Fy C PDF

Tajna Tajna
OBITELJSKE
´
OBITELJSKE
OBITELJ
SRECE ´
O BITELJ je najstarija pozna-
ta ljudska institucija, no da-
nas je ona u krizi. Zastra-
SRECE
ˇ
suju c´ porast zloupotrebe droge i
ˇ
nemorala meu tinejdzerima, mo-
ˇ
derna posast razvoda braka i na-
silja unutar obitelji, nagli porast
broja obitelji sa samohranim rodi-
teljem i drugi teski ˇ problemi navo-
´
de neke ljude da se pitaju hoce li
ˇ
obiteljski zivot uopce opstati. ´
ˇ li obitelj josˇ uvijek biti svo-
Moze
ˇ
jim clanovima mjesto koje im pruza ˇ
ˇ
sigurnost i promice njihovu dobro-
ˇ ˇ
bit? Moze, ukoliko clanovi obitelji
znaju pravu tajnu obiteljske srece. ´
Ta tajna nije nedokuciva. Njena je ˇ
ˇ
valjanost prokusavana i potvriva-
na kroz dugi niz stoljeca. ´ O cemu
ˇ
ˇ
je rijec? Ova knjiga, Tajna obiteljske
´
srece, odgovara na to pitanje. Ona
ˇ
ujedno prakticnim primjerima po-
kazuje kako ta ”tajna“ moze ˇ pomo-
ći pri rjesavanju ˇ mnogih problema-
ˇ
ticnih situacija u obitelji. Postoji li
danas itko kome takve informacije
nisu potrebne?
fy-C
Tajna Tajna
OBITELJSKE
´
OBITELJSKE
OBITELJ
SRECE ´
O BITELJ je najstarija pozna-
ta ljudska institucija, no da-
nas je ona u krizi. Zastra-
SRECE
ˇ
suju c´ porast zloupotrebe droge i
ˇ
nemorala meu tinejdzerima, mo-
ˇ
derna posast razvoda braka i na-
silja unutar obitelji, nagli porast
broja obitelji sa samohranim rodi-
teljem i drugi teski ˇ problemi navo-
´
de neke ljude da se pitaju hoce li
ˇ
obiteljski zivot uopce opstati. ´
ˇ li obitelj josˇ uvijek biti svo-
Moze
ˇ
jim clanovima mjesto koje im pruza ˇ
ˇ
sigurnost i promice njihovu dobro-
ˇ ˇ
bit? Moze, ukoliko clanovi obitelji
znaju pravu tajnu obiteljske srece. ´
Ta tajna nije nedokuciva. Njena je ˇ
ˇ
valjanost prokusavana i potvriva-
na kroz dugi niz stoljeca. ´ O cemu
ˇ
ˇ
je rijec? Ova knjiga, Tajna obiteljske
´
srece, odgovara na to pitanje. Ona
ˇ
ujedno prakticnim primjerima po-
kazuje kako ta ”tajna“ moze ˇ pomo-
ći pri rjesavanju ˇ mnogih problema-
ˇ
ticnih situacija u obitelji. Postoji li
danas itko kome takve informacije
nisu potrebne?
fy-C
Tajna
OBITELJSKE
´
SRECE
,
˘ 1996
WATCH T OWER B IBLE AND T RACT S OCIET Y OF P ENNSYLVANIA
T HE S ECRET OF FAMILY H APPINESS
ˇ
S VA PRAVA PRIDR ZANA
˘ 1996
WACHTTURM B IBEL - UND T RAK TAT- G ESELL SCHAFT
DER Z EUGEN J EHOVAS, E. V., S ELTERS /T AUNUS
´
TAJNA OBITELJSKE SRE CE
A LLE R ECHTE VORBEHALTEN
T ISKANO 2012.
OVA KNJIGA NIJE ZA PRODAJU. I ZDAJE SE U SKL OPU SVJETSKOG BIBLIJSKOG

OBRAZOVNOG PROGRAMA KOJI SE FINANCIRA DOBROVOLJNIM PRIL OZIMA.
ˇ ˇ
UKOLIKO NIJE DRUGACIJE NAZNACENO, BIBLIJSKI CITATI U OVOJ KNJIZI
ˇ ´ ˇ ´
UZETI SU IZ PRIJEVODA DANI CI C- K ARAD ZI C. T AMO GDJE IZA CITATA STOJI NW,
UKAZUJE SE DA JE TO PRIJEVOD IZ N EW WORLD T RANSLATION OF
THE H OLY S CRIPTURES— W ITH R EFERENCES, NA ENGLESKOM JEZIKU.
T AMO GDJE IZA CITATA STOJI S T, UKAZUJE SE DA JE TO PRIJEVOD
ˇ ´ ˇ ´ ˇ
IZDAVACKE KU CE S TVARNOST/ K R S CANSKA SADA SNJOST.
T HE S ECRET OF FAMILY H APPINESS C ROATIAN ( fy-C)
MADE IN GERMANY DRUCK UND VERLAG: WACHTTURM-GESELLSCHAFT, SELTERS/TAUNUS

ˇ
PROIZVEDENO U NJEMACKOJ TISAK I DISTRIBUCIJA: WACHTTURM-GESELLSCHAFT, SELTERS/TAUNUS
ˇ
S A D R Z A J
P O G L A V LJ E S TRANICA
´
1 Postoji li tajna obiteljske srece? 5
ˇ
2 Priprema za uspjesan brak 13
ˇ
3 Dva kljuca za trajan brak 27
ˇ ˇ ´
4 Kako mozes voditi kucanstvo? 39
5 Odgajaj svoje dijete od najranije dobi 51
ˇ
6 Pomozi svom tinejdzeru da dobro napreduje 64
´
7 Je li u kuci buntovnik? 76
ˇ
8 Zastiti svoju obitelj od razornih utjecaja 90
9 Obitelji sa samohranim roditeljem

ˇ
mogu biti uspjesne! 103
ˇ
10 Kad je clan obitelji bolestan 116
ˇ ´
11 Sacuvaj mir u svom kucanstvu 128
ˇ
12 I tvoja obitelj moze svladati probleme
ˇ
koji joj nanose stetu 142
ˇ ˇ
13 Ako je brak dospio do kriticne tocke 153
ˇ
14 Zajedno docekati starost 163
ˇ
15 Iskazivati cast svojim ostarjelim roditeljima 173
´
16 Osiguraj svojoj obitelji trajnu buducnost 183
PRVO POGL AVLJE
Postoji li tajna
´
obiteljske srece?
O BITELJ je najstarija institucija na Zemlji i igra
ˇ ˇ
vrlo vaznu ulogu u ljudskom drustvu. Tokom
povijesti, snaga obitelji dijelom je odreivala snagu
ˇ
drustava. Obitelj je najbolje ureenje za odgoj djece
u zrele odrasle.
2 ˇ ˇ ˇ ˇ
Sretna je obitelj utociste koje pruza zastitu i si-
gurnost. Zamisli na trenutak idealnu obitelj. Za vri-
ˇ ˇ
jeme vecere, brizni roditelji sjede sa svojom djecom
ˇ
i razgovaraju o onome sto se zbilo u toku dana. Dje-
ˇ ˇ ´
ca uzbueno cavrljaju s tatom i mamom pricajuci
ˇ ´ ˇ
im kako je bilo u skoli. Relaksirajuce, zajednicki
ˇ su snazne
ˇ ˇ ˇ
1. Zasto obitelji vazne u ljudskom drustvu?
ˇ kakvu sigurnost dijete osjeca
2-5. (a) Opisi ´ u sretnoj obitelji.
ˇ
(b) Kakvi problemi, prema izvjestajima, postoje u nekim obite-
ljima?
´
POSTOJI LI TAJNA OBITELJSKE SRECE? 5
ˇ
provedeno vrijeme, svima im daje novu snagu za jos
ˇ
jedan dan zivota u vanjskom svijetu.
3 ´
U sretnoj obitelji dijete zna da ce se tata i mama
ˇ ´
brinuti za njega kad bude bolesno, mozda ce se ci-
´
jele noci izmjenjivati pored njegova kreveta. Ono zna
ˇ
da mami ili tati moze pristupiti s problemima svog
ˇ ˇ
mladog zivota i dobiti savjet i podrsku. Da, dijete se
´ ˇ ˇ ´
osjeca sigurno, bez obzira na mnozinu poteskoca
ˇ
koje mozda postoje u vanjskom svijetu.
4 ˇ
Kad djeca odrastu, obicno stupe u brak i osnu-
ju vlastitu obitelj. ”Koliko duguje svojim roditeljima
ˇ ˇ
covjek shvati tek kad sam postane roditelj“, kaze
ˇ ˇ
jedna istocnjacka poslovica. Odrasla djeca potaknu-
´
ta dubokim osjecajem zahvalnosti i ljubavi nastoje
´
usreciti svoju vlastitu obitelj, a brinu se i za svoje,
´ ˇ ˇ
sada vec postarije, roditelje koji uzivaju u drustvu
svojih unuka.
5 ˇ ˇ ˇ
Mozda ovog casa mislis: ’Pa, ja volim svoju obi-
ˇ
telj, no ona nije poput ove upravo opisane. Moj brac-
ˇ
ni drug i ja imamo razlicito radno vrijeme i jedva
vidimo jedno drugo. Razgovaramo uglavnom o nov-
ˇ ˇ ˇ
canim problemima.‘ Ili kazes: ’Moja djeca i unuci
ˇ
zive u drugom gradu, pa ih nikad ne vidim.‘ Da, zbog
ˇ
razloga koji su cesto izvan njihove kontrole, velik
ˇ ˇ
broj obitelji vodi zivot koji nije bas idealan. No neki
ˇ
ipak vode sretan obiteljski zivot. Kako to? Postoji li
´
tajna obiteljske srece? Odgovor glasi: postoji. No pri-
ˇ
je nego sto razmotrimo koja je to tajna, moramo od-
ˇ
govoriti na jedno vazno pitanje.
ˇ
STO JE TO OBITELJ?
6 ´
U zemljama Zapada vecina se obitelji sastoji od
oca, majke i djece. Djedovi i bake, dok god to mogu,
´ se vrsti obitelji raspravljati u ovoj knjizi?
6. O kakvoj ce
´
6 OBITELJSKA SRECA
ˇ ˇ ´
mozda zive u zasebnom kucanstvu. I dok se s da-
ˇ
ljim roacima odrzava kontakt, prema njima se ima
´
malo obaveza. U osnovi, o takvoj cemo obitelji ras-
pravljati u ovoj knjizi. Meutim, posljednjih je godi-
ˇ ˇ
na sve vise drugacijih obitelji — obitelji sa samohra-
ˇ
nim roditeljem, obitelji s pastorcadi te obitelji u
ˇ
kojima roditelji zbog ovog ili onog razloga ne zive za-
jedno.
7 ˇ ´ ˇ
U nekim se kulturama cesto srece sira obitelj.
ˇ
U takvom je ureenju uobicajeno da se djeca, ako je
´ ˇ
to moguce, brinu za svoje ostarjele roditelje, a cak
ˇ
se i s daljim roacima odrzavaju bliske veze i ima
ˇ
se odgovornosti prema njima. Naprimjer, clanovi
ˇ ´ ˇ
obitelji mozda ce pomagati u izdrzavanju, odgajanju
ˇ ´ ˇ ˇ ´
i cak placanju troskova skolovanja svojih necakinja,
´ ˇ ´
necaka ili daljih roaka. Nacela o kojima ce rasprav-
ˇ
ljati ova publikacija primjenjiva su i na sire obitelji.
OBITELJ POD STRESOM

8 ˇ
Danas se obitelj mijenja — nazalost, ne nabolje.
ˇ ˇ ˇ
To se vidi na primjeru Indije, gdje zena mozda zivi
ˇ ´ ˇ ˇ
s obitelji svog muza i radi u kuci podlozna muzev-
ˇ
ljevoj rodbini. Meutim, u danasnje vrijeme nije ne-
ˇ ˇ
uobicajeno da udane Indijke traze zaposlenje izvan
´ ˇ ˇ
kuce. No od njih se jos uvijek ocekuje da ispune svo-
ˇ ´
je uobicajene uloge u kuci. U mnogim se zemljama
ˇ
postavlja pitanje: Koliko bi zena koja je u radnom
´
odnosu trebala raditi u kuci u usporedbi s ostalim
ˇ
clanovima obitelji?
9 ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
U istocnjackim je drustvima uobicajeno da cla-
ˇ ˇ ˇ
novi sire obitelji odrzavaju snazne veze. Meutim,
ˇ ˇ
7. Sto je to sira obitelj?
8, 9. Koji problemi u nekim zemljama pokazuju da se obitelj
mijenja?
´
ˇ
pod utjecajem zapadnjackog individualizma i stresa
uzrokovanog ekonomskim problemima tradicional-
ˇ
na sira obitelj slabi. Tako mnogi na brigu za ostar-
ˇ
jele clanove obitelji gledaju kao na teret a ne kao na
ˇ
duznost ili prednost. Neke se ostarjele roditelje zlo-
stavlja. Doista, zlostavljanje i zanemarivanje ostar-
jelih danas je prisutno u mnogim zemljama.
10 ˇ ˇ ´ ˇ
Razvod postaje sve cesca pojava. U Spanjolskoj
je stopa razvoda porasla u tolikom omjeru da se na
ˇ ´ ´
pocetku zadnjeg desetljeca 20. stoljeca razvodio sva-
ki 8. brak — veliki skok u odnosu na svaki 100. samo
25 godina ranije. Velika Britanija, koja navodno ima
ˇ ˇ ´
najvisu stopu razvoda u Evropi (ocekuje se da ce se
ˇ
razvrgnuti 4 od svakih 10 brakova), dozivljava izne-
nadan val porasta u broju obitelji sa samohranim
roditeljem.
11 ˇ
Mnogi u Njemackoj izgleda u potpunosti okre-
´
cu lea tradicionalnoj obitelji. U 1990. je 35 posto
ˇ ´ ˇ
njemackih kucanstava imalo jednog clana a 31 po-
ˇ
sto je imalo samo dva clana. I Francuzi rjee stupa-
ˇ ˇ ˇ
ju u brak, a oni koji se ipak vjencaju razvode se ces-
´ ˇ ˇ ´
ce i brze negoli je ranije bio slucaj. Sve veci broj ljudi
ˇ ˇ ˇ
vise voli zajednicki zivjeti bez odgovornosti koje do-
ˇ
laze s brakom. Slicni su trendovi vidljivi diljem svi-
jeta.
12 ˇ
A kako je s djecom? U Sjedinjenim Drzavama i
ˇ
u mnogim drugim zemljama, raa se sve vise van-
ˇ
bracne djece, a izvjestan broj njih raaju mlae ti-
ˇ ˇ
nejdzerke. Mnoge tinejdzerke imaju nekoliko djece
ˇ ˇ ˇ
od razlicitih oceva. Izvjestaji s raznih strana svijeta
´
govore o milijunima djece beskucnika koja lutaju
ˇ
10, 11. Koje cinjenice pokazuju da se obitelj mijenja u evrop-
skim zemljama?
12. Kako djeca pate zbog promjena u suvremenoj obitelji?
´
8 OBITELJSKA SRECA
ˇ
ulicama; mnoga bjeze iz domova u kojima ih se zlo-
ˇ ˇ
stavljalo ili su izbacena od obitelji koje ih vise nisu
ˇ
mogle izdrzavati.
13 ´
Da, obitelj je u krizi. Pored vec spomenutog, tu
ˇ
su i tinejdzerska buntovnost, zlostavljanje djece, na-
ˇ
silje od ruku bracnog druga, alkoholizam i mnogi
ˇ
drugi razorni problemi koji mnoge obitelji lisavaju
´
srece. Za velik broj djece i odraslih obitelj je sve
ˇ ˇ
samo ne utociste.
14 ˇ ˇ
Zasto je obitelj u krizi? Neki za danasnju obi-
ˇ ˇ
teljsku krizu optuzuju stupanje zena u radni odnos.
ˇ
Drugi ukazuju na danasnji moralni slom. Navode
´
se i drugi razlozi. Prije gotovo dvije tisuce godina
´
jedan je dobro poznati pravnik predskazao da ce
ˇ
mnogi pritisci tlaciti obitelj, kad je napisao: ”U po-
´ ˇ ´
sljednje ce doba nastati teska vremena, jer ce lju-
ˇ ˇ ˇ
di biti samozivi, lakomi, umisljeni, oholi, psovaci,
nepokorni roditeljima, nezahvalni, bezvjernici, bez
ljubavi, nepomirljivi, klevetnici, razuzdani, neote-
sani, neprijatelji dobra, izdajnici, naprasiti, baha-
ˇ
ti, ljubitelji pozude mjesto ljubitelji Boga“ (2. Timo-
ˇ
teju 3:1-4, St). Tko moze posumnjati u to da se te
ˇ ˇ
rijeci danas ispunjavaju? Je li ikakvo cudo da su
u svijetu u kojem vladaju takve okolnosti mnoge
obitelji u krizi?
´
TAJNA OBITELJSKE SRE CE
15 ´ ´
Savjeti o tome kako postici srecu u obitelji nu-
de se sa svih strana. Na Zapadu svoj savjet nudi
ˇ ˇ ´
13. Koji rasireni problemi obitelji lisavaju srece?
14. (a) Koji su, po nekima, uzroci obiteljske krize? (b) Kako je
´ opisao danasnji
ˇ
jedan pravnik iz prvog stoljeca svijet, i kakav
ˇ ispunjenje njegovih rijeci
ˇ na obiteljski zivot?
ˇ
utjecaj vrsi
´
15-17. Na koji ce autoritet ukazivati ova knjiga kao na autoritet
ˇ tajnu obiteljske srece?
´
koji sadrzi
´
ˇ ´
beskrajan niz knjiga i casopisa za samopomoc.
ˇ ˇ
Problem je u tome sto ljudski savjetnici proturjece
jedan drugome, a savjet koji je danas u modi sutra
ˇ
se moze smatrati neefikasnim.
16 ˇ ˇ
A gdje onda mozemo potraziti obiteljsko vodstvo
´ ˇ ˇ
dostojno povjerenja? Pa, hoces li ga potraziti u knji-
ˇ
zi koja je dovrsena prije nekih 1 900 godina? Ili ˇ sma-
ˇ
tras da je takva knjiga beznadno zastarjela? Cinje-
´ ˇ
nica je da se prava tajna obiteljske srece moze
´ ˇ
pronaci bas u takvom izvoru.
17
Taj je izvor Biblija. Prema svim dokazima, na-
´
dahnuo ju je sam Bog. U Bibliji nalazimo sljedecu
izjavu: ”Sve je Pismo od Boga nadahnuto i korisno
ˇ
za poucavanje, za ukoravanje, za ispravno postavlja-
nje stvari, za ˇ odgajanje u pravednosti“ (2. Timoteju
3:16, NW). Zelja nam je da te kroz ovu publikaciju
ˇ ˇ
potaknemo da razmotris kako ti Biblija moze pomo-
´ ˇ
ci u ’ispravnom postavljanju stvari‘ kad se uhvatis
ˇ
ukostac sa stresovima i problemima s kojima se da-
ˇ
nas obitelji suocavaju.
18 ˇ ˇ
Ako pomalo sumnjas u to da Biblija moze obi-
´
teljima pomoci da budu sretne, razmisli o sljede-
´ ˇ ˇ
cem: Onaj tko je nadahnuo Bibliju Osnivac je brac-
ˇ
nog ureenja (1. Mojsijeva 2:18-25). Biblija kaze da
mu je ime Jehova (Psalam 83:18, NW). On je Stvori-
telj i ’Otac, kome svaka obitelj na nebu i na Zemlji
ˇ
duguje svoje ime‘ (Efezanima 3:14, 15, NW). Jehova
ˇ ˇ ˇ
je pratio obiteljski zivot od nastanka covjecanstva.
ˇ
On poznaje probleme koji se mogu pojaviti i pruzio
ˇ
je savjete za njihovo rjesavanje. Oni koji su to-
ˇ
kom povijesti savjesno primjenjivali biblijska nace-
ˇ
la u svom obiteljskom zivotu, postali su sretniji.
ˇ je razumno prihvatiti Bibliju kao autoritet na podruc-
ˇ
18. Zasto
ˇ
ju bracnog savjetovanja?
´
10 OBITELJSKA SRECA
19 ´
Naprimjer, jedna je domacica iz Indonezije bila
kompulzivni kockar. Godinama je zanemarivala svo-
ˇ
je troje djece i stalno se svaala sa svojim muzem.
ˇ ˇ ˇ
A onda je pocela proucavati Bibliju. Ta je zena po-
ˇ ˇ ˇ
stupno pocela vjerovati u ono sto kaze Biblija. Kad
ˇ
je primijenila njene savjete, postala je boljom ze-
ˇ
nom. Njeni napori, temeljeni na biblijskim naceli-
´
ma, donijeli su srecu cijeloj njenoj obitelji.
20 ´ ˇ ˇ
Jedna domacica iz Spanjolske kaze: ”Bili smo
ˇ
u braku samo godinu dana kad smo se suocili s
ˇ
ozbiljnim problemima.“ Ona i njen muz nisu se sla-
gali u mnogim stvarima, i malo su razgovarali, osim
ˇ
kad su se prepirali. Usprkos tome sto su imali ma-
´ ˇ
lu kcerku, odlucili su zakonski se razdvojiti. Meu-
ˇ
tim, prije nego sto se to dogodilo, netko ih je potak-
ˇ
nuo da razmotre Bibliju. Proucavali su njene savjete
´ ˇ ˇ ˇ
upucene muzevima i zenama i poceli su ih primje-
ˇ
njivati. Nije proslo puno vremena, i oni su mogli mir-
no komunicirati a njihova je mala obitelj postala
sretno ujedinjena.
21 ˇ
Biblija pomaze i starijima. Razmotrimo kao pri-
ˇ ˇ
mjer iskustvo jednog japanskog bracnog para. Muz
je bio nagle naravi a ponekad i nasilan. Najprije su
´ ˇ ˇ ˇ
kcerke tog bracnog para pocele proucavati Bibliju,
ˇ
usprkos tome sto su im se roditelji protivili. Zatim
ˇ ˇ ´ ˇ
se muz pridruzio svojim kcerkama, no zena se na-
stavila protiviti. Meutim, ona je tokom godina za-
ˇ ˇ ˇ
pazila kako biblijska nacela vrse dobar ucinak na
´
njenu obitelj. Njene su se kcerke dobro brinule
ˇ ˇ
za nju, a njen je muz postao mnogo blazi. Takve su
ˇ
promjene potaknule tu zenu da i sama razmotri
ˇ
Bibliju, a to je i na nju imalo isto tako dobar ucinak.
19-21. Koja novovremena iskustva pokazuju da Biblija ima moc´
ˇ ˇ
rjesavati bracne probleme?
´
Ova je starija gospoa uvijek govorila: ”Postali smo
ˇ
pravi bracni par.“
22
Ti pojedinci pripadaju velikom broju onih koji
´
su saznali tajnu obiteljske srece. Oni su prihvatili
ˇ
biblijske savjete i primijenili ih. Istina, oni zive u is-
tom svijetu punom nasilja, nemorala i ekonomskih
ˇ
pritisaka kao i svi drugi ljudi. Osim toga, nesavrse-
´ ˇ ˇ
ni su, no nalaze srecu u tome sto nastoje ciniti vo-
ˇ ˇ
lju Osnivaca obiteljskog ureenja. Kao sto Biblija
ˇ ˇ
kaze, Jehova Bog je taj ’koji te uci da bi napredo-
ˇ
vao, koji te vodi putem kojim treba da ides‘ (Izaija
48:17).
23 ˇ
Premda je Biblija dovrsena prije gotovo dvije ti-
´
suce godina, njeni su savjeti uistinu suvremeni.
Osim toga, ona je napisana za sve ljude. Biblija nije
ˇ ˇ
americka niti zapadnjacka knjiga. Jehova je ”izveo
ˇ
sav ljudski rod od jednoga covjeka“, stoga poznaje
ˇ
grau ljudi gdje god oni zivjeli (Djela apostolska
ˇ
17:26, St). Biblijska su nacela djelotvorna kod sva-
ˇ ˇ ´ ˇ
koga. Ako ih pocnes primjenjivati, i ti ces saznati
´
tajnu obiteljske srece.
ˇ ljudima svakog nacionalnog pori-
22, 23. Kako Biblija pomaze
´ u svom obiteljskom zivotu?
jekla da pronau srecu ˇ
ˇ ˇ ´
M O ZE S LI ODGOVORITI NA SLJEDE CA PITANJA ?
ˇ
Sto se danas dogaa s obitelji?
(2. Timoteju 3:1-4).
Tko je osnovao obiteljsko ureenje?
ˇ
(Efezanima 3:14, 15).
´
Koja je tajna obiteljske srece?
(Izaija 48:17).
´
12 OBITELJSKA SRECA
DRUGO POGL AVLJE
Priprema
ˇ za
uspjesan brak
´ ˇ
I ZGR ADNJA kuce zahtijeva pazljivu pripremu.
ˇ
Prije nego sto se napravi temelj, mora se nabavi-
ˇ
ti zemljiste i moraju se nacrtati planovi. Meutim,
ˇ ˇ ˇ
jos je nesto jako vazno. Isus je rekao: ”Tko od vas,
´
kad hoce da sagradi kulu, najprije ne sjedne da
ˇ ˇ ˇ ˇ
proracuna trosak da li ima cim dovrsiti?“ (Luka
14:28, St).
2 ˇ ´
Ono sto vrijedi za izgradnju kuce primjenjivo
ˇ je
ˇ ˇ
i na izgradnju uspjesnog braka. Mnogi kazu: ”Zelim
ˇ
se vjencati.“ No koliko je onih koji zastanu da bi
ˇ
1, 2. (a) Kako je Isus naglasio vaznost planiranja? (b) Na ko-
ˇ ˇ ˇ
jem je podrucju planiranje narocito vazno?
ˇ
PRIPREMA ZA USPJESAN BRAK 13
ˇ
proracunali cijenu? Premda Biblija povoljno govori
´ ˇ
o braku, ona skrece paznju i na izazove koje on sa
ˇ ´
sobom donosi (Price Salamunove 18:22; 1. Korinca-
ˇ
nima 7:28). Dakle, oni koji razmisljaju o braku mo-
ˇ
raju realno gledati i na blagoslove i na cijenu brac-
ˇ
nog zivota.
3 ˇ ˇ ´
Biblija u tome moze pruziti pomoc. Njene je sa-
ˇ ˇ
vjete nadahnuo Osnivac braka, Jehova Bog (Efeza-
nima 3:14, 15; 2. Timoteju 3:16). Razmotrimo u
ˇ
svjetlu nacela koja se nalaze u ovom drevnom a
ˇ ˇ
ipak vrlo suvremenom vodicu (1) Kako muska ili
ˇ ˇ
zenska osoba moze utvrditi da li je spremna za
ˇ
brak? (2) Na sto treba gledati kod potencijalnog
ˇ ˇ
bracnog druga? i (3) Kako se udvaranje moze odr-
ˇ ˇ
zati casnim?
JESI LI OSOBA KOJA JE SPREMNA ZA BRAK?
4 ´ ˇ
Izgradnja kuce moze imati visoku cijenu, no nje-
ˇ ˇ ˇ
no dugorocno odrzavanje isto je tako skupo. Slicno
´
je i s brakom. Vec i samo stupanje u brak predstav-
ˇ ˇ
lja izazov; meutim, odrzavanje bracne veze ˇ godinu
za godinom mora se takoer uzeti u obzir. Sto odr-
ˇ ˇ
zavanje takve veze povlaci za sobom? Presudan je
´ ˇ
faktor iskrena predanost. Biblija na sljedeci nacin
ˇ ´ ˇ
opisuje bracnu vezu: ”Za to ce ostaviti covjek oca
´ ˇ
svojega i mater svoju, i prilijepice se k zeni svojoj, i
´
bice dvoje jedno tijelo“ (1. Mojsijeva 2:24). Isus Krist
´
je naveo jedini biblijski razlog za razvod s moguc-
ˇ ´ ˇ
noscu ponovnog sklapanja braka — ’bludnistvo‘, to
ˇ ˇ
jest, nedopustene, vanbracne spolne odnose (Matej
ˇ ˇ ˇ
19:9, St). Ako razmisljas o braku, zadrzi na umu ova
ˇ Biblija moze ˇ puno pomoci ´ onima koji planiraju brak,
3. Zasto
´ nam tri pitanja ona pomoci´ da odgovorimo?
i na koja ce
ˇ ˇ ˇ
4. Koji je faktor od presudnog znacaja za odrzanje uspjesnog
ˇ
braka, i zasto?
´
14 OBITELJSKA SRECA
´ ˇ
biblijska mjerila. Ako ne osjecas spremnost za to
ˇ
svecano predanje, tada si osoba koja nije spremna
za brak (5. Mojsijeva 23:21; Propovjednik 5:4, 5).
5 ˇ ˇ
Ideja svecanog predanja plasi mnoge. ”Pomisao
ˇ ˇ ˇ
na to da smo nas dvoje zdruzeni za citav zivot iza-
´
zvala je u meni osjecaj kao da me netko stjerao u kut,
ˇ ˇ
ogranicio, potpuno lisio slobode“, priznao je jedan
ˇ ˇ
mladi covjek. No ako istinski volis osobu kojom se na-
ˇ ˇ ´
mjeravas vjencati, predanost ti nece izgledati poput
´ ˇ
tereta. Naprotiv, na nju ces gledati kao na izvor sigur-
´ ´
nosti. Osjecaj predanosti prisutan u braku budit ce
ˇ ˇ
u supruznicima zelju da ostanu zajedno i u dobru i
ˇ ˇ
u zlu i da podupiru jedno drugo sto god da ih snaslo.
ˇ ´
Krscanski apostol Pavao napisao je da ljubav ”sve
´
snosi“ i ”sve podnosi“ (1. Korincanima 13:4, 7, NW).
ˇ ˇ ´
”Bracna predanost jaca moj osjecaj sigurnosti“, ka-
ˇ ˇ ´
ze jedna zena. ”Divno je osjecati zadovoljstvo time
ˇ ˇ
sto smo sebi i svijetu priznali da smo odlucili ostati
vjerni jedno drugome“ (Propovjednik 4:9-12).
6 ˇ
Da bi netko mogao zivjeti u skladu s takvim pre-
ˇ
danjem mora biti zreo. Zato je Pavao savjetovao krs-
´
cane da je bolje da ne ulaze u brak dok ne ’prou
´
cvijet mladosti‘, razdoblje kad su spolni osjecaji iz-
ˇ
razito jaki i kad mogu iskriviti covjekovu sposobnost
´
prosuivanja (1. Korincanima 7:36, NW). Mladi se
brzo mijenjaju u toku odrastanja. Mnogi koji stupe
u brak jako mladi, nakon samo nekoliko godina
ˇ
ustanove da su se potrebe i zelje njih samih i njiho-
ˇ
vog bracnog druga promijenile. Statistika otkriva da
´ ˇ
ce tinejdzeri koji stupe u brak daleko vjerojatnije biti
ˇ svecanog
ˇ ˇ ˇ
5. Premda se neki plase bracnog predanja, zasto bi
ga, nasuprot tome, oni koji namjeravaju stupiti u brak trebali
visoko cijeniti?
ˇ je najbolje ne ulijetati u brak u ranoj mladosti?
6. Zasto
ˇ
ˇ ´
nesretni i zatraziti razvod negoli oni koji ce s brakom
ˇ ´
malo pricekati. Zato ne ulijeci u brak. U nekoliko go-
ˇ ˇ
dina koje provedes kao mlada, nevjencana odrasla
ˇ ˇ ´ ´ ˇ
osoba mozes steci dragocjeno iskustvo koje ce te uci-
ˇ
niti zrelijim i prikladnijim za primjerenog bracnog
ˇ ˇ ˇ
druga. Ako pricekas s brakom, to ti takoer moze po-
´ ˇ ˇ ˇ ˇ
moci da bolje upoznas sebe — sto je uvjet zelis li raz-
ˇ
viti uspjesnu vezu u svom braku.
NAJPRIJE UPOZNAJ SEBE
7 ˇ ˇ
Da li ti je lako nabrojiti osobine koje zelis kod
ˇ ´ ˇ
svog bracnog druga? Vecini ljudi jest. No, sto je s
´
tvojim vlastitim osobinama? Koje ce ti od tvojih ka-
´ ˇ
rakternih crta pomoci da doprineses uspjehu svog
´ ˇ
braka? Kakav ces suprug ili supruga biti? Napri-
ˇ ˇ
mjer, da li spremno priznajes svoje pogreske i pri-
´ ˇ ˇ
hvacas savjet, ili se uvijek opravdavas kad te se is-
´ ˇ
pravlja? Jesi li opcenito vedre i optimisticne naravi,
ˇ ˇ ˇ
ili naginjes mrkom raspolozenju, neprestanom za-
ˇ
ljenju? (Price Salamunove 8:33; 15:15). Upamti,
´
brak nece promijeniti tvoju osobnost. Ako si pono-
ˇ
sne, preosjetljive ili pak pretjerano pesimisticne na-
ˇ ´ ˇ
ravi u samastvu, iste ces takve naravi biti i kad bu-
ˇ ´ ˇ
des u braku. Buduci da nam je tesko vidjeti se
ˇ
onakvima kakvima nas vide drugi, zasto da ne za-
ˇ
molis roditelja ili povjerljivog prijatelja za otvorene
ˇ
komentare i sugestije? Ako saznas koje bi promje-
ˇ
ne trebalo poduzeti, radi na njima prije nego sto
ˇ
poduzmes korake za sklapanje braka.
8 ˇ
Biblija nas ohrabruje da dopustimo Bozjem sve-
´
tom duhu da djeluje u nama, razvijajuci svojstva
ˇ bi oni koji planiraju stupiti u brak trebali najprije ispi-
7. Zasto
tati sami sebe?
´ biblijski savjet pomoci
´ pojedincu da se pripremi za
8-10. Koji ce
brak?
´
16 OBITELJSKA SRECA
ˇ
OBICAJI I BIBLIJA
Cijena za nevjestu i miraz: U nekim se zemljama
ˇ ˇ
od mladozenjine obitelji ocekuje da dade novac
nevjestinoj obitelji (cijena za nevjestu). U drugima,
ˇ
nevjestina obitelj daje novac mladozenjinoj (mi-
ˇ ˇ ˇ
raz). Ovi obicaji ne moraju predstavljati nista lose
tako dugo dok su zakoniti (Rimljanima 13:1). Me-
ˇ
utim, u oba slucaja, obitelj koja prima sredstva
ˇ
ne bi smjela pohlepno zahtijevati vise novca ili
ˇ ˇ
dobara ˇ nego sto je razumno (Price Salamunove
´ ´ ´
20:21, Saric; 1. Korincanima 6:10). Nadalje, placa-
ˇ
nje cijene za nevjestu ni u kom slucaju ne bi tre-
ˇ
balo tumaciti jednostavno kao kupovanje kojim je
ˇ ˇ
zena dobivena u vlasnistvo; isto tako, suprug ne
bi trebao smatrati da je njegova jedina odgovor-
ˇ
nost prema svojoj zeni i njezinoj rodbini financij-
ske prirode.
ˇ
Poligamija: U nekim je kulturama muskarcu do-
ˇ ˇ ˇ
pusteno da ima vise od jedne zene. U takvoj bi
ˇ
atmosferi muskarac mogao postati vrhovnim gos-
podarem, umjesto da bude suprug i otac. Osim
ˇ ˇ
toga, poligamni brak cesto izaziva suparnistvo me-
ˇ ˇ ´ ˇ
u zenama. Krscanima Biblija dopusta jedino sa-
ˇ ´
mastvo ili pak monogamiju (1. Korincanima 7:2).
´
Pokusni brak: Mnogi parovi tvrde da ce im za-
ˇ ˇ ˇ ´
jednicki predbracni zivot omoguciti da ispitaju
jesu li jedno za drugo. Ipak, pokusnim se brakom
ˇ ˇ
ne moze ispitati jedan od najvaznijih elemenata
braka — predanost. Nijedno drugo ureenje osim
ˇ
braka ne nudi isti stupanj zastite i sigurnosti
ˇ ´
svim stranama — ukljucujuci i djecu koja bi se
ˇ
mogla roditi u toj zajednici. U ocima Jehove Boga,
ˇ ˇ ˇ
zajednicki zivot bez vjencanog lista predstavlja
´
blud (1. Korincanima 6:18; Jevrejima 13:4).
ˇ
ˇ
kao sto su ”ljubav, radost, mir, dugotrpljivost, do-
brohotnost, dobrota, vjera, blagost, samosvladava-
nje“. Takoer nam govori da se ’obnovimo u sili koja
´ ˇ ˇ
pokrece [nas] um‘ i da ’obucemo novu osobnost
ˇ
koja je bila stvorena po Bozjoj volji u istinskoj pra-
´ ˇ
vednosti i lojalnosti‘ (Galacanima 5:22, 23; Efezani-
ˇ ˇ
ma 4:23, 24; NW). Ako ove savjete pocnes primjenji-
´ ˇ ´ ˇ ˇ
vati vec u samastvu, to ce biti kao da polazes novac
ˇ ´
u banku — sto ce se pokazati jako korisnim u bu-
´ ˇ
ducnosti, kad stupis u brak.
9 ˇ ˇ ˇ
Naprimjer, ako si zensko, nauci se ”tajnome co-
ˇ ˇ
vjeku srca“ poklanjati vise paznje negoli svom fi-
ˇ
zickom izgledu (1. Petrova 3:3, 4). Skromnost i
´ ´ ˇ
razboritost pomoci ce ti da steknes mudrost, istin-
ˇ
sku ”krunu ljepote“ (Price Salamunove 4:9, NW;
ˇ ˇ
31:10, 30; 1. Timoteju 2:9, 10). Ako si musko, nauci
ˇ ˇ ´ ˇ
se ophoditi prema zenama s ljubaznoscu i postova-
ˇ ˇ
njem (1. Timoteju 5:1, 2). I dok ucis donositi odluke
ˇ
i nositi odgovornosti, isto se tako uci biti skroman
´ ˇ ´
i ponizan. Stav dominiranja dovest ce do poteskoca
ˇ
u braku (Price Salamunove 29:23; Mihej 6:8; Efe-
ˇ
zanima 5:28, 29).
10 ˇ ˇ
Premda nije lako promijeniti nacin razmislja-
ˇ ˇ ˇ ´
nja u tim stvarima, to je nesto na cemu bi svi krsca-
´ ´
ni trebali raditi. Osim toga, to ce ti pomoci da bu-
ˇ ˇ
des bolji bracni partner.
ˇ
NA STO GLEDATI
ˇ KOD POTENCIJALNOG
BRACNOG DRUGA
11 ˇ ˇ ˇ
Je li u kraju gdje zivis uobicajeno da svatko
ˇ
sam odabire svog bracnog druga? Ako jest, kako da
ˇ ˇ
postupis nakon sto ti se svidi neka osoba suprotnog
ˇ ustanoviti jesu li ili nisu jedno za
11, 12. Kako dvoje ljudi moze
drugo?
´
18 OBITELJSKA SRECA
ˇ ˇ
Dok si jos u samastvu, raz-
vijaj osobine, navike i spo-
´
sobnosti koje ce ti dobro
ˇ ˇ
posluziti kad budes u braku
spola? Kao prvo, upitaj se: ’Da li je brak stvarno moj
cilj?‘ Okrutno je poigravati se s emocijama druge
´ ˇ ˇ
osobe dajuci joj lazne nade (Price Salamunove
13:12). Zatim se upitaj: ’Jesam li u poziciji da stu-
pim u brak?‘ Ako je odgovor na oba pitanja potvr-
´
dan, tvoji ce naredni koraci ovisiti o mjesnim obi-
ˇ ˇ ˇ ˇ
cajima. U nekim zemljama mozes, nakon sto neko
ˇ ˇ
vrijeme pazljivo promatras odreenu osobu, pristu-
ˇ ˇ
piti k njoj i izraziti zelju da se bolje s njom upoznas.
ˇ
Ako je odgovor nijecan, nemoj inzistirati do te mje-
ˇ ˇ
re da pocnes djelovati nametljivo. Imaj na umu da
i druga osoba ima pravo donijeti odluku o tom pi-
ˇ
tanju. Meutim, ako je odgovor potvrdan, mozete
ˇ
planirati zajednicko provoenje vremena u izgrau-
´ ´ ˇ ˇ
jucim aktivnostima. To ce ti dati priliku da razlucis
da li bi bilo mudro sklopiti brak s tom osobom.1
ˇ ˇ
Na sto trebas gledati u toj fazi?
12
Da bismo odgovorili na to pitanje, zamislimo
ˇ
dva muzicka instrumenta, recimo klavir i gitaru.
ˇ
Ako su pravilno ugoeni, svaki od njih moze proiz-
ˇ
voditi predivnu solo muziku. No, sto se dogaa kad
ti instrumenti zasviraju zajedno? Sada moraju biti
ˇ
ugoeni jedan u odnosu na drugog. Slicno je s to-
ˇ
bom i s tvojim potencijalnim bracnim drugom. Sva-
ˇ
tko se od vas mozda jako trudio ”ugoditi“ svoje crte
osobnosti kao pojedinac. No sad je pitanje: Jeste li
ˇ
”ugoeni“ jedno u odnosu na drugo? Drugim rijeci-
ma, jeste li jedno za drugo?
13 ˇ
Vazno je da oboje zastupate ista vjerovanja
ˇ
i nacela. Apostol Pavao je napisao: ”Nemojte se
ˇ
1 To je primjenjivo u zemljama gdje se hodanje smatra dolic-
nim za krsˇ cane.
´
ˇ je jako nemudro udvarati se nekome tko ne dijeli tvo-

13. Zasto
ju vjeru?
´
20 OBITELJSKA SRECA
´
nejednako ujarmiti s nevjernicima“ (2. Korinca-
´ ˇ
nima 6:14, NW; 1. Korincanima 7:39). Stupis li
u brak s nekim tko ne dijeli tvoju vjeru u Boga,
´ ´ ´ ´
postoji veca mogucnost da ce doci do ozbiljnog
neslaganja. A s druge strane, obostrana odanost
ˇ
Jehovi Bogu najsnazniji je temelj jedinstvu. Jeho-
ˇ ˇ ´ ˇ ˇ
va zeli da postignes srecu i da uzivas najprisniju
´ ˇ
mogucu vezu s osobom s kojom stupis u brak.
ˇ
On zeli da vas dvoje budete vezani za njega i jedno
za drugo trostrukom svezom ljubavi (Propovjednik
4:12).
14 ˇ ˇ ˇ
Premda je zajednicko obozavanje Boga vazan
aspekt jedinstva, nije i jedini. Da biste bili ”ugoe-
ni“ jedno u odnosu na drugo, ti i tvoj potencijalni
ˇ ˇ
bracni drug morate imati slicne ciljeve. Koji su vam
ˇ
ciljevi? Naprimjer, sto oboje mislite o pitanju da li
imati djecu? Koje stvari zauzimaju prvo mjesto u
ˇ ˇ ˇ
vasem zivotu?1 (Matej 6:33). U istinski uspjesnom
ˇ ˇ
braku, supruznici su dobri prijatelji i uzivaju u me-
ˇ ˇ
usobnom druzenju (Price Salamunove 17:17). Da
ˇ
bi to mogli, moraju imati zajednicke interese. Kad
ˇ ˇ ˇ
to nije slucaj, tesko je odrzavati i blisko prijateljstvo
— a kamoli brak. Ipak, ako tvoj potencijalni partner
ˇ ˇ ˇ
uziva u nekoj aktivnosti, primjerice u pjesacenju,
ˇ
a ti ne, znaci li to da se vas dvoje ne biste trebali
ˇ ˇ ˇ
vjencati? Ne znaci bezuvjetno. Mozda dijelite druge,
ˇ ˇ ˇ ´
vaznije interese. Osim toga, ti mozes usreciti svog
ˇ ˇ
potencijalnog partnera time da mu se pridruzis u
ˇ
1 Cak i u krsˇ canskoj
´ ˇ ˇ
skupstini ima nekih koji, da tako kaze-
ˇ ˇ
mo, zive na margini dogaanja. Umjesto da cijelim srcem sluze
ˇ ˇ
Bogu, mozda su potpali pod utjecaj svjetovnih stavova i ponasa-
nja (Ivan 17:16; Jakov 4:4).
14, 15. Da li jedinstvo u braku ovisi jedino o pripadnosti istoj

vjeri? Objasni.
ˇ
ˇ ˇ
korisnim aktivnostima zato sto on u njima uziva
(Djela apostolska 20:35).
15
Doista, jeste li jedno za drugo u velikoj mjeri
ovisi o tome koliko ste prilagodljivi, a ne o tome ko-
ˇ ˇ
liko ste identicni. Umjesto da se upitas: ”Da liˇ se u
ˇ ˇ
svemu slazemo?“ bilo bi bolje da se upitas: ”Sto se
ˇ ˇ
dogaa kad se ne slazemo? Mozemo li o tim stvari-
´
ma razgovarati mirno, pokazujuci jedno drugome
ˇ ´
postovanje i pridajuci dostojanstvo? Ili se razgo-
ˇ
vori cesto spuste na nivo usijanih prepirki?“ (Efe-
ˇ ˇ ˇ ˇ
zanima 4:29, 31). Ako zelis stupiti u brak, cuvaj se
svake ponosne i tvrdoglave osobe, osobe koja nikad
nije spremna na kompromis ili koja stalno zahti-
jeva i kuje planove da sve bude po njegovom ili
njenom.
ˇ ˇ
ONO STO TREBAS SAZNATI UNAPRIJED
16 ˇ ´ ˇ
One kojima se u krscanskoj skupstini povje-
ravaju odgovornosti mora se najprije ’ispitati da li
ˇ ˇ
su prikladni‘ (1. Timoteju 3:10, NW). I ti mozes pri-
ˇ ˇ
mijeniti ovo nacelo. Naprimjer, neudata bi se zena
ˇ
mogla upitati: ”Na kakvom je glasu ovaj covjek?
ˇ
S kime se druzi? Da li pokazuje samosvladavanje?
Kako se ophodi prema starijima? Iz kakve obite-
ˇ ˇ
lji dolazi? Kako se slaze s clanovima svoje obitelji?
Kakav stav ima prema novcu? Da li je neumjeren
ˇ ˇ
u konzumiranju alkohola? Da li je razdrazljiv, moz-
ˇ ˇ
da cak nasilan? Koje skupstinske odgovornosti
ˇ
ima i kako ih obavlja? Mogu li ga duboko postova-
ˇ
ti?“ (3. Mojsijeva 19:32; Price Salamunove 22:29;
ˇ
31:23; Efezanima 5:3-5, 33; 1. Timoteju 5:8; 6:10;
Titu 2:6, 7).
ˇ
16, 17. Na sto ˇ
bi nevjencani ˇ
muskarac ˇ
ili zena mogli gledati
ˇ ˇ
kad razmisljaju o potencijalnom bracnom drugu?
´
22 OBITELJSKA SRECA
17 ˇ ˇ
Neozenjeni muskarac mogao bi se upitati: ”Po-
ˇ ˇ
kazuje li ta zena ljubav i postovanje ˇ prema Bogu?
´
Je li sposobna brinuti se za dom? Sto ce od nas
ˇ
ocekivati njena obitelj? Je li razumna, marljiva,
ˇ ˇ ˇ ˇ
stedljiva? O cemu obicno prica? Da li se istinski
ˇ
brine za dobrobit drugih, ili je egocentricna, na-
ˇ
metljiva? Je li pouzdana? Je li spremna podloziti
ˇ ˇ
se poglavarstvu, ili je svojeglava, mozda cak bun-
ˇ
tovna?“ (Price Salamunove 31:10-31; Luka 6:45;
ˇ
Efezanima 5:22, 23; 1. Timoteju 5:13; 1. Petrova
4:15).
18 ˇ
Ne zaboravi da se radi o nesavrsenom Adamo-
vom potomku, a ne o nekom idealiziranom princu
ili princezi iz bajke. Svatko ima svoje nedostatke,
´
a i ti i tvoj potencijalni partner morat cete onom
drugom tolerirati neke od njih (Rimljanima 3:23;
Jakov 3:2). Osim toga, kad neka slabost bude pri-
´ ˇ
mijecena, to osobi pruza priliku da se popravlja. Na-
primjer, pretpostavimo da u periodu udvaranja iz-
´
meu
ˇ vas doe do prepirke. Imaj na umu sljedece:
ˇ
Cak se i izmeu ljudi koji se vole i postuju pone-
kad pojave nesuglasice. (Usporedi 1. Mojsijevu 30:2;
Djela apostolska 15:39.) Nije li stvar u tome da bi-
ste oboje jednostavno trebali malo bolje ’vladati svo-
ˇ ˇ
jim duhom‘ i nauciti stvari rjesavati na mirniji
ˇ ˇ
nacin? (Price Salamunove 25:28). Pokazuje li tvoj
ˇ ˇ
potencijalni bracni drug zelju za popravljanjem?
ˇ ˇ ˇ ˇ
Pokazujes li je ti? Mozes li se nauciti manjoj osjetlji-
vosti, manjoj uvredljivosti? (Propovjednik 7:9). Ako
ˇ ˇ ´
naucite rjesavati probleme, uspostavit cete obrazac
´
iskrene komunikacije koja ce biti neophodna ako
ˇ
vas dvoje sklopite brak (Kolosanima 3:13).
ˇ bi tre-
18. Ako se u toku udvaranja primijete manje slabosti, sto
balo imati na umu?
ˇ
19 ˇ ˇ
A sto ako primijetis stvari koje te duboko uzne-
miruju? O takvim dvojbama treba dobro razmisliti.
ˇ
Bez obzira na to koliko su te obuzeli romanticni
´ ˇ ˇ ˇ
osjecaji ili snazna zelja da stupis u brak, ne zatva-
ˇ ˇ
raj oci pred ozbiljnim manama (Price Salamunove
ˇ
22:3; Propovjednik 2:14). Ako imas vezu s osobom
ˇ ˇ
kojoj imas sto ozbiljno prigovoriti, mudro je preki-
ˇ
nuti tu vezu i uzdrzati se od stupanja u trajnu za-
jednicu s tom osobom.
ˇ ˇ
ODR ZITE SVOJE UDVARANJE CASNIM
20 ˇ ˇ ˇ
Kako mozete svoje udvaranje odrzati casnim?
ˇ
Kao prvo, pazite da vam moralno ponasanje osta-
ˇ
ne besprijekorno. Smatra li se u vasem kraju do-
ˇ ˇ ˇ
licnim da ˇ se nevjencani parovi drze za ruke, ljube
ili grle? Cak i ako se na takve izraze naklonosti
ne bi poprijeko gledalo, par si ih smije dopu-
´
stiti tek tada kad je brak vec definitivno plani-
ran. Budite oprezni da geste naklonosti ne prera-
ˇ ˇ ˇ
stu u necisto vladanje ili cak u blud (Efezanima
4:18, 19; usporedi Pjesmu nad pjesmama 1:2; 2:6;
´
8:5, 9, 10). Buduci da je srce prijevarno, za vas je
´
oboje mudro da izbjegavate izdvajati se u kuci,
stanu, parkiranom automobilu ili pak bilo gdje
´ ˇ
drugdje gdje biste mogli doci u priliku nedolicno
ˇ
se vladati (Jeremija 17:9). Ostane li vase udvara-
ˇ ´
nje moralno cistim, jasno cete dokazati da imate
ˇ
samosvladavanje i da nesebicnu brigu za dobrobit
ˇ
druge osobe stavljate ispred svojih vlastitih zelja.
ˇ ˇ ˇ ´
I sto je najvaznije, udvaranje koje je cisto dopast ce
se Jehovi Bogu, koji svojim slugama zapovijeda da
ˇ ˇ
19. Sto bi bio mudar nacin postupanja ako se u toku udvara-
nja pojave ozbiljni problemi?
ˇ ˇ ˇ
20. Na koji nacin moze par koji se udvara odrzati svoje moral-
ˇ
no ponasanje besprijekornim?
´
24 OBITELJSKA SRECA
ˇ ˇ ´ ´
se uzdrzavaju od necistoce i bluda (Galacanima
5:19-21).
21 ˇ
Kao drugo, casno udvaranje podrazumijeva i is-
ˇ ˇ
krenu komunikaciju. Kako vase udvaranje sve vise
´
bude napredovalo prema braku, morat cete otvore-
´
no porazgovarati o izvjesnim stvarima. Gdje cete
ˇ ´
zivjeti?
ˇ Hocete li oboje raditi na svjetovnom poslu?
ˇ
Zelite li imati djecu? Takoer je sasvim posteno da
ˇ ˇ
otkrijete one stvari, mozda iz svoje proslosti, koje bi
se mogle odraziti na brak. To mogu biti veliki dugo-
ˇ
vi ili obaveze ili pak zdravstvene stvari, kao sto su
ozbiljne bolesti ili zdravstveno stanje u kojem se
ˇ ´
mozda nalazite. Buduci da mnoge osobe koje su za-
ˇ
razene HIV-om (virusom koji uzrokuje AIDS) ne po-
kazuju odmah simptome zaraze, ne bi bilo neis-
ˇ ˇ
pravno da pojedinac ili brizni roditelji zatraze da se
ˇ ˇ
onaj tko se u proslosti upustao u seksualni promi-
skuitet ili je intravenozno uzimao drogu podvrgne
testiranju krvi na AIDS. Ako test bude pozitivan, za-
ˇ ˇ
razena osoba ne bi smjela predvienog bracnog
ˇ
druga prisiljavati na nastavak veze ukoliko je dotic-
ˇ
ni zeli prekinuti. Zaista, bilo bi dobro da se svatko
ˇ ˇ ˇ ˇ
tko je zivio visokorizicnim nacinom zivota samoini-
cijativno podvrgne testiranju krvi na AIDS prije
ˇ ˇ
nego sto se nekome pocne udvarati.
GLEDATI DALJE OD SVADBE
22 ˇ ´
Zadnjih mjeseci prije vjencanja oboje cete
vjerojatno biti jako zaposleni pripremom svad-
ˇ ´
be. Mnogo napetosti mozete izbjeci ako budete
´ stvarima mozda
21. O kojim ce ˇ ˇ
trebati odrzavati iskrenu komu-
ˇ
nikaciju da bi udvaranje ostalo casno?
22, 23. (a) Kako bi netko mogao postati neuravnotezen ˇ kad
ˇ ˇ
priprema svadbu? (b) Kakvo bi uravnotezeno glediste trebalo
ˇ ˇ
zadrzati kad se razmislja o svadbi i braku?
ˇ
ˇ
skromni. Komplicirana svadba moze zadovoljiti ro-
ˇ ˇ
ake i sredinu, no ona moze mladi bracni par i nji-
ˇ ˇ
hove obitelji fizicki iscrpiti i financijski istrositi.
ˇ
Razumno je u stanovitoj mjeri pridrzavati se mjes-
ˇ ˇ
nih obicaja, no ropsko a mozda i natjecateljsko po-
ˇ ˇ
voenje za njima moze zasjeniti znacenje te pri-
ˇ ˇ
gode i moze vas lisiti radosti koju biste trebali
´ ´
osjecati. Premda u obzir treba uzeti osjecaje drugih,
ˇ
mladozenja je taj koji je prvenstveno odgovoran da
ˇ ˇ ´ ˇ
odluci sto ce se zbivati na svadbenoj svecanosti
(Ivan 2:9).
23
Ne zaboravi da svadba traje samo jedan dan,
ˇ ˇ ˇ
dok brak traje citav zivot. Nemoj se previse koncen-
ˇ ˇ
trirati na cin sklapanja braka. Umjesto toga, trazi
ˇ
vodstvo od Jehove Boga i unaprijed planiraj zivjeti
´ ˇ ˇ
u braku. Tako ces se dobro pripremiti za uspjesan
brak.
´ ˇ ´
K AKO MOGU SLJEDE CA BIBLIJSKA NACELA POMO CI...
POJEDINOJ OSOBI DA SE PRIPREMI
ˇ
ZA USPJE SAN BRAK ?
ˇ ˇ
Muz i zena moraju se
obavezati na predanost jedno drugome
(1. Mojsijeva 2:24).
Unutarnja je osoba vaznijaˇ
od vanjskog izgleda
(1. Petrova 3:3, 4).
”Nemojte se nejednako ujarmiti“
´
(2. Korincanima 6:14, NW).
ˇ
Moralno necisti ljudi otueni su od Boga
ˇ
´
26 OBITELJSKA SRECA
´
TRECE POGL AVLJE
ˇ
Dva kljuca
za trajan brak
ˇ ˇ
K AD je Bog prvog covjeka i prvu zenu ujedinio
ˇ ´
u brak, nista nije ukazivalo na to da ce ta zajed-
nica biti tek privremena. Adam i Eva trebali su osta-
ti zajedno cijeli zivot ˇ (1. Mojsijeva 2:24). Prema
ˇ ˇ
Bozjem mjerilu, castan je brak ujedinjenje jednog
ˇ
muskarca ˇ
i jedne zene. Po Bibliji je jedino tezak ˇ spol-
ˇ
ni nemoral od strane jednog ili oba supruznika
opravdan razlog za razvod s mogucno ´ sˇ cu ´ ponovnog
sklapanja braka (Matej 5:32).
2 ´ ˇ
Je li moguce da dvije osobe sretno zive zajedno ti-
jekom neodreeno dugog vremena? Jest, a Biblija
identificira dva vrlo vazna ˇ faktora, ili kljuca, ˇ koja to
´ ˇ ˇ ˇ
omogucuju. Ako ih i muz i zena upotrijebe, otkljucat
će vrata srece ´ i mnogih blagoslova. Koji su to kljucevi? ˇ
ˇ
PRVI KLJU C
3
Prvi je kljucˇ ljubav. Zanimljivo je da su u Bibliji
identificirane razne vrste ljubavi. Jedna je srdacna, ˇ
osobna naklonost prema nekome, vrsta ljubavi kak-
va postoji izmeu bliskih prijatelja (Ivan 11:3). Dru-
ga je ljubav ona koju jedni prema drugima njeguju
ˇ ´ je roman-
clanovi obitelji (Rimljanima 12:10). Treca
ˇ ´
ticna ljubav koja se osjeca prema osobi suprotnog
ˇ Salamunove 5:15-20). Naravno, sve njih
spola (Price
trebaju gajiti i muzˇ i zena.
ˇ ˇ
No tu je i cetvrta vrsta lju-
ˇ
bavi, vaznija od ostalih.
´
1, 2. (a) Koliko dugo brak treba trajati? (b) Kako je to moguce?
ˇ
3. Koje bi tri vrste ljubavi trebali gajiti bracni drugovi?
ˇ
DVA KLJUCA ZA TRAJAN BRAK 27
ˇ
Uzajamna ljubav i postovanje vode do uspjeha u braku
U izvornom jeziku Krsˇ canskih

4 ´ ˇ
grckih pisama ri-
´
jec za tu cetvrtu vrstu ljubavi glasi agape. Ta je rijecˇ
ˇ ˇ
ˇ
upotrijebljena u 1. Ivanovoj 4:8, gdje nam se kaze
da je ”Bog ljubav“. Da, ”imamo mi ljubav (...) jer [Bog]
najprije pokaza ljubav k nama“ (1. Ivanova 4:19).
Krsˇ canin
´ gaji takvu ljubav najprije prema Jehovi
ˇ
Bogu a zatim i prema svojim bliznjima (Marko
ˇ ´ ˇ
12:29-31). Rijec agape ˇ upotrijebljena je i u Efe zani-
ˇ
ma 5:2, gdje stoji: ”Zivite u ljubavi, kao sto je i Kr[i]st
ljubio nas, i predade sebe za nas.“ Isus je rekao da
´ ova vrsta ljubavi identificirati njegove prave sljed-
ce
´
benike: ”Ako imadnete ljubavi [agape] jedan prema
ˇ
4. Koja je cetvrta vrsta ljubavi?
´
28 OBITELJSKA SRECA
´ ˇ
drugome, po tom ce svi upoznati da ste moji uceni-
ˇ ´
ci“ (Ivan 13:35, St). Zapazi i upotrebu rijeci agape u
´
1. Korincanima 13:13: ”Sad ostaje vjera, nad, ljubav,
´ ´ medju njima.“
ovo troje; ali je ljubav [agape] najveca
5
ˇ ´ ˇ ´
Sto tu agape ljubav cini vecom od vjere i nade?
ˇ ˇ
Nju vode nacela — ispravna nacela — koja se nalaze
u Bozjoj ˇ rijeci ˇ (Psalam 119:105). To je nesebicna ˇ bri-
ˇ ˇ
ga o tome da se drugima cini ono sto je ispravno i
dobro s Bozjeg ˇ stanovista, ˇ bez obzira na to cini ˇ li se
´ ˇ
da je onaj kome je upucena zasluzuje ili ne. Takva
´ ˇ
ljubav omogucuje bracnim partnerima da primje-
´
njuju biblijski savjet: ”Snoseci jedan drugoga, i opra-
ˇ ´ ˇ
stajuci jedan drugome ako ima ko tuzbu na koga:
ˇ
kao sto je i Kr[i]st [”Jehova“, NW] vama oprostio tako
ˇ ˇ
i vi“ (Kolosanima 3:13). Bracni drugovi koji se vole
´ ˇ ´
osjecaju i gaje ”zarku ljubav [agape] [jedno prema
drugome], jer ljubav pokriva mnostvo grijeha“ (1. Pet- ˇ
´
rova 4:8, Duda-Fucak). Zapazi da ljubav pokriva
ˇ
greske. Ona ih ne obustavlja, buduci ´ da nijedan ne-
ˇ ˇ ˇ ˇ
savrsen covjek ne moze da ne cini prijestupe (Psa-
lam 130:3, 4; Jakov 3:2).
6
Kad bracni ˇ drugovi gaje takvu ljubav prema
´ brak biti tra-
Bogu i jedno prema drugome, njihov ce
jan i sretan, jer ”ljubav nikad ne prestaje“ (1. Korin-
´ ˇ
canima 13:8). Ljubav je ”savrsena sveza sjedinjeno-
ˇ
sti“ (Kolosanima 3:14, NW). Ako si u braku, kako ti i
tvoj bracni ˇ drug mozete ˇ gajiti ovu vrstu ljubavi? Za-
jednicki citajte Bozju rijecˇ i razgovarajte o njoj. Pro-
ˇ ˇ ˇ
ˇ ˇ
ucavajte Isusov primjer ljubavi i trudite se oponasa-
ti Isusa, misliti poput njega i postupati poput njega.
Osim toga, pohaajte krsˇ canske ´ sastanke, na koji-
ˇ ˇ ˇ
ma se naucava Bozja rijec. Isto tako, molite se Bogu
ˇ
5, 6. (a) Zasto ´ od vjere i nade? (b) Koji su neki
je ljubav veca
´
od razloga zbog kojih ce ljubav doprinijeti trajnosti braka?
ˇ
ˇ
da vam pomogne razvijati ovu uzvisenu vrstu lju-
ˇ ˇ
bavi, koja je plod Bozjeg svetog duha (Price Salamu-
´
nove 3:5, 6; Ivan 17:3; Galacanima 5:22; Jevrejima
10:24, 25).
ˇ
DRUGI KLJUC
7 ˇ ´
Ako supruznici istinski vole jedno drugo, tada ce
ˇ ˇ ˇ
i postovati jedno drugo, a postovanje je drugi kljuc
ˇ
za sretan brak. Postovanje se definira kao ”pokazi-
ˇ ˇ
vanje obzirnosti, iskazivanje casti drugima“. Bozja
ˇ ˇ ´ ˇ ˇ
rijec sve krscane, pa tako i muzeve i zene, savjetuje:
”U meusobnom iskazivanju casti ˇ preuzimajte vod-
stvo“ (Rimljanima 12:10, NW). Apostol Petar je napi-
sao: ”Vi muzevi, ˇ nastavite zivjeti ˇ na isti nacin ˇ s[a svo-
ˇ ´ ˇ
jim zenama] prema spoznaji, iskazujuci im cast ˇ kao
ˇ
slabijoj, zenskoj posudi“ (1. Petrova 3:7, NW). Zene se
savjetuje da trebaju ”imati duboko postovanje ˇ pre-
ma svom suprugu“ (Efezanima 5:33, NW). Ako zeli ˇ ˇ sˇ
nekome iskazivati cast, ˇ pokazivat ce ´ sˇ ljubaznost
ˇ
prema toj osobi, postovat ces njeno dostojanstvo i iz- ´ ˇ
ˇ
razena gledista ˇ te ce ´ sˇ rado ispuniti svaki razuman
zahtjev koji ti uputi.
8 ˇ ˇ ˇ
Oni koji zele uzivati sretan brak pokazuju posto-
vanje prema svojem bracnom drugu tako sto ’ne gle- ˇ ˇ
daju samo na svoju vlastitu korist nego i na korist
ˇ
svojeg bracnog druga‘ (Filipljanima 2:4, St). Ne raz-
ˇ
misljaju samo o onom sto ˇ je dobro za njih osobno —
ˇ ˇ
jer to bi bilo sebicno. Umjesto toga, razmisljaju o
ˇ
onome sto je najbolje i za njihovog bracnog druga. ˇ
Doista, oni tome daju prednost.
9 ˇ
Postovanje ´ bracnim
ce ˇ partnerima pomoci ´ da
ˇ ˇ ˇ
priznaju razlicitosti u gledistima. Nije razumno oce-
ˇ ˇ
7. Sto je postovanje, i tko bi ga trebao pokazivati u braku?
ˇ ´ postovanje
ˇ
8-10. Koji su neki od nacina na koje ce doprinijeti
´ bracne
stabilnosti i sreci ˇ zajednice?
´
30 OBITELJSKA SRECA
ˇ
kivati da dvoje ljudi o svemu imaju ista gledista. Ono
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
sto moze biti vazno muzu mozda nije toliko vazno
ˇzeni, a ono sto ˇ zeli
ˇ ˇzena mozda ˇ nije ono sto zeli i muz.ˇ
ˇ ˇ
ˇ
No svaki bi od njih trebao postovati gledista ˇ i uku-
se onog drugog, i to tako dugo dok su oni u granica-
ˇ
ma Jehovinih zakona i nacela (1. Petrova 2:16; uspo-
redi Filemonu 14). Nadalje, svaki od njih treba
ˇ
postovati dostojanstvo onog drugog, tako da na nje-
ˇ ´ ˇ ´
gov racun ne upucuje ponizavajuce komentare ili
ˇsale, bilo pred drugima bilo nasamo.
10
Da, ljubav prema Bogu i jednog prema drugome
ˇ ˇ
te uzajamno postovanje, dva su kljuca od presudne
ˇ ˇ ˇ
vaznosti za uspjesan brak. Kako ih se moze pri-
ˇ ˇ ˇ ˇ
mijeniti u nekim vaznijim podrucjima bracnog zi-
vota?
POGLAVARSTVO SVOJSTVENO KRISTU

11
Biblija nam govori da je muskarac ˇ stvoren s oso-
binama koje su mu potrebne da bi mogao biti us-
ˇ
pjesna glava obitelji. Kao takav, muskarac ˇ je odgo-
voran pred Jehovom za duhovnu i tjelesnu dobrobit
ˇ
svoje zene i djece. Mora donositi uravnotezene ˇ odlu-
ˇ
ke koje odrazavaju Jehovinu volju i mora ˇ biti dobar
ˇ ˇ
primjer bogougodnog ponasanja. ”Zene! slusajte
ˇ
svoje muzeve kao Gospodina. Jer je muz glava zeni ˇ ˇ
ˇ ˇ
kao sto je i Kr[i]st glava crkvi“ (Efezanima 5:22, 23).
Meutim, Biblija kaze ˇ da je i muzuˇ netko glava, Onaj
koji ima autoritet nad njime. Apostol Pavao je napi-
´ da znate da je svakome muzu ˇ glava
sao: ”Ali hocu
ˇ ˇ
Kr[i]st; a muz je glava zeni; a Bog je glava Kr[i]stu“
´
11:3). Mudar muzˇ uci
ˇ primjenjivati
(1. Korincanima
ˇ ´
poglavarstvo oponasajuci onog koji je njemu samom
glava, Krista Isusa.
11. Tko je, prema Bibliji, glava u braku?
ˇ
12
I Isusu je netko glava, Jehova, kojem je on na od-
´ ˇ ˇ ˇ
govarajuc nacin podlozan. Isus je rekao: ”Ne trazim
volje svoje nego volju oca koji me je poslao“ (Ivan
5:30). Kakav odlican ˇ primjer! Isus je ”rodjen prije
ˇ
svake tvari“ (Kolosanima 1:15). Postao je Mesija. Tre-
bao je postati Glava skupstine ˇ pomazanih krsˇ cana´
ˇ ˇ
i izabrani Kralj Bozjeg Kraljevstva, visi od svih ane-
la (Filipljanima 2:9-11; Jevrejima 1:4). Usprkos tak-
vom visokom polozaju ˇ i takvim uzvisenim ˇ izgledi-
ˇ
ma, Isus kao covjek nije bio grub, nepopustljiv ili
ˇ
prezahtjevan. Nije bio despot, koji bi od svojih uceni-
ka stalno zahtijevao da mu budu poslusni. Isus je ˇ
bio pun ljubavi i samilostan, osobito prema potlace- ˇ
nima. Rekao je: ”Hodite k meni svi koji ste umorni
i natovareni, i ja cu ´ vas odmoriti. Uzmite jaram moj
ˇ
na sebe, i naucite se od mene; jer sam ja krotak
i smjeran u srcu, i naci ´ cete ´ ˇ
pokoj dusama svojijem.
Jer je jaram moj blag, i breme je moje lako“ (Ma-
tej 11:28-30). Bio je uzitak ˇ nalaziti se u njegovom
ˇ
drustvu.
13
Dobro je da muzˇ koji zeli ˇ voditi sretan obiteljski
ˇzivot razmislja ˇ
o Isusovim izvrsnim karakternim
crtama. Dobar muzˇ nije grub i ne postupa diktator-
ski, ne zloupotrebljava svoje poglavarstvo kao pali-
ˇ ˇ u strahu. Naprotiv, on joj
cu kojom svoju zenu drzi
ˇ
iskazuje ljubav i cast. Ako je Isus bio ”smjeran u
srcu“, muzˇ ima josˇ i vise ˇ razloga da to bude jer, za
razliku od Isusa, on cini greske. ˇ ˇ ˇ
Kad ih ucini, on zeli ˇ
ˇ ˇ
da njegova zena pokaze razumijevanje. Stoga poni-
zan muzˇ priznaje svoje pogreske,
ˇ ˇ
premda je rijeci
ˇ ˇ i u pogledu pokaziva-
12. Kakav je odlican primjer Isus pruzio
ˇ
nja podloznosti i u pogledu primjenjivanja poglavarstva?
´ muzˇ pun ljubavi primjenjivati svoje poglavar-
13, 14. Kako ce
ˇ
stvo oponasajuci´ Isusa?
´
32 OBITELJSKA SRECA
ˇ ˇ ˇ
”ˇZao mi je; bila si u pravu“ mozda tesko izgovoriti.
´
Zena ce mnogo lakse postovati poglavarstvo skrom- ˇ ˇ
ˇ
nog i poniznog muza negoli ponosnog i tvrdoglavog.
S druge strane, zena koja je puna postovanjaˇ ˇ tako-
´
er ce se ispricati kad ucini gresku. ˇ ˇ ˇ
14 ˇ
Bog je zenu stvorio s izvrsnim osobinama koji-
ˇ ´ ´
ma ona moze doprinijeti sreci u braku. Mudar ce su-
ˇ
prug to uvazavati i nece sprecavati izrazavanje nje- ´ ˇ ˇ
ˇ ˇ ˇ ´
ne licnosti. Mnoge zene obicno imaju vecu mjeru
´
samilosti i osjecajnosti, svojstava koja su potrebna
kad se radi o skrbi ˇ za obitelj i o njegovanju meu- ˇ
ljudskih odnosa. Zene su, u pravilu, pravi strucnja-
ˇ ˇ
ci za to da dom ucine mjestom ugodnim za zivot.
ˇ ˇ
’Vrsna zena‘ koju opisuje 31. poglavlje Prica Salamu-
novih imala je mnoge divne osobine i izvrsne talen-
ˇ
te, a njena je obitelj iz njih izvlacila punu korist. Za-
ˇsto? Zato sto ˇ se srce njezina muza ˇ ’oslonilo na nju‘
ˇ
(Price Salamunove 31:10, 11).
15
U nekim se kulturama autoritet muza ˇ prena-
ˇ
glasava, tako da se cak i upucivanje pitanja njemu ˇ ´
ˇ ˇ ˇ sa svojom ze- ˇ
smatra cinom nepostovanja. On moze
nom postupati gotovo kao s robom. Takvo naopako
primjenjivanje poglavarstva rezultira njegovim lo-
ˇ
sim odnosom ne samo sa zenom ˇ nego i s Bogom.
(Usporedi 1. Ivanovu 4:20, 21.) S druge strane, neki
ˇ ˇ
muzevi propustaju preuzeti vodstvo u obitelji, dopu-
ˇstajuci ´ da njihova zena ˇ dominira kucanstvom. ´ Su-
´ ˇ ˇ
prug koji je na odgovarajuc nacin podlozan Kristu
ne iskoristava ˇ svoju zenu ˇ niti je lisava ˇ njenog dosto-
janstva. Naprotiv, on oponasa Isusovu samopozr- ˇ ˇ
tvovnu ljubav i postupa onako kako je Pavao savje-
ˇ ˇ ˇ
tovao: ”Muzevi! ljubite svoje zene kao sto i Kr[i]st
ˇ muzˇ pokazivati Kristu svojstvenu ljubav i posto-
15. Kako moze ˇ
ˇ
vanje prema svojoj zeni?
ˇ
ˇ
ljubi crkvu, i sebe predade za nju“ (Efezanima 5:25).
Krist Isus je svoje sljedbenike ljubio u toj mjeri da je
umro za njih. Dobar ce ´ se suprug truditi da opona-
ˇsa taj nesebican
ˇ stav, radeci´ u pravcu dobrobiti svo-
ˇ ´
je zene, i nece prema njoj biti prezahtjevan. Kad je
ˇ ˇ
muz podlozan Kristu i kad pokazuje Kristu svojstve-
ˇ
nu ljubav i postovanje, ´ zena
njegova ce ˇ biti motivi-
ˇ ˇ
rana da mu se podlozi (Efezanima 5:28, 29, 33).
ˇ
PODLO ZNOST SUPRUGE
16 ˇ
Neko vrijeme nakon sto je stvoren Adam, ”Jeho-
va Bog je nadalje rekao: ’Nije dobro da covjekˇ ostane
ˇ ´ ´
i dalje sam. Nacinit cu mu pomocnicu, kao njegovu
dopunu‘ “ (1. Mojsijeva 2:18, NW). Bog je Evu stvorio
kao ”dopunu“, a ne kao suparnika. Brak nije trebao
ˇ ˇ
biti poput broda s dva suparnicka kapetana. Muz je
ˇ
trebao s ljubavlju primjenjivati poglavarstvo, a zena
ˇ
je trebala pokazivati ljubav, postovanje i dragovoljnu
podloznost.ˇ
17
Meutim, dobra zenaˇ ˇ
nije samo podlozna. Ona
´
se trudi biti prava pomocnica, podupirati svog muza ˇ
u odlukama koje on donosi. Naravno da joj je to lak-
ˇ kad je suglasna s njegovim odlukama. No cak ˇ
se i
ˇ ˇ
onda kad nije, ona svojom aktivnom podrskom moze
ˇ
doprinijeti tome da njegova odluka bude uspjesnije
provedena.
18
ˇ ˇ i na druge nacine ˇ ´ svom
Zena moze pomoci
ˇ ˇ
muzu da dobro vrsi ulogu glave obitelji. Ona moze ˇ
ˇ
izraziti svoje cijenjenje za napore koje on ulaze dok
predvodi obitelj, umjesto da ga kritizira ili da u nje-
mu izaziva osjecaj ´ kako je nikad ne moze ˇ zadovolji-
ˇ
16. Koje bi osobine zena trebala pokazivati u odnosu sa svojim
muzem?ˇ
ˇ ˇ zena
ˇ
17, 18. Koji su neki od nacina na koje moze biti prava po-
´
mocnica svom suprugu?
´
34 OBITELJSKA SRECA
´ ˇ ˇ
ti. Ophodeci se sa svojim muzem na pozitivan nacin,
ona mora imati na umu da je ’krotak i tih duh mno-
gocjen pred Bogom‘, a ne samo pred njenim muzem ˇ
(1. Petrova 3:3, 4; Kolosanima 3:12). A sto ako muzˇ
ˇ ˇ
nije vjernik? Bilo da jest bilo da nije, Pisma ohrabru-
ˇ ˇ
ju zene ”da ljube muzeve, da ljube djecu, da budu po-
ˇ ˇ ´
stene, ciste, dobre kucanice, blage, pokorne svojijem
muzevima, da se ne huli na rijecˇ Boziju“
ˇ ˇ (Titu 2:4, 5).
´
Ukoliko iskrsne pitanje savjesti, veca je vjerojatnost
da ce ´ suprug nevjernik postivati ˇ stajalisteˇ svoje zeneˇ
ˇ
ako je ono izrazeno ”blago i s postovanjem“. Neki mu- ˇ
ˇ ˇ
zevi koji nisu vjernici bili su ’pridobiveni bez rijeci
ˇ ˇ
ponasanjem svojih zena kad su promatrali njihovo
ˇ ˇ
cisto i puno postovanja vladanje‘ (1. Petrova 3:1, 2,
15, 16a, St; 1. Korincanima ´ 7:13-16).
19 ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
A sto ako muz od svoje zene trazi nesto sto Bog
zabranjuje? Ako se to dogodi, ona mora imati na
umu da je Bog njen glavni Vladar. Ona kao primjer
ˇ ˇ
uzima ono sto su apostoli ucinili kad su vlasti od
ˇ ˇ ˇ
njih trazile da prekrse Bozji zakon. Djela apostolska
ˇ ”Petar i apostoli odgovarajuci ´ rekose: ˇ vec- ´
5:29 kazu:
ma se treba Bogu pokoravati nego li ljudima.“
DOBRA KOMUNIKACIJA
20 ˇ
Ljubav i postovanje neophodni su na josˇ jed-
nom podrucju braka — u komunikaciji. Muzˇ koji voli
ˇ
ˇ
svoju zenu ´ s njom o njenim poslovima,
razgovarat ce
ˇ
njenim problemima, njenim gledistima o raznim
ˇ
stvarima. Njoj je to potrebno. Muz koji uzima vreme-
ˇ
na da bi razgovarao sa svojom zenom i koji doista
ˇ ˇ ˇ
slusa ono sto ona kaze, pokazuje svoju ljubav i
ˇ ˇ ˇ
ako muzˇ od nje trazi
ˇ da prekrsi
ˇ Bozji
ˇ za-
19. Sto da ucini zena
kon?
ˇ ˇ
20. Na kojem su vitalnom podrucju ljubav i postovanje neop-
hodni?
ˇ
ˇ ˇ
postovanje prema njoj (Jakov 1:19). Neke se zene
ˇ ˇ
zale da njihovi muzevi vrlo malo vremena provode u
ˇ
razgovoru s njima. To je zalosno. Istina, u ovim vre-
ˇ
menima zurbe muzevi mozda ˇ ˇ mnogo sati rade izvan
doma, a ekonomska situacija moze ˇ dovesti do toga
ˇ ˇ
da se i neke zene zaposle. No supruznici moraju od-
vojiti vrijeme jedno za drugo. U suprotnom, mogli bi
se jedno od drugoga otuiti. Moglo bi doci ´ do ozbilj-
´
nih problema ako se osjecaju prisiljenima da suos-
´
jecajnog druga potraze ˇ izvan bracnog ˇ ureenja.
21 ˇ ˇ ˇ ˇ
Vazno je na koji nacin muz i zena komunicira-
ju. ”Ljubazne su rijeci ˇ (...) slast dusi ˇ i zdravlje kosti-
ˇ
ma“ (Price Salamunove 16:24). Bez obzira na to da li
je bracni ˇ drug vjernik ili nije, moze ˇ se primijeniti bi-
ˇ ˇ
blijski savjet: ”Rijec vasa da biva svagda u blagoda-
ti, solju zacinjena, ˇ to jest, ukusna“ (Kolosanima ˇ 4:6).
Nekoliko ljubaznih, suosjecajnih rijeci upucenih ´ ˇ ´
svom supruzniku ˇ koji je imao tezak ˇ dan mogu uci- ˇ
ˇ
niti mnogo dobra. ”Rijeci kazane u pravo vrijeme,
zlatne su jabuke u srebrnim posudama“ (Price ˇ Sala-
munove 25:11, St). Jako su vazni ton glasa i izbor ri- ˇ
ˇ Naprimjer, jedan bi supruznik
jeci. ˇ mogao drugom
na iritantan, zapovijedan nacin reci: ˇ ´ ”Zatvori ta vra-
ˇ ’solju zacinjene‘ ˇ ˇ izrecene
ˇ
ta!“ No koliko su vise rijeci
´
umirujucim glasom punim razumijevanja: ”Molim
te, moze ˇ sˇ li zatvoriti vrata?“
22
Dobra komunikacija cvjeta uz blago izgovorene
rijeci, ˇ blagonaklone poglede i geste, ljubaznost, razu-
mijevanje i njeznost. ˇ Budu li se muzˇ i zena ˇ marljivo
ˇ
trudili odrzati dobru komunikaciju, oboje ce ´ se osje-
´ primjeren govor doprinositi ocuvanju
ˇ
21. Kako ce sretnog
braka?
ˇ ˇ
22. Kakve stavove trebaju imati bracni drugovi kako bi odrzali
dobru komunikaciju?
´
36 OBITELJSKA SRECA
´ ´
cati slobodnima obznaniti svoje potrebe, pa ce tako
´ ´
moci biti izvor utjehe i pomoci jedno drugome u vri-
jeme razocaranja ˇ ili stresa. ”Govorite utjesno ˇ potiste- ˇ
ˇ ˇ ˇ ˇ
nim dusama“, potice Bozja rijec (1. Solunjanima
5:14, NW). Ponekad ce ´ muzˇ biti utucen ˇ a ponekad ce ´
ˇ
to biti zena. Oni mogu ’govoriti utjesno‘, izgraujuci ˇ ´
´
jedno drugo (Rimljanima 15:2, Duda-Fucak).
23 ˇ ˇ
Bracni partneri koji pokazuju ljubav i posto-
´
vanje nece svaku nesuglasicu smatrati izazovom.
Svojski ce ´ se truditi da jedno prema drugom ne po-
ˇ ˇ
kazuju ’ogorcenu ljutnju‘ (Kolosanima 3:19, NW).
Oboje moraju imati na umu da ”odgovor blag utisa- ˇ
ˇ ˇ ˇ
va gnjev“ (Price Salamunove 15:1). Pazi da ne pocnes
ˇ ˇ
omalovazavati ili osuivati bracnog druga koji izlije-
´
va svoje duboke osjecaje. Nasuprot tome, na takve iz-
ˇ ˇ
raze gledaj kao na priliku da steknes uvid u glediste
ˇ ˇ
onog drugog. Nastojte zajednicki rijesiti neslaganja
i slozno ˇ doci ´ do zakljucka. ˇ
24
Prisjeti se kako je Sara preporucila ˇ svom muzu, ˇ
ˇ
Abrahamu, rjesenje izvjesnog problema, pri cemu ˇ
´
ono nije bilo u skladu s njegovim ˇ osjecajima. Ipak,
Bog je rekao Abrahamu: ”Sto ti je god kazala Sara,
ˇ
poslusaj“ (1. Mojsijeva 21:9-12). Abraham je to i
ˇ
ucinio i bio je blagoslovljen. Slicno ˇ tome, ako zena ˇ
ˇ
sugerira muzu nesto sto je drugacije od onog sto onˇ ˇ ˇ ˇ
ima na umu, on bi je u najmanju ruku trebao saslu-
ˇ
sati. Istovremeno, zena ˇ ne bi smjela dominirati
ˇ ˇ
razgovorom, nego bi trebala saslusati ono sto njen
ˇ ´ ˇ
muz ima reci (Price Salamunove 25:24). Ako bi bilo
muzˇ bilo zena ˇ inzistirali da uvijek bude po njego-
vom odnosno njenom, postupali bi bez ljubavi i po-
ˇ
stovanja.
ˇ
23, 24. Kako mogu ljubav i postovanje ´ kad se pojave
pomoci
nesuglasice? Navedi primjer.
ˇ
25 ˇ ˇ
Dobra komunikacija vazna je i u spolnom zivotu
ˇ ˇ
bracnog para. Sebicnost i nesamosvladavanje mogu
ozbiljno narusitiˇ ovaj najintimniji aspekt braka. Otvo-
rena komunikacija, zajedno sa strpljivosˇ cu, ´ prijeko je
ˇ ˇ
potrebna. Kad svaki nesebicno tezi za dobrobiti onog
drugog, seks je rijetko kad ozbiljan problem. U tim a i
drugim stvarima, ”neka nitko ne trazi ˇ korist svoju,
´
nego korist drugoga“ (1. Korincanima 7:3-5; 10:24, St).
26 ˇ ˇ
Kakve li divne savjete daje Bozja rijec! Istina,
´
svaki ce brak imati svoje uspone i padove. No kad se
supruznici ˇ podloze ˇ Jehovinom razmisljanju,ˇ koje je
otkriveno u Bibliji, te kad svoj odnos temelje na lju-
ˇ ˇ
bavi koju vode nacela i na postovanju, mogu biti
´
uvjereni da ce njihov brak biti trajan i sretan. Tako
´ iskazivati cast
nece ˇ samo jedno drugome nego i Os-
ˇ
nivacu braka, Jehovi Bogu.
´ dobra komunikacija doprinijeti sreci
25. Kako ce ´ u intimnim vi-
ˇ
dovima bracnog ˇ
zivota?
´ ˇ ˇ ˇ ´ ˇ
26. Kako ce poslusnost Bozjoj rijeci pomoci bracnim parovima
´ i pored toga sto
da pronau srecu ˇ svaki brak ima svoje uspone
i padove?
´ ˇ ´
K AKO MOGU ˇSLJEDE CA BIBLIJSKA NACELA
ˇ
POMO CI...
BRACNOM PARU DA SVOJ BRAK U CINI
TRAJNIM I SRETNIM ?
ˇ ´
Pravi krscani ljube jedni druge
(Ivan 13:35).
Krsˇ cani
´ ˇ
spremno oprastaju jedan drugome
ˇ
(Kolosanima 3:13).
Postoji odgovarajuc´ redoslijed poglavarstva
´
(1. Korincanima 11:3).
ˇ ´ ˇ
Vazno je reci pravu stvar na pravi nacin
ˇ
(Price Salamunove 25:11).
´
38 OBITELJSKA SRECA
ˇ
CET VR T O POGL AVLJE
ˇ ˇ
Kako mo
´ ze s voditi
kucanstvo?
´
’M IJENJA se scena ovoga svijeta‘ (1. Korincani-
ˇ
od 1 900 godina, a kako su samo istinite u danas-
ˇ
ma 7:31, NW). Te su rijeci napisane prije vise
ˇ
nje vrijeme! Stvari se doista mijenjaju, osobito u po-
ˇ ˇ
gledu obiteljskog zivota. Ono sto se prije 40 ili 50 go-
dina smatralo normalnim ili tradicionalnim danas
ˇ ´ ˇ
se cesto ne prihvaca. Zbog toga uspjesno voenje
´ ˇ
kucanstva moze sa sobom nositi ogromne izazove.
ˇ ˇ
No ipak, ako poklonis paznju biblijskim savjetima,
´ ´ ˇ ˇ
moci ces uspjesno odgovoriti na te izazove.
ˇ
ZIVI U SKLADU SA SVOJIM
´
FINANCIJSKIM MOGUCNOSTIMA
2 ˇ
Danas se mnogi ljudi vise ne zadovoljavaju time
ˇ
da zive jednostavno, kao obiteljski ljudi. Dok svijet
ˇ ˇ
trgovine stvara sve vise i vise proizvoda i svojim re-
ˇ
klamnim vjestinama nastoji primamiti javnost, mi-
ˇ
lijuni oceva i majki mnogo sati provode na poslu
kako bi mogli kupiti te proizvode. Drugi se milijuni
iz dana u dan bore samo za to da bi na stol mogli
staviti malo hrane. Oni na poslu moraju provoditi
ˇ ˇ ˇ
daleko vise vremena nego sto je to prije bio slucaj,
ˇ ˇ
mozda su cak na sebe preuzeli dva posla, naprosto
ˇ
zato da bi mogli podmiriti neophodne troskove. Dru-
´
gi bi pak bili sretni da pronau posao, buduci da je
ˇ voenje kucanstva
´ ˇ ˇ biti jako
1. Zasto u danasnje vrijeme moze
ˇ
tesko?
2. Koje ekonomske prilike mogu biti uzrok stresa u obitelji?
ˇ ˇ ´
KAKO MO ZES VODITI KUCANSTVO ? 39
ˇ ˇ
nezaposlenost nadaleko rasiren problem. Da, zivot
suvremenoj obitelji nije uvijek lak, no biblijska na-
ˇ ´
cela mogu pomoci obiteljima da u datoj situaciji
ˇ ˇ
cine najbolje sto mogu.
3
Apostol Pavao je iskusio ekonomske pritiske.
ˇ
Kroz to sto se nosio s njima, izvukao je dragocjenu
pouku, koju je opisao u pismu svom prijatelju Timo-
ˇ ˇ
teju. Pavao pise: ”Jer nista ne donesosmo na ovaj
ˇ ˇ
svijet, dakle ne mozemo nista ni odnijeti. A kad ima-
´
mo hranu i odjecu, ovijem da budemo [za]dovoljni“
ˇ
(1. Timoteju 6:7, 8). Istina, obitelj treba vise nego
´ ˇ
samo hranu i odjecu. Negdje mora i zivjeti. Djeca se
ˇ ˇ
moraju skolovati. A tu su i zdravstveni racuni i dru-
ˇ ˇ ˇ ˇ
gi troskovi. No, nacelo izrazeno u Pavlovim rijecima
ipak je primjenjivo. Ako se zadovoljavamo time da
udovoljimo svojim potrebama umjesto da ugaamo
ˇ ˇ ´ ˇ
svojim zeljama, zivot ce nam biti laksi.
4 ˇ
Daljnje korisno nacelo nalazi se u jednoj od Isu-
sovih usporedbi. On je rekao: ”I koji od vas kad ho-
´ ˇ ˇ
ce da zida kulu ne sjede najprije i ne proracuni sta
´ ˇ ˇ
ce ga stati, da vidi ima li da moze dovrsiti?“ (Luka
ˇ
14:28). Isus ovdje govori o promisljanju, prethod-
ˇ
nom planiranju. U jednom od prijasnjih poglavlja
ˇ
vidjeli smo kako ono pomaze mladom paru koji raz-
ˇ ˇ ˇ
mislja o braku. A nakon vjencanja ono pomaze i u
´
voenju kucanstva. Kad se radi o tome, treba pro-
ˇ
misliti i o budzetu, prethodno planirati kako da se
ˇ
na najmudriji nacin upotrijebe sredstva koja stoje
ˇ ˇ
na raspolaganju. Na taj nacin obitelj moze izdatke
ˇ ˇ
drzati pod kontrolom, moze stavljati na stranu no-
ˇ ˇ primje-
3. Koje je nacelo apostol Pavao razjasnio, i kako moze
´ pojedincu da uspjesno
njivanje istog pomoci ˇ ´
vodi kucanstvo?
´ u voenju kucanstva
´ ˇ
4, 5. Od kakve je pomoci promisljanje i
planiranje?
´
40 OBITELJSKA SRECA
vac za to da bi svaki dan ili svaki tjedan mogla pod-
ˇ ˇ
miriti neophodne troskove, a ne da zivi izvan svojih
´
mogucnosti.
5 ˇ ˇ
Da bi se budzet sastavio na takav nacin, u ne-
ˇ
kim se zemljama mozda treba oduprijeti porivu da
se posuuje novac uz visoke kamate kako bi se ku-
ˇ
pilo nepotrebne stvari. U drugima se mozda mora
ˇ
drzati na uzdi kupovanje kreditnim karticama (Pri-
ˇ ˇ
ce Salamunove 22:7). Mozda je takoer potrebno
ˇ
odupirati se impulzivnom trosenju — kupovanju
navrat-nanos prije nego se odvagnu potrebe i poslje-
ˇ ´ ˇ
dice. Osim toga, budzet ce pokazati da sebicno tro-
ˇ ˇ
senje novca na kockanje, pusenje duhana i pre-
ˇ
komjerno pijenje pogorsava ekonomsku situaciju
ˇ ˇ
obitelji, a i kosi se s biblijskim nacelima (Price Sa-
ˇ
lamunove 23:20, 21, 29-35; Rimljanima 6:19; Efeza-
nima 5:3-5).
6 ˇ
A kako je s onima koji su prisiljeni zivjeti u si-
ˇ ´
romastvu? U prvom redu, oni mogu naci utjehu u
´
spoznaji da je ovaj opcesvjetski problem samo pri-
ˇ
vremen. U novom svijetu, koji se priblizava velikom
´ ˇ
brzinom, Jehova ce istrijebiti siromastvo zajedno sa
ˇ ˇ
svim drugim nevoljama zbog kojih covjecanstvo pati
ˇ ´
(Psalam 72:1, 12-16). U meuvremenu, pravi krsca-
ˇ ˇ ˇ
ni, cak i ako su veoma siromasni, nisu shrvani oca-
´ ´
jem jer vjeruju Jehovinom obecanju: ”Ne cu te osta-
´ ˇ
viti, niti cu od tebe odstupiti.“ Dakle, vjernik moze s
´
uvjerenjem reci: ”Gospodin [”Jehova“, NW] je moj po-
´ ´
mocnik, i ne cu se bojati“ (Jevrejima 13:5, 6). U ovim
ˇ ˇ
teskim vremenima Jehova na mnogo nacina podu-
ˇ ˇ
pire svoje obozavatelje kad oni zive u skladu s nje-
ˇ
govim nacelima i kad njegovo Kraljevstvo stavljaju
ˇ onima koji moraju zivjeti
ˇ
6. Koje biblijske istine pomazu u siro-
ˇ
mastvu?
ˇ ˇ ´
Briga za
´
kucanstvo je
obiteljski projekt
ˇ
na prvo mjesto u svom zivotu (Matej 6:33). Velika
ˇ ˇ ˇ
mnostva njih mogu posvjedociti rijecima apostola
Pavla: ”Navikao sam na sve: biti sit i gladovati, obi-
lovati i oskudijevati. Sve mogu u onome koji mi daje
snagu“ (Filipljanima 4:12, 13, St).
PODIJELITI TERET
7 ˇ
Pretkraj svoje zemaljske sluzbe, Isus je rekao:
ˇ
”Ljubi bliznjega svojega kao samoga sebe“ (Matej
22:39). Primjenjivanje ovog savjeta u obitelji, u og-
ˇ ´
romnoj mjeri olaksava voenje kucanstva. Napo-
´ Isusove rijeci,
ˇ ako ih se primijeni, pomoci
´ u uspjes-
ˇ
7. Koje ce
´
nom voenju kucanstva?
´
42 OBITELJSKA SRECA
ˇ ˇ ˇ ˇ
kon, tko su nasi najblizi, najdrazi bliznji, ako ne oni
ˇ ˇ
s kojima dijelimo obiteljski dom — muzevi i zene, ro-
ˇ
ditelji i djeca? Kako mogu clanovi obitelji pokaziva-
ti meusobnu ljubav?
8 ˇ
Izmeu ostalog, tako da svaki clan obitelji oba-
´
vi svoj primjeren dio kucanskih poslova. Prema
ˇ
tome, djecu treba pouciti da poslije upotrebe po-
´ ˇ ˇ
spreme stvari, bilo odjecu bilo igracke. Mozda i tre-
ba vremena i truda da se svako jutro spremi kre-
´ ´
vet, no to je velika pomoc u voenju kucanstva.
ˇ ´
Naravno, neizbjezno je da ce se tu i tamo pojaviti
ˇ ˇ
manji nered, no svi mogu zajednicki odrzavati dom
u razumnoj mjeri urednim, a mogu za sobom i
ˇ
pocistiti nakon obroka. Lijenost, samougaanje i
ˇ
duh prigovaranja, negodovanja, negativno utjecu na
´ ˇ
sve u kuci (Price Salamunove 26:14-16). S druge
strane, veseo, susretljiv duh unapreuje sretan
ˇ
obiteljski zivot. ”Bog ljubi vesela darivaoca“ (2. Ko-
´
rincanima 9:7, St).
9 ˇ
Obzirnost i ljubav sprecavaju nastanak situaci-
je koja u nekim domovima predstavlja ozbiljan
ˇ
problem. Obicno su majke glavni oslonac obitelj-
ˇ ˇ
skog zivota. Brinu se za djecu, ciste dom, peru rub-
lje za obitelj te kupuju i kuhaju hranu. U nekim je
ˇ ˇ
zemljama uobicajeno da zene rade i na polju, da
ˇ
prodaju proizvode na trznici ili da na neke ˇ druge
ˇ ˇ ˇ
nacine prilazu obiteljskom budzetu. Cak i tamo
ˇ ˇ
gdje to nije bio obicaj u prijasnjim vremenima, ne-
ˇ ˇ
imastina je natjerala milijune udatih zena da pro-
nau zaposlenje izvan doma. Supruga i majka koja
ˇ izrazavati
ˇ
8. Kako se moze ljubav unutar obitelji?
9, 10. (a) Kakvo breme obicno ˇ ˇ na zeni
lezi ˇ ´ i kako ga se
u kuci,
ˇ ˇ ˇ ˇ o kucanskom
´
moze olaksati? (b) Kakvo se uravnotezeno glediste
ˇ
poslu preporucuje?
ˇ ˇ ´
ˇ
naporno radi na tim a i drugim poslovima zasluzu-
ˇ
je pohvalu. Poput ’vrsne zene‘ opisane u Bibliji, i
ˇ
ona je zaposlena citav dan. ”Hljeba u lijenosti ne je-
ˇ
de“ (Price Salamunove 31:10, 27). To, dakako, ne
ˇ ˇ ´
znaci da je zena jedina koja treba raditi u kuci. Na-
ˇ ˇ ˇ ´
kon sto su i muz i zena cijeli dan radili izvan kuce,
ˇ ´
da li bi zena sama trebala nositi breme kucanskih
ˇ
poslova dok se muz i ostatak obitelji odmaraju?
´
Sigurno ne bi. (Usporedi 2. Korincanima 8:13, 14.)
Prema tome, kad majka naprimjer bude priprema-
ˇ ´ ˇ
la jelo, mozda ce biti zahvalna drugim clanovima
obitelji ako joj pomognu u spremanju tako da posta-
ˇ
ve stol, da odu kupiti neke stvari ili da malo pociste
´ ˇ
po kuci. Da, svi mogu meusobno podijeliti duzno-
´
sti. (Usporedi Galacanima 6:2.)
10 ˇ ˇ ˇ
Neki mozda kazu: ”U mom kraju muskarci ne
ˇ
rade takve poslove.“ To mozda i jest tako, no ne bi li
bilo dobro malo razmisliti o tome? Kad je Jehova
Bog osnovao obitelj, on nije izvjesni posao dodijelio
ˇ ˇ
iskljucivo zenama. Kad su jednom prilikom vjernog
Abrahama posjetili posebni Jehovini glasnici, on je
ˇ
osobno pomogao u pripremi obroka i posluzivanju
tih posjetilaca (1. Mojsijeva 18:1-8). Biblija savjetuje:
ˇ ˇ ˇ
”Tako su duzni muzevi ljubiti svoje zene kao svoja
ˇ ˇ
tjelesa“ (Efezanima 5:28). Ako je na kraju dana muz
ˇ ˇ
umoran i zeli se odmoriti, nije li za ocekivati da se i
ˇ ´ ˇ ˇ ´
njegova zena osjeca tako, mozda jos i u vecoj mjeri?
(1. Petrova 3:7). Dakle, zar ne bi bilo na mjestu i zar
ˇ ˇ ´
to ne bi bio cin ljubavi da joj muz pomogne u kuci?
(Filipljanima 2:3, 4).
11 ˇ
Isus je najbolji primjer covjeka koji je ugaao
´ ˇ
Bogu i koji je usrecio one s kojima se druzio. Prem-
ˇ Isus pruzio
ˇ izvrstan primjer svakom clanu
ˇ
11. Na koji je nacin
´
kucanstva?
´
44 OBITELJSKA SRECA
ˇ
CISTA VODA, DOBRO ZDRAVLJE
Svjetska zdravstvena organizacija nudi nekoliko
ˇ ˇ
prakticnih savjeta ljudima koji zive u zemljama gdje
ˇ ˇ
je tesko pribaviti cistu vodu i gdje su higijenski uv-
jeti mozda ˇ primitivni.
ˇ
”Pitku vodu sakupljajte i spremajte u cistim
ˇ
spremnicima. Spremnike drzite pokrivenima i ne do-
ˇ ˇ
pustajte djeci i zivotinjama da piju iz njih. (...) Vodu
ˇ ˇ ˇ
uzimajte iskljucivo zaimacom s dugom drskom, koja
ˇ
sluzi jedino u tu svrhu. Svakog dana praznite i ispi-
rite spremnike.
´
Prokuhajte vodu koju cete koristiti za hranu ili
´
kao pice za malu djecu. (...) Dovoljno je da voda kipi
samo nekoliko sekundi.“
ˇ
da se nikad nije ozenio, Isus je dobar primjer mu-
ˇ ˇ
zevima, a tako i zenama i djeci. Za sebe je rekao: ”Sin
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
covjecij nije dosao da mu sluze, nego da sluzi“, od-
nosno da bude na usluzi drugima (Matej 20:28).
ˇ
Kako li su sretne obitelji u kojima svi clanovi gaje
takav stav!
ˇ ´ ˇ ˇ
CISTO CA — ZASTO JE TAKO VAZNA?
12 ˇ ˇ ´
Daljnje biblijsko nacelo koje moze pomoci u vo-
´ ´
enju kucanstva nalazi se u 2. Korincanima 7:1.
ˇ ˇ
Tamo citamo: ”Ocistimo se (...) od svake ljage tijela i
´ ˇ
duha“ (Duda-Fucak). Oni koji su poslusni ovim na-
ˇ
dahnutim rijecima prihvatljivi su Jehovi, koji zahti-
ˇ ˇ
jeva ’obozavanje koje je cisto i neokaljano‘ (Jakov
ˇ ´
1:27, NW). A to visestruko koristi i njihovim ukuca-
nima.
ˇ ˇ
12. Sto Jehova zahtijeva od onih koji mu sluze?
ˇ ˇ ´
13 ´ ´
Naprimjer, Biblija nas uvjerava da ce doci dan
ˇ ˇ
kad vise nitko ne bude bolestan i narusenog zdrav-
´ ´
lja. U to vrijeme ”niko od stanovnika ne ce reci: bo-
lestan sam“ (Izaija 33:24; Otkrivenje 21:4, 5). Me-
utim, dotad se svaka obitelj ˇ mora s vremena na
ˇ ˇ ´
vrijeme suociti s bolescu. Cak su i Pavao i Timotej
´
bili bolesni (Galacanima 4:13; 1. Timoteju 5:23). Me-
ˇ ˇ
utim, medicinski strucnjaci kazu da se velik broj
ˇ ˇ ´ ´
bolesti moze sprijeciti. Mudre obitelji izbjeci ce neke
ˇ
bolesti koje se mogu sprijeciti ako se budu klonile
ˇ ´
tjelesne i duhovne necistoce. Razmotrimo kako.
ˇ
(Usporedi Price Salamunove 22:3.)
14
ˇ ´ ˇ ˇ ´
Cistoca duha ukljucuje i moralnu cistocu. Kao
ˇ
sto je dobro poznato, Biblija zastupa visoka moral-
na mjerila i osuuje svaki oblik seksualne intim-
nosti izvan braka. ”Ni bludnici, (...) ni preljubnici, ni
ˇ ˇ ˇ
muskarci koje se drzi u neprirodne svrhe, ni mus-
ˇ ˇ ´
karci koji lijezu s muskarcima (...) nece naslijediti
ˇ ´
Bozje kraljevstvo“ (1. Korincanima 6:9, 10, NW). Pri-
ˇ ˇ ˇ ´
drzavanje tih strogih mjerila jako je vazno za krsca-
ˇ ˇ
ne koji zive u danasnjem degeneriranom svijetu.
ˇ
Ono se dopada Bogu a takoer i stiti obitelj od spol-
ˇ
no prenosivih bolesti kao sto su AIDS, sifilis, go-
ˇ
noreja i hlamidijske infekcije (Price Salamunove
7:10-23).
15
ˇ ˇ ´ ˇ
’Ciscenje sebe od svake ljage tijela‘ obitelj stiti
i od drugih bolesti. Uzrok mnogih bolesti jest i tjele-
ˇ ´ ˇ
sna necistoca. Najbolji je primjer toga navika puse-
ˇ ˇ ˇ ´ ´ ´
nja. Ne samo da pusenje oneciscuje pluca, odjecu i
sam zrak nego i uzrokuje bolest kod ljudi. Milijuni
ˇ je cisto
ˇ ´ vazna
ˇ ´
13. Zasto ca u voenju kucanstva?
14. ˇ moze
Na koji nacin ˇ moralna cisto
ˇ ´ stititi
ca ˇ obitelj od bolesti?
ˇ ´ koja moze ˇ uzrokovati bo-
15. Navedi primjer tjelesne necisto ce
ˇ ´
lest koju bi se inace moglo izbjeci.
´
46 OBITELJSKA SRECA
ˇ
Odr zavanje
ˇ ´
cistoce
jeftinije je
od lijekova
ˇ ˇ
ljudi svake godine umiru zbog toga sto su pusili du-
han. Razmisli o tome; svake godine milijuni ljudi ne
bi oboljeli i prerano umrli da su izbjegavali ’ljagu ti-
jela‘!
16
Razmotrimo i drugi primjer. Prije otprilike
3 500 godina, Bog je izraelskoj naciji dao svoj Zakon
ˇ
da bi organizirao njeno obozavanje i, u stanovitoj
ˇ
mjeri, njen svakodnevni zivot. Taj je Zakon naciju
ˇ ˇ
stitio od bolesti tako sto je propisivao neka od os-
novnih pravila higijene. Jedan takav zakon reguli-
ˇ ˇ
rao je uklanjanje covjecjeg izmeta, koji je morao biti
´ ˇ
na odgovarajuc nacin zakopan izvan logora kako se
ˇ ˇ
ne bi zagaivalo podrucje na kojem su ljudi zivjeli
ˇ
(5. Mojsijeva 23:12, 13). Taj drevni zakon jos uvijek
ˇ
16, 17. (a) Koji je Jehovin zakon stitio Izraelce od nekih bolesti?
ˇ
(b) Kako se nacelo na kojem se temelji 5. Mojsijeva 23:12, 13
ˇ primijeniti u svakom kucanstvu?
´
moze
ˇ ˇ ´
predstavlja dobar savjet. I dan-danas ljudi obolijeva-
ˇ
ju i umiru zato sto ga ne primjenjuju.1
17 ˇ
U skladu s nacelom na kojem se zasniva taj izra-
elski zakon, obiteljsku kupaonicu i toaletne prostore
— bilo da su unutar stambenog prostora bilo da su iz-
ˇ ˇ
van njega — treba odrzavati cistima i dezinficiranima.
ˇ ˇ
Ako se toaletni prostori ne drze cistima i pokrivenima,
´ ´
na njima ce se skupljati muhe koje ce otamo raznosi-
ti klice u druge dijelove doma — i na hranu koju jede-
mo! Osim toga, djeca i odrasli trebali bi prati ruke na-
ˇ ´
kon sto izlaze iz tih prostora. U suprotnom ce na
ˇ
svojoj kozi ponijeti sa sobom i klice. Prema jednoj
ˇ ˇ
francuskoj lijecnici, pranje ruku ”jos je uvijek jedna
od najboljih garancija za prevenciju nekih infekcija
ˇ ˇ
probavnog i disnog sustava te nekih infekcija koze“.
18 ˇ ´ ˇ
Istina, cistoca u siromasnoj sredini predstavlja
izazov. Jedna osoba koja poznaje uvjete koji vlada-
ju na takvim mjestima objasnila je: ”Nesnosno vru-
´ ˇ ˇ ˇ ´ ˇ ˇ ˇ
ca klima cini posao ciscenja dvaput tezim. Pjescane
oluje prekrivaju svaki kutak doma finom smeom
ˇ ˇ
prasinom. (...) Rapidan porast stanovnistva u grado-
ˇ
vima, kao i u nekim seoskim podrucjima, takoer
stvara opasnosti po zdravlje. Otvori u kanalizaciji,
ˇ
hrpe nesakupljenog otpada, prljavi javni zahodi, sta-
ˇ
kori, zohari i muhe koji prenose bolesti postali su
ˇ
uobicajen prizor.“
ˇ ´ dija-
1 U jednom prirucniku u kojem se savjetuje kako izbjeci
ˇ ˇ
reju — cestu bolest koja uzrokuje smrt velikog broja dojencadi
ˇ ”Ako ne postoji zahod:
— Svjetska zdravstvena organizacija kaze:
ˇ ´ i od podrucja
ˇ u kojem se
veliku nuzdu obavljajte dalje od kuce
igraju djeca te najmanje 10 metara od zalihe vode; izmetine pre-
krijte zemljom.“
ˇ
18, 19. Koji se savjeti daju za odrzavanje ˇ
cisto ´ u kuci
ce ´ cak
ˇ iu
ˇ
siromasnoj sredini?
´
48 OBITELJSKA SRECA
19 ˇ ˇ ´
Nije lako odrzavati cistocu u takvim uvjetima.
Ipak, to je vrijedno napora. Sapun i voda te malo tru-
ˇ ˇ ˇ ˇ
da jeftiniji su od lijekova i bolnickih racuna. Ako zivis
´ ˇ
u takvoj okolini, koliko ti je to god moguce odrzavaj
ˇ ˇ ˇ
svoj dom i dvoriste cistima i uklanjaj zivotinjski izmet.
´ ˇ
Ako put do tvoje kuce za vrijeme kise postaje blatnjav,
ˇ
ne bi li na njega mogao staviti sljunak ili kamen kako
´
se blato ne bi toliko unosilo u kucu? Ako se u tvom
ˇ
kraju nose cipele ili sandale, moze li ih onaj tko ulazi
´ ˇ
u kucu prije izuti? Isto tako, svoju zalihu vode moras
ˇ
cuvati od zagaenja. Procjenjuje se da svake godine
ˇ
od bolesti povezanih s prljavom vodom i losim higi-
jenskim uvjetima umre najmanje dva milijuna ljudi.
20
ˇ
Cist dom ovisi o svakom pojedincu — o majci,
ocu, djeci i o posjetiocima. Jedna je majka osmero
ˇ ˇ
djece
ˇ iz Kenije rekla: ”Svi su naucili uciniti svoj dio.“
Cist, uredan dom dobro djeluje na cijelu obitelj. Jed-
ˇ ˇ ˇ ˇ ´
na spanjolska poslovica ˇ kaze: ”Siromastvo i cistoca
ˇ
nisu nespojivi.“ Zivio netko u palaci, u stanu, u
ˇ ´ ˇ
skromnom domu ili u kolibi, cistoca je kljuc za zdra-
viju obitelj.
KAD PRIMIMO OHRABRENJE, CVATEMO

21 ´ ˇ ˇ
Govoreci o vrsnoj zeni, knjiga Price Salamuno-
ˇ ˇ
ve kaze: ”Sinovi njezini podizu se i blagosiljaju je;
ˇ ˇ
muz njezin takodjer hvali je“ (Price Salamunove
ˇ
31:28). Kad si zadnji put pohvalio nekog clana svo-
´
je obitelji? Uistinu, mi smo poput biljaka u proljece
koje su spremne da procvatu kad dobiju malo topli-
ˇ ˇ
ne i vlage. U nasem slucaju, mi trebamo toplinu po-
ˇ ˇ
hvale. Ona zeni daje na znanje da njen muz cijeni
ˇ ´ bila cista?
ˇ
20. Tko sve mora dijeliti duznosti da bi kuca
ˇ ˇ u skladu s Pricama
ˇ
21. Sto moze, Salamunovim 31:28, doprini-
´ u kucanstvu?
jeti sreci ´
ˇ ˇ ´
ˇ ˇ
to sto ona naporno radi i sto se s ljubavlju brine za
obitelj te da sve to ne smatra samo po sebi razum-
ˇ
ljivim (Price Salamunove 15:23; 25:11). Isto je tako
ˇ ˇ
lijepo kad zena pohvali svog muza za njegov rad iz-
´ ´
van kuce i u kuci. I djeca cvatu kad ih roditelji po-
´ ˇ ˇ ´
hvale za trud u kuci, u skoli ili u krscanskoj skup-
ˇ ˇ
stini.
ˇ Kako mnogo znaci samo malo zahvalnosti!
ˇ ˇ ˇ ˇ
Sto kosta da se kaze: ”Hvala“? Gotovo nista, a moze
jako dobro djelovati na moral obitelji.
22 ´
Mnogo je razloga zbog kojih voenje kucanstva
ˇ ˇ
nije lako. Ipak, ono moze biti uspjesno. Jedna biblij-
ˇ ˇ ´ ´ ´
ska poslovica kaze: ”Mudroscu izgradit ce se kucan-
´ ˇ
stvo, i razborom pokazat ce se cvrsto utemeljenim“
ˇ
(Price Salamunove 24:3, NW). Svi u obitelji mogu ste-
´ ˇ ˇ
ci mudrost i razboritost ako nastoje nauciti sto je
ˇ ˇ
Bozja volja i ako je nastoje primjenjivati u svom zi-
votu. Sretna je obitelj zasigurno vrijedna truda!
ˇ ´ ˇ
22. Sto je potrebno da bi kucanstvo bilo ’cvrsto utemeljeno‘,
ˇ steci?
i kako se to moze ´
´ ˇ ´
K AKO MOGU SLJEDE CA BIBLIJSKA NA´ CELA POMO CI...
OBITELJI U VOÐENJU SVOG KU CANSTVA ?
Mudro je biti zadovoljan onim

ˇ ˇ
sto je neophodno za zivot (1. Timoteju 6:7, 8).
Jehova nece´ napustiti one koji mu sluzeˇ
(Jevrejima 13:5, 6).
Ljubav prema drugima istaknuto je
krsˇ cansko
´ svojstvo (Matej 22:39).
ˇ ´ ˇ ˇ
Krscani odrzavaju cisto ´ tijela i duha
cu
´
´
50 OBITELJSKA SRECA
PET O POGL AVLJE
Odgajaj svoje dijete

od najranije dobi
ˇ
”E VO nasljedstva od Gospodina: djeca“, usklik-
nuo je potaknut cijenjenjem jedan roditelj
prije nekih 3 000 godina (Psalam 127:3). Zaista, ra-
ˇ
dost roditeljstva dragocjen je Bozji dar, dar koji je
´ ˇ
dostupan vecini vjencanih ljudi. Meutim, kad do-
biju djecu, ljudi ubrzo shvate da pored radosti rodi-
teljstvo nosi i odgovornosti.
2 ˇ
Osobito je danas odgajanje djece tezak zadatak.
Ipak, mnogi ga obavljaju s uspjehom, a nadahnuti
ˇ ˇ ´
psalmist ukazuje na koji nacin to cine, govoreci:
´ ˇ
”Ako Gospodin ne ce graditi doma, ˇ uzalud se muce
´ ˇ
koji ga grade“ (Psalam 127:1). Sto ces savjesnije sli-
´ ˇ
jediti Jehovine upute, to ces biti bolji roditelj. Bibli-
ˇ
ja kaze: ”Uzdaj se u Gospodina svijem srcem svojim,
ˇ
a na svoj razum ne oslanjaj se“ (Price Salamunove
´ ˇ ˇ
3:5). Hoces li spremno slusati Jehovine savjete kad
ˇ ˇ
se upustis u 20-godisnji projekt odgajanja svog dje-
teta?
ˇ
PRIHVATITI BIBLIJSKO GLEDI STE
3 ˇ
U mnogim domovima diljem svijeta muskarci na
ˇ
odgajanje djece gledaju kao na prvenstveno zenski
ˇ ˇ
posao. Istina, Rijec Bozja pokazuje da otac ima ulo-
gu glavnog hranitelja obitelji. Meutim, ona takoer
ˇ ˇ
kaze da on ima odgovornosti u domu. Biblija kaze:
ˇ pomoc´ pri odgoju djece?
1, 2. Od koga bi roditelji trebali traziti
ˇ
3. Kakvu odgovornost imaju ocevi pri odgoju djece?
ODGAJAJ SVOJE DIJETE OD NAJRANIJE DOBI 51

ˇ
”Uredi svoj posao na polju, i svrsi svoje ˇ na njivi, po
´ ´ ´
tom i kucu svoju [”svoje kucanstvo“, Saric] zidaj“
ˇ ˇ ˇ
(Price Salamunove 24:27). Prema Bozjem gledistu,
ˇ ˇ
ocevi i majke su suradnici u odgoju djeteta (Price
Salamunove 1:8, 9).
4 ˇ ˇ
Kako gledas na svoju djecu? Izvjestaji govore da
ˇ ˇ ˇ ˇ
u Aziji ”zenska novoroencad cesto nailazi na los
ˇ ˇ ˇ
docek“. Predrasude protiv djevojcica navodno jos
ˇ
uvijek postoje u Latinskoj Americi, cak i meu ”pro-
´ ˇ
svjecenijim obiteljima“. No, istina je to da djevojcice
nisu drugorazredna djeca. Jakov, istaknuti otac iz
drevnih vremena, opisao je sve svoje potomke, uklju-
ˇ ´ ´
cujuci i sve kceri koje su mu se dotada rodile, kao
’djecu, koju mi Bog milostivo darova‘ (1. Mojsijeva
ˇ
33:1-5; 37:35). Slicno tome, Isus je blagoslovio svu
ˇ ˇ
”djecu“ (djecake i djevojcice) koju su mu doveli (Ma-
ˇ
tej 19:13-15). Mozemo biti sigurni u to da je on odra-
ˇ ˇ
zavao Jehovino glediste (5. Mojsijeva 16:14).
5 ˇ ˇ ˇ ˇ
Da li se u sredini u kojoj zivis od zene ocekuje
ˇ ˇ ˇ
da rodi sto vise djece? Na mjestu je, dakako, ˇ da brac-
ˇ ´
ni par sam odluci koliko ce djece imati. Sto ako ro-
ditelji nemaju sredstava da bi prehranili, obukli i
ˇ ˇ
skolovali brojnu djecu? Bracni par bi o tome svaka-
ˇ ˇ
ko morao razmisliti kad odlucuje o velicini svoje obi-
ˇ ˇ
telji. Neki bracni parovi koji ne mogu izdrzavati svu
svoju djecu povjeravaju roacima odgovornost da
ˇ
odgoje neku od njih. Je li ta praksa pozeljna? Zapra-
vo nije. Isto tako, ona ne oslobaa roditelje obaveze
ˇ
koju imaju prema svojoj djeci. Biblija kaze: ”Ako se
´
tko za svoje, osobito za ukucane, ne brine, zanijekao
ˇ ˇ ˇ
4. Zasto musku djecu ne smijemo smatrati vrednijom od zen-
ske?
ˇ ˇ
5. Koje bi stvari bracni par trebao uzeti u obzir kad odlucuje
ˇ
o velicini svoje obitelji?
´
52 OBITELJSKA SRECA
je vjeru; gori je od nevjernika“ (1. Timoteju 5:8, St).
ˇ
Odgovorni bracni parovi nastoje tako isplanirati
´
broj svojih ’ukucana‘ da se mogu ’brinuti za svoje‘.
Mogu li u tu svrhu primjenjivati kontrolu raanja?
ˇ ˇ
I to je privatna odluka, a ako bracni parovi odluce
primjenjivati je, odabir kontraceptivnog sredstva ta-
´
koer je privatna stvar. ”Jer ce svaki svoje breme no-
´
siti“ (Galacanima 6:5). Meutim, kontrola raanja
ˇ
koja u bilo kom pogledu dovodi do pobacaja kosi se
ˇ ˇ
s biblijskim nacelima. Jehova Bog je ”izvor zivotu“
ˇ ˇ ˇ
(Psalam 36:9). Dakle, unistiti zivot nakon sto je za-
ˇ ˇ ˇ ˇ
cet bio bi cin teskog nepostivanja prema Jehovi i jed-
nak ubojstvu (2. Mojsijeva 21:22, 23; Psalam 139:16;
Jeremija 1:5).
UDOVOLJI POTREBAMA SVOG DJETETA

6 ˇ ˇ
Price Salamunove 22:6ˇ kazu: ”Odgoj dijete pre-
´
ma putu, kojim ima ici“ (Sa). Odgajanje djece dalj-
ˇ
nja je velika roditeljska duznost. A kada bi taj odgoj
ˇ
trebao zapoceti? Veoma rano. Apostol Pavao je pri-
mijetio da je Timotej bio odgajan ”od najranijeg dje-
ˇ ˇ
tinjstva“ (2. Timoteju 3:15, NW). Grcka rijec koja je
ˇ
ovdje upotrijebljena moze se odnositi na malu bebu
ˇ
ili cak na neroeno dijete (Luka 1:41, 44; Djela apo-
ˇ
stolska 7:18-20). Dakle, Timotej je bio odgajan jos ot-
kad je bio veoma malen — i to s dobrim razlogom.
ˇ
Najranija je dob idealno vrijeme da se zapocne s od-
ˇ
gojem djeteta. Cak je i mala beba gladna znanja.
7
”U svoju sam se bebu“, rekla je jedna majka, ”za-
´
ljubila na prvi pogled.“ Tako je s vecinom majki. Ta
ˇ
6. Kada odgoj djeteta treba zapoceti?
ˇ je vazno
ˇ
7. (a) Zasto da oba roditelja razviju blizak odnos s be-
bom? (b) Kakav je odnos postojao izmeu Jehove i njegovog je-
dinoroenog sina?

ˇ
predivna privrzenost izmeu majke i bebe raste dok
ˇ
zajednicki provode vrijeme nakon roenja. Dojenje
pridonosi toj prisnosti. (Usporedi 1. Solunjanima
ˇ
2:7b.) Kad majka miluje svoju bebu i kad joj prica,
ˇ ˇ ˇ
cini ono sto je od presudne vaznosti za udovoljava-
nje bebinim emocionalnim potrebama. (Usporedi
ˇ
Izaiju 66:12.) No sto je s ocem? I on bi trebao razvi-
ti blisku vezu sa svojim novoroenim potomkom.
ˇ
Sam je Jehova primjer u tome. Knjiga Price Salamu-
nove upoznaje nas s time kakav je odnos vladao iz-
meu Jehove i njegovog jedinoroenog Sina, koji je
ˇ
predocen kako govori: ”Gospodin me je imao u po-
ˇ
cetku puta svojega (...). Bijah mu milina [”posebno
ˇ
me volio“, NW] svaki dan“ (Price Salamunove 8:22,
ˇ
30; Ivan 1:14). Slicno tome, dobar otac njeguje topao,
ˇ
ljubavlju prozet odnos sa svojim djetetom od samog
ˇ ˇ ˇ ´
pocetka njegova zivota. ”Obasipajte ih naklonoscu“,
ˇ
kaze jedan roditelj. ”Nijedno dijete nikada nije umr-
lo od grljenja i poljubaca.“
8 ˇ
No bebe trebaju i vise od toga. Od trenutka kad
se rode, njihov je mozak spreman primati i pohra-
njivati informacije, a roditelji su glavni izvor istih.
ˇ ˇ ˇ
Uzmimo za primjer jezik. Istrazivaci kazu kako je
ˇ ˇ
stupanj do kojeg dijete nauci govoriti i citati, ”sma-
tra se, u uskoj vezi s prirodom meuodnosa djeteta
ˇ ˇ ˇ
i roditelja u njegovoj ranoj dobi“. Pocni pricati i ci-
ˇ ´
tati svom djetetu dok je jos beba. Uskoro ce te ono
ˇ ˇ ´ ´ ´
poceti oponasati i nece proci puno vremena a vec
´ ˇ ˇ ˇ ´ ˇ ˇ ˇ
ces ga uciti citati. Vjerojatno ce nauciti citati jos i
ˇ ˇ ´
prije nego sto krene u skolu. To ce biti osobito ko-
ˇ ˇ
risno ako zivite u zemlji u kojoj su ucitelji malobroj-
ni a razredi prepuni.
ˇ ranije trebali stimulirati kod bebe umnu
8. Kako bi roditelji sto
aktivnost?
´
54 OBITELJSKA SRECA
9 ˇ ˇ ´
Najvazniji je zadatak krscanskih roditelja udo-
voljiti duhovnim potrebama svog djeteta. (Vidi
5. Mojsijevu 8:3.) S kojim ciljem? S ciljem da po-
mognu svom djetetu razviti osobnost nalik Kri-
´ ˇ
stovoj, ustvari, obuci ”novu osobnost“ (Efezanima
4:24, NW). U tu svrhu moraju uzeti u obzir odgova-
´ ´
rajuce graevinske materijale i odgovarajuce meto-
de gradnje.
USADI ISTINU U SVOJE DIJETE
10
Kvaliteta graevine uvelike ovisi o vrsti materi-
jala kojima je graena. Apostol Pavao je rekao da su
ˇ ´
najbolji graevinski materijali za krscanske osob-
´
nosti ”zlato, srebro, drago kamenje“ (1. Korincanima
ˇ
3:10-12). Oni simboliziraju svojstva kao sto su vje-
ˇ
ra, mudrost, razboritost, lojalnost, postovanje i na
ljubavi utemeljeno cijenjenje prema Jehovi i prema
ˇ
njegovim zakonima (Psalam 19:7-11; Price Salamu-
nove 2:1-6; 3:13, 14). Kako mogu roditelji svojoj dje-
ci od njihova najranijeg djetinjstva pomagati u razvi-
janju tih svojstava? Tako da slijede metodu opisanu
ˇ
jos u davno doba.
11 ˇ
Kratko vrijeme prije nego sto je izraelska naci-
ˇ ´
ja usla u Obecanu zemlju, Jehova je rekao izrael-
ˇ
skim roditeljima: ”Neka ove rijeci koje ti ja zapovije-
ˇ
dam danas budu u srcu tvom. I cesto ih napominji
[”usadi ih“, NW] sinovima svojim, i govori o njima
ˇ ´ ˇ
kad sjedis u kuci svojoj i kad ides putem, kad lije-
ˇ ˇ ˇ
zes i kad ustajes“ (5. Mojsijeva 6:6, 7). Da, rodite-
ˇ
lji trebaju biti primjeri, trebaju se druziti s djecom
ˇ
i trebaju biti komunikatori i ucitelji.
ˇ ˇ
9. Koji bi cilj roditelji morali zadrzati na umu kao najvazniji?
10. Koja bi svojstva djeca trebala razviti?
11. Kako su izraelski roditelji pomagali svojoj djeci da razviju
bogougodnu osobnost?

12
Budi primjer. Kao prvo, Jehova je rekao: ”Neka
ˇ
ove
ˇ rije ci (...) budu u srcu tvom.“ A zatim je dodao:
”Cesto ih napominji sinovima svojim.“ Dakle, bogo-
ugodna svojstva moraju najprije biti u srcu rodite-
ˇ
lja. Roditelj mora ljubiti istinu i zivjeti je. Jedino tako
ˇ ˇ
moze doprijeti do djetetovog srca (Price Salamuno-
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
ve 20:7). Zasto? Zato sto na djecu vise utjece ono sto
ˇ ˇ ´
vide nego ono sto cuju (Luka 6:40; 1. Korincanima
11:1).
13 ˇ
Druzi se s njima. Jehova je roditeljima u Izraelu
ˇ ´ ˇ
rekao: ’Govori im kad sjedis u kuci svojoj i kad ides
putem.‘ Da bi to mogli, roditelji moraju provoditi vri-
jeme s djecom bez obzira na to koliko su zaposleni.
ˇ ˇ
Isus je ocito smatrao da djeca zasluzuju njegovo vri-
ˇ
jeme. U posljednjim danima njegove sluzbe ’neki su
donosili malu djecu da ih se dotakne‘. Kako je Isus
reagirao? ”Tada ih je zagrlio i blagoslivljao“ (Marko
10:13, 16, St). Zamisli, otkucavali su zadnji sati Isu-
ˇ
sovog zivota. No on je ipak toj djeci poklonio vrijeme
ˇ
i paznju. Kakva izvrsna pouka!
14 ˇ
Budi komunikator. Ako provodis vrijeme sa ˇ svo-
ˇ ´ ˇ
jim djetetom, lakse ces komunicirati s njime. Sto bu-
ˇ ´ ˇ ´
dete vise komunicirali, to ces bolje moci pratiti ka-
ko se njegova osobnost razvija. No, imaj na umu
ˇ
da komunikacija podrazumijeva vise od govorenja.
´ ˇ
”Morala sam razviti umijece slusanja“, rekla je jed-
ˇ
na majka iz Brazila, ”slusanja sa srcem.“ Njena je
ˇ
strpljivost urodila plodom kad joj je sin poceo povje-
´
ravati svoje osjecaje.
12. Zastoˇ je jako vazno
ˇ da roditelji budu dobri primjeri?
ˇ
13. Kako mogu krscanski ´ ˇ
roditelji oponasati Isusov primjer
u pogledu poklanjanja paznje ˇ svojoj djeci?
ˇ
14. Zasto je korisno za roditelje da provode vrijeme sa svojim
djetetom?
´
56 OBITELJSKA SRECA
Roditelji, budite primjeri,
ˇ
druzite se s djecom, budite
ˇ
komunikatori i ucitelji
15
Djeca trebaju ’vrijeme za smijeh i vrijeme za
igranje‘, vrijeme za rekreaciju (Propovjednik 3:1, 4;
Zaharija 8:5). Rekreacija je jako korisna
ˇ kad u njoj
ˇ ˇ ˇ
zajednicki uzivaju roditelji i djeca. Zalosna je ci-
njenica da u mnogim domovima rekreaciju pred-
stavlja gledanje televizije. Premda neki televizij-
ˇ ˇ
ski programi mozda i sluze za razbibrigu, mnogi
od njih razaraju moralne vrijednosti, a gledanje
ˇ ˇ
televizije cesto gusi komunikaciju u obitelji. Pre-
ˇ ˇ
ma tome, zasto da sa svojom djecom ne radis
ˇ ˇ
nesto kreativno? Pjevajte, igrajte se, druzite se s
ˇ
15. Koje potrebe treba zadrzati na umu kad se radi o rekreaciji?

´
prijateljima, posjecujte zanimljiva mjesta. Takve
ˇ
aktivnosti poticu na komunikaciju.
16 ˇ ˇ ˇ
Budi ucitelj. ”Cesto [ove rijeci] napominji sinovi-
ˇ
ma svojim“, rekao je Jehova. Kontekst govori sto i
ˇ
kako poucavati. Kao prvo, ”ljubi Gospodina Boga
ˇ
svojega iz svega srca svojega i iz sve duse svoje i iz
sve snage svoje“ (5. Mojsijeva 6:5). A zatim, ”ove rije-
ˇ ˇ ˇ
ci (...) cesto (...) napominji“ (naglaseno od nas). Usa-
uj im pouku s ciljem da razviju ljubav cijelom du-
ˇ
som prema Jehovi i prema njegovim zakonima.
ˇ
(Usporedi Jevrejima 8:10.) Izraz ’cesto napominjati‘
ˇ ˇ
znaci poucavati putem ponavljanja. Dakle, Jehova ti
ˇ
zapravo govori da je prvenstveni nacin da svojoj dje-
ˇ ˇ
ci pomazes razvijati bogougodnu osobnost taj da im
ˇ ˇ ´
govoris o njemu, cineci to uvijek iznova. To, izmeu
ˇ ˇ ˇ
ostalog, znaci da s njima redovito trebas odrzavati
biblijski studij.
17 ´
Vecina roditelja zna da usaivanje informacija
u djetetovo srce nije lako. Apostol Petar je poticao
ˇ ´ ˇ ˇ
sukrscane: ”Kao novoroena djeca, razvijte ceznju
ˇ
za nepatvorenim mlijekom koje pripada rijeci“ (1. Pe-
ˇ ˇ
trova 2:2, NW). Izraz ”razvijte ceznju“ ukazuje na to
´
da se kod mnogih glad za duhovnom hranom nece
´ ˇ
javiti sama po sebi. Roditelji ce mozda morati pro-
´ ˇ ˇ ˇ
naci nacine da razviju tu ceznju u svom djetetu.
18
Isus je dopirao do srca putem usporedbi koje je
koristio (Marko 13:34; Luka 10:29-37). Ova je meto-
ˇ ˇ
da poucavanja osobito efikasna kod djece. Naucavaj
ˇ ˇ o Jehovi, i kako bi
16. Sto bi roditelji trebali svoju djecu nauciti
ˇ
to trebali uciniti?
ˇ ´ roditelji mozdaˇ
17. Sto ce morati razviti u svojem djetetu?
ˇ
Zasto?
ˇ ˇ
18. Koje su neke od Isusovih metoda poucavanja na ciju se pri-
ˇ
mjenu potice roditelje?
´
58 OBITELJSKA SRECA
ˇ ´
biblijska nacela pomocu slikovitih, zanimljivih pri-
ˇ ˇ ´
ca, mozda pomocu onih koje se nalaze u publikaci-
ˇ
ji Moja knjiga biblijskih prica.1 Neka se djeca uklju-
ˇ
ce. Neka koriste kreativnost dok crtaju i glume
biblijske dogaaje. Isus je koristio i pitanja (Matej
ˇ
17:24-27). Oponasaj njegovu metodu tokom obitelj-
ˇ
skog studija. Umjesto da jednostavno navedes neki
ˇ ˇ ˇ
Bozji zakon, postavljaj pitanja ˇ kao sto su: Zasto nam
´
je Jehova dao taj zakon? ˇ Sto ce se dogoditi ako ga
ˇ ´
se budemo drzali? Sto ce se dogoditi ako ga se ne
ˇ ˇ
budemo drzali? Takva pitanja pomazu djetetu da
ˇ ˇ ˇ
razmislja i da uvidi kako su Bozji zakoni prakticni
i dobri (5. Mojsijeva 10:13).
19 ˇ ˇ
Ako si primjer, ako se druzis s djetetom te ako
ˇ ˇ ˇ ´
si komunikator i ucitelj, mozes mu pomoci da od
svoje najranije dobi razvije blizak osobni odnos s Je-
´
hovom Bogom. Taj ce odnos davati poticaj tvom dje-
ˇ ´ ´
tetu da bude sretna osoba kao krscanin. Trudit ce
ˇ ˇ
se zivjeti u skladu sa svojom vjerom cak i kad se su-
ˇ ˇ ˇ
oci s pritiskom vrsnjaka i iskusenjima. Uvijek mu
ˇ ˇ
pomazi da cijeni taj dragocjeni odnos (Price Salamu-
nove 27:11).
PRIJEKO POTREBNA STEGA
20
Stega je korektivno odgajanje uma i srca. Djeca
ˇ
je trebaju neprekidno. Pavao savjetuje oceve da ’od-
gajaju [svoju djecu] u stezi i Jehovinom usmjera-
ˇ ˇ
vanju misljenja‘ (Efezanima 6:4, NW). Roditelji bi
stegu trebali provoditi u ljubavi, upravo onako kako
ˇ
to cini i Jehova (Jevrejima 12:4-11). Stega koja se
1 Izdao Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
´ velike dobrobiti djeca uzivati
19. Koje ce ˇ ako roditelji slijede bi-
ˇ
blijska na cela pri ophoenju s njima?
ˇ
20. Sto je stega, i kako je treba primjenjivati?

ˇ ˇ
temelji na ljubavi moze se pruzati putem apeliranja
ˇ ˇ
na razum. Zato nam se kaze da ’slusamo stegu‘ (Pri-
ˇ
ce Salamunove 8:33, NW). Kako stegu treba provo-
diti?
21 ˇ
Neki roditelji misle da se drzanje djece u stezi
´
sastoji jedino od toga da im se govori prijetecim to-
ˇ
nom, da ih se grdi ili cak vrijea. Meutim, Pavao
ˇ
u tom pogledu upozorava: ”Vi ocevi! ne razdrazujte
ˇ ˇ ´ ˇ
djece svoje“ (Efezanima 6:4). Sve se krscane potice
ˇ ´ ˇ
da budu ’krotki k svima (...) da s krotoscu poucava-
ˇ ´
ju one koji se protive‘ (2. Timoteju 2:24, 25). Krscan-
ski roditelji, iako su svjesni da trebaju pokazivati
ˇ ˇ ˇ
cvrstinu, nastoje ove rijeci drzati na umu kad pro-
vode stegu nad svojom djecom. No ponekad apelira-
ˇ
nje na razum nije dovoljno, pa je mozda potreban
ˇ
neki oblik kazne (Price Salamunove 22:15).
22 ˇ ˇ
Razlicita djeca zahtijevaju razlicite oblike stege.
ˇ
Neku se ne da ’popraviti samim rijecima‘. Povreme-
ˇ
na kazna koja im je odmjerena zbog neposlusnosti
ˇ ˇ ˇ
moze djelovati spasonosno za njihov zivot (Price Sa-
lamunove 17:10; 23:13, 14; 29:19, St). Dijete bi, da-
ˇ ˇ
kako, trebalo razumjeti zasto ga se kaznjava. ”Prut
ˇ
i kar daju mudrost“ (Price Salamunove 29:15, nagla-
ˇ ˇ
seno od nas; Job 6:24). Nadalje, kaznjavanje ima
´
granice. ”[Ja] cu te pokarati s mjerom“, rekao je Je-
ˇ
hova svom narodu (Jeremija 46:28b, naglaseno od
ˇ
nas). Biblija ni na koji nacin ne daje oslonac za to
ˇ ˇ
da se dijete u ljutini udara ili okrutno tuce, cime bi
ˇ
mu se nanosilo modrice ili cak ozbiljnije ozljede (Pri-
ˇ
ce Salamunove 16:32).
ˇ
21. Koja bi nacela roditelji trebali imati na umu kad provode
stegu nad svojom djecom?
ˇ mu treba nastojati obja-
22. Ako roditelj mora kazniti dijete, sto
sniti?
´
60 OBITELJSKA SRECA
DJELOTVORNA STEGA
Jedan od svrsishodnih oblika stege jest to da se
ˇ
djeci dopusti osjetiti neugodne posljedice loseg
´
vladanja (Galacanima 6:7; usporedi 2. Mojsijevu
34:6, 7). Naprimjer, ako tvoje dijete napravi nered,
ˆ ´
neka ga samo pospremi jer ce to na njega ostaviti naj-
ˇ ˇ
jaci utisak. Da li se prema nekome ponijelo na ruzan
ˇ ´ ˇ ˇ sˇ
nacin? Zahtijevajuci od njega da se isprica moze
ˇ
ispraviti tu losu sklonost. Drugi oblik stege jest da
mu za neko vrijeme uskratisˇ prednosti kako bi na-
ˇ
ucilo ˇ
potrebnu lekciju. Na taj nacin ˇ da je
dijete uci
mudro drzati ˇ ˇ
se ispravnih nacela.
23 ´
Kad je Jehova upozorio svoj narod na to da ce
nad njime primijeniti stegu, najprije je rekao: ”Ti se
ˇ
ne boj (...) jer sam ja s tobom“ (Jeremija 46:28a). Slic-
no tome, roditeljska stega, u bilo kojem prikladnom
obliku, nikad ne bi smjela navesti dijete na to da se
´ ˇ ˇ
osjeca odbacenim (Kolosanima 3:21). Naprotiv, dije-
´
te bi trebalo imati osjecaj da se stega nad njim pro-
ˇ
vodi zato sto je roditelj ’s njime‘, na njegovoj strani.
ˇ
ZASTITI
ˇ SVOJE DIJETE
ˇ
OD ONOG STO MU MO ZE NAUDITI
24 ´
Mnogi se odrasli ljudi prisjecaju svog djetinj-
´ ´
stva kao vremena srece. Sjecaju se kako su imali to-
´ ´ ´
pao osjecaj sigurnosti, znajuci da ce se roditelji bri-
ˇ ˇ
nuti za njih ma sto da se dogodi. Roditelji zele da se
´ ˇ
njihova djeca osjecaju tako, no u danasnjem dege-
ˇ ˇ
neriranom svijetu djecu je teze drzati u sigurno-
ˇ ˇ
sti nego sto je to ranije bio slucaj.
ˇ ˇ
23. Sto bi djetetu moralo biti jasno kad ga roditelji kaznjavaju?
24, 25. Od koje odvratne prijetnje djeca trebaju zastituˇ u da-
ˇ
nasnje vrijeme?

25
Jedna odvratna stvar koja posljednjih godina
´
predstavlja sve vecu prijetnju jest spolno napasto-
ˇ ˇ
vanje djece. U Maleziji se broj zabiljezenih slucaje-
ˇ
va napastovanja u periodu od deset godina ucetve-
ˇ ˇ
rostrucio. U Njemackoj se svake godine spolno
ˇ
zlostavlja oko 300 000 djece, dok u jednoj juzno-
ˇ
americkoj zemlji, prema procjeni jedne studije, taj
ˇ ˇ
broj iznosi vrtoglavih 9 000 000 godisnje! Tragicno
´
je da vecina te djece biva napastovana u svom do-
mu, od ljudi koje poznaje i kojima vjeruje. No djeca
ˇ
bi trebala imati snaznu obranu u svojim roditelji-
ˇ
ma. Kako roditelji mogu biti zastitnici?
26 ´
Buduci da iskustvo pokazuje kako su djeca ko-
ja malo znaju o seksu osobito ranjiva pred pedofi-
ˇ
lima, znacajan preventivni korak jest edukacija dje-
ˇ ˇ
teta, i to jos dok je malo. Znanje moze predstavljati
ˇ
zastitu ”od zla puta, od ljudi koji govore opake [”izo-
ˇ ˇ
pacene“, NW] stvari“ (Price Salamunove 2:10-12).
ˇ
Kakvo znanje? Znanje o biblijskim nacelima, o tome
ˇ ˇ
sto je moralno ispravno a sto neispravno. Znanje i
ˇ ˇ
o tome da neki odrasli ljudi cine lose stvari i da ih
ˇ
mlada osoba ne mora slusati kad joj oni predla-
ˇ ˇ
zu nedolicne postupke. (Usporedi Danijela 1:4, 8;
ˇ
3:16-18.) Nemoj takvu pouku pruziti samo jednom.
´ ˇ ˇ
Vecini male djece ono cemu ih se uci treba ponav-
ljati da bi to dobro upamtila. Kad dijete bude malo
ˇ ´
starije, otac koji je pun ljubavi postovat ce pravo svo-
´ ˇ ´ ˇ
je kceri na privatnost, isto kao sto ce majka posto-
ˇ ´
vati pravo svog sina — osnazujuci tako u djetetu
´ ˇ ˇ
osjecaj za ono sto je dolicno. I naravno, jedna od naj-
ˇ
boljih mjera zastite od zloupotrebljavanja jest to da
vi kao roditelji dobro pazite na svoje dijete.
ˇ
26. Koji su neki od nacina ˇ
zastite ˇ sti-
djece, i kako znanje moze ˇ
titi dijete?
´
62 OBITELJSKA SRECA
ˇ ˇ
TRAZI BO ZANSKO VODSTVO
27
Uistinu, odgajanje djece od najranije dobi pravi
je izazov, no roditelji vjernici ne moraju se s tim iza-
ˇ
zovom suocavati sami. Kad je, u vrijeme Sudaca,
ˇ ´
covjek imenom Manuje saznao da ce postati otac,
zamolio je Jehovu za vodstvo u odgoju svog djete-
ˇ
ta. Jehova je uslisio njegove molitve (Sudije 13:8,
12, 24).
28 ˇ ˇ
Slicno tome, kad u danasnje vrijeme roditelji
vjernici odgajaju svoju djecu, i oni se mogu obratiti
Jehovi u molitvi. Roditeljstvo je naporan posao, no
ˇ ´ ˇ
donosi velike nagrade. Jedan krscanski bracni par
ˇ
s Havaja kaze: ”Imate 12 godina da obavite posao
ˇ ˇ
prije tih kriticnih tinejdzerskih godina. No ako ste
ˇ
marljivo primjenjivali biblijska nacela, to je vrijeme
ˇ ˇ
da pozanjete radost i mir kad oni od srca odluce da
ˇ ˇ ˇ
zele sluziti Jehovi“ (Price Salamunove 23:15, 16).
´
Kad tvoje dijete donese takvu odluku, to ce i tebe po-
ˇ ˇ
taknuti da uskliknes: ”Evo nasljedstva od Gospodi-
na: djeca.“
´ Izvor pomoci
27, 28. Tko je najveci ´ roditeljima kad se oni su-
ˇ
ocavaju s izazovom odgoja djeteta?
´ ˇ ´
RODITELJIMA U ODGOJU DJECE ?
ˇ Salamunove 3:5).
Uzdaj se u Jehovu (Price
Postupaj odgovorno (1. Timoteju 5:8).
Jehova je Otac pun ljubavi
ˇ Salamunove 8:22, 30).
(Price
ˇ
Roditelji nose odgovornost za poucavanje
svoje djece (5. Mojsijeva 6:6, 7).
ˇ
Stega je potrebna (Efezanima 6:4).

ˇ
SEST O POGL AVLJE
ˇ
Pomozi svom tinejdzeru
da dobro napreduje
´ ˇ ˇ
I MATI u kuci tinejdzera ili imati petogodisnjaka,
ˇ ˇ
pa cak i desetogodisnjaka, dvije su jako razlicite
ˇ
stvari. Tinejdzerske godine nose svoje izazove i pro-
ˇ
bleme, no one takoer mogu donijeti radosti i nagra-

ˇ
de. Primjeri kao sto su Josip, David, Jozija i Timotej
pokazuju da mladi mogu postupati odgovorno i ima-
ti dobar odnos s Jehovom (1. Mojsijeva 37:2-11; 1. Sa-
muelova 16:11-13; 2. Carevima 22:3-7; Djela apostol-
ˇ ˇ
ska 16:1, 2). I mnogi danasnji tinejdzeri potvruju
ˇ
istinitost toga. Vjerojatno poznajes neke od njih.
2 ˇ
Ipak, nekima su tinejdzerske godine burne. Ado-
ˇ
lescenti prozivljavaju emocionalne uspone i padove.
ˇ ˇ ˇ ˇ
Tinejdzeri i tinejdzerke mozda zele biti neovisniji,
ˇ ˇ
pa se mozda ljute na ogranicenja koja im postavlja-
ˇ ˇ
ju roditelji. No, takvi su mladi jos uvijek prilicno ne-
´ ˇ ´
iskusni i trebaju pomoc koju im sa strpljivoscu i lju-
ˇ ˇ
bavlju pruzaju njihovi roditelji. Da, tinejdzerske
godine mogu biti uzbudljive, no mogu biti i zbunju-
´ ˇ
juce — i za roditelje i za tinejdzere. Kako se mladima
ˇ ´
moze pomoci tokom tih godina?
3
Roditelji koji primjenjuju biblijske savjete ospo-
´ ˇ
sobljavaju na najbolji moguci nacin svoje potomke
ˇ
adolescentne dobi da uspjesno prou kroz ta isku-
ˇ
1, 2. Koje izazove i koje radosti mogu nositi tinejdzerske go-
dine?
ˇ
3. Na koji nacin mogu roditelji svoje potomke adolescentne dobi
ˇ
izvrsno osposobiti za zivot?
´
64 OBITELJSKA SRECA
ˇ
senja i postanu odgovorne odrasle osobe. U svim
ˇ
zemljama i u svim vremenima, roditelji i tinejdzeri
ˇ ˇ
koji su zajednicki primjenjivali biblijska nacela bili
su blagoslovljeni uspjehom (Psalam 119:1).
ISKRENA I OTVORENA KOMUNIKACIJA

4 ˇ
Biblija kaze: ”Planovi propadaju gdje nema po-
ˇ
vjerljivog razgovora“ (Price Salamunove 15:22, NW).
Ako je povjerljiv razgovor bio neophodan kad su dje-
ˇ
ca bila manja, onda je on od osobite vaznosti tokom
ˇ
tinejdzerskih godina — kad mladi vjerojatno manje
´ ˇ ˇ
vremena provode kod kuce a vise sa skolskim prija-
teljima ili ostalim drugovima. Ako nema povjerljivog
razgovora — iskrene i otvorene komunikacije izme-
ˇ
u djece i roditelja — tinejdzeri bi mogli postati
´
stranci u kuci. Pa kako se onda mogu linije komu-
ˇ
nikacije drzati otvorenima?
5 ˇ
I tinejdzeri i roditelji moraju u tome odigrati svo-
ˇ ˇ
ju ulogu. Istina, adolescentima je sada mozda teze
razgovarati s roditeljima nego kad su bili manji.
ˇ
Usprkos tome, upamti da ”kad nema vjestog vod-
ˇ
stva, narod pada; no spasenje je u mnostvu savjet-
ˇ ˇ
nika“ (Price Salamunove 11:14, NW). Te se rijeci
odnose na sve, kako na mlade tako i na stare. Tinej-
ˇ ´ ˇ
dzeri koji to uviaju shvatit ce da jos uvijek trebaju
ˇ ´ ˇ
vjesto vodstvo, buduci da se sada suocavaju sa slo-
ˇ
zenijim pitanjima nego prije. Oni moraju biti svje-
ˇ
sni cinjenice da su njihovi roditelji vjernici veoma
ˇ ˇ ˇ
osposobljeni kao savjetnici zato sto imaju vise zivot-
ˇ
nog iskustva i zato sto su dokazali svoju ljubav,
ˇ ˇ ˇ
4. Zasto je povjerljiv razgovor osobito vazan tokom tinejdzer-
skih godina?
ˇ
5. Kakav se stav prema komunikaciji s roditeljima preporucu-
ˇ
je tinejdzerima?
ˇ
POMOZI SVOM TINEJDZERU DA DOBRO NAPREDUJE 65
´
brinuci se za njih tokom mnogih godina. Dakle, u toj
ˇ ˇ ´
se fazi svog zivota razboriti tinejdzeri nece otuiva-
ti od svojih roditelja.
6
Pod otvorenom komunikacijom razumijeva se da
ˇ
se roditelj svim silama trudi da bude pristupacan
ˇ
za razgovor kad tinejdzer osjeti potrebu za njime.
ˇ
Ako si roditelj, svakako odrzavaj komunikaciju ba-
ˇ ´
rem sa svoje strane. To mozda nece biti lako. Bibli-
ˇ ˇ
ja kaze da postoji ”vrijeme sutnje i vrijeme govore-
ˇ
nja“ (Propovjednik 3:7, St). Kad tvoj tinejdzer smatra
´ ˇ
da je vrijeme govorenja, to ce mozda biti tvoje vrije-
ˇ ˇ
me sutnje. Mozda je u tvom planu to vrijeme bilo
ˇ
predvieno za osobni studij, opustanje ili neki po-
´ ˇ
sao oko kuce. Bez obzira na to, ako tvoje dijete zeli
razgovarati s tobom, nastoj promijeniti svoje plano-
ˇ ˇ ´
ve i saslusati ga. U suprotnom, ono mozda nece po-
ˇ ˇ
kusati ponovo. Zadrzi na umu primjer Isusa. Jed-
nom je prilikom planirao odmoriti se. No kad su
ˇ
ljudi pohrlili k njemu da bi ga slusali on je odgodio
ˇ ˇ ´
odmor i poceo ih poucavati (Marko 6:30-34). Vecina
ˇ ´
tinejdzera shvaca da su njihovi roditelji veoma za-
posleni, no oni trebaju uvijek iznova osjetiti da su
njihovi roditelji ovdje da im pomognu ako bude po-
trebno. Dakle, budi pri ruci i pokazuj razumijevanje.
7
Nikad ne zaboravi kako je to bilo u tvojim tinej-
ˇ
dzerskim godinama i nemoj izgubiti smisao za hu-
ˇ ˇ
mor! Roditelji bi trebali uzivati u drustvu svoje dje-
ce. Kad roditelji imaju slobodnog vremena, kako ga
ˇ
provode? Ako svoje slobodno vrijeme uvijek zele pro-
´ ˇ
voditi odvojeno od svoje obitelji, njihovi ce tinejdze-
ri to brzo primijetiti. Ako adolescenti dou do za-
´ stav prema komuniciranju sa svojim tinejdzerima
ˇ
6. Kakav ce
imati roditelji koji su razboriti i puni ljubavi?
ˇ
7. Sto bi roditelji trebali izbjegavati?
´
66 OBITELJSKA SRECA
ˇ ˇ
kljucka da skolski dru-
ˇ
govi vise misle na njih
nego njihovi roditelji,
´
sigurno ce imati pro-
bleme.
ˇ
O CEMU
RAZGOVARATI
8
Ako roditelji josˇ ni-
su usadili u svoju djecu
ˇ
cijenjenje prema poste-
nju i marljivom radu,
to bi svakako trebali
ˇ ˇ
uciniti tokom tinejdzer-
skih godina (1. Solu-
njanima 4:11; 2. Solu-
njanima 3:10). Takoer
je prijeko potrebno da Pokaziˇ pristupacnost ˇ
za
ˇ ˇ mogu ka- ˇ
ucine sve sto razgovor kad tvoj tinejdzer
ko bi svojoj djeci usa- ima potrebu za njime
dili iskreno uvjerenje u
to da je vazno ˇ ˇ
zivjeti ˇ
moralnim i cistim ˇ
zivotom
ˇ
(Price Salamunove 20:11). Roditelj u tim stvarima
snaznu ˇ pouku pruza ˇ samim svojim primjerom.
ˇ ˇ
Isto kao sto muzevi koji nisu vjernici mogu biti
”pridobiveni bez rijeci ˇ ponasanjem
ˇ ˇ
[svojih] zena“,
ˇ
tako se i tinejdzeri mogu nauciti ispravnim na-ˇ
ˇ ˇ
celima kroz ponasanje svojih roditelja (1. Petrova
3:1, St). No, primjer sam po sebi ipak nikad nije
dovoljan, buduci ´ da su djeca izvan kuce ´ izlozena
ˇ
ˇ
i mnogim losim primjerima a takoer i poplavi
zavodljive propagande. Zbog toga brizni ˇ roditelji
ˇ usaditi cijenjenje prema postenju,
8. Kako se djeci moze ˇ marlji-
ˇ
vom radu i dolicnom vladanju?
ˇ
trebaju znati kakva gledista ˇ njihovi tinejdzeri ˇ zastu-
ˇ ˇ
paju o onome sto vide i cuju, a za to su potrebni
sadrzajni ˇ razgovori (Price ˇ Salamunove 20:5).
9 ˇ
To narocito vrijedi kad se radi o spolnosti. Rodi-
telji, je li vam neugodno ˇ sa svojom djecom razgova-
ˇ ˇ
rati o seksu? Cak i ako jest, ulozite napor da to ci-
´ ˇ
nite, jer ce vasi mladi o toj temi sigurno od nekoga
ˇ ˇ ˇ
nesto nauciti. Ako to ne nauce od vas, tko zna ka-
´
kve ce iskrivljene informacije dobiti. Jehova u Bibli-
ji nije izbjegavao pitanja vezana uz spolnost, a niti
ˇ ˇ
bi roditelji to trebali ciniti (Price Salamunove 4:1-4;
5:1-21).
10 ˇ ˇ ˇ
Mozemo biti zahvalni sto Biblija pruza jasno
ˇ ˇ ˇ
vodstvo na podrucju spolnog vladanja te sto je Drus-
ˇ
tvo Watchtower objavilo mnostvo korisnih informa-
ˇ
cija koje pokazuju da je to vodstvo jos uvijek primje-
ˇ
njivo i u modernom svijetu. Zasto ne koristiti tu
´
pomoc? Naprimjer, kako bi bilo da sa svojim sinom
´ ˇ ˇ ´
ili kcerkom proucis odgovarajuca poglavlja u 1. i
2. svesku knjige Pitanja mladih — djelotvorni odgo-
ˇ ´ ˇ
vori? Mozda ces se ugodno iznenaditi rezultatima.
11 ˇ
Koja je najvaznija tema o kojoj bi roditelji treba-
li razgovarati s djecom? Apostol Pavao je ukazao na
nju kad je napisao: ”Odgajajte [svoju djecu] u stezi
ˇ ˇ
i Jehovinom usmjeravanju misljenja“ (Efezanima
ˇ ˇ
6:4, NW). Djeca bi trebala stalno uciti o Jehovi. A sto
ˇ ˇ
je osobito vazno, trebaju nauciti da ga ljube i treba-
ˇ ˇ ˇ
ju imati zelju da mu sluze. I ovdje se mnogocemu
ˇ ˇ
moze poucavati primjerom. Ako adolescenti vide da
njihovi roditelji ljube Boga ”svijem srcem svojijem,
ˇ ˇ
9, 10. Zasto bi roditelji svoju djecu svakako trebali pouciti o
ˇ
spolnosti, i kako to mogu uciniti?
ˇ ˇ
11. Na koji krajnje efikasan nacin mogu roditelji uciti svoju dje-
ˇ Jehovi?
cu kako da sluze
´
68 OBITELJSKA SRECA
Redovit biblijski studij obitelji je prijeko potreban
ˇ
i svom dusom svojom, i svom misli svojom“ i da to
ˇ ´
ˆ to ce
donosi dobre plodove u zivotu roditelja, ih vrlo
ˇ
vjerojatno potaknuti da cine to isto (Matej 22:37).
ˇ
Slicno tome, ako mladi vide da njihovi roditelji ima-
ˇ
ju razumno glediste o materijalnim stvarima, da
ˇ ´
stavljaju Bozje Kraljevstvo na prvo mjesto, to ce im
´
pomoci da razviju isti misaoni stav (Propovjednik
7:12; Matej 6:31-33).
12
Tjedni obiteljski biblijski studij od ogromne je po-
´
moci u usaivanju duhovnih vrijednosti mladima
ˇ
(Psalam 119:33, 34; Price Salamunove 4:20-23). Re-
ˇ ˇ
dovito odrzavanje takvog studija od velike je vaznosti
(Psalam 1:1-3). Roditelji i njihova djeca trebaju shvati-
ti da se vremenski plan za druge aktivnosti treba
prilagoavati obiteljskom studiju, a ne obratno. Nada-
lje, da bi obiteljski studij bio koristan, neophodan je
ˇ
pravilan stav. Jedan je otac rekao: ”Tajna lezi u tome
12, 13. Koje stvari treba imati na umu da bi obiteljski studij bio
ˇ
uspjesan?
ˇ
Pokazuj svojoj
djeci ljubav i
cijenjenje
da voditelj izgrau-
ˇ
je opustenu a ipak
dostojanstvenu at-
mosferu na obitelj-
skom studiju — ne-
formalnu ali ne i
neozbiljnu. Isprav-
ˇ ˇ
nu ravnotezu moz-
´ ´ ´ ˇ
da nece uvijek biti lako postici, a mladi ce cesto treba-
ti prilagoavati svoj stav. Ako stvari jednom ili dvaput
ˇ ´ ˇ
nisu isle kako treba, budite ustrajni i vec razmisljajte
´
o sljedecoj prilici.“ Taj je isti otac rekao da je u svojoj
molitvi prije svakog studija konkretno molio Jehovu
da svim prisutnima pomogne da imaju ispravno gle-
ˇ
diste (Psalam 119:66).
13 ˇ
Odrzavanje obiteljskog studija odgovornost je
ˇ
roditelja koji su vjernici. Istina, neki roditelji mozda
ˇ ˇ ˇ ´
i nisu nadareni ucitelji i mozda im je tesko pronaci
ˇ ˇ
nacine da obiteljski studij ucine zanimljivim. No,
ˇ ˇ ˇ
ako volis svoje tinejdzere ”djelom i istinom“, zeljet
´ ˇ ´ ˇ
ces im pomoci na ponizan i iskren nacin da duhov-
ˇ ´
no napreduju (1. Ivanova 3:18). Mozda ce se oni s
ˇ ´
vremena na vrijeme zaliti, no vjerojatno ce osjetiti
ˇ
da se ti duboko brines za njihovu dobrobit.
14
Obiteljski studij nije jedina prilika za usaiva-
ˇ ´ ˇ
nje pouka koje su duhovno vazne. Sjecas li se koju
ˇ primijeniti 5. Mojsijeva 11:18, 19 kad se tinej-
14. Kako se moze
ˇ
dzerima usauju duhovne pouke?
´
70 OBITELJSKA SRECA
je zapovijed Jehova dao roditeljima? Rekao je: ”Slo-
ˇ ˇ ˇ
zite ove rijeci moje u srce svoje i u dusu svoju, i ve-
ˇ
zite ih za znak sebi na ruku, i neka vam budu kao
ˇ ˇ ˇ ˇ
poceonik medju ocima vasima. I ucite ih sinove svo-
´ ˇ ´ ˇ
je govoreci o njima kad sjedis u kuci svojoj i kad ides
ˇ ˇ ˇ
putem, i kad lijezes i kad ustajes“ (5. Mojsijeva
ˇ
11:18, 19; vidi i 5. Mojsijevu 6:6, 7). To ne znaci da
roditelji moraju neprestano propovijedati svojoj dje-
ci. No poglavar obitelji koji je pun ljubavi uvijek tre-
ˇ
ba budno traziti prilike za izgraivanje duhovnog
ˇ
stanovista kod svoje obitelji.
ˇ
STEGA I PO STOVANJE
15 ´
Stega je korektivno odgajanje, i obuhvaca komu-
ˇ
nikaciju. Pojam stege vise nosi misao o korektivnom
ˇ ˇ
djelovanju negoli o kaznjavanju — mada i kaznjava-
ˇ ´
nje moze doci u obzir. Tvoja su djeca trebala stegu
ˇ ˇ
kad su bila manja, a sada kad su tinejdzeri jos je
ˇ ˇ ˇ
uvijek trebaju u izvjesnom obliku, mozda jos i vise.
ˇ
Razboriti tinejdzeri znaju da je tako.
16 ˇ ˇ
Biblija kaze: ”Svatko tko je bezuman ne postu-
ˇ ˇ
je stegu svog oca, no svatko tko uvazava ukor ostro-
ˇ
uman je“ (Price Salamunove 15:5, NW). Iz ovog ret-
ˇ ˇ ´
ka mnogo mozemo nauciti. On podrazumijeva da ce
ˇ ˇ ˇ ˇ
stega biti pruzena. Tinejdzer ne moze ’uvaziti ukor‘
ˇ
ako mu ga se ne pruzi. Odgovornost za provoenje
ˇ
stege Jehova daje roditeljima, a narocito ocu. Meu-
ˇ ˇ
tim, odgovornost za slusanje te stege lezi na tinej-
ˇ ´ ˇ ˇ ´ ˇ ˇ
dzeru. On ce vise nauciti i manje ce gresaka ciniti
ako bude uzimao u obzir mudru stegu koju mu pru-
ˇ ˇ
zaju otac i majka (Price Salamunove 1:8). Biblija
ˇ ˇ ´ ´
kaze: ”Siromastvo i sramota doci ce na onoga koji
ˇ
15, 16. (a) Sto je stega? (b) Tko je odgovoran za provoenje ste-
ge, a tko ima odgovornost da je svakako uzima u obzir?
ˇ
ˇ
odbacuje nastavu [”stegu“, NW]; a ko cuva karanje,
´ ˇ
proslavice se“ (Price Salamunove 13:18).
17 ˇ
Roditelji moraju biti uravnotezeni u provoenju
ˇ
stege nad tinejdzerima. Moraju izbjegavati pretjera-
ˇ
nu strogost kojom bi iritirali svoju djecu, a mozda i
ˇ ˇ
narusili njihovo samopouzdanje (Kolosanima 3:21).
Isto tako, roditelji ne bi smjeli biti toliko popustljivi
´
da njihova djeca ostanu uskracena za prijeko potre-
ban odgoj. Takva bi popustljivost mogla biti kobna.
ˇ ˇ
Price Salamunove 29:17 kazu: ”Ukori sina svoga,
´ ˇ
i zadovoljit ce te i dati radost dusi tvojoj.“ S druge
ˇ
strane, kako 21. redak kaze: ”Tko mazi slugu svoga
´ ˇ
od djetinjstva, bit ce mu poslije neposlusan“ (St).
Premda ovaj redak govori o sluzi, u jednakoj je mje-
´
ri primjenjiv i na svaku mladu osobu u kucanstvu.
18
Zapravo, ispravna stega dokaz je ljubavi rodi-
teljaˆ prema svom djetetu (Jevrejima 12:6, 11). Ako si
ˇ ˇ ˇ
roditelj, tada znas da je tesko zadrzati dosljednost
ˇ ˇ
i umjerenost u provoenju stege. Mozda se cini da
ˇ
je za volju mira lakse dopustiti tvrdoglavom tinej-
ˇ ˇ ˇ
dzeru da radi sto mu je volja. Meutim, dugorocno
ˇ
gledano, roditelj koji postupa na takav nacin skupo
´ ´
ce to platiti kad mu u kucanstvu zavlada kaos (Pri-
ˇ ´
ce Salamunove 29:15; Galacanima 6:9).
RAD I RAZONODA
19 ˇ ˇ ˇ
U proslim se vremenima od djece obicno oceki-
ˇ ´
valo da pomazu u kuci ili na zemlji. Danas mnogi ti-
ˇ
nejdzeri imaju mnogo slobodnog vremena koje pro-
ˇ ˇ kad provode
17. Za kakvom bi ravnotezom roditelji trebali teziti
stegu?
ˇ ˇ ce´ se izbjeci´ ako roditelji stegu pro-
18. Cega je stega dokaz, i sto
ˇ
vode na dosljedan nacin?
19, 20. Kako mogu roditelji mudro postupati u pitanjima veza-
ˇ
nim uz rekreaciju svojih tinejdzera?
´
72 OBITELJSKA SRECA
vode bez nadzora. Da bi ispunio to vrijeme, trgova-
ˇ ˇ
cki svijet proizvodi ogromne kolicine materijala za
ˇ
ispunjavanje slobodnog vremena. Dodaj tome cinje-
nicu da svijet malu vrijednost pridaje biblijskim mo-
ralnim mjerilima i eto ti formule za potencijalnu ka-
tastrofu.
20 ´ ˇ ˇ
Stoga ce razborit roditelj zadrzati pravo donose-
ˇ
nja konacne odluke o rekreaciji. Meutim, ne zabora-
ˇ ´ ˇ
vi da tinejdzer odrasta. On ili ona vjerojatno ce oceki-
vati da se svake godine s njime ili s njom postupa kao
sa sve odraslijom osobom. Zato bi bilo mudro da ro-
ˇ ˇ
ditelj tinejdzeru, kako ovaj postaje stariji, dopusta
ˇ
sve vise slobode u izboru rekreacije — tako dugo dok
su njegovi izbori odraz napretka prema duhovnoj
ˇ
zrelosti. Ponekad bi tinejdzer mogao s obzirom na
ˇ ˇ ˇ ˇ
muziku, drustvo i slicno izabrati nesto sto nije mu-
ˇ
dro. Kad se to dogodi, o tome bi s tinejdzerom treba-
´ ˇ
lo porazgovarati kako bi ubuduce cinio bolje izbore.
21 ´
Koliko bi vremena trebalo posvecivati rekreaci-
ˇ
ji? U nekim se zemljama tinejdzere uvjerava da ima-
ju pravo zabavljati se do mile volje. Zbog toga ado-
lescenti znaju tako isplanirati svoje vrijeme da idu
s jednog provoda na drugi. Na roditeljima je da im
ˇ ˇ
pruze pouku kako vrijeme treba trositi i na druge
ˇ ˇ
stvari, kao sto su obitelj, osobni studij, druzenje s
ˇ ´
duhovno zrelim ljudima, krscanski sastanci i ku-
´ ´ ˇ
canski poslovi. Time ce se sprijeciti da ”slasti ovoga
ˇ ˇ ˇ ˇ
zivota“ zaguse Bozju rijec (Luka 8:11-15).
22
Kralj Salamun je rekao: ”Doznah da nema ni-
ˇ ˇ
sta bolje za njih nego da se vesele i cine dobro za
ˇ ´ tinejdzer
ˇ biti zasti
ˇ cen
´
21. Od cega ce ako rekreaciji ne bude po-
´ ˇ vremena?
svecivao previse
ˇ ˇ ˇ
22. S cime bi trebala biti uravnotezena rekreacija u zivotu tinej-
ˇ
dzera?
ˇ
ˇ ˇ ˇ
zivota svoga. I kad svaki covjek jede i pije i uziva do-
ˇ
bra od svakoga truda svojega, to je dar Bozji“ (Pro-
ˇ
povjednik 3:12, 13). Da, veselje je dio uravnotezenog
ˇ ˇ
zivota. No dio njega je i marljiv rad. Mnogi danasnji
ˇ ˇ
tinejdzeri nisu dozivjeli zadovoljstvo koje proizlazi iz
´ ˇ
marljivog rada ili pak osjecaj samopostovanja koji
ˇ ˇ
se u pojedincu budi nakon sto se uhvati ukostac s
ˇ
problemom i rijesi ga. Neki nisu dobili priliku da
ˇ ˇ
razviju vjestinu ili izuce zanat kojima bi se mogli iz-
ˇ ˇ
drzavati u kasnijem zivotu. To je pravi izazov za ro-
´ ˇ
ditelja. Hoces li se pobrinuti za to da tvoje dijete
ˇ ˇ
dobije takve prilike? Ako svog tinejdzera uspijes na-
ˇ ˇ ˇ
uciti da cijeni marljiv rad i da cak uziva u njemu,
´ ´
on ili ona razvit ce zdrav svjetonazor koji ce njemu
ˇ ˇ
ili njoj visestruko koristiti cijelog zivota.
ˇ
OD TINEJD ZERA DO ODRASLE OSOBE
23
ˇ ˇ
Cak i onda kad imas probleme sa svojim tinej-
ˇ ˇ
dzerom, jos uvijek vrijedi biblijski redak: ”Ljubav ni-
´
kad ne prestaje“ (1. Korincanima 13:8). Nikad ne
´ ˇ
prestaj pokazivati ljubav, koju nesumnjivo osjecas.
ˇ
Upitaj se: ’Da li pohvalim svako dijete kad uspjesno
ˇ ˇ ´
rijesi neki problem ili svlada poteskocu? Koristim li
prilike da svojoj djeci izrazim ljubav i cijenjenje, pri-
ˇ ˇ
je nego sto te prilike prou?‘ Ako su tinejdzeri uvje-
ˇ ´ ´
reni u to da ih volis, veca je vjerojatnost da ce ti uz-
vratiti tu ljubav, premda se tu i tamo mogu pojaviti
nesporazumi.
24 ˇ ´
Naravno, kad djeca odrastu, konacno ce za se-
ˇ ˇ
be donijeti veoma teske odluke. U nekim slucajevi- ˇ
ˇ ´
ma roditeljima se te odluke mozda nece sviati. Sto
ˇ
23. Kako mogu roditelji bodriti svoje tinejdzere?
ˇ ´ pravilo pri odgoju dje-
24. Koje biblijsko nacelo vrijedi kao opce
ˇ treba imati na umu?
ce, no sto
´
74 OBITELJSKA SRECA
ˇ ˇ ˇ ˇ
ako njihovo dijete odluci da vise ne zeli ˇ sluziti Je-
hovi Bogu? To bi se moglo dogoditi. Cak su i neki
Jehovini vlastiti duhovni sinovi odbacili njegov sa-
vjet i pobunili se (1. Mojsijeva 6:2; Juda 6). Djeca
nisu kompjuteri koji se mogu programirati da bi po-
ˇ
stupali onako kako mi to zelimo. Ona su stvorenja
sa slobodnom voljom, odgovorna su pred Jehovom
ˇ
za odluke koje donose. No, Price Salamunove 22:6
´ ˇ
ipak vrijede kao opce pravilo: ”Uci dijete prema putu
´ ´ ´
kojim ce ici, pa ne ce odstupiti od njega ni kad
ostari.“
25
Prema tome, pokazuj svojoj djeci mnogo ljuba-
ˇ ˇ
vi. Dok ih odgajas, slijedi biblijska nacela najbolje
ˇ ˇ ˇ ˇ
sto mozes. Pruzi dobar primjer bogougodnog vlada-
´ ˇ ´ ˇ
nja. Tako ces svoju djecu na najbolji moguci nacin
osposobiti da odrastu u odgovorne, bogobojazne
ˇ
osobe. Roditelji tako mogu na najbolji nacin poka-
zati zahvalnost Jehovi za prednost roditeljstva.
ˇ
25. Kako mogu roditelji na najbolji nacin pokazati zahvalnost
Jehovi za prednost roditeljstva?
´ ˇ ´
K AKO MOGU SLJEDE CA BIBLIJSKA NACELA POMO
ˇ CI...
RODITELJIMA PRI ODGOJU SVOJIH TINEJD ZERA ?
Potrebna je komunikacija
ˇ
Redovito bismo trebali razmatrati Bozju ˇ rijecˇ
(Psalam 1:1, 2).
ˇ
Ostroumna osoba slusa ˇ stegu
ˇ
I rad i razonoda imaju svoje mjesto
(Propovjednik 3:12, 13).
ˇ
SEDMO POGL AVLJE
´
Je li u kuci buntovnik?
ˇ
N EKOLIKO dana prije svoje smrti Isus je grupi zi-
dovskih vjerskih voa postavio
ˇ na razmisljanje.
tice ˇ ˇ pitanje koje po-
ˇ
Rekao je: ”Sta vam se cini?
ˇ
Co-
ˇ ˇ ˇ ˇ
vjek neki imase dva sina; i dosavsi k prvome rece:
sine! idi danas radi u vinogradu mome. A on odgo-
´ rece:
ˇ ne cu;
´ a poslije se raskaja i otide. I pri-
varajuci
ˇ
stupivsi k drugome rece ˇ tako. A on odgovarajuci ´
ˇ ´
rece: hocu, gospodaru; i ne otide. Koji je od ove dvo-
ˇ
1, 2. (a) Koju je usporedbu ispricao
ˇ ˇ Isus da bi naglasio nevjer-
ˇ
nost zidovskih vjerskih voa? (b) Sto o adolescentima ucimo iz
Isusove usporedbe?
´
76 OBITELJSKA SRECA
ˇ ˇ
jice ispunio volju ocinu?“ Zidovski su mu voe odgo-
vorili: ”Prvi“ (Matej 21:28-31).
2 ˇ
Isus je ovdje isticao nevjernost zidovskih voa.
´ ´
Oni su bili poput drugog sina, obecavali su da ce
ˇ ˇ ˇ ´
vrsiti Bozju volju a nisu odrzali obecanje. No mnogi
´ roditelji shvatiti da se ova Isusova usporedba te-
ce
meljila na dobrom poznavanju obiteljskog zivota. ˇ
ˇ ˇ ˇ
Kao sto je on tako dobro pokazao, cesto je tesko do-
ˇ ˇ ˇ ´ ˇ
kuciti sto mladi misle ili predvidjeti sto ce uciniti.
ˇ
Mlada osoba moze tokom svoje adolescencije izazva-
ˇ
ti mnostvo problema a zatim ipak odrasti u odgovor-
ˇ ˇ ˇ
nu, veoma postovanu osobu. To je nesto sto trebamo
imati na umu kad govorimo o problemu tinejdzerske ˇ
buntovnosti.
ˇ
STO JE TO BUNTOVNIK?
3 ˇ ˇ ˇ ˇ
S vremena na vrijeme mozda cujes za tinejdzere
koji se otvoreno bune protiv svojih roditelja. Mozda ˇ
ˇ ˇ ˇ
i osobno znas neku obitelj cijeg je tinejdzera, kako
ˇ
se cini, nemoguce ´ obuzdavati. Meutim, nije uvijek
ˇ
lako dokuciti je li dijete doista buntovnik. Osim toga,
ˇ ˇ ˇ se neka djeca bune
mozda je tesko razumjeti zasto
ˇ
a druga se — cak i ako su iz istog kucanstva ´ — ne
´
bune. Ako roditelji naslucuju da bi se neko od nji-
hove djece moglo pretvarati u okorjelog buntovnika,
ˇ bi trebali ciniti?
sto ˇ Da bismo odgovorili na to, naj-
prije moramo ustanoviti sto ˇ je to buntovnik.
4 ´ buntovnik je osoba koja
Jednostavno govoreci,
svojevoljno i konstantno pokazuje neposlusnost ˇ od-
nosno otpor i prkos prema nadreenom joj autorite-
tu. Naravno, ”bezumlje je privezano djetetu na srce“
ˇ roditelji ne bi smjeli brzopleto svom djetetu pridati eti-
3. Zasto
ketu buntovnika?
ˇ ˇ
4-6. (a) Sto je to buntovnik? (b) Sto bi roditelji trebali imati na
ˇ ˇ
umu ako je njihov tinejdzer s vremena na vrijeme neposlusan?
´
JE LI U KUCI BUNTOVNIK? 77
ˇ
(Price Salamunove 22:15). Zato se sva djeca ponekad
bune protiv roditeljskog i drugog autoriteta. To se
ˇ
narocito dogaa tokom tjelesnog i emocionalnog ra-
zvoja poznatog kao adolescencija. Promjena ce ´ u zi-
ˇ
votu svake osobe uzrokovati stres, a adolescencija i
nije nista ˇ ˇ
drugo do mnostvo promjena. Tvoj sin ili
´ ˇ
kcerka tinejdzerske dobi izlazi iz djetinjstva i posta-
je sve odraslija osoba. Zbog toga neki roditelji i djeca
tokom godina adolescencije tesko ˇ pronalaze zajed-
ˇ ˇ
nicki jezik. Roditelji cesto pokusavaju ˇ instinktivno
ˇ ˇ
pritisnuti kocnicu tog prijelaza, dok ga tinejdzeri
ˇ
zele ubrzati.
5 ˇ ´
Tinejdzer buntovnik okrece lea roditeljskom su-
ˇ
stavu vrijednosti. No, zadrzi na umu da nekoliko slu-
ˇ ˇ ˇ
cajeva neposlusnosti ne cine buntovnika. A kad se
´ ˇ
radi o duhovnim stvarima, neka ce djeca isprva moz-
da pokazati malen ili pak nikakav interes za biblij-
sku istinu, no ne mora biti da su zato buntovnici.
Nemoj, kao roditelj, brzopleto svom djetetu dati eti-
ketu buntovnika.
6
Jesu li adolescentne godine kod svih mladih
okarakterizirane buntovnosˇ cu
´
protiv roditeljskog
ˇ
autoriteta? Ne, niposto. Doista, prikupljeni podaci
´
upucuju na to da se ozbiljna adolescentna buntov-
ˇ
nost manifestira samo kod manjeg broja tinejdzera.
Ipak, kakoˇ je s djetetom koje se uporno i konstant-
no buni? Sto bi moglo izazvati takvu buntovnost?
UZROCI BUNTOVNOSTI
7
Jedan od glavnih uzroka buntovnosti jest zi- ˇ
ˇ
votna sredina u ovom svijetu, prozeta sotonskim
duhom. ”Sav svijet [je] u vlasti Zloga“ (1. Ivanova
ˇ
7. Kako sredina koja je prozeta ˇ dijete
sotonskim duhom potice
na buntovnost?
´
78 OBITELJSKA SRECA
ˇ
5:19, St). Svijet u Sotoninoj vlasti razvio je stetnu kul-
ˇ ´
turu s kojom se krscani moraju boriti (Ivan 17:15).
´ ˇ
Danas je vecina te kulture grublja, opasnija i proze-
ˇ ˇ
ta s vise losih utjecaja negoli je to bio slucaj u pros- ˇ ˇ
losti (2. Timoteju 3:1-5, 13). Ako roditelji ne educira-
ˇ
ju, ne upozoravaju i ne stite svoju djecu, mlade bi
lako mogao obuzeti ’duh koji sada djeluje u sinovi-
ˇ ˇ ´
ma neposlusnima‘ (Efezanima 2:2, Duda-Fucak).
S time je povezan i pritisak vrsnjaka. Biblija kaze: ˇ ˇ
ˇ ˇ
”Ko se druzi s bezumnicima postaje gori“ (Price Sa-
lamunove 13:20). Slicno ˇ tome, pojedinac koji se dru-
ˇ ˇ
zi s onima koji su prozeti duhom ovog svijeta vjero-
´
jatno ce potpasti pod utjecaj tog duha. Mladima
treba neprestano pomagati zelimo ˇ li da shvate da po-
ˇ ˇ ˇ
slusnost bozanskim nacelima predstavlja temelj za
najbolji nacin ˇ zivota ˇ (Izaija 48:17, 18).
8
Daljnji bi uzrok buntovnosti mogla biti atmosfe-
ra koja vlada u domu. Naprimjer, ako je jedan rodi-
ˇ
telj alkoholicar, narkoman ili je nasilan prema dru-
ˇ ˇ ˇ
gom roditelju, tinejdzerovo bi se glediste o zivotu
moglo iskriviti. Pobuna moze izbiti cak i u relativno ˇ ˇ
mirnom domu ako dijete smatra da njegovim rodite-
ljima nije stalo do njega. Meutim, tinejdzerska ˇ bun-
tovnost nije uvijek uzrokovana vanjskim utjecajima.
Neka djeca okrecu ´ lea roditeljskom sustavu vrijed-
nosti usprkos tome sto ˇ imaju roditelje koji primje-
ˇ ˇ
njuju bozanska nacela i koji ih u velikoj mjeri stite ˇ
od svijeta koji ih okruzuje. Zasto se to dogaa? Moz-ˇ
ˇ ˇ
da zbog jednog drugog korijena nasih ˇ problema —
ˇ
ljudske nesavrsenosti. Pavao je rekao: ”Kroz jednog
ˇ
covjeka [Adama] dodje na svijet grijeh, i kroz grijeh
smrt, i tako smrt udje u sve ljude, jer svi sagrijesi ˇ se“ˇ
(Rimljanima 5:12). Adam je bio sebicni buntovnik, ˇ
8. Koji bi faktori mogli izazivati buntovnost kod djeteta?

´
ˇ
a cijelom je svojem potomstvu ostavio lose nasljee.
ˇ
Neki mladi jednostavno odluce pobuniti se, poput
svog praoca.
PRETOLERANTNI HELIJE I KRUTI ROBOAM
9 ˇ
Daljnji faktor koji dovodi do tinejdzerske buntov-
ˇ
nosti jest neuravnotezeno glediste roditeljaˆ o odgoju ˇ
djece (Kolosanima ˇ 3:21). Neki savjesni roditelji kru-
´ ˇ
to namecu ogranicenja i stegu svojoj djeci. Drugi su
ˇ ˇ
pretolerantni, ne pruzaju smjernice koje bi stitile nji-
hovog neiskusnog adolescenta. Nije uvijek lako pro-
´ ˇ ˇ
naci ravnotezu izmeu te dvije krajnosti. A i razlici-
ˇ ˇ
ta djeca imaju razlicite potrebe. Jedno mozda treba
viseˇ nadzirati nego drugo. Ipak, razmotrimo dva bi-
blijska primjera koja ce ´ nam pomoci ´ da si predoci- ˇ
ˇ ´
mo zasto je opasno ici u krajnosti, bilo da se radi
o krutosti bilo da se radi o pretolerantnosti.
10
Drevni izraelski prvosvecenik ´ Helije bio je otac.
ˇ
Sluzio je 40 godina i nesumnjivo je bio dobro upu-
´ ˇ Zakon. Helije je vjerojatno prilicno ˇ
cen u Bozji vjer-
no obavljao svoje redovne svecenicke duznosti i moz-ˇ
´ ˇ ˇ
da je cak ˇ svoje sinove, Ofnija i Finesa, temeljito
ˇ
poucio Bozjem ˇ Zakonu. Meutim, Helije je bio previ-
ˇ mek prema svojim sinovima. Ofnije i Fines sluzi-
se ˇ
´ ˆ
li su u svojstvu svecenika, no ”bijahu nevaljali“, za-
ˇ
interesirani samo za zadovoljavanje svojih pozuda i
ˇ
nemoralnih zelja. Ipak, kad su na svetom tlu pocinili ˇ
obesˇ ca
ˇ sˇ cuju
´ ´ stvari, Helije nije imao hrabrosti smi-
ce
jeniti ih. On ih je samo mlako ukorio. Helije je svo-
jom pretolerantnosˇ cu ´ iskazao vecu ´ cast
ˇ svojim si-
novima negoli Bogu. Kao rezultat toga, njegovi su
9. Koje bi krajnosti u odgoju mogle potaknuti dijete na buntov-
nost?
ˇ je Helije, premda je vjerojatno bio vjeran kao prvosve-
10. Zasto
ćenik, bio losˇ kao roditelj?
´
80 OBITELJSKA SRECA
ˇ ˇ
se sinovi pobunili protiv Jehovinog cistog obozava-
´
nja a cijela je Helijeva kuca pretrpjela nesrecu (1. Sa- ´
muelova 2:12-17, 22-25, 29; 3:13, 14; 4:11-22).
11 ´
Helijeva su djeca bila vec odrasli ljudi kad se sve
ˇ ˇ
to dogodilo, no ovaj povijesni izvjestaj podvlaci opas-
´
nost uskracivanja stege. (Usporedi Price Salamuno- ˇ
ˇ
ve 29:21, St.) Neki roditelji mozda brkaju ljubav s
ˇ ´ ˇ
pretolerantnoscu, propustaju postaviti i provoditi
jasna, dosljedna i razumna pravila. Oni zanemaru-
ju primjenjivanje stege pune ljubavi, cak ˇ i onda kad
ˇ ˇ ˇ
se prekrse bozanska nacela. Zbog takve pretolerant-
nosti njihova bi djeca mogla zavrsiti ˇ kao osobe koje
se ne obaziru ni na roditeljski ni na bilo koji drugi
oblik autoriteta. (Usporedi Propovjednika 8:11.)
12 ˇ
Roboam sluzi kao primjer druge krajnosti u is-
kazivanju autoriteta. On je bio posljednji kralj ujedi-
njenog izraelskog kraljevstva, no nije bio dobar kralj.
ˇ
Roboam je naslijedio zemlju ciji je narod bio nezado-
voljan bremenima koja im je nametnuo njegov otac,
Salamun. Je li Roboam pokazao razumijevanje?
Nije. Kad su ga narodni izaslanici zamolili da ukine
ˇ ˇ
neke od tlaciteljskih mjera, on je odbio poslusati
zreli savjet svojih starijih savjetnika i zapovjedio je
da se narodu nametne josˇ tezi ˇ jaram. Svojom je aro-
gancijom izazvao pobunu deset sjevernih plemena,
pa se kraljevstvo razdijelilo na dva dijela (1. Carevi-
ma 12:1-21; 2. Dnevnika 10:19).
13
Roditelji mogu iz biblijskog izvjestaja ˇ o Robo-
´ ˇ ˇ
amu izvuci nekoliko vaznih pouka. Moraju ’traziti
Gospodina‘ putem molitve i ispitivati svoje metode
ˇ
odgoja djece u svjetlu biblijskih nacela (Psalam
ˇ ˇ iz Helijevog loseg
ˇ
11. Sto mogu roditelji nauciti primjera?
ˇ
12. Koju je gresku ˇ
u primjenjivanju autoriteta ucinio Roboam?
´ ˇ ˇ
13. Kako mogu roditelji izbjeci gresku kakvu je ucinio Roboam?
´
PORAZGOVARAJTE
´
Sve veca neovisnost izaziva kod adolescenata osje-
ćaje nesigurnosti i nemira. Njihovo povjerenje u vla-
stitu sposobnost da samostalno kroce ˇ kroz zivot
ˇ mo-
ˇ ˇ
ze biti pomalo klimavo. To je kao da pokusavaju
hodati po klizavom putu. Mladi, povjerite svojim ro-
ˇ ˇ
diteljima strahove i strepnje koje prozivljavate (Price
Salamunove 23:22). Ili ako smatrate da su roditelji
prestrogi prema vama, porazgovarajte s njima o tome
´ ´
da osjecate potrebu za vecom slobodom. Planirajte
ˇ
razgovarati s njima u vrijeme kad ste opusteni i kad
ˇ
oni nisu zauzeti (Price Salamunove 15:23). Uzmite si
ˇ
vremena da biste istinski saslusali jedni druge.
ˇ ˇ
105:4). ”Puko tlacenje moze mudroga navesti da po-
ˇ
stupa ludo“, kaze Propovjednik 7:7 (NW). Razumno
postavljene granice daju adolescentima prostor za
ˇ
razvijanje zrelosti dok ih istovremeno stite od zla. No
ˇ
djeca ne bi smjela zivjeti u atmosferi koja je toliko
ˇ ´ da im onemogucuje´
stroga i ogranicavaju ca da u ra-
zumnoj mjeri razviju neovisnost i samopouzdanje.
Kad roditelji tezeˇ da postignu ravnotezu ˇ omogucuju-´
ći prilicnu
ˇ ´ ja-
slobodu a istovremeno postavljajuci
ˇ ´ ´
sno definirane cvrste granice, vecina ce tinejdzera ˇ
´
osjecati manju sklonost prema buntovnosti.
UDOVOLJAVANJEM
ˇ OSNOVNIM
ˇ POTREBAMA
MO ZE SE SPRIJE CITI BUNTOVNOST
14
Premda se roditelji raduju vidjeti tjelesni rast
ˇ
svog djeteta od bebe prema odraslom covjeku, moz-ˇ
´
da se osjecaju uznemireno kad njihovo dijete adole-
ˇ
scentne dobi pocne ´ od ovisnosti prema odgovara-
ici
14, 15. Kako bi roditelji trebali gledati na razvoj svog djeteta?
´
82 OBITELJSKA SRECA
´
Djeca ce kad odrastu vjerojatno postati stabilnijim
ˇ
osobama ako im roditelji pomazu u borbi
ˇ
s njihovim tinejdzerskim problemima
´ neovisnosti. Nemojte se iznenaditi ako vasˇ ti-

jucoj
ˇ tokom tog prijelaznog perioda ponekad bude
nejdzer
ˇ
prilicno tvrdoglav ili nespreman na suradnju. Zadr-
ˇ
na umu da bi cilj krsˇ canskih
´
zite roditelja trebao biti
da odgoje zrelog, stabilnog i odgovornog krsˇ canina.
´
´ ˇ
(Usporedi 1. Korincanima 13:11; Efezanima 4:13, 14.)
15 ˇ
Koliko god to bilo tesko, roditelji trebaju preki-
nuti s navikom da negativno odgovaraju kad god ih
ˇ da mu dopuste vecu ´ neovi-
njihov adolescent zatrazi
ˇ
snost. Dijete mora na pravilan nacin razvijati indi-
ˇ
vidualnu zrelost. Doista, neki tinejdzeri vec´ u relativ-
ˇ ˇ
no ranoj dobi pocnu u velikoj mjeri razmisljati kao
odrasli. Naprimjer, Biblija govori o mladom kralju
Joziji: ”Dok josˇ bjeseˇ dijete [u dobi od oko 15 godina],
´
ˇ ˇ
poce traziti Boga Davida oca svojega.“ Taj je izuzet-
ˇ ˇ
ni tinejdzer ocito bio odgovorna osoba (2. Dnevnika
34:1-3).
16
No, sloboda sa sobom donosi i odgovornost.
Zato dopusti svom djetetu koje postaje odrasla oso-
ba da iskusi posljedice nekih svojih odluka i postu-
paka. Nacelo ˇ ”staˇ covjek
ˇ posije ono ce ´ i poznjeti“ ˇ od-
ˇ ´
nosi se i na tinejdzere kao i na odrasle (Galacanima
6:7). Djecu se ne moze ˇ zauvijek drzati ˇ pod staklenim
ˇ
zvonom. A sto ako tvoje dijete zeli ciniti ˇ ˇ nesto ˇ stoˇ je
potpuno neprihvatljivo? Kao odgovoran roditelj mo-
ˇ ´ ˇ ˇ
ras mu reci: ”Ne.“ I premda mu mozes objasniti raz-
ˇ
loge za takvu odluku, nista ne bi smjelo tvoje ne pre-
tvoriti u da. (Usporedi Mateja 5:37.) Ipak, nastoj ”Ne“
´ ˇ ´
reci na blag i razuman nacin, buduci da ”odgovor
ˇ
blag utisava gnjev“ (Price Salamunove 15:1). ˇ
17
Mladi trebaju sigurnost koju im moze ˇ pruziti ˇ do-
ˇ ˇ
sljedna stega, cak i ako se uvijek ne zele spremno
sloziti ˇ s ogranicenjima ˇ i pravilima. Ako se pravila ce- ˇ
sto mijenjaju, ovisno o tome kako se roditelj u datom
´ to djeluje frustrirajuce. ´ Nadalje, ako
trenutku osjeca,
se tinejdzerima pruzi potrebno ohrabrenje i pomoc´
ˇ ˇ
dok se bore s nesigurnosˇ cu,
´ sramezljivo ˇ
sˇ cu
´ ili nedo-
voljnim samopouzdanjem, veca je vjerojatnost da ce ´ ´
ˇ
odrasti u stabilnije odrasle osobe. Tinejdzeri takoer
ˇ
cijene kad im se pokloni povjerenje koje su zasluzili.
(Usporedi Izaiju 35:3, 4; Luku 16:10; 19:17.)
18 ´ znati da djeca uglav-
Za roditelje je umirujuce
ˇ ´
nom odlicno napreduju kad u kucanstvu vladaju
ˇ ˇ ´ da im se povjerava
16. S cime se djeca moraju suociti buduci
´ odgovornost?
sve veca
ˇ
17. Koje su neke od potreba tinejdzera kojima bi roditelj trebao
udovoljiti?
´ cinjenica
ˇ ˇ
18. Koje su neke od ohrabrujucih o tinejdzerima?
´
84 OBITELJSKA SRECA
ˇ
mir, stabilnost i ljubav (Efezanima 4:31, 32; Jakov
ˇ ˇ
3:17, 18). Pa, cak su i mnogi mladi koji potjecu iz obi-
telji okarakteriziranih alkoholizmom, nasiljem ili ne-
kim drugim losim ˇ utjecajem nadrasli losu ˇ kucnu ´
sredinu i odrasli u uzorne osobe. Dakle, ako svojim
ˇ ˇ ´
tinejdzerima osiguravas dom u kojem se osjecaju
´
sigurno i u kojem znaju da ce dobiti ljubav, naklo-
nost i paznjuˇ — cak ˇ ˇ
i ako je ta podrska ´
popracena
ˇ
razumnim ogranicenjima i stegom u skladu s biblij-
ˇ
skim nacelima — vrlo ce ´ vjerojatno postati odrasle
´ ˇ
osobe kojima ces se diciti. ˇ ˇ Salamu-
(Usporedi Price
nove 27:11.)
ˇ ´
KAD DJECA UPADNU U POTE SKO CU
19
O dobrom roditeljskom odgoju ovisi mnogo toga.
Priceˇ Salamunove 22:6 kazu: ˇ ”Uci
ˇ dijete prema putu
´ ´ ´
kojim ce ici, pa ne ce odstupiti od njega ni kad osta-
ˇ
ri.“ No, kako je s djecom koja dozivljavaju ozbiljne
ˇ
probleme i pored toga sto imaju dobre roditelje?
Moze ˇ li se takvo sto
ˇ dogoditi? Moze.ˇ Da bismo ra-
ˇ
zumjeli rijeci ove poslovice, moramo ih sagledati u
ˇ
svjetlu drugih redaka koji naglasavaju djetetovu od-
ˇ
govornost da ’slusa‘ roditelje i bude im poslusno ˇ (Pri-
ˇce Salamunove 1:8). I roditelj i dijete moraju sura-
ˇ ˇ
ivati u primjenjivanju biblijskih nacela zele li
ostvariti obiteljski sklad. Ako roditelji i djeca ne su-
´ se potesko ˇ ce.
´
rauju, pojavit ce
20
Kako bi roditelji trebali reagirati kad tinejdzer ˇ
ˇ ˇ
pogrijesi i upadne u nevolju? Mlada osoba narocito
tada treba pomoc.´ Ako roditelji imaju na umu
da se radi o neiskusnoj mladoj osobi, lakse ˇ ce ´ se
ˇ dijete prema putu kojim ce
´ ici,
´
19. Premda roditelji moraju uciti
ˇ na djetetu?
koja odgovornost lezi
20. Kako bi bilo mudro da roditelji priu problemu kad njiho-
ˇ zbog svoje nepromisljenosti?
vo dijete pogrijesi ˇ
´
oduprijeti sklonosti da preburno reagiraju. Pavao je
ˇ ´
zrelim pojedincima u skupstini dao sljedeci savjet:
ˇ
”Ako i upadne covjek u kakav grijeh, vi duhovni is-
´
pravljajte takovoga duhom krotosti“ (Galacanima
6:1). Roditelji mogu slijediti taj isti postupak kad se
ˇ ˇ
ophode s mladom osobom koja je pocinila gresku
ˇ
zbog svoje nepromisljenosti. Premda joj trebaju jas-
ˇ ˇ ˇ
no objasniti zasto je njeno vladanje lose i kako moze
´ ˇ
izbjeci ponavljanje greske, roditelji joj trebaju jasno
ˇ
dati na znanje da je nedolicno vladanje, a ne mlada
ˇ
osoba, ono sto je zlo. (Usporedi Judu 22, 23.)
21 ˇ ˇ
A sto ako je mlada osoba pocinila veoma ozbi-
ˇ
ljan prijestup? U tom slucaju dijete treba posebnu
´ ˇ ˇ ˇ
pomoc i vjesto vodstvo. Kad neki clan skupstine po-
ˇ
cini ozbiljan grijeh, ohrabruje ga se na to da se po-
kaje i zatrazi ˇ pomoc´ starjesina ˇ (Jakov 5:14-16). Kad
ˇ
se pokaje, starjesine mu pomazu ˇ da se duhovno
oporavi. U obitelji odgovornost za pomaganje tinej-
ˇ ˇ ˇ ´
dzeru koji grijesi lezi na roditeljima, premda ce o toj
ˇ ˇ
stvari mozda morati razgovarati sa starjesinama.
Oni sigurno ne bi smjeli sakrivati od starjesinstva ˇ
ˇ
bilo koje teske grijehe koje je pocinilo neko od njiho-ˇ
ve djece.
22 ˇ
Roditeljima je jako tesko kad se njihovo dijete
uplete u neki ozbiljan problem. Buduci ´ da su jako
´
emocionalno pogoeni, roditelji se mogu osjecati
nagnanima da u bijesu prijete svom neposlusnom ˇ
potomku; no time bi ga samo mogli ozlojediti. Imaj
na umu da buducnost ´ te mlade osobe moze ˇ ovisiti
ˇ
o nacinu na koji se s njom postupa tokom tog kritic- ˇ
´ primjer krsˇ canske
21. Kako bi roditelji, slijedeci ´ ˇ
skupstine, tre-
bali reagirati ako njihovo dijete pociniˇ ozbiljan grijeh?
´ ˇ ´
22. Kakav ce se stav, oponasajuci Jehovu, roditelji truditi da
zadrzeˇ ako njihovo dijete pocini
ˇ ˇ
ozbiljnu gresku?
´
86 OBITELJSKA SRECA
nog vremena. Takoer imaj na umu da je Jehova bio
spreman oprostiti svom narodu kad je on zastranio
ˇ
od onog sto je ispravno — samo ako bi se pokajao.
ˇ
Poslusaj kako s ljubavlju govori: ”Dodjite, veli Gos-
´
podin, pa cemo se suditi [”da ispravno postavimo
ˇ
stvari izmeu sebe“, NW]: ako grijesi vasi budu kao
´
skerlet, postace bijeli kao snijeg; ako budu crveni
kao crvac, postace ´ kao vuna“ (Izaija 1:18). Kakav di-
van primjer za roditelje!
23
Stoga ohrabruj svojeglavo dijete da promijeni
ˇ postupanja. Trazi
svoj nacin ˇ dobar savjet od iskus-
ˇ
nih roditelja i skupstinskih starjesina ˇ ˇ Sala-
(Price
ˇ
munove 11:14). Pazi da ne postupas impulzivno i da
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
ne govoris ili cinis ono sto bi tvom djetetu otezavalo
ˇ
da ti se ponovo priblizi. Izbjegavaj nekontroliran
ˇ ˇ
gnjev i ogorcenje (Kolosanima 3:8). Nemoj se brzo
predati (1. Korincanima 13:4, 7). I premda mrzisˇ zlo-
´
´ nemoj poceti
cu, ˇ pokazivati krutost i ogorcenjeˇ pre-
ˇ ˇ
ma svom djetetu. I sto je najvaznije, roditelji se mo-
ˇ izvrstan primjer i da odrze ˇ jaku
raju truditi da pruze
vjeru u Boga.
KAKO POSTUPATI S UPORNIM BUNTOVNIKOM
24 ˇ ˇ
U nekim je slucajevima ocito da je mlada osoba
donijela definitivnu odluku da se pobuni i u potpu-
nosti odbaci krsˇ canske
´ ˇ
vrijednosti. Tada paznju tre-
ˇ
ba preusmjeriti na ocuvanje ili ponovnu izgradnju
ˇ
obiteljskog zivota ostale djece. Pazi da svu svoju
energiju ne utrosiˇ sˇ na buntovnika, a na stetu
ˇ druge
ˇ ˇ
djece. Umjesto da pokusavas sakriti problem od os-
ˇ
talih clanova obitelji, porazgovaraj s njima o tome u
ˇ ˇ ˇ bi trebali izbjegavati, kad
23. Sto bi roditelji trebali uciniti, i sto
ˇ s ozbiljnim grijehom jednog svog djeteta?
se suoce
ˇ
situacije ponekad doe u krsˇ canskoj
´
24. Do kakve zalosne obi-
telji, i kako bi tada roditelj trebao reagirati?
´
ˇ ˇ ˇ
potrebnoj mjeri i na utjesan nacin. (Usporedi Price
Salamunove 20:18.)
25
Apostol Ivan je o jednom pojedincu koji je po-
stao nepopravljivi buntovnik u skupstini ˇ rekao:
´
”Nemojte ga primiti u kucu i nemojte ga pozdravlja-
ti“ (2. Ivanova 10, St). Roditelji ce ´ mozda
ˇ trebati za-
ˇ
uzeti slican stav prema svom djetetu ako je punoljet-
no i ako je postalo totalnim buntovnikom. Koliko god
ˇ
takav postupak bio tezak i bolan, ponekad je neop-
ˇ
hodan da bi se zastitio ostatak obitelji. Tvoji ukuca- ´
ˇ
ni trebaju tvoju zastitu i stalan nadzor. Stoga ustraj
na jasno definiranim, a istovremeno razumnim, gra-
nicama vladanja. Komuniciraj s drugom djecom.
ˇ ˇ
Zanimaj se za to kako im je u skoli i u skupstini.
ˇ
Takoer im daj na znanje da premda ne odobravas
ˇ
postupanje buntovnog djeteta, ne mrzis dijete. Osu-
uj loseˇ postupke, a ne dijete. Kad je zbog okrutnog
postupka dvojice Jakovljevih sinova cijela Jakovlje-
va obitelj naisla ˇ na javni prezir, Jakov je prokleo nji-
hov nasilan gnjev, a ne same sinove (1. Mojsijeva
34:1-31; 49:5-7).
ˇ
na sebe svaljujesˇ odgovornost za ono sto
26 ˇ
Mozda
se dogodilo u tvojoj obitelji. No ako si pod molitvom
poduzimao odnosno poduzimala sve sto ˇ ti je bilo mo-
´ ´ ´ mogucoj ´
guce, slijedeci Jehovine savjete u najvecoj
mjeri, onda nema potrebe da sebe nerazumno kriti-
ziras.ˇ Utjesiˇ se spoznajom da nitko ne moze ˇ biti savr-
ˇsen roditelj, no da si ti savjesno nastojao odnosno
nastojala biti dobrim roditeljem. (Usporedi Djela
apostolska 20:26.) Imati u kuci ´ okorjelog buntovni-
ˇ ´ uzor krsˇ canske
´ ˇ
25. (a) Sto mogu roditelji, slijedeci skupˇ stine,
poduzeti ako dijete postane upornim buntovnikom? (b) Sto ro-
ditelji trebaju imati na umu ako se neko od njihove djece buni?
ˇ
26. Iz cega ˇ
mogu savjesni roditelji izvlaciti utjehu ako se neko
od njihove djece buni?
´
88 OBITELJSKA SRECA
ka iskustvo je koje razdire srce, no ako se to dogodi
i tebi, budi uvjeren da Bog razumije situaciju i da ni-
´
kad nece napustiti svoje predane sluge (Psalam
ˇ ˇ ˇ ˇ
27:10). Zato pokazi odlucnost da svoj dom odrzis
ˇ ˇ
sigurnim, duhovnim utocistem za svu preostalu
djecu.
27
Osim toga, nikad ne gubi nadu. Svi tvoji dosa-
ˇ
dasnji napori u pravcu pravilnog odgoja mogli bi na
koncu dirnuti srce zastranjelog djeteta i privesti ga
ˇ ´
svijesti (Propovjednik 11:6). Izvjestan broj krscan-
ˇ ˇ
skih obitelji prosao je iskustvo kakvo i ti prolazis, a
neke su, poput oca iz Isusove usporedbe o rasipnom
ˇ
sinu, dozivjele da su se njihova svojeglava djeca vra-
tila (Luka 15:11-32). Isto bi se moglo dogoditi i tebi.
ˇ
27. Cemu se uvijek mogu nadati roditelji buntovnog djeteta,
imajuci´ na umu usporedbu o rasipnom sinu?
´ ˇ ´
K AKO MOGU SLJEDE CA BIBLIJSKA
ˇ
NACELA POMO CI...
RODITELJU DA SPRIJE CI OZBILJNU
´
BUNTOVNOST U KU CANSTVU ?
Dijete kojemu se ne pruza ˇ podrska

ˇ mozeˇ se
iskvariti pod utjecajem duha svijeta
(Priceˇ Salamunove 13:20; Efezanima
ˇ 2:2).
´ ravnotezu
Roditelji moraju postici ˇ izmeu krutosti
i pretolerantnosti (Propovjednik 7:7; 8:11).
ˇ
Protiv nedolicnog vladanja treba se boriti, no u
´
duhu blagosti (Galacanima 6:1).
ˇ
Oni koji pocine ozbiljan grijeh mogu ’ozdraviti‘
ako se pokaju i prihvate pomoc´
(Jakov 5:14-16).
´
OSMO POGL AVLJE
ˇ
Zastiti svoju obitelj od
razornih utjecaja
ˇ
Z
Hoce
AMISLI da se upravo spremas otpremiti
ˇ ´ ˇ
cica u skolu, a vani pljusti kisa. Sto ces uciniti?
´ sˇ li ga pustiti da izjuri iz kuce
ˇ ˇ ˇ
´ bez icegaˇ
svog sin-
´ ˇ ˇ
ˇ
cime bi
ˇ ˇ
se zastitio od kise? Ili ces ga zamotati u toliko sloje- ´ ˇ
va zastitne ˇ odjece ´ da ce ´ se jedva kretati? Naravno,
´ ˇ ˇ
neces uciniti ni jedno ni drugo. Dat ce ´ sˇ mu basˇ ono
ˇsto mu treba da ne pokisne.
2 ˇ ´
Slicno tome, roditelji moraju pronaci uravnote-
ˇ ˇ ˇ
zen nacin zastite svoje obitelji od razornih utjecaja
ˇ ˇ
koji poput kise pljuste na nju iz mnogih izvora — za-
ˇ ˇ ˇ
bavljacke industrije, medija, vrsnjaka a ponekad cak
ˇ
i iz same skole. Neki roditelji poduzimaju malo ili ni-
ˇ
sta da bi stitili ˇ svoju obitelj. Drugi su opet, smatra-
´ ˇ
juci da su svi vanjski utjecaji stetni, toliko strogi da
se njihova djeca osjecaju kao da ih netko gusi. ´ ˇ Je li
´
moguce postici ravnotezu u tome? ´ ˇ
3 ´ je. Ekstremnim stavovima ne posti-
Jest, moguce
ˇze se nista ˇ i samo se priziva nesreca ´ (Propovjednik
ˇ ´
7:16, 17). No kako krscanski roditelji uspijevaju po-
stici ´ pravu ravnotezu ˇ u zastiti ˇ svoje obitelji? Razmo-
ˇ ˇ
trimo tri podrucja: obrazovanje, drustvo i rekreaciju.
´ ˇ
TKO CE U CITI TVOJU DJECU?
Krsˇ canski
4 ´
roditelji obrazovanju pridaju veliku
ˇ ˇ
vaznost. Svjesni su da se kroz skolovanje djeci po-
ˇ razorni utjecaji koji prijete obite-
1-3. (a) Iz kojih izvora potjecu
ˇ moraju postici ´ roditelji pri zastiti
ˇ
lji? (b) Kakvu ravnotezu svoje
obitelji?
4. Kako bi krsˇ canski
´
roditelji trebali gledati na obrazovanje?
´
90 OBITELJSKA SRECA
ˇ ˇ ˇ
maze da nauce citati, pisati i komunicirati a isto
ˇ
tako i rjesavati probleme. Ono bi ih takoer treba-
ˇ ˇ
lo nauciti kako se uci. Znanja koja djeca stek-
ˇ
nu u skoli mogu im pomoci ´ da vode uspjesan ˇ
ˇzivot usprkos izazovima
ˇ
koji postoje u danasnjem
svijetu. Osim toga, dobro
ˇ
ih obrazovanje moze os-
posobiti za kvalitetno
obavljanje posla (Price ˇ
Salamunove 22:29).
5 ˇ
Meutim, skola tako-
er djecu dovodi u doti-
caj s drugom djecom —
od kojih mnoga imaju is-
krivljene nazore. Naprim-
jer, razmotrimo njihove
nazore o seksu i moralu.
U jednoj je srednjoj sko-ˇ
li u Nigeriji neka seksu-
alno promiskuitetna dje-
ˇ dijeliti
vojka imala obicaj
ˇ
drugim ucenicama sav-
jete o seksu. One su je
ˇ
slusale s velikim intere-
som, premda su njene
ideje bile hrpa gluposti
koje je pokupila iz por-
nografske literature.
Neke su djevojke eks-
perimentirale s njenim
savjetima. Rezultat toga
ˇ ˇ
5, 6. Kako mogu djeca u skoli biti izlozena iskrivljenim infor-
macijama o seksualnim pitanjima?
ˇ
ZASTITI SVOJU OBITELJ OD RAZORNIH UTJECAJA 91
ˇ
bio je taj da je jedna vanbracno zatrudnjela i umrla
ˇ ˇ
od pobacaja koji je sama pokusala izvesti.
6 ˇ
Nazalost, neke dezinformacije o seksu koje se
ˇ ˇ ˇ ˆ
sire po skolama ne dolaze od djece, nego od ucitelja.
ˇ ˇ ˇ ˇ
Mnogi su roditelji prenerazeni onime sto skole uce
ˇ ´
djecu o seksu ne pruzajuci pritom pouke o moral-
nim mjerilima i o moralnoj odgovornosti. Majka jed-
ne 12-godisnje ˇ ˇ
djevojcice je rekla: ”Mi zivimo ˇ u vrlo
religioznom, konzervativnom podrucju, a ipak u sa- ˇ
ˇ
moj mjesnoj srednjoj skoli djeci dijele prezervative!“
ˇ
Ona i njen suprug su se zabrinuli kad su culi da nji-
´ ˇ
hova kcerka dobiva seksualne ponude od djecakaˆ
ˇ
svoje dobi. Kako mogu roditelji zastititi svoju obitelj
od takvih izopacenih ˇ utjecaja?
7 ˇ
Je li za djecu najbolja zastita to da pred njima
nema ni spomena o seksualnim pitanjima? Nije.
ˇ ˇ
Bolje je da ti osobno poucis svoju djecu o seksu (Pri-
ˇ
ce Salamunove 5:1). Istina, u nekim dijelovima Evro-
pe i Sjeverne Amerike mnogi roditelji izbjegavaju tu
temu. Slicno ˇ tome, u nekim africkim ˇ zemljama rodi-
telji rijetko sa svojom djecom razgovaraju o seksu.
”Takvo sto ˇ ne spada u africku ˇ kulturu“, kaze ˇ jedan
ˇ
otac iz Sierra Leonea. Neki roditelji smatraju da uci-
ˇ ´
ti djecu o seksu znaci davati im ideje koje ce ih na-
vesti na vrsenje ˇ nemorala! No kako Bog gleda na to?
ˇ ˇ
BO ZJE GLEDI STE O SEKSU
8 ˇ sramotnog
Biblija jasno pokazuje da nema niceg
ˇ
u tome da se o seksu razgovara u dolicnom kontek-
ˇ ˇ
stu. U Izraelu je Bozjem narodu bilo receno da se
okuplja, da pritom ’sabere i djecu‘, kako bi svi zajed-
ˇ ˇ
no slusali citanje Mojsijevog zakona (5. Mojsijeva
7. Kako se najbolje mogu pobiti dezinformacije o seksualnosti?
8, 9. Koje se dobre pouke o seksualnim pitanjima nalaze u Bi-
bliji?
´
92 OBITELJSKA SRECA
31:10-12; Jozua 8:35). Taj je Zakon otvoreno govorio
ˇ ˇ
o izvjesnom broju seksualnih pitanja, sto je ukljuci-
ˇ
valo i menstruaciju, izlucivanje sjemena, blud, pre-
ljub, homoseksualnost, incest i bestijalnost (3. Moj-
sijeva 15:16, 19; 18:6, 22, 23; 5. Mojsijeva 22:22).
ˇ
Nakon takvih citanja roditelji su sigurno imali mno-
ˇ
go toga objasniti svojoj znatizeljnoj djeci.
9 ˇ ˇ
U petom, sestom i sedmom poglavlju Prica Sala-
ˇ
munovih ima ulomaka koji sadrze s ljubavlju dane ro-
diteljske savjete o opasnostima spolnog nemorala.
Ti reci pokazuju da nemoral ponekad moze ˇ predstav-
ˇ ˇ
ljati kusnju (Price Salamunove 5:3; 6:24, 25; 7:14-21).
ˇ ˇ
No oni uce da je on gresan i da ima katastrofalne po-
sljedice te nude vodstvo kao pomoc´ mladima u izbje-
gavanju nemoralnih postupaka (Price ˇ Salamunove
5:1-14, 21-23; 6:27-35; 7:22-27). Nadalje, nemoral se
stavlja u opreku sa zadovoljavajucim ´ ˇ
spolnim uzit-
kom koji je u ispravnim okvirima, u okvirima braka
ˇ
(Price Salamunove 5:15-20). Kakvog li izvrsnog pri-
mjera poucavanja ˇ koji bi roditelji trebali slijediti!
10
Navodi li djecu takvo poucavanje ˇ na nemoralno
ˇ ˇ ”Pravednici
postupanje? Bas naprotiv, Biblija kaze:
ˇ
[se] izbavljaju znanjem“ (Price Salamunove 11:9).
Nije li i tvoja zelja ˇ da izbavisˇ svoju djecu od utjecajaˆ
ovog svijeta? Jedan je otac rekao: ”Sa svojom smo
djecom josˇ od malih nogu nastojali biti potpuno
otvoreni u pogledu seksa. Zbog toga ona nisu zna-
ˇ
tizeljna ˇ
kad cuju da druga djeca pricaju ˇ o seksu. Tu
nema neke velike tajne.“
11 ˇ
U prethodnim je poglavljima receno da bi sa
ˇ
spolnim odgojem trebalo zapoceti rano. Kad malu
ˇ se mozeˇ reci
´ da djecu bogougodno poucavanje
ˇ
10. Zasto o sek-
ˇ
su ne navodi na vrsenje nemorala?
ˇ djecu postupno uciti
11. Kako se moze ˇ o intimnim zivotnim
ˇ pi-
tanjima?
ˇ
ˇ ˇ
djecu ucis kako se zovu pojedini dijelovi tijela nemoj
preskakati intimne dijelove tijela kao da bi ih se
zbog necegaˇ ˇ ih pravilnim ime-
trebalo sramiti. Nauci
nima tih dijelova tijela. S vremenom ce ´ sˇ trebati pru-
ˇ
ziti pouke o intimi i o granicama koje tu postoje.
ˇ
Najbolje je ako oba roditelja uce djecu da su ti dije-
ˇ
lovi tijela nesto posebno, da ih se uglavnom ne bi
smjelo dirati ili pokazivati drugima, te da se o nji-
ma nikad ne bi smjelo razgovarati na nepristojan
ˇ
nacin. Kad djeca porastu, treba ih pouciti ˇ o tome
ˇ ˇ
kako se muskarac i zena sjedinjuju da bi zaceli ˇ di-
ˇ
jete. Prije nego sto njihovo tijelo zae u pubertet, ona
bi vec´ trebala biti posve spremna na promjene koje
ˇ ˇ ˇ
trebaju ocekivati. Kao sto je objasnjeno u 5. po-
ˇ
glavlju, takav odgoj moze takoer stititi ˇ djecu od
ˇ
seksualnog zloupotrebljavanja (Price Salamunove
2:10-14).
´ ´
DOMACA ZADACA ZA RODITELJE
12
Roditelji moraju biti spremni da suzbiju i druge
ˇ ˇ ˇ u skoli
ˇ
krive predodzbe koje se mozda uce — svjetov-
ˇ
ne filozofije kao sto su evolucija, nacionalizam ili
ˇ ´
predodzba da nema apsolutne istine (1. Korincani-
ma 3:19; usporedi 1. Mojsijevu 1:27; 3. Mojsijevu
26:1; Ivana 4:24; 17:17). Mnogi prosvjetni radnici iz
ˇ
iskrenog uvjerenja pridaju visem obrazovanju pre-
ˇ
tjeranu vaznost. Premda je pitanje dodatnog obrazo-
ˇ
vanja stvar osobnog izbora, neki ucitelji smatraju da
je ono jedini put da bi se postigla neka vrsta osob-
nog uspjeha1 (Psalam 146:3-6).
1 Za informacije o dodatnom obrazovanju, vidi 4-7. stranicu
ˇ
brosure Jehovini svjedoci i obrazovanje, koju je objavio Watch-
tower Bible and Tract Society of New York, Inc.
ˇ ˇ u skolama?
ˇ
12. Kojim se iskrivljenim nazorima cesto uci
´
94 OBITELJSKA SRECA
13 ˇ ˇ
Da bi roditelji uspjesno suzbili lazna ili iskriv-
ˇ ˇ ˇ ˇ
ljena ucenja, moraju tocno znati sto uce njihova dje-
ca. Stoga, roditelji, ne zaboravite da i vi imate doma-
´ ´ ˇ ˇ
cu zadacu! Pokazite dubok interes za skolovanje
ˇ
svoje djece. Razgovarajte s njima nakon skole. Pitaj-
ˇ uce,
te ih sto ˇ sto
ˇ najviseˇ vole, sto
ˇ im je najteze. ˇ Pre-
´ ´ ˇ
gledavajte im domace zadace, biljeznice i rezultate
ˇ
ispita. Upoznajte se s njihovim uciteljima. ˇ
Dajte uci-
teljima na znanje da cijenite njihov rad i da biste ze- ˇ
´ ´
ljeli pomoci u okviru svojih mogucnosti.
PRIJATELJI TVOJE DJECE

14 ˇ
”Ma gdje si to naucio?“ Koliko je roditelja posta-
ˇ ˇ ˇ
vilo to pitanje, uzasnuto necim sto je njihovo dijete
ˇ ˇ ˇ
reklo i ucinilo a sto od njega nikad ne bi ocekivali?
ˇ
A koliko cesto u odgovoru bude spomenut neki novi
ˇ
prijatelj iz skole ili iz susjedstva? Da, oni s kojima se
ˇ
druzimo jako utjecu ˇ na nas, bili mi mladi ili sta-
ri. Apostol Pavao je upozorio: ”Ne zavaravajte se.
ˇ drustva ˇ ´
Losa kvare korisne navike“ (1. Korincanima
ˇ ˇ
15:33, NW; Price Salamunove 13:20). Narocito mladi
lako podlijezu ˇ pritisku vrsnjaka.
ˇ ˇ
Obicno su nesigur-
ˇ ˇ zelja
ˇ
ni u sebe a ponekad ih mozda nadjaca da ugo-
ˇ i da im imponiraju. Kako
de onima s kojima se druze
ˇ
li je stoga vazno da odaberu dobre prijatelje!
15 ˇ ´ uvijek
Kao sto svi roditelji znaju, djeca nece
ˇ ˇ
uciniti dobar izbor; treba im pruziti stanovitu mje-
ru vodstva. Ne radi se o tome da im roditelji trebaju
ˇ ih
odabirati prijatelje. Naprotiv, kako rastu, uci
13. Kako se moze ˇ skolsku
ˇ ˇ
djecu zastititi od neispravnih pre-
ˇ
dodzbi?
ˇ ˇ
14. Zasto je od presudne vaznosti da boguodana djeca odabe-
ru dobre prijatelje?
ˇ svojoj djeci vodstvo pri odabiru
15. Kako mogu roditelji pruziti
ˆ
prijatelja?
ˇ
razboritosti i pomozi im da uvide koje osobine treba-
ˇ
ju cijeniti kod svojih prijatelja. Najvaznije je svojstvo
ˇ ˇ
ljubav prema Jehovi i cinjenje onog sto je ispravno
ˇ ˇ
u njegovim ocima (Marko 12:28-30). Uci ih da vole i
ˇ ˇ ˇ
postuju one koji su posteni, ljubazni, velikodusni,
marljivi. Pomozi im da u toku obiteljskog studija te
osobine prepoznaju kod biblijskih likova te da iste te
ˇ ˇ ˇ ˇ
crte traze kod clanova skupstine. Pruzi primjer tako
ˇ ˇ
da se povodis za istim kriterijima kad ti sebi biras
prijatelje.
16 ˇ ˇ ˇ
Znas li s kim se druze tvoja djeca? Zasto da ne
ˇ ´
zamolis svoju djecu da svoje prijatelje dovedu kuci
ˇ ˇ ˇ ˇ
tako da ih mozes upoznati? Takoer mozes svoju
ˇ
djecu upitati sto druga djeca misle o tim prijateljima.
ˇ ˇ
Jesu li poznati po svom cestitom zivotu ili po tome
ˇ ˇ
sto vode dvostruki zivot? Ako je posrijedi ovo drugo,
navedi svoju djecu na to da razmisle o tome zasto ˇ bi
ˇ ˇ
im takvo drustvo moglo nastetiti (Psalam 26:4, 5,
ˇ ˇ ˇ
9-12). Ako primijetis nepozeljne promjene u ponasa-
nju, odijevanju, stavu ili govoru svog djeteta, mozda ˇ
´ sˇ sa svojim sinom ili kcerkom ´
ce morati porazgova-
rati o njegovim ili njenim prijateljima. Tvoje dijete
mozda ˇ provodi vrijeme s prijateljem koji lose ˇ utjece ˇ
na njega. (Usporedi 1. Mojsijevu 34:1, 2.)
17 ˇ svoju djecu da iz-
No nije dovoljno naprosto uciti
ˇ
bjegavaju one koji su lose drustvo. Pomozi im da pro- ˇ
ˇ ˇ
nau one koji su dobro drustvo. Jedan otac kaze:
”Uvijek smo nastojali naci nadomjestak. Stoga, kad´
ˇ ˇ
su u skoli trazili da nasˇ sin igra u nogometnom
ˇ ˇ
timu, supruga i ja smo sjeli s njime i popricali zasto
16. Kako mogu roditelji paziti na to koga njihova djeca odabiru
za prijatelje?
ˇ
pomoc´ mogu roditelji pruziti,
ˇ ˇ
17, 18. Kakvu prakticnu osim sto
ˇ drustvo?
ˇ
upozoravaju na one koji su lose
´
96 OBITELJSKA SRECA
´ ´
NIJE SE OSJECAO USKRACENIM
Krsˇ canski
´ ˇ
roditelji Paul i njegova zena Lu-Ann s vre-
ˇ
mena na vrijeme u svom domu organiziraju druzenja.
ˇ
Pritom paze na to da druzenja budu pod dobrim nad-
zorom te da ne budu prevelika, kako bi se moglo vlada-
ti situacijom. Oni s dobrim razlogom vjeruju da ta dru-
ˇ
zenja koriste njihovoj djeci.
ˇ ”Pristupila mi je majka jednog djecaka ˇ
Lu-Ann prica:
ˇ ˇ
s kojim moj sestogodi snji sin Eric ide u razred i rekla
ˇ ˇ Eric sjedi po strani i ne pridruzuje ˇ
da joj je zao sto se
razrednim roendanskim proslavama. Ja sam joj rek-
ˇ se tako brinete za mog sina.
la: ’Stvarno mi je drago sto
To jako dobro pokazuje kakva ste osoba. Ja vas vjero-
ˇ ˇ
jatno nicim sto bih rekla ne bih mogla razuvjeriti da
ˇ propusta.‘ ˇ ˇ
Eric ne smatra kako nesto Slozila se s time.
Stoga sam joj rekla: ’Zato vas molim, zbog vas, sami upi-
ˇ on misli, da vas to ne bi vise ˇ mucilo.‘
ˇ
tajte Erica sto Kad
ja nisam bila prisutna, upitala je Erica: ’Zar te ne sme-
ˇ ostajesˇ po strani na tim zabavnim roendanskim
ta sto
ˇ
proslavama?‘ Pogledao ju je u cudu i rekao: ’Zar vi mi-
ˇ i jedna pjesma
slite da deset minuta, nekoliko slatkisa
ˇ ´ k meni doma i vidjeti
cine proslavu? Trebali biste doci
ˇ ˇ
kako izgleda prava proslava!‘ “ Djecakovo prostodusno
ˇ ´ da
odusevljenje jasno je otkrilo — on nije imao osjecaj
ˇ uskraceno ´ ˇ propusta! ˇ
mu je nesto ili da nesto
to ne bi bilo dobro — zbog novih drugova s kojima bi

ˇ
dosao u dodir. No zatim smo mu predloziliˇ da pozo-
ˇ
vemo nekoliko djece iz skupstine i da svi skupa ode-
mo u park na nogomet. I stvar je time bila fino rije-
ˇ
sena.“
18 ˇ svojoj djeci da pronau
Mudri roditelji pomazu
ˇ
dobre prijatelje i da zatim s njima uzivaju u moral-
no zdravoj rekreaciji. Meutim, mnogim roditeljima
ˇ izazov.
pitanje rekreacije predstavlja narocit
ˇ
KOJI OBLIK REKREACIJE?
19
Da li Biblija osuuje zabavljanje? Daleko od toga!
ˇ
Biblija kaze da ima ”vrijeme smijehu (...) i vrijeme igra-
ˇ
nju“1 (Propovjednik 3:4). Bozji je narod u drevnom Iz-
raelu volio muziku i ples, igre i zagonetke. Isus Krist
je prisustvovao velikoj svadbenoj gozbi i ’velikom pri-
jemu‘ koji je Matej Levije priredio za njega (Luka
5:29, NW; Ivan 2:1, 2). Ocito ˇ je da Isus nije bio osoba
koja je nametala asketizam. Neka se na smijeh i za-
ˇ ´
bavu u vasoj kuci nikad ne gleda kao na grijehe!
20
Jehova je ’sretan Bog‘ (1. Timoteju 1:11, NW). Da-
ˇ
kle obozavanje Jehove treba biti izvor radosti, a ne
ˇ ˇ ˇ
nesto sto na zivot baca sjenu turobnosti. (Usporedi
ˇ
5. Mojsijevu 16:15.) Djeca su po prirodi zivahna i
ˇ
puna energije koja se moze osloboditi u igri i rekre-
aciji. Birana rekreacija je vise ˇ od samo zabave. Ona
ˇ
predstavlja nacin na koji dijete uci ˇ i stjece
ˇ zrelost.
Poglavar obitelji odgovoran je za udovoljavanje po-
´
trebama svojih ukucana u svemu, pa i u rekreaciji.
ˇ
Meutim, tu je potrebna ravnoteza.
21 ˇ
U ovim teskim ’posljednjim danima‘ ljudsko je
ˇ ˇ mare za slasti nego za
drustvo puno ljudi koji ”vise
ˇ ˇ
Boga“, bas kao sto je to proreceno ˇ u Bibliji (2. Timo-
ˇ
teju 3:1-5). Mnogima je rekreacija glavna stvar u zi-
votu. Nudi se toliko razonode da ona lako moze po- ˇ
ˇ ´
tisnuti vaznije stvari. Osim toga, vecina moderne
ˇ ˇ
razonode istice spolni nemoral, nasilje, uzivanje dro-
1 Hebrejska rijecˇ koja je ovdje prevedena ’smijati se‘ moze
ˇ se,
ˇ malo razonode“,
u drugim oblicima, prevesti ”igrati se“, ”pruziti
”slaviti“, a i ”zabavljati se“.
19. Koji biblijski primjeri pokazuju da nije grijeh ako se obite-

lji zabavljaju?
ˇ
20. Sto bi roditelji trebali imati na umu kad organiziraju rekre-
aciju svoje obitelji?
ˇ danasnja
ˇ
21. Koje zamke sadrzi rekreacija?
´
98 OBITELJSKA SRECA
Birana rekreacija, poput ovog obiteljskog kampiranja,
ˇ ´ ˇ
moze pomoci djeci u ucenju i duhovnom rastu
ˇ
ge i druge jako stetne postupke (Price ˇ Salamunove
ˇ ˇ ˇ
3:31). Kako se mlade moze stititi od stetne razonode?
22
Roditelji moraju postaviti granice i ogranicenja. ˇ
ˇ
I ne samo to, oni moraju nauciti svoju djecu kako
ˇ koji je oblik rekreacije stetan
ˇ
da razluce te koliko joj
ˇ
vremena treba posvetiti. Takvo poucavanje zahtije-
va vrijeme i napor. Razmotrimo jedan primjer. Otac
ˇ
dvojice djecaka primijetio je da njegov stariji sin na
ˇ ˇ ˇ jednu novu stanicu. Za-
radiju prilicno cesto slusa
to je jedan dan dok se svojim kamionom vozio na
ˇ
posao pronasao na radiju tu istu stanicu. Nekoli-
ko je puta stao i pribiljezio ˇ stihove nekih pjesama.
ˇ ˇ
22. Kako mogu roditelji poucavati svoju djecu za donosenje
mudrih odluka u pogledu rekreacije?
ˇ
ˇ
Kasnije je sjeo sa svojim sinovima i popricao s nji-
ˇ ˇ
ma o onom sto je cuo. Postavio im je pitanja koja su
ˇ ˇ
mu pomogla ˇ saznati njihovo glediste, upitavsi ih naj-
ˇ
prije: ”Sto vi mislite o tome?“ a zatim je pazljivo sa-
slusao ˇ njihove odgovore. Nakon sto ˇ ih je pomocu ´
ˇ
Biblije naveo da razmisle o toj stvari, djecaci su se
ˇ ˇ ˇ
slozili da vise ne slusaju tu stanicu.
23 ˇ ´
Mudri krscanski roditelji paze na to kakva mu-
zika, TV programi, videokasete, stripovi, videoigre i
filmovi interesiraju njihovu djecu. Oni pregledavaju
ˇ
izgled korica, stihove i omote, citaju novinske kritike
ˇ
i gledaju inserte. Mnogi se sokiraju nekim vrstama
ˇ
danasnje ”razonode“ namijenjene djeci. Oni koji
ˇ ˇ ˇ
zele svoju djecu zastititi od necistih utjecaja imaju
ˇ
obicaj sjesti s obitelji i porazgovarati o opasnosti-
´
ma, koristeci se Biblijom i biblijskim publikacijama,
primjerice knjigom Pitanja mladih — djelotvorni od-
ˇ ˇ ˇ
govori i clancima iz casopisa Kule strazare i Probudi-
te se!1 Kad roditelji postave cvrste granice, kad su ˇ
dosljedni i razumni, obicno ˇ postizu ˇ dobre rezultate
(Matej 5:37; Filipljanima 4:5).
24 ˇ ˇ
Naravno, ogranicavanje stetnih oblika rekreaci-
ˇ ˇ mora se nado-
je samo je dio borbe. Ono sto je lose
ˇ je dobro, jer bi u suprotnom djeca
mjestiti onim sto
mogla skrenuti na krivi put. Mnoge krsˇ canske
´
obi-
telji imaju brojne dirljive i lijepe uspomene na zajed-
ˇ provedene trenutke u rekreaciji — piknik, pje-
nicki
ˇsacenje
ˇ ˇ
prirodom, kampiranje, igranje drustvenih
igara i sportova, putovanja u posjet roacima ili pri-
1 Izdao Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
ˇ
23. Kako mogu roditelji stititi svoju djecu od moralno nezdra-
ve razonode?
24, 25. Koji su neki od moralno zdravih oblika rekreacije u ko-
ˇ uzivati?
ˇ
jima obitelji mogu zajednicki
´
100 OBITELJSKA SRECA
ˇ ˇ ˇ
jateljima. Neki su ustanovili da cak i zajednicko ci-
ˇ ˇ
tanje naglas u svrhu opustanja moze biti jako ugod-
no i okrepljujuce. ´ Drugi uzivaju
ˇ ˇ
u pricanju humori-
ˇ ˇ ´
sticnih ili zanimljivih prica. Treci se pak zajednicki ˇ
bave nekim hobijem, naprimjer, obradom drva ili
ˇ ˇ
drugim vjestinama, ili mozda sviranjem, slikanjem
ˇ ˇ
ili proucavanjem Bozjih djela stvaranja. Djeca koja
nauce ˇ uzivatiˇ u takvim oblicima razbibrige bivaju
ˇ ´
zasticena od velikog dijela neciste ˇ razonode i uce ˇ da
ˇ
se rekreacija ne sastoji samo od toga da covjek pa-
ˇ
sivno sjedi i ceka da ga se razonodi. Sudjelovanje je
ˇcesto bolja zabava od promatranja.
25 ˇ
Drustvena okupljanja takoer mogu biti ugo-
dan oblik rekreacije. Kad ih se dobro nadgleda te
kad nisu pretjerano velika i kad ne oduzimaju puno
ˇ ˇ
vremena, ona tvojoj djeci mogu pruziti vise od sa-
mo zabave. Ona mogu produbljivati veze ljubavi u
skupstini. ˇ (Usporedi Luku 14:13, 14; Judu 12.)
ˇ
I TVOJA OBITELJ MO ZE NADVLADATI SVIJET
26 ˇ sˇ li svoju obitelj zastititi
ˇ
Nema sumnje, zeli od
ˇ
razornih svjetovnih utjecaja moras se svojski napre-
zati. No ima nesto ˇ stoˇ ti vise ˇ od svega drugog moze ˇ
´ ˇ
pomoci da uspijes. To je ljubav! Bliske, ljubavlju pro-
ˇ ˇ ´ tvoj dom sigurnim uto-
zete obiteljske veze ucinit ce
ˇcistem
ˇ ´
i unapreivat ce komunikaciju, koja pred-
ˇ
stavlja veliku zastitu od losih ˇ utjecaja. Nadalje, josˇ
ˇ
je vaznije razvijati jednu drugu vrstu ljubavi — lju-
bav prema Jehovi. Kad takva ljubav prozima ˇ obitelj,
´ ´ ˇ
veca je vjerojatnost da ce djeca odrasti s mrznjom
´ ˇ
vec i prema samoj pomisli na popustanje svjetovnim
utjecajima kojim bi razalostila ˇ Boga. A roditelji
koji od srca ljube Jehovu trudit ce ´ se oponasati
ˇ
ˇ ˇ
26. Koje je svojstvo najvaznije kad se radi o zastiti obitelji od
moralno nezdravih utjecaja?
ˇ
ˇ
njegovu punu ljubavi, razumnu, uravnotezenu osob-
ˇ ˇ
nost (Efezanima 5:1; Jakov 3:17). Ako roditelji to cine,
´ ˇ
njihova djeca nece imati razloga da na obozavanje
Jehove gledaju samo kao na listu zabrana ili kao na
ˇ ˇ ˇ
nacin zivota koji je lisen zabave ili smijeha i iz kojeg
ˇzele pobjeci ´ prvom prilikom. Naprotiv, ona ce
´ uvidje-
ˇ
ti da je obozavanje Boga najsretniji, najispunjeniji
moguci ´ nacin ˇ zivota.
ˇ
27
Obitelji koje ostanu ujedinjene u sretnoj, urav-
ˇ ˇ
notezenoj sluzbi Bogu, svim se srcem trude ostati
”bez ljage i mane“ uzrokovane pokvarenim utjecaji-
ma ovog svijeta, i donose radost Jehovi (2. Petrova
ˇ
3:14, St; Price Salamunove 27:11). Takve obitelji
hode stopama Isusa Krista, koji se opirao svakom
ˇ
pokusaju Sotoninog svijeta da ga okalja. Pretkraj
ˇ ´
svog ljudskog zivota Isus je mogao reci: ”Ja nadvla-
dah svijet“ (Ivan 16:33). Neka i tvoja obitelj nadvlada
ˇ
svijet i uziva vjecni ˇ zivot!
ˇ
ˇ nadvladati svijet?
27. Kako obitelj moze
´ ˇ ´
K AKO MOGU SLJEDE
ˇ
CA BIBLIJSKA NACELA POMO CI...
ˇ
DA ZA STITI S SVOJU OBITELJ ?
ˇ
Spoznaja vodi do mudrosti, koja covjeku ˇ
moze
ˇ ˇ
sacuvati zivot (Propovjednik 7:12).
”Premudrost ovoga svijeta [je]
´
ludost pred Bogom“ (1. Korincanima 3:19).
Loseˇ se drustvo
ˇ mora izbjegavati
´
Premda rekreacija ima svoje mjesto, treba je
ˇ
drzati pod kontrolom (Propovjednik 3:4).
´
DEVET O POGL AVLJE
Obitelji sa samohranim
roditeljem mogu
ˇ biti
uspjesne!
S MATRA se da su obitelji s jednim roditeljem u Sje-

ˇ
dinjenim Drzavama ”tip obitelji ciji broj najbrze
ˇ
raste“. Slicna je situacija i u mnogim drugim zemlja-
ˇ ˇ
ˇ
ma. Rekordan broj razvoda, napustanja, razdvajanja
ˇ ˇ ˇ
i vanbracnih poroaja izvrsio je dalekosezne poslje-
dice na milijune roditelja i djece.
2
”Imam 28 godina, udovica sam i majka dvoje dje-
ce“, napisala je jedna samohrana majka. ”Vrlo sam
ˇ ˇ
potistena jer ne zelim svoju djecu odgajati bez oca.
´
Imam osjecaj da nikoga nije briga za mene. Moja me
ˇ ˇ ˇ
djeca cesto vide kako placem i to ih pogaa.“ Osim sto
´ ˇ ´
se bore s osjecajima kao sto su osjecaj gnjeva, kriv-
´
nje i usamljenosti, vecini samohranih roditelja iza-
ˇ
zov je i to sto moraju kako raditi na radnom mjestu
´
tako i udovoljavati kucanskim obavezama. Jedan od
ˇ
njih je rekao: ”Biti samohrani roditelj slicno je kao
ˇ ˇ ˇ ˇ
biti zongler. Nakon sest mjeseci vjezbanja konacno
ˇ ˇ ˇ ˇ
naucis zonglirati s cetiri loptice istovremeno. No tek
ˇ ˇ
sto si to naucio, netko ti dobaci novu lopticu!“
3 ˇ
Ni mladi koji zive u obiteljima sa samohranim ro-
ˇ ˇ
diteljem cesto nisu posteeni problema s kojima se
ˇ
moraju boriti. Mozda se bore s intenzivnim emocija-
´
ma uzrokovanim naglim odlaskom ili smrcu jednog
ˇ
1-3. Sto doprinosi porastu broja obitelji sa samohranim rodite-
ˇ na clanove
ljem, i kako to utjece ˇ takvih obitelji?
ˇ
OBITELJI SA SAMOHRANIM RODITELJEM MOGU BITI USPJESNE! 103
od roditelja. Izgleda da na mnoge mlade odsutnost
jednog od roditelja ima izrazito negativan efekt.
4
Obitelji s jednim roditeljem postojale su i u biblij-
ˇ ˇ
skim vremenima. Pisma cesto spominju ’djecaka bez
oca‘ i ’udovicu‘ (2. Mojsijeva 22:22; 5. Mojsijeva
24:19-21; Job 31:16-22; NW). Jehova Bog nije bio in-
diferentan prema njihovoj nevolji. Psalmist je za Boga
ˇ
rekao da je On ”otac djecacima bez oca i sudac udo-
vicama“ (Psalam 68:5, NW). Nema sumnje, Jehova se
i danas u istoj mjeri brine za obitelji s jednim rodite-
ˇ ˇ ˇ
ljem! Zaista, njegova Rijec pruza nacela koja im mogu
´ ˇ
pomoci da budu uspjesne.
´
SVLADATI KU CANSKU RUTINU
5 Uzmimo za primjer posao oko voenja doma.
ˇ ˇ
”U mnogim situacijama pozelim da je tu muska ru-
ˇ
ka“, priznaje jedna razvedena zena, ”naprimjer kad
se na autu pojave neki zvukovi a ja ne znam otkud
ˇ
dolaze.“ Muskarce koji su odnedavna razvedeni ili
ˇ ˇ ˇ ´
udovci moze slicno tome zbuniti mnozina kucanskih
poslova koje sada moraju obavljati. Kod djece, nesre-
´ ˇ ´ ´
ena situacija u kuci cesto povecava osjecaje nesta-
bilnosti i nesigurnosti.
ˇ
6 Sto pomaze ˇ
u takvoj situaciji? Zapazimo primjer
ˇ ˇ ˇ
koji je pruzila ’vrsna zena‘ opisana u Pricama Sala-
´
munovim 31:10-31. Zapanjujuce je s koliko se sve
ˇ
stvari uspjesno bavila — kupovanjem, prodavanjem,
ˇ
sivanjem, kuhanjem, investiranjem u nekretnine, po-
4. Kako znamo da se Jehova brine za obitelji sa samohranim
roditeljem?
ˇ
5. S kojim se problemima samohrani roditelji suocavaju u prvo
vrijeme?
ˇ ˇ
6, 7. (a) Kakav je izvrstan primjer pruzila ’vrsna zena‘ spome-
ˇ
nuta u Pricama Salamunovim? (b) Od kakve je pomoci ´ marlji-
´ ´
vost u udovoljavanju kucanskim obavezama u kucanstvima sa
samohranim roditeljem?
´
´
ljoprivredom i voenjem kucne radinosti. Njena taj-
´ ´
na? Bila je marljiva, radeci dokasna i rano ustajuci
ˇ
kako bi zapocela sa svojim poslovima. Bila je i dobro
ˇ
organizirana, tako sto je neke poslove povjeravala
´ ˇ
ukucanima i svojim rukama skrbila za druge. Ne cu-
ˇ
di sto je dobila pohvalu!
7 Ako si samohrani roditelj, savjesno obavljaj ku-
´
canske obaveze. Pronai zadovoljstvo u tom poslu, jer
´ ˇ ˇ
ces time svoju djecu uciniti mnogo sretnijom. Meu-
tim, neophodno je potrebno dobro planiranje i orga-
ˇ
nizacija. Biblija kaze: ”Misli [”Planovi“, NW] vrijedna
ˇ ˇ
covjeka donose obilje“ (Price Salamunove 21:5). Je-
ˇ ˇ
dan je samohrani otac priznao: ”Obicno ne razmis-
ljam o obrocima sve dok ne ogladnim.“ No planirani
ˇ
su obroci obicno hranjiviji i ukusniji nego oni koji su
ˇ ´ ˇ ˇ
nabrzo improvizirani. Mozda ces morati nauciti svo-
ˇ
je ruke koristiti na nove nacine. Neke su se samohra-
ˇ ˇ
ne majke uspjesno latile licenja, vodoinstalaterskih
ˇ
poslova i jednostavnih popravaka na autu tako sto
ˇ
su zatrazile savjet od prijatelja koji se u to razumiju,
ˇ
u prirucnicima i od susretljivih ljudi tih zanimanja.
8 ´
Je li na mjestu da se za pomoc zamoli ˇ i dje-
ˇ
cu? Jedna je samohrana majka razmisljala: ”Covjek
ˇ
zeli odsutnost drugog roditelja nadoknaditi tako da
´ ˇ
ne opterecuje djecu.“ To mozda i jest razumljivo no
ˇ
mozda nije uvijek u najboljem interesu djeteta. Bogo-
bojazni su mladi u biblijskim vremenima dobivali od-
´ ´
govarajuce kucanske poslove (1. Mojsijeva 37:2; Pjes-
ˇ
ma nad pjesmama 1:6). Zato bi, premda trebas paziti
ˇ
na to da ne preopteretis svoju djecu, bilo mudro da
ˇ ˇ
im naprimjer das zadatak da peru sue i ciste svoju
ˇ ´
sobu. Zasto neke kucanske poslove ne biste obavlja-
ˇ ˇ
li zajednicki? To moze biti vrlo ugodno.
´ u kuci?
´
8. Kako mogu djeca samohranih roditelja pomoci
ˇ
ˇ
IZAZOV IZDR ZAVANJA
9 ´ ˇ
Vecina samohranih roditelja tesko udovoljava
ˇ
svojim financijskim potrebama, a obicno je to osobi-
ˇ
to tesko mladim neudanim majkama.1 U onim zem-
ˇ ´ ˇ
ljama u kojima se moze dobiti socijalna pomoc, moz-
da bi za njih bilo mudro da je koriste, barem dok ne
ˇ ˇ ´
nau zaposlenje. Biblija dopusta krscanima da isko-
´
riste takve zakonske mogucnosti kad je to potrebno
ˇ ˇ
(Rimljanima 13:1, 6). Udovice i razvedene zene suoca-
ˇ
vaju se sa slicnim izazovima. Mnoge koje su, nakon
ˇ ´
sto su godinama bile domacice, prisiljene vratiti se
ˇ ˇ ˇ ´
na trziste rada cesto mogu dobiti jedino slabo placen
´ ˇ
posao. Neke uspijevaju podici svoj standard tako sto
ˇ
se upisuju na programe za stjecanje strucne spreme
´ ˇ
ili na krace tecajeve.
10 ´
Nemoj se iznenaditi ako tvojoj djeci nece biti
ˇ ˇ ˇ
drago zato sto trazis zaposlenje, i nemoj zbog toga
´ ˇ
imati osjecaj krivnje. Radije im objasni zasto se mo-
ˇ
ras zaposliti i pomozi im da shvate da Jehova za-
ˇ
htijeva od tebe da ih zbrinjavas (1. Timoteju 5:8).
´
S vremenom se vecina djece prilagodi tome. Ipak,
nastoj s njima provoditi toliko vremena koliko ti
ˇ
god to dopusta tvoj ispunjeni vremenski raspored.
ˇ ˇ
Takva s ljubavlju poklonjena paznja moze tako-
ˇ ˇ ˇ
er ublaziti pritisak koji obitelj mozda prozivljava
ˇ ˇ
zbog financijskih ogranicenja (Price Salamunove
15:16, 17).
1 Ako neka mlada krsˇ canka ´ zatrudni uslijed nemoralnog vlada-
nja, krsˇ canska
´ ˇ ˇ nece ´ odobravati to sto
ˇ
skupstina ni na koji nacin
ˇ ˇ ˇ
je ucinila. No ako se pokaje, skupstinski starjesine i drugi u
ˇ ˇ ´ joj zeljeti
ˇ ˇ pomoc.´
skupstini mozda ce pruziti
ˇ ˇ ˇ
9. Zasto se samohrane majke cesto suocavaju s financijskim
ˇ cama?
´
tesko
ˇ ˇ
10. Kako samohrana majka moze objasniti svojoj djeci zasto
´
mora pronaci svjetovno zaposlenje?
´
ˇ ´ ˇ
Sa svojom djecom provodi sto je moguce vise vremena
TKO SE O KOME SKRBI?

11 Prirodno je da su samohrani roditelji osobito
bliski sa svojom djecom, no ipak, mora se paziti da
ˇ
se ne prekrse granice koje je Bog utvrdio izmeu ro-
´
ditelja i djece. Naprimjer, moglo bi doci do ozbiljnih
ˇ ´ ˇ
poteskoca ako samohrana majka ocekuje od svog
ˇ ´
sina da on preuzme odgovornosti muskarca u kuci
´
ili ako bi se prema svojoj kcerki ophodila kao prema
´ ´
intimnoj prijateljici, opterecujuci djevojku intimnim
ˇ ˇ
problemima. Takvo sto bilo bi nedolicno, uzrokovalo
ˇ
bi kod djeteta stres a mozda i konfuziju.
12 Jasno daj na znanje svojoj djeci da ce ´ ˇ
s se ti, kao
roditeljica, skrbiti za njih — a ne obrnuto. (Usporedi
´ ´ ˇ ˇ
2. Korincanima 12:14.) Ponekad ces mozda trebati
ˇ
11, 12. Kojih se granica samohrani roditelji moraju pridrzava-
ˇ
ti, i kako to mogu ciniti?
ˇ
ˇ ˇ ˇ ´ ˇ
savjet ili podrsku. Trazi ih od krscanskih starjesina
ˇ ˇ ´
ili mozda od zrelih krscanki, a ne od svoje maloljet-
ne djece (Titu 2:3).
ˇ
ODR ZATI STEGU
13 ˇ ´ ˇ
Djeci mozda nece biti tesko da ozbiljno prihvate
ˇ ˇ
muskarca kao autoritet koji provodi stegu, no zena
bi s time mogla imati problema. Jedna samohrana
ˇ ˇ ˇ
majka kaze: ”Moji sinovi su muskarci i fizicki i po boji
ˇ ˇ
glasa. Ponekad je tesko ne djelovati neodlucno ili ne-
ˇ ˇ
jako u usporedbi s njima.“ Osim toga, mozda jos uvi-
ˇ ˇ
jek tugujes jer ti je smrt uzela voljenog bracnog dru-
ˇ ˇ ´
ga, ili mozda imas osjecaj krivnje ili gnjeva zbog
ˇ
raspada braka. Ako postoji zajednicko starateljstvo,
ˇ ˇ ´ ˇ
onda se mozda pribojavas da ce tvoje dijete radije ze-
ˇ ˇ
ljeti biti s tvojim bivsim bracnim drugom. Takve situ-
ˇ ˇ
acije mogu otezati primjenu uravnotezene stege.
14 ˇ
Biblija kaze da ”dijete pusto sramoti mater svo-
ˇ ˇ
ju“ (Price Salamunove 29:15). U donosenju i provoe-
nju obiteljskih pravila iza tebe stoji Jehova Bog, zato
ˇ ´ ˇ
ne popustaj pred osjecajem krivnje, griznje savjesti
ˇ
ili straha (Price Salamunove 1:8). Nikad ne pristaj na
ˇ ˇ
kompromis u pogledu biblijskih nacela (Price Sala-
munove 13:24). Trudi se biti razumnim, dosljednim i
ˇ ´
cvrstim roditeljem. S vremenom vecina djece povolj-
ˇ
no reagira na to. Ipak, bilo bi dobro da uzmes u ob-
´ ˇ
zir osjecaje svoje djece. Jedan samohrani otac kaze:
ˇ
”Stegu koju provodim moram ublaziti razumijeva-
ˇ ˇ ˇ
njem zbog soka koji su dozivjeli izgubivsi majku. Raz-
ˇ
govaram s njima u svakoj prilici. Zajednicko pripre-
ˇ
manje vecere za nas predstavlja trenutke obiteljske
ˇ suociti
ˇ
13. S kojim se problemom u pogledu stege moze samo-
hrana majka?
ˇ ˇ
14. Kako mogu samohrani roditelji zadrzati uravnotezeno gle-
ˇ o stezi?
diste
´
Djeco, suraujte sa
svojim samohranim
roditeljem
intime. Tada mi se za-

ista povjeravaju.“
15 Ako si razvede-
ˇ
na osoba, nista dob-
´ ˇ ´
ra neces postici time
ˇ ˇ
da potkopavas posto-
vanje prema svom biv-
ˇ ˇ
sem bracnom drugu.
Roditeljsko prepiranje
nanosi bol djeci i ko-
ˇ ´
nacno ce oslabiti nji-
ˇ
hovo postovanje pre-
ma vama obadvojima. Zato izbjegavaj zajedljive
ˇ
komentare kao sto su: ”Isti si ko tvoj otac!“ Bez obzi-
ˇ ˇ
ra na to kakvu ti je bol nanio tvoj bivsi bracni drug,
ˇ
on ili ona je jos uvijek roditelj tvog djeteta koje treba
ˇ
ljubav, paznju i stegu od oba roditelja.1
16 ˇ
Kao sto su objasnila prethodna poglavlja, ste-
´ ˇ ˇ
ga obuhvaca skolovanje i poucavanje, a ne samo
ˇ ´
kaznjavanje. Mnogi se problemi mogu izbjeci do-
ˇ
brim programom duhovnog skolovanja (Filipljanima
´
3:16). Neophodno je potrebno redovito posjecivanje
ˇ
1 Pritom ne mislimo na situacije u kojima dijete mozda treba za-
ˇ
stititi od roditelja koji ga zlostavlja. Isto tako, ako drugi roditelj po-
ˇ ˇ ˇ nagovara djecu da
kusava oslabiti tvoj autoritet, mozda time sto
ˇ
odu od tebe, mozda bi bilo dobro da porazgovarasˇ s iskusnim pri-
ˇ su starjesine
jateljima, kao sto ˇ u krsˇ canskoj
´ ˇ
skupstini, ˇ sˇ
i zatrazi
od njih savjet kako postupiti u toj situaciji.
ˇ
15. Sto bi razvedeni roditelji trebali izbjegavati kad govore o biv-
ˇsem bracnom
ˇ drugu?
16. Koje bi duhovne aktivnosti trebale redovito biti sastavni dio
´
stege u kucanstvu sa samohranim roditeljem?
ˇ
ˇ
Skupstina
ne zanemaruje
”udovice“ i
ˇ
’djecake bez oca‘
ˇ ´
krscanskih sasta-
naka (Jevrejima
10:24, 25). Isto je
ˇ
slucaj i s tjednim
obiteljskim biblij-
skim studijem. Is-
tina, nije lako odr-
ˇ
zavati takav studij
redovito. ”Na kraju
ˇ ˇ ˇ
radnog dana covjek se stvarno zeli odmoriti“, kaze
ˇ
jedna savjesna majka. ”No ja se psihicki pripremim
´
na studiranje sa svojom kcerkom jer znam da je to
ˇ ˇ ˇ
nesto sto se mora obaviti. Ona stvarno uziva na na-
ˇ
sem obiteljskom studiju!“
17 Timoteja, suradnika apostola Pavla, ocito ˇ
su bi-
ˇ ˇ
blijskim nacelima poucavale majka i baka — no po
´
svemu sudeci ne i otac. Ipak, kakvim je samo istak-
ˇ ´
nutim krscaninom Timotej postao! (Djela apostolska
ˇ
16:1, 2; 2. Timoteju 1:5; 3:14, 15). I ti se slicno tome
ˇ ˇ ˇ
mozes nadati dobrim rezultatima dok se trudis podi-
zati svoju djecu ”u stezi i Jehovinom usmjeravanju
ˇ ˇ
misljenja“ (Efezanima 6:4, NW).
DOBITI BITKU PROTIV USAMLJENOSTI
18 Jedna se samohrana majka jadala: ”Kad doem
´ ˇ ˇ
kuci i vidim ta cetiri zida, posebno nakon sto djeca
ˇ ˇ ˇ iz dobrog odgoja Pavlovog suradnika Ti-
17. Sto mozemo nauciti
moteja?
ˇ manifestirati usamljenost kod samo-
18, 19. (a) Kako se moze
ˇ obuzdavanje tje-
hranog roditelja? (b) Koji se savjet daje za lakse
ˇ
lesnih zelja?
´
odu u krevet, tada me stvarno obuzme usamljenost.“
ˇ ´
Da, usamljenost je cesto najveci problem s kojim se
ˇ ˇ
suocavaju samohrani roditelji. Prirodno je ceznuti za
ˇ ˇ
privrzenim drugom i bracnim intimnostima. No tre-
ˇ
ba li osoba nastojati da rijesi taj problem po svaku
cijenu? U vrijeme apostola Pavla neke su mlae udo-
ˇ
vice dopustile da ih ”pozuda odvrati od Krista“ (1. Ti-
´ ˇ
moteju 5:11, 12, Duda-Fucak). Dopustanje tjelesnim
ˇ
zeljama da zasjene duhovne interese bilo bi pogub-
no (1. Timoteju 5:6).
19 Jedan je krsˇ canin
´
rekao: ”Spolni porivi su veo-
ˇ
ma jaki, no moze ih se obuzdavati. Kad dou na um,
ˇ ˇ ˇ
covjek ne smije na njima zadrzavati svoju paznju.
´ ˇ
Mora ih se otarasiti. Od velike je pomoci i razmislja-
ˇ ˇ
nje o svojoj djeci.“ Bozja rijec savjetuje: ’Usmrtite svo-
je tjelesne udove s obzirom na spolnu pohotu‘ (Kolo-
ˇ ˇ ˇ
sanima 3:5, NW). Ako naprimjer zelis ”usmrtiti“ svoj
´ ˇ ˇ ˇ
apetit za hranom, hoces li citati casopise koji imaju
´ ˇ ˇ
slike delikatesne hrane i hoces li se druziti s ljudima
koji stalno razgovaraju o hrani? Vrlo je vjerojatno da
´ ˇ ˇ
neces! Isto vrijedi i u pogledu tjelesnih zelja.
20 ˇ ´ ˇ
Neki su se krscani poceli udvarati onima koji
´
nisu vjernici (1. Korincanima 7:39). Jesu li time rije-
ˇ ˇ ´
sili svoj problem? Nisu. Jedna je razvedena krscan-
ˇ ˇ
ka upozorila: ”Postoji nesto sto je puno gore nego biti
ˇ
sam. To je biti u braku s pogresnom osobom!“
ˇ ´ ´
Krscanske udovice iz prvog stoljeca nedvojbeno su
ˇ
dozivljavale napade usamljenosti, no one koje su
ˇ
bile mudre stalno su bile zaposlene ’pruzanjem
gostoljubivosti, pranjem nogu svetima i pomaga-
ˇ
njem nevoljnima‘ (1. Timoteju 5:10). Slicno je bilo i
20. (a) Koje opasnosti vrebaju one koji se udvaraju onima koji
ˇ samci u danasnje
ˇ
nisu vjernici? (b) Na koji se nacin vrijeme, kao
ˇsto je to bio slucaj
ˇ i u prvom stoljecu,
´ bore s usamljenosˇ cu?
´
ˇ
ˇ ˇ
STO MLADI MOGU UCINITI
Je li tvoj otac ili majka samohrani roditelj? Ako jest,
ˇ moze ˇ sˇ uciniti
ˇ ˇ U prvom
sto da njemu ili njoj pomognes?
ˇ ˇ
redu, pokazuj poslusnost. Niti tjelesna velicina niti
spol ne daju djetetu pravo da ’ostavlja nauke matere
ˇ Salamunove 1:8). Jehova ti zapovijeda da
svoje‘ (Price
pokazujesˇ poslusnost,
ˇ ˇ ´
a dugorocno gledano, takvo ce
postupanje doprinijeti tvojoj sreci (Price Salamunove ´ ˇ
ˇ
23:22; Efezanima 6:1-3).
Poduzmi inicijativu, pokazuj uviavnost. ”Moja maj-
ˇ
ka radi u bolnici i uvijek mora imati izglacanu unifor-
ˇ ˇ Tony. ”Time pomazem ˇ
mu. Zato joj je ja izglacam“, kaze
mami, zato to radim.“ Jedna samohrana majka kaze: ˇ
ˇ ˇ
”Cesto mi se dogodi da kad sam stvarno potistena ili
ˇ
nervozna zbog narocito napornog dana na poslu i kad
´ — basˇ je tog dana moja kcerka ´ ˇ
doem kuci odlucila po-
ˇ
staviti stol i pripremiti veceru.“
ˇ na umu da je vazna ˇ
Zadrzi tvoja suradnja. Nakon
ˇ
napornog radnog dana, tvom je roditelju mozda te-
ˇ
sko voditi obiteljski biblijski studij. Ako pokazujesˇ
ˇ
nespremnost na suradnju, time otezava sˇ situaciju.
ˇ
Nastoj spremno docekati planirano vrijeme studija.
ˇ
Unaprijed se pripremaj za gradivo. Svojom poslusno-
sˇ cu,
´ uviavnosˇ ´ ´ sˇ se roditelju,
cu i suradnjom dopast ce
ˇ je josˇ vaznije,ˇ ´ sˇ se Bogu.
a sto dopast ce
ˇ ´ ˇ ˇ
s vjernim krscanima danasnjeg vremena koji su, ce-
´ ˇ
kajuci mnogo godina da bi pronasli bogobojaznog
ˇ ˇ
bracnog druga, stalno bili zaposleni. Jedna 68-godis-
ˇ ´ ˇ
nja krscanska udovica otisla bi u posjet drugim
udovicama kad bi se god osjetila usamljenom. Rekla
je: ”Ustanovila sam da nemam vremena biti usamlje-
ˇ ´
na kad vrsim takve posjete, kad obavljam svoj kucan-
ˇ
ski posao i kad brinem za svoju duhovnost.“ Pouca-
ˇ
vanje drugih o Bozjem Kraljevstvu osobito je korisno
dobro djelo (Matej 28:19, 20).
´
21 ˇ
Ipak, mora se priznati, ne postoji cudotvoran li-
ˇ
jek protiv usamljenosti. No nju se moze podnositi
ˇ ´
snagom koja dolazi od Jehove. Takvu snagu krsca-
nin dobiva kad ”istraje u preklinjanjima i molitvama
´
noc i dan“ (1. Timoteju 5:5, NW). Preklinjanja su usrd-
ˇ ´ ˇ ˇ
ne molbe, da, prosnje za pomoc, mozda uz snazne va-
paje i suze. (Usporedi Jevrejima 5:7.) Izlijevanje svog
´ ˇ ´
srca Jehovi ”noc i dan“, stvarno ti moze pomoci. Osim
´ ˇ ˇ
toga, izgraujuce drustvo moze u velikoj mjeri popu-
niti prazninu koju stvara usamljenost. U dobrom
ˇ ˇ ˇ
drustvu pojedinac moze dobiti ’dobru rijec‘ ohrabre-
ˇ
nja opisanu u Pricama Salamunovim 12:25.
22 Ako se kod tebe s vremena na vrijeme pojave os-
´ ´
jecaji usamljenosti — a vjerojatno je da ce se pojaviti
ˇ ˇ
— imaj na umu da nitko ne vodi savrsen zivot. Zais-
ˇ ´
ta, ’citava zajednica tvoje brace‘ pati na ovaj ili onaj
ˇ ˇ
nacin (1. Petrova 5:9, NW). Nemoj stalno razmisljati
ˇ
o onom sto je bilo prije (Propovjednik 7:10). Razmisli
ˇ ˇ ˇ
o prednostima koje uzivas. A iznad svega, s odlucno-
ˇ ´ ˇ
scu cuvaj svoju besprijekornost i donosi radost Jeho-
ˇ
vinom srcu (Price Salamunove 27:11).
´
KAKO DRUGI MOGU POMO CI
23 ˇ ´ ˇ ´
Podrska i pomoc sukrscana od neprocjenjive je
ˇ ˇ
vrijednosti. Jakov 1:27 kaze: ”Jer vjera cista i bez ma-
ne pred Bogom i ocem jest ova: obilaziti sirote i udo-
ˇ
vice u njihovijem nevoljama, i drzati sebe neopoga-
ˇ ´
njena od svijeta.“ Da, krscani su obavezni pomagati
obiteljima sa samohranim roditeljem. Koji su neki od
ˇ ˇ ˇ
nacina da to prakticno cine?
ˇ mogu molitva i dobro drustvoˇ ´ u svla-
21. Na koji nacin pomoci
davanju usamljenosti?
ˇ ˇ
22. O cemu bi bilo korisno razmisljati kad se s vremena na vri-
´
jeme pojave osjecaji usamljenosti?
23. Koju odgovornost prema samohranim roditeljima u skup-
ˇ
imaju njihovi sukrsˇ cani?
´
stini
ˇ
24 ´ ˇ
Mogu im materijalno pomoci. Biblija kaze: ”Koji
dakle ima bogastva ovoga svijeta, i vidi brata svojega
u nevolji i zatvori srce svoje od njega, kako ljubav
ˇ
Bozija stoji u njemu?“ (1. Ivanova 3:17). Originalna
ˇ ˇ ˇ ˇ
grcka rijec za ”vidi“ znaci ne samo letimicno pogleda-
ti nego svjesno se zagledati. To pokazuje da se dobro-
ˇ ´ ˇ
hotan krscanin moze najprije upoznati s prilikama
ˇ
i potrebama neke obitelji. Ta obitelj mozda treba no-
ˇ ´ ´
vac. Neka mozda treba pomoc u kucanskim poprav-
cima. Ili bi naprosto cijenila da je se pozove na obrok
ˇ
ili na druzenje.
25 Osim toga, 1. Petrova 3:8 opominje: ”A najposlije
ˇ ˇ
budite svi slozni, zalostivi, bratoljubivi, milostivi.“ Jed-
ˇ ˇ
na je samohrana majka sestero djece rekla: ”Tesko mi
ˇ
je i nekad sam potistena. Meutim, ponekad mi netko
´ ˇ ˇ ˇ
od brace ili sestara kaze: ’Joan, ti cinis dobro djelo.
´
Isplatit ce se.‘ Sama spoznaja da drugi misle na tebe
´ ˇ ´
i brinu za te, velika je pomoc.“ Starije krscanke mogu
ˇ
osobito uspjesno pomagati mlaim samohranim maj-
ˇ
kama, saslusati ih kad imaju probleme o kojima bi im
ˇ
bilo neugodno razgovarati s nekim muskarcem.
26 ˇ ´ ˇ ´
Krscanski muskarci mogu pomoci na druge na-
ˇ ˇ
cine. Pravednik Job je rekao: ’Izbavljao bih djecaka
´
bez oca i svakoga tko nije imao pomocnika‘ (Job
ˇ ´ ˇ
29:12, NW). Neki se krscanski muskarci danas na isti
ˇ ˇ ˇ ´
nacin s cestitoscu interesiraju za djecu bez oca i po-
ˇ
kazuju pravu ”ljubav od cista srca“, a da pritom ne-
maju skrivenih motiva (1. Timoteju 1:5). Oni mogu
´
ponekad, ne zanemarujuci pritom svoju obitelj, sura-
ˇ ´ ˇ
ivati s takvim mladima u krscanskoj sluzbi i mogu
ˇ
24. Na koje bi se nacine moglo pomoci´ potrebitim obiteljima sa
samohranim roditeljem?
25. Kako mogu sukrsˇ cani
´
pokazati samilost prema samohra-
nim roditeljima?
26. Kako mogu zreli krsˇ canski
´ ˇ
muskarci pomoci ´ djeci bez oca?
´
ˇ
ih pozvati da se pridruze njihovoj obitelji na obitelj-
´
skom studiju ili u rekreaciji. Lako je moguce da bi se
ˇ ´
takvom dobrohotnoscu dijete bez oca moglo odvrati-
ti od toga da krene stranputicom.
27
Naravno, samohrani roditelji na koncu ipak mo-
´
raju ’nositi svoje breme‘ odgovornosti (Galacanima
ˇ ´ ˇ ´
6:5). No oni mogu ocekivati da ce im krscanska bra-
´
ca i sestre te sam Jehova Bog ukazati ljubav. Biblija
ˇ ˇ
o njemu kaze: ”Djecaka bez oca i udovicu on izbav-
lja“ (Psalam 146:9, NW). Uz Njegovu s ljubavlju pru-
ˇ ˇ
zenu podrsku, obitelji sa samohranim roditeljem
ˇ
mogu biti uspjesne!
ˇ ˇ ´
27. Kakvoj se podrsci samohrani roditelji mogu sa sigurnoscu
nadati?
´ ˇ ´
K AKO MOGU SLJEDE CA BIBLIJSKA NACELA
ˇ
POMO CI...
RODITELJIMA I DJECI DA SE USPJE SNO NOSE
S PROBLEMIMA OBITELJI SA SAMOHRANIM
RODITELJEM ?
ˇ
Jehova Bog je ”otac djecacima bez oca i sudac
udovicama“ (Psalam 68:5, NW).
Dobro planiranje neophodno je za uspjeh
ˇ
Jehova daje pravo roditeljima da provode
odgovarajucu ´ stegu (Price
ˇ Salamunove 1:8).
Mudre krsˇ canske

´ udovice ostaju zaposlene
u dobrim djelima i istraju u molitvi
(1. Timoteju 5:5, 10).
Pokazivanje primjerenog interesa za ”sirote i
ˇ
udovice“ sastavni je dio pravog obozavanja
(Jakov 1:27).
ˇ
DESET O POGL AVLJE
ˇ
Kad je clan
obitelji bolestan
J OBA se svakako mora ubrojiti meu one koji

´
ˇ
je bio ”najveci od svijeh ljudi na istoku“. Imao je
ˇ
su vodili sretan obiteljski zivot. Biblija kaze da
´
sedam sinova i tri kceri, ukupno desetero djece.
Imao je i sredstava da dobro zbrinjava svoju obi-
ˇ ˇ
telj. I sto je najvaznije, predvodio je u duhovnim
aktivnostima i bilo mu je stalo do toga kakav
ugled kod Jehove imaju njegova djeca. Sve je to
stvorilo bliske i sretne obiteljske veze (Job 1:1-5).
2 Jobova situacija nije promakla paznji ˇ
Sotone,
praneprijatelja Jehove Boga. Sotona, koji stalno
ˇ ˇ ˇ
trazi nacine da slomi besprijekornost Bozjih slu-
ˇ ˇ
gu, napao je Joba unistivsi njegovu sretnu obitelj.
ˇ
Zatim je ’Joba udario zlijem pristem od pete do tje-
ˇ ˇ ´
mena‘. Sotona se posluzio tragedijom i bolescu,
´ ´
nadajuci se da ce tako slomiti Jobovu besprijekor-
nost (Job 2:6, 7).
3 Biblija ne navodi medicinski naziv Jobove bo-
lesti. No, govori nam kakvi su joj bili simptomi.

ˇ
Tijelo mu je bilo prekriveno crvima, a koza se pre-
tvarala u kraste i trunula. Jobov je dah postao
odvratan, a tijelo mu je gadno zaudaralo. Razdira-
la ga je bol (Job 7:5; 19:17; 30:17, 30). U toj je ago-
1, 2. Kako se Sotona posluzioˇ tragedijom i bolesˇ cu
´ nastojeci
´
slomiti Jobovu besprijekornost?
3. Koji su bili simptomi Jobove bolesti?
´
niji Job sjeo u pepeo i strugao se komadom slom-
ˇ ˇ
ljene loncarije (Job 2:8). Uistinu zalostan prizor!
4 Kakva bi bila tvoja reakcija da te pogodi takva
ˇ
ozbiljna bolest? Danas Sotona ne nanosi Bozjim
ˇ ˇ
slugama bolest kao sto je to ucinio Jobu. Ipak,
ˇ
zbog ljudske nesavrsenosti, svakodnevnih stre-
ˇ
sova i sve gore i gore sredine u kojoj zivimo, sa-
ˇ ´
svim je za ocekivati da ce s vremena na vrijeme
ˇ ´
clanovi obitelji biti bolesni. Premda ce malo ljudi
patiti do te mjere do koje je patio Job, svi smo mi
ˇ
podlozni bolestima usprkos preventivnim mjera-
ma koje bismo mogli poduzeti. Kad bolest pogodi
ˇ ´ ˇ
nekog od nasih ukucana, to moze biti pravi iza-
ˇ
zov. Pogledajmo stoga kako nam Biblija pomaze
da se borimo s ovim uvijek prisutnim neprijate-
ljem ljudskoga roda (Propovjednik 9:11; 2. Timote-
ju 3:16).
ˇ ˇ
STO TI MISLI S O TOME?
5 ´ ˇ
Poremecaj normalne zivotne svakodnevice bez
ˇ
obzira na to koji mu je uzrok, uvijek je tezak, a to
ˇ
je osobito slucaj ˇ ako do njega doe uslijed dugo-
trajne bolesti. Cak i bolest koja kratko traje zahti-
ˇ ˇ
jeva prilagodbe, ustupke i zrtve. Zdravi clanovi obi-
ˇ
telji mozda moraju biti tihi kako bi se bolesnik
ˇ
mogao odmarati. Mozda moraju odustati od nekih
´ ˇ
aktivnosti. Ipak, u vecini obitelji cak i mala djeca
´
suosjecaju s bolesnim bratom, sestrom ili rodi-
ˇ
teljem, premda ih mozda povremeno treba opo-
ˇ
minjati da budu obzirna (Kolosanima 3:12). U slu-
ˇ ˇ
caju prolazne bolesti, obitelj je obicno spremna
ˇ ˇ
4. Sto s vremena na vrijeme dozivljava svaka obitelj?
ˇ
5. Kako clanovi ˇ
obitelji obicno ˇ
reagiraju u slucajevima prolaz-
ne bolesti?
ˇ
KAD JE CLAN OBITELJI BOLESTAN 117
ˇ ´
Krscani pokazuju
duboku ljubav kad
ˇ
njihov bracni drug oboli
ˇ ˇ
uciniti ono sto je po-
trebno. Na koncu, sva-
ˇ ˇ
ki bi clan obitelji ze-
lio da se i prema
ˇ
njemu samom pokaze
ˇ
slicna obzirnost kad bi
on bio bolestan (Matej
7:12).
ˇ
6 A sto ako je bolest
´
veoma ozbiljna a poremecaji svakodnevice dras-
ˇ ˇ
ticni i dugotrajni? Naprimjer, sto ako je netko u
ˇ ˇ
obitelji dozivio mozdani udar i ostao paraliziran,
ako je onesposobljen zbog Alzheimerove bolesti
´
ili je onemocao uslijed nekog drugog oboljenja?
ˇ ˇ
Ili sto ako netko u obitelji boluje od dusevne
ˇ ˇ ˇ
bolesti, kao sto je sizofrenija? Obicno je prva
ˇ ˇ
reakcija sazaljenje — tuga zbog toga sto volje-
ˇ
na osoba toliko pati. Meutim, nakon sazaljenja
ˇ
mogu uslijediti druge reakcije. Kad clanovi obitelji
uvide da bolest te osobe i njih jako pogaa i da
ˇ ˇ
ogranicava njihove slobode, mogu osjetiti ogorce-
ˇ ˇ ˇ
nost. Mozda se pitaju: ”Zasto se to dogaa bas
meni?“
7 Izgleda da su slicne ˇ
misli prolazile kroz glavu
ˇ ´ ˇ
Jobove zene. Prisjetimo se, dotad je vec dozivjela
ˇ
6. Do kakvih reakcija ponekad dolazi kad clana obitelji pogodi
ozbiljna, dugotrajna bolest?
ˇ ˇ
7. Kako je Jobova zena reagirala na njegovu bolest, i na sto je
ˇ
ocigledno zaboravila?
´
ˇ
pogibiju svoje djece. Dok su se ti tragicni dogaa-
ji odvijali, ona je nesumnjivo postajala sve izbe-
zumljenija. Kad je na kraju vidjela kako je njenog
supruga, koji je nekad bio aktivan i pun snage, po-
ˇ
godila mucna, odvratna bolest, izgleda da je izgu-
bila iz vida vitalan faktor koji nadilazi sve te tra-
ˇ
gedije — odnos koji su ona i njen muz imali s
ˇ ˇ ˇ
Bogom. Biblija kaze: ”Tada [Jobova] zena rece: ’Zar
ˇ ˇ
si jos postojan u neporocnosti? Prokuni Boga i
umri!‘ “ (Job 2:9, St).
8 Kad bolest druge osobe radikalno izmijeni nji-
ˇ ˇ
hov zivot, mnogi su frustrirani, cak i ljuti. Ipak,
ˇ ´
krscanin koji razumski sagleda takvu situaciju
ˇ
trebao bi konacno shvatiti da mu ona daje prili-
ˇ
ku da pokaze iskrenost svoje ljubavi. Prava ljubav
ˇ
”dugo trpi, milokrvna je; (...) ne trazi svoje, (...) sve
snosi, sve vjeruje, svemu se nada, sve trpi“ (1. Ko-
´
rincanima 13:4-7). Stoga ne smijemo dopustiti ne-
´ ´
gativnim osjecajima da dominiraju, vec je neop-
ˇ ˇ ˇ
hodno da ucinimo sve sto mozemo kako bismo ih
ˇ
obuzdali (Price Salamunove 3:21).
9 Kako se moze ˇ ˇ
stititi duhovna i emocionalna
ˇ
dobrobit obitelji kad je jedan njen clan ozbiljno
bolestan? Naravno, svaka bolest zahtijeva druga-
ˇ ˇ
ciju njegu i lijecenje, pa ne bi bilo prikladno da se
ˇ
u ovoj knjizi preporucuju bilo kakvi postupci ve-
´ ˇ
zani uz medicinsku ili kucnu njegu. Ipak, moze-
´
mo reci da u duhovnom smislu Jehova ”ispravlja
sve pognute“ (Psalam 145:14). Kralj David je napi-
sao: ”Blago onome koji misli na uboga i slaba:
´ biblijski redak pomoci
´ clanovima
ˇ ˇ is-
8. Koji ce obitelji da zadrze
pravno stanovisteˇ kad je jedan clan
ˇ obitelji jako bolestan?
´ obitelji
9. Koja jamstva mogu duhovno i emocionalno pomoci
ˇ
kad je jedan njen clan ozbiljno bolestan?
ˇ
´ ´ ˇ
u dan nevolje Jahve ce ga spasiti! Jahve ce ga sti-
ˇ ˇ ´
titi i ziva sacuvati (...). Jahve ce ga ukrijepiti na po-
ˇ
stelji boli“ (Psalam 41:2-4, St). Jehova cuva svoje
ˇ ˇ
sluge duhovno zivima, cak i onda kad emocional-
´
no pate iznad svojih granica (2. Korincanima 4:7).
ˇ ˇ
Mnogobrojni clanovi obitelji koji se suocavaju s
ˇ ´ ´
ozbiljnom bolescu u svom kucanstvu ponavljaju
ˇ
rijeci psalmista: ”U nevolji sam velikoj, Jahve, po
ˇ ˇ
rijeci me svojoj pozivi“ (Psalam 119:107, St).
DUH KOJI DJELUJE KAO LIJEK
10 ˇ ˇ ˇ
”Duh covjeciji snosi bol svoj“, kaze jedna bi-
´
blijska poslovica, ”a duh oboren ko ce podignuti?“
ˇ ˇ ˇ
(Price Salamunove 18:14). Trauma moze tistati
ˇ ˇ
kako duh obitelji tako i ”duh covjeciji“. No, ”mirno
ˇ ˇ
je srce zivot tijelu“ (Price Salamunove 14:30, St).
´ ˇ
Hoce li se obitelj uspjesno nositi s ozbiljnom bo-
ˇ ´ ´
lescu ili nece, uvelike ovisi o stavu, ili duhu, nje-
ˇ ˇ
nih clanova. (Usporedi Price Salamunove 17:22.)
ˇ ´
11 Jedna je krscanka morala patiti gledajuci ´
´ ˇ
svog onemocalog supruga kojeg je pogodio moz-
ˇ ˇ
dani udar samo sest godina nakon sto su se vjen-
ˇ
cali. ”Suprugova sposobnost govora bila je jako
´
oslabljena te je bilo gotovo nemoguce razgovarati
´
s njim“, prisjeca se ona. ”Mentalno naprezanje
ˇ
dok sam nastojala razumjeti sto je s velikom mu-
ˇ ´ ˇ
kom zelio reci bilo je zaista ogromno.“ Predoci si
ˇ
takoer kakvuˇ je agoniju i frustraciju prozivljavao
ˇ ˇ
njen suprug. Sto je taj bracni par ucinio? Premda
ˇ ˇ ´ ˇ
su zivjeli daleko od krscanske skupstine, sestra je
ˇ ˇ
cinila sve sto je mogla da bi ostala duhovno jaka,
ˇ ˇ ˇ
10, 11. (a) Sto je jako vazno da bi se obitelj uspjesno nosila s
bolesˇ cu?
´ ˇ
uspjela nositi s bolesˇ cu
´ svog
(b) Kako se jedna zena
supruga?
´
ˇ
uvijek je odrzavala korak s najnovijim organiza-
cijskim uputama kao i s duhovnom hranom koja
ˇ ˇ
je neprestano dolazila preko casopisa Kule straza-
re i Probudite se! To joj je davalo duhovnu snagu
da se brine za svog dragog supruga sve do njego-
ˇ
ve smrti cetiri godine kasnije.
12 U Jobovom je slucaju ˇ
upravo on, koji je i bio
pogoen nevoljom, bio taj koji je ostao jak. ”Dobro
´
smo primali od Boga, a zla zar ne cemo primati?“
ˇ ˇ
upitao je svoju zenu (Job 2:10). Nije nikakvo cudo
ˇ
da je ucenik Jakov kasnije naveo Joba kao istak-
nut primjer strpljivosti i ustrajnosti! U Jakovu
ˇ ˇ
5:11 citamo: ”Za Jobovu ste strpljivost culi, a vi-
djeli ste ishod (njegovim nevoljama) koji mu je
Gospodin dao. Jer ’Gospodin je pun samilosti i
ˇ ˇ
milosra‘ “ (St). Slicno tome, i u danasnje je vrije-
ˇ
me u mnogim slucajevima hrabar stav bolesnog
ˇ ´
clana obitelji pomogao drugima u kucanstvu da
ˇ
zadrze pozitivan stav.
13 Vecina ´ ˇ ´
onih koji se bore s bolescu u obitelji
ˇ ˇ ˇ
slaze se da nije neobicno ako se clanovi obitelji is-
ˇ ˇ ˇ
prva tesko suocavaju s cinjenicama. Oni takoer
ˇ ˇ
isticu da je nacin na koji netko gleda na neku si-
ˇ
tuaciju od krajnje vaznosti. Promjene i prilagodbe
´ ˇ
u kucanskoj svakodnevici isprva mogu biti teske.
ˇ
No ako se pojedinac istinski trudi, on se moze pri-
ˇ
lagoditi novoj situaciji. Pritom je vazno da okol-
nosti u svojoj obitelji ne usporeujemo s okolno-
stima drugih koji u obitelji nemaju bolesnika,
´ ˇ
misleci da oni zive lagodnije i da ’to jednostavno
ˇ je
12. Kako bolesna osoba ponekad pomogne drugima, kao sto
ˇ
to vidljivo iz slucaja Joba?
13. S kime se ne bi smjela usporeivati obitelj koju je zadesila
ozbiljna bolest?
ˇ
ˇ
nije pravedno!‘ Ustvari, nitko tocno ne zna kakve
ˇ ´
terete nose drugi. Svi krscani nalaze utjehu u Isu-
ˇ
sovim rijecima: ”Hodite k meni svi koji ste umor-
´
ni i natovareni, i ja cu vas odmoriti“ (Matej 11:28).
POSTAVITI PRIORITETE
14 ˇ
Bilo bi dobro da obitelj koja se suocava s oz-
ˇ ´ ˇ ˇ
biljnom bolescu zadrzi na umu nadahnute rijeci:
”Namjere (...) tvrdo stoje gdje je mnogo savjetnika“
ˇ ˇ
(Price Salamunove 15:22). Mogu li se clanovi obi-
telji okupiti i porazgovarati o situaciji koju je uz-
rokovala bolest? Zasigurno bi bilo na mjestu da
ˇ ˇ
to ucine pod molitvom te da potraze vodstvo u
ˇ ˇ ˇ
Bozjoj rijeci (Psalam 25:4). O cemu bi pritom tre-
´
balo razgovarati? Pa, trebat ce donijeti odluke me-
´
dicinske, financijske i obiteljske prirode. Tko ce
ˇ ˇ
prvenstveno biti zaduzen za pruzanje njege? Kako
ˇ ˇ
obitelj moze suraivati i pomagati u pruzanju te
´ ˇ
njege? Kako ce ono sto je dogovoreno utjecati na
ˇ ´
svakog clana obitelji? Kako ce se voditi briga o du-
hovnim i drugim potrebama onoga tko je prven-
ˇ ˇ
stveno zaduzen za pruzanje njege?
15 Usrdne molitve za Jehovino vodstvo, meditira-
ˇ ˇ
nje o njegovoj Rijeci i hrabro polazenje putem ko-
´ ˇ
jim nas upucuje Biblija, cesto dovodi do blagoslo-
ˇ ˇ
va koji nadilaze nasa ocekivanja. Ne dogaa se
ˇ ˇ
uvijek da bolest kronicno oboljelog clana obitelji
popusti. No oslanjanje na Jehovu uvijek dovodi do
najboljeg ishoda u svakoj situaciji (Psalam 55:22).
Psalmist je napisao: ”Dobrota me tvoja, o Jahve,
podupire. Kad se skupe tjeskobe u srcu mome,
ˇ mogu ispravno postaviti prioriteti?
14. Na koji se nacin
15. Kakvu podrskuˇ ˇ obiteljima koje su suocene
Jehova pruza ˇ
ˇ ´
s ozbiljnom bolescu?
´
ˇ
tvoje mi utjehe dusu vesele“ (Psalam 94:18, 19, St;
vidi i Psalam 63:6-8).
POMAGANJE DJECI
16 ˇ
Ozbiljna bolest u obitelji moze djeci stvoriti
ˇ
odreene probleme. Vazno je da roditelji pomog-
nu djeci razumjeti potrebe koje su se pojavile te
´
da im objasne kako ona mogu pomoci. Ako je bo-
´
lest zadesila dijete, njegovoj braci i sestrama mora
´ ´ ˇ
se pomoci da shvate kako veca paznja i njega koje
ˇ ˇ
ono prima ne znaci da se njih ostale voli ista ma-
nje nego njega. Umjesto da dopuste da se razvije
ˇ ˇ ´
ogorcenost ili suparnistvo, roditelji mogu pomoci
drugoj djeci da postanu meusobno prisnija i da
pokazuju iskrenu naklonost dok surauju na rje-
ˇ
savanju situacije koju je uzrokovala bolest.
17 Mala djeca obicno ˇ
povoljnije reagiraju kad ro-
´
ditelji apeliraju na njihove osjecaje nego kad im
ˇ ˇ ˇ
pruzaju dugacka ili komplicirana objasnjenja o
medicinskim prilikama. Zato bi im se moglo do-
ˇ ˇ ˇ
nekle predociti kroz sto prolazi bolesni clan obite-
´
lji. Ako zdrava djeca uvide da bolest onemogucava
bolesnoga da radi mnoge stvari koje oni uzimaju
ˇ ´
kao nesto samo po sebi razumljivo, vjerojatno ce
ˇ ˇ
pokazivati vise ’bratske naklonosti‘ i biti ’njezno
samilosna‘ (1. Petrova 3:8, NW).
18 Starijoj djeci treba pomoci ´
da shvate da je si-
ˇ ˇ ˇ
tuacija teska i da zahtijeva zrtve od svakog clana
ˇ ˇ ˇ
obitelji. Uza sve te lijecnicke troskove i medicin-
ˇ ˇ ´
ske racune koje treba platiti, roditelji mozda nece
16, 17. Koje se stvari mogu razmotriti kad se s malom djecom
razgovara o bolesti njihovog brata ili sestre?
ˇ pomoci´ da razumiju probleme
18. Kako se starijoj djeci moze
ˇ koristiti?
koje je uzrokovala bolest, i kako im to moze
ˇ
´ ˇ ˇ
moci drugoj djeci priustiti sve ono sto bi ona htje-
´
la. Hoce li se djeca zbog toga ljutiti i smatrati da
ˇ ´ ´
im se nesto uskracuje? Ili ce shvatiti situaciju i
ˇ ˇ
spremno uciniti potrebne zrtve? To u velikoj mje-
ˇ
ri ovisi o nacinu na koji se o toj stvari razgovara-
lo i o duhu koji vlada u obitelji. Doista, u mnogim
ˇ
je obiteljima bolest nekog njenog clana pripomo-
ˇ
gla da se djecu pouci da slijede Pavlov savjet: ”Ni-
ˇ ˇ
sta ne cinite uz prkos ili za praznu slavu; nego po-
ˇ ´ ˇ ´
niznoscu cinite jedan drugoga veceg od sebe. Ne
gledajte svaki za svoje, nego i za drugijeh“ (Filip-
ljanima 2:3, 4).
KAKO GLEDATI ˇ
NA MEDICINSKO LIJE CENJE
19 ˇ ˇ ´ ˇ
Uravnotezeni krscani nemaju nista protiv me-
ˇ
dicinskog lijecenja tako dugo dok se ono ne kosi
ˇ ˇ
s Bozjim zakonom. Kad neki clan njihove obitelji
ˇ ´
oboli, oni svesrdno traze pomoc da bi oboljelome
ˇ ˇ ˇ
olaksali patnje. Ipak, mozda postoje proturjecna
ˇ ˇ
strucna misljenja koja se mora odvagnuti. Osim
toga, posljednjih su se godina iznenada pojavile
´
nove bolesti i poremecaji, a za mnoge od njih ne
´ ´ ˇ
postoji opceprihvacena metoda lijecenja. ˇ Ponekad
ˇ ˇ ˇ
je tesko dobiti cak i tocnu dijagnozu. Sto bi onda
ˇ ´ ˇ
krscanin trebao uciniti?
20 Premda je jedan od pisaca Biblije bio lijecnik ˇ
i premda je apostol Pavao dao svom prijatelju Ti-
moteju koristan zdravstveni savjet, Pisma su mo-
ˇ ˇ
ralni i duhovni vodic, a ne zdravstveni prirucnik
19, 20. (a) Koje odgovornosti nose poglavari obitelji kad je neki
ˇ ˇ ˇ
clan njihove obitelji bolestan? (b) Na koji nacin Biblija pruza
vodstvo za borbu s bolesˇ cu,
´ premda ona nije zdravstveni priruc- ˇ
nik?
´
ˇ
Kad clanovi obitelji surauju jedan s drugim,
ˇ
mogu se uspjesno boriti s problemima
ˇ
(Kolosanima 4:14; 1. Timoteju 5:23). Dakle, kad se
ˇ
radi o pitanjima vezanim uz medicinsko lijecenje,
ˇ ´
krscanski poglavari obitelji moraju sami donijeti
ˇ ˇ
uravnotezene odluke. Mozda smatraju da treba pri-
ˇ ˇ ˇ
baviti vise od samo jednog strucnog misljenja. (Us-
ˇ ´ ˇ
poredi Price Salamunove 18:17.) Oni ce sigurno ze-
ˇ
ljeti da bolesni clan njihove obitelji dobije najbolju
´ ´ ´ ˇ
dostupnu pomoc, a vecina takvu pomoc trazi od
ˇ ˆ ˇ
lijecnika sluzbene medicine. Neki se pak radije od-
ˇ ˇ
lucuju za alternativne metode lijecenja. I to je pri-
ˇ
vatna odluka. Ipak, kad rjesavaju zdravstvene pro-
ˇ ´ ˇ ˇ
bleme, krscani ne prestaju smatrati ’Bozju rijec
ˇ ˇ
ziskom svojoj nozi i vidjelom svojoj stazi‘ (Psalam
119:105). Oni i dalje slijede biblijske smjernice (Iza-
ˇ
ija 55:8, 9). Stoga se klone dijagnostickih tehnika
ˇ
ˇ
koje mirisu na spiritizam i izbjegavaju metode lije-
ˇ ˇ ˇ
cenja kojima se krse biblijska nacela (Psalam 36:9;
Djela apostolska 15:28, 29; Otkrivenje 21:8).
21 Razmotrimo slucaj ˇ
jedne mlade Azijke. Ubrzo
ˇ
nakon sto je kroz studij s jednim Jehovinim svje-
ˇ ˇ
dokom pocela uciti o Bibliji, prijevremeno je rodi- ˇ
ˇ ˇ
la djevojcicu koja je tezila samo 1 470 grama. Zeni
ˇ ´
se slomilo srce kad joj je lijecnik rekao da ce dije-
´ ´
te biti jako retardirano i da nikad nece moci ho-
dati. Savjetovao joj je da bebu da u specijalizira- ˆ
ˇ ˇ
nu ustanovu. Njen suprug nije znao sto da ucini.
Kome bi se mogla obratiti?
22 Ona kaze: ˇ
”Sjetila sam se da sam iz Biblije na-
ˇ
ucila kako su ’sinovi nasljee od Jehove; plod
ˇ
utrobe je nagrada‘ “ (Psalam 127:3, NW). Odlucila
´
je dovesti svoje ”nasljee“ kuci i brinuti se za nju.
ˇ ´ ˇ ´
Isprva je to bilo tesko, no uz pomoc krscanskih
ˇ
prijatelja iz mjesne skupstine Jehovinih svjedoka,
ˇ ˇ
ta se zena uspjela nositi s time i pruziti djetetu
ˇ
posebnu podrsku koju je ono trebalo. Dvanaest
godina kasnije, dijete odlazi na sastanke u Dvora-
ˇ ˇ
nu Kraljevstva i uziva u drustvu djece koju tamo
´ ˇ
srece. Majka komentira: ”Toliko sam zahvalna sto
ˇ ˇ
su me biblijska nacela potaknula da ucinim ono
ˇ ˇ
sto je ispravno. Biblija mi je pomogla da sacuvam
ˇ ˇ
cistu savjest pred Jehovom Bogom i da ne ucinim
ˇ ˇ
ono zbog cega bih se kajala dok sam ziva.“
23 Bolest nece ´ ˇ
meu nama biti vjecno. Prorok
´
Izaija je ukazao na buduce vrijeme kad ”niko
ˇ
21, 22. Kako je jedna Azijka razmisljala o jednom biblijskom
ˇ
nacelu, i kako se odluka koju je donijela pokazala ispravnom u
njenoj situaciji?
23. Kakvu utjehu Biblija daje bolesnima i onima koji se brinu
za njih?
´
´ ´
od stanovnika ne ce reci: bolestan sam“ (Iza-
´ ´
ija 33:24). To ce se obecanje ispuniti u no-
ˇ
vom svijetu koji se jako brzo priblizava. Meutim,
ˇ ´ ´
dotad se moramo boriti s bolescu i smrcu. Na-
´ ˇ ˇ ˇ ´
srecu, Bozja nam Rijec pruza vodstvo i pomoc.
ˇ ˇ ˇ
Temeljna pravila vladanja koja pruza Bozja rijec
ˇ
trajna su i nadilaze uvijek promjenjiva mislje-
ˇ
nja nesavrsenih ljudi. Stoga se mudra osoba sla-
ˇ
ze s psalmistom koji je napisao: ”Zakon je Gospo-
ˇ ˇ ˇ
dinov s[a]vrsen, krijepi dusu, svjedocanstvo je
ˇ
Gospodinovo vjerno, daje mudrost nevjestome.
(...) Sudovi su njegovi istini[ti], pravedni svi koliki.
ˇ
(...) Ko ih drzi ima veliku platu“ (Psalam 19:7,
9, 11).
´ ˇ ´
K AKO MOGU SLJEDE CA BIBLIJSKA
ˇ
NACELA POMO CI...
OBITEL JI DA SE USPJE SNO BORI S OZBIL JNOM
ˇ ´ ´
BOLE S CU I POR EME CAJIMA SVAKODNEVICE
KOJE BOLEST UZROKUJE ?
Ljubav je dugotrpljiva i sve snosi

´
(1. Korincanima 13:4-7).
ˇ
Vazno ˇ
je podrzavati dobar duh
ˇ
ˇ ˇ ˇ
Dobro je potraziti savjet prije donosenja vaznih
ˇ
odluka (Price Salamunove 15:22).
ˇ podrsku
Jehova nam pruza ˇ ˇ
kad zivot postane
ˇ
tezak (Psalam 55:22).
Jehovina je Rijecˇ vodicˇ u svim situacijama

(Psalam 119:105).
ˇ
JEDANAEST O POGL AVLJE
ˇ
Sacuvaj ´ mir
u svom kucanstvu
RETNI su oni koji pripadaju obiteljima u kojima
S vlada ljubav, razumijevanje i mir. Nadamo se da
ˇ ˇ
je to slucaj i u tvojoj obitelji. Nazalost, nebrojene obi-
telji ne odgovaraju tom ˇopisu i razjedinjene su zbog
ovog ili onog razloga. Sto razjedinjuje kucanstva? ´
´
U ovom cemo poglavlju razmotriti tri stvari. U nekim
obiteljima svi clanovi ˇ nisu iste religije. U drugima,
ˇ
djeca mozda nemaju iste bioloske ˇ roditelje. U treci- ´
ˇ
ma pak, borba za kruh ili zelja za vise materijalnih ˇ
stvari izgleda udaljava clanove ˇ obitelji jedne od dru-
gih. Ipak, iste okolnosti mogu razjedinjavati jedno
´
kucanstvo, a na drugo ne utjecati. O kojim faktori-
ma to ovisi?
ˇ
2
Prvi je faktor glediste. Ako se iskreno potrudisˇ ra-
zumjeti kako druga osoba gleda na odreenu stvar,
ˇ sˇ bolje razluciti ˇ ˇ
tada moze kako ocuvati ujedinjeno
´ ˇ sˇ vod-
kucanstvo. Drugi je faktor izvor u kojem trazi
stvo. Mnogi ljudi slijede savjete svojih kolega, susje-
ˇ
da, novinskih kolumnista ili drugih ljudskih vodica.
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
No, neki su istrazili sto Bozja rijec kaze o njihovoj si-
tuaciji i zatim su primijenili ono sto ˇ su naucili. ˇ Ka-
ˇ ´
ko to moze pomoci obitelji da sacuva mir u kucan- ˇ ´
stvu? (2. Timoteju 3:16, 17).
1. Koje su neke od stvari koje mogu uzrokovati razjedinjenost
u obiteljima?
ˇ vodstvo za obiteljski zivot,
ˇ ˇ
2. Gdje neki traze no sto je najbolji
izvor takvog vodstva?
´
ˇ
AKO JE TVOJ MU Z DRUGE VJERE
3 ˇ ´
Biblija nas snazno odvraca od stupanja u brak s
´
nekim tko je druge vjere (5. Mojsijeva 7:3, 4; 1. Korinca-
nima 7:39). Meutim, mozda si istinu iz Biblije upozna- ˇ
´ ˇ
la ˇ kad si vec bila u brakuˇ no nije ju upoznao i tvoj muz.
Sto tada? Naravno, bracni zavjeti i dalje vrijede (1. Ko-
´ ˇ ˇ
rincanima 7:10). Biblija naglasava trajnost bracne ve-
ˇ ˇ ˇ
ze i potice one koji su u braku da rasciste svoje nesu-
ˇ ˇ
glasice a ne da bjeze od njih (Efezanima 5:28-31; Titu
ˇ
2:4, 5). A sto ako se tvoj muz snazno protivi tome da ti ˇ ˇ
ˇ ˇ
prakticiras religiju koja se temelji na Bibliji? Mozda te
ˇ ˇ
pokusava sprijeciti da ides na skupstinske sastanke ˇ ˇ
ili mozda ˇ kaze ˇ kako ne zeli ˇ da njegova zena ˇ ide od ku-
´ ´ ´ ˇ ´ ˇ ˇ
ce do kuce, razgovarajuci o religiji. Sto ces uciniti?
4 ˇ ˇ ˇ
Upitaj se: ’Zasto moj muz ima takvo stanoviste?‘
ˇ
(Price Salamunove 16:20, 23, NW). Ako njemu ustva-
ri nije jasno cime ˇ se ti to bavis,ˇ mozda ˇ se brine za
ˇ ˇ ˇ
tebe. Ili mozda roaci vrse pritisak na njega zato sto
ˇ ˇ ˇ
ti vise ne odrzavas izvjesne obicaje do kojih oni drze. ˇ ˇ
ˆ ´
”Onako sam u kuci, osjecao sam se napusteno“, ka- ´ ˇ
zao je jedan suprug. Taj je covjek ˇ imao osjecaj ´ da mu
ˇ ˇ
religija otima zenu. No ponos mu nije dopustao pri-
ˇ ´ ˇ
znati da je usamljen. Mozda ces trebati uvjeriti svog
ˇ u to da tvoja ljubav prema Jehovi ne znaci ˇ da
muza
ˇ ˇ
ga sada volis manje nego sto si ga voljela prije. Sva-
kako provodi vrijeme s njim.
5
Ipak, da bi u toj situaciji postupala mudro,
trebasˇ uzeti u obzir jednu josˇ vazniju ˇ stvar. Bozja ˇ
ˇ
3. (a) Sto Biblija savjetuje u pogledu stupanja u brak s nekim
ˇ
tko je druge vjere? (b) Koja su neka od temeljnih nacela koja su
ˇ
primjenjiva ako je jedan supruznik vjernik a drugi nije?
ˇ ˇ zena
ˇ ˇ
4. Na koji nacin moze pokazati sposobnost uzivljavanja
ako njen suprug ne dijeli njenu vjeru?
5. Kakvu ravnotezu ˇ mora sacuvati
ˇ ˇ
zena ˇ je suprug neke dru-
ciji
ge vjere?
ˇ ´
SACUVAJ MIR U SVOM KUCANSTVU 129
ˇ
Potrudi se razumjeti glediste druge osobe
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
rijec potice zene: ”Slusajte svoje muzeve kao sto tre-
ˇ
ba u Gospodinu“ (Kolosanima 3:18). Dakle, ona
odvraca ´ od duha neovisnosti. Pored toga, rijecima ˇ
ˇ
”kao sto treba u Gospodinu“, ovaj redak pokazuje da
ˇ ˇ uzima u obzir
zena prilikom podlaganja svom muzu
ˇ
i podloznost Gospodinu. Tu mora postojati ravno-
ˇ
teza.
6
Za krsˇ canina
´ ´
su posjecivanje ˇ
skupstinskih sas-
ˇ
tanaka i svjedocenje drugima o svojoj vjeri utemelje-
noj na Bibliji vazni ˇ aspekti pravog obozavanja
ˇ koji se
ne smiju zanemarivati (Rimljanima 10:9, 10, 14; Je-
vrejima 10:24, 25). Dakle, sto ˇ bi ucinila
ˇ ako bi ti neki
ˇcovjek zapovjedio da ne postupasˇ u skladu s nekim
ˇ
izricitim ˇ
Bozjim zahtjevom? Apostoli Isusa Krista su
´
izjavili: ”Vecma se treba Bogu pokoravati nego li lju-
dima“ (Djela apostolska 5:29). Svojim su primjerom
stvorili presedan koji je primjenjiv na mnoge situa-
ˇ
krsˇ canska
´ ˇ ˇ
6. Koja bi nacela zena trebala zadrzati na umu?
´
ˇ ´
cije u zivotu. Hoce li te ljubav prema Jehovi potak-
ˇ
nuti da mu iskazujes odanost koja mu s pravom i
pripada? Istovremeno, hoce ´ li te ljubav i postovanje ˇ
ˇ
prema svom muzu potaknuti da to nastojis ciniti ˇ ˇ na
ˇ ˇ ´ ˇ
nacin kojim muza neces iritirati? (Matej 4:10; 1. Iva-
nova 5:3).
7 ´ ´
Isus je rekao da to nece uvijek biti moguce. Upo-
´
zorio je na to da ce se u nekim obiteljima zbog pro-
ˇ
tivljenja pravom obozavanju oni koji su vjernici os-
jecati kao odrezani, kao da ih je macˇ razdvojio od
´
ostalih u obitelji (Matej 10:34-36). Jedna je zena ˇ iz
ˇ ˇ
Japana to dozivjela. Muz joj se protivio 11 godina.
Grubo ju je maltretirao i cesto ˇ joj je zakljucavao ˇ ku-
´ ˇ ´
cu da ne moze uci. No ona je ustrajala. Prijatelji iz
ˇ ´ ˇ
krscanske skupstine su joj pomagali. Neprestano se
ˇ
molila i izvlacila je veliko ohrabrenje iz 1. Petrove
2:20. Ta je krsˇ canka ´ bila uvjerena da ce ´ joj se, uko-
liko ostane nepokolebljiva, i njen muz jednog dana ˇ
ˇ ˇ ˇ
pridruziti u sluzenju Jehovi. A on je to i ucinio.
8 ˇ ˇ sˇ uci- ˇ
Postoji mnogo prakticnih stvari koje moze
niti da bi utjecala na stav svog supruga. Naprimjer,
ako se tvoj muzˇ protivi tvojoj religiji, nemoj mu pru-
ˇ ˇ
ziti opravdane razloge za prituzbu na drugim pod-
ˇ ˇ
rucjima. Odrzavaj dom cistim. Pazi na svoj osobni iz- ˇ
gled. Budi velikodusna ˇ kad se radi o izrazima ljubavi
i cijenjenja. Umjesto da kritiziras,ˇ pruzaj
ˇ podrsku. ˇ
ˇ ˇ ´
Pokazi da ga smatras poglavarem. Ne osvecuj se ako
smatrasˇ da ti je ucinjeno ˇ ˇ
nesto ˇ
nazao (1. Petrova
2:21, 23). Imaj uviavnosti zbog ljudske nesavrse- ˇ
nosti, a ako doe do prepirke, ponizno se prva ispri-
ˇ (Efezanima ˇ
caj 4:26).
ˇ
mora krsˇ canska
´ ˇ ˇ
7. U cemu zena biti odlucna?
ˇ
8, 9. Kako bi zena ˇ stva-
trebala postupati da ne bi svom muzu
ˇ ´
rala nepotrebne teskoce?
ˇ ´
9 ´
Nemoj dopustiti da tvoje posjecivanje sastanaka
ˇ
bude razlogom toga sto njegovi obroci nisu na vrije-
me spremljeni. Isto tako, mogla bi planirati da
ˇ ´ ˇ ˇ ˇ
krscansku sluzbu obavljas onda kad tvoj muz nije
´ ˇ ´
kod kuce. Mudro je da se krscanska zena suzdrzi ˇ ˇ od
ˇ
propovijedanja svom muzu kad on na to nepovoljno
reagira. Umjesto toga, ona slijedi savjet apostola Pe-
tra: ”Vi zeneˇ budite pokorne svojijem muzevima, ˇ da
ˇ ˇ ˇ
ako koji i ne vjeruju rijeci, zenskijem zivljenjem bez
rijeci ˇ da se dobiju, kad vide cistoˇ ˇ
zivljenje ˇ sa
vase
ˇ ´
strahom“ (1. Petrova 3:1, 2). Krscanske zene nastojeˇ
ˇ ´ ˇ
u sto vecoj mjeri manifestirati plodove Bozjeg duha
´
(Galacanima 5:22, 23).
ˇ
KAD ZENA ´ NIJEˇ ´
PRAKTICIRAJU CA KR S CANKA
10 ˇ ˇ ´ ˇ ´ ˇ
A sto ako je muz prakticirajuci krscanin, a zena
nije? Biblija nudi vodstvo i u takvim situacijama.
Ona kaze: ˇ ”Ako koji brat ima zenu ˇ nekrstenu ˇ i ona
ˇ
se privoli zivljeti s njim, da je ne ostavlja“ (1. Korin-
´ ˇ
canima 7:12). Ona takoer savjetuje muzeve: ”Ljubi-
ˇ ˇ
te zene svoje“ (Kolosanima 3:19).
11
Ako si u braku sa zenom ˇ ˇ
cija se vjera razlikuje od
ˇ ˇ
tvoje, tada s posebnom paznjom pokazuj postovanje
prema njoj i obzirnost prema njenim osjecajima. Kao ´
odrasla osoba, ona ima pravo na izvjesnu mjeru slo-
ˇ svoja religijska vjerovanja, cak ˇ
bode da drzi i ako se ti
ˇ ˇ ˇ
ne slazes s njima. Kad joj prvi put budes govorio o svo-
ˇ ´ ona u korist neceg ˇ no-
joj vjeri, nemoj ocekivati da ce
´
vog odbaciti vjerovanja koja vec dugo zastupa. Umje-
10. Kako bi muzˇ koji je vjernik trebao postupati prema svojoj
ˇ
zeni ako je ona druge vjeroispovijesti?
ˇ muzˇ pokazivati razbor i takticno
ˇ
11. Kako moze primjenjiva-
ˇ ´
ti poglavarstvo nad svojom zenom ako ona nije prakticirajuca
ˇ ´
krscanka?
´
ˇ ˇ ˇ ˇ
sto da joj ostro kazes kako su obicaji koje ona i njena
ˇ ˇ ´
obitelj odavna stuju pogresni, strpljivo je pomocu Bi-
ˇ
blije navodi na razmisljanje. Ona bi se mogla osjecati ´
zapostavljenom ako bi ti mnogo vremena posvecivao ´
ˇ
skupstinskim aktivnostima. Mogla bi se protiviti
ˇ ˇ ˇ
tvojim nastojanjima da sluzis Jehovi, a mozda ti sa-
ˇ ´ ˇ
mo zeli reci: ”Posveti mi vise vremena!“ Budi strpljiv.
ˇ
Budes li s ljubavlju pokazivao obzirnost, s vremenom
ćesˇ joj mozda ˇ pomoci ´ da prihvati pravo obozavanje
ˇ
ˇ
(Kolosanima 3:12-14; 1. Petrova 3:8, 9).
ODGOJ DJECE
12 ´ ˇ
U kucanstvu koje nije ujedinjeno u obozavanju,
vjerska pouka djece ponekad predstavlja sporno pi-
tanje. Kako se u takvoj situaciji mogu primijeniti
biblijska nacela? ˇ ´ odgovornost za po-
Biblija najvecu
ˇ
ucavanje djece dodjeljuje ocu, no i majka u tome igra
vaznu ˇ ulogu (Price ˇ Salamunove 1:8; usporedi 1. Moj-
ˇ
sijevu 18:19; 5. Mojsijevu 11:18, 19). Cak i ako otac
´ ˇ
ne prihvaca Kristovo poglavarstvo, on je jos uvijek
poglavar obitelji.
13
Neki ocevi ˇ koji nisu vjernici nemaju nista ˇ protiv
ˇ
toga da majka ˇ poucava djecu o religiji. Drugi se tome
protive. Sto ako ti muzˇ ne dopusta
ˇ da djecu vodisˇ na
ˇ ˇ
skupstinske sastanke ili ti cak zabranjuje da kod
kuce ´ proucava ˇ sˇ Bibliju s njima? U tom slucaju ˇ mo-
ˇ ˇ
ras uravnoteziti brojne obaveze — svoju obavezu pre-
ˇ kao poglavaru i
ma Jehovi Bogu, prema svom muzu
ˇ sˇ uskladiti?
prema svojoj voljenoj djeci. Kako ih moze
14 ´ ˇ ˇ
Sigurno ces to uciniti predmetom svojih molitvi
(Filipljanima 4:6, 7; 1. Ivanova 5:14). No na kraju
12. Kako bi muzˇ i zena,
ˇ ˇ
cak i ako nisu iste vjere, trebali primje-
njivati biblijska na ˇ
cela u odgoju djece?
ˇ
13, 14. Sto moze uciniti zena ako joj muzˇ zabranjuje da vodi
ˇ ˇ ˇ
djecu na krsˇ canske
´ ˇ
sastanke ili da proucava s njima?
ˇ ´
ˇ ˇ ´ ˇ
ipak sama moras odluciti kojim ces putem krenuti.
ˇ ˇ ´ ˇ
Ako nastupis takticno, jasno dajuci svom muzu na
ˇ
znanje da ne osporavas njegovo poglavarstvo, njego- ˇ
´ ˇ
vo ce protivljenje na koncu mozda splasnuti. Cak
ˇ ˇ
i ako ti tvoj muz zabranjuje da djecu vodis na sa-
stanke ili da s njima vodisˇ formalan biblijski studij,
ˇ ˇ ˇ
ipak ih mozes poucavati. Nastoj im kroz svakodnev-
ne razgovore i svoj dobar primjer usaditi stanovitu
mjeru ljubavi prema Jehovi, vjeru u njegovu Rijec,ˇ
ˇ
postovanje prema roditeljima — ukljucuju ˇ ´ i oca —
ci
ˇ
ljubavlju prozeto zanimanje za druge te cijenjenje
savjesnih radnih navika. S vremenom bi otac mogao
primijetiti dobre rezultate i shvatiti vrijednost tvojih
ˇ
napora (Price Salamunove 23:24).
15 ˇ ˇ
Ako si ti muz koji je vjernik, dok tvoja zena to
ˇ
nije, tada ti moras preuzeti odgovornost podizanja
svoje djece ”u stezi i Jehovinom usmjeravanju mis- ˇ
ljenja“ (Efezanima 6:4, NW). Naravno, dok to cinis,ˇ
ˇ ˇ
prema svojoj bi se zeni ˇ morao ophoditi s obzirno-
ˇscu,
´ s ljubavlju i razumno.
AKO TVOJA RELIGIJA NIJE I

RELIGIJA TVOJIH RODITELJA
16 ˇ nije neobicno
ˇ ˇ
Vise da cak i maloljetna djeca pri-
´ ˇ
hvacaju religijska gledista koja se razlikuju od onih
koja zastupaju njihovi roditelji. Je li i s tobom to slu-
ˇ ˇ savjetovati.
caj? Ako jest, Biblija ti ima sto
17 ˇ ˇ ˇ ˇ
Bozja rijec kaze: ”Slusajte svoje roditelje u Gospo-
dinu: jer je ovo pravo. Postuj ˇ oca svojega i mater“ (Efe-
ˇzanima 6:1, 2). U to je ukljuceno ˇ ˇ ˇ
dolicno postovanje
ˇ
prema roditeljima. Meutim, premda je poslusnost
ˇ
roditeljima vazna, ne smije ju se iskazivati a da se
15. Koja je odgovornost oca vjernika u pogledu odgoja djece?
ˇ ˇ
16, 17. Koja biblijska nacela moraju djeca zadrzati na umu ako
prihvate religiju koja se razlikuje od religije njihovih roditelja?
´
ne uzima u obzir pravog Boga. Kad je dijete dovoljno
ˇ ´
staro da pocne samo donositi odluke, ono snosi vecu
mjeru odgovornosti za svoje postupke. To ne vrijedi
samo u odnosu na svjetovni zakon nego osobito u po-
ˇ ´
gledu bozanskog zakona. ”Svaki [ce] od nas dati Bogu
ˇ
odgovor za sebe“, kaze Biblija (Rimljanima 14:12).
18
Ako te tvoja vjerovanja navedu na to da poduz-
ˇ ˇ
mes promjene u svom zivotu, potrudi se shvatiti
´
kako tvoji roditelji gledaju na to. Njima ce vjerojatno
ˇ ˇ ˇ ˇ
biti drago ako, zbog toga sto ucis i primjenjujes bi-
ˇ ˇ ˇ
blijska ucenja, pocnes pokazivati vise postovanja, ˇ ˇ
poslusnosti, ˇ spremnosti da ucini ˇ sˇ ono sto ˇ traze ˇ od
tebe. Meutim, ako te tvoja nova vjera navede i na od-
ˇ ˇ
bacivanje vjerovanja i obicaja koje oni osobno stuju,
´ ˇ ˇ ˇ ˇ
oni ce mozda smatrati da ti gazis ono sto ti oni zele
ˇ
ostaviti u nasljee. Mozda se boje i za tvoju dobrobit
ako ti radisˇ ono sto ˇ nije popularno u drustvu, ˇ ili ako
´
te to odvraca od toga da se posvetis aktivnostima ˇ
koje bi ti po njihovom misljenju ˇ mogle pomoci ´ da
ˇ
steknes materijalno blagostanje. I ponos bi mogao
predstavljati barijeru. Oni mozda ˇ smatraju kako,
ˇ
ustvari, govoris da si ti u pravu a da su oni u krivu.
19
Zato nastoj sto ˇ prije upoznati svoje roditelje s
ˇ
nekim starjesinama ili s drugim zrelim Svjedocima
iz mjesne skupstine. ˇ Potakni svoje roditelje da posje-
ˇ ˇ
te Dvoranu Kraljevstva kako bi culi o cemu se govo-
ri i da sami vide kakvi su ljudi Jehovini svjedoci.
´ se stav tvojih roditelja mozda ˇ
S vremenom ˇ ce smek-
ˇsati. Cak
i kad se roditelji nepopustljivo protive, kad
ˇ
unistavaju biblijsku literaturu i kad zabranjuju dje-
ci da odlaze na krsˇ canske ´ sastanke, obicno ˇ postoje
18, 19. Ako djeca prihvate religiju koja se razlikuje od religije
´ roditeljima da oni bolje
njihovih roditelja, kako mogu pomoci
upoznaju njihovu vjeru?
ˇ ´
ˇ
prilike za citanje na nekom drugom mjestu, za raz-
ˇ ´ ˇ
govor sa sukrscanima te za svjedocenje i pomaganje
ˇ
drugima na neformalan nacin. Moze ˇ sˇ se i moliti Je-
ˇ
hovi. Neki mladi moraju pricekati dok budu dovolj-
ˇ
no stari da bi zivjeli izvan obiteljskog doma i tek tada
ˇ ˇ ˇ
mogu uciniti nesto vise. Meutim, kakva god bila si-
´ ˇ
tuacija kod kuce, ne zaboravi ’postivati oca svojega i
mater‘. Ucini svoj dio da doprinesesˇ miru u domu
ˇ
ˇ
(Rimljanima 12:17, 18). A iznad svega, tezi za mirom
s Bogom.
ˇ
IZAZOV ODGAJANJA PASTORCADI
20
Situacija koja u mnogim domovima predstavlja
najveci ´ izazov nije religijske nego bioloske ˇ prirode.
´
Danas je mnogo kucanstava u kojima zive djeca iz ˇ
prethodnog braka jednog ili oba roditelja. U takvoj
ˇ ˇ ´
obitelji djeca mozda prozivljavaju osjecaje ljubomo-
ˇ ˆ
re i ljutnje ili mozda konflikt lojalnostı. Zbog toga
ˇ
mozda nepovoljno reagiraju na iskrena nastojanja
ˇ ´
ocuha odnosno macehe koji ˇ nastoje biti dobrim
ocem odnosno majkom. Sto obitelji s pastorcadi ˇ
ˇ ´
moze pomoci da bude uspjesna? ˇ
21
Imaj na umu da su unatocˇ posebnim okolnosti-
ma biblijska nacela ˇ koja donose uspjeh u drugim ku-
ćanstvima primjenjiva i ovdje. Zanemarivanjem tih
ˇ ˇ se privremeno naizgled rijesiti ˇ problem,
nacela moze
´
no kasnije ce to vjerojatno uzrokovati bol u srcu (Psa-
ˇ Salamunove 29:15). Razvijaj mudrost
lam 127:1; Price
ˇ sˇ primjenjivati bozanskaˇ
i razbor — mudrost da moze
ˇ ˇ
nacela s dugorocnim koristima na umu a razbor da
moze ˇ sˇ dokuciti ˇ zasto ˇ ˇ
clanovi obitelji govore ili cine ˇ
´ ˇ
20. Koji se osjecaji mogu javiti kod djece koja imaju ocuha od-
´
nosno macehu?
ˇ ˇ ´ ˇ
21. Zasto bi ocusi i macehe, unatoc svojim posebnim okolno-
stima, pomoc´ trebali traziti
ˇ u nacelima
ˇ koja se nalaze u Bibliji?
´
ˇ
odreene stvari. Potrebna je i sposobnost uzivljavanja
ˇ
(Price Salamunove 16:21; 24:3; 1. Petrova 3:8).
22 ˇ ´ ˇ ´ ˇ
Ako si ocuh ili maceha, mozda se sjecas da su
´
te kao kucnog prijatelja djeca vjerojatno dobro pri-
´ ˇ
hvacala. No kad si im postao ocuhom odnosno po-
´
stala macehom, njihov se stav mozda ˇ promijenio.
´ ´
Prisjecajuci se svog bioloskog roditelja koji vise ˇ ˇ ne
ˇ ˇ
zivi s njima, djeca se mozda bore s konfliktom lojal-
ˆ ˇ ´ ˇ ˇ
nostı, mozda smatrajuci da im ti zelis oduzeti naklo-
´
nost koju oni osjecaju prema odsutnom roditelju.
Ponekad bi te mogli na grub nacin ˇ podsjetiti da ti
nisi njihov otac odnosno njihova majka. Takve rijeci ˇ
bole. Ipak, ”ne budiˇ nagao u duhu svom na gnjev“
ˇ ´ ˇ
(Propovjednik 7:9). Zelis li izici na kraj s djecjim emo-
´ ˇ
cijama, trebat ce ti razbor i sposobnost uzivljavanja.
23
Te su osobine presudne prilikom provoenja
stege. Prijeko je potrebno da stega bude dosljedna
(Price ˇ Salamunove 6:20; 13:1). A buduci ´ da nisu sva
ˇ ˇ
djeca ista, stega se moze razlikovati od slucaja do
ˇ ˇ ´
slucaja. Neki su ocusi i macehe utvrdili da je, barem
ispocetka, ˇ bolje da bioloski ˇ roditelj provodi ovaj as-
pekt roditeljskog odgoja. No, neophodno je potrebno
da oba roditelja budu suglasna u pogledu stege i da
ˇ ´ bioloske ˇ
je podrzavaju, ne favorizirajuci potomke u
ˇ ˇ
odnosu na pastorcad (Price Salamunove 24:23). Po-
ˇ ˇ
slusnost je vazna, no treba biti uviavan zbog ne-
ˇ
savrsenosti. Nemoj preburno reagirati. Stegu provo-
di s ljubavlju (Kolosanima ˇ 3:21).
24
Obiteljski razgovori veoma pomazu ˇ u sprecava- ˇ
´
nju problema. Oni mogu pomoci obitelji da ostane
ˇ je nekoj djeci tesko
ˇ ˇ ´
22. Zasto prihvatiti ocuha odnosno macehu?
ˇ ˇ
23. Kako se moze provoditi stega u obiteljima s pastorcadi?
ˇ ˇ pomoci ´ da se u obitelji s pastorcadi
ˇ
24. Sto moze izbjegnu mo-
ˇ
ralni problemi izmeu clanova suprotnog spola?
ˇ ´
Bez obzira na to jesi li pravi roditelj
ˇ ´
ili si ocuh odnosno maceha, oslanjaj se na Bibliju
kao na izvor vodstva
ˇ
usredotocena ˇ je u zivotu
na ono sto ˇ ˇ
najvaznije. (Us-
´
poredi Filipljanima 1:9-11.) Takoer mogu pomoci
svakom pojedincu da uvidi kako on osobno moze ˇ
doprinijeti ostvarenju obiteljskih ciljeva. Osim toga,
ˇ
otvorenim obiteljskim razgovorima mogu se sprijeci-
ti moralni problemi. Djevojke moraju razumjeti ka-
ko da se oblaceˇ i vladaju pred svojim ocuhom
ˇ i nje-
´ ˇ
govim sinovima, a mladici trebaju savjet o dolicnom
´ ´
vladanju prema svojoj macehi i njenim kcerkama
(1. Solunjanima 4:3-8).
25
Dok nastojisˇ udovoljiti narocitom
ˇ izazovu odga-
ˇ
janja pastorcadi, pokazuj strpljivost. Treba vremena
ˇ
25. Koje osobine pridonose miru u obitelji s pastorcadi?
´
ZAKONITI BRAKOVI
DONOSE DOSTOJANSTVO I MIR
ˇ ˇ ˇ
U nase vrijeme mnogi muskarci i zene zajedno
ˇ
zive kao suprug i supruga bez ikakvog zakonitog
ˇ
sporazuma. To je situacija s kojom se mozda mora
ˇ ˇ
suociti novi vjernik. U nekim je slucajevima ta za-
ˇ
jednica odobrena drustvenim ili plemenskim obi-
ˇ
cajem, no nije zakonita. Meutim, biblijska nor-
ma zahtijeva da se brak zakonski registrira (Titu
3:1; Jevrejima 13:4). Kad se radi o pripadnicima
ˇ ´ ˇ ˇ
krscanske skupstine, Biblija uvjetuje da u bracnoj
zajednici mogu biti samo jedan suprug i jedna su-
´
pruga (1. Korincanima 7:2; 1. Timoteju 3:2, 12). Pri-
ˇ
drzavanje ove norme prvi je korak prema miru u
tvom domu (Psalam 119:165). Jehovini zahtjevi nisu
ˇ ˇ ˇ ˇ
nerealni niti teski. Ono sto nas on uci za nasu je ko-
rist (Izaija 48:17, 18).
da bi se razvili novi odnosi. Steci ´ ljubav i postovanje

ˇ
ˇ ˇ ˇ
djece s kojima nemas bioloskih veza moze biti za-
ˇ
c´ zadatak. No to je moguce.
´ Mudro i razbo-
strasuju
ˇ ˇ ˇ
rito srce, zdruzeno sa snaznom zeljom da se ugodi
Jehovi, predstavlja kljucˇ za postizanje mira u obite-
ˇ
lji u kojoj ima pastorcadi (Priceˇ Salamunove 16:20).
Takve ti osobine takoer mogu pomoci ´ da se nosisˇ i
s drugim situacijama.
ˇ ˇ
DA LI MATERIJALISTI CKE TE ZNJE
RAZJEDINJUJU TVOJ DOM?
26
Problemi i stavovi vezani uz materijalne stvari
ˇ
mogu razjediniti obitelji na mnogo nacina. ˇ
Nazalost,
ˇ
26. Na koje nacine mogu problemi i stavovi vezani uz materijal-
ne stvari razjediniti obitelj?
ˇ ´
u neke obitelji razdor unose svae u vezi s novcem
ˇ
i zelja da se bude bogat — ili barem malo bogatiji.
ˇ
Razdori se mogu razviti kad oba supruznika rade
na svjetovnom poslu i razvijaju stav ”moj novac, tvoj
ˇ ˇ
novac“. Cak i ako ne doe do svaa, kad oba supruz-
ˇ
nika rade njihovi im vremenski planovi mozda
ostavljaju malo vremena koje mogu posvetiti jedno
´ ˇ ˇ
drugome. U svijetu je rastuci trend da ocevi duze vri-
ˇ
jeme zive odvojeno od svojih obitelji — mjesecima ili
ˇ
cak godinama — da bi zaradili vise ˇ novca nego sto ˇ bi
´
ga ikad mogli zaraditi kod kuce. To moze dovesti do ˇ
jako ozbiljnih problema.
27 ´
Nije moguce postaviti pravila za postupanje u
´
takvim situacijama buduci da se razne obitelji su-
ˇ
ocavaju s raznim pritiscima i potrebama. No biblij-
´ ˇ
ski savjeti tu ipak mogu pomoci. Naprimjer, Price
Salamunove 13:10 pokazuju da se nepotrebne sva-
e ponekad mogu izbjeci ´ ’zajednickim
ˇ savjetova-
njem‘ (NW). To ne podrazumijeva samo iznosenje ˇ
ˇ ˇ
vlastitih gledista nego i trazenje savjeta i nastojanje
da se sazna kako druga osoba gleda na izvjesnu
ˇ
stvar. Osim toga, ako obitelj sastavi realan budzet,
ˇ ´ ˇ
to joj moze pomoci da sloznije funkcionira. Ponekad
je potrebno — mozda ˇ samo privremeno — da oba su-
ˇ ´ kako bi pokrili povecane ´
pruznika rade izvan kuce
ˇ ˇ
troskove, osobito kad su tu djeca ili drugi clanovi
obitelji. Kad je to slucaj, ˇ muzˇ treba pokazivati svojoj
ˇzeni da josˇ uvijek ima vremena za nju. On joj, zajed-
no s djecom, moze ˇ s ljubavlju pomagati u nekim po-
ˇ obavljala sama (Filipljanima
slovima koje bi inace
2:1-4).
ˇ
27. Koja su neka od nacela ´ obitelji koja se
koja mogu pomoci
nalazi pod financijskim pritiskom?
´
28 ˇ
Meutim, zadrzi na umu da novac, premda je
neophodan u ovom sustavu stvari, ne donosi sre-
cu.´ A sasvim sigurno ne daje zivot ˇ (Propovjed-
nik 7:12). Doista, stavljanje prevelikog naglaska na
ˇ
materijalne stvari moze biti uzrok duhovnog ili
moralnog sloma (1. Timoteju 6:9-12). Koliko li je
ˇ
bolje traziti najprije Bozje ˇ Kraljevstvo i njegovu
´ ˇ
pravednost, s uvjerenjem da ce Bog blagosloviti nasa
ˇ
nastojanja da si priskrbimo ono sto je potrebno za
ˇ ˇ ˇ
zivot! (Matej 6:25-33; Jevrejima 13:5). Ako zadrzis
duhovne interese na prvom mjestu i stalno tezis za ˇ ˇ
ˇ ´ ˇ
mirom, prvenstveno za mirom s Bogom, mozda ces
ˇ ´ ´ ˇ
dozivjeti da ce i tvoje kucanstvo, premda je mozda
razjedinjeno stanovitim okolnostima, postati zaista
ˇ
ujedinjeno u onim najvaznijim stvarima.
´ ´
28. Koji ce podsjetnici, ako ih bude uzimala u obzir, pomoci obi-
telji da gradi svoje jedinstvo?
´ ˇ ´
K AKO
ˇ
MOGU SLJEDE CA BIBLIJSKA NACELA POMO CI...
ˇ
CLANOVIMA OBITELJI DA SACUVAJU MIR U DOMU ?
Krsˇ cani´ razvijaju razbor

ˇ
(Price Salamunove 16:21; 24:3).
ˇ
Da bi bracni drugovi pokazivali ljubav i
ˇ
postovanje u braku, ne moraju biti iste religije
ˇ
ˇ ´
Krscanin nikad nece ´ namjerno
ˇ ˇ
prekrsiti Bozji zakon (Djela apostolska 5:29).
Krsˇ cani
´ su mirotvorci (Rimljanima 12:18).
Nemoj se brzo vrijeati (Propovjednik 7:9).
ˇ ´
DVAN AES T O POGL AVLJE
ˇ
I tvoja obitelj moze
svladati probleme
ˇ
koji joj nanose stetu
S TARI automobil upravo je opran i ispoliran. Pro-
laznicima izgleda blistavo, gotovo kao nov. No is-
ˇ ˇ
pod povrsine, korozija nagriza njegov lim. Slicno je
i s nekim obiteljima. Premda izvana sve izgleda sjaj-
no, nasmijana lica kriju strah i bol. Iza zatvorenih
vrata, korozivni elementi nagrizaju obiteljski mir.
Dva problema koja mogu imati takvo djelovanje jesu
alkoholizam i nasilje.
ˇ ˇ
STETA PROUZRO CENA ALKOHOLIZMOM
2
Biblija ne osuuje umjereno pijenje alkohol-
´ ˇ
nih pica, ali osuuje opijanje (Price Salamunove
´
23:20, 21; 1. Korincanima 6:9, 10; 1. Timoteju 5:23;
ˇ ˇ
Titu 2:2, 3). Meutim, alkoholizam je nesto vise od
ˇ ´
opijanja; to je kronicna obuzetost alkoholnim picima
i gubitak kontrole nad njihovim konzumiranjem.
ˇ ˇ
Alkoholicari mogu biti odrasli ljudi. Nazalost, to mo-
gu biti i mladi.
3 ´
Biblija je vec u davno doba ukazala na to da
ˇ ˇ
zloupotreba alkohola moze narusiti obiteljski mir
ˇ
(5. Mojsijeva 21:18-21). Korozivne ucinke alkoholizma
´ ˇ ˇ
osjeca cijela obitelj. Supruga alkoholicara moze se
1. Koji prikriveni problemi postoje u nekim obiteljima?
ˇ ´
2. (a)
ˇ Kakvo je biblijsko glediste o pijenju alkoholnih pica?
(b) Sto je alkoholizam?
3, 4. Opisi ˇ kakve posljedice alkoholizam ostavlja na alkoholi-
ˇcarevu suprugu i na djecu.
´
potpuno zaokupiti nastojanjima da prekine njegovo
ˇ
pijenje ili borbom s njegovim nepredvidivim ponasa-
´
njem.1 Ona stalno sakriva pice, baca ga, sakriva mu-
ˇ
zevljev novac i apelira na njegovu ljubav prema obi-
ˇ ˇ ˇ
telji, prema zivotu, cak i prema Bogu — no alkoholicar
´
i dalje pije. Buduci da se njena nastojanja da obuz-
´
da njegovo pijenje uvijek izjalove, ona se osjeca fru-
ˇ ´ ˇ
striranom i nedoraslom situaciji. Mozda ce je poceti
ˇ ´
muciti strah, ljutnja, osjecaj krivnje, nervoza, tjesko-
ˇ
ba i gubitak samopostovanja.
4 Djeca nisu posteenaˇ
od posljedica roditeljevog
ˇ
alkoholizma. Neku se napada fizicki. Drugu se na-
ˇ ˇ
pastuje seksualno. Ona ˇ mozda sebe optuzuju za
roditeljev alkoholizam. Cesto se dogaa da zbog alko-
ˇ ˇ
holicarevog prevrtljivog ponasanja djeca izgube po-
´
vjerenje u ljude. Buduci da ne mogu slobodno razgo-
ˇ ´ ˇ
varati o onome sto se dogaa kod kuce, djeca mozda
ˇ ´ ˇ ˇ ˇ
nauce potiskivati svoje osjecaje, sto cesto ima lose po-
ˇ ˇ
sljedice po fizicko zdravlje (Price Salamunove 17:22).
ˇ ˇ
Takvoj djeci moze i nakon sto odrastu nedostajati sa-
ˇ
mopouzdanje ili samopostovanje.
ˇ ˇ ˇ
STO MO ZE U CINITI OBITELJ?
5 ˇ
Premda mnogi autoriteti kazu da se alkoholizam
ˇ ˇ ´ ˇ
ne moze izlijeciti, vecina se njih slaze da je stanovi-
´
ta mjera oporavka moguca uz program potpunog
apstiniranja. (Usporedi Mateja 5:29.) Meutim, pri-
ˇ ´ ˇ ´
voljeti alkoholicara da prihvati pomoc lakse je reci
ˇ ´ ˇ ˇ
nego uciniti, buduci da on obicno porice da ima pro-
ˇ
blem. Ipak, kad clanovi obitelji stupe u akciju i
ˇ
1 Premda o alkoholicaru ˇ
govorimo kao o muskarcu, ˇ
nacela
koja se ovdje iznose u jednakoj su mjeri primjenjiva i onda kad
ˇ ˇ
je alkoholicar zena.
ˇ je to tesko?
ˇ
5. Kako se treba boriti s alkoholizmom, i zasto
ˇ ˇ
I TVOJA OBITELJ MO ZE SVLADATI PROBLEME KOJI JOJ NANOSE STETU 143
ˇ
uhvate se ukostac s problemima koje im nanosi al-
ˇ ´ ˇ ˇ
koholizam, alkoholicar ce mozda poceti uviati da on
ˇ
ipak ima problem. Jedan lijecnik koji ima isku-
ˇ
stva u pomaganju alkoholicarima i njihovim obi-
ˇ ˇ
teljima kaze: ”Mislim da je najvaznije da obitelj
jednostavno obavlja svakodnevne aktivnosti na naj-
´ ˇ ˇ
sreeniji moguci nacin. Alkoholicar tako postaje sve
ˇ ˇ
vise i vise svjestan ogromne razlike izmeu sebe i
ostalih u obitelji.“
6 ˇ
Ako je u tvojoj obitelji netko alkoholicar, biblijski
´ ˇ
nadahnuti savjeti mogu vam pomoci da zivite na naj-
´ ˇ
sreeniji moguci nacin (Izaija 48:17; 2. Timoteju
ˇ
3:16, 17). Razmotrimo neka od nacela koja su pomo-
ˇ
gla obiteljima da se uspjesno bore s alkoholizmom.
7 Prestani za sve okrivljavati sebe. Biblija kaze: ˇ
´ ´
”Svaki [ce] svoje breme nositi“, i: ”svaki [ce] od nas
´
dati Bogu odgovor za sebe“ (Galacanima 6:5; Rimlja-
ˇ ˇ ˇ
nima 14:12). Alkoholicar mozda pokusava sugerirati
drugima u obitelji da su oni odgovorni. Naprimjer,
ˇ ˇ
mozda kaze: ”Da ste bili bolji prema meni, ne bih pio.“
ˇ
Ako drugi ostavljaju dojam da se slazu s njim, ohra-
ˇ
bruju ga da nastavi piti. No cak i ako smo pali kao
ˇ ˇ
zrtva okolnosti ili drugih ljudi, svi smo mi — ukljucu-
´ ˇ ˇ
juci i alkoholicare — odgovorni za ono sto radimo.
(Usporedi Filipljanima 2:12.)
8 ˇ ˇ ˇ
Nemoj misliti da uvijek moras stititi alkoholicara
od posljedica njegovog pijenja. Jedna biblijska poslo-
ˇ ˇ
vica o razbjesnjelom covjeku u jednakoj se mjeri
ˇ ˇ ˇ ˇ
moze primijeniti i na alkoholicara: ”Ako ga postediˇ s,
ˇ ˇ ˇ ˇ
ucinis samo jos gore“ (Price Salamunove 19:19, Sa-
ˇ je jedan clan
ˇ
6. Koji je najbolji izvor savjeta za obitelji ciji alko-
ˇ
holicar?
7. Tko je odgovoran ako je jedan clanˇ ˇ
obitelji alkoholicar?
ˇ ˇ ˇ
8. Koji su neki od nacina da se alkoholicaru pomogne suociti
se s posljedicama svog problema?
´
´ ˇ
ric). Neka alkoholicar osjeti posljedice svog pijenja.
ˇ
Neka pocisti nered koji je napravio ili neka nazove
ˇ
svog sefa ujutro nakon epizode opijanja.
9 ´ ˇ
Prihvati pomoc od drugih. Price Salamunove 17:17
ˇ
kazu: ”U svako doba ljubi prijatelj, i brat postaje u ne-
ˇ
volji.“ Ako tvoja obitelj ima alkoholicara, ima i nevo-
ˇ ´ ˇ
lje. Ti trebas pomoc. Ne ustrucavaj se oslanjati na
ˇ ˇ
podrsku ’prijatelja koji te ljube‘ (Price Salamunove
18:24). Kroz razgovor s drugima koji razumiju pro-
ˇ ˇ
blem ili s onima koji su se suocili sa slicnom situaci-
ˇ ˇ ˇ ˇ
jom mozes dobiti prakticne savjete o tome sto treba
ˇ ˇ ˇ
ciniti a sto ne treba. No postupaj uravnotezeno. Raz-
ˇ
govaraj s onima u koje imas povjerenja, s onima koji
´ ˇ
nece ’izdati tajnu‘ (Price Salamunove 11:13).
10 ˇ ˇ ´ ˇ
Nauci se oslanjati na krscanske starjesine. Star-
ˇ ˇ ´ ˇ
jesine u krscanskoj skupstini mogu biti velik izvor
´ ˇ ´ ˇ ˇ
pomoci. Ti zreli muzevi upuceni su u Bozju rijec
ˇ
i imaju mnogo iskustva u primjeni njenih nacela. Oni
ˇ
se mogu pokazati ”kao zaklon od vjetra, i kao utoci-
ˇ
ste od poplave, kao potoci na suhu mjestu, kao sjen
ˇ
od velike stijene u zemlji sasusenoj“ (Izaija 32:2).
ˇ ´ ˇ ˇ ˇ
Ne samo da krscanski starjesine stite od stetnih utje-
ˇ ˇ
caja skupstinu u cjelini nego takoer pruzaju utjehu
i okrepu te pokazuju osobni interes pojedincima koji
imaju probleme. U potpunosti se okoristi njihovom
´
pomoci.
11
Iznad svega, crpi snagu od Jehove. Biblija nam
daje jamstvo koje grije srce: ”Blizu je Jahve onima
ˇ ˇ
koji su skrsena srca, a klonule duse spasava“ (Psa-
ˇ ˇ
lam 34:19, St). Ako si skrsena srca ili klonule duse
ˇ ˇ
zbog pritisaka koje donosi zivot s alkoholicarem u
ˇ ˇ aˆ trebale prihvatiti pomoc,´
9, 10. Zasto bi obitelji alkoholicar
ˇ
i ciju bi pomoc´ prvenstveno trebale traziti?
ˇ
ˇ najvecu ´ pomoc´ obiteljima alkoholicar
ˇ a,
ˆ i na
11, 12. Tko pruza
ˇ ˇ ˇ
koji se nacin ta podrska pruza?
ˇ ˇ
ˇ ´
Krscanski
ˇ
starjesine mogu
biti velik izvor
´
pomoci u
ˇ
rjesavanju
obiteljskih
problema
obitelji, znaj da ”blizu je Jahve“. On razumije koliko

ˇ
je teska tvoja obiteljska situacija (1. Petrova 5:6, 7).
12 ˇ ˇ ˇ ˇ
Vjera u ono sto Jehova kaze u svojoj Rijeci moze
´ ˇ
ti pomoci da se nosis s tjeskobom (Psalam 130:3, 4;
ˇ ˇ
Matej 6:25-34; 1. Ivanova 3:19, 20). Ako proucavas
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
Bozju rijec i zivis po njenim nacelima, svrstavas se
´ ˇ
u red onih koji primaju pomoc Bozjeg svetog duha,
ˇ ˇ
koji ti moze dati ’izvanrednu snagu‘ da se boris iz da-
´ ´
na u dan (2. Korincanima 4:7, Duda-Fucak).1
13 ˇ
Neumjereno uzivanje alkohola dovodi do daljnjeg
ˇ
problema koji nanosi stetu mnogim obiteljima — do
nasilja unutar obitelji.
ˇ
1 U nekim zemljama postoje centri za lijecenje, bolnice i reha-
bilitacijski programi koji su specijalizirani za pomaganje alko-
ˇ ´ ˇ
holicarima i njihovim obiteljima. Hoce li netko zatraziti takvu
´ ´ ˇ
pomoc ili nece, privatna je odluka. Drustvo Watch Tower ne pre-
ˇ ˇ
porucuje nijednu odreenu vrstu lijecenja. Meutim, onaj tko
ˇ pomoc´ treba paziti na to da se pritom ne upusti u aktiv-
trazi
ˇ
nosti kojima bi pravio kompromis u odnosu na biblijska nacela.
ˇ
13. Koji je drugi problem koji nanosi stetu mnogim obiteljima?
´
ˇ
STETA UZROKOVANA
NASILJEM UNUTAR OBITELJI
14 ˇ ˇ
Prvi nasilan cin u ljudskoj povijesti bio je slucaj
ˇ
nasilja unutar obitelji koji je ukljucivao dva brata,
ˇ ˇ
Kaina i Abela (1. Mojsijeva 4:8). Otada covjecanstvo
´
pogaaju svi moguci oblici nasilja unutar obitelji. Tu
ˇ ˇ ˇ ˇ
su muzevi koji tuku zene, zene koje napadaju muze-
ve, roditelji koji okrutno tuku svoju malu djecu i od-
rasla djeca koja zlostavljaju svoje ostarjele roditelje.
ˇ
15 Steta uzrokovana nasiljem unutar obitelji pred-
ˇ ˇ ˇ
stavlja nesto daleko vise od tjelesnih oziljaka. Jedna
ˇ ˇ ˇ
je fizicki zlostavljana zena rekla: ”Tu je snazan osje-
´ ˇ
caj krivnje i srama s kojim se moras boriti. Ujutro
ˇ ˇ ´ ˇ ˇ
najcesce jednostavno zelis ostati u krevetu, nadaju-
´ ˇ
ci se da je sve to bio samo ruzan san.“ Djeca koja pro-
ˇ
matraju ili dozivljavaju nasilje unutar obitelji mogu
i sama biti nasilna kad odrastu i kad osnuju vlasti-
tu obitelj.
16 ˇ ˇ
Nasilje unutar
ˇ obitelji nije ograniceno na fizicko
zlostavljanje. Cesto se radi o verbalnom napadu. Pri-
ˇ ˇ
ce Salamunove 12:18 kazu: ”Ima ko govori kao da
ˇ
mac probada.“ Ta ’probadanja‘ koja karakteriziraju
´
nasilje unutar obitelji obuhvacaju kako nadijevanje
pogrdnih imena i vikanje tako i stalno kritiziranje,
ˇ ´ ˇ
ponizavajuce uvrede i prijetnje fizickim nasiljem.
Rane nastale emocionalnim nasiljem nevidljive su i
ˇ ˇ
cesto prolaze nezapazene od drugih.
17 ˇ
Osobito je zalosno emocionalno udaranje djete-
ˇ
ta — stalno kritiziranje i omalovazavanje njegovih
14. Kada se pojavilo nasilje unutar obitelji, i kakva je u tom pi-
tanju situacija danas?
15. Kako nasilje unutar obitelji djeluje u emocionalnom pogle-
ˇ
du na mnoge clanove obitelji?
ˇ ˇ
16, 17. Sto je to emocionalno zlostavljanje, i kako ono utjece
ˇ
na clanove obitelji?
ˇ ˇ
sposobnosti, inteligencije ili vrijednosti kao osobe.
ˇ ˇ
Takvo verbalno zlostavljanje moze unistiti duh djete-
´
ta. Istina, sva djeca trebaju stegu. No Biblija upucu-
ˇ ˇ ˇ
je oceve: ”Ocevi, ne ogorcujte svoje djece, da ne posta-
ˇ ˇ
nu malodusna!“ (Kolosanima 3:21, St).
´
KAKO IZBJE CI
NASILJE UNUTAR OBITELJI
18 ˇ
Korijen nasilja do kojeg dolazi unutar obitelji lezi
ˇ ˇ ˇ
u srcu i umu; korijen naseg nacina postupanja lezi u
ˇ ˇ
nasem razmisljanju (Jakov 1:14, 15). Da bi nasilnik
ˇ ˇ
prestao ciniti nasilje, on treba promijeniti svoj nacin
ˇ ´
razmisljanja (Rimljanima 12:2). Je li to moguce? Jest.
ˇ ˇ ´ ˇ
Bozja rijec ima moc mijenjati ljude. Ona moze isko-
ˇ ˇ ˇ
rijeniti cak i ’snazno utvrena‘ destruktivna gledista
´ ˇ
(2. Korincanima 10:4, NW; Jevrejima 4:12). Tocna bi-
ˇ ˇ
blijska spoznaja moze pospjesiti promjenu u ljudi-
ˇ ´
ma koja moze biti tako temeljita da se ljudi takoreci
ˇ ˇ ˇ
oblace u novu osobnost (Efezanima 4:22-24; Kolosa-
nima 3:8-10; NW).
19 ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
Glediste o bracnom drugu. Bozja rijec kaze: ”Tako
ˇ ˇ ˇ
su duzni muzevi ljubiti svoje zene kao svoja tjelesa;
ˇ ˇ
jer koji ljubi svoju zenu, sebe samoga ljubi“ (Efezani-
ˇ ˇ ˇ
ma 5:28). Biblija kaze i to da bi muz svojoj zeni tre-
ˇ
bao iskazivatiˇ ”cast kao slabijoj (...) posudi“ (1. Petro-
ˇ ˇ
va 3:7, NW). Zene se potice ”da ljube muzeve“ i da
ˇ
imaju ”duboko postovanje“ prema njima (Titu 2:4;
ˇ
Efezanima 5:33, NW). Sigurno je da nijedan bogobo-
ˇ ˇ
jazni muz ne moze s pravom tvrditi da stvarno iska-
ˇ ˇ ˇ
zuje cast svojoj zeni ako je napada bilo fizicki bilo ver-
ˇ ˇ ˇ
balno. A i nijedna zena koja vice na svog muza, koja
ˇ ˇ korijen nasilja do kojeg dolazi unutar obitelji,
18. U cemu lezi
ˇ da se nasilje zaustavi?
i koji je, prema Bibliji, nacin
19. Kako bi krsˇ canin
´ ˇ
trebao gledati na bracnog druga i postu-
pati prema njemu?
´
ˇ ˇ ´
ga sarkasticno oslovljava ili stalno grdi ne moze reci
ˇ
da ga uistinu ljubi i postuje.
20 ˇ ˇ
Ispravno glediste o djeci. Djeca zasluzuju, da, tre-
ˇ ˇ ˇ
baju, ljubav i paznju svojih roditelja. Bozja rijec dje-
cu naziva ’nasljedstvom od Gospodina‘ i ’darom‘ (Psa-
lam 127:3). Roditelji su pred Jehovom odgovorni
brinuti se za to nasljedstvo. Biblija spominje ”obi-
ˇ ˇ ˇ ´
ljezja bebe“ i djecacko ”bezumlje“ (1. Korincanima
ˇ
13:11, NW; Price Salamunove 22:15). Roditelji se ne
ˇ
trebaju iznenaditi ako se suoce s bezumljem svoje
djece. Djeca nisu odrasli. Roditelji ne bi od djeteta tre-
ˇ ˇ
bali zahtijevati vise nego sto je primjereno njegovoj
dobi, obiteljskoj sredini i njegovim sposobnostima.
(Vidi 1. Mojsijevu 33:12-14.)
21 ˇ ´
Glediste o ostarjelim roditeljima. Treca Mojsijeva
ˇ ˇ
19:32 kaze: ”Pred sijedom glavom ustani, i postuj lice
ˇ ˇ ˇ ˇ
starcevo.“ Bozji je Zakon na taj nacin promicao posti-
ˇ ˇ
vanje i visoko cijenjenje ostarjelih. Takvo sto moze
ˇ
biti pravi izazov kad ostarjeli roditelj mozda djeluje
ˇ ˇ
prezahtjevno ili je bolestan pa se mozda ne moze brzo
ˇ ´
kretati ili razmisljati. Ipak, djecu se podsjeca da ’za-
´
jam vracaju roditeljima‘ (1. Timoteju 5:4). To bi zna-
ˇ ˇ
cilo da se s njima ophode s dostojanstvom i postova-
ˇ ˇ
njem, da se mozda cak i financijski brinu za njih.
ˇ
Zlostavljanje ostarjelih roditelja, bilo fizicko bilo na
ˇ ˇ
neki drugi nacin, apsolutno se kosi s nacinom na koji
ˇ
nam Biblija kaze da postupamo.
22 ˇ
Razvijaj samosvladavanje. Price Salamunove
ˇ
29:11 kazu: ”Sav gnjev svoj izliva bezumnik, a mudri
ˇ ne bi
20. Pred kime su roditelji odgovorni za svoju djecu, i zasto
ˇ
trebali gajiti nerealna ocekivanja u vezi sa svojom djecom?
ˇ glediste
ˇ o ostarjelim roditeljima i o postupa-
21. Koje je Bozje
nju s njima?
ˇ
22. Koje je svojstvo kljucno da bi se svladalo nasilje unutar obi-
ˇ
telji, i kako ga se moze iskazivati?
ˇ ˇ
ˇ ˇ
ustavlja ga natrag.“ Kako mozes svladavati svoj duh?
ˇ
Umjesto da dopustis da se u tebi gomila nezadovolj-
ˇ ˇ
stvo, sto prije rijesi nesuglasice koje se pojavljuju
ˇ ˇ ˇ
(Efezanima 4:26, 27). Udalji se ako osjetis kako gubis
ˇ ´
svladavanje. Moli se za Bozji sveti duh koji ce u tebi
ˇ
´
razviti samosvladavanje (Galacanima 5:22, 23). Set-
ˇ ˇ ´
nja ili neki oblik fizicke aktivnosti moze ti pomoci da
ˇ ˇ
svladas svoje emocije (Price Salamunove 17:14, 27).
ˇ
Nastoj biti ”spor na gnjev“ (Price Salamunove 14:29).
RAZDVOJITI SE ILI OSTATI ZAJEDNO?

23 Meu djela koja Bog osuuje Biblija ubraja i ”ne-
prijateljstva, svadje, (...) srdnje [”izljeve gnjeva“, NW]“
ˇ ˇ ´
i kaze da ”oni koji takova cine ne ce naslijediti car-
ˇ ´
stva Bozijega“ (Galacanima 5:19-21). Dakle, svatko
ˇ ´ ˇ
tko tvrdi da je krscanin no opetovano i nepokajnicki
ˇ ˇ ˇ
podlijeze nasilnim izljevima gnjeva, pri cemu mozda
ˇ ˇ ˇ
fizicki zlostavlja bracnog druga ili djecu, moze biti is-
ˇ ˇ ´ ˇ
kljucen iz krscanske skupstine. (Usporedi 2. Ivano-
ˇ ˇ ˇ ˇ
vu 9, 10.) Na taj se nacin skupstinu drzi cistom od na-
´ ´
silnih osoba (1. Korincanima 5:6, 7; Galacanima 5:9).
24 ˇ ´
A kako je s osobama koje su krscani a sada do-
ˇ ˇ
zivljavaju napade od nasilnog supruznika koji ne po-
ˇ
kazuje znakove mijenjanja? Neke su odlucile ostati s
ˇ
nasilnim supruznikom zbog ovog ili onog razloga.
ˇ ´ ´
Druge su odlucile otici, smatrajuci da je u opasnosti
ˇ ˇ ˇ
njihovo fizicko, du ˇ sevno ˇi duhovno zdravlje — a moz-
ˇ
da i sam zivot. Sto god zrtva nasilja do kojeg dolazi
ˇ ˇ
unutar obitelji odluci uciniti u takvim okolnostima,
ˇ ˇ dogoditi clanu
ˇ
krsˇ canske
´ ˇ
23. Sto se moze skupstine ako ope-
ˇ ˇ nasilnim izljevima gnjeva, pri
tovano i nepokajnicki podlijeze
ˇ ˇ ˇ zlostavlja svoju obitelj?
cemu mozda fizicki
24. (a) Kako bi zlostavljani supruzniciˇ mogli postupiti? (b) Ka-
ˇ prijatelji i starjesine
ˇ
ko bi brizni mogli pomagati zlostavljanom
ˇ ˇ ne bi smjeli ciniti?
ˇ
supruzniku, no sto
´
ˇ ´ ˇ ˇ
Krscanski supruznici koji ljube i postuju jedno drugo
ˇ ´ ˇ ´
rijesit ce nesuglasice sto je prije moguce
to je njena privatna odluka pred Jehovom (1. Korin-

´
canima 7:10, 11). Dobronamjerni prijatelji, roaci ili
ˇ ´ ˇ ˇ ´ ˇ ˇ ´
krscanski starjesine mozda ce zeljeti pruziti pomoc i
ˇ
savjet, no oni ne bi smjeli prisiljavati zrtvu ni na koji
ˇ
odreen nacin postupanja. To je odluka koju on
ili ona moraju donijeti sami (Rimljanima 14:4; Gala-
´
canima 6:5).
ˇ
KRAJ STETNIM PROBLEMIMA
25 ˇ
Kad je Jehova Adama i Evu zdruzio u brak, nje-
ˇ
gov naum ni u kom slucaju nije bio da obitelji budu
25. Kakav je Jehovin naum s obzirom na obitelj?
ˇ ˇ
ˇ
izvrgnute korozivnom utjecaju stetnih problema kao
ˇ ˇ
sto su alkoholizam ili nasilje (Efezanima 3:14, 15).
´
Obitelj je trebala biti mjesto gdje ce cvjetati ljubav i
´ ˇ
mir i gdje ce biti zbrinute dusevne, emocionalne i du-
ˇ
hovne potrebe svakog njenog clana. Meutim, s poja-
ˇ
vom grijeha, obiteljski je zivot ubrzo degenerirao.
(Usporedi Propovjednika 8:9.)
26 ´
Nasrecu, Jehova nije odustao od svog nauma s
´ ´
obzirom na obitelj. On obecava da ce uvesti miro-
´ ˇ
ljubivi novi svijet u kojem ce ljudi ”zivjeti bez straha
´ ˇ ´
i niko ih ne ce plasiti“ (Ezehijel 34:28). Tada ce alko-
holizam, nasilje unutar obitelji i svi drugi problemi
ˇ ˇ
koji danas obiteljima nanose stetu biti stvar proslo-
´
sti. Ljudi ce se smijati, ne da bi prikrili strah i bol,
´ ˇ ´ ˇ
vec zato sto ce se ’naslaivati mnozinom mira‘ (Psa-
lam 37:11).
´
26. Kakva buducnost ˇ
ocekuje ˇ
one koji se trude zivjeti u skladu
s Jehovinim zahtjevima?
´ ˇ ´
OBITELJIMA DA IZBJEGNU PROBLEME KOJI BI MOGLI
ˇ ˇ
PROUZRO CITI OZBILJNU STETU ?
Jehova osuuje zloupotrebu alkohola

ˇ Salamunove 23:20, 21).
(Price
Svaki je pojedinac odgovoran za svoje postupke
(Rimljanima 14:12).
ˇ
Bez samosvladavanja ne mozemo na prihvatljiv
ˇ ˇ ˇ
nacin sluziti Bogu (Price Salamunove 29:11).
Pravi krsˇ cani
´ ˇ
iskazuju cast svojim ostarjelim
roditeljima (3. Mojsijeva 19:32).
´
TRINAEST O POGL AVLJE
Ako je brak dospio do

ˇ ˇ
kriticne tocke
T ALIJANKA imenom Lucia bila je 1988. godine
u velikoj depresiji.1 Nakon deset godina, njen je
brak bio pred raspadom. Mnogo se puta pokusava-
ˇ
ˇ ˇ
la pomiriti sa svojim muzem, no svi su pokusaji bili
ˇ
neuspjesni. Tako se ona zbog neslaganja s njime
ˇ
razdvojila od njega i sada se suocila sa samohranim
´ ´ ´
odgajanjem svoje dvije kcerke. Osvrcuci se na to vri-
´ ˇ
jeme, Lucia se prisjeca: ”Bila sam sigurna da nista
ˇ ˇ
ne moze spasiti nas brak.“
2 ˇ ˇ ˇ ˇ
Ako i ti imas bracnih problema, onda mozes ra-
´ ˇ ˇ
zumjeti Luciine osjecaje. Tvoj je brak mozda u tesko-
´ ˇ ˇ ˇ ˇ
cama i mozda se pitas ima li jos uvijek sanse da ga
ˇ
se spasi. Ako je to slucaj, bilo bi korisno da razmi-
ˇ ´ ˇ
slis o sljedecem pitanju: Da li se ja drzim svih do-
brih savjeta koje je Bog dao preko Biblije kako bi
ˇ ˇ
supruznicima pomogao da imaju uspjesan brak?
(Psalam 119:105).
3 ˇ ˇ
Kad postoje velike napetosti izmeu muza i zene,
ˇ ˇ ˇ
mozda se cini da je najlakse razvrgnuti brak. Ali,
ˇ ˇ
premda mnoge zemlje dozivljavaju sokantan porast
broja razorenih obitelji, novije studije pokazuju
ˇ ˇ
da velik postotak razvedenih muskaraca i zena
ˇ ˇ
zali zbog raskida. Izvjestan broj njih pati od vise
1 Ime je promijenjeno.
1, 2. Koje bi si pitanje trebalo postaviti kad brak doe u krizu?

3. O kakvoj se reakciji mnogih razvedenih osoba i njihovih obi-
ˇ
telji izvjestava, premda je razvod postao popularan?
ˇ ˇ
AKO JE BRAK DOSPIO DO KRITICNE TO CKE 153
Probleme
ˇ
rjesavajte
ˇ
cim prije.
Ne dopustite
da sunce zae
ˇ
dok ste jos
gnjevni
ˇ ˇ
zdravstvenih problema, i fizicke i psihicke naravi,
ˇ
negoli je to slucaj kod onih koji su ostali u braku.
ˇ
Djeca razvedenih roditelja dozivljavaju konfuziju
ˇ
i nesretnost koje cesto traju godinama. Roditelji i
prijatelji razorenih obitelji takoer pate. A kako na
ˇ
tu situaciju gleda Bog, Osnivac braka?
4 ˇ ˇ
Kao sto je objasnjeno u prethodnim poglavljima,
ˇ ˇ
Bozji je naum bio da brak bude dozivotna veza
ˇ
(1. Mojsijeva 2:24). No, zasto se onda raspada toli-
ˇ ˇ
ko mnogo brakova? To nije nesto sto se dogaa pre-
´ ˇ
ko noci. Obicno postoje znakovi upozorenja. Mali
´ ´
problemi u braku mogu postajati veci i veci sve
ˇ
dok ne narastu toliko da se cine nesavladivima.
ˇ ˇ
No ako se te probleme cim se pojave stane rjesava-
´
ti pomocu Biblije, mnogi se raskidi brakova mogu
´
izbjeci.
ˇ
4. Kako bi probleme u braku trebalo rjesavati?
´
REALNO GLEDAJ NA STVARI
5
Okolnost koja ponekad stvara probleme jesu ne-
ˇ ˇ ˇ
realna ocekivanja koja moze gajiti jedan ili oba brac-
ˇ
na partnera. Ljubavni romani, popularni casopisi,
televizijski programi i filmovi mogu pobuditi nade i
snove koji su daleko od stvarnosti. Kad se ti snovi
´
ne ostvare, osoba se osjeca prevarenom, nezadovo-
ˇ ˇ ˇ
ljenom, cak i ogorcenom. Kako onda moze dvoje ne-
ˇ ´ ´
savrsenih ljudi postici srecu u braku? Da bi se
ˇ ˇ
ostvarila uspjesna veza, treba uloziti trud.
6 ˇ
Biblija ima prakticnu vrijednost. Ona potvruje
´
da brak nosi radosti no takoer upozorava da ce oni
ˇ
koji se vjencaju ”imati (...) nevolje tjelesne“ (1. Korin-
´ ˇ ´
canima 7:28). Kao sto smo vec rekli, oba su partne-
ˇ ˇ
ra nesavrsena i sklona grijesenju. Partneri se razli-
ˇ
kuju po svojoj dusevnoj i emocionalnoj grai te po
ˇ
odgoju. Kod bracnih parova ponekad dolazi do raz-
ˇ ˇ
mimoilazenja u pogledu novca, djece i rodbine brac-
nog druga. Premalo vremena koje mogu provesti
zajedno i seksualni problemi takoer mogu uzroko-
ˇ
vati konflikte.1 Treba vremena za rjesavanje takvih
ˇ ˇ ´ ˇ
problema, no pokazi odvaznost! Vecina bracnih pa-
ˇ
rova u stanju je suociti se s takvim problemima
´ ˇ
i doci do obostrano prihvatljivih rjesenja.
PORAZGOVARAJTE O NESUGLASICAMA
7 ˇ ˇ ´
Mnogima je tesko sacuvati mirnocu kad razgo-
´
varaju o povrijeenim osjecajima, nesporazumima
1 O nekima od ovih pitanja bilo je govora u prethodnim po-
glavljima.
5. Koju realnu situaciju treba prihvatiti u svakom braku?

ˇ ˇ o braku iznosi Biblija? (b) Ko-
6. (a) Koje uravnotezeno glediste
ji su neki od razloga nesuglasica u braku?
ˇ postupanja savjetuje Biblija bracnim
ˇ
7, 8. Kakav nacin partneri-
´
ma ako meu njima doe do povrijeenih osjecaja ili nesporazuma?
ˇ ˇ
ˇ ˇ
ili osobnim greskama. Umjesto da otvoreno kaze:
ˇ
”Mislim da se nismo dobro razumjeli“, supruznik se
ˇ ˇ ´
moze uzrujati i preuvelicati problem. Mnogi ce re-
´ ˇ ˇ
ci: ”Ti gledas samo sebe“, ili: ”Ne volis me.“ Ne daju-
´ ´ ˇ ˇ ˇ
ci se uvuci u svau, drugi supruznik mozda ne zeli
reagirati.
8 ˇ
Bolje je rjesavati probleme primjenjivanjem bi-
ˇ
blijskog savjeta: ”Gnjevite se i ne grijesite; sunce da
ˇ ˇ
ne zadje u gnjevu vasemu“ (Efezanima 4:26). Jedan
ˇ
sretno vjencani par bio je prilikom proslave 60. go-
ˇ ˇ
disnjice braka upitan koja je tajna njihovog uspjes-
ˇ ˇ ´
nog braka. Muz je rekao: ”Naucili smo ne otici na
ˇ
spavanje a da prije toga ne rijesimo nesporazume,
bez obzira na to koliko oni bili mali.“
9 ˇ ˇ ˇ
Kad se muz i zena razmimoilaze u misljenju,
ˇ
oboje moraju biti ’brzi cuti a spori govoriti i spori
ˇ ˇ ˇ
srditi se‘ (Jakov 1:19). Nakon sto pazljivo saslusaju
ˇ
jedno drugo, oba partnera mozda uviaju potrebu
ˇ ˇ ´
da se ispri
ˇ caju (Jakov 5:16). Da bi se s iskrenoscu
ˇ
reklo: ”Zao mi je sto sam te povrijedio“, potrebna je
ˇ
poniznost i hrabrost. No rjesavanje nesuglasica na
ˇ ´ ´ ˇ
takav nacin u velikoj ce mjeri pomoci bracnom paru
ˇ
ne samo da rijesi svoje probleme nego i da razvije
´ ˇ ˇ
topao odnos i prisnost zbog kojih ce vise uzivati jed-
no u drugome.
ˇ ˇ ˇ
VR SENJE BRACNE DU ZNOSTI
10 ´
Kad je apostol Pavao pisao Korincanima, prepo-
ˇ ˇ ´
rucio je brak ”zbog rasirenosti bluda“ (1. Korincani-
ˇ
ma 7:2, NW). Danas je svijet isto tako los kao i drev-
ˇ ˇ
9. (a) Stoˇ Pisma oznacuju neizostavnim aspektom komunikaci-
ˇ drugovi cesto
ˇ ˇ
je? (b) Sto bracni trebaju ciniti, premda to zahtije-
va hrabrost i poniznost?
10. Kakvu zastitu koju je Pavao preporucio krsˇ canima
ˇ ˇ ´ u Korin-
ˇ ´ ˇ
tu mogu primijeniti i krscani u danasnje vrijeme?
´
ni Korint, ako ne i gori. Nemoralne teme o kojima
ljudi svijeta otvoreno razgovaraju, nepristojan na-
ˇ ˇ
cin na koji se odijevaju i razbludne price koje se
ˇ
nude preko casopisa i knjiga, televizije i filmova dje-
ˇ ´ ˇ
luju zajednicki, pobuujuci nemoralne spolne zelje.
´ ˇ ˇ
Korincanima koji su zivjeli u slicnoj okolini apostol
ˇ
Pavao je rekao: ”Bolje [je] zeniti se nego izgarati od
´
strasti“ (1. Korincanima 7:9, St).
11 ˇ ´
Stoga Biblija zapovijeda krscanima koji su u
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
braku: ”Muz da cini zeni duznu ljubav, tako i zena
ˇ ´
muzu“ (1. Korincanima 7:3). Zapazi da je naglasak
na davanju — a ne na zahtijevanju. Tjelesne intim-
ˇ
nosti u braku pruzaju pravo zadovoljstvo jedino
onda kad oba partnera gledaju na dobro onog dru-
ˇ
goga. Naprimjer, Biblija zapovijeda muzevima da se
ˇ
sa svojim zenama ophode ”prema spoznaji“ (1. Pe-
trova 3:7, NW). To se osobito odnosi na davanje i pri-
ˇ ˇ ˇ ˇ
manje vezano uz bracnu duznost. Ako muz sa ze-
ˇ ˇ ˇ
nom ne bi postupao njezno, njoj bi bilo tesko uzivati
u tom aspektu braka.
12 ´ ˇ ˇ
Postoje periodi u kojima ce bracni drugovi moz-
ˇ ˇ
da morati uskratiti jedno drugome vrsenje bracne
ˇ ´ ˇ ˇ ˇ
duznosti. To ce mozda biti slucaj kod zene tokom iz-
vjesnih dana u toku mjeseca ili kad je jako umorna.
ˇ ´ ˇ
(Usporedi 3. Mojsijevu 18:19.) Kod muza ce to moz-
ˇ
da biti slucaj kad ima neki ozbiljan problem na po-
slu pa je emocionalno iscrpljen. Najbolje je da prili-
ˇ ˇ
kom takvih slucajeva privremenog suzdrzavanja od
ˇ ˇ ˇ
vrsenja bracne duznosti oba partnera otvoreno po-
razgovaraju o situaciji i da postupe ”u dogovoru“
´ ´ ˇ
(1. Korincanima 7:5). Time ce se sprijeciti da ijedan
ˇ
11, 12. (a) Sto muzˇ i zena
ˇ
duguju jedno drugome, i u kakvom
ˇ
bi duhu to trebalo izvrsavati? (b) Kako bi trebalo postupiti ako
ˇ ˇ ˇ
se privremeno treba suzdrzati od bracne duznosti?
ˇ ˇ
ˇ ˇ
partner brzopleto donese pogresne zakljucke. No
ˇ ´ ˇ
ako se zena namjerno uskracuje svom muzu ili ako
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
muz hotimicno odbija s ljubavlju vrsiti bracnu duz-
ˇ ˇ
nost, partnera bi se moglo izloziti iskusenju. U tak-
voj situaciji mogu se pojaviti problemi u braku.
13 ˇ ´ ˇ
Poput svih krscana, i Bozji sluge koji su u bra-
ˇ
ku moraju izbjegavati pornografiju, koja moze po-
ˇ ˇ ˇ
buditi neciste i neprirodne zelje (Kolosanima 3:5).
Takoer moraju paziti na svoje misli i postupke pri-
likom ophoenja sa svim pripadnicima suprotnog
spola. Isus je upozorio: ”Svatko tko stalno gleda ne-
ˇ ´ ˇ
ku zenu tako da ima strast prema njoj vec [je] poci-
nio preljub s njom u svom srcu“ (Matej 5:28, NW).
ˇ
Ako bracni partneri budu primjenjivali biblijske
ˇ ´
savjete o spolnosti, za ocekivati je da nece upasti
ˇ ˇ ´ ´ ˇ
u iskusenje i pociniti preljub. Moci ce i dalje uziva-
ti u ugodnoj intimnosti u braku u kojem se seks
ˇ ˇ ˇ
brizno cuva kao krepostan dar Osnivaca braka,
ˇ
Jehove (Price Salamunove 5:15-19).
BIBLIJSKI RAZLOG ZA RAZVOD
14 ´ ´ ˇ ´
Nasrecu, u vecini krscanskih brakova mogu se
ˇ
rijesiti svi problemi koji se pojave. No, ponekad to
ˇ ˇ ˇ
nije slucaj. Zbog ljudske nesavrsenosti i zivota u
ˇ ˇ ´
gresnom svijetu koji je pod vlascu Sotone, neki bra-
ˇ ˇ
kovi ipak dou do kriticne tocke (1. Ivanova 5:19, St).
ˇ ´
Kako bi krscani trebali postupati ako se nau u tak-
ˇ
voj teskoj situaciji?
15 ˇ ˇ
Kao sto je objasnjeno u 2. poglavlju ove knjige,
´
blud je jedini biblijski razlog za razvod s mogucno-
13. Kako mogu krsˇ cani
´ ˇ ˇ
cuvati svoje misli cistima?
ˇ
14. Do koje zalosne situacije ponekad doe? Zasto? ˇ
´ sˇ cu
15. (a) Koji je jedini biblijski razlog za razvod s mogucno ´ po-
ˇ su se neki odlucili
ˇ protiv raz-
novnog sklapanja braka? (b) Zasto
ˇ
voda od nevjernog bracnog druga?
´
ˇ ´
scu ponovnog sklapanja braka1 (Matej 19:9). Ako
ˇ ˇ
imas nepobitan dokaz da je tvoj bracni drug bio ne-
ˇ ˇ ˇ ´ ˇ
vjeran, tada se suocavas s teskom odlukom. Hoces
´ ˇ
li ostati u braku ili ces se razvesti? Tu ne postoje
ˇ ´
pravila. Neki su krscani u potpunosti oprostili part-
ˇ
neru koji se istinski pokajao, a u sacuvanom braku
ˇ
sve se dobro svrsilo. Drugi su se protiv razvoda od-
ˇ
lucili zbog dobrobiti djece.
16 ˇ ˇ ˇ
S druge strane, gresni je cin mozda rezultirao
´ ˇ ´ ˇ
trudnocom ili spolnom bolescu. Ili mozda djecu treba
ˇ ˇ
zastititi od roditelja koji ih seksualno napastuje. Oci-
ˇ
to postoji mnogo toga sto treba uzeti u obzir prije nego
ˇ ˇ
sto se donese odluka. Meutim, ako saznas za nevje-
ˇ ˇ
ru svog bracnog partnera i nakon toga ponovo imas
ˇ ˇ ˇ
spolne odnose s njime, time pokazujes da oprastas
ˇ ˇ ˇ
svom supruzniku te da imas zelju ostati u braku.
´ ˇ ´
Razlog za razvod s biblijskom mogucnoscu ponovnog
ˇ
sklapanja braka vise ne postoji. Nitko ti se ne treba
ˇ ´
nametati, pokusavajuci utjecati na tvoju odluku, ni-
ˇ
ti bi te itko smio kritizirati zbog odluke koju doneses.
´ ˇ ˇ
Ti ces morati zivjeti s posljedicama svoje odluke.
´ ´
”Svaki [ce] svoje breme nositi“ (Galacanima 6:5).
OSNOVANI RAZLOZI ZA RAZDVAJANJE
17
Postoje li situacije u kojima bi razdvajanje ili
ˇ ˇ ˇ
mozda cak razvod od bracnog druga bili opravdani
´ cin
1 Biblijski izraz preveden sa ”blud“ obuhvaca ˇ preljuba, ho-
ˇ
moseksualnosti, bestijalnosti i druge hotimicne nemoralne po-
ˇ
stupke koji ukljucuju upotrebu spolnih organa.
16. (a) Koji su neki od faktora zbog kojih su se neki razveli od

ˇ ˇ ˇ
svog bracnog druga koji je ucinio prijestup? (b) Zasto nitko ne
ˇ ˇ
bi smio kritizirati odluku neduznog supruznika, bilo da se on
ˇ za razvod bilo protiv njega?
odluci
ˇ do bluda, koja ogranicenja
ˇ
17. Ako nije doslo Pisma odreuju
u vezi s razdvajanjem ili razvodom?
ˇ ˇ
ˇ ˇ
cak i ako on nije pocinio blud? Postoje, no u tom slu-
ˇ ˇ ´
caju krscanin nema slobodu sklopiti novi brak s ne-
´
kom trecom osobom (Matej 5:32). Premda Biblija
ˇ ˇ
u nekim slucajevima dopusta takvo razdvajanje,
ˇ
ona uvjetuje da se onaj tko se razdvoji ’vise ne vjen-
ˇ ´
ca, ili da se pomiri‘ (1. Korincanima 7:11). Koji su
ˇ
neki od ekstremnih slucajeva u kojima bi razdvaja-
ˇ
nje moglo izgledati preporucljivim?
18 ˇ ˇ ˇ
Pa, obitelj moze zbog muzevljeve teske lijenosti
ˇ
i njegovih losih navika ostati bez osnovnih sredsta-
ˇ ˇ
va za zivot.1 On mozda prokocka obiteljski prihod ili
ga koristi da bi podupirao svoju ovisnost o drogama
ˇ ´
ili alkoholu. Biblija kaze: ”Ako li ko za (...) domace ne
ˇ ˇ
promislja, odrekao se vjere, i gori je od neznabosca“
ˇ
(1. Timoteju 5:8). Ako takav covjek odbija promijeni-
ˇ ˇ ˇ ˇ
ti svoj nacin zivota, ako mozda cak financira svoje
ˇ ˇ
poroke tako sto uzima novac koji je njegova zena
ˇ ˇ ˇ ´
zaradila, zena moze odluciti da ce svoju dobrobit i
ˇ
dobrobit svoje djece zastititi tako da se zakonski
razdvoji.
19 ´
Takva bi zakonska mjera mogla doci u obzir ako
ˇ
je jedan supruznik krajnje nasilan prema svom
ˇ ˇ ˇ
partneru, ako ga mozda cesto tuce do te mjere da je
ˇ ˇ ˇ
ovome ugrozeno zdravlje ili cak zivot. Osim toga, ako
ˇ ˇ
jedan supruznik stalno nastoji prisiliti svog brac-
ˇ ˇ ˇ
nog druga da na neki nacin prekrsi Bozje zapovije-
1 To se ne odnosi na situacije u kojima muzˇ ni u najboljoj na-
ˇ zbrinjavati svoju obitelj zbog razloga koji su iz-
mjeri ne moze
´
van njegove kontrole, naprimjer zbog bolesti ili nemogucnosti
ˇ
zaposljavanja.
ˇ
18, 19. Koji su neki od ekstremnih slucajeva koji bi mogli na-
ˇ ˇ
vesti jednog supruznika da odvagne preporucljivost zakonskog
´ ´
razdvajanja ili razvoda, premda nece postojati mogucnost po-
novnog sklapanja braka?
´
ˇ ˇ
di, ugrozeni bi supruznik takoer mogao razmisliti
ˇ
o razdvajanju, osobito ako stvari dou do tocke u ko-
ˇ
joj je u opasnosti njegov duhovni zivot. Partner koji
ˇ ´ ˇ ˇ
je u opasnosti mozda ce zakljuciti da je jedini nacin
´
’da se vecma Bogu pokorava negoli ljudima‘ da se
zakonski razdvoji (Djela apostolska 5:29).
20 ˇ ˇ
Ni u kom slucaju krajnje teskog zlostavljanja od
ˇ ˇ ˇ
supruznika nitko ne bi na neduznog bracnog druga
ˇ
smio vrsiti pritisak, bilo da se razdvoji bilo da ostane
ˇ
sa svojim supruznikom. Premda zreli prijatelji i star-
ˇ ˇ ˇ
jesine mogu pruziti podrsku i biblijske savjete, oni
ˇ
ne mogu znati sve detalje o onome sto se dogaa iz-
ˇ ˇ ˇ
meu muza i zene. To moze vidjeti jedino Jehova. Na-
ˇ ´ ˇ ˇ ˇ ˇ
ravno, krscanska zena ne bi postivala Bozje bracno
ureenje ako bi pribjegavala slabim izlikama samo
da bi raskinula brak. No ako krajnje opasna situaci-
ja potraje, nitko je ne bi smio kritizirati ako ona odlu-
ˇ ˇ ˇ ´
ci razdvojiti se. Upravo je tako i u slucaju krscanskog
ˇ ´
supruga koji trazi razdvajanje. ”Svi cemo stajati pred
ˇ
Bozjim sudom“ (Rimljanima 14:10, St).
ˇ
KAKO JE JEDAN RAZORENI BRAK SPASEN
21 ˇ
Tri mjeseca nakon sto se Lucia, spomenuta ra-
ˇ ˇ
nije, razdvojila od svog muza, dosla je u kontakt s
ˇ ˇ
Jehovinim svjedocima i pocela s njima proucavati
ˇ
Bibliju. ”Na moje veliko iznenaenje“, objasnjava
ˇ ˇ ˇ
ona, ”Biblija je pruzila prakticna rjesenja za moje
ˇ
probleme. Nakon samo tjedan dana proucavanja,
ˇ ˇ
odmah sam pozeljela pomiriti se sa svojim muzem.
20. (a) Kakvu pomoc´ mogu pruziti
ˇ zreli prijatelji i starjesine
ˇ
u
ˇ ˇ ˇ
slucaju da doe do raspada obitelji, a sto ne bi smjeli pokusa-
ˇ ˇ u bi-
vati? (b) Kakvu izliku vjencani pojedinci ne bi smjeli traziti
blijskim uputama o razdvajanju i razvodu?
21. Koje iskustvo pokazuje da su biblijski savjeti o braku dje-
lotvorni?
ˇ ˇ
´
Danas mogu reci da Jehova zna kako spasiti brako-
ˇ ˇ ˇ
ve u krizi jer njegova ucenja pomazu bracnim dru-
ˇ
govima da nauce cijeniti jedno drugo. Nije istina,
ˇ
kao sto to neki tvrde, da Jehovini svjedoci razjedi-
ˇ
njuju obitelji. U mom se slucaju dogodilo upravo su-
ˇ ˇ
protno.“ Lucia je naucila primjenjivati u svom zivo-
ˇ
tu biblijska nacela.
22
Lucia nije izuzetak. Brak bi trebao biti blago-
ˇ
slov, a ne teret. U tu je svrhu Jehova pruzio najbolji
ˇ
izvor bracnih savjeta koji je ikad napisan — svoju
ˇ ˇ ˇ
dragocjenu Rijec. Biblija moze uciniti ”neiskusnoga
mudrim“ (Psalam 19:7-11, NW). Ona je spasila mno-
ˇ ˇ ˇ ˇ
ge brakove koji su dosli do kriticne tocke i poboljsa-
la je situaciju u mnogim drugima koji su imali oz-
ˇ
biljnih problema. Neka svi bracni parovi imaju
ˇ ˇ
potpuno povjerenje u bracne savjete koje pruza Je-
hova Bog. Oni su stvarno djelotvorni!
ˇ bi svi bracni
22. U sto ˇ parovi trebali imati povjerenja?
´ ˇ ´
DA SE IZBJEGNE RASKID BRAKA ?
Brak je izvor i radosti i nevolje

ˇ Salamunove 5:18, 19;
(Price
´
1. Korincanima 7:28).
ˇ
Nesuglasice treba rjesavati odmah
ˇ
(Efezanima 4:26).
Prilikom razgovora slusanjeˇ ˇ
je vazno koliko
i govorenje (Jakov 1:19).
ˇ
Bracnu ˇ
duznost ˇ
treba vrsiti ˇ
u duhu nesebicnosti
ˇ ´
i njeznosti (1. Korincanima 7:3-5).
´
ˇ
CETRNAEST O POGL AVLJE
ˇ
Zajedno docekati
starost
ˇ
K AKO postajemo sve stariji, dozivljavamo mnoge
ˇ
promjene. Fizicka slabost potkopava nasu vital-
nost. Pogled u ogledalo otkriva nove bore i kosu koja
ˇ
sve viseˇ sijedi — i cak

ˇ ˇ
opada. Mozda postajemo po-
ˇ
malo zaboravljivi. Suocavamo se s novim obiteljskim
odnosima, najprije kad djeca stupe u brak, a zatim
kad stignu unuci. Odlazak u mirovinu nekima dono-
si promjenu svakodnevice.
2 ˇ
Zaista, poodmakle godine mogu biti teske (Pro-
povjednik 12:1-8). Ipak, osvrnimo se na Bozje ˇ sluge
iz biblijskih vremena. Premda su na koncu morali
´ ˇ
umrijeti, u starosti su vodili zadovoljavajuc zivot zato
ˇsto su stekli i mudrost i razumijevanje (1. Mojsijeva
25:8; 35:29; Job 12:12; 42:17; NW). Kako su uspjeli
ˇ su zivjeli ˇ
biti sretni u starosti? Zasigurno tako sto u
ˇ
skladu s nacelima koja danas nalazimo zapisana
u Bibliji (Psalam 119:105; 2. Timoteju 3:16, 17).
3
U svom pismu Titu, apostol Pavao je onima koji
ˇ u godine dao zdrave smjernice. Napisao je:
su zasli
”Neka ostarjeli muskarci ˇ budu umjereni u navika-
ma, ozbiljni, zdravih misli, zdravi u vjeri, u ljubavi,
ˇ
u ustrajnosti. Isto tako neka i ostarjele zene budu
ˇ ˇ
pune postovanja u ponasanju, ne klevetnicke, ˇ ni-
ˇ ˇ
ti da robuju mnogom vinu, uciteljice onoga sto je
ˇ
1, 2. (a) Koje promjene prate priblizavanje starosti? (b) Kako
su boguodani ljudi biblijskih vremena uspjeli voditi zadovolja-
´ ˇ
vajuc zivot u starosti?
ˇ ˇ
3. Koje je savjete Pavao dao starijim muskarcima i zenama?
ˇ
ZAJEDNO DO CEKATI STAROST 163
ˇ ˇ
dobro“ (Titu 2:2, 3, NW). Pridrzavanje ovih rijeci
ˇ ´ ˇ ˇ ˇ
moze ti pomoci da se uspjesno suocis s izazovima
starenja.
PRILAGODI SE SAMOSTALNOSTI
SVOJE DJECE
4
Promijenjene uloge zahtijevaju prilagodljivost.
Kako li se to pokaze ˇ tocnim
ˇ kad odrasla djeca na-
puste dom i stupe u brak! Za mnoge je roditelje to
ˇ ˇ
prvi podsjetnik na cinjenicu da su zasli u godine.
ˇ
Premda su sretni sto su njihova djeca sada odrasla,
ˇ
roditelji se cesto brinu oko toga jesu li ucinili ˇ sve stoˇ
su mogli da bi djecu pripremili za samostalan zivot. ˇ
ˇ ˇ ˇ
A mozda im djeca i nedostaju jer vise ne zive s njima.
5
Razumljivo je da se roditelji i dalje brinu za do-
brobit djece, pa cak ˇ i nakon stoˇ ona odu od kuce. ´
ˇ ˇ ´ ˇ
”Kad bih se barem cesce cula s njima, da se uvjerim
da su dobro — bila bih sretna“, rekla je jedna majka.
Jedan otac prica: ˇ ”Kad je nasa ˇ kcerka
´ otisla ˇ od kuce, ´
ˇ
bilo nam je vrlo tesko. To je stvorilo veliku prazninu
ˇ obitelji jer smo uvijek sve radili zajednicki.“ ˇ
u nasoj
Kako su takvi roditelji prebrodili odsutnost svoje
djece? Mnogi od njih tako sto ˇ su se posvetili drugim
ljudima i stali im pomagati.
6
Kad djeca stupe u brak, uloga roditelja se mije-
ˇ ”Ostaviti [ce] ´ covjek
ˇ
nja. Prva Mojsijeva 2:24 kaze:
´ ˇ
oca svojega i mater svoju, i prilijepice se k zeni svo-
´ dvoje jedno tijelo“ (naglaseno ˇ
joj, i bice od nas). Ako
ˇ ˇ ˇ
roditelji uvaze bozanska nacela poglavarstva i reda
to ce´ im pomoci ´ da ispravno gledaju na stvari (1. Ko-
´
rincanima 11:3; 14:33, 40).
4, 5. Kako mnogi roditelji reagiraju kad njihova djeca napuste
dom, i kako se neki prilagoavaju toj novoj situaciji?
ˇ ˇ ˇ da ispravno gledaju na obi-
6. Sto clanovima obitelji pomaze
teljske odnose?
´
7 ˇ ´ ˇ
Nakon sto su se dvije kcerke jednog bracnog
ˇ
para udale i odselile, u zivotu tog para nastala je
ˇ
praznina. Muz isprva nije bio prijateljski raspolo-
ˇ ˇ
zen prema zetovima. No kad je razmislio o nacelu po-
ˇ
glavarstva, shvatio je da su sada muzevi njegovih
´ ´
kceri oni koji su odgovorni svaki za svoje kucanstvo.
´ ˇ ˇ
Zato je, kad bi ga kcerke zatrazile savjet, upitao sto
ˇ
njihovi muzevi misle o tome, a zatim je gledao da po-
mogne koliko mu je god to moguce. ´ Njegovi ga zeto-
´
vi sada smatraju prijateljem i rado prihvacaju nje-
gove savjete.
8 ˇ ˇ ˇ ˇ
A sto ako mladi bracni par, sve dok ne cini nista
ˇ
nebiblijsko, ne postupa na nacin koji roditelji sma-
ˇ
traju najboljim? ”Uvijek im pomazemo da uvide kako
ˇ ˇ
Jehova gleda na stvar“, objasnjava jedan bracni par
ˇcija su djeca u braku, ”a ako se ne slazemo ˇ s njiho-
vom odlukom, ipak je prihvatimo i pruzimo ˇ im po-
moc´ i podrsku.“ ˇ
9
U pojedinim azijskim zemljama nekim je majka-
ma narocito ˇ ˇ
tesko prihvatiti samostalnost njihovih
ˇ
krsˇ canski
´
sinova. Meutim, ako one postuju red i
poglavarstvo, trvenja sa snahama svode se na naj-
manju mogucu ´ mjeru. Jedna krsˇ canka ´ kazeˇ da je za
odlazak njenih sinova iz obiteljskog doma ”vezano
jedno, svakim danom sve vece, ´ zadovoljstvo“. Naime,
izuzetno joj je drago kad vidi kako svaki od njih us-
pjesno ˇ upravlja svojim novim domom. S druge stra-
ˇ da ona i njen suprug, sada kad su zasli ˇ
ne, to znaci
ˇ ´ ˇ ˇ
u godine, vise nece nositi tako tezak teret u fizickom
i psihickom ˇ smislu.
´
7. Koji je dobar stav razvio jedan otac kad su njegove kcerke na-
kon udaje napustile dom?
8, 9. Kako su se neki roditelji prilagodili samostalnosti svoje
odrasle djece?
ˇ
Kad zaete u godine,
ˇ
iznova ojacajte meusobnu ljubav
ˇ ˇ
IZNOVA OJACAJTE SVOJU BRACNU VEZU
10
Ljudi razlicito ˇ reagiraju na stupanje u srednje
godine. Neki se muskarci ˇ ˇ
pocinju drugacijeˇ ˇ
oblaciti
ˇ
kako bi izgledali mlae. Mnoge se zene brinu zbog
ˇ
promjena koje se javljaju u klimakteriju. Nazalost,
ˇ
neke sredovjecne osobe izazivaju ljutnju i ljubomo-
ru svog bracnog ˇ druga tako sto ˇ koketiraju s mlaim
osobama suprotnog spola. No, boguodani stariji
ˇ
muskarci su ”zdravih misli“, oni obuzdavaju nedo-
ˇ
licne zelje ˇ (1. Petrova 4:7, NW). Slicno ˇ ˇ
tome, zrele zene
ˇcuvaju stabilnost svog braka, cine ˇ ći to iz ljubavi pre-
ˇ ˇ
ma svojim muzevima i iz zelje da ugode Jehovi.
11 ´
Kralj Lamuel je pod nadahnucem zapisao hva-
ˇ ˇ ˇ
lu ’vrsnoj zeni‘ koja svom muzu cini ”dobro, a ne zlo,
svega vijeka svojega“. Krsˇ canski ´ suprug nece ´ previ-
´ biblijski savjeti pomoci
´ ljudima da izbjegnu neke
10, 11. Koji ce
od zamki koje sa sobom nose srednje godine?
´
ˇ
ati kako se njegova zena trudi da izie na kraj sa
ˇ
svim tim emocionalnim nemirima koje prozivljava u
ˇ
svojim srednjim godinama. Potaknut ljubavlju, ’muz
´ ˇ
ce je hvaliti‘ (Price Salamunove 31:10, 12, 28, nagla-
ˇ
seno od nas).
12
Tokom godina u kojima ste bili zauzeti podiza-
ˇ
njem djece, oboje ste mozda spremno ostavljali po
ˇ
strani svoje osobne zelje da biste udovoljili potreba-
ma svoje djece. Nakon njihova odlaska vrijeme je
da se ponovo usredotocite ˇ na svoj bracni ˇ zivot.
ˇ ”Kad
´ ˇ
su moje kcerke napustile dom“, kaze jedan suprug,
”zenaˇ i ja poceli ˇ smo se ponovo udvarati jedno dru-
ˇ
gome.“ Jedan drugi suprug kaze: ”Brinemo se za
´
zdravlje jedno drugoga i podsjecamo jedno drugo
ˇ
na potrebnu tjelesnu vjezbu.“ A da se ne bi osjecali ´
ˇ
usamljenima, on i njegova zena pozivaju u goste
druge clanove ˇ skupstine. ˇ Da, pokazivanje interesa
za druge donosi blagoslove. Osim toga, njime se uga-
a Jehovi (Filipljanima 2:4; Jevrejima 13:2, 16).
13
Nemoj dopustiti da se izmeu tebe i tvog supruz-ˇ
nika razvije komunikacijski jaz. Otvoreno razgo-
ˇ Salamunove 17:27).
varajte jedno s drugim (Price
ˇ
”Svojom briznoscu i obzirnoscu ˇ ´ ˇ ´ produbljujemo me-
usobno razumijevanje“, komentira jedan suprug.
Njegova se zena ˇ ˇ s time, i kaze:
slaze ˇ ”Kad smo zasli ˇ
ˇ
u godine postalo nam je zadovoljstvo zajednicki po-
ˇ ˇ ˇ raditi razne
piti salicu caja, razgovarati i zajednicki
stvari.“ Svojom otvorenoscu i iskrenosˇ cu
ˇ ´ ´ mozete
ˇ
oja-
ˇcati svoju bracnu ˇ ´ ´ osu-
vezu, dajuci joj snagu koja ce
jetiti napade Sotone, razoritelja braka.
ˇ
12. Kako se bracni drugovi mogu josˇ vise
ˇ zbliziti
ˇ kad dou u
godine?
13. Kakvu ulogu igraju meusobna otvorenost i iskrenost kad
ˇ par zae u godine?
bracni
ˇ
ˇ
U ZIVAJ U SVOJIM UNUCIMA
14 ˇ
Unuci ˇ su´ ”kruna“ ostarjelima (Price Salamuno-
ˇ ˇ
ve 17:6, Saric). Druzenje s unucima moze biti pravi
ˇ ˇ ˇ ˇ
uzitak — uzitak od kojeg covjek zivne i dobije novu
snagu. Biblija pohvalno govori o Loidi, baki koja je
´ ˇ
zajedno s kcerkom Evnikom poucavala svojim vjero-
ˇ
vanjima unuka Timoteja jos dok je on bio mali. Taj je
ˇ
djecak odrastao sa spoznajom da i njegova majka i
baka cijene biblijsku istinu (2. Timoteju 1:5; 3:14, 15).
15 ˇ ˇ ˇ
To je, dakle, podrucje od narocita znacaja, po-
ˇ
drucje na kojem bake i djedovi mogu pruziti izuzet- ˇ
´
no veliku pomoc. Bake i djedovi, vi ste spoznaju o Je-
´
hovinim naumima vec prenijeli svojoj djeci. Sada to
ˇ ˇ ˇ
isto mozete uciniti jos jednoj generaciji! Mnoga mala
djeca uzivaju ˇ ˇ
slusati svoje bake i djedove kako im
ˇ ˇ
pricaju biblijske price. Naravno, vi ne preuzimate od-
govornost oca da usadi biblijske istine u svoju djecu
(5. Mojsijeva 6:7). Umjesto toga, vi je dopunjavate.
Neka biste se i vi molili poput psalmista: ”Ni u sta-
ˇ ne zapusti me, da kazu-
rosti, kad posijedim, Boze,
ˇ
jem misicu tvoju narastaju novom i svima buduci-ˇ ´
ma silu tvoju“ (Psalam 71:18, St; 78:5, 6).
16 ˇ
Nazalost, neke bake i djedovi tako pokvare male-
ˇ napetosti izmeu sebe i svoje odra-
ne da prouzroce
ˇ ´ ti se tvoji unuci zbog tvoje velike
sle djece. Mozda ce
ˇ
dobrote lako povjeravati onda kad im bude tesko ot-
kriti odreene stvari roditeljima. Djeca se ponekad
´ bake i djedovi koji su meka srca stati na
nadaju da ce ˇ
njihovu stranu i braniti ih pred roditeljima. Sto tada?
ˇ
14. Kakvu je ulogu ocigledno odigrala Timotejeva baka prilikom
odgoja Timoteja u krsˇ canina?
´
15. Kakvu dragocjenu pomoc´ mogu pruziti
ˇ
bake i djedovi kad
ˇ bi trebali izbjegavati?
se radi o unucima, no sto
16. Kako trebaju postupati bake i djedovi da ne bi uzrokovali
napetosti u svojoj obitelji?
´
Postupi mudro i ohrabri svoje unuke da budu otvore-
ni sa svojim roditeljima. Objasni im da se time ugaa
ˇ
Jehovi (Efezanima ˇ sˇ
6:1-3). Ako je to potrebno, moze
ˇ
im predloziti da o izvjesnom problemu ti porazgova-
ˇ
ras s roditeljima prije njih samih. Pokazuj otvorenost
ˇ ˇ ˇ
kad poucavas svoje unuke o onome sto te tvoje isku-
ˇ
stvo naucilo tokom godina. Tvoja iskrenost i nepri-
stranost mogu dobro djelovati na njih.
ˇ
PRILAGOÐAVAJ SE DOK ZALAZI S U GODINE
17 ˇ ´ ˇ ˇ
Kad does u godine, ustanovit ces da vise ne
ˇ ˇ ˇ ´
mozes raditi sve ono sto ti je prije bilo moguce ili sve
ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ
ono sto sada zelis. Kako se pojedinac moze uspjes-
ˇ ´ ˇ
no nositi sa svojim starenjem? Mozda se osjecas kao
da ti je 30 godina, no pogled u ogledalo odaje nesto ˇ
ˇ
drugaciju stvarnost. Nemoj se obeshrabriti. Psal-
mist je usrdno molio Jehovu: ”Nemoj me odbaciti
pod starost, kad me izdaje snaga moja, nemoj me
ostaviti.“ Donesi snaznu ˇ odluku da oponasa ˇ sˇ psal-
ˇ ´
mistovu odlucnost. On je rekao: ”Ja cu se svagda uz-
´ hvale tebi“ (Psalam 71:9, 14).
dati, i ponavljacu
18
Mnogi su se unaprijed pripremili za to da nakon
odlaska u mirovinu mogu u vecoj ´ mjeri hvaliti Jeho-
vu. ”Unaprijed sam isplanirao sto cuˇ ´ raditi kad nase ˇ
´ ˇ ˇ ˇ
kceri zavrse skolu“, objasnjava jedan otac koji je
ˇ sam da cu ´ zapoceti
ˇ
sada u mirovini. ”Odlucio s pu-
ˇ ˇ
novremenom propovjednickom sluzbom, pa sam
ˇ Je-
prodao svoju firmu kako bih bio slobodniji sluziti
´ ˇ
hovi u vecoj mjeri. Molio sam se za Bozje vodstvo.“
Ako se i ti priblizavaˇ sˇ dobi za mirovinu, izvlaci ˇ utje-
ˇ ˇ
hu iz izjave naseg Velicanstvenog Stvoritelja: ”I do
ˇ ˇ
krsˇ cani
´
17. Kakvu odlucnost psalmista trebaju oponasati koji
ˇ u godine?
su zasli
ˇ ´ ˇ ˇ
18. Kako zreli krscanin moze na koristan nacin iskoristiti svo-
ju umirovljenost?
ˇ
ˇ ´ ´
starosti vase ja cu biti isti, i ja cu vas nositi do sije-
da vijeka“ (Izaija 46:4).
19 ˇ ˇ ´
Prilagoditi se zivotu u mirovini mozda nece biti la-
ˇ
ko. Apostol Pavao je ostarjele muskarce savjetovao da
budu ”umjereni u navikama“. To od njih zahtijeva da
u svemu pokazuju uzdrzljivost,ˇ ˇ
da ne popustaju tez-ˇ
ˇ
nji za lagodnim zivotom. Organiziranost i samodisci-
plina mogu nakon odlaska u mirovinu biti potrebnije
nego prije. Stoga budi marljiv, ’uvijek bogato zaposlen
u djelu Gospodinovu, znajuci ´ da tvoj trud nije uzalu-
dan u vezi s Gospodinom‘ (1. Korincanima ´ 15:58, NW).
Rasprostrani dijapazon svojih aktivnosti u pomaga-
nju drugima (2. Korincanima ´ 6:13). Mnogi krsˇ cani
´ to
ˇcine tako sto
ˇ revno propovijedaju dobru vijest, tem-
´
pom koji je u skladu s njihovim mogucnostima. I na-
ˇ ˇ
kon sto si zasao u godine budi ’zdrav u vjeri, u ljuba-
vi, u ustrajnosti‘ (Titu 2:2, NW).
ˇ
PREBRODITI GUBITAK BRACNOG DRUGA
20
ˇ ˇ ˇ
Zalosna je ali i istinita cinjenica da u sadasnjem
ˇ
sustavu stvari bracne parove na koncu razdvaja smrt.
ˇ ˇ ´ ˇ ´ ˇ
Ozalosceni krscanski supruznici znaju da njihovi vo-
´
ljeni sada spavaju i uvjereni su da ce ih ponovo vidje-
ti (Ivan 11:11, 25). No gubitak je ipak bolan. Kako se
ˇ
udovac odnosno udovica moze nositi s njime?1
21 ˇ na
Za takvog bi pojedinca bilo korisno da zadrzi
ˇ ˇ
umu ono sto je ucinila jedna osoba opisana u Bibli-
ji. Ana je ostala udovica nakon samo sedam godina
ˇ
1 Za detaljnije razmatranje ove teme, vidi brosuru Kad umre
ˇ
netko koga volis, koju je objavio Watchtower Bible and Tract So-
ciety of New York, Inc.
ˇ u godine?
19. Koji se savjeti
ˇ daju onima koji su zasli
ˇ
20, 21. (a) Sto u sadasnjem sustavu stvari ˇ
neizbjezno razdva-
ˇ ˇ ˇ
ja bracne parove? (b) Cime je Ana pruzila izvrstan primjer su-
ˇ
pruznicima ˇ
koji tuguju zbog smrti bracnog druga?
´
ˇ
braka, a kad citamo o njoj, bila je u dobi od 84 godi-
ˇ
ne. Mozemo biti sigurni da je tugovala kad je izgubi-
ˇ
la svog muza. Kako je to prebrodila? Prinosila je sve-
ˇ ´
tu sluzbu Jehovi Bogu u hramu noc i dan (Luka
ˇ ˇ ´
2:36-38). Anin zivot ispunjen sluzbom popracenom
molitvama nesumnjivo je bio snazan lijek protiv tuge ˇ
i usamljenosti koju je osjecala ´ kao udovica.
22 ´ ˇ
”Najveci problem bilo mi je to sto nisam imala s
ˇ ˇ ˇ
kime razgovarati“, objasnjava 72-godisnja zena koja
ˇ
je ostala udovica prije deset godina. ”Moj je muz bio
ˇ ˇ ˇ
dobar slusac. Znali smo razgovarati o skupstini i o
ˇ ˇ ´ ˇ ˇ
nasoj krscanskoj sluzbi.“ Jedna druga udovica kaze:
ˇ ˇ
”Vrijeme mozda lijeci rane, no ustanovila sam da je
ˇ ´ ˇ ˇ
tocnije reci kako je nacin na koji covjek koristi svo-
ˇ ˇ ˇ
je vrijeme ono sto mu pomaze da ih izlijeci. Osoba
treba shvatiti da je sada u boljoj poziciji da pomaze ˇ
ˇ
drugima.“ Jedan 67-godisnji udovac slaze se s time, ˇ
i kaze:ˇ ”Izvanredan nacin ˇ da se prebrodi tuga jest
ˇ
posvetiti se tjesenju drugih.“
OSTARJELI KOJI SU VRIJEDNI PRED BOGOM
23 ˇ
Premda smrt oduzima voljenog bracnog druga,
Jehova ostaje uvijek vjeran, uvijek pouzdan. ”Za jedno
samo molim Gospodina“, pjevao je u davno doba kralj
ˇ ˇ
David, ”samo to istem, da zivim u domu Gospodinovu
ˇ
sve dane zivota svojega, da gledam krasotu Gospodi-
novu, i ranim u crkvu njegovu“ (Psalam 27:4).
24 ˇ
”Iskazuj cast udovicama koje su doista udovi-
ˇ
ce“, potice apostol Pavao (1. Timoteju 5:3, NW). Savjet
koji slijedi nakon ove upute pokazuje da je dostoj-
nim udovicama koje nisu imale bliskih roaka
ˇ
skupstina ˇ
mozda ˇ materijalnu pomoc.´
trebala pruziti
22. Kako su neke udovice i udovci prebrodili usamljenost?
ˇ starijima, a narocito
ˇ
23, 24. Koju veliku utjehu Biblija pruza
udovicama i udovcima?
ˇ
ˇ
Meutim, smisao upute da im se ’iskazuje cast‘ iz-
meu ostalog nosi misao o tome da im se priznaje
njihova vrijednost. Kakvu samo utjehu mogu bogu-
ˇ
odane udovice i udovci izvlaciti iz spoznaje da ih
´
Jehova smatra vrijednima i da ce ih krijepiti! (Ja-
kov 1:27).
25 ˇ ˇ
”Starcima [je] cast sijeda kosa“, izjavljuje Bozja
ˇ
nadahnuta Rijec. Ona je ”kruna ljepote kad se nalazi
ˇ
na putu pravednosti“ (Price Salamunove 16:31, NW;
20:29). Stoga, bez obzira na to jesi li u braku ili po-
ˇ ˇ ˇ
novo u samastvu, i dalje drzi Jehovinu sluzbu na
ˇ ´ ˇ ´
prvom mjestu u svom zivotu. Tako ces vec danas ste-
´ dobro ime kod Boga i imat ce
ci ´ sˇ u izgledu vjecniˇ zi-
ˇ
ˇ ´ ˇ
vot u svijetu u kojem vise nece biti starackih tegoba
(Psalam 37:3-5; Izaija 65:20).
ˇ
25. Za kojim ciljem i dalje trebaju teziti ostarjeli?
´ ˇ ´
K AKO MOGU
ˇ
SLJEDE CA BIBLIJSKA NACELA POMO CI...
ˇ
BRACNIM PAROVIMA KOJI SU ZA SLI U GODINE ?
Unuci su ”kruna“ bakama i djedovima

ˇ
ˇ Salamunove 17:6, Sa).
(Price
Starost moze ˇ donijeti nove mogucnosti
´ za
ˇ
sluzenje Jehovi (Psalam 71:9, 14).
Starije se ohrabruje da budu
”umjereni u navikama“ (Titu 2:2, NW).
ˇ ˇ
Supruznici koji tuguju zbog smrti bracnog druga
´
mogu, premda su u dubokoj tuzi, pronaci
utjehu u Bibliji (Ivan 11:11, 25).
Vjerne starije osobe vrijedne su pred Jehovom
ˇ
´
PETNAEST O POGL AVLJE
ˇ
Iskazivati cast svojim
ostarjelim roditeljima
ˇ
”S LUSAJ oca svojega koji te je rodio, i ne preziri
matere svoje kad ostari“, savjetovao je mudrac
u davno doba (Price ˇ Salamunove 23:22). ’Meni je ne-
ˇ ˇ ˇ
zamislivo prezirati svoje roditelje!‘ mozda kazes. Ve-
´ ´
cina od nas ne prezire svoju majku — ili oca — vec,
´
naprotiv, prema njima osjeca duboku ljubav. Svje-
ˇ
sni smo da im mnogo dugujemo. Kao prvo, nasi su
ˇ ˇ
nam roditelji dali zivot. Premda je Jehova Izvor zivo-
ta, bez svojih roditelja mi jednostavno ne bismo po-
ˇ ˇ
stojali. Nista sto bismo mogli dati svojim roditeljima
ˇ
nije tako vrijedno kao sam zivot. Osim toga, zamisli
ˇ
samo koliko samopozrtvovnosti, budne brige, mate-
rijalnih sredstava i s ljubavlju pruzene ˇ ˇ
paznje treba
ˇ
pruziti djetetu na putu od bebe do odrasle osobe.
Kako li je stoga razumno sto ˇ ˇ rijecˇ savjetuje:
Bozja
ˇ
”Postuj oca svojega i mater (...) da ti blago bude, i da
ˇ sˇ dugo na zemlji“! (Efezanima
zivi ˇ 6:2, 3).
ˇ
UVAZAVATI EMOCIONALNE POTREBE
Apostol Pavao je napisao krsˇ canima:
2 ´ ”Neka [dje-
ˇ
ca ili unuci] najprije nauce prakticirati odanost
´ ´ ˇ
Bogu u vlastitom kucanstvu i otplacivati duznu nak-
nadu svojim roditeljima i djedu i baki, jer je to pri-
ˇ
hvatljivo u Bozjim ˇ
ocima“ (1. Timoteju 5:4, NW).
ˇ ´
Odrasla djeca daju ”duznu naknadu“ pokazujuci
ˇ ˇ roditelji zaduzili,
ˇ
1. Cime su nas nasi i kako bismo stoga treba-
li gledati na njih i postupati s njima?
2. Kako mogu odrasla djeca placati ´ ˇ
”duznu naknadu“ svojim
roditeljima?
ˇ
ISKAZIVATI CAST SVOJIM OSTARJELIM RODITELJIMA 173
cijenjenje za godine ljubavi, truda i skrbi koje su im
posvetili roditelji te djedovi i bake. Jedan nacin ˇ na
ˇ ˇ ˇ
koji to djeca mogu ciniti jest da uvazavaju cinjenicu
ˇ ˇ
da poput svih drugih i stariji imaju — cesto ocajni-
ˇcku — potrebu za ljubavlju i podrskom. ˇ Kao i svi mi,
i oni trebaju osjetiti da ih se cijeni. Trebaju osjetiti
ˇ
da njihov zivot ima smisao.
3
Dakle, svojim roditeljima te djedovima i bakama
ˇ
mozemo iskazivati cast ˇ tako da im dajemo na zna-
´
nje da ih volimo (1. Korincanima 16:14). Ako rodite-
ˇ
lji ne zive s nama, imajmo na umu da njima jako
puno znaci ˇ kad im se javimo. Pismo vedrog tona, te-
lefonski poziv ili posjet mogu ih jako obradovati.
ˇ
Miyo, koja zivi u Japanu, napisala je u dobi od 82 go-
dine: ”Moja mi kcerka ´ ˇ je suprug putujuci
[ciji ´ pro-
ˇ
povjednik] kaze: ’Majko, molim te ”putuj“ s nama.‘
Ona mi posalje ˇ rutu kojom ce ´ se kretati i telefonski
ˇ
broj za svaki tjedan. Ja tada otvorim kartu i kazem:
’Aha, sad su tu!‘ Uvijek zahvaljujem Jehovi za to sto ˇ
me blagoslovio takvim djetetom.“
´
POMO C U UDOVOLJAVANJU
MATERIJALNIM POTREBAMA
4 ˇ li iskazivanje casti
ˇ
Moze svojim roditeljima uklju-
ˇcivati i udovoljavanje njihovim materijalnim potreba-
ma? Moze. ˇ A cesto
ˇ ˇ
to i ukljucuje. U Isusovim su se
ˇ
danima zidovski vjerski voe drzali ˇ tradicionalnog
ˇ
obicaja koji je propisivao da je osoba koja bi svoj no-
vac ili imovinu proglasila ’darom posvecenim ´ Bogu‘
bila osloboena odgovornosti da ih koristi za zbrinja-
vanje svojih roditelja (Matej 15:3-6, NW). Kako besˇ cut-
´
ˇ ˇ
3. Kako mozemo iskazivati cast roditeljima te djedovima i ba-
kama?
ˇ
vjerska tradicija poticala na besˇ cutnost
´
4. Kako je zidovska pre-
ma ostarjelim roditeljima?
´
no! Ustvari, ti su vjerski voe poticali narod da ne is-
ˇ
kazuje cast svojim roditeljima nego da se prezrivo op-
ˇ ´
hodi s njima, sebicno zanemarujuci njihove potrebe.
Nemojmo nikad tako postupati! (5. Mojsijeva 27:16).
5 ˇ
Danas u mnogim zemljama postoje drzavni soci-
jalni programi kojima se skrbi za neke od materijal-
nih potreba starijih, naprimjer za hranu, odjecu ´ i
ˇ ˇ
stan. Pored toga, stariji su mozda i sami uspjeli uste-
ˇ
djeti nesto sredstava za stare dane. No ako se ta
ˇ
sredstva potrose ili su nedovoljna, djeca trebaju is-
ˇ
kazivati cast svojim roditeljima tako stoˇ ce
´ u skladu
´
sa svojim mogucnostima udovoljavati njihovim po-
trebama. Ustvari, skrb za ostarjele roditelje dokaz je
odanosti Bogu, to jest, odanosti pojedinca Jehovi
ˇ
Bogu, Osnivacu obiteljskog ureenja.
ˇ
LJUBAV I SAMOPO ZRTVOVNOST
6
Mnoga odrasla djeca na potrebe svojih onemoca- ´
ˇ
lih roditelja reagiraju s ljubavlju i samopozrtvovno-
sˇ cu.
´ Neka su roditelje uzela u svoj dom ili su se pre-
selila blizeˇ njima. Druga su se doselila k roditeljima.
ˇ
U mnogo su se slucajeva takvi potezi pokazali blago-
slovom i za roditelje i za djecu.
7 ˇ do-
Meutim, ponekad takva preseljenja ne zavrse
ˇ ˇ ˇ
bro. Zasto? Mozda zato sto se odluke o tome donijelo
ˇ
prenaglo ili su one bile plod cisto emotivne reakcije.
”Pametan pazi na svoje korake“, mudro upozorava
ˇ Salamunove 14:15). Naprimjer, pretpo-
Biblija (Price
ˇ ˇ
stavimo da je tvojoj ostarjeloj majci tesko zivjeti samoj
ˇ iskazivanje casti
ˇ ˇ
5. Zasto svojim roditeljima ponekad ukljucu-
je i pruzanjeˇ ´ iako u nekim zemljama posto-
financijske pomoci,
ˇ
ji i drzavna skrb?
6. Kako su neki prilagodili svoje stambene prilike da bi udovo-
ljili potrebama svojih roditelja?
7. Zasto ˇ je dobro da se odluke koje se ticuˇ ostarjelih roditelja
ne donose naglo?
ˇ
ˇ
pa si ti misljenja da bi bilo dobro za nju da se preseli
ˇ ˇ ˇ ´
k tebi. Dok razmisljas o svojim koracima zeleci pamet-
ˇ ˇ
no postupiti, mozes razmisliti o sljedecem: Kakve su ´
ˇ
njene stvarne potrebe? Postoje li privatne ili drzavne
ˇ
socijalne sluzbe koje nude prihvatljivo alternativno
ˇ
rjesenje? Da li se ona zeli ˇ preseliti? Ako zeli, ˇ na koje ce´
ˇ ˇ ˇ
nacine preseljenje utjecati na njen nacin zivota? Ho-
´ ´
ce li morati napustiti prijatelje? Kako ce to na nju dje-
lovati u emocionalnom pogledu? Da li se o tome raz-
govaralo s njom? Kako ce ´ to preseljenje utjecati na
ˇ
tebe, na tvog bracnog druga, na tvoju djecu? Ako tvo-
ju majku treba njegovati, tko ce ´ joj pruzati
ˇ njegu? Mo-
ˇzete li podijeliti odgovornosti meu sobom? Jesu li
ˇ
o svim tim stvarima porazgovarali svi clanovi obitelji
ˇ
koji su u to izravno ukljuceni?
8 ´ ˇ ˇ
Buduci da odgovornost za pruzanje njege lezi na
ˇ
svoj djeci u obitelji, moze biti mudro da se obitelj sa-
stane, tako da svi sudjeluju u donosenju ˇ odluka. Moz-ˇ
da bi bilo dobro porazgovarati i sa starjesinama ˇ u
ˇ ´ ˇ
krscanskoj skupstini ili s prijateljima koji su prosli ˇ
kroz slicnu ˇ situaciju. ”Ne uspijevaju nakane kad ne-
´
ma vijecanja“, upozorava Biblija, ”a ostvaruju se gdje
ˇ Salamunove 15:22, St).
je mnogo savjetnika“ (Price
ˇ PRIMJENJUJ SPOSOBNOST
U ZIVLJAVANJA I RAZUMIJEVANJE
9 ˇ
Da bismo iskazivali cast svojim ostarjelim rodite-
ˇ
ljima moramo se uzivjeti u njihovu situaciju i poka-
zivati razumijevanje. Kako godine uzimaju svoj da-
ˇ ˇ hodati, jesti i pamtiti.
nak, starijima je mozda sve teze
´ sˇ se mozda
ˇ ´ konzultirati prilikom odlucivanja
ˇ
8. S kime ce moci
ˇ
o nacinu pomaganja svojim ostarjelim roditeljima?
ˇ
9, 10. (a) Na koji bi nacin trebalo pokazivati obzirnost
ˇ prema
starijima, usprkos njihovoj poodmakloj dobi? (b) Sto bi odraslo
dijete uvijek trebalo iskazivati svojim roditeljima, bez obzira na
korake koje poduzima u njihovu korist?
´
ˇ ´ ˇ
Mozda im treba pomoc. Djeca cesto pretjeraju sa svo-
jom brigom za sigurnost roditelja pa nastoje upravlja-
ˇ
ti njima. No ostarjeli su ljudi odrasle osobe koje su ci-
ˇ
tav jedan zivotni vijek skupljale mudrost i iskustvo,
koje su se citav ˇ jedan zivotni ˇ vijek same brinule za
sebe i donosile vlastite odluke. Njihov identitet i samo-
ˇ ˇ ˇ
postovanje mozda pocivaju na ulozi koju oni imaju
kao roditelji i odrasle osobe. Roditelji koji osjecaju ´
ˇ
da vlast nad svojim zivotom moraju prepustiti svojoj
ˇ
djeci mogu zapasti u depresiju ili postati ogorceni-
ma. Neki su kivni i odupiru se onome sto smatraju na- ˇ
ˇ
stojanjima da ih se lisi njihove samostalnosti.
10 ˇ
Ne postoje laka rjesenja tih problema, no dobro-
hotna je gesta kad se ostarjelim roditeljima dopusti
da se sami brinu za sebe i da sami donose odluke
za sebe u mjeri u kojoj je to moguce. ´ Nije mudro da
ˇ ˇ
donosis odluke o tome sto je najbolje za tvoje rodite-
lje a da najprije s njima ne porazgovarasˇ o tome. Njih
je starost ionako vec´ lisila ˇ mnogocega. ˇ Dopusti im
ˇ ˇ ˇ
da zadrze ono sto jos uvijek imaju. Mozda ˇ ´ tvoj od-
ce
ˇ ´ ˇ
nos s njima biti tim bolji sto ces manje nastojati da
upravljasˇˇ njihovim zivotom. ˇ Oni ce ´ biti sretniji, a bit
ćesˇ i ti. Cak i kad bude potrebno da za njihovo do-
bro inzistirasˇ na nekim stvarima, iskazivanje casti
ˇ
´ ˇ
roditeljima zahtijevat ce od tebe da im pridajes do-
stojanstvo i pokazujesˇ postovanje ˇ ˇ
koje zasluzuju.
ˇ ˇ
Bozja rijec savjetuje: ”Pred sijedom glavom ustani,
i postuj ˇ lice starcevo“ˇ (3. Mojsijeva 19:32).
ˇ
ZADR ZATI ISPRAVAN STAV
11 ˇ ˇ
Ponekad je odrasloj djeci tesko iskazivati cast
svojim ostarjelim roditeljima zbog odnosa koji su
11-13. Ako odrasla osoba nije u djetinjstvu imala dobar odnos
ˇ udovoljiti izazovu da im
sa svojim roditeljima, kako ipak moze
ˇ skrb u njihovim poodmaklim godinama?
pruzi
ˇ
ˇ ˇ
s njima imali u proslosti. Mozda je tvoj otac bio hla-
´
dan i bezosjecajan, a tvoja majka autoritarna i gru-
ˇ ˇ ´ ˇ
ba. Mozda se jos uvijek osjecas frustrirano, gnjevno
ˇ
ili povrijeeno zato sto oni nisu bili roditelji kakve
ˇ
si zelio ˇ
odnosno zeljela. Moze ˇ sˇ li pobijediti takve
osjecaje?1 ´
12 ˇ
Basse, koji je odrastao u Finskoj, prica: ”Moj je
ˇ ˇ
ocuh bio SS oficir u nacistickoj Njemackoj. Znao se ˇ
lako raspaliti, a tada je bio opasan. Mnogo je puta
ˇ
istukao moju majku pred mojim ocima. Jednom se
tako razljutio na mene da je izvukao remen i kopcom ˇ
ˇ
me udario po licu. Kopca me tako snazno udarila da ˇ
sam pao preko kreveta.“
13
Ipak, tu je i druga strana medalje. Basse doda-
je: ”S druge strane, on je vrlo naporno radio i nije
ˇ
se stedio samo da bi obitelj materijalno zbrinuo.
ˇ
Nikad mi nije pokazao ocinsku naklonost, no ja
sam svjestan da je i on sam imao emocionalne
ˇ
oziljke. Njegova ga je majka izbacila iz kuce ´ josˇ dok
je bio dijete. Odrastao je probijajuci se sakama ´ ˇ
ˇ ˇ ´
kroz zivot, a jos kao mladic usao je u rat. Donekleˇ
ga mogu razumjeti i ne krivim ga. Kad sam odras-
tao, trudio sam se pomagati mu koliko sam mogao,
ˇ
sve do njegove smrti. Nije bilo lako, no cinio sam
ˇ
ono sto sam mogao. Nastojao sam sve do kraja biti
dobrim sinom, i mislim da me prihvatio kao tak-
vog.“
14
Kako na obiteljskom planu tako i u drugim pri-
likama primjenjiv je sljedeci ´ biblijski savjet: ”Obuci-
ˇ
1 Ovdje ne govorimo o slucajevima u kojima su roditelji krivi
ˇ ´ i povjerenja, u mjeri
za krajnje tesku zloupotrebu svoje moci
u kojoj bi se to moglo smatrati kriminalnim djelom.
14. Koji su biblijski reci primjenjivi u svim situacijama, pa tako

i u onima koje su vezane uz skrb za ostarjele roditelje?
´
ˇ
Nije mudro donositi odluke koje se ticu roditelja,
a da se o njima najprije ne porazgovara s njime
ˇ
te se (...) u milosrdnu srdacnost, dobrotu, poniznost,
krotkost i strpljivost! Podnosite jedan drugoga i do-
ˇ
brostivo oprastajte meusobno ako tko protiv koga
ˇ ˇ
ima nesto sto je za ukor. Kao stoˇ je Gospodin vama
ˇ ˇ
dobrostivo oprostio, tako cinite i vi!“ (Kolosanima
3:12, 13, St).
I SKRBNICI TREBAJU SKRB

15 ´
Njegovanje onemocalog roditelja predstavlja na-
ˇ ˇ
poran rad i ukljucuje mnoge poslove, prilicnu odgo-
ˇ
vornost i puno vremena. No ono sto je kod njega
ˇ cesto
ˇ
najteze je emocionalni moment. Potresno je
ˇ je njegovanje roditeljaˆ ponekad potresno?
15. Zasto
ˇ
´
gledati svoje roditelje kako gube zdravlje, pamcenje
i samostalnost. Portorikanka Sandy prica: ”Moja je ˇ
ˇ ˇ ˇ
majka bila sredisnja licnost u nasoj obitelji. Bilo je
jako bolno njegovati je. Najprije je pocela ˇ hramati;
ˇ
onda joj je trebao stap, pa hodulja a na kraju inva-
lidska kolica. Nakon toga njeno se stanje progresiv-
ˇ
no pogorsavalo sve dok nije umrla. Dobila je rak ko-
´
stiju pa je trebala konstantnu njegu — dan i noc.
ˇ
Kupali smo je, hranili i citali joj. Bilo je jako tesko — ˇ
posebice u emocionalnom pogledu. Kad sam shvati-
la da mi majka umire, pocela ˇ sam plakati jer sam je
jako voljela.“
16 ˇ ˇ ´ ˇ
Ako se i ti naes u slicnoj situaciji, kako ces se
´ ˇ ´
moci uspjesno nositi s njome? Od velike ce ti pomo-
ci´ biti da slusa ˇ sˇ Jehovu kroz citanje ˇ Biblije te da mu
´ ˇ ˇ
se obracas u molitvi (Filipljanima 4:6, 7). A u praktic-
nom ˇ smislu, uzimaj hranjive obroke i dovoljno spa-
vaj. Cineci ´ to, imat ce ´ sˇ bolju kondiciju, i emocional-
ˇ
nu i fizicku, za njegu svog voljenog. Mozda ˇ ´ sˇ tu
ce
´
i tamo moci prekinuti svakodnevnu rutinu i odmo-
ˇ ˇ sˇ otici´ na malo duzi ˇ od-
riti se. No cak i ako ne moze
ˇ
mor, ipak bi bilo mudro odvojiti nesto vremena za
ˇ
opustanje. Moze ˇ sˇ zamoliti nekog drugog da ostane
s tvojim bolesnim roditeljem da bi se tebe malo ras-
teretilo.
17 ˇ ˇ
Nije neobicno da odrasli skrbnici od sebe oce-
ˇ ´
kuju previse. No nemoj osjecati krivnju zbog onoga
ˇ ne moze ˇ sˇ uciniti. ˇ ´ ´ sˇ svo-
sto Postoji mogucnost da ce
ga voljenog morati smjestiti u neku ustanovu za pro-
ˇ
fesionalno pruzanje njege. Ako si skrbnik, od sebe
ˇ ˇ ˇ je razumno. Ne smijesˇ raz-
ne ocekuj vise od onog sto
misljati samo o potrebama svojih roditelja vec´ ih mo-
ˇ
´ da uravnotezeno
ˇ
16, 17. Koji savjeti mogu skrbniku pomoci gle-
da na stvari?
´
ˇ ˇ ˇ
ras uravnoteziti s potrebama svoje djece, svog brac-
nog druga i sa svojim vlastitim potrebama.
ˇ
SNAGA KOJA JE IZNAD OBI CNE
18 ˇ
Kroz svoju Rijec, Bibliju, Jehova s ljubavlju pru-
ˇ ˇ ´
za vodstvo koje moze biti od velike pomoci osobi koja
njeguje ostarjelog roditelja, no to nije jedina pomoc´
koju on pruza. ˇ ”Blizu je Jahve svima koji ga priziv-
lju“, napisao je psalmist pod nadahnucem. ´ ”Slusa ˇ
´
njihove vapaje i spasava ih.“ Jehova ce spasiti, to jest
ˇ ˇ ˇ
sacuvati, svoje vjerne sluge cak i u najtezim situaci-
jama (Psalam 145:18, 19, St).
19
Myrna s Filipina uvjerila se u to kad je njegova-
la svoju majku, koja je nakon mozdanog ˇ udara po-
´
stala ovisna o tuoj pomoci. ”Nema niceg ˇ ˇ
mucnijeg
nego gledati kako tvoj voljeni pati,ˇ nesposoban da ti
kaze ˇ gdje ga boli“, piseˇ Myrna. ”Cinilo mi se kao da
je gledam kako se malo-pomalo gusi, ˇ a da nista ˇ ni-
ˇ
sam mogla uciniti. Mnogo sam puta kleknula i iska-
zala Jehovi koliko sam iscrpljena. Vapila sam poput
Davida, koji je usrdno molio Jehovu da sakupi nje-
gove suze u mijeh i da ga se sjeti [Psalam 56:8]. A Je-
hova mi je, kao sto ˇ je i obecao,´ dao snagu koju sam
trebala. ’Jehova je za mene postao poput potpore‘ “
(Psalam 18:18, NW).
20 ˇ se da je njegovanje ostarjelih roditelja
Kaze
ˇ ˇ
”prica bez hepienda“. I usprkos najbolje pruzenoj
ˇ
njezi, ostarjeli mogu umrijeti, kao sto je bio slucaj ˇ
s Myrninom majkom. No oni koji se uzdaju u Je-
ˇ
hovu znaju da smrt nije kraj price. Apostol Pa-
´ biti
vao je rekao: ”Ima[m] nadanje na Boga da ce
´ ˇ
18, 19. Koje je obecanje o pruzanju potpore Jehova dao, i koje
ˇ tog obecanja?
´
iskustvo pokazuje da se on drzi
´ ˇ
20. Koja biblijska obecanja pomazu skrbnicima da zadrze ˇ opti-
ˇ ˇ
mistican stav, pa cak i ako onaj o kome se brinu umre?
ˇ
ˇ
uskrsenje mrtvima, i pravednicima i grjesnicima“
(Djela apostolska 24:15). Oni kojima je smrt oduze-
ˇ
la ostarjele roditelje mogu se tjesiti nadom u uskrs-
´ ´ ´
nuce popracenom obecanjem o divnom novom svi-
´ ˇ ´
jetu koji ce biti Bozje djelo i u kojem ”smrti ne ce biti
ˇ
vise“ (Otkrivenje 21:4).
21 ˇ
Bozji sluge duboko cijene svoje roditelje, premda
ˇ ˇ
su oni mozda ostarjeli (Price Salamunove 23:22-24).
ˇ ˇ ˇ
Oni im iskazuju cast. Dok to cine, dozivljavaju
ˇ ˇ
ono sto kaze nadahnuta poslovica: ”Neka se dakle
veseli otac tvoj i mati tvoja, i neka se raduje roditelj-
ˇ ˇ ˇ
ka tvoja“ (Price Salamunove 23:25). I sto je najvaz-
ˇ
nije, oni koji iskazuju cast svojim ostarjelim rodite-
ljima ujedno se dopadaju i iskazuju cast ˇ i Jehovi
Bogu.
ˇ
21. Koji dobri rezultati proizlaze iz iskazivanja casti ostarjelim
roditeljima?
´ ˇ ´
K AKO MOGU SLJEDE CAˇ BIBLIJSKA NACELA POMO CI...
DA ISKAZUJEMO CAST SVOJIM OSTARJELIM
RODITELJIMA ?
Roditeljima te djedovima i bakama trebamo

ˇ
davati duznu naknadu (1. Timoteju 5:4).
ˇ
Sve moramo ciniti s ljubavlju
´
ˇ
Vazne odluke nikad ne treba donositi naglo
ˇ Salamunove 14:15).
(Price
ˇ
Ostarjele roditelje, cak ´
i ako su bolesni i nemocni,
ˇ
mora se postovati (3. Mojsijeva 19:32).
´
S izgledom starenja i umiranja necemo se
ˇ
suocavati zauvijek (Otkrivenje 21:4).
´
ˇ
SESNAEST O POGL AVLJE
Osiguraj svojoj ´ obitelji

trajnu buducnost
ˇ
K AD je Jehova Adama i Evu zdruzio u brak, Adam
ˇ ´
je svoju radost izrazio izricuci najstariju zapi-
sanu poeziju na hebrejskom (1. Mojsijeva 2:22, 23).
Meutim, Stvoritelj time nije htio samo omoguciti ´ za-
dovoljstvo svojoj ´
ljudskoj djeci vec je na umu imao
ˇ vise.ˇ Zelio ˇ ˇ parovi i obitelji vrse ˇ nje-
nesto je da bracni
govu volju. Prvom je ljudskom paru rekao: ”Radjajte
ˇ
se i mnozite se, i napunite zemlju, i vladajte njom,
i budite gospodari od riba morskih i od ptica nebe-
skih i od svega zvjerinja sto ˇ se mice ˇ po zemlji“
ˇ
(1. Mojsijeva 1:28). Kako li je velicanstven, zadovolja-
vajuc´ bio taj zadatak! Kakvu li bi srecu ´ Adam i Eva
´
postigli za sebe i za svoju buducu djecu da su vrsili ˇ
ˇ
Jehovinu volju u potpunoj poslusnosti!
2 ˇ sura-
I danas su obitelji najsretnije kad zajednicki
ˇ ˇ
uju u vrsenju Bozje volje. Apostol Pavao je napisao:
ˇ obe-
”Odanost Bogu korisna je za sve stvari, jer sadrzi
ćanje sadasnjeg ˇ ˇzivota i onoga koji treba doci“ ´ (1. Ti-
moteju 4:8, NW). Obitelj koja zivi ˇ u skladu s odanosˇ cu ´
ˇ
Bogu i koja slijedi Jehovino vodstvo pruzeno preko
´ sretna vec´ u ’sadasnjem
ˇ ˇ
Biblije bit ce ˇ zivotu‘ (Psalam
1:1-3; 119:105; 2. Timoteju 3:16). Cak i ako samo jedan
ˇ
clan obitelji primjenjuje biblijska nacela, ˇ stvari su bo-
lje nego ako ih ne primjenjuje nijedan.
3
Ova se knjiga pozabavila brojnim biblijskim nace- ˇ
´
lima koja doprinose obiteljskoj sreci. Vjerojatno se
ˇ
1. Sto je bio Jehovin naum s obzirom na obiteljsko ureenje?
´ najvecu
´ mogucu´ srecu?
´
2, 3. Kako obitelji danas mogu postici
´
OSIGURAJ SVOJOJ OBITELJI TRAJNU BUDUCNOST 183
´ ˇ ˇ
sjecas da se o nekima od njih govorilo na vise mjesta
ˇ ˇ ˇ
u knjizi. Zasto je to slucaj? Zato sto ona predstavljaju
ˇ
snazne istine koje djeluju na dobro svih u raznim as-
ˇ
pektima obiteljskog zivota. Obitelj koja se trudi pri-
ˇ
mjenjivati ta biblijska nacela ustanovljuje da odanost
ˇ ´
Bogu doista ”sadrzi obecanje sadasnjeg ˇ ˇ
zivota“. Raz-
ˇ ˇ ˇ
motrimo ponovo cetiri od tih vaznih nacela.
ˇ
VAZNOST SAMOSVLADAVANJA
4
Kralj Salamun je rekao: ”Ko nema vlasti nad du-
ˇ
hom svojim, on je grad razvaljen bez zidova“ (Price Sa-
lamunove 25:28; 29:11). ’Vladanje svojim duhom‘,
ˇ
iskazivanje samosvladavanja, od presudne je vazno-
ˇ ˇ
sti za one koji zele imati sretan brak. Prepustanje de-
struktivnim emocijama, kao sto ˇ su bijes ili nemoralna
ˇ ´ ˇ
pohota, prouzrocit ce stetu koju ce ´ trebati ispravljati
godinama — ako je se ikad bude moglo ispraviti.
5
Naravno, nijedan Adamov potomak ne moze ˇ u
ˇ
potpunosti svladavati svoje nesavrseno tijelo (Rim-
ljanima 7:21, 22). Ipak, samosvladavanje je plod
´
duha (Galacanima 5:22, 23). Dakle, Bozji ˇ ce
´ duh po-
buivati u nama samosvladavanje ako se budemo
molili za to svojstvo, ako budemo primjenjivali s time
ˇ
povezane savjete iz Pisama te ako se budemo druzi-
li s drugim ljudima koji ga iskazuju a izbjegavali one
ˇ
koji to ne cine (Psalam 119:100, 101, 130; Price ˇ Sala-
munove 13:20; 1. Petrova 4:7). Takav ce nam nacin ´ ˇ
´ ˇ
postupanja pomoci da ’bjezimo od bludnosti‘, cak i ˇ
ˇ ˇ ´
onda kad smo izlozeni iskusenju (1. Korincanima
´
6:18, St). Odbacivat cemo nasilje i izbjegavati odnos-
no pobijediti alkoholizam. A na provokacije i teske ˇ si-
´
tuacije reagirat cemo mirnije. Neka bismo svi mi —
ˇ je samosvladavanje od presudne vaznosti
ˇ
4. Zasto u braku?
ˇ ˇ ˇ
5. Kako nesavrsen covjek moze razvijati samosvladavanje, i na
´ mu nacine
koje ce ˇ to svojstvo koristiti?
´
ˇ ´ ˇ
ukljucujuci i djecu — ucili razvijati ovaj plod duha,
ˇ
plod koji je od presudne vaznosti (Psalam 119:1, 2).
ˇ
ISPRAVNO GLEDI STE O POGLAVARSTVU
6 ˇ ˇ
Drugo vazno nacelo jest priznavanje poglavar-
stva. Pavao je opisao ispravno ureenje odnosa kad je
´ ˇ
rekao: ”Ali hocu da znate da je svakome muzu glava
ˇ ˇ
Kr[i]st; a muz je glava zeni; a Bog je glava Kr[i]stu“
´ ˇ ˇ
(1. Korincanima 11:3). To bi znacilo da muz predvodi
u obitelji, da mu njegova zena pruza lojalnu podrsku ˇ ˇ ˇ
ˇ
a da su djeca poslusna svojim roditeljima (Efezanima ˇ
5:22-25, 28-33; 6:1-4). No, zapazi da poglavarstvo vodi
do srece ´ jedino onda kada ga se provodi na ispravan
ˇ ˇ ˇ ˇ ´
nacin. Muzevi koji zive u skladu s odanoscu Bogu zna-
ˇ
ju da poglavarstvo nije diktatura. Oni oponasaju Isu-
sa, koji je njima Glava. Premda je Isus trebao postati
ˇ ˇ
’glava nad svima‘, on ”nije dosao da mu sluze, nego da
ˇ ˇ
sluzi“ (Efezanima 1:22; Matej 20:28). Slicno ˇ tome,
ˇ ´ ˇ
krscanski muskarac iskazuje poglavarstvo, ne da bi
se time okoristio, vec´ gledajuci
´ na interese svoje zene ˇ
i djece (1. Korincanima 13:4, 5). ´
7
ˇ ˇ zene, ˇ ˇ
Sto se tice ona koja zivi u skladu s odano-
ˇscu
´ Bogu ne natjece ˇ se sa svojim muzem ˇ niti nasto-
ji dominirati njime. Ona je sretna sto mu moze ˇ ˇ pru-
ˇzati podrsku ˇ i suraivati s njime. Biblija ponekad
govori o zeni ˇ kao o onoj koja je ”u vlasnistvu“ ˇ muza, ˇ
ˇsto jasno pokazuje da joj je on glava (1. Mojsijeva
´ u brak ona dolazi pod ’zakon mu-
20:3, NW). Ulazeci
ˇzevljev‘ (Rimljanima 7:2). Istovremeno, Biblija je nazi-
´
va ’pomocnicom‘ i ’dopunom‘ (1. Mojsijeva 2:20, NW).
ˇ
6. (a) Kakav je sustav poglavarskih odnosa Bog utvrdio? (b) Sto
ˇ ˇ ˇ
muskarac mora zadrzati na umu zeli li da obitelj pod njegovim
poglavarstvom bude sretna?
´ biblijska nacela
ˇ ´ zeni
ˇ
7. Koja ce pomoci da ispuni svoju od Boga
odreenu ulogu u obitelji?
´
Ona nadoknauje svojstva i sposobnosti koje njen
muzˇ nema i pruzaˇ mu potrebnu podrskuˇ ˇ Sa-
(Price
ˇ ˇ
lamunove 31:10-31). Biblija takoer kaze da je zena
”drugarica“, ona koja rame uz rame surauje sa svo-
jim suprugom (Malahija 2:14). Ta biblijska nacela ˇ
ˇ ˇ ˇ
pomazu muzu i zeni da shvate u kakvom su polo-
ˇ
zaju jedno prema drugome te da se jedno s drugim
ˇ ˇ
ophode s duznim postovanjem i dostojanstvom.
ˇ
’BITI BRZ NA SLU SANJE‘
8 ˇ
U ovoj se knjizi potreba za komunikacijom istice
ˇ ˇ ˇ
mnogo puta. Zasto? Zato sto je probleme lakse rje-
ˇ
savati kad ljudi razgovaraju jedni s drugima i kad
ˇ ˇ ˇ
s paznjom slusaju jedni druge. Vise je puta bilo is-
ˇ
taknuto da je komunikacija dvosmjerna ulica. Uce-
´ ˇ
nik Jakov je to izrazio na sljedeci nacin: ”Neka sva-
ˇ
ki covjek bude brz na slusanje, ˇ a spor na govor, spor
ˇ
na srdzbu“ (Jakov 1:19, St).
9
Takoer je vazno ˇ da pazimo kako govorimo. Ne-
smotrene, svadljive ili jako kriticne ˇ rijeciˇ ne saci- ˇ
ˇ ˇ
njavaju uspjesnu komunikaciju ˇ (Price Salamunove
ˇ ˇ
15:1; 21:9; 29:11, 20). Cak i kad je ono sto kazemo
ˇ ˇ ´ ˇ ˇ ˇ
tocno, recenim cemo vjerojatno uciniti vise stete
ˇ
nego koristi ako se izrazavamo na okrutan, ponosan
´ ˇ
ili bezosjecajan nacin. Nasˇ bi govor trebao biti uku-
ˇ ˇ ˇ bi rijeci ˇ
san, ’solju zacinjen‘ (Kolosanima 4:6). Nase
trebale biti ”zlatne jabuke u srebrnijem sudima“ (Pri-
ˇ Salamunove 25:11). Obitelji koje su naucile ˇ
ce dobro
ˇ ´
komunicirati nacinile su velik korak prema sreci.
PRESUDNA ULOGA LJUBAVI
Rijecˇ ”ljubav“ cesto
10 ˇ
se pojavljuje u ovoj knjizi.
´ ˇ
Sjecas li se o kojoj je vrsti ljubavi prvenstveno bilo
ˇ ´ svima u obitelji pomoci
´
8, 9. Objasni neka od nacela koja ce
ˇ
da unaprijede svoje komunikacijske vjestine.
ˇ
10. Koja je vrsta ljubavi od presudne vaznosti u braku?
´
ˇ ˇ ˇ ´
rijeci? Istina je da romanticna ljubav (grcki: eros)
ˇ ˇ
igra vaznu ulogu u braku, a u uspjesnim brako-
vima muzˇ i zena ˇ takoer njeguju meusobnu du-
ˇ ´ ˇ
boku naklonost i prijateljstvo (grcki: philıa). No jos
ˇ ˇ ˇ ´
je vaznija ljubav predstavljena grckom rijeci agape.
Radi se o ljubavi koju gajimo prema Jehovi, pre-
ˇ
ma Isusu i prema svom bliznjem (Matej 22:37-39).
To je ljubav koju Jehova izrazava ˇ prema covje ˇ ˇ
can-
stvu (Ivan 3:16). Kako li je divno da i mi moze- ˇ
mo tu istu vrstu ljubavi pokazivati prema svom
bracnom ˇ drugu i prema svojoj djeci! (1. Ivanova
4:19).
11 ˇ ˇ
U braku je ova uzvisena ljubav uistinu ”savrse-
ˇ
na sveza sjedinjenosti“ (Kolosanima 3:14, NW). Ona
povezuje bracne ˇ drugove i budi u njima zelju ˇ da cineˇ
ˇ
ono sto je najbolje za onog drugog i za svoju djecu.
ˇ ˇ
Kad se obitelji suoce s teskim situacijama, ljubav im
ˇ
pomaze da ujedinjeno rjesavaju ˇ probleme. Kad su-
ˇ ˇ
pruznici zau u godine, ljubav im pomaze da podu-
piru te da i dalje cijene jedno drugo. ”Ljubav (...)
ne trazi ˇ svoje, (...) sve snosi, sve vjeruje, svemu se
nada, sve trpi. Ljubav nikad ne prestaje“ (1. Korinca- ´
nima 13:4-8).
12 ˇ ˇ
Bracna je zajednica osobito jaka kad je zapeca-
ćena ne samo ljubavlju izmeu bracnih ˇ
drugova
nego prvenstveno ljubavlju prema Jehovi (Propo-
vjednik 4:9-12). Zasto? ˇ Pa, apostol Ivan je napisao:
”Jer je ovo ljubav Bozija ˇ da zapovijesti njegove drzi- ˇ
ˇ
mo“ (1. Ivanova 5:3). Dakle, supruznici moraju svo-
ju djecu odgajati u odanosti Bogu, i to ne samo za-
ˇ
to sto duboko ljube svoju djecu vec´ zato sto ˇ je to
11. Kako ljubav djeluje za dobrobit braka?
ˇ ˇ reci
´ da bracni
ˇ
12. Zasto se moze par svojom ljubavlju prema
ˇ
Bogu osnazuje svoj brak?
´
ˇ
DAR SAMASTVA
ˇ
Ne stupa svatko u brak. Niti svi bracni parovi od-
ˇ ˇ ˇ
luce imati djecu. Isus je bio neozenjen, a o samastvu
ˇ
u kojem netko zivi ”zbog kraljevstva nebeskog“ govo-
rio je kao o daru (Matej 19:11, 12, NW). Apostol Pavao
ˇ ˇ ˇ
je takoer odlucio ne zeniti se. On je i o samastvu i
ˇ
o bracnom stanju govorio kao o ’darovima‘ (1. Korin-
´
canima 7:7, 8, 25-28). Prema tome, iako se ova knji-
ga uglavnom bavila temama vezanim uz brak i odgoj
djece, ne bismo smjeli izgubiti iz vida potencijalne
ˇ
blagoslove i dobrobiti koje se mogu dozivjeti ako
ˇ
se ostane u samastvu ili ako se sklopi brak a ostane
bez djece.
Jehovina zapovijed (5. Mojsijeva 6:6, 7). Moraju se

kloniti nemorala ne samo zato sto ˇ ljube jedno dru-
´ ˇ
go vec prvenstveno zato sto ljube Jehovu, koji
´
ce ”bludnicima
ˇ i preljubnicima suditi“ (Jevrejima
13:4, St). Cak i ako jedan partner uzrokuje ozbiljne
probleme u braku, ljubav prema Jehovi potaknut ce ´
ˇ
onog drugog da nastavi slijediti biblijska nacela.
Doista su sretne one obitelji u kojima je ljubav koju
ˇ ˇ
clanovi obitelji gaje jedni prema drugima ojacana
ljubavlju prema Jehovi!
ˇ ˇ
OBITELJ KOJA VR SI BO ZJU VOLJU
Krsˇ caninov
13 ´ ˇ ˇ ˇ ˇ
se citav zivot usredotocuje na vrse-
ˇ
nje Bozje volje (Psalam 143:10). To je ona prava oda-
ˇ ˇ ˇ obiteljima
nost Bogu. Vrsenje Bozje volje pomaze
ˇ
da se koncentriraju na uistinu vazne stvari (Filiplja-
nima 1:9, 10). Naprimjer, Isus je upozorio: ”Dosao ˇ
ˇ ´
[sam] da rastavim covjeka od oca njegova i kcer od
´ pojedincima odlucnost
ˇ ˇ Bozju
ˇ volju pomoci
´
13. Kako ce da vrse
ˇ
da se koncentriraju na uistinu vazne stvari?
´
matere njezine i snahu od svekrve njezine; i ne-
ˇ ´ ˇ
prijatelji covjeku postace domasnji njegovi“ (Matej
10:35, 36). U skladu s Isusovim upozorenjem, mno-
ˇ ˇ
go njegovih sljedbenika dozivljava progonstvo od cla-
ˇ
nova svoje obitelji. Kakva zalosna, bolna situacija!
ˇ ˇ
Ipak, obiteljske veze ne smiju nadjacati nasu ljubav
prema Jehovi Bogu i prema Isusu Kristu (Matej
10:37-39). Ako pojedinac ustraje i usprkos obitelj-
skom protivljenju, protivnici se mogu promijeniti
ˇ
kad primijete dobre ucinke odanosti ˇ Bogu (1. Korin-
ćanima 7:12-16; 1. Petrova 3:1, 2). Cak i ako se to ne
dogodi, nikakvo trajno dobro ne postize ˇ se time da
ˇ
se uslijed protivljenja prestane sluziti Bogu.
14 ˇ ˇ ˇ
Vrsenje Bozje volje pomaze roditeljima da dono-
se ispravne odluke. Naprimjer, u nekim je sredina-
ˇ
ma uobicajeno da roditelji na djecu gledaju kao na
investiciju, pa racunaju ˇ da ce ´ se kad ostare njihova
djeca brinuti za njih. Premda je i ispravno i na mje-
stu da se odrasla djeca brinu za svoje ostarjele rodi-
´ se za takvim raz-
telje, roditelji ne bi smjeli povodeci
ˇ ˇ ˇ
misljanjem poticati djecu na materijalisticki nacin
ˇzivota. Roditelji ne cine ˇ svojoj djeci uslugu ako ih od-
gajaju tako da ona materijalne posjede cijene vise ˇ od
duhovnih stvari (1. Timoteju 6:9).
15
Izvrstan primjer u ovom pogledu pruzila ˇ je Ev-
nika, majka Pavlovog mladog prijatelja Timoteja
(2. Timoteju 1:5). Premda njen muzˇ nije bio vjernik,
Evnika je, zajedno s Timotejevom bakom Loidom,
ˇ ˇ ˇ
uspjesno odgojila Timoteja kao covjeka koji je tezio
ˇ ´
za odanoscu Bogu (2. Timoteju 3:14, 15). Kad je Ti-
motej bio dovoljno star, Evnika mu je dopustila da
´ roditeljima njihova zelja
ˇ ˇ ˇ volje po-
14. Kako ce za vrsenjem Bozje
´ da djeluju u najboljem interesu svoje djece?
moci
ˇ ˇ
15. Po cemu je Timotejeva majka Evnika odlican primjer rodi-
ˇ Bozju
telja koji je vrsio ˇ volju?
´
ˇ
napusti dom i da se pridruzi Pavlu kao misionarski
suradnik u djelu propovijedanja Kraljevstva (Djela
apostolska 16:1-5). Kako li je morala biti sretna kad
je njen sin postao istaknutim misionarem! Njegova
odanost Bogu u odrasloj dobi bila je dobar odraz od-
goja koji je primio u djetinjstvu. Evnika je sigurno
´
osjecala zadovoljstvo i radost kad je primala izvje-
ˇ ˇ
staje o Timotejevoj vjernoj sluzbi, premda joj je on
vjerojatno nedostajao (Filipljanima 2:19, 20).
´
OBITELJ I TVOJA BUDU CNOST
16
Isus je bio odgojen u boguodanoj obitelji, a u od-
rasloj se dobi na primjeren nacin ˇ kao sin brinuo za
svoju majku (Luka 2:51, 52; Ivan 19:26). Meutim, Isu-
sov prvenstveni cilj bio je ispuniti Bozju ˇ volju, a to je u
ˇ
njegovom slucaju podrazumijevalo otvoriti ljudima
ˇ ˇ ˇ
put u vjecan radostan zivot. On je to i ucinio kad je
ˇ ˇ
prinio svoj savrseni ljudski zivot kao otkupninu za
gresnoˇ ˇ
covje ˇ
canstvo (Marko 10:45; Ivan 5:28, 29).
17
Nakon sto ˇ je Isus umro, Jehova ga je uskrsnuo
u nebeski zivot ˇ i dao mu veliku vlast, postavivsi ˇ ga
na koncu Kraljem u nebeskom Kraljevstvu (Matej
28:18; Rimljanima 14:9; Otkrivenje 11:15). Isusova je
ˇ ´
zrtva omogucila nekim ljudima da budu izabrani da
vladaju s njime u tom Kraljevstvu. Takoer je ostali-
ma iz covje ˇ ˇ
canstva koji su dobrog srca otvorila put
ˇ ˇ ´ biti obnovljene
u savrsen zivot na Zemlji na kojoj ce
rajske okolnosti (Otkrivenje 5:9, 10; 14:1, 4; 21:3-5;
´
22:1-4). Jedna od najvecih prednosti koju danas
ˇ
imamo jest prenositi svojim bliznjima tu slavnu do-
bru vijest (Matej 24:14).
ˇ pokazivao,
16. Kakvu je brigu Isus kao sin na primjeren nacin
ˇ je bio njegov prvenstveni cilj?
no sto
ˇ ˇ
17. Koje je velicanstvene izglede Isus svojim vjernim zivotnim
ˇ Bozju
ˇ volju?
putem otvorio onima koji vrse
´
18 ˇ ˇ ˇ
Kao sto je apostol Pavao razjasnio, zivljenje zivo-
ˇ ´
tom odanosti Bogu sadrzi obecanje da ljudi mogu
ˇ ´
naslijediti te blagoslove u zivotu ”koji treba doci“.
ˇ
Nema sumnje, to je najbolji nacin da se postigne sre-
´ ˇ
ca! Ne zaboravi, ”svijet prolazi i zelja njegova; a koji
ˇ
tvori volju Boziju ostaje do vijeka“ (1. Ivanova 2:17).
Dakle, bez obzira na to jesi li dijete ili roditelj, jesi li
ˇ ˇ ˇ
muz ili zena, jesi li nevjencana odrasla osoba ˇ s dje-
ˇ
com ili bez njih, trudi se ciniti Bozju ˇ volju. Cak i kad
ˇ ˇ ˇ ˇ
se naes pod pritiskom ili se suocis s krajnje teskim
problemima, nikad ne zaboravi da si sluga zivog ˇ
ˇ
Boga. Stoga neka tvoja djela raduju Jehovu (Price
Salamunove 27:11). I neka te tvoje vladanje dovede
´ ´ ˇ ˇ
do srece vec danas a do vjecnog zivota u novom svi-
´
jetu koji treba doci!
´
18. Koji se podsjetnik i koje ohrabrenje upucuje kako obitelji-
ma tako i pojedincima?
´ ˇ ´
TVOJOJ OBITELJI DA BUDE SRETNA ?
ˇ
Samosvladavanje se moze razvijati
´
(Galacanima 5:22, 23).
Ako imaju ispravno glediste ˇ o poglavarstvu, i muzˇ
ˇ
i zena djeluju u najboljem interesu obitelji
ˇ
(Efezanima 5:22-25, 28-33; 6:4).
ˇ ˇ
Komunikacija ukljucuje i slusanje (Jakov 1:19).
Ljubav prema Jehovi ojacatˇ ce
´ brak
(1. Ivanova 5:3).
ˇ
Vrsenje ˇ volje najvazniji
Bozje ˇ je cilj obitelji
(Psalam 143:10; 1. Timoteju 4:8).
´
ˇ ˇ
Zelite li vise informacija?
Posjetite stranicu Jehovinih svjedoka www.jw.org.

Fy C PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fy C PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tajna Tajna

OVA KNJIGA NIJE ZA PRODAJU. I ZDAJE SE U SKL OPU SVJETSKOG BIBLIJSKOG

T HE S ECRET OF FAMILY H APPINESS C ROATIAN ( fy-C)

MADE IN GERMANY DRUCK UND VERLAG: WACHTTURM-GESELLSCHAFT, SELTERS/TAUNUS

5 Odgajaj svoje dijete od najranije dobi 51

9 Obitelji sa samohranim roditeljem

OBITELJ POD STRESOM

ˇ je jako nemudro udvarati se nekome tko ne dijeli tvo-

14, 15. Da li jedinstvo u braku ovisi jedino o pripadnosti istoj

U izvornom jeziku Krsˇ canskih

POGLAVARSTVO SVOJSTVENO KRISTU

KAD PRIMIMO OHRABRENJE, CVATEMO

Mudro je biti zadovoljan onim

Odgajaj svoje dijete

ODGAJAJ SVOJE DIJETE OD NAJRANIJE DOBI 51

UDOVOLJI POTREBAMA SVOG DJETETA

ODGAJAJ SVOJE DIJETE OD NAJRANIJE DOBI 53

ODGAJAJ SVOJE DIJETE OD NAJRANIJE DOBI 55

ODGAJAJ SVOJE DIJETE OD NAJRANIJE DOBI 57

ODGAJAJ SVOJE DIJETE OD NAJRANIJE DOBI 59

ODGAJAJ SVOJE DIJETE OD NAJRANIJE DOBI 61

ODGAJAJ SVOJE DIJETE OD NAJRANIJE DOBI 63

bleme, no one takoer mogu donijeti radosti i nagra-

ISKRENA I OTVORENA KOMUNIKACIJA

8. Koji bi faktori mogli izazivati buntovnost kod djeteta?

´ neovisnosti. Nemojte se iznenaditi ako vasˇ ti-

Dijete kojemu se ne pruza ˇ podrska

PRIJATELJI TVOJE DJECE

to ne bi bilo dobro — zbog novih drugova s kojima bi

19. Koji biblijski primjeri pokazuju da nije grijeh ako se obite-

S MATRA se da su obitelji s jednim roditeljem u Sje-

TKO SE O KOME SKRBI?

intime. Tada mi se za-

Mudre krsˇ canske

J OBA se svakako mora ubrojiti meu one koji

lesti. No, govori nam kakvi su joj bili simptomi.

Ljubav je dugotrpljiva i sve snosi

Jehovina je Rijecˇ vodicˇ u svim situacijama

AKO TVOJA RELIGIJA NIJE I

da bi se razvili novi odnosi. Steci ´ ljubav i postovanje

Krsˇ cani´ razvijaju razbor

obitelji, znaj da ”blizu je Jahve“. On razumije koliko

RAZDVOJITI SE ILI OSTATI ZAJEDNO?

to je njena privatna odluka pred Jehovom (1. Korin-

Jehova osuuje zloupotrebu alkohola

Ako je brak dospio do

1, 2. Koje bi si pitanje trebalo postaviti kad brak doe u krizu?

5. Koju realnu situaciju treba prihvatiti u svakom braku?

16. (a) Koji su neki od faktora zbog kojih su se neki razveli od

Brak je izvor i radosti i nevolje

sve viseˇ sijedi — i cak

Unuci su ”kruna“ bakama i djedovima

14. Koji su biblijski reci primjenjivi u svim situacijama, pa tako

I SKRBNICI TREBAJU SKRB

Roditeljima te djedovima i bakama trebamo

Osiguraj svojoj ´ obitelji

Jehovina zapovijed (5. Mojsijeva 6:6, 7). Moraju se

You might also like