod eons wpe odnid remun “ofmuo 1 ms myjaey mgoknodapridrugile i druge institucije koje skrbe za sigurnost druétva, mada kod njih spoznaja_o opasnost suvremeno drustvo jos ne postoji ikoj mjeri kao u policiji, Uprkos globalnom opsegu suvremene sigurnosti njen nacionalni (drzavni) opseg ostaje kijuéna komponsnta. Suvremene driave na nacionalnoj ravni svojim driavijanima obezbjeduju _sigurnost tehnithi i drustveni razvaj uopée, kao i socijalno, kulturno, ekolosko i drugo blagostanje Ijudi. ‘Temeljni clementi nacionalnosigurnosnog ustroja operativne su djelatnosti drustva koje obezbjeduju njegovu sigurs elementi razradeni sau tabeli na sii Nacionalnosigurnosni ustroj suvremenog. drustvs sigurnosne politike, sigurnosnog sistema ‘samoorganiziranja civilnog drustva. Sirem i Wem smislu. U fa blagovremenu pripremu Sigurnosnu politiku mozemo defini Sirem smislu su definirane djelatné Je obezbjedenje sigur: ‘svim opasnostima. Pod skup mjera, aktivnosti i informativna djelat Elementi za izvodeni fadzorai organi, Upravo to ot ofgant Io organiziranim kriminalitetom. (Grizold, 1992). Nactonainosigurnosni ustroj suvremenog druétva, prema fu, trebao bi se sastojati od tri segmenta: 1) sigumosna ,'2) sigumnosni sistem i 3) sigurnosno samoorganiziranje g drustva, 104 povjerenje u zakoniti posao. (Home Affairs Committe 1994-95). Iz tog opisa proizilaze slijedece karakteristike: - kriminaino ponséanje u okviru viastitog poslovanja; - zloupotreba povjerenia. karakteristike ne obuhvataju sve one koje bi mogle precizno opisati organizirani kriminali Na osnovu navedenog se moZemo i definicje bi moralo biti Fagjasnjenje evih polavnih oblica organiciranog Arminaliteta, Kad bismo prepoznali eve takve oblike organiziranog krituinaliteta bilo bi ih potrebno. tpologizt : grape mali Gali rad. Nakon ansliziranja svih oblika organ u- jedinstvenu je, $ obzirom na broj i raznolikost grupa ta, o€ekivati rezultate uskoro, Holandski pristup je unekoliko drugaéiji. U kriminalisti¢koj policiji su izradili aiterije na osnove odreduju organiziranost kriminalnih organizacija. Ti kriterji eu slijededi: + grupu_kerakterizira njena_hijerarhijska struktura koja je zasnovanana posla i odgov upotrebljavaju nasil. Grupe koje ispunjavaju samo dvije karateristike se ubrajaju u nisko organizirane, one sa tri do pet Karakteristika u srednje organizirane, a one koje ispunjavaju Sest ili vide kriterija u visoko organizirane, (Home Affairs Committe, 1994-95}. 221 ofipeaezroarun ‘afiowzeqof8 asco01d vu wos oftid oumeru: duo) Hd “eqop Bousuraans snafyyex oumans|-oyslloeziaw s2q0 ni nem of ouganod nsoumsis vjpour Bowfer nflresiam Hd “eUIDISTS Bousoumsjsoureuoseu Sonu sftreampupisn afteseposerid af ougnu “du ‘iiormen n vureffuiez n ‘outofiza ofupez n opaias ows vunfom euofword yrueaignapatureanun | yuporeunpour yruforq Boqz “osox pIgo|Oy9 | PISTONS “monreuruDy anord nqioq ¥z nefpyfod nonfereac8po 1 peaverpes 29 1fort ‘nsoums}s supsuorseu idaou0x lonfereactipo.prpert ouganiod 1q O14 1 Pisurouoy ‘ouseid af wloy ‘wazup’ ese nfwemred ud quowies uelepeuz of lox ‘wioTeuTE anoid naqiog ez TomHed nonferesospo peangod psoumsys sujeuomeu qo td ouganod of oz "AIM ‘nfezipes woas od gon af ‘ranted nusoumnss ynun } owy ‘oaBzsp isounsIs nf vaezoian ostafeu J9yTEUTUIEN tuENZTUEBI0 Ep yTelpIA OWS ePES OG. 1 0x76 ‘woureuojseE wE oses| “oUNfipoUE Y WH wiour os nuzenod "easrup vfonsn Sousous ‘efjaeyspoid 2af ‘eugowiou af wures efforjod wyoxTeuruny SowesztuU3I0 anozd tqi0q f ‘Hsoumss aueuomeN wjdoou0y Sousperzt ousel nfjewa; eu onignap oudnyojef qeaojefpns oferour eyayypeururpDy BoueszueBio sposd yqtoq nm iq up Wupziod Soupoypasd 2 -yuwio ruiozpeu Snap 1 reeBi0 tupnsoaesd “19fpo Pisffoqod yufoanjod ‘efojod eupelioods ‘elfonod wusopar nfepeds iss wom n jsoumsxs pod yop ‘eueiqpo wus! } BIS vuEZNIo nfeaaftumzespod 98 woueiqpo pod ‘nistws wien n nsoumdis (qf sueiqpo ( :eusws|s wap 7 Hoses os wagss jusoUsndiS euayteurusy (4 F BAAHod wusMMy (f “exHod PUAozeLqo 1d esftrea (¢ :nseiae apepaftis exeaqngo ByHOd DusoUsnBIS ee -wgqun wuoio9 esses | eure “maBzerRN ‘efgont ne og ~reneuruny BoueszeeBz0 ofouztuwauo sua tap Heed WATE > fanuosesd of uszol ‘yfyeur edrysuid Soysesous; foxy o1euz0 pottod af fey, ‘afigeur woursiqod 28 Hox, Uosqez [sow wafoasn, of supod “so6t ‘eurelyurey yups 2) ‘Rsouanye yrureurUL aaofenyts suageaytid ong nsqu wx Bosjsyatas Bonuq woe afioene 20sfer oqz oxide, “wofiseus vs afapemns 9u OM TeOH aff aaverp nanf vu ep nfeumud fezolod prgaiens sexe, “ezo001 TL Brenjoulsp YPIsUEPED vzIA BI ©) 0 nfitrs eu Hizeaur n eupjuzases Bfpnu eyes To{O) A wlyyeur af nox Woulod Zoqz nfyeur eu xesnud wpfueus of vaezsp wer Borjsiotas Bong UoEN ouepop af vavziq “afyeur anosd wioqiog es wezsacd o1q off ‘vfreayznipn Sox;2euID0[# DiN|9p ‘ousuauiods wp ovreg “anezIp NAHSEZ wz. wiopns unuqesod paid Tearperqo mq ns aezp anodd fuze ovignHod ousmsuaaid auBsTUrUEDTU! ns wsfoy n ‘ouIpo8 “Og6L 21 At 28 ind wad ‘efgeu oem mEMUYSP yfreay Mn of Hfoo “wyanITeURUT Bouemzuesio vfuwarsido drysud pysioisty ourepe(sod omen ‘oxpsfizorsry ouside :moyfeurmpny = Zoueszjuesio vfuresuyap 2apiyedsiod $9 po azejod pefugnns moyrfy “eunAsro;s} Youu: prudourodiod ‘CVS Ns woyoypeupartoy wituesTzTEBx0 rumpef w ‘oeseds of odoin xerEs0 yurasiny BouesztueALo snosd nqioq n auodeu atmos jeReN (uLD| SouerZUEBI0 anoId 1qI0q Nn eAISTO;SE ‘oxrepays [sfiiossyy} “aansedsiod oypsfizo.sty 2 ofgeur sido of avyey ouilepafiod eusqqoid wfusfugefod Zoqz wourfod pod nuoyez wouptary n wes of ops ‘mayjeurmmn, —Soueszuesio efuenmsos Boysuefge 2} weyoid wioyTeUTUNDy Souesiziue#i0 efiouyap warffupuEZ OUGasOd wires peedemilitarizacije suvremenih sigurnosnih problema. Ako se pri alizacji radi o porastu sigurnosnih problema, koji se i da, sigurnosni problemi u suvremenom planetaran opseg, kod demilitarizacij pozornosti i naglaska sa vojnih na ne-\ 1995} sto smo do sada predstavlja novi izvor ugrozav: 4a buduénosti biti potrebno oz! tako problem organiziranog medunarodni problem, jer su dréave pri njegovom otkrivanju vezane na medusobnu ovisnost i zajednicko djelovanje. tika ta koja nam daje temelj i smjernice ‘a drustvu, u nastavia éemo je igurnosne politike posebnu pozornost Eemo namijeniti politici za borbu protiv kriminaliteta, s kojom je povezana unutarnja sigurnost dréave. Upravo organizirani kcriminalitet za nju predstavija opasnost. 4.3. Sigurnosna politika Sigurnosnu politiku smo definirali jo u prethodnom poglaviju kao blagovremenu pripremu pred opasnostima koje prijete drustvu. U jgumosna politika cjelina _politi¢kih, a pravnih, odbrambenih, sigurnosti Republike Slovenije.” Za Bosnu i Hercegovinu se ne moze reéi da ima svoju sigurnosnu politilou. Razlog te nalazi u jos uvijek nedovrsenom ustavnopravnom ustroju drzave. Nacionaina sigurnosna politika _ostvaruje se _uskladivanjem sigurnosnih, odbrambenih uskladivanja interesa, zbog opsega uskladiti, vrlo je odgovoran posao. Upravo zbog koordiniranja struénih poslova sa stajelista nacionalne sigurnosti, Zakonom 0 iz Reshclje © ishodlétima plana macionslne sigumosti Republike Sloveniie prollast da ugrotavanje tunutarnje eigumosti Slovenie predstavija { narastanie Fasliitn pojaynih oblixa kriminaliteta umnutar drlave, kao i harastanje organizranog. fmedunarodnog Kriminalteta,(tgovina drogom, orutjem, Djelim robljem, krade Youla). UStusbent ist Republie Slovene, br: 71/93) 06 pristup u ratu protiv nje. S tim ciljem bila je ustanovijena éak i posebna Komisija za borbu protiv mafije. S prihvacenim mjerama su na sto ukazuju brojna ubistva i prisiljavanja u tom periodu, p. parlamentu usvojen zakljucak 0 prihvatanju novog, ‘st sredini so se udrusivans uetjezalonom omerte [akon uni} = ako se udruze zbog obsvijanja kaznjivih aktivnosti il za. druge inkriminirane ciljeve. i: Kao takav, vazeti je jos i danas, i upotrebijiv je zbog svoje siroke defnicije za novonastajuce forme organiziranih Jcriminalnih grupa, Sto ukazuje na to da bi definicija organiziranog kriminaliteta morala biti postavijena veoma siroko. akon je vazan zbog toga Sto prvi put inkriminira udrudivanje koje nije regionalno ograniéeno samo na Siciliju kao domovinu mafic, Siri zakon ina druge mafiji slitne grupe kao sto su Camora, Ndrangeta i Sacra corona uni Posebno je vazno da je bilo uvedeno mnogo novina pri antimafi mjerama koje su djelovale ante deliktum i imaju viasniki kar: kao sto je sekvestracija i konfiskacija viasnistva, 24-efuaponez woxofureu ws Rsousedo 0 nays nugaufod ereays “wioaz} yfuTeuorseu ogiaoad SLO, ‘aypiqn’ ayswoueya ez aint ‘orp aovofu wept Rsounef ofteuzes 1 epeds nsouaef niodjod souppuooeu yyfoy Boqz ayormn fo wusaysis anoud nqioq nujezquoy n woIsis rusounsis wurou Asoumsis 0 ofuworofan vp nefso ysouael peysuog -woUmss eu ns ep nusfan ero omgnup | voutpofod Boyeag “sounds "eumuisjqoid wscu vs vaepons 1 wfudfjur eaoUZ! sjoflan 98 OSU ‘ousfarysod oys1a9 o2fe) oygou offu aynHlod ousoumdis youuyBIT "werzp sof oft wumnsouredo pumisioxdne spnou 28 oy od afureaegons “IpelA n 9yMIPO yd os wafsrepod IA nfjoutos fusdejodses vu nfeurt fom ‘wuraysis Tentfeuomessds Ueauo fagniis T Pishiied oe epee OveZ wpe af sa fig eawidn eurerdud afox ‘eurescuso uugn ns eu afjaus9y 98 O31 1qn8z1 ougigo wfiesjosd "pfuarafursn euptaesd inugpo efnsped ve wfueyd Seapeptan es weuo juaepoyotors uIpera ey ysours[s nupeuoIwU wz agafta of oudftaoumen aftuancig aymjqndoy tpea © euoxez vureundop + eureusfimord st “‘pafits vfox ons eu nepaffod ourszour nftownas, efereaoqefp Soarfuzey rouoy yppsfyeur | vreMEP yea nfeonis n wzofur yfizens wqanodn 1 easavpouoyez Sousopar po vfuedmspo vyngow eq ns "un S‘Hsomeefp warfure asia supofod vz wnavid wussooid vuqosod remus 2s ns ¥801 porod w ‘spoqois viirewrnpo BouanuDdosd verofir wusfoasn epg suTpo# “O66T UoyeU nusuo: n af omeL -euoxez yrusofumjord wroftrefeasn, vs oupo8 “ze6t uoyeu npowad n firey n osifreuzodasd af og ‘eavispars | epoiour yjuqesod “ax oqanodn woxrtd 1 nfynspod fons ofuspoan noxepouoxez Pp yzelop _psouszossin nuygrup n sodio nfeflasispaid ‘eurtaysiqn wi1aou viOAo#po m9 NS BPEL “ouTesiog ‘o8y{ ‘afeur anoud 1910 peBop wUNUAN 4ZqG0 n FNfewHN nyuoUFeLed ni fusfoasn rns Juoxez {1 “souoyez Yzaqe Ystreazosper. Ylaow oBouUr yruafoasn, yeuep op ef O[lq vuoyez Zomuowods 2103 viurefeasn uoyEN ysouapore vigour 28 ep fi af fofoy ysouanoye na ‘fox yeoujoso Puzo VENTER BUGaeod + fuze4 vzar OB ‘sLLOyO nfo oq exo yHTeAy foasn wyq of nuoyeZ 1‘Sika br. 1 : Upotreba posebnib procesnih pravila Za nacionalnosigurnosnu ‘ugrozavanja unuter drustva i ku dréave je analiza igvora wanje iz medunarodnog aspekta ‘svjesni da ée medunarodnu sigurnost u buc Roeser este seal) svega oni cimbenici koji eu produkt suvremenog re ‘manje ugrozavaju vige dréava istovremeno (npr. unista ekonomske krize, droge, AIDS, tehnologke nesreée i 1998). Kao Sto vidimo, javnost je sve svjesnija novih cim! ugrozavaju medunarodnu sigurnost, prije svega onih kc unutar slovenatkog drustva. Medu cimbenike ugrozav: drustva zasigurno spada organizirani kriminal jedan izmedu privrednih éimbenika opasnosti Slovenjje. Tipiéne kaznjive aktivnosti, karakteristigne za mafiju: Pri oblikovanju sigurnosne politike dolazi do uskladivanja sa drugim ~ udrusiv politikama, koje tako uskladene tvore cjelinu. Jedan od znaéajnih - otmice i nasi rnastavicu pogledati-obiiizovanje politike 2a borbu protiv icriminaliteta. kaanjive djela tmaljeke organisnclle nargtafu pofediatmn 4.4. Kriminalitetna politika (politika suzbijanja kriminaliteta) obzir za gore une kaznjive djelatnosti, obrativani su strozije, za njih se moze sr upotrijebiti preventivni zatvor, a date st i vece ovlasti policiji prilikom istrage sa upotrebom posebnih metoda i sredstava. Istraga je povjerena posebnoj dréavnoj advokatskoj kancelariji i posebnom korpusu policije (Istrazna antimafijeka direkcija) Nema mnogo dreava koje imaju rasradenu kako sigummosnu, tao { Drugo podruéje, koje je donijelo vide novosti, jeste razvoj posebnih Inrivienih sankeija. Uveden je stroziji rezim sankeija za gore postupku. Za taj tzv. program zaitite svjedoka je predvidena alternativna kazna, uzimajuéi u obzir usluge koje ucinitelj moze pozornost, ako ne danas, a ono sasvim sigurno sutra. (Petar, 1996). broja pokajnika program je izlozen brojnim kritikama.® Zato se + Do veteg tro otmica dolaal samo na Sic, al je spak poava tolko bro da Zahijera poscbno zakonsko defiiranje. “ V. 0 tome Grizld, A. (1995), Naclonalna sigumost Slorenie: pogled javnosti, "Prema podactma i 1996. godine tah otoba Je bilo 1 200, zajedno sa danovina oor profesional znanstveni itrazivana:ubjana, porodce fa sro 7 008 2 108 a‘02 "ns ‘9-5 “fovea wfiaay “eeu pox | misfas nod wujeurursy (y66H) “f “9HDS 21HEL 0 "A ‘uae oxzed 2d) wxpiod easnyeuruy zen nfligasiodn woot’ PON to ‘aantod suaezzp sodo naywio n oures sonSour of org ‘exTuoquitg yrussouRMED, YueAisrup yrugHeUd|qord jord cau ‘woeutpofod spoid eusuofuuen of ums ano1d nqioq wz aqnHod urefog “(9664 ‘uooawa) “wioatTeun supeuopeu aftreaoyygo ez etignod Tnsouacjsmord sfeurgn aout “wpruoquut azyeuD ne O17 “CHIOT t sousojsmosd und of eBou ‘tearuouLrey afte efteaotolp Zouqosnpaut Bonoysfus seooad ures “oBnsp PU Tupof ninyafp ouRysordau toroqut 11 anoad oqiog afigarens juez wUOaA aWIOTIP Jered n ruriou yruaeid wflowuswaydust | onssepoucsrez wezap n wunph wignHed wupoRDTE feaygnap Soxjou yauerdiout 1 wiozeu ysoussofuien voninpeyasid TOURED was BUFOMI>TE ‘aqiog rainfed nMparpo to vfusfiveq roqnod 1 oul raped wappjod oe) wieyfeuumry noid nqioq vz aqnmod wrvfoq “yoatz fuaMsTP wu np! sfoy naysnp n suLLO;e1 oxgnFlOd Buf OSou ‘wioayez MI vaopns ‘offonod ysoweT=Ip wu UTES 9u sprep 28 wysyTeuTUy anord nqioq ez eaNMod -(gL6T “WHS ‘uooaeg) “STeUTUNID, ofueavzerds wz wxofur afuapoaosd ougnsfesd Fousereu 1 efloques yrusiany efuapososd noqpyfod naynrod nusuzeH, Teuodosd Zoupiay| nomntiod 1 Sopeyso npauzy eyeayngo “eIoNTeUTaLDT snoud vqiog vugnyesd ovy “marfeurutsy anord nqxoq v2 PAANOd 9 BroMTeutUNET anosd Hoa offusofdsnfeu vfoare: Zouscynp 1 Joupefoeur ‘Zousasnap uofueansod 1 wisfuspam umygnyodousass z ouspeaytd ‘oxo{u ons ousoUpo ‘wayfeUTUNED! afosd Iqu6q Ns>fexd 1 nfo) ovy ouresuyap reeayTeurULD anosd nqioq ez mxNHOd Le MysYTeUTUNLD] WouVZTERI WoUfUoeUsTEN © eforu quofimpefn nflousauoy wu wojUZ0ye ve soTuUpofez sfrorousp omeuomer “ee, Argop opremso ams adinsd piaeq 98 99 wHloy 6 1 Yoaeq 28 wHTO> © fi ‘vp wuriedo wwuosa hig PTEIOUr Iq efforuyap eUszoTPard fuoziq | nsouye[olp srefed axons Soqz woyTeUTUTD 5} atiawfod 248 PEAUNQO 3u wfioTuGap wp wouTedo ruiny SouextqueB10 viioruysp yB[suosfee~ poy it E ujuparsud yyupeuoeu nftres f n ampoid 904 9} ‘euedio YrUAezIp yrslafeu op IzeTOp vloy wATUAGZAIS ‘yfuavl psouesjdumioy n ‘eBoae oftud ‘ofeuzodad a8 yousedo auTeUTUNDA TuesZAeBIO ef 1 vosou oftresd speawonfoursuo 1q 9fox{ uLOU ax0u. NG Iq ep oulouowods wp qzoa n win g “exdnsod oyspns 1 vs2002d aysuioucys n oftyeur eftresposd oftreaegoids vz afjoum oyseisod af sof “zg6T 21 BuoyeZ eqporpo culos) nIpatys eqan oe>TeAS ‘eaysqeloq Sousgers aftid afureyd 1 aufeyod wz wunzex ypsioaqez umugasod afttepoan 1 wioayez yfuqesod oftreacffaoueien azeTpazdPolitika za borbu protiv kriminaliteta bi trebala biti podloga za odredenje konkretnog puta i mjera za borbu protiv kriminaliteta. Znatajan timbenik pri odredivanju takve politike nije samo profesija, nego i politi¢ke odluke koje su od bitnog znaéaja pri njenoj izvedbi. Paziti moramo da te odluke budu dugorotno planirane, naravno uzimajuéi u obzir sva medunarodna stajalista ponuditi znanstveno, teoretski i Koju mozemo identificirati u proflosti. Za uspjeéan rad potrebno ustanc stanja planirati dotadasnje stanje i na temelju analize sadainjeg drustvena varijabla. Upravo zato bi morale biti krimi mjere usmjerene protiv uzroka problematiénih pojava. ‘zaposlenika, i uéinkovitost nadzora nad pravilima Opéa_spoznajé, da policija me moze sama sprijetiti i progoniti ila potreba syjestan da na smanjenje kriminaliteta ne mozemo utjecati samo borbom protiv otvorenog kriminaliteta, nego prije Jos ponajmanje je sporna definicija koja kaze da se u kriminalne osobe radi bavijenjakriminalnim je povezano s _poslovnim ja nezakonitog bogatstva i usluga Epouobnost uskdadenog delovanya, Pri Goma je donveljens wporeba sile i potkuptfivanja za. lakée vodenje svih aki Potkupljivanjem sluzbenika u sigurnosnim organima, sa Itracijom w strukture viasti, » regrutiranjem skrivenih suradnika Zatti svoje interese,” ibjegavaju. pritake I neametano “vode nezakonite poslovne aktivnosti, (Savona, Adamoli, Zoffi, 1995; 5-6). Bilhore areitenotice koje protelase is Nphovog raavala f wanont postojanja. Uzimajuci u obzir spomenuto, za definiranje pojave organiziranog Iciminaliteta potrebno je podrobnije analizirati Postojece definicije koje navodimo u nastavicu. 2.3.1. Konveneija Ujedinjenih nacija Konvencija Organizacije Ujedinjenih nacija_o borbi_protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta predstavija sporazum i saglasnost vise od 120 dréava o tom, sve vise goruéem, problemu Koji ugroZava medunarodnu sigumost, Konvencija predstavija prvi pokusaj da se u samo jednom obavezujuéem dokumentu ukljuce svi pojmovi i predstave sve aktivnosti za borbu protiv transnacionalnog organiziranog Kriminaliteta na globalnom nivou. Cjeloviti cilj Konvencije je borba protiv transnacionalnog organiziranog Keriminaliteta, te propis o naginu medudréavne suradnje za postizanje spomenutog cilja. Decembra 2000. godine u Palermu usvojena je Konvencija Organizacije Ujedinjenih nacija_protiv _transnacionalnog 28Boqz ‘asouejalp nufersefaeqo tpoazt per nsougyioads Soqz ouoy ud nsomerefp sasfure wainno oures wourpan eAojsed yfureynen omsrisaye afpS “monTeumE, BouexzUEaI0 nfgrupod EN, “peouneyetp eunforupod um eu wrojsod yrfurmnun essen eper peoohin (erefp urUAIALy ysormsoon ¥ eftreAdTolp YrUIpoS ‘suomagrup fp wuiaNy yntpafod vfegeuz wyyedse ‘Bs o7our weisis junusureyred v ‘omsaepouooter ouDaLm of tunsns 1h vfusfuc8 nfgnupod wu onojsod afuremnun bz BASTEISTUIW ePes fowgnsey -effonod npor woad n ‘ouxereu “ yueSio jusezip nfeun Bom nugnipy furs umignzes n 98 ‘Afefiapo. ny=tTeUrUID, ‘woussyzire3i0 afuofjarsioudns affussafunad ¢ afhjacuyn vz HOdeN fupeims suporeunpaur wuvaio aynuodosd nfurearpaxpe wg Boygovens _po ns elo vfgnupod iipaspo wious vperA “via BouenzueSi0 souanye 1 elluyep ouesour fps “TuIzel fouxwpouoye2 vu gaa vioneuTUTLD SoBAup po pyfoapo ouqasiod af suTeUTUND| juextztUeBL0 naverp wz wflaxspaid nfox Nsousedo Foqz fen oBou ysouqesod waodafu affu ovg ‘nfioeaouy ovuz sfofian ‘eqns ypprzes eopeuotsajord 2fapo ‘sssuoroyuny 1 afranfpm Fou ‘ofuegnipn oupeuruitsy oures aft OL wisyeuey Zoxyou remuN afnyelp safian wepoids | vlueligans ‘efreaegrtrei8o “eftreaLDno Ry “Taznis ypislioyedsuy 1 efuopns Sfireaofolp ouesTurpi00y ‘wut jod suepaspo suganod ns 2fo% ez “eioy eure afosd iqioq nT oumueyou ouanisrup sufoiq trexjzonod OWZne 9f orez “whueaotolp yurffresyuidau OUDMsnip Woleaegards wioas “oo0e' st wourep ws + o0c'T'St wouep es S00e'T'St wouep es aw vpudnasop ‘fouanuoy “sutig pamueaig TeuoRBUSUENL IeuTEBe HoR>H=AHOD OREN PEIN Reoweplp ayuoyezou woWTeUTUEN BouEnziueAI0 uae n nfepeds vp aigirelins ousfoasn af auypo¥ “200g adomg wpalia tutes eN edosng o9ofta “Z'e"e ‘psuoy axsumsoun o8nup i oxsfistreuy ‘pois oupaisod 1 oupossodou 1q wp ‘nsoureTefp uraHfuzer Oxo o8ta Mt Zoupaf wfuefiaego waft s aftysfp ouspepisn npowed woysuouraia womp nm vfox eqoso asia i i ndraB nuesumynns oe dad nuteurunny nresyznredio warUyeP (p00C/ PT “3d ‘AN ~ afFU9A01S ‘fouerugap of0ns ‘eaouepp a8om ns ep ougenod affu) ampmnns suspespo aftrefoisod - myuauraps wuaeTs nae arzgo ni fonfeuzn exuyap afegrpn oupeunuEn, omertZ|UeBI0 vfoy (6-88 '00Z “Hitiaq) "waNTeUTUDy Souesqz|ue810pojavijuju se novi oblici kriviénih djela (drZavni kriminalitet, drustva ), 2 koje je karakteristi¢na organiziranost i porast upotrebe nasilja. Takvi oblici kriminalnog udruzivanja zahtjevaju organiziran pristup prikupljanju podataka, njihovo analiziranje i obrada nositelja kriminainih aktivnosti 2a cjelokupno gonjenie kriminalnih udruga. Samo pod takvim uvjetima moZemo osigurati uspjeSno djelovanje svih institucija u borbi protiv organiziranog kriminaliteta, policijskih ovlastenja, sve brojnijim inkriminacijama_postepeno uvodimo sistem nadzora svih i svega od strane organa driavne represije. Smatramo da je najbolja uravnotezena politika borbe protiv kriminaliteta, koju’ moraju voditi profesionalni, po ustavu i zakonodavstvu nadiezni organi, prema pravilima pravne dréave i demokratiénog kriviénog prava. (Bavcon, 1995) Odgovornost svake drzave je da u opisanim razmjerama obezhijedi svoju sigurnost i sigurnost svojih dréavijana. U interesu te sigunosti moze dréava i njeni organi u zakonski odredenom i Kontroliranom opsegu posegnuti u prava pojedinaca, inage zagarantirana ustavom. Jedan od natina takvog posezanja je organiziranog kriminaliteta. U demokrac da upotreba posebnih metoda i sredstava to bila i najviga dréavna viast. Gledano sa stajalista prethodne px dravne represije, zadatak policije jenjivati ovakvo ili drugaéije zakonodavstvo, ‘nego se ravnati prema njemu. U vezi sa poteskoéama s kojima se policija suotava u otkrivanju, gonjenju i dokazivanju organiziranog kriminaliteta, novi zakon ‘omoguéava uloga u takozvanom polju "i pracenje te fotografsko snim ivanje u prostorima tehni brojna sadréaj privatnost. Tu je prije svega rije¢ o dilemi kako zadovoljiti zahtjev za uéinkovitost dréavnog nadzora i istovremeno ostati odan natelima pravne dréave. Javnost naime vige ne pristaje na to da bilo koji 112 koje provode strukturirane grupe ji vise osoba u duzem vremenskom periodu s ciljem udinjenja teskih kerivi¢nih djela sa uskdadenim djelovanjem i upotrebom prijetnji, nasilja, korupcije ili drugih sredstava sa namjerom da steknu posrednu ili neposrednu finansijeku ili drugu imovinsia korist. 1? usvojen je prijedlog okvimnog dogovora Savjeta 3 koji kaznjavaju mosnom mjerom ligavanja slobode sa jem najmanje éetiri godine ili strozijom kaznom. Cilj udrudenja je sticanje finansijske ili druge imovinske koristi Svaka drava Glanica EU mora odgovarajuce poduzimati sve sto treba, i's tim potvrditi da se vodenje 2lotinacke organizacije definira, kao kriviéno djelo. Pored toga, mora svaka drzava definirati kaznjivo luje prilikom. kaznjivih djelatnosti organizacije ili je informacija ili mat pridobivanjem novih Clanova djelatnosti, znajudi da ce to sudjelovanje pridonijeti ucinjenju kaznjivih djelatnosti organizacije.'* Katalog kaZnjivih djelatnosti_na koje se odnosi_konvencij ‘odnosi se, prije svega, na Cetiri specifitne djelatn ja je zagarantirana zatvorska kazna najmanje Eetin godine, Uprios da bi se brojali u vaina, odnosno teéka Kriviéna djela, ispunjavati dva uvjeta: da se mogu oznaéiti kao prekogranitna, i'da kriminalna organizacija djeluje na medunarodnom nivou, te da ukljucuje elemente organiziranosti. 2.3.3, Buropska unija I na nivou Europske unije je formirana sdefinicijas organiziranog Kriminaliteta koja se temelji na jedanaest karakteristika:!5 "2 (dostupno na wow.coe ing. 13 Gievirnt sporazum Savjeta Europe o borbl protiv organiziranog kriminaliteta ~ prllediog, Brisel, 19:1.2008. (26. 7.2008} ‘a danom 1 Bez autora: Council of Europe ‘crime Analysis: Organized Crime ~ Best ‘practice survey no. 4, PC-S.CO (2002) '6(dostupno na werw.coe int)P 91 po ne dof “moypeUTUNLDE 3f vfegeuz Soayey po usalas fi ourbsows wp Hoxes Cope oWapou! Rouopanet Wped Op wBans 2] suodiod Zoqz oBou ‘wuaraydn ou RonfereaoBpo | wftresopaip sur stiaHOHd prpexpo wiour vfox 9 apTep 23 fouTexof WET o3fe fouTeUOAIEN wu or “wt ‘wioufounain ford ngioq. ez Tommjod. mourn Jon ony "Mfoowod wz ¥8 RpstoN au v "woyoTeUTesT ‘nferout ausosamnpaut Riogea odo ‘ofiayod nfupems w yUppUTUNT ofreavgaids wz tu ydaou0y ourewou fren OL “navzap vz IerTEUNLN (uesZIUEAIO BUT ‘pudop tanga n 8 wig eanieSoonfereatpo curva Npez oxjoqnp TBour wisfur YR Po B49 BP IONPNg “ensy npes n vflovuioyur vfuefidrorad axiqo aBrup ez rpoftia 018 Ov auBITUGEP athuzjoerd ‘efuagiioy Housnsjaosou 1 94; enor naousedo, 30a? DiHOD oDft[orf ‘ouATsorder ouspat ns afupes ouDaLDd ‘OUNpIA oI OF tpnfl poqo|s 1 vaesd n ampez r opstid varspais eavliganodn ‘nuoxez ni eiguiodn Zousef zaq ‘juefoosd foxnsea od weBs0 yUAwZIP ‘9008 t+t mouep wet aysfionod vu outjerur oupoveaoad ny “isezip fopeu n wresTOUTL Souvsmesio nfurfoysod 0 wfomansut ufuawzsp wueURETE w>f92 2 ofox] neouelelp suavsdanosd ngour 98 ep ‘Hud ;woawd Bap n nusnuaaaid 0} | "IqPS4PO YPIsUOHEZ (orezour affu ire) of o@ow ‘ourpod “e00g ‘suIAoSIo8H | ous UOHEZ TLE N nysMPUNUTD, wouexatteBI0 o vfioeuTUEDUE efuepoan wuyaodoos0H | eusog *s'8'% x iep0N Tayeffeueuy ogns “NES nfireatahn eu uma eumsousnye uipjsfiodruoy 1 uTupeBoy ws ‘odnuf - ouesruLi0} oumpmans fom oq atueaofatp af yeuTeUTUND, rerexqzre910 Todaeymy -y'E°S “1 vurefoure n ouspaspo ns afox wainstiopreze woe ttepoL Sreatuyep stosrnpn oupourastoy Mt ofpfp OugIAEDE otopaspo ae 14 EC “pour Fwopgop aftweons af anour ruffouios impound 1 ypoaoud = sexogpeu t sudiostp waliqo yrjou eqanodn - feporiad Soysuourosa Bouspaxpoau fit 3ozMp wo3or oftreaotalp ‘oopepea aupalpo afoas wusy eqos0 wfeas - ‘eqose aftap po agia aftresorafpns -politigara i poslovnih Ijudi grupacija nuzno veé organizirana kriminalna skupina, jer osuda unaprijed pojedine ctniéke skupine predstavija veliku za integracijske procese u Europi. Zato je potrebno pribvatiti cinjenicu organizirani kriminalitet prevashodno problem drzave u Kojo} djeiuje, Prije nego se prihvatimo mjera pi ustanoviti o kojem organiziranom kriminalitetu je rijeé. (Fijanut, 1990}. Kao Sto vidimo, postoje poteskoée koje se pojavijuju u borbi protiv organisiranog kriminaliteta, slicne ucijelom svijetu, a mogemo ih Sazeti u slijedece zaldjucke. Sankcije i kazne su’ neprilagodene novonastaloj situacifi. Zbog velike mobilnosti kapitala na geografski neograniéenom prostoru upotrebom novih tehnika dolazt do pranja novea. Strategija kriminalnih skupina napreduje velikim Korakom, dok je povezivanje policije i drugih sluzbi presporo. Zakoni, a posebno upotreba posebnih, tajnih, metoda i sredstava, nestalni su Fraaligiti medu drzavama. Novi dokazni postupci komplicirant su i neuskladeni izmedu dréava.© Na dgugo} strani, svake se godine yju_novi oblici organiziranog kriminaliteta, povetava se jim takve skupine viadaju, povecava se moé tih © posebno na ekonomskom podrugju ulaganjem u legaine poslove. Ukoliko policija uvede nove metode za borbu protiv anog kriminaliteta, on vee prilikom uvodenja tik, metoda ne odgovaraju upravo zato bi zajednicka akcija svih institu ‘drustvu, koje na in pripomazu u borbi protiv organiziranog kriminaliteta. amo u mislima prije svega veéu povezanost policije i Do sada su se kao uspjesna pokazala tri oblika borbe jatv protiv organiziranog kriminaliteta. Kontrola trzista droga, kontrola krruzenja novea i medunarodna suradnja. Pri tome je potrebno navesti da se otvaraju nova tr2ista i trendovi, gdje djeluje organizirani kriminalitet, zato da navedemo samo neke: novi oblici krijuméarenja droga; informatiéki povezani kriminalitet; Kerada tehnologije i industrijska Spijunaza; ‘© Kao primjer navodimo upotrebu DNK analiza, koje bi trebale u buduénostiznaéit revoluicta na podrugju dokaaivanja, 114 pogotovo kada su ‘organiziranog krimins 2.3.5.1. Kriviéni zakon Bosne i Hercegovine U glavi XXII pod nasi organizirani _kriminali organiziranog krimj 3m »Dogovor, pripremanje, udrugivanje i *, predvidena je i inkriminacija Zaokrazen’ proces, ustavnopravnog ustrojstva drzave. Tako Lvodenjem Inkeriminaclle o organisiranom kriminall ‘alon,Konaéne data moguénost ongenima laine B da predusimaju alcivnosti na suabijanju ovog, najeps kriminaliteta. ‘ kojeg diela propisanog kriviénim zakonom Bosne i Herce pripadnika organizirane grupe kriminalaca ili u organiziranju Grugi nacin rukovodenju organiziranom grapom kriminalaca koja ‘uéini ili pokusa ovo krivigno djelo. Zavisno od radnje uéinjenja ovo djelo ima dva osnovna oblika. Prvi Oblik Gini osoba koja uéini kriviéno djelo propisano zakenom Bosne i Hercegovine kao pripadnik organizirane grupe kriminalaca. Pri tome se pod organiziranom grupom kriminalaca smatra organizirana grupa sastavijena od najmanje tri osobe koja postoji neko vrijeme djelujuéi u cilju éinjenja jednog ili vise kriviénih djela za koja se po zakonu tmofe izreéi kazna zatvora tri godine ili teza kazna (él. 1. st. 17. KZ. BiH) o Ovo kriviéno djelo je supsidijarne prirode, pa postoji samo ako u konkretnom sluéaju za pojedino krivigno djelo ucinjeno u sastavu organizirane kriminalne grupe nije propisana tesa kazna. 32sit su ‘woTeunysy nftreavgosds o gafis af pey “wsien Boupoqols fmuouoy® alyeatd 7 affuouoya aysue|d vEpogo|so 2 ns vio% yup0WIou perjstod ne tsopns wuraysis Sousead-oxyswouo%> ‘eMENIp wisIwDjousp vUTUIDIANS soygoad wpreupat vs nforupod wousnidougiaty vu 9s owD9ese ‘npoaziosd Wo>eWOp oimig n exons Zouyward visfpn Boon axe | “uNUporeUMpaut ‘ve eaoyoy ypislisuvuy 1 Yupsiaud Asousyefdoid opan ons Roqz “sotre[o UIAs eatisavpouore7 n{fouztuoUTeY 9A N UH 8 | epnsoaesd 1 vaoisod ynfureynun nforupod eu nfupeins wfiaeispaid omsuery oureg “fun n wonstR? wrures | ag Bs afupems nay Nn efuasets uponfereao8po op Wop cupomyaid as iow nuoisoid woxysdomo 1 afapems axsfioniod firednis is1a ovSinsod as 1q ed “fa ¥z AsoLTEZIA ‘aBrup omens F axsumCT ‘ooIey T ofidoiens axgnnodoxsftrea aasuanois Soqz oupoyseaaud ‘yffusaols n wayTeuTU BouesZUeBI0 vfurfigens noanod wu 1 Aesofin oupassod 99 na remuN suafwora ‘epoyid ypuoxezau wssind wofurearspe onow wftresd aftreaegnouo prpotieds af ouganod w8o) paiog “ofnfjaefod yrupefiousjod urofueaisenses 2s afnzeyjst afiousnaud 10 wouporeunpout oydnpod iq viour ednys ans © yusezip yBrup wolupems es euspepisn eflxe Miectoucter Taguinr cumerye. ‘ofeeneud si ehupsiiertea sqerejod os ns ofoy ‘eimtfeunutny Souenzuuiie snosd asf ee ‘c002/ +1 ‘zooz/ort ‘02-66 /t0z-In SN “po zooe/ sor +04 10 6661 /09 “666 SESH uoMee URL lupfyo & “nffodnson Ouse Hid | ‘epoleu Zoxgnnempod wusidouyd eu tper sfoy wfuehwesdn WouawzIp o nuoyez od ‘os JoxpeurUNED FuesZTEsIO 1) offmeaots axrqndox nassfjes}zn3 wouAREsp © NOMEZ “Les Boygeuor ofefp ougtaLDy 1 po Baa wUz Haig azour 98 wlox wz “vlalp UTUAtDT aftafuran 2 ofgupn as ns afoy eqoso un ofuwuifeu mdr n ofuearnipn expeunoe af wp afhpaxpo ,,ofiusacis syqnday uoxyez ruDIaty ofmoaors oxpqndey uoyex FuDTAETH “9°E'7. -ejauTeurunEy epra Sono ofueatnfo ofiusafden vu eqparpo eA “sUZV po Rypoqo|so szour ‘ndruB aft SupeUUED, sueZTHUsI0 upedud 26 ep of oUDy “ezoayez SoufenoBnp wUuze% wiosez wurey of wuesidord vjafp AG (p08 yasop aftreusfver 10 BZ “outA0390I9H 1 suo. ug -efusfuion efuper eupeisoures vfuaznipn SoygeuROR wiuesZrueBIO TOITGO fu of afpag “autrodzos9H | ousog woUO>ez ouvsidosd of ofo ofafp oustaLny eenaod mE ruN woftreA (pater wfoy ‘nfrestzrire310 | 3HHGO AL i 9s Hoyses woypeurunry Soueszpuesi0 wlelp 3 ‘eroayez wurpoS yod po umnuutuTUE fugesod zon afureaefuzex 220) orptapard eaepouore7 f of wos “ojafp oUDIALy 0: 0} of sof ‘adn oureuramny sues po HO THON woEpEUTUNLD, sdrud suerte: aupedud ‘eqoso eB ruIp “oueN “woxngo wusoUsS wNUpoTpaad ep! 90308 af eral BouRFAH Hono HNgo Tuacuso nqstrategija razvoja mora biti uskladena sa strategijom razvoja EU. Jedan ed prioritetnih zadataka naée policije je da se aktivno ukijuéi uu medunerodne _ organi koje se bave sprecavanjem organiziranog —_kriminali medunarodnog —_terorizma, Xkrijuméarenjem droga ja, pranjem novea i ilegalnim preseljavanjem. Zato éemo u nastavicu pogledati kako suvremene Gréave obezbjeduju sigurnost pred organiziranim kriminalitetom. 4.5. Mjere u borbi protiv organiziranog kriminaliteta popre neprijatel and Evidence, The Hague, decembar 1995). Dréava u reagiranju na negativne drustvene pojave, u koj pravosuda, nego je potrebno’ urediti ivom. Duznost policije dolazi do i su sadasnje mjere dréave za nadzor nad organiziranim alitetom odgovarajuée i primjerene. (Ishodista kriminalitetne u Sloveniji, 1995) Borba sa organiziranim kiminalitetom se odvija represivim i preventivnim sredstvima. Medu represivne mijere ul Envejanje edgovarajuseg Krivicnog “zakonedavatva, usvejanie odgovarajuéeg procesnopravnog zakonodavstva i organi 116 redu su to djela pranja novea, korupeije, proizvodnje i prometa Grogama i orugjem, trgovine ljudima, svodnistva i prostitucije, Aotinaskog udrudivanja i krviéna’ djela sa__medunarodnim élementom. 2.3.8. Slovenska policija i Paropol Kriminalistika policija u Nacrtu mjera kriminalisti¢ke policije za ogranitavanje organiziranog godine definira organizir Europske unije. Zbog potreba praéenjem organiziranog kriminali 1997, godine usvojio dokument koji u taéki IV na - udruzivanje najmanje tri osobe; jenskom periodu, lobitak) ii drugtvena moé; (sluzbeno gonjivih kriviénih djela); te dva od sedam neobaveznih kriterija: = upotreba nasilja{ korupeie: ~ djelovanje na medunarodno} ravni; - upletenost u pranje novea; = upotreba unutamjih pravila rulcovodenja; ~taéno odredena raspodjeia uloga i zadataka za élanove; = upotreba poduzetnickog natina rada; ufjecaj na medije, privredu, dréavau upravu, politike. Radi se o cjelovitoj definiciji sa svim karakteristikama organiziranog koja za Europol i slovensk policiju. predstavija okvir za_utvrdivanje i evidentiranje organiziranog i's tim takoder i razgraniéavanje od ostalih oblika Kriminalisti u jedinicama za Te kagnjive djelatnosti su: "9 Nacrt odluka Kriminalisticke police 2a eprecavanje organisiranog kriminaliteta za period od 2008. do 2007., MUP Policja, GPU UKP od 14.12.2008. 34‘epoxud Boruosyezou wfueapoyud sfreawprBoussuo wuporsodau wofteaptenisud es | ony ‘eftresiopentaon wNgo HTP FP wiosoBze1 ypreuoysien worozped es ‘aftressesZ010) 1 TULL, yruenzTtWaI0 (ouqesod) rfp wouTeUTUED, oO wlioeuLO) umeu nfefjaeisperd afuper suzens) ousapmd ‘fupes Suzensy suoatd atzet of Hoy vz zor oby w “nzesz] uiofiusrofustad magn “oveulopn 92a Horjod 1 aqanodl arofurudfeu atu ‘oeavfiqasiodn oliuer 28 Hfox “ealspaxe | Spoisut weiodo uqetod zeiz1 vp msaKeu Topegod wu yeuIpO OUNIOZ ofupes ouzensy ousarnted “Ts -wjayreuruntsy Somesztue810 snosd 1q10q 1 pourod najtiea HIpnuod azour wosediod wognfazeaodpo 1fox ‘nfonspod Uwoxsreunger woudnyojef wu foxzes | af\ojouya auareuro;UT wifod -woxeas nord af Ouganod afueaenoid erexjo nfoxy woxneUIs|qoxd fad ‘ouszafizan yuu aftreaKy noid vavfiganodn ‘afionod ysouwzazod goa Souesueax0 anor ‘eyo yreur, vfiotod foxy squoq foo “eaopns vu Boas ofiid oumysrur auion Ug “eawTeuru naioq jpoutodied now aiyeU fox ‘yiss efoxe wxparupafer wagon: 1q oyvz opesdn Souesjenrw8:0 BuRAgS WTUoUIELANs nfereao%po ou wloifeUlUILDT snosd 2qu0q epoious euTeuorpeN ep 020 af Sousponeu z] se Bo TeUTUNLDY BoueszrueBio efuang | vyURsEU sqoIN AULARHO ot ‘wurexofur uruanuossid “ofureavfiqosods unuexzrefioads ouqesod wsfureae{iaot se ‘9661 “moqeod ynfuernun onesmsnay wuefianfr ‘yorod 0 voweZ 1 “+00z/S6 ‘0e-2a/see “rn $n “IPO S00e/ ze "002/09 ‘s6/ ‘SN TPO 6661/09 ‘e66t /ez “taded “vest /ou) ¥66t/E9 aq ‘SH eH Toe onons STARA WOME TUSTIN :apapefs ns aynsuayqerey affuzeafeu anoBofu e “wroaTeuyUILDY Souesz7uvai0 wfjoruyap oBouur Hfoysod ep Ipoaeu le661) eEADGPOd “(0002 ‘gnpuey) “off 5 - anvfod aypiizer afiap ofnsido qanodn fougnsuaprerey fousfteisn afieur ty ag{A N OHTeUTUNEY ruesZrUeBi0+ urefod ep poau InPUEY, (100% ‘yequoag) +((wes eward } adnu® seynun) oftiseu ouscupe ‘axsHHd ox Iqasiod od “ousarnytid edt ‘ffurouor2 ous unpepahs ws nfupod wyuper wis n nfemsyyor 9s ofoy ayAsuaDreNey oN fd psouzwasdou yls Soqz ‘of ep eneUIS xo5,0q0C. Hone 1 FregHeroes PHSMOAOTS PION “6°E°Z, rusoupafiza Snap | woaow ofsearrsrey “ure10191 ‘UPRASHOIN) oftesrsuEUy “PURPA VUlAON iqez “earzoydsxa rpoaztoid euafjoxzopat “eureBoxp youold 1noo1d tid afervaopassod ‘oftonynsoid earsign — ‘afizordsya vuyseu ‘euuaS}9 "| Soupsuand ousoupo ‘esiqeURULy BouestztUesI0 ns fom wonout aftreud + vllodruoy, #(~~aftraregumfiny ‘ofenrazgovora élanova kriminalnih skupina. Vecina navedenih oblika predstavija vecu u odredenim slucajevima i kesenje sloboda, nugno je da to podrugje jékog djelovanja bude precizno zakonski definirano i pod odgovarajucim sudskim i drugim nadzorom. Navedena saznanja pokusavamo implementirati i u domaéu kriminalisti¢iu praksu, a ona bi tim vise morala nati svoje mjesto u politici za borbu protiv kriminaliteta. (Dvortek, 1996). Na ovom mjestu bismo jo8 naveli samo nekoli Idjuénih pitanja potrebno unistiti advokata i optuzer navedenih radnji javnost, Krajem osamdesetih godina se na temelju spoznaja u Eu lla naginu djelovanja Posebnim mjerama kao sto sakupljanja informacija zahtijeva moénu analiticku potporu i sudski nadzor. + organizirani kriminalit ganizirano kriminalno poduzeée koje \eta kaFakteristiéna je ‘aod organizacije do pokuSava reducirati rizik na minimum, {'to aktivnost uz pomoé pranja novea transf pokugava tu aktivnost prenijeti na podru Gime se rizikovanje zbog moguéih akcija arzavi osjetno smanjuje, Sorli ukratko cumadi definiranje organiziranog kriminaliteta kao tivnast pri Kojo) slobinabke organiaacije na poduzetnicid natin ine kcriviéna djela, a pri tome za pos nasilje, odnosno prijetnje nasiljem i prividna ukljucenost u drustvo; osjecaj povezanosti medu élanovima, medunarodni ili dréavni utjecaj. Iz navedenih Kojima se bave, i s kojima é¢ se baviti grupe organiziranog kriminaliteta u evijetu. Zbog svih nejasnoéa pri definiranju pojma 36z0q 1 ‘omer syfon yofaizop mumznTeyou twiozpeu Wofoisod ns ep Tonpng "ezoneg Foysyathog Sofusepeyan vavzrp pedsus t af oafutidop waweurunn, Bou: 10 Toplarey -2sopar aUTeURUY ASEIA 1 pwousid yogod flovzrueBi0 ysigelijeu ynap | UPISuEHTEN eaeraist ns yoy oreUTUULD| Ffouzods osoysN ns oye “eaysTHZpod foares owxe\spod 1 vavzrp pout sone ovstiqzt af fom ‘woxpiaze; uprsojouYs) es 201 of oesezeU Wdommal N yextTeUTUAL, Trenzuedig nsoliacd [oyarep An auafizoy wun wloy naelod Rupaignap nUTeUOU Oey OUTeIMAN yyfeuUN TUTeUO|UDALOS “oavzip ysoumnais eaezou8n waunep{p vufpuTME wuesIZqeI0 vp erEUISs oMDzoU wUNIAdfegnIs urIloy, TURD Zouenzte#20 nfrefiqens ud of ep nfeprapasd vreyreunauy Fouesztuei0 vfuefiqens utofnspod axeq as fox afjouaatioy suporeunpour oyoH ze: | “IayTeMTUNLD tueszTURBI0 orgzns 25 1q ep PIED furs ou nfegnys wofoy n tu spogos | wsvad w{spnit ‘yuo oftreut of axe “way ToURUEL] fiad uagorey af nytaesd od fofu n | nuesoap rejspns n aNd BN re caounowod Hor oupomodsu fae fonepne 938 one Gruqeurumy, Yeates: afuosotusn oms—IENS ‘weyreuuD) noydrysod n wxtusoon yseup ransez WouDIALD n wfopefas naNseZ wu “ellorzeNs! YrUALDH urufe ningez eu oust woureioid wn g “wjopelas ropsez ‘v2 weiBoid | yuasdud epovour yrizenst yruoauytd wiofudlauayn es opadn 28 ep af oufegeuz aypsteurumm epjodee vg ze adn apapoftis n peysiazes owszour earTeuTUNZy BorEsZTUeBIO NSOMAELP uAeID “wATUpedud yyfors euMsougosods es NpEPIs nF ‘nisizn vfueavpoSejud Soqz vfonzpod eacu eu amposd 98 ouaureznoist ¥ ‘{elonsnsoid ‘280up) oureuommpen 9a af ueMsud eunsouerelp wppPU A ‘eHAOP Perle oftajsoo 2s yyfoy JeMUN NsoMepeIP 3uo wunznoud yaNTeUTUEN ruesizTuEBio ‘yuswWods an OWS OF OCH ‘wpoarreurupry ZoueszTUEsi0 HsoMeelp oufToUOL “pz “ouarz wofoy n owoflua ez oftwansriopresingfou T ewypeuruy SouresqzytreBs0 21 ouganod offq 1q o1ez oavrdy, ‘nfjoruyop maoBoft Rueysod Fou ‘eeweunuy Souenzeiio mydsouoy 0 nuOA08 ase] of ep wepzosd Bouspaseu wsoss 2] -euNfloyUR wuDy ‘ain8 od suenuyop adnu@ suppurmpo| ouenziueSi0 vu ou e 2 wfuepeseu wroforq ungnfeaefjonopez es \dru ouray nfoy HeMUYDP of o¥ssy ‘ouNPIA ‘wrowTeurunsy SouwsztUe8.10 vz naouso nfjep 1 ‘eureavzip pout woyTeUl uot 29 fox ind ABour af wefan YuTeuTUTE aftreatpexpo sfuwaipepisn osvidn “woyayTeUrUL wrresetueai0 1weq ndnud ov nefeign your af owsiq wp wdrud ru wxo% for 1 oxo “umusruyes ‘208 oftreur aBruup “9Bta worrTeuEDy wruesz gpa oBou ‘exrourait Soueneio ioe a108 nas nfeuzodoid 7 am 3fom wuneqstisnerey © f}i0n08 3| shoq eionreurustey SouesteyreHs0posla su ostali i oni koji su ze u korist dréave bavili organiziranim kriminalitetom. Buduci da organizirani kriminalitet mnogo vide nego z icku moé pojedinih drzava, sredstvima, Kriminalisticki instveni u stavu da bez ofanzivnih prikrivenih radnji istrage ne mogu prodrijeti u poduzetno aktivne, hijerarhijski organizirane i birokratski vodene strukture org: 10g Kriminaliteta. Kriminalisti su inate svjesni da neke Oblike prikrivene istrage posezu i u ustavom zagarantirana oscbna Prava i slobode, a isto tako su svjesni da su na tom podrudju nuzna Odredena ogranigenja. Samo je potrebno iznaci primjerenu rayne a to je zadatak razumne politike 2a borbu protiv Kcriminaliteta. Sv ijedi i za zemlje u tranziciji, koje se potinju oblicima organiziranog kriminaliteta. Zato wu borbi 4 njim veé upotrebljava vecinu prikriventh istraznih radnji, koje odreduyje_ odgovarajuce zakonodavstvo, naravno, pod suidskim i parlamentarnim nadzorom, 4.8.2, Prikrivena istraga i prikriveni istrazitelji Posebna metoda prikupljanja dokaza protiv djelatnosti organiziranih inalnih skupina su takozvane prikrivene istrage. Ta se metoda je koristila u SAD u borbi protiv mafijaskih “udruzenja. U tu ih sedamdesetih godina Zato je posebno naglasena i takozvanih undercover agenata, kao Sto je to poznato u SAD. Prikriveni istrazitelj mora biti posebno nadaren, skolovan i opremljen pripadnik policije koji odréava vezu sa kriminainim skupinama (ili skupinom) sa ciljem prikupljanja informacija koje bi bile podioga za daljnje mjere police u borbi protiv te skupine. Iz navedenog proizil zadatak sa taéno odredeni tit ponaganja i u svim aktivnostima poistovjetiti se sa skupinom u koj je. Pred ukljuéenje u takvu skupinu mora ozbiljno ihologijiz ponaganja skupine u koju se Zeli ukijuditi i na osnov svega nautenog igrati ulogu pripadnika te skupine. Prethodne pripreme i razrada legende znaéajne su zbog osiguranja prikrivenog istrazitelja od otkrivanja. Pored toga je za takvog, istrazitelja veliki teret svakodnevno djelovanje na rubu zakona, 120 2.4.1. Trgovina drogom Trgovina drogom je_najunosnija ost nakon ukidanja prohibicije u SAD-u. Zbog velikog . Droge se pojavijuju kao druga najveca odmah iza nafte. Izmedu proizvodata i lijecnigkim nadzorom. Najvide truda je potrebno uloziti na rad sa mladima koji se pojavijuju a ciljna grupa preprodavace droge. (Home Affairs Committe, 5), Vesano 24 droge spomenut cemo glavne puteve droge 1 svijetu. Heroin, kao najrairenija droge, dolaxt ic “latnog trougla ized day te iz-zlatnog polumjeseea u Tran, Afganistan i Pakistana, Odatie ‘se, preko ‘tv. Balkanske ute, prenosi u Buropu. ‘Ovom prilikem posebno istiéemo Balkansku rutu, s obzirom da ona \ja u ovom regionu u kojem su i Bosna i Naime, ovom suhozemnom rutom, tj. toka prema zapadu, turske leriminalne ‘organizacije su ui poéetiuu krijuméarile samo heroin. Postepeno su se ovom rutom podele krijuméariti i druge nezakonite droge, dok se to danas protirilo i na prekursore. Najnovije procjene Europola i policiiskih organa zemalja Jugoistocne Europe (CARPO lzvjestaj 2a iméarenja heroina i kanabisa sa istoka u zemlje Europske Jedne strane, ali i krijuméarenja ekstasya iz zemalja ije u zemlje Jugoistogne Europe i Istoka. Ovo je, nesui » Nova dimenzija organiziranog narkokriminaliteta u Europi koja, pored ostalog, ukazuje na njegovu sve vecu ekspanziju, Kanabis i njegove produkte (marihuana) krijuméare iz Maroke dalje u Buropu. Inaée, Europa je najveée svjetsko trZiste smole kanabisa, 38(drapes 1 oftrearnno ofurs ou rzenst 1 98 oye) oyeupar ‘uo aouazaJ405 PrIOM 184) “afjovztuEB10 audnyojsf> afuargrum |Asod ourszou empmnins YpepoA wapLD|A0 ouIpaf Jof “eurdn|s qUTeUTUTTT wouerzreai0 Serepn tepez anord wofxe woydnpod pips nn unugafdsn 2s opzexod aqu ns Hoy sffeyuon cures nHeauN owszour ButEpolour wI{Sflorod utugisept ‘e80} polog “efusfur oysefu Rofprapezd pofisdeun afioq ans ofeysod mafias nm yewpeuunm ‘ourinzefuiid oxey, ‘eepez Bousfjaeqo uoyeu fers oufear n aftrepeia vz ysouDnZour ‘euonqed nataojo n aftreaoyelp oupesous fuegeuod wns ofreurznasd ‘epuailal euepezes ouztIq, ‘qsousfturardo 1 ysoueaopoys sousrepeu seunfjoyzenst wrusatoyd vs epes nfuresqueyd 11d aizqo N Rozn oureiour 9fox1 NSoUToyo agIA Hozes ourozour Fouwsrdo 2 {£661 ‘Atpoyy) “eavisposs (0 gat of our 1d Zoqz ‘affowypanysrp apniou Zoqz 3019) PITA ois ‘tuuou ypjsuoter nuiayo n foHnsp eu ‘oudnys supeUTUNLD wureuniou eurrd Heacp{p reas foupel eu eiou floyzens] oe bu vqowomne yuopenn ofusrepumfiny t woyod v ‘npE, ‘ez soysoid pisresouew pion spews ns adnud SUTBURWL auesZTUeSIO ‘eolwes3 yruaezip nsouzosod 2) ‘aliowed ovsewitud “eue3x0 yruaezip ruaaisurpof efureforsodou 1 euioysis Souavpouosfez Zouspamau Soq7 fur oufepeuz eurznez eurpod yosap uifupofsod n vio cures vpeisod wdoma Buz ung TN Uzon ywapenmn sfuare> ‘rofnouoid sonfesemBiso 1 Ns npgouaRpTe WO} ws Han NL ‘affursz ousfiazesou n axequinfi.ny vpzon uspeDM 3 urlox 2 affuae susflazer vz jugnsHoHery ns viqowoINe ofuareuMILy | SpE nfs] aonfeaefurqee ‘ngowoyne ofusregumfisy f opery ‘e4'e i ea 0 enofegnis a91 n sper 98 sof ‘uofer0 wouioly es tadderp SUa0 ofureyydord : ne ‘oflaesone agar nfonupod Pisttpour of owrafiza afupaqsod A “efireltaeqeu eueiqez Boq2 23881 o21q vfzru0 eUdffo afp3 ‘eaoves jofian wrofzrs0 wuIA BAL wofenio wupso3sy, -c'6'z fusfed vz ayrud oysyeun ‘9poreL, ‘warqeum, iepoariosd TUTE rufegeuz ‘eiipuejoy 1 wihvealy du oy ‘affuroz snjsdome osjou 1 ns ep res} Bqaal,‘(AUIPOS “900Z ez feygafazy Qaaivo) wiewOId ZouTEBaHt %01 oxo Epedjo ofoy BUskupine, s tim istrazitej pri tim krivignim djelima nije ni sausesnik ni udinitel.5 takve metode kod Ijudi izazivaju osjecaj da driava ‘ugrozava njihova prava. Zadatak drzave je spreéavanje kaznjivih djelatnosti, a ne navodenje na kriviéna djela, a postavija se i pitanje take pravosudnih organa. Buduéi da prikrivenog istraditelja uvodi_policiia, nad talvim je istraziteljem potreban vanjski nadzor. Pri tome je primjereno da takav nadzor obsvija_tufiteljstvo | kao organ gonjenja_u Poznat u SAD. prikerivenog istrazi drzavama i under agenta, kako ga poznaju u SAD. Djelovanje duzeg je ‘vijel fa razliku od prikrivenog Prikriveni istraaitel) u svom radu ne smije weini Kaivieno djelo | kriieno je edgovoran 2a svoja prektoratenja. Za njegov rad je potrebna dozola dréavnog ‘usitelja, koja je vremensid ogranitena, (Wehner, 1986). 122 2.4.4, Trgovina Yudima je na pogecima organiziranog kriminaliteta predstavijala dobitka. Danas ova aktivnost ne pyedstavija takvu Kriminalnih aktivnosti koje se nadovezuju na Jjudima. Najveéi problem u Buropi predstav ka, prije svega neke od Ruskih prodiru u zapadne drive i postepeno Sire svojtt ‘Na raéun prostitucije u svijetu najvige zaraduju kineske japanske yalcze sa monopolizacijom turisti¢ke sex- industrije u Juznoj Koreji, na Filipinima i Tajlandu. Bosna i Hercegovina spada medu poslednje europske zemije koje su inkriminirale djelatnost trgovine Ijudima. Tako je u élanu 186. Kriviénog zakona Bosne i Hercegovine inkrimini svaka, i na vrbovanje, prebacivanje ili prihvat ‘ove eksploatacije, Za najteze oblike ovog krivicnog. je i Kazna dugotrajnog zatvora. Ovu inkriminaciju prate i druge, kao npr. Zasnivanje 1g odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu (i. 185. KZ Bi identifikacijskih dokumenata_ (él. segment jeste i problem zastite zrtava trgovi viktimizirane na razligite naéine, Procjenjuje se da trgovina Yudima u veliko} mjeri spada u tamnu brojku kriminaliteta, ¢ obzirom na svoje specificnosti i poteskoe u sme pogotovo dopri i sigumnost svoje ot Tome treba dodati prijetnjama, nasiljem i prevarama kako bi Zene doveli u poziciju da th eksploatiraju, najéesée u seksualne svrhe. Sam ki trgovine Judima odvija se po slijedeéoj she uskracivanje identifikacijskih dokumenata (pasos), vezivanje dugom, nasilje i dalja eksploatacija Prema procjenama Europola znaéajan dio trgovine Ijudima ods *Balkanskom rutome, &to dodatno ukazuje na potrebu sto efikas: Suradnje policije svih europskih zemalja na planu suzbijanja organiziranog kriminaliteta u ovom regionu. 2.4.8. Krijuméarenje ljudi Krijuméarenje emigranata je oblast koja postaje sve vise zanii Jer je povezana sa daljim iskoriStavanjem prokrijuméarenih 40‘unguioad 1uaezip vz saoys0n surepop eftavispord ors ‘wnopeths onsez_uresdosd nipin wxour yUdBe 9s ALE “npns eur efuagopalas Bougnt It eyuaBe Bossqes eltweazmpozes OP 2POP sd Wesn CVS ANS OZ “Joar AIGA yy eUNDTeUTUILT es ‘eun1ayspars urfusgnresBoau vftresejadsex “eumpuade f vunfjoyzensy wruastoyid ayofd sfoy nsousedo | Hseaeu af ouganod njefip woro “eamspois yp wogosiodn peu sozpeu nionfowo + nuosdo myruys) nuDUIDIANE | BALSPOIS wysljeueuy RemBiso eqoN per awe wz o7ez osvidn “elLersE {a0 viuapeioyaid 1 aqenodno vfjouioy afueanzoxin eflaersp: ‘wrens sof ‘oxqnfied 1 ed ‘esopns ‘sraiTeutunry anosd a1oq a6 afoy viionygsur nfupeins 1 ourosduid ‘sufoiq vaafumzexpod efjouzenst yuoaunud eqanodn ep ouaesEN swore yTeurEN Dy ummeszqueBio vs 1q10q n vyeuSUMASUY yfusefdsn po af uepel ‘wyeusde 1 effayzeNst yruoatnpud eqenodn ‘afjoemues10 psowyeTelp n oupassodou 9s aondn ou f ‘eusauyud orqop eurefioezue310 fag erevruss ospes ‘ 3808 qupareu v2 serupuz nfjouioy wu Toasafur S98 uy "oper SonoSafu vfureampepisn Soqz wruapspeu vs neu prespeyuos| 21 Bqa1a wItaBe oasqey vz yousedo wuGasod Bourarid pox oBou aftufeseuz sof apuasa] afwenosy of "wos NUE WouTeMIUTEDy 98 ReseposeTud F nsouETelp ou niin 9s owsurssa03st ‘onvzip auaesd wlageu Heansod “taneliorut ja euraid Teaojelp esour sof ‘AEcUqosods suqos vfezeIt TOP 2816 sof vito Soups) pom EP hiseiBeu oureiour UO) Hg “Afluoqa) wouspespo vu nsourepelP suTeUTUDT wBosdo t opord vfusfnoumsn walt es ‘neid nfox wolioenyis es npepis n Hefualiur 188 970U | Uoparpo ouztoaid affu sperepez addoIN “wlalp PURIAI wT axstoendg oaad fo waqqona -ezaaeg Boxfeehnos e wasn m Walgord BoufeN ee scmop Yon ay 2 pleidhur ne ropmeeE 3 Soqarg wabap Twellwep wines Houeaqy 3 vp ¥01 op i2v[op ‘nsouoxo uLnslyzspzIou Soqz “wouDUIa, “eyEATPUIS 2 az wz (eyyuiwalid) wynuyoznpod po voxou afuefldnig ofrearfuofon “8'p'e, “(6661 ‘SNV) “28nisn Ize N wUsBALZID Ni offussigEs oas of aluesmIpaTy OSTeAyYT ofeerprpery -2:4°e 2 yrfireur Boqz ‘ner Rsouansye anuswods ‘fed “efit 1 eaozods s1SIA as vz apepido f auezazod ns um § "eosow afuresd wz “eons afizd ‘ouorofisted MsoUI[ep WiuACUSO Npstt ns nous eu ait susfuEsqez poss wu ast -9'p't, rn zon yafanez nfeiso ue fey eu ye ‘iavzsp fonou n oesod 1 feysofws fondue 2s wuIRLesBIUIKan &to vidimo, posebne metode borbe protiv organiziranog za sada Su jedino, koliko-tolike, usinkovito Poznaje u istrazivanju organiziranog_krimi druge oblike prikupljanja informacija u da neke od tih metoda duboko zadi pared zakonske regulative potreb tako je potrebno precizno odrediti v kojim sfucajevima je moguce upotrijebiti pojedine radnje. Takvo odredenje nije stvar , nego politike 2a borbu protiv kriminaliteta. (Dvorsek, 1996). Mjere, prihvacene u borbi protiv organiziranog feta, koje bi morala obuhvatiti kriminalitetna politika, bi sadréavati prevenciju, odgovarajuée _kcriviéno zakonadavstvo i uskladen rad policije i pravosuda sa postivanjem medunarodnih preporuka i medunarogne suradnje. Pored toga je vaino da seu borbi protiv ofganiziranog kriminaliteta_pridobije corganiziranog keiminali spretavanje. Upravo bolje upoznati i uzimat primjerne za prenoSenje u dati prostor. Zato pogledajmo kako se upotrebom metode prikrivenog istragitelja bavimo u Bosni i Hercegovini i Sloveniji, Zakonom o kriviénom postupku Bosne i Hercegovine iz 2003. godine tajno djelovati na osnovu naredbe etude. Medutim, zakonske odredbe su jedno, a stvamost je drugo. Postoje ‘mnogobrojni problemi za efikasno djclovanje prikrivenog istrazitelja, a prije ‘su: nepostojanje jedinstvene _ bosanskohercegovatke nedovréen ustavno] ‘ustro} dréave, mala dréavna teritorija, all | nepripremljenost jika pravosudnih organa za ovaj vid istrazivanja i dokazivanja teskih kriviénih djela “Pod prevencijom ovdje mislimo, prje svegs, na zaétrasivanje potencjainih Jeriminalaca, smanjenje mogucnosti 2a etvaranje kadnjivh djlatnoat | oteaavarie ‘ueinjenia leivenih djea, 124 djelatnosti preuzimaju grupe organiziranog kriminaliteta, te u nastavicu u tim djelatnostima peru novac iz drugih nezakonitih djelatnosti. (Abadinsky, 1981). 2.4.9. Krijuméarenje nuklearnih materija Krijum@arenje nuklearaih materija je novija djelatnost povezana sa raspadom Sovjetskog Saveza, a predstavija veliku prijetnju medunarodn} zajednici. Te materije bitne su, prije svega, 2bog 10. godine. Kriminalne organizacije se pojavijuju kao posrednici u trgovini medu dréavama, ali i medu teroristickim organizacijama, 2.4.10. Trgovina djecom ‘Trgovina djecom, i s tim povezana prostitucija, su problem o kojem je u zadnje vrijeme puno pisano. Prije svega su zanimljive veze sa korupeijom i upletenoséu osoba zaposlenih u dréavnoj upravi. sada je bila takva trgovina ragirena na podrugju jugoistozne poslove sve viée preuzimaju ruske mafije. U! zadnje_ vrij moguée primijetiti viéemilionske zarade-na’racun usvaj ato postaje sve unosniji posso. 2.4.11. Trgovina Yudskim organima ‘Trgovina Yudekim organima je novija djelatnost koja omoguéava neslugene zarade u skutaju transplantacije organa i organa za medicinske eksperimente. Takva trgovina razvija se sve vibe uz kao Sto su Brazil, Argentina, Peru, Meksiko i sl. Omoguéavaju je brojne korumpirane zdravstvene ustanove najvise u drzavama sa neuredenim zakonodavstvorn. 2.4.12. Kompjuterski kriminalitet ovEamh transakeja koje je veoma tesko pratt. Uprave ova forma ima u buduénostl najviée moguénosti za razvoj organiziranog Keriminaliteta, a takoder je i zakonski najslabije odredena. Kompjuteri postaju, za organizacije organiziranog kriminaliteta, sve vie znataino orude za uspjeéno vodenje nelegalnih poslova, te zastitu podataka pred otima zakona. Cjelokupno druatvo koristi sve 42sfloeunosut ‘naysuensour ny oes d9ny4 pox o¥ey ‘afioqod rez onwidy ‘ounshiuee ofa ougiqo af aftreltdnsjud ‘190p ose) efioeuLoyUt UA op of wp Mpn_ ‘affoeuLOUT Hidropd af ouganod yoTeUTUITI, quer uEBi0 ojornod af afoy Hsomeelp yuaifuey neNst eZ orupems ufey - proyem0sur -e"s"b 12661 ‘yossoqoq “os100q) ‘eaezsp Pusteur af ep sonuafuIg 21 ozeztoid fox aulaiqoid auqasod sx19u HEU yppflan vBenst yrusauMd nfuspoan wd efioxod op ens! ZousaLnyLid yeouszouiin “waesd ‘vurfuagals ourefureppud as a3 ‘ogtDjod ouaesd wuisu sof naisxepouoyes wageuop A wBenst BUOALDALI ‘eaojsod YruTeURUT wiofisueUy | wioUw[d ‘es0ye2I wuruteunuts, 0 azeyop ougexjod widnajuid nou! yuIpof eaisurensour z wunasnys! euro yoy wunfiouens} untested annsea jeood vlioviod wgnsTeurUnD of ovez -,ofavisoane oppeuruny fusiofiord piu, weqanod org af tT 8 afforlod zt eBeI0x afjog BU UIDEU IonfereAcRpo BU epeazepo 28 BuENIS wIQeUDAOTS | "VUTDIGOId 79q } OUZOA eftApO 98 neftapo as oftre 16 6} “wutAopns wu vfureakzefop weadl oxfoxou OMTeUIatTeZ OY « Megod aacfegnts emeDfucy vz Ut (iysny Z vureBsIOH ws vTeZDAod 98 oVEZ emp yrUTeUTUT ypjsdosmsoupedyz vously tufeyour oem ‘edmiseu ‘nffusepod wouyeuraiiey wd veungord wmpjsfionod wz eqanjod vpezess ‘round § auoyezTeas0 n fellages 98 NS sOtlard “eizoa yTuspEDmn ez “sdu) “Resriueaz0 zaporyes edvz wu purPRUaliguist ws SDTeIUOS, fuvsoany ofugepeyeu vavzip 1 vos] es ouqasod “emdnys YT woyeu poyad on nzas. Rsteuru foeUS nos n wunfiomens: wmueand ez tganod 0 vfuelignuzel 1agod “wue8s0 Boxs{ionod vffesypoaoyns afd y ‘ounsy “efiezenst Sousa 1 vifonod —ws#geAcBoorayoxstresoq yeyeisuoy upoyyaid eu wexizqo zg ee spinowrzes ofiulteyep “exupeurunts3 Bouenzrwaio nsomerelp ypoyesd po supaf ow ‘eosou vfuresd navfod ‘eoaou aftresouisTes org oy eustforapod UiBtup eat oiolp wNeURUD|. wesetueas0 "yuoponeu paved ‘eaoutty } 840-9, ese 21 ‘punvar yprsfinsnpuy yRwUZod vposzyord ofuss0naLDT susosteg EAZOIBN Og “WORTH YTEPID| yeyqo. ouposaud 35 /2fuss0M OAL oftrestous1sT85/ofuszoayoarry “ET"b'Z ‘sougnpng 1110108p0 29 afoy eu af aftreyd nyex woygojouyes woso n nEpofiqod 29 ow yes oad wiafias fey BU wfesy ws nfeffseqo req fi QIsoU PRY ougoNod afi oeaou sof lvapamau Boqz voxou oftresd nfeaepnowo ‘ IN foxgojouya + oye, ‘oxsfisueuy ome] “Reoupord fomjon n ach sureurustoy ne ofps eurlnwoe uyustaresot nh eacfuriqez 2914 sof elloenyg “oyefugnns sysrm{dwoy afjoqfeu eggaud wurepnuod unarfueund weyTeuTTD Souenzuesi0 dru ampmnys a29p0, “euosqez nifigo po UsaLD}s ‘woxamnfetcuo3| pod ppopafs ougopn furgn 0} oot ‘ousppefido af 14 UP ToIteq n | Egan Su sedon nopeurunn woustrouans ‘sftesoiop onoxyly ez nsounSou Susforqou ereqo ouens ofrup se ‘elloezuES10 yruppuTUEDy Rfwestpno n euoyes wure|is oueNS supel s ozeuIOd wfigojouyer ‘ounpta og ovy Hepsrdeu asouop afoy wureuMOU WH oxeq at 2dnu8 sufpuTMED{ 2s ep NeaPfago oUAreH OG Iq ed “nABojoutya; astapridobivaju uz pomoé informatora koji se kreéu u kriminalnim ima. Kad se budemo podrobnije upoznavali sa dod: literaturom, vidjeéemo da postoji vise n nudi informacije pri otkrivanju kaznj mamo w obzir dosadaénju prakst pad vodstvom i nadzorom pol {nformator (tajni suradnik) nam svojim radom omoguéava posredni uvid u djelatnosti kriminalnih skupina i time pridobiva informacije potrebne za operativni rad policije. Pri tome moze djelovati sa i podataka Koji se odnose na kriminalitet u rikupljanja podataka o odredenim osobama Kako smo veé naglasili, danas u svijetu nema policije koja u svom radu ne koristi informatore. Upravo upotrebom informatora bile su 3 Znjive djelatnosti pri kojima klasigna istraga nije jene re ‘Upotrebom tajnih istrazitelja_mozemo xgiminalno okruzenje u kojem djeluje organizirani tajni suradnik, je termin koji obuhvata brojne osobe koje povremeno ili stalno, ali uvijek tajno, 2a nagradu ili protuuslugu, moze i bez toga, posreduju informacije. Pri_ tome moramo haglasiti da takav tajni suradnike sudjeluje u kriviénom tajnih suradnika je djelovanje. Novina Hercegovine da se infor ti anoniman j ne ‘tupku kao svjedok. Motiv za sudjelovanje ‘sii onj sami snose odgovornost za svoje ‘procesnom zakonodavstvu Bosne i tor mode saslusati kao svjedok na sudu, oji se Zeli doseéi upotrebom informatora, policija jedeée zadatke: je podataka ili dokumenata koji Ge moéi biti ‘u daljnjem postupku pred sudom; “Orileupljanje podataka o osobama koje su operativno zanimijive 2a pol Mprovjeravanje podataka koji su policiji ve poznati; = pracenje situacije u odredenom pr na pomoé pri izvodenju posebnih prikrivenih radnji wreéavanje kagnjivihdjelovanja. sa_—_—pravovremenim tavanjem. (Modly, 1993). (US: Dep. of Justice, DEA) upotrcbljeva nay informatar, sto je najéssce potijebjen nazi W amerika} iteratur. 126 2.4.14, Pranje novea w oblasti pranja u dréavi da bi se pratiti stvarni promet. Upravo zbog opasnosti koju pranje novea predstavija za suvremeno drustvo, i zbog toga sto = iy drtave najvise novea opere u driavama u pritisak na uredenje odgovarajuéeg. Greave u razvoju. Pri tome je postoalo ° me je ipozorenje: dase. mo talove dréave pobrinuti za iansparentnost finansijlch sistem 44snyauTeuray nf apofua aypsuoprerey seupst wp peur of ‘aftuouoxs auaoduyg oneide, “elfoeuioguy Mor01d Bian 23 "exeqOP F IPAM ufoiq eueysondou ns ¥80y waqpalteod “ozerul aaind axfslioesitunwoy auaflares VAeoAToWo 2gta 98 Sas woal Sofuseuep wyfureutc. wrodjod wysfiowunrosuy "p's" ‘oftqod apeurop epes nsouses;ys of opsoundop wioveuLIosur ‘orupems yufey ousoupo ‘Hoveuojuy NS mmacBooseH 1 1usoE 1 comroneutoray es metewuox n ns fo] exunerefp YPIeoHOd «yo luearpextes nq nfexou ByeUNgR: “aylupems 2ufey onou f affovunroyur auqenod pigoptid epnpngn ote) outpof 99 z9f ‘wopns pad exoeuLoyUr BIeHUEPY NHsEZ wy TDLofWISN vyefugnne yppsiionod wodeu ns oiez omvda “eumoyeuLosut vs vper eunsns isouanesIdsuoy of ep ouNse(eu nduepal gol Eq. soajqnfioraso ‘wal wuRrAr wt Po Yens ov nesido oulszour Ut o> E tegen sofund wu ‘fegnie wepof ez yuofigofinodn iq nBou poreuoyuy sb npedses spon ysouandnoy vaoyftr rof yurunED} anosd 1q20q TueqaueZ10 nfeaegnoid eursid “eargnip wterqord Bouvsizruearo-qurs|qoud panfeu Ne wp afuofig¢ar opesruxs0y 98 TaAKine A ‘wfrodns0M “St-#'z, ‘wurssis Bounezip yeunsdo | eavzoxiin woffadnuoy 98 eo) porod ¥ “epaaALG yjuseaip aftreatz015n qeuz vonou Bossqes ofueid onvidy “ysoumNas ‘uapeyex nuwzasod win s | eonow afuesd eaegnBowo 03 vd “WOUIA0}08 ve mysuioid woman opel 98 porauid q “weytreisuoy of Te ‘rfuwur poytid of afp3 neourefelp aymuospes N esnsonuy Twuides| yUsgaI8 coe) vs vp of cariunuez, “wigien wureqanod as ni ne wiopeurunsy Souesterue330 wdnud nsouARsTe veyrusqznys yRuaezzp afuearfidnapod ez nsyoy oxfeftiou sesou ueido osfey 28 J9f eaygruP Boxeas ysouigers ofugeu vloy urofiodnioy ws ouvzoacd ousafit af wonou afueid “woujeuruiD] Souerztuvi0 wyTIqo Boao anosd 19300 nt powodhd uIeU Hfox o7fq eu nou! afoy nagsnap 1 wuFefoMyASH wn unas vs ofueseuzodn 1 vfupesns of wuqonod nsounardsid Boge oxwidy “wuTeBo] n nfereayoid exyspars ware) HoH waNUIEIAEAO Bopehq wayreuUED wiped es wAeuoNNs aolunsHOy US 2 ‘eaispass wyslisueuy TANS 98 ofp woFoIp wouAoR vs apxderd 2s woaou aftesd ‘ounpa oi ony -aifuums aftr ome per aoutf aon afuesd 958 § ASEIIO ys) aogefuonns nfnfjeafeun lures opofr gas 98 peur, "wonow eftresd t wyaqsteururtsy RowesyzAeB10 isfuefaqens oaeq 9s fox eacpey wolloeqnps es nuezoa0d nfupems { owed nueszqeuomommsm Trxposeunpaur ( assan ouaereu e "wjopatas vr0yeULIO} 1 epojaur suaneiado atuqasod n nnqiog vz Bajssepouoste2 Bopnfereao8po | 23 frefeasn “eoaow vfursd vjafp eugianny BHsian omssepouoyez spars yuaDaS oupeBajan ofioexsyuost ofuapam oxjsuoxes ‘ejodouou afuefiqznsBuduée aktivnosti policije iskazuju se u brojnim operativnim postupcima i mjerama koje zahtijevaju blagovremene i pravilne podatke. Postoji potreba za automatiziranjem svakodnevnih kih poslova i braim pristupom do podataka. Zbog teritorijalno visoko razvijenu informacijsku tehnologiju i velike teskoce zbog mnogostruke zloupotrebe droge u njihovom drustvenom okruzenju. Medu driavama koje imaju najvise iskustava u borbi protiv Srganisiranog kriminaliteta istupa SAD. One su _u olin svog Pravosuda ustanovile Upre (Drug Enforcement Admi Interpolu, sa_dugoroénom ijanje zloupotrebe droga — Ta organizacija je jom_aktivnoséu ka ‘Ts i organizirana obavjestajna_akitvnost, formacija u vezi sa zloupotrebom prikaz u modelu); sje izvjeséa_onome koji ée ih ponovno vrednovanje (otklanjanje slabosti). Za ustanovijavanje medusobnih veza i ovisnosti medu_pojedinim @lanovima u ukupnom lancu informacija potrebno je keristiti posebne modele i oruda kao &to su: ji sluzi za prikazivanje veza medu u lancu veza, koji predstavijaju osobe i v medusobni ‘odnos. Grafiéki prikaz u amu tu je od velike pomoéi, jer nam ukazuje na takozvane matriéne veze medu elementirna dijagrama; 128 iz Ginjenice da kod korupeije Korist imaj daje i onaj Koji prima, a nema oftecenog koji bi prijavio takvo kiviéno djelo. Zato je potrebno oitrije reagirati protiv korupcije koja nagriza draavne institucije. S tom namjerom potrebno je usvojiti zakonodavstvo koje ée omoguéavati transparentnost sredstava § Kojima raspolazu gradani, a i organizacije, te pri tome ozakoniti Konfiskaciju korupcijom stecenih sredstava. Mjere koje se pokazu kao uspjesne u borbi protiv korupcije mozemo sadeti kao inktiminaciju takvih aktivnosti u zakonodavstvu, preventivni rad u svim drzavnim institucijama sa edukacijom u toj oblasti, koje bi se bavile korupeijom, ina je potrebno pratiti bogatstve, jer vazi pravilo: ‘gdje je bogatstvo tu je i korupeija. 1s dosadadnjeg prouavanja organiziranog kriminaliteta obit je da je Yniju analizu pojava potebno razmotriti oblike w koji spomenute, i.one koje trenutno predstavijaju najvecu opasnost 2a suvremeno’ demokratsko drustvo, Potet éemo sa mafijom, kao Kao najuspjeénije oruzje u borbi protiv organiziranog kriminaliteta pokazuje se institut obrnutog tereta dokazivanja, o kojem st autori napisali viSe radova, 2.8. Struktura i pojavne forme najvainijih suvremenih keriminalnih organizacija Fodacl 9 grupama organiziranog,kriminaliteta niu meduscbno vaian za dalje prouéavanje organiziranog kriminaliteta. mo. vidjeti, struktura nekih grupa organiziranog kriminaliteta sliéna je’ korporacijama u privredi. Potrebno je 461661 "uopueT “yD wpwaqiog yeqwuy sous SUL :paywr] exnduog ywuoRTUNNL -O66T ‘HOPUCT uDieKe eases eunou at} WORSAPOU "POUGIF] SKBTEUY SAROY M BMLCL OA wy npn ‘euidnye yrureuEy ypeerZTUEBI0 souepelp afuang Hesd oup1go efor, ‘nfiodn0y, (qn ourezour 0} ) “wuIdrays YrUTeUTUNEDY ‘yrurormop 2 yrepzord jouo F Ox} ‘TajsuENsoUL n RSOURETEIP upisfisueuy ypioize: nfueammno pd oftreyfrewod oysfiowmsoyuy soafeu woo wiloyod BAPHSTEUIUNE, | MoMA WOAC 7, umuposs ve penzonod 98 29 efom ‘afomod aha ‘nkteacnngo 1 iotod aun € nuodioin woupsos pnd ouapit tiwerd 99 ep seasa(an ag an8 hs furewuousoyduaen wy Bou, su eleeaponpo tuquo hn niteargnpe nour yuo" “ubunges -euep onafas wu nfiqzy wourrs oss wens + s9oys pey yor vioNTeUTUNT BoussEMd oUsIAS 2pnq OsiTyP ep om af ousIqO “RpEL woUAREZedo n FgofinodN Ouotiosaonesd af agndou axfiepod sudmsop oaiq | 2up0) amor OuTeS. naysueNsouy n HeymZr ns woyey Hepeisod of oumnu ‘seu poy 1 9} af ep ns qezeyod wopes we! 92a nfesefiganodn woyqeuranny prouresBoid tugyjoods as naysuEnsout woyneuoiqaid 7 pepEA 99 for ‘afuravfiqosodso —oysfizeunoyur —ougonod ‘efuong afuagites#0 wz 3p wp efueuzes op af vjaa0} ra lupuesigque8i0 ws wuezonod ‘eyneuorqord wungo” efusepEs so ISUIOZON | esa syefupesd wunfonupod unuoposeu wy “Is | urofimio “wodoxp wuIAOaN 3f os ov “vioxTeuTUNLD Fosjosta FoueKzoqe wfotupod wuggHods vz wom ylufeuuns ozeue nfeasfurges aforod sdoma ni vfepeSop numanns ofnzexiod 2) 4 afrenegnoid wz vaviqanodn os ysousyso nuqosnpour | vzeA oftreainpo UreU eaEgnoWO 1 vfepeBop ofuefiapo oftzeyud vox ‘urexBelip fuaoyo, ly “pas ou empmnne ways “‘maesspard apyet 01 owsiq ea “(IEE “AIsuIPE 1 wjowpeururny Zouesarues10 wdrud efueaegnosd 7} djpemueio som nanos nf oufepae Boueszjueaio vijoeaueii0 s3sfioezrieaizo ez “efomsinuioy wuuied + efresouod ‘eper poy ysougosoau “ejsod vfpipod wyueszque810 1eq 98 2ondour af vunfox od vurgoso | Bogus nfueUyap n ns tuanisuTpof viouTeuTUY JoueszrUeB0 woura|qoid oavq os Hoy wxOINE PUTA "eye vesoq ovsod wu yqeoofin 1q foxy erepruorp waentd eurou BiONTeUTET Boueizquezio pox ep prusfuy n oy 1 ‘edni3 ynnuewods Typauaud n efoesodsoy npauizy vyfizer wsunens Hoysod wp HIseeuda_primjecujemo da se u SI kriminalne skupine na_najrazi najaktivnije u nedozvoljen noveem, pri imudivanju osi su povezane sa noénim ji pokuSavaju organizirati podrudjima (za sada su leiminalisticki rad slovenatke policje je od strateskog znaéaja. (Dvorsek, Dobovéek, 1997) 4.5.5. Institut obrnutog dokaznog tereta i konfiskacija kustvima u borbi protiv organisiranog kriminaliteta, uspjeha ima upravo Konfiskacija bogatstva im Gjelamontina, io, Je nalakse | postel Sticanje_profita na relegalan na ‘enog bogatstva najveci udarac u boi jinaliteta. U Americi se Kriminalcu kojeg progone zbog kaznjivin poslova organiziranog Keriminaliteta oduzima svo bogatstvo ukolike rte moze dokazati da ga Je stekan na zakonit natin i time platio drZavi sve poreze. Buduéi da su ovakve mjere u-Americt pokazale-veliki uspjeh, u drzavamia Europske unije razmisljaju 0 temeljna ‘judska ‘prava. Kao’ prva_m porezno zakonodavetvo i time uvesti strogu Kontrolu nad finanoijskim sredstvima. Sa stajaligta pravne drdave kriminalac bi mogao ostati bez bogatstva tek nakon pravosnaine presude i kad bi mu bilo dokazano da bogatstvo proizilazi iz kriminalnih Dogatstva. Oni koji zagovaraju upotrebu instituta obrnutog dokaznog tereta i konfiskaciju bogatstva stegenog kriminalnim djelatnostima uvodenj tede ugrozena temel titi kriminalce, ‘oZijih mjera argumentiraju da su time jos \dska prava Zrtava kriminaliteta, jer zalon Cdgovor drustva na korupeiju moze biti re rega onih sa elementima organiziranog » lako te istrage nisu svemoguée. Pored toga 130 Slika br.2: Organizacijska struktura grupe _organiziran criminaliteta ~ birokratsko - kerporativni model a ‘cAPODE INA. sovoant sowan souoant vaio ve vein Izvor: (Karakas, 1996) Osnovne vrste grupa _organiziranog kriminaliteta__u SAD lijede capodecini, Koji su elja pojedinacnih sektora. jaju pojedine kriminalne 48ays n ne ofour arofur sages “ywezrp ured ozoaeqo ond ugeu yuoxeZ wu owa16 of wB ep MEZEyop ozour au One yeIoUIT foas avs ign fuaoifuumso wes, Soureyop Fomnuiqo mamansu! Ld ‘exfednasod yronfezeao#po vfuafuorpezo uoxreu vache unmenquoy Tuaer vu T ose) ‘user fouPoeU wu oMEy ‘oygPOIS Tn ‘wieye yyuporeunpour ZN (2661 428a0qoq) “e ‘sasia 9} anoud 1q10q n ovrepn ypeafeu vapour Sousge1s oneidn of orez ‘upeu uvpedau wu wiyord aftreons of oufezeuz yOTeUTUNLD, TueNZTUEB10 vz “wreI2 Jouzwyop Foynuiqo woyyHeur wajsye0q efwysyuoy eu oavidn eyaden agiafeu wp oupia semreurunep, ZouwsztueBi0 anod iqioq _n vaysnoisy vfusrpoBasia nfeutt fo wureaezip 1 nfnfusfuid 9s ofoy auafur oureporiiod oxy. ‘streigpe auawid afoas nfiowzrue8i0 ni plzomn nBour vpnuar Boxfeas afox ‘wonou a1oAs suMTOsB f “wENIpN 29. 8p 28 THD “wIEI sur sfuspoan } af (eupsouyejolp amarfterEs 1uDj anoxd oqioq SounZow npouIz} euPar -efeons Sougrsresd aftreavsofs 1 oftrenafjumes eT] ez sms ureu Hoy ‘ny210} woUZEXOP wWoIGo o w\sIPOYST of mpjaziseu 9 Texod aftreaojafp cuanspeord ouegefod wiaas afixe Turugeaner qruoapoqud ypiotizes ogia eqaznodn of elulfep eratteu mysia nase} eu SAPP JOA “efudfuod 1 vfureay wurTTEO ¥s Heapemns q HsoUATE 2 Hlaeflid suuosds nsrU T oly nyeRUS mouanidountay I psowepelp yrureurmy vfueazest Bumpqop wPjsfiodnsoy id 98 wropqosd a nipeupanierp wflanspard eavid eyspni n efuesper ogtasig “foures Hodnsoy © pall! af pafisdeu ofoy po inuoy wu nfuspoaeu © gales af 2[03 op nomte3 Hypaspo 9f oso) nitreacfalp wroxstiorIod A ov supepurend oysofun ofey ‘oyuens omy adn 9} o@nysn qe ‘odnud ‘souep oupaisodau nett 2fox| 2080 OF: Sdn owe tuson(pin ne nfox n nzOHH nfervaye 0 Saousf oe aBnup e “orunnges ouy nfednyseu oqoso su9pezpo Bloy seynun vsoupo yruposdioar vos Ow wUBIUMAyNAS af wdTAD ‘nyppour wos wurmig “(9g6T ‘seerEH) “edruB ypforioure-osuefiTerr Sys fiowzytre3s0 ‘vfueargnoid naouso eu omses af toy ‘ompmnn Tppour fuTeljuounned -azy ovNULs0} 98 adn sas—e WHISIED|ONG BU sTEAOUSO NsTU adnIB naisposs vu nfesizeq 25 ofoy adr seusouel peur vscupe yfuTeuLOjsU 9} ‘efioeyTMUIOy ouesId ouqosnpouT y efueseuod wpavsd yrcesid nfewou odnuB ages ong ‘eons dfud “mowqeunatm Soupszuvai0 adnsB | afioezsuEie aysreI0NG auziwpt nlusponod o wfunid zu ofigeu suet wd (Sesh 'semese)uspjch, zato se o takvim mjerama razmiélja i u drzavama Buropske unije, iako uvodenje takvih mjera nije jednostavno, jer predstavija zadiranje 2 temeljna judsica prava. Dokazivanje postojanja ilegalnog bogatstva i obrnutog dokaznog tereta u vezi sa izvorom bogatstva zadire u temeljna naéela krivicnog postupla, kao Sto su prezumpirana nevinost, pravo ni pofteno teeall ope kontrola ned Enansijain sredatvima, sto se kod nas Postupno desava (transakeijski racuni, izmjene _poreskog zakonodavstva). Ocjenjivanje profita kriminaine djelatnosti je te stegenu korist od 2000. godine pa naprijed na blizu pola milijarde eura, dok u Bosni i Hercegovini nema takvih procjena, bijelim robljem, i za koje je bilo po: Je to kod prestide ostalo nedotaknut muznost promjene zakonodavstva, Koju je veé proves cijeli niz dréava® 1 koja omoguéava udinkovito’ sprecavanje bogaéenja legalne djel razdiryjuce djeluje na mlade — kao,lo8 uzor 2a njihov zivotni put. Narayno da je oduzimanje koristi imetka tradicionalno oruzje Kerivienog prava, ali je novo da dréave mehanizme oduzimanja prilagodavaju ‘posebnokriviénim —djelima —_povezanim sa organiziranim kriminalitetom, i da uveliko prevasilaze mogucnosti tradicionainih mehanizama pri éemu zadiru u sama nagela pravnih sistema, Novo je zakonodavstvo usmjereno na: 1) ustanovijavanje postojanja ilegalnog imetka sa upotrebom prezumpeije, 2) upotrebu obrnutog dokaznog tereta, ili obrnutog tereta dokazivanja iavora imetka i ‘7 Niemaca 1992, godine, Svearka 1994, Velika Britanja 1994/95., Aust 1996, 132 3: Organizacijska struktura grupe _organiziranog imate S atrimonijalni model B=] [-~] PO =} = ae” Ee BB (pene O sonar | | sounar Ga) ‘soupat ‘soupar O Hea ee AG @@ Izvor: (Karakas, 1996) Iako je spomenuti model nastao kao rezultat analiza italijansko- americkih grupa organiziranog kriminaliteta, mogué je, u donekle modificiranoj formi, i u europskim drzavama, (Karakad, 1996). Upravo stoga su oba strukturalna raodela upotrebliiva pojedinaéno, ali u razliéitim varijacijama, svuda po svijetu. Kada veé govorimo 0 organiziranom kriminalitetu, ne mozemo a da, Prije svega, ne govorimo o mafiji i njoj ‘sliénim grupama Organiziranog kriminaliteta. Prema uzoru strukture tih grupa strukturirane su i druge grupe organiziranog kriminaliteta, pa Gemo strukturu mafije detaljnje opisati_u nastavku, Da bismo lakse predstavili grupe organiziranog kriminaliteta u Italiji pogledajmo slijedeéu sliku, 50afngelp BAvzID a 3 vavztp s0f wiuwslfoaod Boge oassavpouoyes otslaimy nftpenten | eseIneUreaiDH Souenziueiio efuefiqens nayqod nflurexrper opoan oveziq. vfjousssra ‘9°S"» cenreue } vfuearrensy ‘2914 Heasod sonpngn vye19} BouzexOp Fomnuigo FoHEUID euaenod of wp ‘ouNpiA wnuopoxeu was eS oA “exROUN wfxeuIEpO “(00g ‘oorutrey) vfustodso ysounou 1 nogomvrelp wouyeBar renault 0 2oftr of o3fe vfiodumzasd of eusftoazop “napeyop (woUTeso1) moyeuzod wousfr ereao8po au 1foy woyjoun wruspaspo ozvjodsex fox eqoso majdnisod would] n of oxy “eaopns YuTeuOIoeH rpiod 1 >ye2 1 Bousfjarno nyaxg wU oftodumzard aqenodn 1S 1 ompns 90a af (ap1Sa) eaesd wyspnit ez pns pIsdomngq jour nfiodumzaid of wp oufepeuz of ougasod nsoutasu (exemnaiso as yfoxt pow ferour suo ye ‘efodumasid ytuaeid ¢ yrusrems ngenodn P (arg) eunaesd urpjspnf{ o visuaauoy x2jsdomg ‘sdmysod Boyspns Soup Somanucy yupard of afoy ‘eyofp Bougiarny zr zepzioid ou yfoj ‘ersU wu afiouysyuoy ofuosIE (EC wpiTeunuy Zouenzrreio aujdnoys aysuefineal +b “aq ©prezivijavanju. Manje sposobni biée uhvaéeni, na slobodna mjesta dolaze spretniji - organizirani kriminalitet je to u svakom slucaju, U dosadasnjoj borbi protiv organiziranog kriminaliteta smo veé , & mnoge su moguénosti Naravno da se i na podrugju prevencije postavijaju brojna pitanja kako preventivnu djelatnost razviti na dréavnom podrugju (ekologija, Prije svega nedostaje kreativnost i hrabrost 2 je na podrugju prevencije pred organiziranim Po misljenju vodecih teoretiéara, koji se u svijetu bave borbom protiv organiziranog kriminaliteta, upravo preventivna djelatnost je ta koja najvise pomaze u razrjesenju problema. 5. NEKI ASPEKTI ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA U REGIONU, SA POSEBNIM OSVRTOM NA BOSNU I HERCEGOVINU TSLOVENIJU 8.1. Jugo-podzemlje Ne temelju ispoljavanja najtezih oblika teSkih keivienih djela u regionu zemalja ras} Jugoslavije, keriminalitickd je erarhija tev. Jugo-podzemija, slsupina lnje su djelovale:na se organizirali po principu imit idolima. Tako su, u jednom di % 'V, @ problematici w vezi sa prevencijom pogledati u: Meiko, 6, (1996). Neke Strategie lriminaine prevencte. Rak, 3 134 2.5.1. Magija Rijeé mafija je arapskog porjjekla i 2nati utociste za bjegunce. Potela se Koristiti jo u 11. stoljecu kada su tadasnji stanovnici Sicilije bili Saraceni. Kada su ih porazili Normani morali su ispostovati njihovu viadavinu. Posto nisu htjeli priznati tu viadavinu, vecina ljudi je radije pobjegla u mafiju. Ds ‘moé, Sto se vr T mafiju, Sto u dijalektu Palerma moé,.vlast i hrabrost. Veé u 13. otpor. seoskog, stanovnistva protiv tako nastala u Italiji odakle se sa iseljeniéima py adje se razvijala do nesluéenih moguénosti, Otok Sicilija bio je jo8 odavno odvojen od Italije, pa'se nakon 1860. godine, kada su viast_udruzivanjem Utalije " preuzeli —sjevernjaci, povesalo nepovjerenje prema viastima, Tako se razvilo i povjerenje u privatna zaititu, u trv. ‘sistem patronizacije. Snags povjerenja. je ulivalo povezivanje u familije na éelu kojih su bili tev. capo di famiglia, (Aslacchi, 1983). Ipak, mafija se nije razvila w cielo) Sicilii, nego samo u odredenim mjestima, Potom se razvila na cijel terior i" jotalijanski fenomen. Najrazvijenija je bila na zapadu ije svega u gradu Palermo. U krajevima gdje je ajen utjecal ji, nakon pada feudaliema, ‘visi slojevi drustva su uspjeli saéuvati monopel nad upotrebom nasilja i na taj-naéin eprijesill da slaj povezan sa mafijom preuzme nasilje u svoje ruke. Centraina osoba u miafiji je capo, oko njega'se skupljaju musi Prijatelji sa, odredenim’ sposobnostima i ugledom, te zajedno: formiraju grup zvanu cosca. Svako selo ima jednu ili vise cosci koje 1¢ mafiju. (Hess, 1973), Mafijeke familije su medusobno Povezane i ponasaju se prema utvrdenim normama. Medusobno su neovisne, iako dobro povezane, a medu njima postoje dogovori o podjeli posla i zajednickom djelovanju. Uprkos tome, neki autori turde da mafija kao takva ne postoji i da su mafija samo pojedinci. ‘Tome vi prilog govore pojedinaéni sudeki procesi u kojima mafijasi nisu priznavali da su pripadnici mafije i bojali su se priznati da takva organizacija uopée postoji. jenja koja se razmimoilaze o neformalnom krovnom elu, Komisiji ili kupoli koju sacinjavaju predstavnici (capoa, donova...) poj ih familija. Njegova zadaéa je koordinacija globalnih odnosa medu familijama i rj familijama pri raspodjeli familije, alj takvi pokusaji zbog medusobnih obraéuna kao sto je $2flurozpod 21 2x0 1 ovunad o2fe) of wd “wuuesByuro wi;suaAOSORNt ovznud of pedez™-yumford oures wBafuzony ns HE npesoog PETE “uoUALTBN “As Iq wiofias Boqz yorzex ns yyq apavidou suaezrp fos YezeL, “wiaflas ZougIqo po r1e2UIpO fayiqez ouyepop OUI WHTAO OATanIP{S! HeAIZeU CUO 28 2 1 ‘oynquye oysehyeur ofouur wun ‘oxteeAs Ws UIOUOIIeZTUEAIO | “eunfegiqo oHsoUpO wWUPURIE wruesidau oupepms — nfnjalp sureu eftem 1 opueq oysiaisSued our foffeszpod -punoibiepun) afjurszpod-o8ne nit joua "ysoupeoyt figrur woseu og nfgnapod ‘wouspspo wu | mammunuoy n Ipueq YpIsiorsBues ysouTelp nupeuruny vaepeuzo vfoy navfod nuaneaou ousasrup eltserspard urezusis3ue8 yop ‘ofioeztuvaio ‘suTeUjuNLEA 2UgIq0 Po” UigetE Wupyiod 1 wfoqsip wu nosomepefp wouTeuTuLE tweq OUIIZTUEAIO fo nULTUP viawepard wpueq. wxsiarTued wp poser Wo) A ‘ouafugefzer ousousfod aff 03 | ep ovsuTazAOIST pequueB1o aysiaeaued auuiozpod fy sped smsioysSued wuoxofurtid 11 1 wp wayeUIs s0INE feo "eIeIITEUTLILD, ‘igo 801 po 1 asousedo naftud ou ep eur ou ome ) praoxsoe sonst oxen “tunmyeu! “wferezTTEBIO AGO jsod ou up nihzexn Hoy “epalo1s Boyasopeap MPEP nlupojsod ez fiqag gta ‘nfusfisrur urogeu od ‘of yfoxy mmfigeut 8p of omefunig “eflsezyueaz0 yrupeutUNy nd 0 vluspospo Souppop eurou ye ‘mayreurwTDy Bowe: furefoysod nfnpsarod Hop fowy 1 ifigis ‘foysyeaiy ‘ffuasos n vfreazensy wurpalog fuozpod-o8np wowestzteAx0 0 [RHoAo# ozour ‘nogousafazt woxtfoa ve ‘98 O7eL “HsoUsedo auaRIStUp Tum uijures v ‘nsouenztueaie nuades wo90, ons ey OlfpoA ousounusu of og ‘ozoa sugosnpaut ns 2[eoel w oIqels ouadaysod 2f jouTearr wpofjoys Soygord wuIpes yRosopurEEo wofeIy “mIaTEALE ‘wougosnpou vu r ‘Bopes0 pasod ‘aypes8 niiowndas nfos “noqs00d 1 ne ofost surdnys oureurwnny spefenswu afiasqsoRnp ogaiq euAopE:s es ysoueafp wuacuso as wuofy “eseang ypjsioayez peourenuq godjo oby vuroajes unysueds n noofjos “61 n 9s vAZeY ‘efiowzrredio wupeuTunLDy e>flegod Zoures po Fon ores af wd ‘FopeUTUNE pisfindeu yezoan os ns wpey niindey n epeyseu of exiourey wuroureg “¢'s°t serum wuos09 exes | weyuexp.n ‘exioureo ofpeuzodfeu ns eunfu npour y “eayeuTUtED] Bouenueaio adniBa8rup y afoysod fey nm ‘ofyeur prod ‘odomag ouzorst 1 eurednua es yfupeins vs ouezosod of wdnys ons © ‘nore eu out ‘ET ‘eferio 1 aBoxp vfeposdaid ns 1aeq 98 wunfoy nso ouptatny niaeftid offtus ou wey o%83.018] arsed nuLiq 0} ez 28 OU ‘cures nraefiad eqoso 9 fries dnasud wz -ofyjures nsoxo ut n off o1 oe uso “eI ‘es azn s{suIqpOI wu vfox EGosO Iq s7oUK ou WOULD "AISTETD olan omy otmaqes, sufory | suo Bone ofowtog “Ssouvly OF 3} oouBIpOU 9pes0 gol HNUDUIOds ure: vBOAO paiod euryorfon pofhodez | wodeo we ozo nfeawzrpo fox rutoepodeo = wanmotaes 1 agate ures pny ruse fea jamseu ni euesido of BfO> auowes wuMUSHIOD uIDpSTEDIONG ws of wuesofuer “eraTeUTUTL Souenmueaie vurednd wPQHOUWOXSUeliTEN Was BUTTS vuroas of ofeur ayswefinors sfaiueling ainsez wzory “(tems eFEN) senson Bs0 wT. ou oAOU | oTRSeU of TL “eENTUOS PISUNSNS | eIazes ouzvus 26 vfox ofgeur aftreaoralp opgerspod af ois ‘epnsespasd yplusfjasn 9s ns ny avs f | of wusgouasd (Oz6T - $281) Yqop ne ‘uowoUss pisueliTeoum! eq nopeged -eyofden Sopon eM nsyu ‘nue N SUIPOR “Eg6T OP “ToBI PO Ie PigEilyeUEIz brojnih saopéenja Ministars 2003. godine) nedvojbeno ps kojim seu fe “najopasnije kriminaine i novosadskog Dnevnika je narko-matija. Doskoro, ego rangin godina, To je dovelo: do. borbe za taste i naravno, zaradom. Dok je zemlja bila u tranzitu, narkodileri isu jedni ‘saopéenju Viade Srbije svijeta svakodnevno do: Srbiji postoji kriminalna heroinom i kokainom, i svjetskim kriminalnim organizacijama mafijaskog tipar, 5.2. Organizirani kriminalitet u Bosni i Hercegovini U prethodnom kontekstu, kao bivéi_ogranak Jugo-podzemlja, ‘smatramo da postoji i BH-podzemlje,’? koje znagajan dio svoje Kriminalne djelatnosti Gini upravo u Bosni i Hercegovini. Napomene Prema strukturi_organiziranog, ali i masovnog, odnasno svakidaénjeg uliénog kriminaliteta’> cinjenog od __ strane bosanskohercegovackih pojedinaca i kriminalnih grupa, nazira se i neke specifignosti vezane za nase podneblje. Tako bi se’ moglo rei da su prethodnicu organiziranog kriminaliteta na ovom podrugju Ginili pojedini delikti masovnog, odnosno svakidasnjeg uli¢nog 1 Bes obstra sto pitemo o organlziranom ieriminalitetu, 2a prilke w Bosni i Hereegovini Koristina termin spodsemier. Ova) termin smatramo,Pritajerenjim 8 ‘obsirom da u Bosnt | Hercegovinl nije provedeno nll jedno znanstveno istrasivanje vremenom transformirala u ucjenjivanje i ubijanje. Organizirana je struktura i djelovanje na selu. U trgovini drogom preovladava preprodaja kokaina iz Juzne Amerike u Europu. prosjelcu uzima 400 € mjesetno.2® pranja novea u turizmu, Jer je obali, a primjetne su i investicije Uhotelijerstve u Spanjj i SAD. (ANSA, 1895) Od Sezdesetih godina dri trgovinu vocem, povréem i seoskim proizvodima. Pored toga, bavi se otimanjem i pranjem novca. U zadnje vrijeme prepoznaje se povecanje aktivnosti na Gibraltaru, dje preuzimaju monopol u trgovini. (ANSA, 1995), 2.8.4, Sacra corona unita Jer krijuméarenjem Jud bogatstvo, ali i vezanost Ijudi za ‘organizaciju, i s tim vraéanje usluga kasnije. (ANSA, 1995). 2 Schwind navodi da oko 60% viasnika t-govina { lokala w Ital placaju malian ‘organizacijama zagtita, so imoet oo 40 milljardi € godinje. 54zet ‘wousoUn euoan jap youn UTPUTUY Nao OVE “ean vpeliy oxmoyour myperer oupeaaq! azour wu oxoxou er oe wuereaard LORE, Stoprerofoe t ereenqaine ‘eutoefd eu wfapo aproqeu ae auarorag “flies cmp myeurod nun nofuamoqgie My euormis ROSIE WU RUB wuTeaon We OUTTA s, vedruB yrureuruny yresr2rere810 woyoy ‘ne 2fo% tpueq UPK Feareiee einpecer | wean Ju wiisoupo 26 wouaeyan ysouyejefp eupeUT nufeunupn qefuofiu pfu ns xop “epslp pUdTALD] &: jpged *naystrensout n sfeaopelp ns ofox, yruO onojodod “edrua yjuTeuTULD epoa po rurpefod ns cusda\sod ‘ouiTeEN, “efjuisepod Tako nakon navedene definicije mozemo govoriti o organiziranom Jriminalitetu, ako su navedene njegove slijedece karakteristike: - na poduzetnigki nagin provedena kriminalna uzem vremenskom periodu; - upotreba nasilja ili korupcije za postizanje ciljeva; + Gilj vezan za profit ili uspjeh u drusvu. Kao Sto vidimo, Karakteristike Kojima je opisan organizirani sliéne su onima kofima ga opisuju u drugim ujednatavanje organizacijskth i radnih standarda za eve institucije koje se bave organiziranim kriminalitetom. Prema podacima Ministarstva 2a unutarnje poslove u Slovenifi postoji oko 20 ori anh kriminalnih skupina koje imaju Slijedece karakteristike: skupine imaju od 3 do 10, neke i do 20 Glanova, starih od 20 do 40 godina; medu njima nema klasi¢ne mafijske hijerarhije; nacionalni sastav nije znagajan, neke éine samo Slovenci, druge i pripadnici nekadasnjih jugoslovenskih republika; aktivnost skupina nije ograniéena na odredeno podrudje, ali "je % Tala definicja oblixovena je & Upravi kriminalisticke slusbe Ministarstea sa uunutamje. poslove, au svolim aime ju Je Predetavio ef odjlienla. 2 ‘organisiran!kriminalitet, Drago godine "6 Pogledadi anatiru radnth defincja organiziranog kriminaliteta u Njemacke), Veliko} rican i Nigozemele}, 140 objavijuju éasopise u kojima obavjeatavaju o svojim aktivnostima i a Pri tome je zastrasujuce da ni politika ni javnost ne cine nigta na tome da pripadnost kriminainoj organizaciji postane kerivigna. (Heuni, 1995). ae 2.5.8. Kolumbijsie karteli alnom djelatno&éu oznadio slom cjelokupnog sistema. Kao Sto Je poznato, pokusav. ¢ je moguée primijetiti Sirenje poslovanja u istoénu Europu. Pored toga, moze se primijetiti da je pr ja kokaina smanjena na raéun heroina u odnosu na s¢ poveztiju sa ostalim grupama organiziranog i to rade trgovacke organizacije u svijetu. (ANSA, 1995). 2.5.9. Nigerijski organizirani kriminalitet Nigerijski organizirani kriminalitet razvio se tele u skorije vrijeme. Niegovi pocect sezu u kasne osamdesete prosiog stoljeca, U to vrijeme je dosio do kolapsa eijena nafte i dislokacije ovog dobra, Propale su takoder | pratece industri, sto je uzrolcovalo dase neki poslovni judi poénu' uspjesno baviti kriminalitetom. Najuspjesniji su bili u krijuméarenju heroina u SAD. Zbog nestabilne vlade i Yelike Korupeje poslovi su bill donekde sigumi, Kasnije se razvilo falsificiranje dokumenata i kreditnih kartica na potpuno profinjen natin, U- sustini se radio falsificiranju. brojnih ragliciuh dokumenata i vrijednosnih papira. koje. krivotvore “wu manjim kolitinama. Cjeloinapan brof ‘faisifikate’ je. veliki, pa je talve medusobno razligite falsifikate otkrivati, oni predstavijaju za djelovanje dréavnih institucija 1 privrede. Zbog tijesnih porodiénih povezivanja 1 grupe i nerazvijene tehnologije organa otizvanja, Hora protiv th grupa je neuspjesna. (Heunt, 1995). + Prema podacima is 1994. godine Yakuza je imala $2 900 dlanova i joé 10 691 Sana ‘koji eu bill u zatvoru, 2a koje se Yaleusa brinula po weora na Maj 58auqoso soq2 ‘piefsueuy) if po tustao uigeu sfom oq wu 1s ffoy apnfl RINgez! ReoUE[efp ofoas v7 “RremnmoIdwWoy oUTeUTUNN, Rete oupotnaid ounigo oy woresnesio nfeflanspard nuidnote nanuq “nigop 2Per Ho wopoust OP ozeIop vurofinaltad t uroftrentfuaion yWeIA sou au Imp sea0u wud on [eu up tensed JOTEUUND] TwerZueB10 wz sUIRSUDPEIey UIDeU vU Nfeaesnyod RuaMqUTEP “ouOUT MSIA_HETIp eUNT IT eUEUTADpU wNarfyurTEZ aqojodses ursfez eutzn vfom feuo oxen sveueK aAToA zn nfpnsod 34 i snowed sureday n izein Nsou}eralp situoyez=u supouesd 1 wjosd fons fox nUDAyUTIOP PISMIAoU| Ns wULAME wAig “eA wap n 98 miniiaelod suidroqs oueuruayiy SueHtenesio aqzeUaAOTS “ojgop afiu sof viaje yfusaro ut fafpod op euntoepod unfugepysop eurdid “efioeindod afnperscid woZorp rum08h n “wancu vfuresd nifgnupod ngoafeu alps ‘ofiavjsosnr afugepeyau wfoitia ws our oureuomeu oueseetueai0 aligns. affod nfelisrspard wisqqord usjepod "woos vuIn0BN vuDsIZTUEAIO afjoqfeu y wffuasisuife 9f Bunas npow © “est TeUTUny Zower=NMBIS CUteoKs URASUEL EN wrexoape ynwuZod vfueszeSue wOH!TLd Baysavpouorfez Souss90xd ouptALD, T wiofant UrUIZN ofteaeigHOs! oUnSHEpTEN of ons eZ -eureaesip utupafsns 1 Boas afd ‘nasuensour n eursuidnys wus es ofteaizanod + oan un se ‘afrea08 oufeuojuUNa UT oMNsHId asoueratp ‘eurpafod tsouop afoy ‘wyosd 1 wfrvaorafp wiafan yTMMHON po eUsLAD 6s “ofgeur namyepnp ni ward onygrsp opsfio 29 wp ueze{og sfo\sod wd “eaygrp o12ys 2a8 vn anposd yayyfeununry yuvsyzruvai0 ‘afnzesn aas “OuDTUpaS vap wopisoid n “pe6T & ‘erEAUET 0% aurpep “Hfupoyoudfeu oureurmnny OB ni pod pu yoyTeUTULy frexzrreazo ‘eaojsod ysfureynuT vaszeysTUrU vunpvped — wuiiy “WIS YTUTUNTA © wyweNZAEEEIO © ouDTEAIso vpoaziosd Boufeuoreu omg %OF af ep 9s afnfuslo “yhuouoy> foysna n nZo{n ngopoa wurtenasd 01g ‘eonou afuresd of ‘woSorp SuK0RN posod “woNTeUTUTTD] BouesTUEBIo Gowen OUARTE BUALTD “euormur ¢ oegaid fosq fer vgearfusfoord yrusysoou pureusf>o vurosd af wpeur ‘uonTu g'T eu ovDasod eureforp o wifusiac forq as ep ns susfoosg -ulegord 1uyelioos pisunst afeysod 99 oy ‘eueuroyzeu efosq oftrepanod ofnzexn oy ‘BN "Pxezrp PUIZUEN oures ou ¥ “oBoIp Jusomed IpaK Blesod waeZID af oxey “eTeanod ougnsesp ifloerapag foysny n eusnfido efupoaztord 1 98 ilo polod “oBorp zoaaud wz eaezIp euyzuen efeisod eflowspor ‘wysnay un § of ed ‘affurosafs Mefurod as ns ofoxp tasind ‘edoma nypfip wo} n vfireys Zoufoa Boaz | afiaejso8np afugepexjou wopedsey, ‘oureaezsp unfoas 1. ovt pisns apoa sfoy afioezrueBi0 axjsfizeus naRpIRUNS mage mazes] nfeur F UTAOPELS ‘uuso mest optfen, 005 yeu of glans, edd rune speousepafp oxoufa | wrayer wdnu8 yrmpofod aynsuaTerey ounce ours ns vu ofues oujnusy naejspad ogrusn wBoys ouRD wd “RACED ngeu y ndomg ez ysousedo nooafeu nfefaeispad ofgeu oysny, Wioezopeg fomsmy m yoqeusuae prespzpewB:9 “OT'S'Ckompromitiranosti i Jude u_nevolj, upotrebljavaju 2a Izabiru socijaino ugoréene, narkomane i ih u_polozaj ovisnosti i nakon toga (Ljubljana, Kopar, Maribor), na sto ukazuju i podaci 0 porasty broja Kerivignih djela u metropolama, Kriminalitet danas u Republici Sloveni Adasicnim krivi¢nim djelima Slovenija nije druge istoénocuropske drzave. Zato cem¢ nekoliko statisti¢kih podataka 0 kretanju organiziranog keriminaliteta u Sloveniji 5.4. Kretanje organiziranog kriminaliteta u Republici Sloveniji Bes cbatre Hou ovaj monografl posebno, pratima nele segments nemoguée je sa sigurnos¢u govoriti o stanju u Bosni i Hercegovini. Stoga smo se odluéili dati osvre na stanje u Sloveniji, kako bi se barem malo osvijetlio ovaj vid kriminaliteta u ovom regionu. upotrebom siroke palete ovl mnostva radnih metoda m jednoj strani predstavijaju odrazavaju angadiranost police, i njena temeljna radna usmjerenja 142 ~ inostranstvu. Izraz je nastao po ugledu na ital Glasine koje kruze 0 korupeiji na visokim nivoima tesko se nfogu taj nain se sa drugim bankarskim transakeijama peija se vet tradicionalno je velike ekonomske razlike sa malo novea moguée koji postuju zakon, Pored svega navedenog, broj nasilnih djela se jako poveéao, sto se ‘medusobnim obracunima pojedinih grupa za osvajanje Formirale su se posebne grupe koje se bave lifvidacijom orugja je sve vie, pa je tako u prosloj godini zapli komada oruzja, vie od 1 900 000 komada municije, tone eksploziva. U dosadaénjem razvoju Ruske Federacije formirala su se ¢etiri temefjna oblika ruskog organiziranog kriminaliteta: organizirane grupe kao to su Cedenci, Azerbejdzanci, Gruzijci dr, Prema procjenama, trebalo bith biti oko 130. ©: Grupe nazvane lopovi po tazbini (Thi Law), su historijski uslovijene grupe organiziranog kriminaliteta, sliéne mafjaskim italijanskim grupama. Pripadnici grupa imaju patljive utvrdena pravila ponaganja mafijasku strukturu organizacije. D: Ostale kriminalne organizacije su one koje se formiraju oko pojedinaénih utjecajnih osoba na odredenom teritorjju specijaliziraju za pojedine kriminalne djelatnosti Se upotrebljava iu ‘mafiju od koje je Ruska mafija mnogo naucila. Ruske mafije djeluju uglavnom u 60S6E ‘898 98 vO0T Te e99 SE 00% ol ae ZE 00E TH SOL FL To0E oor Z19 29 ‘000% T9 3 S66 ots eLb SS ‘S66T | 79 eat Te Te6t Fao TAS 9E D06T FOS SAT 8 eet sis SE9F $66T Be wee e66r oe 38695 Zest oe O5e Té6T % Ni WSOUSTERST epelp aragarny Tore BUTPOD {6002 ‘oftusao1g eaojsod ysfureantin one zmStur) 2002 - T66t eureuIpod n ysousTens! + vot YruDIALDy forq = BIOGEL wtp fod poyBoud 1 vunfonipod wrurpafod eu vyatp yuaiEy SouesiztueI0 nfonupod wu sousAEDNO iq ikBISpaid oUgospod owlE) TOACIEEE A ‘(0002 ‘soy) "eaeyspors UpRINUS wDfuegffoqod ous sped aondou eper nyToUIEES ule} njoyfeay af vp oe) ‘(eurmjodau wipysdome uipaafeu ot 1 aftreaopefp ez ysouaftqosodse ‘nforupod wor 1 Boysftiom numer nupisez nfvusud woporez one wurodo[Ox tuppgeusno[s affonod sung ‘supod “666t Hfupes wfoaq ped png att oyez ‘euiodeu oupasues ousereu ‘ysougorods 2uyeos yretizenoad efor, ‘Ssouenzedue eureursxeur of yrustsodez nfosq f rors; [ogefoysod yd ‘fupes yruzenst yruaaind afuaponoad ez oqanys oxgsTTEUTUNTT Rsoupnow wurer vfuiod vinuansod of Enq “g66l 2UIPOD 19 ‘uypa8 +6667 eigorxe “gz 1° naaferes n fouwerpo ‘numa wu meter Roum afosd igioq © ffouasajuoy fouporeunpey wet Soumayuseaud ‘noe sqetoucy> wypafiecd ovr afer meperidey ipo yeonou afrerd Feneerys wovojewt pod “exe afuopeye ayers wlueatzene! wueqoHy t er ems WOAHP 1 WoeOK M viovuoaTun Souparunpay wsoesjoud ‘Spruooy ic nyersjr wold af busfunes WoestUeaso Ypewigwr ens WOES oe ec ¥lgou wasfionod pofian sof eUTUNLDIUY MACE OaAn NUBID “Zgz Woas n uOsEZ ecofisueuy vz naysreisrUTWY Hd woUDfaouTsn ez pain nfnggoht wumuoysueT wipjsuiso}o3 ung24 y unayfuums o axteg Bp nzoaego oan af ox ‘woaou vftread nfueavgoids 0 uoxez emeayuid of efiusno|g "woaou afiresd ouvazoye vz aayffumuez nfe\sod aavzip augo\s} afusepeyeu es Souspepien swopouoxez aftreywayig "wosou aftrerd { afusromoarn} oneflads 1q afoxy omsavpouostes ayeaytid afisd ug oureuruy, ojrupefez eusuroia oznp ofnzonod ourdnos 9101 ‘euvrziueaio pistrysezoliy ousef niq esou eurdn3s - 99 (png searposy opofy 1 stustuer 99s $ “umm Gt ONG 2f wor o%polisod) “S66! FET 'y66T unt wa wngafiyodn | axe ud atau wlausord omoqUTYS emmy WHI OF ANOLON A ‘oouiozod wyafpou | wine Can aegeOd 422 sump ‘nfessvuy woysuourasn woman n nyeatis worst wu nfexogap szoIseN> Be wpe "WEE yjunizrdeye yruezaned wroGe wUafigafinodn af WREINEE 28EA Nie uspays 0378) 96 wp of omfjunuez “wisizn eureqenod os nfeaepoBerid } sufoq ns vieyTeUMED, Soueszue0 edd ysoUyELeIG ‘afruzeafeu oures pnusurods ours ome uneny pyssoynfdwI0 ‘eonou aftresd ‘ofusioazoatry ‘eqqowoyne apex ‘ngois eu ‘odnu apopafiis n nesiazes ouroz Reoueplp suaeIg “wyrupedud © ‘(efiomipsoid ‘eSorp) ueinsud oupeuororpen fp wu FeNgoP weafeu ofnmyo20 98 uo wurmard 914 OAs y>TCUNUE yeresTZTEBIO nfespsoauy woot woftred 98 AIGOP sus271s pao “susia0UzeI ns weymeurunn, Souenuesso vdrus psoueefp sureuTUNIy prow ofa -eurefuuoyesoqey urpisny n esozpeu Boquis Boqz “wseAs afud ‘wfzyeur yrureopinu odouu opsefod os msizn vu ezeaes. Boysefaog wopedsey “sys ayNsHOI n vf aqanodn 1 efuaregumfiny ser ‘eHoas oflud vereasid suaoyueg | POR rey yRUIpODy wlrENOUTSTES forq eavzonod 26 nforupod woysfisueuy ey “eae80 YPISPNi1 najveéoj mjeri usmjerene na nekadaénje jugoslovenske republike (Dvorsek, 1995) Ako gore navedene trendove kriminaliteta uporedimo sa onim koje smo spoznali u poglaviju o kretanju organiziranog kriminaliteta u stanovnika (oko 2 000, a eve druge zapadnoeuropske dréave izmedu 2 500 i 10 000). Ako poredimo broj ubistava u Sloveniji sa podacima iz zapadnoeuropskih drzava, Slovenija je u granicama navedenog prosjeka, sa jednim ili dva ubistva na godinu. Isto tako su podaci o broju pliacki, silovanja i krivienth djela protiv imovine, sliéni onim u drzavama zapadne Europe, koje imaju zabiljezeno najmanje navedenih djela na 100 000 sianovnika, ponekad éake i najnizi. Kretanje kriminaliteta iu poredbenim organiziranom kriminalitetu. Uprave ta vrsta ki predstavija veliku opa: za razvoj demokracije u 8\ posebno su ranjivi drustveni sistemi u tranziciji. Iz svih prikupljenih podataka proi iGki odnosi i vanjski pretesko destabilizirali nove Slovenija zadréala razmjerno 148 kapital investira ui zakonite poslove u Kojima su prihodi mani, ali stalni. Posto se u privredi radi o velikom prometu gotovinom, to im omoguéava pranje novea, i s tim povezanu relativnu sigurnost. Upravo takvo pranje novea predstavlja ugrozavanje nacionalnih privreda, a skupa sa korupcijom ugrozava egzistenciju dréavnog sistema, aktivnosti karakteristi¢na je upotreba nasilja prema drugi simbolitni objekti ssnosti, straha, pa Cak i panike. Pored toga, mete djela koja su karakteristigna ‘trgovina drogom, ucjenjivanje, trgovina oruzjem.* Opasnosti koje organizirani kriminalitet predstavija za suvremeno druétvo iskazuju se u uspostavijanju paraleInog sistema drzavnom , U novonastajucim jos uu formiranju. Uspostavijanjem takvog paralelnog sistema ugrozene sud ‘temeljne funkeije drzave, 1 to monopol nad prisilom i sposobnost rea, Sto dovodi do ugrozavanja opstanka sistema i ubiranje danka). javajuci je rast novonastalih grupa organiairanog, Kximinaliteta i njihovo medunarodno povezivanje koje znadi nesigurnost za svjetsku zajednicu. Iz pregleda pojavnih formi kkriminalnih organizacija mozemo zakdjuciti da grupe organiziranog Kcriminaliteta obavijaju brojne aktivnosti koje se razvijaju u skladu sa razvojem u drustvu. Tako mozemo, u razvoju grupa organiziranog Keriminaliteta, pratiti vise stupnjeva iz kojih mozemo izdvojiti odredene karakteristike. Najprije su to uliéne grupe cle rade Njiho skupina viada teritorijem u cjelini, poéne se povezivati sa lokalnim politigarima i privrednicima. Na tom stupnju razvoja su neka vrsta © PKK (Kurdska radnicka partja) ima, prema podatcima US. Drug Enforcement Administration, 450 miliona fvicarskih fanaka godiinjeg plhoda od trgovanja s drogom u Burepi 66smqead axepns 1 ayefonod tomtefne es wunoepod unnuessfar ouplfoussed wntrup y nisieuuney © wyerepod ‘pours ofoepes n epjan wofmarpniouo + wolloexyaapy tied 28 fo seoueU of ‘Teme Parsneuru Sf odio ep MOH “sxnmeue SoHeTreUTU ehloNUyIC oe nuacf vz 2ftufey ruaezip ‘rupo# “9661 ni wiofuuzes yrusoumsis ‘urueapjeg0 TF VzouFosd yruonns ‘efursue|d Zoygorens Maouso eN (s66t ‘s2aey) “fjowsy ruonns nspoid sof eorTeuTULD] anord nqiog vz axnHod afireztuEd yuuz of vi wAYE, OBY og IS0ULIOZ0d wpaA 9ae afzeAs0d ‘wu foxzes an ueqanod suafword 2 ns sof ‘nuH ae} wUrfox, unrup wpjeu n ov ‘moyreurwntny Bouesziue810 ysesod 98 aftojaz0 fezojod Nsoupo N “Aa wWonsaxpouoyez ws earsaepouostez MPEPISN wasfiumzespad of “Aa savzip nieuw vprepuers wrofuspoan oures Yonysod ogout 98 mams HIopHd af npar woad A afiuaaots AK floazop 8 Ou afiyiaoyurgN aBeus axsffonfod auTeo] hs UP eMHIS NUTERDTE fonfeaepalses “ejay TeuTUILEA epia afnftreum e “eaupeutunrny Zouesizitre830 fuumsau og ‘rurzes [oufeyor vu pst ‘quiteN ‘wofupems wouporeunpaut oy WowerZTeI0 quoutes uepal ‘opjadse Zoypniiod es oures Hesyewsod sonouru f forjod ouaezip suaaysurpaf vfuesurzoy nsoUDNaoWsu Boqz oftuce’ ayoniiod usin foxjou n izepeu os eurcsoOIOH 1 eusog waoaeTeupanssy Boueszuv3i0 nfuvfyqzns nn sfupemns euposeunpom 's'g i feaseuintn, of yrourndo wirug pussies ouagpad'n upd fans gumopnne afanezuentiy of 800 1d prutiee (ouuisepod ud fuasoU roofutodn ne wpe mumdep m OGfEAUYS UMY spf SueOBHar Toe a MeL ‘vpex{ ‘afigemoxzreu woavfod vs yzaa n wuIpo3 yasepureso and jad ns wwzyor | weyTeuruETD, SoweszUeBI0 np -wuredn8 wpgnstiose: | eisnTeuTuy SoueszuE8 0 wuredn ss pour oyzex F neous epepals mHfonpar owozour vejdo yylwi03 = nfefjaeisiordns 0 1 xfpo afte fi vz oufegeuz seSUNOIS VU OMTOYSU vs vUEnSOUTEPelp wPInSH Jreu apnpngn 99 ep isousedo yforsod wourzx pyefugnns vunfueprapard og “onwzp ni nIsIp ‘ouscupo ‘nfisezTiqusep ‘nsyjA nusfurez ez wisfz efuapoan nfueaepndowo nm ousajsuanid oe nfeuzodaid temp ayliid afiseztue810 aygnstiorm eunfoy = sousedo (2661 ‘94489) "eave yPepnfl afureswzo.sin 1 9poa ‘nyravad od ‘ofoy wuresofur uiarIp wz ANUBaeed BIOUr BAPZID T ‘wufloaop agia ner BoyTeURLULD, ZoUesIZTHEBIO anoad tqioq n wfeT40 odnsoy wghtiod “souAHyE NUTeUIWED nuspexpo 8 ‘mysizn vu wogor n9soudmsop ‘ozour vfoy 18} nBo[n ToWHOA ye"nfzEOd aaoqsod saspes fox 2uO a ‘efodnioy of wuzen efoazes [uedms wrup bz “wpuparaiad | wiepRtfod yureAol aqznys SUsIALOSsigurnost pripremio je usmjerenja sa Kojima ¢e policija pokuSati dostici slijedete temeljne ciljeve: 8s njom; ~ poboljgati'radne uvjete policajaca; prilagoditi organizaciju novim radnim zahtjevima_ i propisima. Policijska uloga u suvremenim demokratskim drustvima primjena je Udemoluatokim draseima Europske institucije nam nude pomoé, potporu ili savjetovanje na metodologije eteropskor ju kriminaliteta suraduje sa stranim preko interpola od 1992. godine, je. Tako policija sa formacije i podatke 0 sidapanje bilateralnih sporazuma o suradnji na podrugju Suzbljanja kotminliteta sa sedam drdava. Navedeni oporaziml neka ‘su vrsta odgovora zapadnoeuropskim drzavama Gije se policije udruguju u okviru projekata Europol, koji ukjjuéuju samo drzave EU. (Dvorsek, 1995). Slovenija se mora ukljutivati iu rezlitite suvremene integracije veé zbog svojih dimenzija i zbog prijetnje europei njenog domicilnog kriminaliteta, prije svega_organiziranog privrednog tipa. U tom kontekstu se moramo prilagodavati odgovarajuéim medunarodnim standardima i to i pored znanja, organizacije, komunikacija, upotrebe tehnologije itd. (Peéar, 1994), novea, Od tada nadalje struénjaci objema pojavama posveéuju vecu pozornost, pri éemu su prepoznate slijedece slicnosti: - djela élanova organizacija su unaprijed planirana i osmisljena; Razliéitosti + Teroristicke grupe se zalazu za politi¢ke i ideoloske promjene organizirane kriminalne grupe se bore 2a ve¢i udio na ‘Temeljita “analiza pojavnih grupa organiziranog kriminaliteta i Bomod Ge nam nacriat! granice pojma izmedu mafije, kao tipiéne grupe organiziranog kriminaliteta, i RAF. (Frakcija Crvene Brigade) kao teroristiclu grupu, i raslaniti njihove karakteristike (obje grupe su ve¢ rasélanjene u poglaviju o definiranju, pojma organiziranog kriminaliteta). Iz opisanih karakteristika vidimo da takve teroristi¢ke grupe ne moraju obuhvatati kerakteristike tipiénih grupa organiziranog kriminaliteta, jer su ispustene neke njegove sustinske karakteristike kao Sto su tendencija za dobitkom i prenos istog u jzmedu terorizma i organiziranog i slignosti, Kao sto smo spomenuli, glavna 108 Kriminaliteta je dobitak. Motivacija terorizma pals, posve je politiéke naravi. Podloga je ideoloska, ostale djelatnosti, kao Sto ‘su trgovina ordi irogama, su pratece djelatnosti’ namijenjene finansiranju teroristi¢kih djelatnosti. Ositonuypez ou gof sgeur wunfrupod wi wu warupn yuerzTueBI0 ypisefyeut yruaisoie ynrice: ofuemeaye 1 ezaaes Zoxsyolaos Bofugepeyou nforupod vu iqoyng “AsouARye —_Yfuofioazopau apelazop ns OE Ey oureneuisod oye ‘ns Hfuoso1s PHqndoy n sxofuzer ousounsis Pit ‘eOgomne apes} ‘somres ouaezip wxsepoid Soupesayr ‘wo8osp t urefznio aurA03z1 supeBof yse1od Zonj opizespo 98 0} aag “ofiuaao[s oyoid wyizueN afurepood 1 nueyfeq eu yer ‘nome nsjgeuanojs-oysfinsne wu Ag viprupod afuans ‘ea yTeurusy Souporeunpour 1403403 “ysou|sodezou ‘emsquseja Souamsrup afioemeaud 1 offoruen — susasrup jss001d ffeoofin aurafiaa afupez n ifrusnoig n ns ysoumBis eN ofmoaois omnandoy ysousmsys wu wyo9q suru RowerzyueBr0 vfuvacjo{p ywuyyn ¥ oxofurrer ousouInBs ‘O'S “(9661 ‘7e224) “watqoxd Pjsiafns Bau ‘yuporeunpout euyuniy fuextztuedi0 =f sof ‘auroqqoid aaou nfu paid efjavisod Suporeunpou n npsousgnipIn F NagousIORIO wofoas BS of ‘sftreaoqafp ures ipod asa sof oun 1 vuremdnys wprousscs wou es TezIAod Rafer wrosresy n 28 99 afer ‘afife] 1 vzanes Zoxey—{a0s Bafugupurau pod es yuo wlaas afd ‘woweurunny SouvrzueBio wurdnoys sousMpAg n 99 ifiudso[s aAo[sod ureig “nfuzesjod + npnuod nupeuruny nas ez ays1zn ouseuosd vhiusaors af ep nowafurg eu afnzeqn og “wentTeuTUTy SouesIZTUesI0 vurdnys soxfesey emposeunpau fruagepied 94s af wp af oua{taoueisn. sromfeurumy SouesZire810 efonupod ws eyefp yruDaED| nfusfuron wa 38 oureng “efueavzou8n osoazt ontzoaodou popSereu afnzoaod fox niu nuaane raoqerjau vfiaeispaid wp wustioaz Uiansp vs U2 ouzeus oye of suvns sBrup s e “efucavzoudn 10821 ey ouens oupol 8 0} 1 ‘joeuruny TuvsIzrueBI0 | afh{tsefod 29599 ons ‘efureaezosSn vunLoaz npow ‘9s mipfias |. "TAIsTUp i romod 7 en0yo) suparatid wu a99fn ojaid ‘eumayspais wryefisueuy woqisa vs sof ‘Sula wuEAD vUsTAOIT wiod oFy afhfjavfod ‘nfuayeuz wo, ‘9s yeyTeUFUIH THEITZTEEIO (/00e *Z007 “teeA0goq) “wasp Sousuisians foazer wu fesofin aouifu ReNzyeue afjoeyynuapt snoutfir naouso wu your owsiq vp “ezosu YyUTeULOJOU efuBIEUyOp afesnjod nemzeue mojaejseu n ou unfiio Wh s “naIsUp m afepeop we nastiness wry ead sox ‘otrurann (uwsiueai9 ‘eurfoy nn ozorut oy sfeuzodaid os vfoy ‘eloeztresio yyuTeUTWLDy vloazer nzey non n foopafiss ata ons owls 9} ‘pou! ayswouoye wluw: Ti npored woppjoid n ove) of vfioeznmesio YruTeURET sezeIIIG cnfjodnsoy | aftreayfufon nsti04 uo) ud w ‘opeso ans vu Aesdfin our vfoy NseIA vue wusoou wid oy nfnfavfod adrus supeuTuayDy SuexztueBI0 98 ome] “deox0}uT afoas nfesizTeai WHO} oxasd | MAAAHOd FE npaiand nfnzonod ofoy vioeziuea10 YrUTeURULE YrUfeuoFoeustEN, ysousedo 1 pour ozeyzt agtA 94 “naygnup n Jour np9a ae nfet wuiniog ony Maelo owe) 28 ns ilipayy “fipaur asouad nswla ue3 1 9 eu ofoy PunTOSHLd es BUsprzeasid CUAEpO Dan af HAISpNS | MUsAZE ‘nuaepouoyez eu BUTEAGZIp WYUUIEZANS n Neva wlsfpod BUDISEDL Hosspord urvu org m1 efuefignazes wugniqez -9°t :peans fouporeunpour wu afjou1sy tas ‘TUOMS PioTeUTUTL f eurzy019) anosd aqioq fonqe 7 ns eZ "efuwAo|oID wingo Zo8rup } Zoupef npowz: nouesS nuge; tonacd owozow ou edna ypjou nfeonis n ep Boi op Rsougi|s Soqz oaesdn “your oprenso 1q ep Bqaxy >eHIgop ureZ|I0I0} ‘ues BBNIP g >eIGOP 199n 01g AETeaIso 39 wrofox s our ez 110g JayITeUTWHED| FuresZTtreBI0 98 wp afBalkanski put droge uertao je nove puteve, po kojim je # Slovenija postala 2naGajna tranzitna drzava, Slovenija se suoéava sa sliénim stanovaistva kao u Europskoj konflikinih razmjera na balkanskom 9) inakim trendovima migracija U prosiom periodu se zbog granice, od _prijasnjeg Dalkanskih dréava u poveéan broj migranata iz afroazijskih drzava (Egipat, Turska, Banglades, Indija). Povecanje nezaposienosti i pad zivotnog standarda utjecu na povecanje socijalne napetosti i kriminaliteta. Zelje za brim bogaéenjem neposredno eu povezane sa zabranjenim djelatnostima u privredi na jednoj strani, a na drugoj sa nasilnistvom i ucjenjivanjem. U vezi sa posijedicama djelovanja naved Grugih gimbenika u Ministarstvo 2a unutarnje poslove ée razlititis kadrovakim i tehniékim mjerama raditi na pob otkrivanja i istrazivanja djela organiziranog otkrivanju i dokezivanju organiziranog kerimin: anizdcijskim, ju efikasnosti liteta. Pri i ustanovijavanje prve specijalizirane gonjenje organiziranog kriminaliteta. daje veliki predstavija iblizava opée prihvacenim lemokratskim — drustvima. icijom demokracije teée i borba suprotnih ava sa dugom jer taj sukob sila_vrijednosnih semokratskom kakav bi trebao biti buduéi kon i koli Ge obubvatati i institucija, jer organizirani kaiminalitet djeluje uw globalnim Procesima’ suvremenog svijeta i prelazi granice koje predstavija suverenost pojedine drZave. strukturama, sto ukazuje na uunutarnjezakone Koji se . Glavni ciljevi su kontrola organizacije 5 stjecanje Sto veceg dobitka. Sve vise se primjecuje borba 2a viast i povezivanje sa privredom i politikom. Kriminalne aktivnosti su uskladene sa najnovijim tehnikama i formama vodenja, jem sto veceg dobitka, pored toga materijalna steta Tavgraduje temeline dijsiove, druswenih, wrijenoet. ‘SGvremena drzava-uopée suprot organiziranom kriminalitetu. (United Nations, 2002). ‘Sve spomenuto kazuje da ¢emo u nekoliko driava u svijetu biti ‘svjedoci novog koncepta podjele viasti kojoj éeznacajna prijetnja biti organizirani lerimi razrjeSenju ovog problema.2® Zahtjeve suvremenog vremena treba postivati kako prilikom iceiranja nacionalne, tako i medunarodne sigurnosti. Kao sto smo radi se 0 procesima demillitarizacije i globalizacije mosnih problema vezanih za neposredni utjecaj organiziranog i na spomenute procese. Na medunarodnim i konferencijama 0 medunarodnom organiziranom bilo je naglaseno da pojava organiziranog kriminaliteta nije problem pojedinih i pojedinaéno drzava, nego pojava koja % Upravo zbog toga su w ovo} monogralii predstavijene djelatnosti Hrlminsinih organtzaciia prijetnle knje predstavijju 2a sigumost dreava. 70