Jean-Yves Prat Denis Retournard Abeceda REZIDBE llustrirao Joél Bordier Bsoxees wo.Obavijest izdavata Viste drveca i grmija predstavijene u ovome djelu nojéesée se sade u nasim vrtovima. Vecinu onih koje ovdje nisu navedene ne treba posebno orezivati (a da biste ih odréavali, proiitajte uvodne stranice o rezidbi na pogetku ovoga dela). Naslov originala: Jean-Yves Prat, Denis Retournard: Labe de la taille © Editions Rustica, Paris : 1999 © za Hrvatsku Stanek d.0.0,, Verazdin 2002 Stanek d.o.0. Varagdin e-mail: stanek@vz.tel.hr tol fax: 042/641-215 Za nakladnika: Nadica Stanek Urednik: Josip Stanek Prijovod: Biserka Zajec Loktorura i koroktura: Mirjana Ostoja Priprema za tisak: Grafigki studio Mis Tisak: Tiskara Varteks Is! N 959-6926-09-1 CIP - Ketologizacio u pubskaci Nacionalna i sveutiline knjinica - Zagreb UDK 631.542.3(035) '630.245(035) PRAT, JeanYoos ‘Abeceda rexidbe / Jean-Yves Prot, Denis, Retournard ;ilustriroo Joel Border ; ‘. - Voraidin Stanek, 2003, Prijevod djelo: Lobe de la tile. - Kazola. ISBN 953-6926.09-1 |. Retournerd, Denis |. Uleasno tile ~- Obresivanje~ Priuénik I Voeke -- Obrezivnie ~ Peucnik 430124098PREDGOVOR, von REZIDBAJEPOTREBNA. 6... - Cuerr EDA BISTE RAZMNOZILL REZIDBA DRVECA | GRMLJA PO VRSTAMA, AUKUBA AZALEIA BADEM, BAIAM [BEKOVINA ILI UDIKOVINA. BISERAK . BozUR DRVENASTI BRESKVA. Ceanorus 1 RODODENDRON (CVJETNI RIBIZ ILL KRVAVOCRVENI RIBIZ. Doycya tut vRTNA MIRTA. Duyyanica ESKALONIA. . Foustrija Guana Hipiskus . Hogrenzua rast JasUK. JAPANSKA DUNIA JAPANSKA KURIKA Javor JORGOVAN Kauwa Kawensa Kenna Kestex Koza Kay. KOzJA KRY — OBIENS KRUsks Kurxa LAVANDA LeMPRra 24 26 28 +30 32 36 56 58 62 = 66 68 89 88 n 95 99 102 106 108 109 m1 mB = 130 -1BL -133 Sadrzaj Ligeska. 36 Lovor LovORVISNIA. LOZICA. vo. eee s ees eee 144 LJETNI JORGOVAN ILE BUDLEIA snes 46 Macnoutsa: 2148 Mauna = 150 MARELICA Loe ees ese + 152 NAaRANEA, = 160 OBICNT RIBIZ IL! GROZDASTI CRVENI RI = 162 Ocrozp, = 165 OLEANDAR, rte ip absent ace om on TOBE OWA, 23 2 cen 168 Pajasmin PAVITINA oe cc eece ees eeee esse eee eee eee ITE PEROVSKUA. oe. 176 PIRAKANTA 7 = 178 PLIUSKAVIEA Fees ‘ 182 RODODENDRON sees ese ee es 184 Rua “ tn et aioe on oe 186, ‘SIBIRSR DRITEN excess 3 45 94 He wn wairne oe on 196 SMOKVA voces eee 198 SURUCICA — LETNA. 199 SURUCICA - PROLIETNA . = 201 Sintsin coves enteeeen eee ee ees 203 SUIVA: os +5 28 207 TeKoMA 210 TRESNIA 212 TRiLORA Le = 216 "TRNASTA DAFINA . . 218 VaiGetAa 1 ZaNica 2221 Vixova toza VRBa 24L05NA. ZoviKa. RyreNIK, KazatoPredgovor dreavanje drveca i grmlja obvezatno ukljuuje rezidbu koja O se obavlja tijekom éitavoga njihova zivora: kod sadnje ali i tijekom rasta kako bi se potaknulo stvaranje cvjetova i plodova, te kako bi ih se pomladilo... Sve vrste ne zahtijevaju redovitu rezidbu tijekom vegetacijske godine, veé svakih tri, pet ili deset godina. Ako to ne uéinimo, one ée neuredno rasti i brzo ée postati glomazne i neproduktivne. Suhe grane koje ostaju neorezane postaju izvor bolesti i leglo stetnika , zato je njihovo uklanjanje korisno za 2dravije drveca i grmlja. Odluéili smo vas voditi, navodeci vrstu po vrstu i ilustrirajuci svaku radnju, kako biste orezali ono sto treba, na mjestu gdje je to potrebno i u najboljem trenutku, Ovaj ée vam detaljni vodie pomoti pri rezidbidrveca i grmlja, pa i pri rezidbi vocaka. Vocke stablasice i grmovite vocke izmijesane su s ukrasnim drveem i ukrasnim grmovima. Ravlicite vrste poredane su abecednim redom, prema njihovu domacem (hrvatskom) imenu, kako bismo vam ‘omoguéili da ih brzo pronadete. Dodali smo nekoliko pojmova o cijepljenju — nacinu razmnoiavanja koji se najéesée koristi kod vocaka, a rjede kod drveca i ukrasnih grmova, kao i niz preciznih ilustracija koje oslikavaju potrebne radnje korak po korak. Prikazali smo samo onu vrstu cijepljenja koju éete najlakse ostvariti da bismo vam (gotovo!) zajaméili uspjeh. Za svaku prikazanu vrstu naci ete takoder njezino botanicko ime, kao i brzi podsjetnik njezinih potreba (izlaganje svjetlu, vrsta tla) i njezinih ukrasnih karakteristika (oblik, visina, lisée, cvatnja, donosenje plodova).uvop Rezidba je potrebna Uloga rezidbe Rezidba omoguéuje uévritivanje novozasadenog scabla ili grma, potice grananje i evjetanje, ce daje drugu mladost starome stablu ili Kako osigurati dobar primitak kod sadnje Rezidba kod sadnje potive grananje korijena, ako se radi o stablu ili iim korijenom, i dijelova grmu s go izmad zemlje (grana), ato je jamstvo ucvrseivanja rasta biljaka u vasem vrtu. Ako je rije¢ 0 listopadnom seablu ili grmu kupljenom s galim korjjenom, ili pak © zimzelenoj biljci koja je kontejnirana ili u posudi — neéete postupiti na isti LISTOPADNO DRVECE 1 GRMILJE: URAVNOTEZITE GRANE I KORENJE Listopadno drvece ili grmlje_kup- Ijeno s golim korijenjem treba se sa- diti izmedu studenoga i ozujka. Rezidba kod sadnje odnosi se dakle na grane i korijenje. Cupanje bike radi prodaje djelomicno ipak osteti korijenje. Pri sadnji primjenjuje se postupak prikracivanja korijenja 2a nckoliko centimetara koji se zove *éiseenje” korijenja. Taj postupak potige stvaranje mnogih malih ko- rjenciéa koji ¢e osigurati dobru ishranu biljke i dobro uevrscivanje u lo, Iskoristite priliku da pritom odreze (suho) korijenje. Kod sadnje odrezite takoder suhe ili slomljene grane. Sacuvane grane prikratice 2a otprilike jednu treeinu njihove duljine, postujuci pricom habitus i izjednacavajuci volumen korijenja s granama e bolesno, unisteno i mrevo DRVECE 1 GRMIJE S KORIJENOM U GRUDI ZEMUJE ILI U POSUDE: BLAGA REZIDBA Zimacleno stablo ili grm, kuplieno s korijenjem u grudi zemlje, treba posaditi u proljece, najbolje u otujku. Biljka u posudi moze se za- saditi u svako doba godine. Zado- voljite se smanjenjem volumena granja tako da ono bude jednako volumenu korijenja. Odrezite sitne ili ostecene grane. Ako se radi o cvjetnom grmu kup- Iienom u posudi, ne orezujte ga ako ga sadite prije ili za evatnje. Pri- cekajte opadanje cyjetova da biste ga orezali i tada primijenite prvu reridbu, rakozvanu reridbu za cvat. Rezidba je vrlo vazan postupak za drveée i grmlje u vrtu. Ona potiée rast biljke, daje joj skladan oblik, potiée cvatnju i stvaranje plodova kod vocaka i grmovitih voéaka. Rezidba se provodi kod sadnje mlade biljke i nastavlja tijekom éitavoga njezina Zivota.Vrste tla Opcenito postoji sto tlo, i svako od ‘ni stupanj kiselosti. To je kiselost ‘odredena kemijskim mjerilom, pH (skrogenice za potencijalni vodik). Ukiselom tly pH varira izmedu 4,5, 1 6,5; u vapnenastom tlu on je iz~ nad 7,5, 0 kod normalnoga tla i U trgovinama se moze kupiti pribor za onalizu kiselosti tla, koji se velo lako koristi Laganu zemlju lako je obradivati Ona se ne lijepi za lopatu éak i kada je mokra. Propusna je jer dopusta vodi da otjece u dubinu. Movasta zemlja zodréava. vodu. Zimi se na njezino} povrsini zadr~ Zavaju lokve vode. Lijepi se za oru- Ge i tesko ju je obradivati. Bogata zemlja sadrzi mnogo or ganskih tvari, humuse, koji je po- trebon za rast i razvoj biljke. ‘Moiemo je prepoznati po tamnoj boji. Dobra zemijo zadréava lieti odre- denu koliginu viainosti, éak i z0 ssuha vremena. U idealnom sluéaju, dobra vrtna zemlja bogota je humusom (tam- ne je boje), svjeza je i propusna. Oblikovanje mladoga stabla ili grma Ostavite da se vecina ukrasnih gr- mova prirodno razvije. Pomoéu re- zidbe naglasite samo prizodni oblik stabla. Rezidba za oblikovanje nije potrebna kod ukrasnoga grmlja ‘osim kod grmova koji rastu scabljici” (primjerice hibiskus). Pri mienjuje se tijekom jedne do dvije godine. U to se vrijeme orezuje kako bi se dobio evrsti g c vodi se raéuna 0 cvatnj prikladnije godisnje doba za takvu retidbu jest proljece, posebice o2ujak. ‘Tijekom prvih godina zivora mlada vocka oblikuje svoje deblo, jednom rijeciu —svoj skelet. Kad raste sama, bez lIjudske intervencije, dobiva prirodan oblik stabla s prostornom krosnjom. S jedne strane da bismo smanjili njenu gustocu, a s druge strane da bismo je zastitili od pro- Ijetnih mrazeva (osobito marelicu i breskvu), mozemo vocku orezati kako bismo dobili toéno odreden oblik: volumenski habitus (po- lustablo, vreteno ili vaza), plosni oblik (palmeta, kordonac) za vocke ili grmovit oblik 2a drvece kojega izdanci rastu oko panja (hrast). Mozete kupiti vee stariju biljku, formiranu, ili mozete nabaviti mladu, cijepljenu biljku od jedne godine, plemenito mlado stablo koje cete sami oblikovati u vasem Ovdje dakle govorimo o rezidbi za oblikovanje. Trebate se potruditi da dobijete stablo koje je ravno i évrsto, Takoder obratite po- vertu. 10 zornost na dobar raspored glavnih grana u prostoru, ogranicavajuci pritom njihov broj. ‘Ovaj postupak zahtijeva mnogo paanje jer treba pustiti glavne grane da se postupno produlje kako bi postale osnova 2a mnogostruko grananje koje ée donositi plodove. Takva se rezidba primjenjuje zimi, izvan razdoblja mrezeva, tj. tijekom mirovanja vegetacije. Odriavanje stabla ili grma Ako nikada ne orezujete stablo ili ‘gem, ono ée postati neuredno. Nje- gove mnogobrojne grane ueinit ée krosnju pregustom, a sredisnje ée grane biti slabo osvijediiene i pro- zracene, pa ¢e tako postati otvore- nim vratima za parazite i bolesti Razvit ¢e se vodopije— vrlo snazne, nerodne grane koje ¢e uzimati dobar dio biljnih hranjiva i stvarati neravnotezu habitusa stabla. Rezid- ba za odréavanje ima dakle dva ci- Ija: odréat biljku u dobrom ade Ju i ocuvati njezin skladan oblik, OCUVANJE ZDRAVLA U DRVECA Bolje je sprijeciti nego lijeciti: veeinu bolesti moguce je izbjeci re- dovitom njegom. Zapravo, brojne se bolesti mnogo lakse razvijaju na ostecenim granama koje su ugro- zene zbog ostecenja kore. Odatle se bolesti mogu prosiriti na zdrave di- jelove. Sve slomljene grane, to jest one kojih je kora osteéena, trebaju zato biti odrezane sve do zdrava di- jela.Dobro osvijetljene grane ~ one na rubovima krosnje — mnogo su evrsée i bujnije, bre rastu i daju vise cyjetova. Rezidbu treba obaviti tako da se otkrije srediste grma ili stabla tako da bi sve grane dobivale syjetlo. Zbog toga, odrezat cemo sve slabe grane u sredistu stabla ili grma, kao i one grane koje se krizaju. OCUVANJE HABITUSA, Deveée i gemlje treba biti dobro oblikovano. Uostalom, veoma je li- jepo i vidjet’ th kako razvijaju skla- dan oblik. Rezidbom zato odstra- nite vodopije ~te velo snazne grane koje rastu okomito i narusavaju habitus biljke. Sto se tide drveea, rezidbu provo- dimo radi odréavanja biljke. Ona se ne treba obvezatno obavljati svake godine, osobito ne drveéa. Ore- zujte ga svakih tsi do pet godina, ovisno 0 vrsti, a posebno se to odnosi na sumsko drveée, kao sto su hast il keste Kod cvjetajuéih i voenih vesea revidba za odrdavanje udvostrueuje se radi rezidbe za cvat i rod, sto potice stvaranje brojnih evjetova i plodova. Rezidba je porrebna i radi ograni- cavanja sitine koju zauzima neko stablo, narocito u malom vrtu. Stovise, niske grane koje su mnogo slabije hranjene biljnim sokom, povenut ée nakon nekoliko godina Stablo ée ogoljeti, A glavne grane koje su postale preduge i prijete da ée se slomiti, ereba jace prikratt Ne ¢ekajte predugo s rezidbom jer grane veéega promjera (otprilike vise od 8-10 cm) lose podnose retidbu. Orezujte nakon orpadanja lisea, izmedu studenoga i ozujka. Bolje je da su dvije osobe prisutne pri rezidbi: osoba koja ce biti na thu vodit ée onu koja orezuje jer odozdo moci bole prosuditi o ravnotezi krosnje. Nikada ne retite okomito, vee koso, tako da rez gleda prema nebu. Kisa Ge se tako lakse slijevati. Pazite da drvo ne pukne dok radite rez od nekolike milimerara ispod grane prije nego sto je pocnere pil odozgo. Ocistite velike rane $ po- motu hipa-noza kako bi bile posve glatke, Nakon toga namazite ih pastom za premazivanje rana ili norveskom smolom ako promjer rana prelazi 3 do 5 cm, prekrivajuci pritom posve rubove reza. NAaJBOLJE RAZDOBLJE. Rezidba za odréavanje stimulira rast vegetacije. Najbolje razdoblie za djelovanje jest ono kada getacija ielazi iz razdoblja zimskog odmora, tj. u o2ujku. Medutim, kod proljetnih bi cvjetnih grmova orezivanje primijenjeno u to doba smanjilo broj evjetnih pupova koji su se oblikovali jos prethodne go- dine, pa zbog toga treba pricekati s orezivanjem do kraja cvatnje. KAKO REZATI NA ODGOVARUJUCU DULJINU ‘Treba li jako ili slabo orezivati? Sve ovisi 0 snazi stabla ili gma. Ako odrezete grane veoma kratko, to ¢e potaknuti snazan rast. Ako pak von Noprovite prvo zorez ispod grane Nokon togo otpilte granu ukoso. Oiistte velike rane od rezidbe 's pomotu hipo-nozo, ‘a nokon toga premasite ih pastom 0 premazivanje rong. Sovjeti 20 rezidbu Crnogorica Pozor! Crnogorica ne podnosi re- Zidbu. Sve Sto motete utiniti jest da odrezete niske grane. Pri sod- nil obratite pozornost na prostor ‘oko crnogorice koko bi se mogla ‘skladno razvijati.Costo orezvite Zivicu, i to jage do biste joj sagwvoli pravoertni habitus, rezidbu primijenite blago, samo na vthove grana, to ée ograni¢i Zbog, toga slabi gem treba jako orezati, dok snazni gem treba jedva malo prikratiti, Mozete takav po- stupak rezidbe primijeniti na razli- cite grane jednoga te istog stabla. Ako postoje dvije grane razlicite jacine, umjesto da prikratite jacu na veli¢inu one slabije, onu jacu samo malo prikratite, a onu slabiju odredite na duljinu do drugoga ili treéega pupa od debla. Oblikovanje drveéa i grmlja Ziviea nece biti gusta, ni evrsta i neée zadréati ravni habitus ako je redovito ne orezujete. Nemojte dopustiti da zivici naraste godisnje vise od 20 do 50 cm u vi- sinu, Ako grmovi narastu previse w visinu, tada obieno ogole pri dnu, U knjizi smo naveli, vrstu po vrstu, drvece i gemlje koje je najbolje za- saditi kao divicu, Imate izbor izme- du nekoliko vrsta Zivice: ona koja mote biti oblikovana kao slobodna ili kao strogo sisana Zivica. »SLOBODNA. ILL .SISANA. ZIVICR? PITANJE RASPOLOZIVOSTI Prva vrsta divice, takozvana slo- bodna 2 skarama kako bi se moglo odrezati coéno odredenu granu po izboru. Ta vrsta rezidbe sastoji se u tome da jednostavno odstranimo suhe gra- ne i one koje rastu prema unutras- njosti zivice. Izbjegavajte raditi srupex u fivici i zbog toga dobro ocijenite vaanost grane koju zelite a, orezuje se vrtlarskim 12 odrezati. Ta se rezidba uopée ne razlikuje od rezidbe zasebnoga gtma. Najbolje razdoblje za takvu rezidbu jest proljece, i to za sve gr- move osim za one koji cvatu bas u to doba. Kod rakvih biljaka prie- kkajte kraj cvatnje, a reaite tako da ogranicite visinu gra. ZA OBLIKOVANJE TREBA STRPLJENJA Druga vista Zivice, takozvana sisana ili pravilna zivica, zahtijeva mnogo é6seu rezidbu, najmanje dva pura godisnje. Zaposnite s rezidbom vee uu prvoj godin sadnje. Ako se r: crnogoricnoj 2 ligite strane Zivice. Budite mnogo strozi s listopadnim gemljem — odrezite grane za orprilike jednu cetvrtinu njihove visine kako biste potaknuli njihov rast. Sljedecih go- dina uklonit cere od 20 do 30 % godisnjega prirasta. Zadovoljite se prirastom od 5 do 10 cm godisnje sa svih strana, dok ne dosegne svoj konaéni volumen, Zivica ne treba biti ni presiroka ni preuska. Idealno je oblikovati joj profil koji Ce biti jedva malo siri pri dnu nego u visini jer ée tako donje grane dobivati dovoljno svjetla i manje je vjerojatno da ée ogoljeti. Zivica od gemlja koja trazi obliko- vanje orezuje se nakon proljecnoga rasta , potkraj svibnja ili pocetkom lipnja, i potkraj kolovorza ili pocer kom rujna. Medutim, neke vrste koje rastu vrlo brzo zahtijevaju mnogo éescu rezidbu, svakih cetiri do sest tiedana izmedu svibnja i rujna, Ne orezujte #ivicu od crno- gorice prije polovice srpnja. Ako je ci, igjednacite raz-orezujete prerano (na primjer, u lipnju), lisic éete je zelenih i sivih nijansa mladih izboja. Ipak, nemoj- te ni prekasno ~ dajte ranama od rezidbe vremena da zarastu do zime. REDOVITA KURA POMLADIVANJA Mladiizboji grmova zasadenih u ob- liku 2ivice uvijek se najéesée nalaze na vthu divice. Zbog toga je tesko odreati puno godina zivieu koja bi bila gusta liséem pri dnu, Jaca se rezidba dakle primjenjuje otprilike svakih deset godina. U proljece skratite Zivicu za polovicu njezine vi- sine. U pocetku ¢e aivica izgledati ogoljelo, ali postije ce se po drugi put pomladiti. Sve vrste grmija za zivice dobro podnose takav radikalni tret- man osim cmogorice. Nakon takve radikalne rezidbe pustite #ivieu da postupno dosegne svoju normalnu. visinu i Sirinu, povecavajuci svoje di menzije 2a orprilike 5 do 10 em svake godine. TOPIARI - UMJETNOST OBLIKOVANJA GRMOVA To je vrlo stara vrsta umjetnosti — jo je © njoj govorio Ciceron — koja se danas opet uvelike viata. Sastoj se od rezidbe gemova u obliku skul- pura. Swaranje takve skulpeure 22- htijeva vise upornosti i redovitosti nego tehnike. Geometrijski oblici (kugle, stosci, kocke...) nalaze svoje miesto u vrtu, kao i na balkonu, ada se grm wzgaja u posudi. Redo- vita rezidba potrebna je radi odr2a- vanja oblika. Kod rezidbe neka vas vodi vase oko: odstupite malo una- trag i pogledajte svoje djelo s male udaljenosti, dovoljno esto da biste kontrolirali svoju «skulprurus. Za slozenije oblike orezivanje nije do- voljno, nego treba primijeniti kon- serukeiju od ?eljeznih Zica na koje ce grane biti prieurséene tijekom dvije do tri godine. A zatim je potrebno samo izjednaciti_ grm_redovitom rezidbom.. ‘Vee nakon sadnje potnite s pripre- manjem skulpture. Tijekom prvih tri do cetiri godine orezivanjem éete potaknuti gusto grananje koje je jed- nako rasporedeno u visinu i sirinu. Tako éete dobiti materijal za obliko- vanje. Kao i kod zivice, pustite da grm naraste u visinu i sirinu velo postupno; neka to bude 5 do 10m godisnje. Od druge godine pocnite oblikovati zeljeni oblik. Ako vam je potrebna konstrukcija . postavite je kod kom prve godine uévrstite grane postupno s_nji- hovim rastom rako da ih pri za konstrukciju. Jednom kad je skulptura oblikovana, odriavajte je redovitom rezidbom. Nemojte do- pustici da se grane udalje od oblika vike od 5 do 6 cm, pa abog toga re- dovito orezujte izboje koji vire ivan oblika. nstite Da BI BILJKE CVJETALE ILI DONOSILE PLODOVE Orezivanje potis cevjetni_ gem ili vocku da stvara evjetove, a poslije plodove ako to vrsta odreduje. Bez rezidbe stablo ili grm postali bi vrlo gusti i neuredni, te bi stvarali malo evjetova i plodova koji bi bili mali i osrednje kvalitete. Ilibi pak doslo do naglasene izmjene rodnih i nerod- 13 Priévestite grane no konstrukeijiu od ‘metalne Zice postupno kako rastu. Jednom kad je skulptura oblikovana, ‘redovito orezuite tzboje kojl vire izvon oblikaDobar naéin rezidbe Uvijek oredite granu 4 do 6 mm ize nad dobro vidliva pupa. Odatle ge krenuti nove 7 ‘grananje potaknuto re- tidbom. Pofelino je da toj pupolick bude smie- Sten s vaniske strane ‘grma ili kroinje stabla jer toko nova grana neée uguiiti srediite stabla nego Na komad korijena obiénoga bozura, Paconia herbacae (pedloge). PLEMKA U rujnu uzmite s odabrane vrste zdravi ichoj. Odredite 5 njega jedan dio fej ina Odette plembu najmanje doa in poput wpa. lina, pocevsi “= oto ispod donjega pupa. PODLOGA Krajem rujna uzmite jedan komad korijena s bozura podloge. Posadite ga okomito u obiénu vrtmu zemlju, i to ispod roploga zaklona da bi ponovno stvorio korjentice, te ostavite da nekoliko centimetara viri iznad zemlje. Kada potne tjerati, o¢istite urh horijena vlaznom krpom kako biste odstranili sve mrlje od zemlje. Napravite na anjskome dijelu korijena jedan usjek 1 obliku hlina, sliénog oblika kao i plemke. 34BOZUR DRVENASTI eo ecu cad promjer plemke mnogo manji od podloge. SCR es re oe a Ray vaino da se kosa povrdina plemke toéno uklopi u usjek koji je napravijen na podlozi, Stavite plemlew u usjek napravljen na korijenu tako da kore plemke i podloge budu 1 bliskom kontakeu, Plemka se mora sama dréati Gijeplienie je uspjesno ‘izvedeno_kada_plemka poéne tjerati. Nije potreb- Poveéite sve zajedno rafijom, ee eae lagano stetuci. Premadite ga nla. Podloga, nalme, nee zatim voskom za cijeplienje, vige rasti. pazeci pritom da ne prekrijete donji pup.Breskva Breskva voli duboko, lagano i dobro ocijedeno tlo. Prostorni su oblici najuéestaliji, a oni zahtijevaju samo blagu rezidbu. Lakée je dobiti plodove breskve na plosno oblikovanim stablima koja su dobro osvijetljena. ea Ne Oblik: veliko stablo, polustablo, Bel eee Red Sa) Plodovi: od srpnja do kolovoza Zoito orezivati? * Da biste zadriali ravnotezu oblika stabla. * Da biste ojagali skeletne grane, Prunus persica ‘Kada i kako orezivati breskvu s kro&njom prostornog oblika Breskva nosi plodove na mladim granama, starim jednu godinu, koje nisu bas snazne. Potrebno je povremeno orezivati prostor- nu krosnju breskve da bi se potaknulo stvaranje tih mladih gana i priblititi ih srediseu stabla skracujuéi grane koje ih nose. adnicu koja je ves Pere ed poe Izbor breskve Moiete kupiti takozvanu breskvu s prostornom krosnjom. Ona nema potrebu za potpornjem da bi se razvila. Mote se raditi o: ‘# stablu: njegovo deblo doseze 1,60 do 1,80 m kada je odraslos « polustablu: njegovo deblo ima izmedu 1 i 1,20 m kada je odraslo ; grane se pruzaju prema vrhu i dobro su razvijene u svim smjerovima; # niskom stablu; njegovo kratko deblo ima izmedu 0,40 i 0,60 m: grane se pruzaju prema vrhu. U hladnijim je krajevima bolje uzgajati breskvu u zakdlonu zida i plosno je vezati u obliku: ‘* palmete u obliku slova U: ona se sastoji od dviju skeletnih, grana iste visine koje su smjeétene boeno jedna uz drugu i razmaknute za 50 em; # nepravilne palmete: grane se nalaze na kratkom deblu od orprilike 30 cm i sve se razvijaju na istoj povrsini, nagnute w obliku lepeze u odnosu na okomicu. Na 2alost, ova se dva posljednja oblika ne prodaju. Trebate, dakle, kupiti mladu, jednogodisnju breskvu da biste oblikovali palmete. 36Kod sadnje Jzmedue studenoga i ozujka odresite 2a nekoliko centimetara vrbove na (ostavljajuci im najmanje 25 do 30 cm dljine) i odreaite urbove korijenja ako je stablo s golim korijenjem. y Drvna grantica Svake tri godine U studenome odstranite drone grantice koje su prekobrojne, lose smieitene i sube, reéuci ih od pocetka grananja. Odstranite grane hoje nose plodove predaleko od glavnily secega promjera). samo dronu granu koja je najblize i i odvesite je iznad drugoga dobro formiranog pupa koji je dobro vile dva pupa dati, ve¢ od proljeca, dvije mjetovite grancice koje ¢e osigurati proizvodnju plodovaSe % Kao i svi drugi plosno formirani oblici, breskva u obliku palmete zahtijeva redovitu rezidbu da bi dala obilne plodove. Zapravo, jedna grana koja je bila rodila plodovima, vise to neée uciniti. Stoga je trajno potrebno poticati stvaranje novih rodnih grana odgovarajucom rezidbom Djelovat cete u dva godisnja razdoblia. U veljaci, tek prije budenja vegetacije: tada je lakse razlikovati drvne pupove koji su siljati i maleni, od cyjetnih pupova koji su nabubreni i okrugli (vidi stranice 40 — 43). nakon berbe (vidi stranicu 43), Ljeti, kada plodovi narastu,Kod sadnje __ Teed studenoga i otujka odresite jednogodiénji izboj na aiprilike 30 cm od tla, ienad duaju lateralnib pupova (oka), adakle Ce izrasti dvije paralelne _grane uz potporanj. Odresite takoder za nekoliko centimetara urhove korijenja ako je ono gol A shiedece éete Wjeto ploino vezati uw obliku slova U dvije grane hoje e se pojaviti ili ete ib nagnuti za 45° da biste dobili nepravilnu palmer. Breskva Kako prepoznati organe breskve Breskva ima grane koje ne radaju plodovima —nerodne grane, igrane koje radaju - rodne grane. Rezidbom nostojimo postici ravnotezu: izmedu tih dvaju tipova organa, Sto je jamstvo dugovjeénosti stab- la, Evo kako éemo ih prepoznati. NERODNI ORGAN! Drvna grangica Ona nosi samo Siljate i male drve- ne pupove, drvna oko, odakle ée se sliedece jeto razviti druge mlade grantice. Kade je ona srednje snaina, moguée ju je pri- kladnom rezidbom pretvoriti u rodnu grangicu. Ako je velo snaina i ako nosi veé od prve godine mlade grangice, to je vodopija. Potrebno ju je ukloniti RoDN! ORGAN ‘MjeSovita grana (duge rodna siba) ‘Ona nosi drvne pupove kojisu izduljeni i sljatite koji ée osigurati njenu zamienu, i cyjetne pu- pove koji obljenite Pupova mogu biti izoi- rani ili grupirani po dva il tr; tada govorimo o dvostrukim ili trostrukim pupovima. Jedan te isti nodij za pup (kol- jence) moze povremeno nositi dryne i cvjetne pupove. Crjetna grana (kratka rodna Siba) Dutine je izmedu 15 | 30 cm. Nosi velike zaobljene pupove, cvjetne pupove, i zavr8ava jednim vrinim drvnim pupom. Svibanjska kitica Ona je pomalo poput vrio kratke cvietne grane, duljine od 2 do 5 cm, ne vise, i nosi pet do Sest cvjetnih Mer pupova i jedan drvni pup (oko) na vrhu. 39REZIDBA ZA ROD U veljaéi Djelujte korak po korak. Prvo potrazite grane koje nose nerodne grancice, zatim one koje nose mjesovite grancice, onda cvjetne granéice i, na kraju, zavrsite sa svibanjskim kiticama koje uglavnom neéete orezivati. Pristupite rezidbi prema sljedecim slueajevima, postujuci dane upute. DRVNA GRANCICA, Odrezite drone grancice (koje su nerodni organi) iznad drugoga pupa (oka), potevsi od osnove. Dvije grancice koje ce se razviti na tome mjestu biti ée manje snaéne i dat ée dvije rodne grantice koje ée imati cvjetne pupove i eventualno svibanjske kitice. Tako ée sljedeca berba biti osigurana. J Drvna granéice Drvna granéica Gvietna granéica J f al Gvietno grantico| grantica ~— i Drvna grantica ym ° a Svibonjsko 40Breskva MJESOVITA GRANA Ps Odresite mjetovite grane (koje Mietovita > nose drone i cujete pupove) grancica iznad dronaga pupa, ostavljajuci pet do sest grupa cvjetnih pupova. Mietovita granéico Mietovita granéico Drvna grandica ee . 7 Kada iza mjesovite grane pri osnovi slijedi jedna druga mjesovita grana ili drona grana, adretite iznad mjetovite grane sto je moguce blize osnovi. Sacuvajte samo éetiri do pet gpa cujemil pupova na sacuvanoj grani. Resite je uvijek iznad dronoga pupa. y % Gietna granéica f Miesovita granéica Cvjetno J Mickovito ‘sriea grancica Kad iza mjesovite grane slijedi cujetna grana, odresite mjesovitu granu iznad drugoga dobro formiranog pupa (dakle, dobro vidljivog), i ro pocevsi od osnove. Ako je upravo obrnuto, gj. cujetna se grana nalazi Bri osnovi, a mjeiovita grana je iznad — odrezite mjesovitu granu na isti natin, ti. iznad drugoga, dobro ‘formiranog pupa. 4MyESOVITA GRANA (NASTAVAK) 5 Kada se pri osnovi nalazi svibanjska kitica, odrezite mjeiovitu granu iznad drugoga, dobro formiranog pupa (dakle, dobro vidljivog), pocevsi od osnove. Kada je obrnuto, tj. kada se mjesovita grana nalazi pri osnovi, odstranite svibanjsku kiticu i odresite mjeiovieu granu iznad trece ili Ceturte grape cujetova, i to pocewsi od asnove. MieSovito granéica Svibanjsko iitice Gyjetna grantica CVJETNA GRANA, Ako postoje dvije susjedne cujetne grane, odresite onu dalju od osnove i ostavite onu blizu osnovi- Cvjetna grantico Svibanjska kitica Cvjetno granéica Grana nosi jednu svibanjsku kiticu i jedoue exjetnu granu. Ako je ova druga blize osnovi, ostavite je nedirnutn i odstranite sve cujetne pupove sa svibanjske kitice te zadréite samo droni pup (oko) na vrbu. Ako je slucaj obrnut, 4. svibanjska je kitica blize osnovi, a cojetna grana dalje — odreaite tacno iznad suibanjske kitice. 42Bresxva pea eTiCA eee eo eae oy Grana nosi dvije svibanjske hitice. Zadréite th obje. Odstranite sve cvjetne pupove sa svibanjske kitice koja je smjeste- na blite osnovi, a sacuvajte samo droni pup na vrbu, koji ce osigurati zamjenu te grane iduce godine. Ona dalja svibanjska hitica nositiée plodove. 30 cm glavne grane (skeletne), Poets ecard Poe ee oer Cer ee eae) pee ee ee Ljeti Ova je Hjetna rezidba obvezatna da bismo dobili lijepe breskve. Pratite rast plodova da biste diclovali u pravom trenutku: rezidba mote poéeti krajem travnja i poerkom svibnja, kada su breskve vee dobro formirane, i kod berbe. Sacuvajte i vetite dvije grane pri osnovi jer ée one zamijeniti grane koje su rodile ove godine. Kada su mlade breskve veé vidjive, odrezite grantice koje su izrasle na istome miestu kao i plodovi, iznad recega ili eevrtoga lista. Odstranite jedan plod po grupi. Zatim odstranite sve ostale mlade grancice na grani. Nakon berbe odvedite granu koja je bila rodila plodovima toéno iznad druge grancice od osnave kako bi doije grancice koje ée je zamijeniti bile snaznije, Ako sve mlade breskve padnu s grane prije nego sto sazr, mosete je orezati odinal nakon padanja nezrelih plodova.Ceanotus Ceanotus voli laganu i bogatu zemlju koja nije vapnenasta. Odaberite mjesto koje je toplo i zaklonjeno. Njegova rezidba nije teSka: treba prikratiti grane na jednu tre¢inu poéetkom svakoga proljeéa. Cak podnosi i rezidbu u ravnini s tlom da bi se izbjegle neieljene posljedice mraza. Pere ty Ruan Cen) Zaito orezivati? * Da biste potaknuli grananje. Ceanothus x delilianus ff Kade i kako orezivati \ A ia | Kod sadnje — Temedu studenoga i ozujka prikratite —\, izdanke za dvije trecine. Ako je grm gologa korijena, odretite njegove urhove za nekoliko centimetara. Pee ete otc! See ea Dee eeu eee a Gnu Godinu dana posli U veljaci ili t odujku odstranit preslabe grane ili koje su lose smjeiten Odresite za dvije treé nove izdanke od proilog Geta — one koji rastu iz podnodja. Prikratite stare izhoje na granama na duit od 10 em. 44Ceanorus Svake godine ___ \ U veljacé ili ozujhu odvezite srecinu glavnih izdanaka na visini 10 cm od zemlje. Odresite takoder na duljinu od 10 cm sve izboje koji su se pojavili na ~ sacuvanim granama, Uvijek orezujte iznad pupa koji je smjedten s cuanjske strane grma, tako ce novi izboj ~ uporpuniti habitus naiega ceanotusa Oe ee oy Seca ae ea) Pee ee ee Ce acu aa) 45Cyjetni ribiz ili kevavo crveni ribiz Ribes sanguineum [xed i kako orezivati Cyjetni ribiz trazi dobru i ocijedenu vrtnu . Kod sadnje , ~ Lemedu studenoga i oiujka skratite grane laganu sjenu (ovdje €e ap pola, Cujeranje re godine érevovali se malo manje cvjetati). tako u korist oblikovanja grma. zemlju, kao i sunce ili Blaga je rezidba Ako je gologa korijena, odretite th na rubovima za nekoliko centimetara. potrebna da biste dobili dobro cyjetanje. Cvjetni ribiz moze se oblikovati u nisku i slobodnu Zivicu koja je vrlo dekorativna. Godinu dana poslije Nakon cvatnje (u travnju) odrezite grane koje su ocvale, i 10 nekoliko centimetara iznad mladica, Pier) Nee erm Cvietanje: od ofujka do traynjo Prikravite do pola grane iz podnosja koje nisw cvjetale. Uvijek rezite iznad pupa ili mlade grane, koji se nalaze s vanjske strane grma. Tako ée grana koja ée se odavde razviti popuniti habitus grma Zoito orezivati? * Da biste potaknuli cvjetanje Poe aes ke eae ae ea CakeFe Cyjerst rine Svake godine Vakon cvatnje (u travnju) odrezite grane koje su ocvale, i to nekoliko centimetara iznad novih mladica. Odstranite sube, preslabe ili prestare igrane koje vite ne coat Povremeno mozete primijeniti jacu recidbu odvezite sve grane na visini 30 do 40 cm od tla, Prije Poslije Takozvana rezidba za cvat Rezidbom za cvat nazivamo onu vrstu rezidbe koja poti¢e stvaranje novih cyjetova. Ona se sastoji od poticanja pojan ‘anja mladih grana koje uvijek najvige cvatu. 47Dojcija ili vrtna mirta Deutzia Dojcija se prilagodava f Kada i kako orezivati svim dobro ocijedenim ~ f tlima. Voli sunce i Kod sadnje polusjenu. Cvate na Iemedu studenoga i otujka odresite preslabe izdanke i prikratite 2a jedu trecinu sve ostale, uvijek iznad dva rezidba je potrebna da suproma pupa. mladim izbojima, a biste potaknuli obilnu —— Lagano orezite vrhove korijenja ako ste kupili grm + golim korijenom. Od druge godine cujetanje ée biti obilno w svibnju ili Hipnju zabvaljujuci rezidbi Godinu dana poslije U veljaci ili ozujku odstranite samo preslabe ili prekobrojne izboje (koji se medusobno britaju). Ligée: listopadno Ney ears re es En ad * Da biste potaknuli obilno jetan} Osnale ne dirajte jer ée one dati cujetove u proljece. cvetonie. * Do biste saguvali gust habitus. 48Svake godine Krajem lipnja, nakon zavriene coatnje, oresite izhoje koji su Li to tocno iznad mladih izboja — po nogucnosti iznad oni hoji se razvijaju a5 8 prema vanjskoj strani 5 puniti habitus presabe mladice ie bi mogle ariti oblik grma. meno odresite nekoliko starih grana pri njihovoj osnovi. 49Dunjarica Cotoneaster lactea Dunjarica se sadi na r obiénom tlu i trazi fxada i kako orezivati , mnogo sunca. \ t Osim za Zivicu, Kod sadnje _ \ ye nije ju potrebno Temedu studenaga i o2ujka neers . odstranite preslabe izdanke u orezivati svake godine. podnosin. Ostaleprikratite oxprilike do polovice. Puzava se dunjarica (Coto- Pee nes zuje. Pustite je da poprimi pri eo ee Paar os er ST een eee eee eed Pe heed (ie eat arn core eae U veljaci ili ozujku napola prikratite izboje hoje su izrasli iz orezanih izdanaka kod sadnje, a i novonastale izdanke u podnoéju. rane. * Da biste odréali njegov oblik (Givica).. Odstranite preslabe ili loie smjettene grane (usmjerene prema srediitu grma). 50Dunyantea Svake godine U osujku ili travnju odstranite preslabe ili oie smjeitene grane (usmjerene prema sredistu grma). Tickow vrstu rezid- be nije porrebno obavljati svake godine, no ona nam ipak poate da odréimo skla- dan rast grma. 51Kako orezivati zivicu od dunjarice Kop sabNjE Tzmedu studenoga i otujka odresie izdanke na visini 25 do 30 cm od tla da biste poraknuli stvaranje novih u podnogju. SVAKE GODINE U veljaci, a poslije i u lipnju, orezujte malo vite svake godine (ostavljajuci dodamnih 5 do 10 cm svake godine prema snazi grma), sve dok zivica ne dosegne svoju konaenu visinu. Jednom kad je ona dosegnuta, treba samo orezati izboje koji izviruju na vrhu i sa strane. Orezujte skarama za zivicu ili elektri¢nim skarama. Njeni mali listovi to dobro pod- nose usprkos drasti¢nosti takve rezidbe. SUEDECE GODINE U lipnju ponovno odrezite izbo- je na visinu 50 do 60 cm od tla. Isto tako, rezidbom smanjite sirinu 2ivice, fj. sa strane, pa ce ivica biti gusca prije zime. 52ESkALONUA Eskalonija Escallonia macrantha f Kada i kako orezivati Kod sadnje Iemedu studenoga i ozujka prikratite do pola glaone iedanke, reiuci uvijek iznad pupa koji je usmjeren prema vanjsko} strani gma. Tako ée izboj koji ée odavde narasti, razvijajuci se, upotpuniti habitus grma i nece uciniti sreditte grma pregustim, tj. lose osvijet- Ijenim. Takoder odresite slabe izdanke podnogju. Eskalonija se moze lako smrznuti od mraza ? u hladnijim krajevima. a Ona trazi dobro i ocijedeno vrtno tlo koje je lagano kiselo te izlozenost suncu i zaklon od hladnih Vietrova. Nije ju potrebno orezivati svake godine, éekajte da postane preSiroka. eee es Oblik: uspravan grm Nien U veljaéi ili o&ujku odreaite napola izhoje koji se nalaze na izdancima orezanima kod sadnje, kao i one re NT) ieboje hi suse tk om pojavili » podnozu. 4%, odstranili loSe smjeStene Odkstranite preslabe _*suhe grane. mladice. 53Svake godine Nakon cujetanja (u rujnue ili listopadu) odresite devale Cacia U o8ujku ako je to potrebno, stare grane (wvijek iznad novih izboja). Koristite dobro na- Cee ee ste dobili uredne re- Powe cor ad Cnc Prije Poslije Rezidba za oblik i rezidba za odréavanje Kada kupite mladi grm, on jo8 nije dosegao svoj potpuni raz- voj. Jednom kad ga smiestite u svoj vrt, potrebno ga je orezi- vati da biste mu dali odrasti oblik koji vam se svida, Ovdje dakle govorimo o rezidbi za oblik. Jednom kada je grm narastao (nakon dvije do tri godine), treba nastaviti s rezidbom da biste, primjerice, potaknuli njegovo cyjetanje ili da biste odréali dani oblik — to je re- zidba za odr2avanje.od eskalonije L Kako orezivati zivicu } Kop SADIE { Izmedu studenoga i o2ujka , oredite grane na visini 25 PL do 30 cm od tla da biste q 4 potaknuli stvaranje mladih iy iaboja u podnozju grma. U lipnju ponovno oredite S 20-25 cm) vrhove well if wei ates GoDINU DANA POSLITE U veljadi ili ozujku prikratite do pola najjace grane. U lipnju odrezite vrhove novih mladih izboja. SVAKE GODINE U veljaci ili o2ujku orezujte na malo veéoj visini (ostavljajuci svake godine dodatnih 5 do 10 cm, ovisno 0 snazi gema), sve dok zivica ne dosegne svoju konaénu visinu, Jednom kada je ona dosegnuta, vise nije potrebno orezivati u veljadi ili ozujku da biste potaknuli rast grma. Orezite dakle dva puta godisnje (u svibnju-lipnju ili u rujnu) iaboje koji strse van kako biste dobili strogu Zivicu, ili samo jednom godisnje (u rujnu) da biste dobili slobodnu zivicu. U ovom drugom sluéaju evjetanje ée biti obilnije. Rezite skarama za Zivicu ili elektriénim skarama. Mali listiei eskalonije nece biti osteceni zbog tako jake rezidbe. 55Forsitija Forsitija nije zahtjevna glede vrste tla, ali voli dobru vrtnu zemlju. Raste na sunéanim polozajima ili u sjeni. Obvezatno ju je orezivati svake godine da biste dobili duge grane pune cvi eee cea aes De aan, Ce een Con Ce na a ee Ree a ca eas eR ees en ae eT Zoito orezivati? * Da biste odriali obilno cvietanje. Forsythia x intermedia ff Keda i kako orezivati eae { Lemedu studenoga i oiujka x j prikratite 2a dvije treéine glame , Vf izhoje, uvijek iznad doaju \ y ot I. nasuprotnih pupova da biste { 7 potaknuli grananje. Takoder odretite preslabe ili oitecene grane. Prou éete cvatnju Srtuovati u korist dobroga primitka korijenja. Godinu dana poslije _ Nakon ; cujetanja (u ravnju) odstranite ocvale cujetove, reéuci uvijek iznad mladog izboja, Odstranite preslabe grane ili one koje rastu prema sredistu grma. 56Svake godine Nakon cvatnje 4 mnju) odstranite ie Ce ea Pee eee ed ee ee peers 7Glicinija Wisteria sinensis Glicinija voli pjeskovito fp Kada i kako orezivati i ne ba’ vapnenasto tlo. Odgovara joj Ne oreenjte je kod sadnje osim vel preslabil izhoja koje treba sunce. Orezujte je ukloniti. Odmah plosno vezite svake godine pogetkom — grane na predvideni porporanj. oiujka da biste dobili obilno cyjetanje. Coenen eae eee Pee ae Pec oar eee nn Rony feecoe ree Mae EE) Cad ee ea aa) Posliie Svake godine oe a cee eeone U o2ujku (prije budenja vegetacije) skratite do polovice * Da biste kontrolicli njezin -—«-proilogodinje izboje; ostavite im najmanje cetiri do pet pupova. razvoj. Odketite prekobrojne izboje ili one koji se loie razvijaju. 58Oblikovanje glicinije u stablo Glicinija je vrlo snazna povijusa koja stvara grane velikoga promjera. Nakon nekoliko godina one postaju dovoljno jake pa mogu biti bez potpornja. Tada govorimo o gliciniji u obliku stabla. © Prvih godina medusobno pomijesajte nije i poduprite je evrstim, ali privremenim porpornjem. izboje vase # Ostavite gliciniju da raste do Zeljene visine, odstranjujuci mlade izdanke koji se javljaju u podnogju. ieljenu visinu, odrezite sve visoke | toga pupa, polazeci od osnove.Upozngjte se s cijepljenjem CUEPITE GLICINJU POD KORU Zitie ciiacti? Da biste dobili gli koja cvjeta kao Zeljena vrsta, PLEMKA Odkesite sa zeljene glicinije jedan izhoj koji ima jedan i dea pupa. ie tie U odujku ili travnju. Steceacciiaw? Dio izboja koji ima jedan ili dva pupa (plemko). Rezite od osnove izboja sukoso tako da se donji pup nade w sredini. To Na Sto se cijepi? aay meeniesocie Na oliciniu (Wisteria eae ee ¢ cijeplienja. sinensis) staru dvije godine [aula vepseny (podloga), koja ja zasa- dena u vagem vrtu vee nojmanje godinu dana. PopLoca Krajem ozujke ili pocetkom travnja odresite podlogu na nekoliko centimetara od zemlje. Ocistite je mokrom krpom da biste odstranili sve rragove zemlje. 60Napravite nosiéem usjek na podloci koji odgovara dimenzijama i obliku pripremljene plemke. Guerua ene en Ova se metoda koristi kada eee a ed Be ered Ce er ud a Pee ee Cory Pee ee u usjek koji je napravijen na Pooler SPAIANJE Stavite plemku 1 usjek na podlozi tako da su pupovi okrenuti prema gore. Pripazite na to da kore bud u bliskom kontaktu: plemka treba stajati sama od sebe, Zavezite rafijom sve zajedno, lagano stezuci Namazite voskom za Gijep se primi kada plemka po- ‘tjera izboj. Nepotrebno je odrezati rafiju. Ne postoji rik od zagusenja plemke, buduéi da se promjer pod- loge vie neée povecavati. cijepljenje, pazeéi da ne pokrijete donji pup. 6Hibiskus Hibiscus syriacus Hibiskus voli sunce i ff kada i kako orezivati dobro ocijedeno tlo, €ak i vapnenasto. Kod sadnje Rezidba nije teka, Od studenoga do ozujka odrezite glavni izdanak hibiskusa na visinu od otprilike 20 cm od tla, icnad treéega pupa od osnove. Tijekom (svake godine) kako bi seca razviti ce se tri izhoja. grm redovito cvjetao. Ako se radio biljci s golim korijenom, odresite urhove korijena 2a nekoliko centimetard. Dee Rae cee co eee eee Peo eee one ste prenijeli uzrognike bolesti eee cet Ned ee eae Cyjetanje: od kolovoza do kraja ord Godinu dana poslije Krajem veljace ili pocerkom otujka oretite izboje koji rastu iz glavnog izhoja iznad treteg pupa od osnove da biste potaknuli grananje. Uvijek resite iznad pupa koji je smjeiten s vanjske strane grma, Zaito orezivati? * Da bi se potaknulo stvaranje miladih i gustih izboja. 62Hibiskus je grm s habitu- som u obliku vretena, koji se prirodno razvija u grm. To je oblik koji je najlake ‘odréovati. Ako jedne godi- ne izostavimo rezidbu, to neée biti Stetno za cvje- tanje. Svake godine Un osujka orezite iaci ili pocetkom sekundarne izhoje izmad drugoga ili srecega pupa, krecuci S| od pocerka grananja Odstranite sube grane, ako ib ima, zatim bolesne grane ili one koje rastu prema sredistu grma. Reds je smjetten s vanjske strane e uvijek iznad pupa koji grma. 63Kako oblikovati hibiskus kao stabalce Ova vista rezidbe nije teska, ali zahtijeva strpljivost. Mozete je obaviti vee od sadnje nadalje, ali Kop sapNJE oe rs Od studenoga do odujka eee sal ph oh nie | odredite izboje koje rastu iz io orezivan tijekom vise godina: slzvnog Edsrka cladogs prikratite ga na visinu od 1, 20 do 1,30 m te odaberite najravniji i najjaci izdanak. hibiskusa iznad drugoga ili treéega pupa. Ne orezujte glavni izboj kako bi biljka mogla rasti u visinu. Ie Caen Tn aes ee a TR ca CC Re oe Se eae Scr ar ee = \ pe GopINu DANA POsLE Potkraj veljaée ili pocetkom ozujka odretire lateralne izboje iznad prvoga pupa. Ako je deblo vie od 1,20 do 1,30 m, odrezite gz na Zeljenu visinu iznad weéega pupa na najvigem izboju. Ako je deblo slabo ili nize od 1,20 do 1,30 m, ostavite ga da se razvija jos jednu godinu. 64His DVUE GODINE POSLIE Krajem veljace ili pocetkom o2ujka odrezite najvise i najjace grane (skeletne grane) \ iznad drugoga ili tecega pupa od njihove osnove. Odredite grane uzdus debla na duljinu od 10 cm. SVAKE GODINE Krajem veljace ili pocetkom o2ujka orezite novonastale ieboje. Cee TI GODINE POSLIJE (skeletnih) grana hibiskusa u obliku stabla stvaraju na- bubrenja u obliku »vrbine kronjee, iz kojth velo lako rastu mlade grangice, i tako obnavijaju cvjetanje svake godine. U veljaci ili pocetkom o2ujka orezite najvise izboje iznad drugoga pupa. Odrezite one koje su preslabi, Skratite sve lateralne izboje u ravnini s deblom. Obavljajte svake godine, u isto doba — u veljagi ili otujku, rezidbu iznad drugoga pupa na svim granama krosnje. Prije PosteBB ovo Hortenzija Hydrangea macrophylla Hortenzija voli neutral- r no do slabo kiselo, f Kada i kako orezivati ali ne i vapnenasto tlo. U nedostatku takvog Kod sadnje tla posadite je u zemlju — Kod sadnje, ‘zmedu ae sy, s studenoga i ozujka, vrijesi8ta. Voli laganu ge Oe odstranite preslabe ili sjenu. Orezujte je slomljene grane. svake godine pa cete = Naheon coarnje, u rujrmu, imati vise cvjetova. odretite ocvale cvatove. Novonastale izdanke pri dine Ee whlanjajte jer ce oni tenzija cujetati iduce godine. eo ee ery Cee eee rd Pees eens pee ce een su velo cijenjene u Engleskoj Godinu dana poslij ee " Krajem oujka ili A Ped) Kir pocerkom rravnja Obli: grmovit odresite iznad mladog Cyjetanje: od srpnja do rujna izboja one izboje koji su ocvali proile godine. Ostavite netaknutima snaéne grane u podnogju jer Sao suse veé na njima oblikovali * Da biste potoknull stvaranje —zjetni pupori. ‘mladih izbojo. Odstranite preslabe mladice. 66Honrenz Svake godine Od kraja ozujka pa do pocetka travnja odresite boje koji su ocvali, i iznad mladog izboja. Starije éete rane orezati jace jer su one sklone ogoljivanju u podnosju Odstranite sube grane i preslabe mladice koje use srediste grma i koje nece dati cvat. Ne orezujte snaine izdanke koji niéu iz podnotja jer su se na njima su veé pojavili cvjeeni pupovi. Posliie Motete odrezati ocvale cvjetove u rujnu, nakon cvatnie, ili po- roljetnu rezidbu da to Rea en ee cad Pe Rar Ra) om oe on Cemented serrata, koje cvatu uisto vrijeme kad i opisana hortenzija 07Hrast Quercus Hrast voli bogato, ff kada i kako orezivati duboko i dobro ocijedeno tlo. Ne voli Kod sadnje_ jako sunce i voli imati —rvedite mlado stablo za potporany i odresite slabe izboje u podnosju. Takoder oresite snazne grane koje bi mogle konkurirati sredisnjem Jednom kad je deblu. formiran, nije ga potrebno orezivati Prvih pet godina grmlje u okoligu. svake godine. Temedu studenoga i veljace nastavite s Jednostavno orezivanje V rezidbom najslabijih izboja. Oredite u ravnini s svakih deset godina sdtbton sabe gona labs ponovno ¢ée mu dati bi mu mogle konkurirati. mladost i saéuvati njegove dimenzije prilagodene vrtu. Sljedecih_ godina__ Temedu studenoga i veljace, od seste godine nadalje, odrezite niske izboje u ravnini s deblom sve do visine od 2 m. Oretite visoke izhoje nna duljinu od 20 cm od debla, Ostavite da se razvije eee) ASO) Cr eens) sredisnji izbo}. o orezivati? Tijekom doije do pet sljedecib godina, 4). od fe ee sedme do jedanaeste godine — prema bujnosti paar stabla ~ oredite samo urbove visokily grana. Poslije pustite stablo da se samo razvije bez vaieg djelovanja. 68Kako orezati hrast u obliku grma (izdanci oko panja) Kop SADNJE Izmedu studenoga i veljage odrezite deblo mladoga stabla na visinu od 50 do 80 cm od tla kako biste dobili grananje. SVAKE GODINE Temedu studenoga i veljace odrezite za orprilike dvadesetak centimetara vrhove najvecih i najjagih grana da biste potaknuli stvaranj sredistu kako biste sacuvali oblik stosca. novih izboja. Malo jace orezite grane u Rezidba To je jedini natin da hrastu saéuvate dobar oblik Postupak se sastoji od jatega prikrativanja. glavnih_grana stabla, Pritom éemo odrezati i slomljene, iskrivliene i suhe grane. Potrebne su najmanie dvije osobe: jedna osoba koja orezuje i druga na tly koja je usmjerava i vodi. Odrezite ukoso, otprilike do polovice, najveée grane. ooJabuka Jabuka uspijeva na dubokom i zdravom tlu gotovo u svim krajevima. Dobro podnosi rezidbu koja omoguéava da se smanji zakréenost njene krognje. Jabuka se nalazi gotovo u svim yrtovima. Aart Caen as eed ere ay Plodovi: od srpnja do listopada * Da biste potaknull obilnije stvaranje plodova. * Da biste zadréali uravnotezeni oblik stablo. Malus pumila ff kada i kako orezivati jabuku s krognjom prostornog oblika Kod sadnje Tzmedu studenoga i ozujka, ako vata jabuka ima tri glavme grane \ (kroinja stara jednu godinu), \ prikratite grane za 25 do 30 cm. Oddresite th u istoj razini i iznad pupa okrenutoga prema van. Ako je vata jabuka razvijenija (kroinja stara dvie godine, vidi ertez dolje), prikratite 24 25 do 30 om sest najvitth grana i odrezite najnise grane iznad drugoga pupa, pocevsi od osnove. Ako je vate stablo kupljeno gologa horijenja, odvezite njibove vrhove 2a nekoliko centimetara. 70Svakih etiri do pet godina Od pete godine nakon sadnje, i to izmedu studenoga i veljace, oredite abuku tako da smanjite opseg vba za otprilike jednu trecinu kako biste odréali stuaranje plodova blizu srediita stabla, Plodovi ¢e, dakle, biti bolje formirani. Odstranite railjaste grane, one koje se krigaju, lose smjeétene _grane (na primjer, prema sredistu stabla) i vodopije Cd Pee ee ee ee trebno redovito orezivati da biste imali jobuke svake godine.Osnovni oblici jabuke i njihova upotreba PROSTORNO STABLO Ono nema nikakve potrebe za potpor- jem da bi dréalo svoje grane. Sastoji se od debla koje je manje-vise visoko: 1,80 do 2 metra za stablo; 1,20 do 1,50 za polustablo; 0,30 do 0,70 za nisko stablo. - Ti oblici odgovaraju sortama velike snage, kao sto su Melrose , Boskoop (franc. Belle de Boskoop) ili Kanada (franc. Reinette grise du Canada). Vaza, s kratkim deblom (30 do 50 cm), takoder je prostorni oblik, ali je formiran na podlozi manje bujnosti. On trazi redovitu rezidbu za rod, suprotno od ostalih prostornih oblika. Ovdje, dakle, govorimo o usmjerenom prostornom obliku. Skeletna grano JEDNOSTRUKI I DVOSTRUKI KORDONAC Okomito deblo jabuke zakrivljeno je pod pravim kutom na (0 do 80 cm od tla. Kada postoje dvije, onda su one zakrivijene u suprotnim stranama u obliku slova T. Kor- donac dobro odgovara sortama slabe do srednje bujnosti kao sto su Kraljica reneta (franc. Reine des Reinettes), Reneta iz Mansa (franc, Reinette du Mans) ili Royal Gala Booger (rane. Royal Gala). Kratha rodna granéica 72MALA PALMETA Palmeta u obliku slova U (jednostruki U oblik) jest najéesti oblik. Ona odgovara sortama slabe i srednje bujnosti, kao sto Kratko su Kraljica reneta, Reneta iz Mansa ili RoyalGala. Stablo se rae grantee sastoji od dviju skeletnih grana iste velicine. Keatka rodna! ‘grantica VELIKA PALMETA Palmeta u obliku dvostrukoga slova U (dvostruki U oblik): Ovaj se oblik sastoji od dviju kratkih skeleenih grana koje su podijeljene na jos dvije u osnovi. Sastoji se od éetiriju skeletnih grana iste bujnosti. Odgovara sortama slabe i srednje bujnosti, kao sto su Kraljica reneta, Reneta iz Mansa i Royal Gala. Verrierova palmeta: Ovaj se oblik takoder sastoji od éetiri skeletne grane iste veligine koje su usadene jedna u drugu. Ovaj oblik odgovara sortama slabe i stednje bujnosti, kao sto su Kraljica reneta, Reneta iz Mansa ili Royal Gala. Nalazimo i palmete kosih grana gdje st grane usmjerene oko sredisnje osi u obliku riblje kosti na 45°, a mnogo rjede nalazimo vodoravne palmete gdje su grane okomite na sredisnju os i koje je teze orezivati. 73‘Kada i kako orezivati plo&no oblikovanu jabuku Plosno oblikovane jabuke zauzimaju malo mjesta u vrtu jer se naslanjaju uza zid ili sluze kao bordura (jabuka kordonac). Takoder im je prednost da stvaraju plodove na dohvat ruke i da su grane lakse dostupne za sve postupke odriavanja (rezidba, njega ...). Redovito stvaranje plodova iz godine u godinu zahtijeva redovitu godisnju rezidbu. Kod sadnje Oblikovanje plosno vezane jabuke od mlade biljke (jednogodisnje sadnice) vrlo je tesko ako to elite udiniti sami, ali éesto mozemo naci u prodaji jabuke koje su veé oblikovane te stare dvije godine i vise. One trebaju samo blagu rezidbu kod sadnje. KorDoncl © tzmedu studenoga i ozujka odresite na 20 em od pregiba vodoravnu granu ili vodoravne grane. Orezujte uvijek iznad pupa koji »gledan prema lu. Odetranite prvi pup sa svake strane kordonca. Ako ste kupili sadnicu s golim korijenjem, odvezite njegove urhove za nekoliko centimetara. i salt, 4 { | PALMETA U OBLIKU SLOvA U | { Prije sadnje palmete u obi | Set eneee hoarse Temedu studenoga i osujka _ Verrierove palmete, trebate _ovedite vrhove skeletnih grana sian O postaviti armaturu (potporanj) 2 25 do 30 cm tako da budu sastavijenu od vodoravnih Ze- iste visine, reéuci iznad pupa se ntO ec coteiene Rail jesmien nasyprot _ visine i nopete izmedu stupova vama ili, u najgorem slucaju, Ngaff grontco za kontragpalire ili na kukice sa strane. 27 ee ee ee eee Obliksdoastrukim U orezuje folcellilenice, rosporedenena __-8¢ 4 isti nacin, ponaoljajudi 30 cm, kojih dimenzije odgo- —pastupak na seakome od dva varaju normalnom razmaku U, koji su oblikovani jedan do skeletnih grana plonih oblika. drugoga. 74Jaavxa Gdje se stvaraju plodovi ? # Skeletne grane jes najdeblje grane na stablu, one mu zapravo daju oblik, ali ne nose plodove © Plodovi su proizvodi koji nastaju na kratkim grangicama i maloga promjera, koje rastu iz skeletnih grana > =a to su kratke rodne grancice. # Rezidba ima cilj da potakne razvoj takvih grana, kratkih rodnih grancica (otprilike dvadeset na metar skeletne grane), i da tako potakne i nastajanje evjetova na njima, a poslije i plodova. One trebaju biti sto krace. # Srare¢i (nakon orprilike pet godina), keratke rodne grancice prestaju stvarati plodove. Rezidba dakle treba stalno poticati stvaranje novih kratkih rodnih grancica. Produljnice Podrueje stva- ranja kratiin rodnih grancica (rezidba: potak- rnuti grananje) Podrucje pro- mjene kratkih rodnih grangica (rezidba : potak- Podrutje rade: njo plodova Skeletna grana VERRIEROVA PALMETA, Temedu studenoga i o2ujka prikratite vvhove sheleenih grana 2a 20 do 30 cm, reéuti iznad pupa smijeitenoga prema vama ili, u najgorem slucaju, sa strane, Odretite malo kraée dvije sreditnje grane koje imaju sklonost da budu malo jace. Ono 8to treba znati prije prvoga reza skarama... Kratka rodna granéica koja je smiestena prema van, uvijek ée biti bolie osvijetlieno i prozraéena od one koja tjera prema sredistu stabla. Dat ée i raz- vijenije 1 slade plodove jer prima vi8e sunca. 75REZIDBA ZA ROD: VAZNI PRINCIPI Svtha revidbe plosno oblikovane jabuke jest uravnor plodova. Sastoji se od odabira drvnih granéica (tj. nerodn Bilo kakav da je oblik odabrane jabuke, principi rezidbe su isti. Pocnite s prikracivanjem skeletnih grana rezuéi iznad pupa (oka) smjestenoga nasuprot vama ili s vanjske strane grane. Pustite da se produlje 2a 25 do 30 cm godisnje, prema bujnosti stabla. Zatim se pozabavite kratkim rodnim grancicama. U idealnom sluéaju, koji vam ovdje predstavljamo, potrebno je tri godine da se drvna graneica pretvori u rodnu granéicu. P 1 D . Grana je evoluirala: pup na vrbu proizveo je nerodnu granticu; pup toéno ispod njega proizveo je kopljastu rodnu grancicu (strljak), a najblizit asnovi nije proizueo nista. Za ovoga posljednjeg —_/ Drvoa kaéemo da je latentni. Odrezite nerodnu granticu (dronu grancicu) iznad prooga dobro Soe ‘formiranog (dakle, dobro vidljiveg) grantica ‘pupa, pocersi od razvoj stabla te stvaranja cvjetova i fh) i nastojanja da postanu rodne. Odresite dronu grancicu iznad trecega drunog dobro formiranog, dakle dobro vidljivog pupa. 3. dobro formiran r 1.dobro. formirani pup osnove. Lotentni up Treée godine Pup na vrl stvoria je nerodnu grancicu (dromu grancicu) ; kopljasta rodna grancica (strljak) preobrazila se u cvatni pup, a drugi pup preobrazi se u koplastu rodnu grancicu (strhjak) Kopljasta rodna ‘grantica (Strljok) Odrezite granéicu iznad cvjetnoga Orezujte u pravome trenutku Papa. Kopliosto Daina Rezidba za rod obavija se zimi, tijekom razdob- yiodng grandica ja mirovanja vegetacije, znaéi od prosinca do granéica Gtiok) Fujko, ali iavan razdoblja mrazeva. Ako orezu- jete potkraj zime (u veljaci ili oZujku), lakSe je pre- poznati pupove koji ée proizvesti nerodne ‘grantice i one koji ée dati cvjetove jer su ba u tom razdoblju cvatni pupovi najveci. Cvatni pup 7%Cetvrte godine Promjena se nastavlja. Cvatni pup je proizveo plod prethadne godin i nabubrio 1 basis passé je plodnjak. Kopljasta rodna gantica (jrljak) u basi precbracila'se wicuntni pip. Odresite granu iznad cvarnoga pupa. py Cvs Plodniok Coatni pup postaje plodniak w basi, zadebljao nakon proizvodnje svoga proog ploda. Residba ove kratke rodne grantice sada je neporrebna. Iz godine u godinu stoarat ée se novi plodnjak i nosit ée rodne elemente: kopljastu rodnu grancicu (‘rljak) ili coatni pup. ‘Nakon pet godina potrebno je odrezati kratku rodnu grancicu pri osnovi jer prestaje radati plo- dovima. Latentni pup u njenoj bazi mote nastaviti razvo} tako da potjera novo grananje. Plodniok Janne Kako prepoznati organe jabuke Jabuka ima grane koje ée dati plodove — rodne elemente, i ostale koji ée osigurati rast stabla ~ nerodne elemente. Rezidba se so- stoji od odréavanja ravnoteze izmedu tih dvaju tipova organo da bi se stablu osiguralo dug Zivot. NERODNI ORGANI Dryna granéica naraste za 25 do 60 cm u jed- 1noj sezoni te nosi, sa svake strane i na vrhu, Siljate i male pupove (drvne pupove) iz kojih e narasti druge _drvney granéice. Ako ih se Pomno orezuje, mogu- €e ih je potaknuti da proizvedu rodne pupove. Ako je grana vrlo snaina i ako moze narasti 1 m godinje, onda se radi o vodopiji. Kada je ona vrlo tanka i slaba te duga izmedu 15 do 20 cm, onda se zove vitka rodna granéica (stapka). RODNI ORGAN! ‘Cvatni pup ili rodni pup jest pup koji ée, kao Sto kaze njegovo ime, cvjetati i dati plod. On je okrugao, nabubren, zaoblien i Siljat, 0 okruzen je prstenom od gest listiéa ili ve. Sve grantice koje nose te pupove ne treba orezivati. Tanka i slaba granéica moze zavréavati takvim pupom, onda 10 © okrunjenoj vitkoj rodnoj rodnoj stapci) Plodnjak je mesnata masa koja se jovlja na grangici nakon berbe, na tocki adje je rosla peteljka ploda. On nosi elemente koji su spo- sobni dati plodove, kao Sto su. rodna granéica ili kopliasta rodna granéica (ér- Tjak), 0 ck éesto nosi i cvatni pup. Kopljasta rodna grantica (Strljak) je Siljata, priliéno i osnovi i okruzena rozetom od dva do tr listiéa. Njen razvoj ovisi o ostvarenoj rezidbi; mode se pretvoriti u cvatni pup ili proizvesti drvnu granéicu. Konaéno, neki pupovi ne proizvode nista. Takve nazivamo latent- nim pupovima. Prikladna rezidba potaknut ée ih da se probude i proizvedu kopljastu rodnu granéicu (Strljak), drvnu grangicu ili cvatni pup. 7REZIDBA ZA ROD: NEKOLIKO POSEBNIH SLUCAJEVA Priroda je katkada prkosna. Dogada se da se kratka rodna grantica, iako besprijekorno orezana, ne razvija na 2eljeni nacin, Ili ste moda napravili gresku pri prepoznavanju organa stabla kod rezidbe prethodne godine. U svakom slucaju, ne znate sto ueiniti. Zato su ovdje navedeni éesti posebni sluajevi koji vam se mogu dogoditi i upure kako mozete pristupiti rezidbi.. Kratka rodna_gran¢ica je slaba Gvotni pup NE OREZUJTE... Jedan cvatni pup nalazi se na vei kratke rodne grancice. I bez vaieg delovanja jedan ée se pup s te rodne grancice pretvoriti u kopljastu rodim grancicu (itrjak) shjedece godine, a godinu dana poslje i u coatni pup. Proizvodnja plodova je oxigurana. > Lotentni Kopliasta rodna Kopljasto ‘grangica (strjok) rodna grangica Gtrak Kopliosto rodna grantica trial) 4. Postoje dvije kopljaste rodne grantice (sje): jedna na vrbu, 1a druga toéno ispod nje. One ée Lotentni pup Kopliosto se prirodno pretvoriti u cvatne rena rupove. To ce se dogoditi i kada Grontica PHP gt a Bik se nalaze tri kopliaste rodne Kopljasta rodna grancica (6trljak) nalazi grantice (srl) na ist} grani. se na vrlu kratke rodne grancice. Iduce godine ona ce se pretvoriti u cvatni pup, a jedan od uspavanih pupova (latentni pup) na grancici Okrunjena vitko pretvovit ée se u kopljastu rodnu grancicu (srljak). (oige,srenkice 4 Grancica male snage na vrlu ‘zavrsava jednim cvatnim pupom ~ 10 je okrunjena vitka rodna gran- ica (rodna stapka). Deva larentna pupa n bazi grancice (ili jedan od nih) pretvorit ce se u kopljastu rodnu grancicu (strljak). Dobra duljina Kada su kratke rodne grantice koje ste odabrali da biste osigu- rali proizvodnju plodova vrlo slobe, bolje je da ih kratko codretete, ti. iznad drugoga dobro vidlivog pupa. Kada su, suprotno od toga, pre- bujne, odrezite ih no dulje, osta- visi Gti do pet pupova. AKO. Granica na ur zarianajednim Gre grantice, &tojesuprotnood ini pupom: dvije kopljaste rodne ‘onoga sto Zelite. grantice (strljci) razvile su se ispod. Lotentni pup Cvatni pup Kopliaste rodno Pup ieljene vrste s komadiéem kore (plemka). Na Sto se cijepi? — Usrediinjem dijelu odresite pup 2a My Na palit ever cijeplienje. Da biste t0 ucinili, dréite (Acie cinipestre) kon ie grancicu u jednoj ruci, a stor dvije do tri godine drugom rukom oznacite dio (podloge) i koji je zasoden HO Koji trebate shinuti s pomoéu reza nozicem sa svake u vasem vrtu najkraée od pistisiesel strane pupa, na otprilike istoj udaljenosti (I om iznad i 1 om ispod). Zarezite oitricom nosica ispod kore na razini gornjega reza, lagano naginjuci nozié. Naglim i ostrim rezom krenite prema drugom rezu. Teskoéa je u tome da treba odrezati plemku jednim potezom. Ako ne ucinite tako, ispod kore astat ée drveni iverak. U tom slucaju, lagano ga odstranite nozicem. Njegova prisuenost smanjila bi moguénost saraicivanja. Pripremite plemku tocno u trenuthe cijeplienja. 92Popioca, Uresine slovo T na glatkome i cistome ijestu podloge na otprilike 5 om od tla Pocnite s vodoravnim rezom od 1 do 2 cm, a poslije zareéite okomito na istu duljinu. Podignite lopaticom (spatulom) noaica rubove kore da biste ih odvnjili. SPAJANTE Plemka se primila kada potjera i razvije svoje prve listove. Znajte da je otpadanje petelike takoder 2nak primanja (vidlvij kod voéaka). Odrefite dakle podlogu na nekoliko centimetara iznad totke cijep- Ijenja i odvedite rafiju.Plemka se primila kada po- tjera i razvije svoje prve listove. Znajte da je otpa- danje peteljke takoder znak primania (vidlivij kod voéaka). Odrezite dakle podiogu na nekoliko cen- timetara iznad toéke cijeplienja i odvetite rafiju. Cree ee en ea Oa ee ed pogetnika — lako se primjenjuje ae cy Pe eae Seca) Pee tae sy (cijepljenje na budni pup). Prva SECC aR ES Perey Lagano ugurajte plemku ispod kore dréeci je 2a ostatak petele lista (koja je usmjerena prema gore). Gurajte je prema din sve dok se pup ne nade ispod vodoravnoga reza. Odresite, ako je 0 potrebno, komadié gornje kore plemke u ravnini s poprecnim rezom da biste omogucili dobar kontakt izmedu plemke i podloge. Zavetite rafijom bez jakog stezanja ipaceti da ne pokrijete pup. Dvanaestak dana poslije otpustite taj vez ako je podloga lo bujna.Kako orezivati javor u obliku grma { (izdanci oko panja) Kop sabNje Od studenoga do ozujka odrerie mladu biljku na \. otprilike wi dvanaestak SW fy SLJEDECE centimetara i Pe GODINE od tla da biste / U rujnu odrezite potaknuli S| za nekoliko centi- razvoj veéega metara vehove broja izboja. novih izboja. SVAKE GODINE & U rujnu re idbom obnovite mlade izboje tako da ih pri- kratite 2a nekoliko centimetara. Odstranite suhe grane. Japanski javor Osim velikoga javora kojim se ovdje bavimo, postoji i japan- ski javor koji je mnogo manjii koji seze otprilike 2 m u visinu On uspijeva samo na kiselom tlu, Obiéno se orezuje u obliku arma. CeCe mee Ee rey Pes mer Ley Bre Caan) Ce Rn eee me CUM unc) izgled* Jorgovan ff kada i kako orezivati Kod sadnje Femedu studenoga i ozujka prikratite } sve izdanke do pola, iznad dva postrana } pupa. Ako grm ima golo korijenje, orezite mu vrhove. Jorgovan kuplien u posudi ne Cee eed Present Cn cunoru? po: U svibnju (nakon cvatnje) oresite izboje koji nose ocvale cvatove rezuci ispod cvjetova, a iznad mladih pupova koji su usmjereni prema vanjskoj strani gra. Tako ée mladi izboji koji niknu iz: ib pupova popunisi rm i neée ugusiti njegovo srediste. 98 Syringa vulgaris Jorgovan uspijeva na svim vrstama tla, €ak i na vapnenastim (ali manje uspjeSno). Da bi cyjetao, potrebno mu je sunce i toplina. Trazi blagu rezidbu, ali redovitu, koja se treba obavijati svake godine a sastoji se od uklanjanja ocvalih cvatova. ery oe cn Ed Pee * Da biste uklonil store grane i potoknul gronanje.Upozngijte se s cijepljenjem CUEPITE JORGOVAN OKULIRANJEM Krajem lipnija ili poceckom srpnja odredite na adabranom jorgovanu lad izboj koji je edrav i veé odrvenio (drvenasta grantica). Ublonite listove, ali sacuvajte njibove peteljke. Zato cijepiti? _ Jorgovani koji se prodaju u rasadniku dobiveni su clieplienjem. Ako zelite ste vidjeli u susjedovu vrtu, trebat éete je cijepiti da biste je uspieli uzgs Fe anitt> U lipnju i srpnju. U sredini izboja odreaite jedan pup (oko) s ostatkom lista g _— (petelikom) i komadiéem kore od najmanje 2 cm. Pup odabrane vrste sa svojom korom (plemka). Driite grancicu jednom rukom. Drugom rukom oznatite dio kore koji morate odrezati pomocu reza nozicem sa a ania stake strane pupa, otprilike 1 cm iznad i Senne ispod pupa. No obiénu kalinu (Ligustrum vulgare) koja je zasadena nojmanje godinu dana (podloga). Ostricom noza zaresite pod koru u razini s gornjom oznakom, lagano naginjuci nozic. _— Naglim pokretom zaredite prema donjoj oznaci. Teskoéa je u tome sto treba odrezati plemku jednim ostrim pokretom, a ako tako ne ucinite, ispod hore ostat ce drveni iverak. Ako se to ipak dogodi, lagano ga odstranite nodi¢em. Pripremite plemku neposredno prije cijepljenja. 9%PopLoca Odresite glavni izboj kaline na koju éete nacijepiti jorgovan na visini 15 do 20 cm od tla i odstranite sve ostale izhoje. Zarezite 1 obliku slova T podlogu. Pocnite zarezivati vodoravni rez od otprilike 2 cm, 4 poslije napravite okomit rez iste duljine. SPAJANJE S pomocu lopatice (spatule) nosita podignite rubove kore podloge koju ste veé prije zarezali da biste je odvvjili. Stavite plemk ispod kore, dréeti je za peteljku koja je usmjerena prema gore. Gurajte je prema di sve dok se pup (oko) ne nade na I cm ispod vodoravnoga reza. % Jednom kad ste postavili plembu, odresite komadié kore hoji prelazi isnad vodoravnoga reza. Vesite vlaznom rafijom, bez jakog stezanja, i nemojte pokriti pup (oko). Cijepljenje je obavijeno uspje’no kada se razvije izboj od pupa plem- ke. Tada odvezite rafiju, odrezite podlogu nekoliko centimetara iznad totke cijeplienia i presadite jorgovan na Zeljeno miesto. 7Svake godine Nakon coatnje (w svibnju) odstranite ocvale cujetove reéuti izhoje toéno ispod cvjetova, a iznad mladih pupova koji su usmjereni prema vanjskoj strani grma. Odredite sube grane i one koje se kritaju prema sredistu grma, sto _je moguce blize njihove; osnovi. Odstranite eventualno grane koje vam smetaju ili koje nagrduju grm retudi iznad mladog izboja koji je usmjeren prema vanjskoj strani grma. Odstranite mlade izdanke koji se razvijaju u podnosju grma. Paije Postiie Kako pomladiti stari jorgovan Csi eee Stari jorgovan ogoljuje, prorjeduje se pri dnu i evatnja se Rk ee ed je. Potrebna je jaca rezidba koju treba izvrsiti nakon cvatnje, f. u svibaju. * Oreiite sve grane na visinu od orprilike 60-80 cm od tla, Tijekom sljedecega Ijeta izrast €e brojni mladi izboji. « Sljedece godine, u isto doba, odstranite izboje koji rastu prema unutrasnjosti ili koji narusavaju ravnotedu oblika grma. # Iducih godina obavite klasienut rezidbu (odstranji- vanje ocvalih eyjetova). 98Kauss Kalina Ligustrum ovalifolium ff kada i kako orezivati Kalina se prilagodava svim vrstama tla i svim uyjetima — suncu, a isto tako i sjeni. Kod sadnje Temedu studenoga i ozujka prikratite do pola Redovita redtiia sue grane da biste , , potaknuli gusto grananje potrebna je da biste u podnotju grma. Ako je sprijedili ogoljivanje kalina gologa korijenja, podnozja grma. odvetite ga na vrbovima Ta je vrsta pogodna 2a nekoliko centimetara. za »SiSanu« Zivicu. Godinu dana poslije U veljaéi ili ozujku odstranite grane koje rastu prema sredistu gra i one koje su preslabe. Ostale izboje oresite za otprilike jednu srecinu njihove duljine.Pe Svake godine U veljaci ili ozujku odrezite grane hoje su prestare i prevazgranate tocno iznad jednoga m dog izhoja oj je smiesten sto Jie moguce Prije Posiije Uvijek rezite iznad dvaju nasu- protnih listiéa ili iznad mladog Deere are SM edad eet ée habitus kaline. Rezidba za oblik i za odrzavanje Kada kupite mladi grm, on jo nije dosegao svoj potpuni rast. Potrebno ga je orezivati tijekom cijeloga razdoblja njegova rasta da biste mu dali oblik koji Zelite. Ovdje dakle govorime o rezidbi zo oblik. Jednom kada je grm narastao (nakon dvije do tri godine), potrebno 90 je i dalje orezivati da biste, na primjer, ogranitili njegov rast —to je rezidba za odréavanje. 100Kauina Kako orezivati zivicu od kaline Kop sapNJE Izmedu studenoga i otujka odretite izdanke na 25-30 em od tla da biste potaknuli grananje u podnogju grma. To je svakako potrebno da biste imali gustu zivicu. SUEDECE ETO U lipnju jos jednom odredire grane na 50-60 em od tla. Isto tako, rezite i u Sirinu, ij. sa strane, jer ée tada Zivica biti gusca prije zime. GODINA i ozujku, a poslije u lipnju, oredite izboje za otprilike dvije trecine, postupno povecavajuci visinu divice (5 do 10 cm svake godine, ovisno 0 snazi grma) sve do Zeljene visine. Kada je divica dosegla svoju konaénu visinu, odredite u svibnju, a poslije u kolovozu ili rujnu, mlade izboje koji vire na vrhu i sa strane. Redite skarama 2a Zivicu ili elektrignim skarama za tivicu. Maleni i zilavi listi¢i kaline dobro podnose takvu nemilosrdnu, zu rezidbu. 101BB vo Kamelija Kamelija dobro uspijeva na lagano sjenovitim mjestima, na tlima koja su neutralna do slabo kisela, ali nikako vapnenasta. U nedostatku takvoga tla posadite je u zemlju vrijesista. Rezidba se sastoji od »éi8¢enja« grma da bi se s njega odstranili ocvali cyjetovi i suhe grane. eee ee TRL) Zatto orezivati?- * Da biste saéuvali njegovan izgled. * Da biste pomladili ogoljelu komeliju. Comellia japonica ff kada i kako orezivati Kod sadnje- x 4s Temedu studenoga i otujka ae Fe i orezite izdanke do polovice da if biste potaknuli grananje w is podnoaju grma. Uvijek orezujte toéno iznad lista kaj je usmje- ren prema vanjskoj strani grma. ae ob Pup na osnovi te grane stvorit ée izhoj koji ée upotpuniti habitus no novonastali izhoj neve zagusiti srediste grma. Godinu dana fs ia U otujhu prikratite sve izhoje orprilikedo AA pola, ai one u podnosju NZ opi se nisu razgranali. Sy Mozete orezati na kratko é prebujne grane hoje su narusile ravnotesn habitusa.Svake godine Nakon cvatnje (lrajem sravnja) orezite urhove izboja da biste uklonili ocvale cujetove, Odstranite grane koje su sube, ogo- Gele ili lose smjei- tene (usmjerene prema sredittu grma). One spriecavajn prodor sujetlosti w srediite kame- lije. Zato ako ih ostavimo na grin, lie 6 otpasti i one ée biti ogolele pri osnovi Iskoristite priliku kod rezidbe i Kako pomladiti staru Pees eee kameliju Kako kamelija stari, tako se ogoljuje i njezini su evjetovi listove tijekom zime. Tako éete Cee nee en ces smjesteni na vrhovima izboja. Jedna jaca rezidba sve €e dovesti u red. © U veljadi ili o2ujku oredice najdeblje grane na visini od orprilike 30 cm od tla, toeno iznad mladog izboja ili iznad koljenca (nodija) iz kojega ée izrasti novi izboj. .0 ée orezana grana biti zamijenjena mladom. # Takva ostra rezidba potige stvaranje mnogobrojnih izdanaka sljedeceg ljeta, ali u vecem broju nego sto je to potrebno za kameliju koju pomladujemo, Sljedece godine, u isto doba odaberite najbolje smjestene i najbolje razvijene izdanke (izmedu 5 do 10 prema snazi ma) i prikratite ih do pola Odstranite sve one koji su prekomjerni. T: 0 ete potaknuti obnavijanje okrugloga habitusa vase kamelijeUpoznajte se s cijepljenjem CWUEPITE KAMELIU SA STRANE PLEMKA Potetkom ozujka odrezite na kameliji jed- ‘mu granticu u fazi mirova- nja. Uzmite na njezinu srednjem dijelu jedan komad oft ima tri dobro razvijena pupa (plemba).Odrezite jedan od njenih rubova u obliku ravne kosine, toéno ispod donjega pupa. Odrezite zatim list koji se nalazi pokraj toga pupa. Potrudite se da dobijete ito je moguée glat- Aeiji rez jer vam to jaméi dobro srastange. Zato cijepiti? Camellia japonica tesko se razmnoiava dijeljenjem. Postoje mnoge razlicite vste roda Camelia. Plemka je najbolji nagin da dobijete upravo takvu kame ju kokva vam se svidjela kod vasih prijatelia. K Parry Na poéetku ofujka. Sto se cijepi? Granéica u fazi mirovanja s Dobit éete ga naglim pokretom tako da vam tri pupa (plemko) oitrica klizi. Na Sto se cijepi?_ RODLOGA Na kameliju od dvije do tri Zarezite u obliku slova T godine iz rasadnika i horu podloge (dvogodisnja posadenu u vasem vrtu kamelija zasadena u (podlogo). vaiem vrtu te koju cete tamo i ostaviti). Napra- vite rez do drua, prvo vodoravno od 2 em, a zatim vertikalno od 5 cm. 104Kasra ~ ere eens Mens eee eo ety grmove sa zimzelenim liéem kod kojih ne Per RRC cy et cay Pearce acy Dee ea ee et Perna he Paring aietennse nye je nage app ae SPAJANIE Oprezno uvucite plemku u rez, stavljajuci kosinu wz podlogu. Plemka neka lagano klizne 1 prorezanu koru koja €e ¢ lagano otvoriti Gurajte je sve dok se pup ne nade unutar kore podloge Zavezite vlatnom rafijom cijelu plemku Plemka se primila kada potjera blaga je seesuti. Lagan pup i razvije se mladi izboj. je zatim prekrijte Petnaestak dana poslije odrezite voskom za cijeplienje. podlogu toéno iznad plemke. Nije potrebno odvezivati rafiju jer se promier podloge neée vise povecavati pa ne postoji opas- ost napuknuga. 105Kerija Kerria japonica Japanska kerija f Kada i kako orezivati uspijeva na suncu, > kao i u laganoj sjeni. Kod sadnje \, Cvjetat ¢e redovito i Jemedu studenoga i ozujha odrezite preslabe ili osuiene grane. Zadréite najjace izdanke jer ée oni cujetati orezujete svake godine. re ad sijedecega proljeca Moie se plogno vezati obilno samo ako je uza zid. Nee ca ee nee es) Ce een ce a De nc Ce ane ced ey See Cee Cyjetanje: od trovnja do svibnja Prve godine Nakon cvjetanja odstranite ae ee pets izboje koji su ocvali tako da ene th odredete iznad mladog izboja koji je smjeiten vrlo nisko. Uklonite joi jednom preslabe novonastale izdanke iz podnodja. 106Svake godine Odd keraja cujetanja (u svib- ju) odstranite sube ili preslabe grane, Odrezite one koje su ocvale toéno iznad mladog izboja, sto je moguce blige osnovi. Odresite uvijek iznad mladog izhoja koji se razvija ‘prema vanjskoj strani grma. On ¢e popuniti habitus é neée ogoliti srediste grma. Ostavite netaknute najjace jizdanke koji rastu iz baze i koji jos nisu cojetali. 107 Kerua Vere eck Pe eee crc) Pere ea aed eee oe ed ee RuralKesten Kesten ne voli vapnenasta tla, najvige mu odgovaraju ona koja su blizu neutralnosti (pH = 7). Uspijeva na svim miestima. Jednom kad je oblikovan, kod rezidbe je potrebno samo ogranititi rast prebujne grane ili prozraéiti kro&nju. Tako éete iskoristiti njegov prirodni izgled, uspravan i zaobljena vrha. eee Visina: 20 m Oblik: visoko stablo Crea) * Do biste pomladili grane. ** Do biste ograniéili rast stabla. * Da biste prozratili kroénju. Castanea sativa ff kada i kako orezivati Za mirovanja vegetacije, od studenoga do veljace, oditranite sve _grane koje stablu daju siljat oblik, koje guie srediste stabla, koje su preslabe i koje rastu u podnosju stabla ili na deblu, kao i suhe grane. Takoder uklonite grane koje se krizaju ili dodiruju, 108Koza xRv Kozja krv Lonicera nitida f Kada i kako orezivati Kozja krv zahtijeva dobro ocijedeno tlo i Kod sadnje —__ puno sunca. Jemedu studenoga i Njeno malo li8ée i ozujla prikratite izdanke evil bed ; de fl bie panel njezin brzi rast pogodni rast izboja. su imbenici za redovitu rezidbu (zivica, topiari-skulptura). Mali habitus, odrzavan tezidbom, dolazi do punog izrazaja, posebno kao samostojeci grm. Like aoe Cig Godinu dana poslij. U veljaci ili o&ujhu prikravite izboje za otprilike jednu trecinu, reiuci wvijek iznad mladog izboja. Odstranite grane koje rastu fopiar?skulpture). prema sredistu i one koje su preslabe. 109Svake godine U veljaci ili ozujlu smanjite grane za otprilike jednu srecimu, reeuci wvijek iznad mladog izboja. On ¢e preuzeti finkeiju odvezane grane i upotpuniti habitus biljke. Odstranite grane hoje rastu prema srediitu grma i one hoje su preslabe. Kop sapnie Tzmedu studenoga i o2ujka odrezite izdanke na visinu 20-30 cm od tla kako biste poraknuli rast mladih izboja w podnogju grma. U lipnju ih ponovno odredite na visinu 50 cm od tla, Isto tako, orezujte i sa strane pa ée divica biti guséa prije zime. stupno povecavajuci visinu divice (5 do 10 cm godisnje, prema snazi grma) sve do Zeljene velicine, Orezujte i sa strane, Jednom kad je zivica dosegla zeljenu visinu, ~ zadovoljite se time da uklonite izboje koji strse u visinu i sa strane. Primjenjujte tu a vrstu rezidbe svakih 34 sesttjedana, izmedu 1 svibnja i rujna, Sh Retite velikim skarama za zivicu. 10Kozja krv — obiéna ff Kada i kako orezivati Kod sadnje Temedu studenoga i oatjha odrezite samo wrhove najduljih grana kako biste granu olaksali da mt se korijen primi i potaknuli stuaranje izboja. Prve godine privezujte redovito mlade izboje za potporanj. Od studenoga do sijeenja odstranite sube grane. Odvesite ostecene grt- nne tako da sacuvate najmanje dea ili tri pupa od pocerka grananja. Pacethom proljeéa odstranite prekobrojne izhoje. m1 Kozja KRY — omens Lonicera caprifolium Kozja krv — obiéna dobro podnosi sunce, kao i laganu sjenu. Ova biljka voli rahlu, bogatu i pomalo viaznu zemlju. Dobro joj dode redovita rezidba koja €e je osloboditi suhih grana, ali moze pro¢i i bez toga. feed Me Rae erent ae Reda) Zoito orezivati? *# Da biste »otistili« grr, ti, oslobodill. ga suhih grona,PB occ Kako pomladiti obiénu kozju krv Ako vasa obiéna kozja kev manje cvjeta i ako je njena krosnja uguéena suhim granama, vrijeme je za jacu rezidbu. © Od studenoga do sijecnja orezite sve izboje na visini dvanaestak centi- metara od ta. Nemojte zaboraviti rane od rezidbe pre- mazati pastom gdje je promjer grana veci od 3 cm. Cee eo aoa PR Re pod Duet ce) eee eM PCE cad ee eee po ne Pcs 2Kruska f Kada i kako orezivati Kress Pyrus communis krusku s prostorno oblikovanom kro’njom Kod sadnje Ako ste krusku kupilis golim korijenjem onda njegove vrhove odretite za nekoliko centimetara. lzmedu studenoga i oéujka prikratite 2a 25 do 30 cm sredisnju granu vase kruske, ti. dio koji se razvifja iz sredisnje osi debla, Takoder ovezite glavne ili skeletne grane. ‘Ako je to potrebno, popravite kut naginjanja skeletnih grana s pomocu urbova pruca, koje je vrlo mekano i savithjivo te fiksirano nna sredinjoj osi: glavne grane trebaju sa srediinjom osi tvoriti kut od 45°. eee keer roe ae Cm potrebno redovito orezivati da Peete cer ee at eee eee) coerce koje su manje rodne. Tome je Pee Ce ee Pe RC Rear Pee eye? 113 Kruka voli glinasto tlo koje je duboko. Ne podnosi vapnenasto tlo. Dobro podnosi rezidbu, sto omogu¢uje mnogobrojne oblike i 8to je vrlo praktiéno za male vrste. Konaéno, rezidba potie redovito stvaranje plodova. Ne Cee ee kee Rn! Cee ena ed ili studenoga 5 Zaito ores 7 * Da biste potaknull redovito stvaranje plodova. * Da biste zadrioli uravnotezeni oblik stablo.Svakih tri do pet godina Pocevsi od pete godine nakon sadnije, u studenome, oretite krusku tako da smanjite opseg urha za otprilike ijednu cetvrtinu, da biste odréali stvaranje plodova blizu sredista stabla, Plodovi ée dakle biti bolje formirani. Odstranite rasljaste grane, one koje se ~ ee kerizaju, loie smjestene grane (na primjer, prema sredistu stabla) i vodopije. Postije Orezujte s potpunom sigurnoséu Kada pilite granu, napravite ispod grane rez pilom od nekoliko milimetara. Nakon toga izvrsite rez na gornjem dijelu ravno prema donjoj oznaci. Tako grana neée puknuti pod vlastitom tedi- nom. Jednom kada je taj postupak zavréen, osvjedite rez s pomocu hipa-noza da bi on bio sto glackij # Dezinficirajte svoj alat alkoholom kada prelazite s jednoga stabla na drugo. # Nemojte dopustiti da velika grana padne na tlo. Vetite je uzetom prije rezidbe i zatrazite pomo¢ od nekoga na thu da pridrzava granu dok je vi rezete. # Ako se trebate popeti na Ijestve da biste pili, provjerite njihovu stabilnost. Zatrazite pomo¢ od nekoga da ih drai u ravnotedi dok vi pilite. To doista nije suvisno! Izbjegavajte da ih naslonite na stablo, radije upottijebite dvostruke ljestve. 14Krusna Izbor kruske <4 ProstoRNo staBio. / / Ono nema nikakve potrebe za potpornjem da bi drialo svoje grane. Sastoji se od debla koje je vise ili manje visoko: 1,80 do 2 m za visoko stablo; Z4, 1,20 do 1,50 za polustablo; 0,30 do 0,70 m za nisko stablo. ‘Vretenasta piramida, s kratkim deblom (30 cm) is < granama koje su skladno rasporedene u prostoru £ (kraée su na vthu), koje je habitus u obliku stosca, jest takozvani usmjereni prostorni oblik. On _tahtijeva redovitu.rezidbu radi vise plodova, sto je suprotno od ostalih prostornih oblika. VERTIKALNI KORDONAC ~ Kratke rodne grancice, koje nose plodove i koje su vrlo kratke rastu iz jedne stedisnje osi koja je okomita. @ PaLMeta U OBLIKU SLOVA U (IEDNOSTRUKI U OBLIK) Stablo se sastoji od dvije glavne grane iste veli¢ine. To je najuobicajeniji oblik. Takoder se naziva mala palmera. Odgovora sortama slabe i srednje bujnosti, kao sto su Hardijeva (franc. Beurré Hard)), Velika Sampionka (franc. Grand - Champion), Zimska delbardska (franc. Delbard Exquise d hiver). * PALMETA U OBLIKU DVOSTRUKOGA SLOVA U (pvostRukt U Optik) Ovaj se oblik sastoji od dviju kratkih glavnih grana koje se dijele na jos dvije u bazi. Sastoji se cod éetiri glavne grane iste bujnosti. To je velika palmeta. Odgovara sortama stednje snage, kao sto su Konferans (Franc. Conférence) i Drustvenka (franc. Doyenné du Comice). 4 Vernterova PALMETA Ovaj se oblik sastoji od éetiri glavne grane koje su ugradene jedne u drugu. Kao i palmeta u obliku dvostrukoga slova U, to je velika palmeta. Odgovara sortama srednje snage, kao sto su Konferans i Drustvenka. Takoder nalazimo i kose palmete, kojih su grane smjestene oko sredisnje osi u obliku riblje kosti na 45° , ili piramide (grane izlaze iz sredisnje osi i pravilno su rasporedene). 5‘Kada i kako orezivati krusku s plo&no oblikovanom kro&gnjom ] Plosno oblikovane kruske zauzimaju malo mjesta u vrtu jer se naslanjaju u ‘Takoder im je prednost da stvaraju plodove na dohvat ruke i olaksavaju pr granama za sve postupke odréavanja (rezidba i dr.). up Oblikovanje plodova iz. godine u godinu zahtijeva redovitu godisnju rezidbu. Kod sadnje mes Oblikovanje plosne kruske od mlade biljke (jednogodisnje sadnice) esko je ostvariti pogetniku, ali mozete u trgovinama na¢i veé oblikovane kruske, stare dvije godine i vise. Zahtijeva blagu rezidbu kod sadnje. OKOMITI KORDONAC Iemedu studenaga i oéujka prikratite za 25 do 30 cm okomitu srediinju os. Odrezite, ako je to potrebno, sva grananja iznad treéega dobro formiranog i vidljivog pupa, ‘pocevsi od osnove. Orecujte uvijek iznad pupa koji ngledas prema tlu. PALMETA U OBLIKU SLOVA U Lemedu studenoga i ozujka oresite 2a 25 do 30 cm vrhove glavnih grana tako da bud iste visine, retuéi iznad pupa koji je smjetten nasuprot vama ili, te najgorem slucaju, sa strane , Peer ere VERRIEROVA PALMETA, eee ers Femedu studenoga i ozujka prikratite urhove glavnih grana za 20 do 30 em reiuci iznad pupa koji je smjeiten nasuprot tama ili uw, najgorem slucaju, sa strane. Odresite malo kraée dvije grane smjeitene u sredistu, koje imaju sklonost da budu jace. Prije sadnje palmete u obliku slova U, dvostrukoga slova U ili Verrierove palmete trebate postaviti armaturu (potporanj) sastav- ljenu od vodoravnih Zeljeznih zica rasporedenih na svakih 50 cm sve do Zeljene visine i napetih izmedu stupova za kontraSpalire na kukice uevrééene na zid za Spalire. Zatim na eljezne dice uevrs- tite kolce ili letvice, rasporedene na 30 cm, kojih dimenzije odgo- varaju normalnom razmaku skeletnih grana plosnih obtika. 6Kruse Gdje se stvaraju plodovi? Skeletne grane najdeblje su grane na stablu, one eae feranie ‘mu daju oblik, ali ne amen nose plodove. {rebecpookont Plodovi su proizvodi koji. Prod nastaju na kratkim grancicama i maloga promjera— koje rastu iz Podrutie Podrutie promiene ,-kratkih rodrih skeletnih grana, ato su fare Af grantico keratke rodne grancice. —rodnih 2 rerio: otaku Rezidba ima cil} apne potaknuti razvoj takvih ‘ a pupove) grana, kratkih rodnih ... ‘ WF - granéica (otprilike dvadeset na metar a skeletne grane), itako — fodnosts potaknuti nastajanje cvjetova na njima, a je plodova. One trebaju biti Sto krace. Stareci (nakon oxprilike —_ Kratka pet godina), kratke rodne Grantica granéice prestaju stvarati plodove. Rezidba treba granéica Podrutie radanjo plodova Keatka rodno 7” rantica Skeletna grana Debio. dakle stalno poticati 2adeblani od stvaranje novih krackih rodnih grancica, Rezidba na dobru duljinu Kada su kratke rodne grangice koje smo odabrali da bismo osigu- ‘oli proizvodnju plodova vrlo slabe, bole je da ih kratko odrezemo, tj. iznad drugoga dobro vidliivog pupa. Kada su, suprotno od toga, prebujne, odrezite ih na dulje, ostavivsi Cetiri do pet pupova. Ako to ne ucinite, svi ée pupovi razviti drvne grantice, Sto je suprotno od onoga Sto Zelite. 7Kako prepoznati razli¢ite organe kru’ke Kruska, kao i sve votke, ima grane koje ée dati plodove (rodni elementi) i ostale grane koje ée osigu- roti rast stabla ~ nerodni elementi. Svaki tip organa ima svoju svrhu: bez listova nema plodova! Rezidba ima ulogu odréavanja raynoteze izmedu tih dvaju elemenata, da biste stablu osigurali dug Zivot. Takoder je potrebno noutiti raspoznavati te organe. NERODNI ORGANI Vodopija je vrlo snana grana koja se pojavijuje na pregibima (mjesta jaega prilijeva hra- njiva) veéih grana (skeletnih). Ona uzima velike koliéine bilinoga soko, na Stetu drugih grana, i moze dosti vise od jednoga metra duljine na godinu. Potrebno ju je odrezati u ravnini s granom na kojoj je izrasla. Dryna granéica je manja od vodopije — naraste 25 do 60.cm ujednoj sezoni. Ona nosi sa strane ina vrhu iljate i male pupove (drvne pupove) iz kojih ée se razviti druge drvne granéice (nerodne). Pomno je ore- zujuéi, moguée ju je potaknuti da proizvodi rodne pupove. Na kruski je vrlo rijetko da se drvni pup razvije u cvatni pup. Ipak, ona moze dati vitku rodnu granticu (stapku) koja moze nositi cvatne pupove. Kada je vrlo. tanka i duga izmedu 15 do 20 cm, zove se vitka rodna granéica (stapka). Drvni pup Drvna grontica Gratni RODNI ORGAN! a Cvatni pup ili rodni pup jest pup koji ée cvasti i poslije dati plod. On je zo0blien, nabubren, okrugao i filjat. OkruZen je rozetom od est il vide listiéa. teres Sve grane koje nose te pupove ne treba orezivati jer ée oni osigu- ence rati proizvodnju plodova od sljedeée sezone. Vitka granéica (stapka) mie zavrSavati takvim pupom, onda je to okrunjena vitka rodna granéica (rodna stapka). Kopljasta rodna granéica (strljok) jest Siljati pup, priliéno Sirok u bazi Koplista i okrugen rozetom od dva do tri listiéa. Njen razvoj ovisi o rezidbi paneicg koju éete izveiiti : ona se mote pretvoriti u cvatni pup ili proiz- Grok) vesti drvnu grandicu. Plodnjak je mesnata masa koja se javija na grani nakon berbe na totki gdje je rasla petelika ploda. On nosi elemente k sposobni dati plodove, kao Sto su okrunjena rodna grangica (rodna stapka) ili kopljasta rodna grantica (&trljak), a éesto Zak cvjetni pup. Konaéno, neki pupovi ne proizvode nista. Onda su to latentni pupovi. Prigodna rezidba potaknut ée ih da se probude kako bi proizveli kop- ljastu rodnu granéicu (Strljak), a postije drvnu granéicu ili cvatni pup. Kopliasto rodna grantica Gtr) Plodnick 8Krvska REZIDBA ZA ROD: VAZNI PRINCIPI Rezidba plosno oblikovane kruske ima cilj uravnoteziti razvoj stabla i redovito stvaranje plodova i cvjetova. Sastoji se od odabira drvnih granéica (tj. nerodnih) koje su dobro smjestene i nastojanja da postanu rodne. Bilo kakav da je oblik odabrane kruske, principi rezidbe su isti. Pocnite prikra¢ivanjem = / skeletnih grana, reduéi iznad pupa smjestenoga nasuprot vama ili s vanjske strane grane. Pustite da se produlje za 25 do 30 cm godisnje, prema bujnosti stabla. Zatim se pozabavite kratkim rodnim granéicama. U idealnom sluéaju, koji vam ovdje predstavljamo, potrebno je tri godine da se drvna granéica pretvori u rodnu grangicu. \ Prye godine Odresite dronu granticu iznad rrecega dronog dobro formiranog, dakle dobro vidhiveg pupa. rune arantico 7 Druge godine Grana se promijenila: pup na vrbu proizveo je nerodnu dromu grancicu, pup to¢no ispod njega proizveo je kopljastu rodiu grancicu (srljak), a najblizi bazi nije proizveo nista. Za ovoga posljednjeg kazemo da je latentni. y Dryna granéico Kopligsto rodna | grangica (&trjak), Lotentni pup Oddrezite nerodnn grancicu (dronu grancicu) iznad prvoga dobro formiranog (dakle, dobro vidjivog) pupa, pocevsi od osnove. Treée godine Pup na vrbu stvorio je nerodnu Drvna granéica Orezujte u pravom grandien (drum grancicu), trenutku kopljasta rodna grantica (srljak) Rezidba 2a rod obavija se od preobrazila se u cvatni pup, a j ctpadanja lia (studeni) i sve latentni pup pri osnovi Cvatni pup do ofujka, ali izvan razdoblja pretvorio se u kopljastu By rodnu grancicu (strjak). Odresite kratku rodnu proizvesti nerodne grantice i jc one koji €e dati cvatove jer su en fenad exjemoge Koplesta rodne bo§ u tom razdobliu cvatni pupa. grantica ro) meer 19Cetvrte godine Razwoj se nastavlja. Coatni pup — Coatni pup postao je plodnjak, stvorio je jedan plod proilo ljeto i nabubren na dru, nakon nabubrio na du : postao je stvaranja svoga proog ploda. plodnjak. Kopljasta rodna Orezivanje te kratke rodne grancica (arjak) pretvorila se grantice sada je nepotrebno jer pri osnovi u cvatni pup. ¢e se na plodnjaku formirati siickraja dotee racienieplo: Odretite ienad cvamoga pupa T24ni elementi nakon swake dove. Umjetnost rezidbe toko- berbe. Ipak, nakon pet godina er se sastoji od poticanja stva- da biste priblisili nh ln ean potrebno je odrezati pri omovi —ranjagrantica koje su plodova prema glavnoj grani. erent seer evan sie| (na naboru) da bise stworila eee nova kratka soda granite iz pupova koji su joi latentni. Plodnjok Cvietni pup REZIDBA ZA ROD: NEKOLIKO POSEBNIH SLUCAJEVA Sve kratke rodne grantice, odrezane iznad trecega pupa, ne razvijaju se uvijek na idealan nacin, kako je opisano u »Vaznim principimae na prethodnoj stranici. Rezidba tijekom prve dvije do tri godine sastojat ée se dakle od »odgajanjax neposlusnih kratkih rodnih grancica da biste potaknuli njihovo donosenje roda. Kratka rodna granéica je slabo Ne orezuyre ... Na vrhu kratke rodne grancice nalazi se jedan cuatni pup. Proizvodnja plodova te godine je osigurana. Bez: vasega djelovanja, jedan pup pri osnovi s te kratke rodne grancice pretvorit ée se u kopljastu rodru grancicu (srljak) sjedece godine, a godinu dana nakon toga u cvatni pup. Proizeodnja plodova je osigurana. Ako se jedan od njih vec pretvorio u kopljastu rodnu grancicu (itrljak), sjedece Ge se godine razviti u cujetni pup. Kopliosta Lotentni pup vata’ pup Lotentni pup Latentni pup Kopliasta rodna uspavamnie, Ova jako rezidba pro- grancice (rodne stapke) Lotentai pup budit éeih i potaknuti da se iz nih Zadréite samo jedi, ora razviju granéice koje nisu bujne. najblizu osnovi. Prekratko ste orezali Snazna kratka rodna granéica proizvela je tri drvne granéice koje su nerodne i vrlo snazne, # Prve godine odrezite granu iznad grancice koja je najbliza bazi. Poslije tu istu grancicu oredite iznad petoga dobro formiranog i vidljivog pupa, poéevsi od osnove, # Druge su se godine prva dva pupa razvila u kopljaste rodne grancice (strljke), a ostali u drvne nerodne grancice. Odrezite iznad prve drvne granéice pocevii od osnove, a posije orezite tu istu grandicu iznad trecega dobro formiranog i vidljivog pupa. # Trece se godine gornja kopljasta rodna grancica (strljak) pretvoril ianad njega. f fo s / oong f/x neta ome / ¢ bY SeTbee y Kopliaste rodne NV grontice (sii, u cvatni pup, odrezite tocno Kopliaste rodne rantice (stl Cvatni if 9 (Str) Ga 1. godine 2. godine 3. godine 124Kruse Vrh_se razvio u nerodnu granéicu Ta nerodna grancica je slabe je snage (vitka rodna grancica ~ stapka) # Ako su doa pupa pri osnovi kratke rodne grancice ostala uspavana, imate izbor izmedu dua postup- ka: mosete granticu ostaviti da se razvije, jer ée se ona vjerojatno pretvoriti u okrunjenu vitku rodnu grancicu (rodnu stapku) shiedeée godine, ili je mosete odstraniti. Jedan (ili dva) od pupova pri asnovi pretvorit ce se u kopljastu rodnu grancicu (ztrljak). 1 Ako su se dea pupa pri osnovi pretvorila u kopljaste rodne grancice (strljke), odretite grancicu na vrhu iznad prvoga dobro formiranog, dakle dobro vidljivog pupa, pocevsi od osnove. Vito f « Ako se pup u sredini pretvorio u okrunjenu vitku rodnu (6re._, grancicu (rodnu stapku), odretite (Gtapko), tocno iznad nje, Vitka rodno granéica (stapko), Okrunjena vitka rodna grantica (© stapka) Kopljasta rodna granica (8trjok) a Nika Z# rodna > grancica Gopika) Latentni Lotentni pupovi _ Kopliasta rodna Pupor grantica (strljak) oe Ta nerodna grancica vrlo je snazna © Ako su dva pupa u bazi ostala uspavana, odresite grancicu na naboru. = + Ako su se dea pupa pri osnovi rasvila u kopljaste rodne grontica grancice (trike), odredite grancicu na urhu iznad prooga dobro formiranog, dakle dobro vidlivog pupa, ipocevsi od osnove. Leto © Ako se pup u sredini razvio w okrunjenu vitku rodiu grancicu (rodnu stapku), odreaite iznad nje. Ako je potrebno, odresite na naboru vitku rodnu grandieu (staph) pri osnovi. unjena vita Druna Ota i } rodna grantica Dena q granéica Kopliasto rodna Kopljosta rodoa grangico Gtrljok) Lotentni upovi Okrunjeno vitko rodna grantica (rodna stapka) 125Na vrhu se nalaze dvije snaine grancice © Pup pri osnovi ostao je uspavan, odresite , gancicu na vrln iznad prooga dobro formiranog, dakle dobro vidijivog pupa, Doone ed ‘pocevsi od osnove, a drugu grancicu odresite yf °° 7 ‘na naboru. [ pv © Pup pri osnovi / f razvio se u kopljastu _ aN cere { (erlak), odvesive Lotent samo grancicu na ss Koplost rodna rh iznad prooga ~ grontca tro) dobro formiranog dakle dobro vidkivog pupa, pocevsi od osnove. Kratka rodna gran¢ica savijena je u obli Coatni pup nalazi se na urlu, Najvisi se pup razvio u drunu (sterilnu) grancicu, a onaj smjeiten pri osnovi u kopliastu rodnu grancicu (strhjak). Odrezite dronu grancicu na naboru, Zadraite okrunjenu vitku rodnu J spancieu (rodnn staple). Drvno 4 grantica, Drvna grantica/ / ] Cvatni pup } Kopljasta rodna / Cvatni pup: / grankica (steak) Kopljasta rodna F ) ‘granéico (3tliak) j Okrunjene vitke aon f 4 {rodna stapko) [fee ~*~ Chatni pup Postoje doa cvatna pupa, gdje se jedan nalazi pri osnovi kratke rodne grancice. ‘Svan! pup Odvedite tocno iznad njega. 126Pup (ili pupovi) smjeiten pri osnovi razvio se u kopljastu vodnu grancicu (srljak), a pup (ili pupovi) na vrhu razvio se u nerodnu granticu. Odrezite je iznad prooga dobro formiranog, dakle dobro vidjivog pupa, pocevsi od osnove. Postoji najmanje jedan cvatni pup. Odretite tocno iza njega. Fe Giatni i upovi Latentni pup Drvna grontico Gvotni pup Kopliasta rodna grancica (strjak) rl KRUSKA Jf rea grontica Kopliaste rodne grancice (st) Cvotni pup f Kopljaste rodne grantice Gtr) le f= Kopliasta rodno {graneica (stljak) Ako se jedan od preostalih pupova, smjesten na urhu, razvio u dromu (nerodiu) grancicu, odresite tu grancicw na naboru. 127Orezujte ljeti radi brizljivog odrzavanja Moguce je orezivati i ljeti da biste dobili vece plodove. Ta vista rezidbe nije obvezatna i vas ne oslobada rezidbe u veljaci ili ozujku kako # Iamedu kraja travnja i prvih dana svibnja odstranite sve pupove koji se razvijaju prema zidu ili porpornju, pa i one koji su okomiti na habitus stabla kada se radi o plosnim oblicima. Ovaj postupalk zovemo odstranjivanje pupova. # Izmedu svibnja i polovice srpnja odrezite (iznad peroga lista) velo snaane drvne grancice ~posebice éetiri do pet najvisih, koje su smjestene ispod produljnice skeletnih grana i koje Ce je mozda premasiti. Ovaj se postupak zove pinciranje (Crtcé 1.). U svakom slugaju, nemojte odrezati produljnicu. Ako je drvna (nerodna) grandica vrhu kratke rodne granéice vrlo snaina, odrezite je na i nacin da biste potaknuli pretvaranje pupova pri osnovi u kopljastu rodnu grancicu (serljak) pup (Crtez 2.). u cvatni bo © Odredite iznad drugoga ili trecega lista grancice koje se razvijaju iznad grupe plodova. Tako ée plodovi bolje narasti. # Naravno nekoliko tjedana nakon stvaranja plodova neki plodovi opadaju. To je prirodni odabir kojim se odbacuju lose formirani plodovi da bi se zadréali samo najsnazniji. Na malim stablima napravite _preduljica je godiéni izrast koi ovaj prirodni rik da biste imali vece kruske tako da prod odistesnece (lela) rare sacuvate samo jednu ili dvije lijepe kruske po grupi. Koje’stoblu capt obiie: To je prorjedivanje plodova. 128Kruse Kako pomladiti staru krusku Stablo koje dugo nije bilo odréavano ima smanjenu proizvodnju plodova. Raste manje- -vige na anarhigan naéin, snaz- ne grane nadmasuju sve ostale. # Na prostorno oblikovanoj krosnji kruske prikratite skeletne grane do polovice pocetkom studenoga. Odstranite one koje st lose smjestene, koje se krizaju ili koje su suhe, trudeci se da zadriite piramidalni oblik koji je tipi¢an za krusku. Sljedeée jeseni lagano orezite nove grancice da biste stablu dali uravnotezeni oblik. Na vretenastom obliku, u isto vrijeme, oretite vrlo kratko sva grananja na srediinjoj osi, vise na vrhu negoli dolje. ‘# Na palmetama odretite izduzene kratke rodne granéice tocno nakon mladoga grananja, blizu sredisnje osi. Poslije odrezite tu mladu granéicu iznad drugoga dobro vidljivog pupa. Ako ne ucinite tako, onda odrezite na naboru : nevidljivi pupovi u bazi stvorit ée nov grancicu, Obvezatno provedice ovaj postupak na cijelom stablu, Ako to ne ucinite, izazvat Cete veliku neravnotezu. Postije Vitka rodna gg i x Odrezite na ni 129Kupina Kupina se prilagodava svim vrstama tla i svim uyjetima. Rezidba se sastoji od otklanjanja grana koje su veé rodile plodovima. ee ES Ce ay cee Deed cy eee CO ed Ce oe ad Zaito orezivati? * Da biste uklonili danke koji su nosili plodove. Rubus ff keda i kako orezivati Svake godine U veljaci il ozujl odretite pri osnovi fzdanke koji su rodili plodovima proile jeseni. Odretite za nekoliko centimetara ostale sacuvane izdanke. Odstranite najslabije izdanke. 130Lavanda ff kada i kako orezivati Kod sadnje 5 ¢ ‘ Oa studenoga do oujka % ¥ g odresite izdanke do ¥ te polovice da biste .) ¥ yg ppotaknuli grananje z ye Postujte prirodno okrugao oblik lavande orezujuci ‘malo krace izboje koji se nalaze na vanjskoj strani grma. & a Nakon prve w® cyatnje U rujnu odvesire EG txboje lavande koji su > Sy ocvali rocno ispod cvijeta ili tri lista ‘spad. 131 Lavanpa Lavandula officinalis Lavanda je prilagodena siromagnom, suhom i vapnenastom tlu. Voli sunce i visoke temperature. Takoder se moze uzgajati u posudi na balkonu ili terasi. Njena je rezidba lagana, ali mora se izvrSavati redovito (svake godine). Ako to ne uéinite, srediste ce grma ogoljeti. Pee ea) Nuk ay ena Crjetanje: od srpnja do rujna * Da iste potaknuli mlado i ‘gusto grananie.Svake godine U ogujku ili rravnju orezite izboje 2a nekoliko centimetara postujuci prirodno okrugao oblik grma, da biste izhjegli agoljenje biljke u sredistu, Ova blaga SS rezidba pote : grananje i a stuaranje cujetova blizu baze grma. 132 Dern Rezidba za pomladivanje ‘Ako je voSa lavanda ogoljela u podnozju, motete je pokusati jaée orezati. Ipak, ovaj postu- pak éesto zavrSava neuspje- hom jer lavanda ne stvara mlade izboje na storim gra- noma. U oujku ili travnju ite sve grane iznad miadi boja ili iznad dobro vidijivih pupova koji su Sto je moguée bliZe osnovi. U rujnu, nakon cvatnje, odretite izboje koji su ocvalLeMPRika Lemprika Viburnum tinus ff ada i kako orezivati Lemprika trazi lagano, plodno i pomale kiselo Kod sadnje tlo, a treba joj sunce Cak i ako ste grm zasadili 22 ili lagana sjena. rlo rano (to mosete Uzgai uciniti izmedu studenoga i zag} Sei oiujka), pricekajte osujak, prostornom obliku. odnosno kraj evjetanja, da biste grane odrezali do pola ako biste pospjetili novo grananje, tj. pojavu novih Zahtijeva samo jednu blagu rezidbu da biste zadrzali njen habitus prirodno gust. Medutim, podnosi redovitu rezidbu kada se uzgaja u obliku Zivice. Pet Nae ea as Crjetanje: od studenoga do Coney Zo8to orezivati? * Da biste zadréali urovnotezen oblik. U ozujleu ponovno prikratite sve grane do polovice. 133Svake godine _ U osujbie blago ovesise previnoke izboje koji narusavaju ravnotezu oblika, reiuci uvijek iznad jednoga mladog izboja. Odstranite . sue grane. DRE ctu as Cee eee Cec eee eee peo eed Cree cee Pee ac Re CR ed See cueecaKop sapje Inmedu studenoga i o2ujka odrezite grane na visi 25-30 em od tla da biste pospjesili novo grananje u podnozju grma. 2 SUEDECE ETO U lipnju orezite nove izboje koji su se razvili za 20 do SVAKE GODINE U ozujku, nakon evjetanja, i krajem svibnja ili pogetkom lipnja ~ orezujte svake godine malo vise (ostavljajuci dodatnih 5 do 10 cm svake godine, ovisno o snazi grma), sve dok zivica ne dosegne zeljenu visinu. Jednom kada je ona dosegnuta, zadovoljite se time da u isto doba odstranite izboje koji izviruju na vrhu i sa strane Zivice. Reiite skarama za Zivicu ili elektriénim. skarama 2a Zivicu. Veliko lise lemprike dobro podnosi tako jaku rezidbu. 135Lijeska Lijeska nije zahtjevna. Ona se prilagodava svim vrstama tla i svim uyjetima. Rezidba se svodi na »éi8éenje« stabla svakih pet godina, kada treba odstraniti stare grane. De | Se ee oko su blizu tla Ligée: listop grm (izdanci oko panja). Corylus avellana ffixada i kako orezivati Svakih pet godina U veljaci ili ozujku odseranite nekoliko starih grana koje vite ne radaju Ijesnjacima da biste zadréali oko dvanaestak mladih grana hoje su mlade od deset godina. Takoder odstranite sube grane, one koje sjeraju prema srediétu grma i preslabe grancice. Moguée je lijesku uzgojati u obliku slobodne Zivice, i to tako da posadite miade lijeske u ravnini rasporedujuci ih na 3 m. Rezidba za odrtavanje ista je kao i z0 samostainu lijesku. 136Lovor Lovor Laurus nobilis f Kada i kako orezivati Lovor voli lagano, porozno tlo i mnogo Kod sadnje sunca. Bilo da ga Od studenoga do ozujka oredite uzgojate u posudi ili na urhove svil grana, ostavijajuci najnize grane malo duljima od gornjih gana tako da dobijete oblikstosca. otvorenome prostoru, njegovo odréavanje sastoji se od rezidbe za oblik, a mozemo ga oblikovati kao stozac, Sto je najjednostavnije, ili kao kuglu na deblu (stabalce). ae Visina: 3 do Cee ee poe ee ko eon (nezatno) Krajem svibnja i pocetkom lipnja ponovno oredite vrhove grana na isti nacin. Ponovite taj postupak potkraj kolovoza. 137Svake godine U ozujk oredite izboje koji su se pojavili krajem sezone. Od svibnja do rujna oresite urhove izboja koji odskacu 2a nekoliko centimetara od oblika stoica, tj. otprilike svakih éetiri do sesttjedana. hladnoée Lovor je osjetliv na hladnoéu , osobito kada se uzgaja u po- sudi. Zaititite njegovo kori- jenje oblaganjem posude, primjerice mjehurastim najlo- nom. Smjestite lovor na mjesto zaklonjeno od hladnih vjetrova (pokraj zidova stana ili kuce). U slugaju mraza, zamotajte voniske dijelove nojlonom za staklenike.Kako orezivati lovor u obliku stabalca Oblikovati lovor u obliku stabalca nije teéko, ali zahtijeva gotovo sest godina strpljiva rada. Kop sapNie Kod sadnje, koja se treba obaviti izmedu studenoga i o2ujka, orezite sve izboje na glavnom izdanku iznad drugoga lista, potevsi od osnove. Ne rezite |, glavni izdanak! PRVE DVIE GODINE z. Usvibnju, a postije u srpnju, u godini sadnje, odrezite mlade izboje koji se pojavljuju uzdu2 debla iznad drugoga lista da biste potaknuli zadebljanje debla. Obnovite taj postupak iduce godine u isto doba. TRECE GODINE Glavni je izdanak presao 1,50 m, odrezite ga dakle u ozujku na visinu od otprilike 1,50 m, toéno iznad trecega lista pocevsi od najviseg izboja. U donjem dijelu debla odstranite jedan od dva izboja i oretixe druge iznad drugoga lista potevsi od baze. Tijekom ljeta nastavite s rezidbom mladih izboja na deblur iznad drugoga lista. 139CETVRTE GODINE U osujku odredite tri najvisa izboja iznad trecega lista, pocevsi od njihove osnove. Odrezite izboje na deblu iznad prvoga lista i odrzavajte ih takvima tijekom cijeloga Ijeta pomocu redovite rezidbe. PETE GODINE U ozujku orezite izboje na vrhu da biste poéeli oblikovati kuglu. Odstranite izboje uzduz debla. Ponovno orezite vrhove izboja u svibnju i poslije u stpnju ili kolovozu, zadréavajuci uvijek oblik kugle. SVAKE GODINE U oiujku odrezite izboje koji su se razvili krajem toga godisnjeg doba da biste dobili ponovnu ravnorezu oblika. Imedu svibnja i rujna oredite vrhove izboja da biste odréali oblik kugle svaki put kada je to potrebno, tj. otprilike svakih éetiri do éest tjedana, 140Lovorvisnja Prunus laurocerasus ff Kade i kako orezivati Lovorvignja voli sunce, ali podnosi i polusjenu. Kod sadnje Odd studenaga do ozujla odresite izboje do pola da biste potaknuli grananje. yb Uspijeva na obiénom, y syjezem tlu, bez previge vapnenca. Ako ne uzgajate lovorvignju u obliku Zivice, mozete rasporediti rezidbu tijekom nekoliko godina. eee Visina: eee 2 Ce ae aan ed Peed one Sate Beer ete Godinu dana poslije 5 ; Zoito orezivoti? U ozujku odrezite samo snazne mladice koje oblik grma dovode 1 > Da blefe potoknull gusto neravnotezu. Skratite do polovice nove izdanke koji su niknuli iz stvaranje mladih izboja. osnove. 141Kako pomladiti lovorvignju Ako vasa lovorvisnja gubi lisée u podnozju, potrebna joj je jaca rezidba. ¢ U oaujku prikratite sve grane na visini 50 do 60 cm od da. Novi ¢e se izb razviti sljedeée Ijeto. # Iduce godine odabrat éete najbolje smjestene grane, a odrezati sve ostale. Posliie Nc nT svake godine ako ona nije u ob- ee svakih pet do Zest godina, u Cet a Cee cee ac) Sas 142Kako orezivati zivicu od lovorvignie Kop sane i, Izmedu scudenoga i ozujka prikratite do pola sve izboje da biste poraknuli stvaranje mladih pri n ipnju ili srpnju odredite ih ponovno na 0-80 cm od tla. Isto ako, orezite ih sa strane, fj. u Sirinu jer ée divica tada biti guia prije zime. v PRVIH GODINA U ozujku, kada se novi izboji, a pos oredite ih 2a otprili polovicu njihove duljine, ovisno o snazi grma) sve dok ne postignete Zeljenu visi Isto tako, orezujte u sirinu da bi 2ivica bila gusca. Rezidba za oblik i rezidba za odriavanje Kada kupite mladi grm, on jo8 nije dosegao svoj potpuni rast. Potrebno ga je orezivati tijekom cijeloga njegova rasta da biste mu dali oblik koji Zelite. Ovdje dakle govorimo o rezidbi zo ‘oblik. Jednom kada je grm narastao (na kraju dvije do tri godine), potrebno ga je i dalje orezivati da biste zadréali Zeljeni oblik: to je rezidba zo odréavanje. SVAKE GODINE U svibnju, a poslijeu 38g kolovozu ili rujnu, 2 oretite izboje da biste odriali pravilan oblik tivice. Radije koristite vitlarske skare, koje su» manje surove od skara za divicu, za duge i tilave listove lovorvisnje. 143Lozica Lozica je vrlo snazna. Voli tlo koje je bogato, duboko i viazno, ali ée se isto tako zadovoliiti i bilo kojom vrtnom zemljom. Uspijeva na suncu, kao i u laganoj sjeni. Orezivat éete je samo da biste joj ogranigili sirenje. ey Visina: 10 do 15 m Zaito orezivati? * Koko biste je sprijetli da pute po krowu, Parthenocissus quinquefolia Kada i kako orezivati Kod sadnje Femedu studenoga i oiujka zadovoljite se time da odredete za nekoliko centimetara urhove izboja hoji su najilabifi Odstranite potporany i usmjerite izboje prema njihovn novem potpornju (npr. sid). Pomosite im da se private prije nego sto to sami naprave. Red ee eee Pee ee Boece oie aio} Lozice, vetinom iz roda Parthenocissus, prihvaéaju se uza zid hva- ‘aljkama poput bréljana. Na zdravome zidu one ne uzrokuju nikokvu tetu. Ali, nemojte im dopustiti da se popnu na krov jer ée se uvudi izmedu crjepova ili ploga i naselitiu #ljebove. 144Svake godine Iameds svibnja i rajna prikrutite prebujne ixboje, ali pazive da ih ne oretete prekratko jer stare grane rijetko stuaraju nove izboje Dee eee Centos cee ad hataljke nisu vide sposobne za Cn Ma Pees Ce eM me ec Peary aeraLjetni jorgovan ili budleja Ljetni jorgovan voli sunce. Nije ba’ zahtjevan glede vrste tla, éak se mote razviti i na zemlji koja je lagano vapnenasta. Zahtijeva jaku rezidbu svake godine u proljece. Cu ny Rea eer oe tovo istoj visini Ligée: listopadno Nee Oblik: grmovit ra ea na) Zaito orezivati? * Da biste potaknuli grananje. Buddleja davidii ff kada i kako orezivati Kod sadnje ‘ yf Temedu studenoga i ozujka odvesite ‘ napola najdeblje izdanke grma tako da ih aresete tocno iznad dvaju pupova. Odstranite vrlo slabe izhoje pri osnovi. Ako ste kupili letni jorgovan s golim Aorijenjem, orezite ga takoder za nekoliko centimetara. U oaujku pocnite uklanjati izboje koji rastu prema unutrasnjosti gma. Oretite izhoje koji su nastali prechodne godine na duljinu 5 do 6 cm od mjesta rasta iz glavme grane, ali rezite uvijek icnad Jjednoga para pupova. 146Svake godine U otujku oresite sve izboje od prethodne godine na duljinu 5 do 6 cm od njihova mjesta rasta iz glavnih grana. Odstranite izboje koje rasta prema unutrainjosti i oj su subi Odreiite ocvale cvjetove nak: Pee 147Magnolija Magnolia x soulangeana Listopadna magnolija f Kada i kako orezivati voli kiselo i svjeze tlo, ali podnosi i slabo Ne orciate th bai side Pustte da grm dobije svoj vapnenasto tlo. prirodni oblik. Posadite je u tlo bogato organskim tvarima. Voli polusjenu. fe Dee ee oer ea Svake godin Krajem travnja (nakon cvatnje) odresite urbove grana koje su ocvale, doa ili tri lista ispod ocoaloga cvijeta *| > votistili«: vi arene REN Ocsranite seare ogoljele grane, retuti neposredno iznad mladog * Do biste odstranil ocvale izhoja ito je moguce nite. Mosete takoder prikratiti grane koje nisu cvietove. cvale za nekoliko centimetara, 148,Kako pomladiti magnoliju Ako vasa magnolija ogoljuje u podnojju i manje cvate, motete je pokusati pomladiti pomotu jace rezidbe. © U prosincu ili sijeenju, kada nema mraza, odredite 80 cm od tla. US een velikocyjetna magnolija (Mag- De ee ad Ce as Cen at OO ey Are ee etd Pee can oa Ty Pac 149Malina Malina uspijeva svagdje, éak i u laganoj sjeni. Medutim, ona je osjetljiva na Ijetne suée. Rezidba je nuina da biste »otistili«c grm i odstranili suhe izdanke koji su rodili plodovima prethodne godine. eee ty Nea! ea Cee a er a) ee eee) Do anil suhe izdanke i prozrotili srediste rma * Da biste potaknuli stvaranje novih grangica. Rubus idaeus Kada i kako orezivati jednorodnu malinu Svake godine U srpnju (nakon berbe) odresite u ravnini s tlom izdanke koji su bili rodili malinama. Ostale izdanke ostavite netaknutima (Crteé 1.). Takoder je moguce priéekatisjedece proljece (u oéujku) da biste odstranili te iedanke koji su bili nosili plodove. Oni su sada subi pa ih je dovolino samo slomiti pri osnovi (Crteé 2). Poets oi nje (u Tee eat koje rode dva puta godisi ee Tesco 150MAUNA Kada i kako orezivati dvorodnu malinu Svake godine U rujnu, nakon berbe, odrezite dijelove izdanaka Aoji su bili rodili malinama. Jos uvijek nije kasno da odstranite sube iedanke koji su bili rodili plodovima prethodne jeseni ako to niste ucinili 1 lipnju Spalite sve ostatke od re- Zidbe jer su oni Eesto nosi- telji nametnika. Odretite u rovnini s tlom suhe izdanke koji su rodili prethodne godine. Sljedecega lipnja odredite u ravnini s tlom izdanke hoji su rodili plodovima prethodne godine. Oni su suhi i lako ih je otkinuti pri osnovi. Pustite da se mladice razviju. Per ue nr ee eee et ey 3to izniknu na nekome mjestu PSUR oC ard dopustiti malini da se prosir eae a danke koji izlaze iz reda malina 151Marelica Marelica ne voli tla ko- ja su glinasta, hladna i vlazna. Njezina rezidba uzrokuje istjecanje biline smole i oslabljuje stablo, no usprkos tomu rezidba je nuzna kod ploSnih oblika vo¢aka. eee Nee Cae ee ae a Se ee! Crea eee ea) Cee a ca! palmeta). Zasto orezivati? * Da biste ojaéali glavne grane. + Da biste stvaranje plodova pribizili sredistu stabla. Prunus armeniaca ‘Kada i kako orezivati marelicu s kro’njom prostornog oblika Marelica nosi plodove na mladim granama koje su stare godinu dana i koje bas nisu snazne. Potrebno ju je povremeno orezivati da biste potaknuli stvaranje mladih grancica i da biste ih priblizili sredistu stabla skracujuci grane koje ih nose. Rezidba kod sadnje Jemedu studenoga i oéujka oretite za 25 do 30 cm urhove grana. Ako ste sadnicu kupili sgolim korijenjem, i njih odresite 2a nekoliko centimetara. U listopadu ili studenome odredite za otprilike 12 cm vrhove grancica. Tako éete potaknuti stvaranje grancica na osnovi grana. Odstranite sve grane koje rastu prema unutrainjosti stabla, kao i one koje su bolesne ili sue. 152Moiete kupiti sadnicu marelice koja ne treba potporanj da bi se razvijala. Prema njezinoj visini mote se raditi o: polustablu ~ njegovo je deblo izmedu 1 do 1,20 m; grane se pruzaju prema vrhu i dobro su razvijene w svim smjerovima vazi ili niskom stablu — njegovo kratko deblo iznosi izmedu 0,40 i 0,60 m; grane se pruzaju prema vrhu. U podrugjima gdje su proljetni mrazevi cesti bolje je uzgajati marelicu uz neki zid ili je vezati uz zicu u obliku nepravilne palmete. Grane se dakle nalaze na kratkom deblu, otprilike duljine 30 cm, i sve se razvijaju u jednoj ravnini, lepezasto rasporedene po vertikali. Ne orezujte je preoitro! Vase €e stablo u tom slugaju stvoriti mnogo nerodnih grana ~ na tetu stvaranja plodova. Veci ce rezovi ispustati ljepliivu tekuéinu koja se stvrdnjava na zraku, a toe biljna smola. Ako dolazi do takvih istjecanja u velikim koliginama, ona oslab- Ijujustablo. Zadovoljite se ‘smanjenjem grananja da bi se stvorili pupovi na osnovi grana.(Kada i kako orezivati marelicu u obliku nepravilne palmete Kao i sve ostale plosne vrste krosnje, takva marelica zahtijeva da bude redovito orezivana kako bi im plodovima. Orezivat cete u dvama godis © u veljaci, togno prije pocerka kretanja vegetacije ~ tada je lakse razlikovati drvni pup, koji je siljar i malen, od cvjetnoga pupa koji je nabubren i okruglasts « Ijeti — kada plodovi narastu i nakon berbe. Ne mozete kupiti marelice u obliku palmete, nego ¢ete je morati sami oblikovati od jednogodisnje sadnice, Kod sadnje ___ Temedu studenoga i ozujka prikratite jednogodisnju sadnicu na visinu 30 cm od tla, toéno iznad dvaju postranih (lateralniby) pupova od kojih ée se razviti dvije grane, paralelno s potpornjem. Ako mlada marelica ima goli korij skratite 2a nekoliko centimetara. , tada i njega Od studenoga do o8ujka, izvan razdoblja smrzavanja, odrezite postrane grane koje maj veci promjer (glavne ili skeletne gane) na 40 cm od njihove osnove Takoder odresite 2a nekoliko centimetara sekundarne grane da biste dobili mnogostruko grananje i pravilan raspored _grana na njihovn potpornyu. 154OREZIVANJE ZA Prepoznavanje organa marelice Marelica ima grane koje ne daju plodove — nerodne grane, i ROD: OSNOVNI {grane koje ée nositi plodove marelice ~ rodne grane. Rezidbom nastojimo uspostaviti ravnotezu izmedu njih, osi ju PRINCIPI stablu dug Zivot. Evo kako éemo ih prepoznati. NERODNI ORGAN! U veljaéi Nerodna grana ‘Ona nosi samo Odrezite vodopije, no ostavite jedan dio od nekoliko Ziljate i male .. pupove, dryne pupove, odakle milimetara na grani na kojoj su FES tee gocline srecutd othe ance) narasle. Od pupa u bazi razvit Kaa je srednje bujnosti, prikladnom rezidbom moguce ju je ese mnogo slabija grana. pretvoriti u rodnu granu. Ako je vrlo bujna i ako nosi ve¢ od prve / godine male gran¢ice, onda je to vodopija i treba je odstraniti. J RODNI ORGAN! Lo Miesovita grana ‘Ona nosi dryne pupove koji €e osi D> gurati njezinu zamjenu i evjetne pupove koji ée dati plodove. To je ideaino ! Cyjetna grana Ona je duga izmedu 15 do 30 cm, Nosi velike zaobliene pupove, cyjetne pupove, i zovr8ava se jednim vrénim drvnim pupom. Pri njezinoj ostali €e se drvni pupovi probudit odreiete da biste je pomlodili. Zato kazemo da su ti pupovi latentni (uspavani). Svibanjska kitica B ‘Ona je pomalo kao velo kratke See er Be ae een: 30 cm glayne grane koje daju fa aes) oblik polmete (skeletne grane) i nosi 5 do 6 evjetri i monje grane. Manje grone ae pupova i jedan drvni ee eee pup na vrhu. CayU veljagi (nastavak) __ Drvna grane Vv a Odretite drone (nerodne) grane iznad éetvrtoga ili ipetoga pupa od osnove. Tako ée se na osnovi razviti cujemne grane i svibanjske hitice hoje Ge osigurati stoaranje plodova. Odrezite mjetovite grane (hoje nose drone pupove i cvjetne pupove) iznad dronoga pupa, ali ostavite pet do est cvjetnih pupova. - J Miebovita ‘grana Obavite takvn vrstu rezidbe dok su mladi pupovi marelice dobro vidljivi. grane iz baze, one ¢e zamijeniti granu koja donosi plodove ove godine. ‘Na ostalom dijelu grane koji donosi plodove izersite rezidbu prema shjedecem planu. Odresite grantice hoje su narasle na istome mjestu kao i plodovi, iznad drugoga ili trecega lista. Odstranite jednu marelicu izmedu grupe plodova i odresite vrh grane nakon trece sacuvane marelice. Odvedite zatim sve ostale mlade grantice na grant.MaRELica Gdje se formiraju plodovi? # Glavne (skeletne) grane jesu najvete grane na stablu, one mu daju oblik. No, one ne nose plodoves # Plodovi su proizvod, koji se nalazi na kratkim granama koje su manjeg promjera i koje rastu iz skeletnih grana, a to su Nakon berbe odresite granu tocno iznad druge grancice kratke rodne grancice. od baze da bi dvije nove grancice, takozvane zamjenske © Cilj je rezidbe poticanje grancice, bile snaznije. Ako svi mladi plodovi marelice stvaranja kratkih rodnih padnu s grane prije nego ito su 2reli, mozete granu grancica da bi na njima nastali orezati nakon opadanja nezrelih plodova, to jest — cvjetovi koji ce dati plodove, nesretnoga slucaja, u proljece. REZIDBA ZA ROD: NEKOLIKO POSEBNIH SLUCAJEVA Ako je marelica proizvela rodne grane bez vase intervencije, treba ih naravno zadr2ati. Ali ako ste prejako orezali, to je poraknulo razvoj nerodnih grana. Vi se dakle ne nalazite u idealnom sluéaju opisanom na prethodnim stranicama. Pristupite rezidbi u proljece, u trenutku mirovanja vegetacije, dok se razligiti organi mogu dobro raspoznati. Kratka rodna granéica je mlada NE OREZUJTE..- ako kratka rodna granéica sadréi svibanjsku kiticu, jer je ona gotovo spremna proizvesti plodove te godine. Cvjetno grana Sviboniska kitico ako imate posta s cujetnom granom. 157# / Ondje takoder obavite residbu u veljaci, v trenutku mirovanja vegetacije, kada su razlititi organi dobro raspoznathjivi. Svibanjsko Kitica’ Samo su se razvile dvije ili tri nerodne grancice na jednoj grani, nema ni jednoga rodnog elementa. To se dogedilo zbog preja~ Shona blcn kee residbe, Odredite granu iznad grantice koja je najbliza bazi. el nde grenteasabls Gomnticw edretife tina dbije mjeiovite grane i dvije éeturtoga ili petoga pupa. v suibanjske kitice. Odresite dvije mjesovite grane. Svibanjske ée iL keitice osigurati stvaranje plodova y - ove i shedete godine. Le rence 7 Nerodne granéica a Mietovite grane 2 Ako kratka rodna grantica nosi vite od tri svibanjoke Gut keitice, odresite je iznad trece kitice. Zapravo, plodovi koji su smjeiteni na vrhu grane neée primati dovolino biljnoga soka i tesko ce sazrijevati. Nerodna grantico Gvietno Svibanjska kitica A Katka rodna grancica sadr3i pri osnovi jednu svibanjsku kiticw i jedi cvjernu granu. Odrezite iznad cujetne grane da biste od- stranili mjesovite grane. Takoder prikratite cujemnu granu, ali tako da sacuvate pet ili iest cujetnih Swibarisko kitica pupova ako je ona duga i nosi vise od osam do devet cujetnih 158 peneMareuics Kako pomladiti marelicu Stareci, marelice postaju sve manje vitalne, daju sve manje i manje plodova svake godine te su plodovi sve sitniji i sienji, Potrebno je dakle «pomladiti» grane marelice. Na stecu, marelica ima sposobnost da se razgrana ¢ak i pri osnovi starih grana, a to nam omogucava da ucinkovito izvrsimo takozvanu rezidbu za pomladivanje ili obnavljanje. Kakav god bio oblik vase marclice, uvijek éete djelovati na isti nacin. 1 ' seid ! Priie grane, to jest skeletne grane. Rane nastale rezidbom premazite debelim slojem paste jer cere tako izbjeci istjecanje biljne smole. «# Ljeto nakon rezidbe plodovi marelice bit ée malobrojni, ali opet ce berba biti zadovoljavajua sljedecih godina. Poslije 159Naranéa Citrus sinensis Naranéa je otporna na” vremenske prilike samo i Kada i kako orezivati u mediteranskim Svake godine = Nakon berbe odstranite sube grane, Odrezite one koje su slabo rodne iznad prve made grane, pocevsi od osnove. krajevima. Svagdje drugdje treba je obve- mokne Ugajitl ut pall, adnate nila aenine gee: ae msaacrlon, i Moglo —pezuei th w ravnini s granom gdje nastaju. Mozete ih, ako je to skloniti od mrazeva. __potrebno, sacuvati nckoliko dobro smjeitenih, hoje prikladnom recidbom moga nadomjestiti grane io su postale neproduktivne. da bi je se zi Ne voli vapnenasta i teSka tla. Njena godignja rezidba svodi se na »diSéenje« krognje. Poe oe eer! Plodovi: od prosinca do lipnja Zaito orezivati? '* Da biste ogranitili broj skeletnih gran. * Da biste prozrotili kroSnju. 160Nananc Kako pomladiti staru naranéu Slabo odrzavana naranéa, koje je rezidba bila zanemarena, ima sklonost stvarati brojne skeletne grane koje smetaju jedne drugima. Vodopije se razvijaju na stetu plodova. Dobar dio suhih grana gusi krosnju. Usprkos svemu, mozete jo8 uvijek spasiti vasu naranéu. © U veljaci ili ozujku odrezite na otprilike 40 ga em od debla skeletne grane, tj. one v promjera. Premazite rane pastom za premazivanje i zastitite koru grana i debla platnom jute. Tako kora debla i osnove skeletnih grana ~ koje su normalno zaitigene liscem — nege do¢i u opasnost da popucaju od sunca. © Sljedecih godina, u veljaci ili ozujku, odredite nove grane iznad treéega ili cervrtoga pupa, pocevsi od osnove. Movete se nadati novoj berbi dvije do tri godine nakon te rezidbe 161 (eer e ns ee eu ua) zime i tijekom vegetacije. Bolje eee LT Rt eu ed CeO aeObiéni ili grozdasti (crveni) ribiz Fes Yobrim Obiéni ribiz ne podnosi ff keaa i kako orezivati sugu jer su njegovi korijeni povrsinski. Voli polusjenu. Redovita rezidba osigurava stvaranje mladih grana (od dvije do tri godine) koje nose plodove. eat) Peed] Car} Peet i) Neca mony ees Ca ne rovih grana. * Da biste pomladili grm. Svake godine _ U veljaci, prije pojave prvih listova, odrezite u ravnini s tlom najstarije _grane koje su manje produktivne. Zadrsite samo dvanaestak grana. Takoder odstranite sube grane i one koje rastu prema sredistu grma. Kako pomladiti stari ribiz Da biste pomladili stari ribiz kojega su grane veoma oslabile i slabo su produktivne, ucinite sljedece: u veljaci odstranite stare grane tako da ih odrezete u ravnini s tlom, a zadrdite oko dvanaestak najsnaznijih grana, koje nigu iz podnozja gema. Posliie 162Oment nioz Upozngjte se s cijepljenjem 9 CUEPITE OBICNI RIBIZ OKULIRANJEM = PLEMKA Krajem srpnja odrezite s vrste (sorte) ribiza koji elite cijepiti jednu ovogodiinju grancicu koja je bila rodila plodovima. Odstranite listove, ali astavite peteljke. Zakto cijepiti? Cijeplienje omoguéuje da oblikujete obiéni ribiz na jednom izboju (deblo) - velo elegantan oblik koji olakieva berbu i zauzima manje miesta u vtu. ‘ i RS Potkraj srpnjo. é Fant’ U srediinjem dijelu grantice odreaite pup Sto se cijepi? __ (oko) za cijepljenje. Dréite Pup deljene sorte s grancicu jednom rukom. komadigem kore (plemka).Druugom rukom oznacite dio . ey kore koji trebate adrezati nozicem Na Sto se cijepi? 54 sake strane pupa, otprilike 1 om Na zlatni ribiz (Ribes iznad i 1 cm ispod pupa. ‘aureum) star dvije do tri uuzgojen kao Zaresite ostricom noziéa pod koru razini s donjom oznakom, lagano naginjuci nozié. Ostrim rezom krenite prema gornjoj oznaci. Ako je jos jedan dio drva ostao vezan 2a koru kod otkidanja plemke, odstranite ga njetno nosi¢em, pazeti da ne ostetite oko (pup): Njegova prisutnost smanjuje Sante srastanja izmedu plemke i podloge. godine, ki jedan izbo} (podlogo). Pripremite plemk tocno u trenutku cijepljenja 163PopLoca Creek cues) , . . eee eee ae Uredite slovo T na glatkome i éistome mijestu wher na visem dijelu podloge, na visini 1,50 do 2m od tla (cijeplienje na vrl). Poénite s vodorav- nim rezom od I do 2 em, a poslije zarezite Sear ae ner koru okomito na istu duljinu. Podignite ostane ispod kore spatulom (lopaticom) nozita za cijepljenje rubove kore da biste th vodlijepi 3 eC nee Coe Oe ey ee SPAJANIE Lagano gurnite pup pod koru dréeti ga za ostatak petele lista koja je usmjerena prema gore. Gurajte ga prema dolje sve dok se pup (oko) ne nade za jedan dobar centimetar ispod vodoravnoga reza. Odresite, ako je to potrebno, komad gornje kore w ravnini s vodoravnim rezom da biste poboljali kontakt izmedu plemke i podloge. Gijeplienje je uspjelo kada je plemka (pup) potierala i razvila svoje prve listove. Tada odrezite podlogu nekoliko centimetara iznad tozke cijeplienja i odvezite rofiju. Vezite rafijom, bez jakoga stezanja, i nemojte pokriti pup. Doanaestak dana poslije otpustite rafiju ako je podloga arlo snaéna. 164Ogrozd ff kada i kako orezivati Svake godine U veljaci, prije pojave prvih listova, odrezite 1 ravnini s tlom najstarije grane (ctarije od pet godina) koje su ‘manje produk- tivne i zadréite samo dvanaestak _grana, Prikratite nove mladice za dvije trecine njihove duljine da biste potaknuli njthovo grananje. Isto tako, odstranite grane Aoje rastu prema sredistn grma tako da th odrezete u ravnini sa zemljom, ao i sue grane i one koje su smjeitene prenisko te hojih se plodovi sku po zemlji Prije Posie 165 Ocxoz> Ribes uva-crispa Ogrozd uspijeva na svim yrstama tla, osim na pjeskovitom i suhom ili zbijenom tlu. Podjednako voli sunce kao i polusjenu. Redovita rezidba osigurava stvaranje mladih grana (od dvije do tri godine) koje nose brojne plodove. Perc oe Nera ed Da Re Cra iste potcknulstaranje novih ‘grana, * Da biste pomladiti orm.Oleandar Oleandar se obiéno ne uzgaja u prostornom obliku, osim u toplim krajevima. Treba ga zastititi zimi i zbog toga uzgajati u posudi. Uspijeva na svim vrstama tla, €ak i siromasnima. Voli sunéane polozaje. Njegova godignja rezidba sastoji se od odstranjivanja ocvalih cvatova. fees Visina: 4 mi vise eas ec ey tion cevale aietove. * Da biste potaknuli cvjetanje storog oleandra. Nerium oleander ff kada i kako orezivati Kod sadnje ¥V Odd studenoga do oujka odrezite izboje iznad srecega priljena s listovima da biste potaknuli ¥, , ‘wf 4 razvoj niskih grana. [eee emer Pee ee ee erg Godinu dana poslije U oznjk orezite najvise izboje iznad trecega priljena s listovima da biste potaknuli stvaranje brojnih cujetajucih izboja. Grane w podnogju oredite malo dulje — iznad cervrtoga priljena s listovima. 166Otesxpar Svake godine U listopadu (nakon cvatnje) odstranite ocvale cvjetove. Oredite izboje toéno iznad _jednog mladog izboja — ili iznad priljena s lstovima ~ pazeci da sacuvate gust i uravnotezen oblik gma. ae Prije Postiie Kako pomladiti oleandar ‘Vas oleandar gubi lisce u podnozju? Pretrpio je mraz. Potrebno je potaknuti tjeranje novih grana sto je moguée nize pomocu jate rezidbe. # Opéenito govoreci, bilo bi dobro da obavite taj postupak svake tri do ceriri godine. Vee uc il Po ee cd ee eee Peer # U ozujku orezite grane toéno iznad mladih inboja, koji su se razvili prethodne godine, sto je ‘moguce blize podnozju grma. Poslije tote bes spotrebno iscrpsti grm. 167Orah Juglans regia Orah se prilagodava ff kada i kako orezivati svim vrstama tla i gotovo svim uvjetima. Kod sadnje U krajevima gdje su Tijekom mirovanja vegetacije, od studenoga do veljace, odrezite 2a nekoliko centimetara vrbove glavnil grana, t. skeletnil grana, Proljetni mrazevi esti, oe mien edaberite! mu Shratite 2a dvije wrecine nibove duljine najsnaznije mlade grane. zaklonjeno miesto jer ée tako njegovo rano evjetanje biti zaiti¢eno od hladnoée. Njegova se rezidba sastoji od Podrezivanja, ali njega treba obavljati Sto rjede jer orah loge podnosi rezidbu. fee ores, Nee m ene Cerra ce net * Da biste prozratili krosnju. 168Svakih pet do deset godina Resite sto je manje moguée jer orah ima iuplje drvo (srtika) pa rezovi stuaraju slabe tocke gdje se mogu javiti stenici ili weroénici bolesti te se razliciti dijelovi stabla mogu zanazit U listopadn ili studenome odstranite mlade grane koje su urlo snasne i rastu okomito u keroinju, a koje zovemo vodopijama ees CS nS od rezidbe pastom za premazi- Seu 169 Crna bolest oraha Glivica odgovorna za crnu bo- lest oraha uvladi se prvo u kori- jenje, a zatim se penje prema deblu. Prepoznajemo je po gubi koja ludi crni »soke a moze za- hvatiti Gok i grane. Ta je bolest neizljeziva, ali mozemo produ- Ziti Zivot stabla britno isteéi njegove gube sve do zdravoga dijela, i to s pomoéu noziéa za cijeplienje, te premozujuci th pastom za dezinficiranje, Na- kon ruSenja bolesnoga stabla ‘nuino je zasaditi orah cijepljen na podiozi koja je otporna na tu bolest.Upozngjte se s cijeplienjem " ORAH NA VRSNOM (TERMINALNOM) PLEMKA Zaito cijepiti? _ U veljati wamite urh jedne mlade Cijeplienje kvalitetnim grane zeljene sorte i sacuvajte je na sortama omoguéava nam sujeéemu mjestu da biste izhjegli da brio dobijemo mnogo budenje vegetacije (pojavu listiéa). snai oral etpornlf ne Tocno u trenutku cijeplienja odrezite tu granticu, ito u obliku kose povriine s jedne i s druge strane baze a nna duljini od otprilike 5 cm, ispod sreéega pupa pocevsi od nba. bolesti. Orch poginje kasno ! donositi plodove, no pomotu cijeplienja moie se ubrzati pojova prvih plodova. c ps U ofujku ili trovnju. PoDLOGa g Hani U otujku ili ravnju s pomocu nozica 2a cijepljenje ili hipa-noza napravite procijep po duljini mladog oraha — Veh granéice Zeljene sorte (olemka). ipodloge, koji je dug 4 do 5 em, Nad sy pote od vrinoga pupa No miadi Uuglans regia) ili na cri Cass jamediedl oral, upton; eee ey nigra), koji je star jednu ili ee eee duije godine i koji je iz pasodnike, vise, 50'ds Dee Ces 1,80 m (podloga). pee eet kas eee ees Ova metoda (na odvojenu gra- Cee es ed 170DIJELU GRANCICE U PROCIJEP SPAJANJE Lagano umcite dvostruku kosu povrsinu grancice plemke u procijep podloge polako sireci otvor. Kore plemke i podloge trebaju biti u bliskom kontakeu barem na jednoj strani hose povrsine. nepokrivene. Izbor podloge sto godina). 71 Veaite sve rafijom dobro stezuci. Prematite voskom 2a cijepljenje, ostavljajuci pupove plemke Cijep se primio kada plemka potjera nove listiée. Tada odveiite rafiju da biste izb- jegli_usijecanje u koru. Odretite mladice (izdanke) koje su izbile iz podloge cijepa. Orah koji je cijeplien na crni amerigki orah mnogo je manji i zahtijeva bogato, duboko i svjeze tlo. Brie poéinje razvijati plodove — veé od éetvrte godine nakon cijepljenja. Njegov divotni vijek ne prelazi pedeset godina. Orah koji je cijeplien na bijeli mnogo je snainiji i prilagodava se vapnenastom tu. Mnogo kasnije poginje davati_ plodove (osam do dva- naest godina nokon cijepljenja), ali Zivi puno dulje (do i, obiéni orah ons)Pajasmin Philadelphus coronarius Pajasmin raste na i Kada i kako orezivati vlaznom i plodnom tlu, ali ¢e se prilagoditi i Kod sadnje obiénom tlu koje je Tzmedu studenoga i ozujka prikratite izdanke za dvije trecine da biste izazvali Voli sunce ili laganu——saniniemladih ichoj sjenu. Redovita rezidba Time cete cujesanje artvovati u korist oblikovanja mladoga grma. vapnenasto i suho. potrebna je za obilnu cvatnju. Ako ima goli korijen, orezite njegove urhove za nekoliko centimetara. Ne orezujte pajasmin prije treée godine. eter De nay ers Cyjetanje: od svibnia do lipnja Meee Eee a cae ee obilno cyjetati. Rezidba kod sadnje a ‘omogutila mu je da se dobro razgrana * Da biste potaknuli obilno Terie as cvjetanje. 172Svake godine Nakon cvatnje (wu lipnju) ite nekoliko centimetara iznad mladih izboja one izboje koji su ocvali. Prikratite do polovice snatne izdanke koje nisu cvali. Odstranite sve mlade izboje heoji su slabi, subi ili loie smjeiteni Odresite pri osnovi stare grime koje nose malo cujetova Posie Ce eee tovima nojvige mirige. Da biste osvijetlili pomalo sjenovit kut Eee eee yen each malog vita odlutite sa za uski habitus ‘Silver Showers’ koji ima Dee ee eas 173Pavitina Pavitina uspijeva na vecini vrtnih tala i na otvorenome syjetlu, ali ne na mjestima s prejakim suncem. Pavitina s velikim cyjetovima voli plodno, lagano i dobro ocijedeno tlo, bez previge vapnenca. Rezidba treba biti prila- godena vrsti pavitine. Tee tary Veen ny 0 do lipnja il ee Clematis ff kada i kako orezivati Kod sadnje Temedu studenoga i ozujha orezite samo prestabe i lose smjeitene mlade izboje. Vesite grane uz predvideni potporany. Svake godine Pavitina koja cvate ljeti na ovogodisnjim izbojima U veljaci ili oujku, prije budenja vegetacije, orezite na visini 30 em od tla sve izboje od prethodne godine koji su cvjetali od lipnja do listopada. Iz biljke ée niknuti novi * izboji koji ée nositi cujetove vee od lipnja. 74Pavitina koja cvate u proljeée, od svibnja do lipnja, proslogodisnjim izbojima Nakon proe cvatnje, krajem lipnja, prije pojave plodova orezite izhoje koji su ocvali da biste potaknuli drugo cujetanje (ali manje obilno) 1 rujnu ili listopadu, i ili nakon hoji ce nositi cojerove t0 na izhojima koji su sera budenja vegetacije sljedecega proljeéa. Tijekom zime izursite rezidbu ciséenja uklanjajuci suhe grane i dijelove hoji su ocvali potkraj ljeta. Kada na pavitini izboji postanu previte zamrseni, dajuci biljei za- pusten izgled, orezite ih na visi ni 30 do 40 cm od tla u veljaci da biste omogucili stea- ranje novih izboja. Na taj éete nacin ponovno dobiti lijepu i snaénu bilj- A ha, ali éete izqubiti jednu godinu 8 I & cvatnje. Cet Ror De CMT pavitine treba biti manje-vise Poe cue ce eRe et ers De caPerovskija Perovskia atriplicifolia Perovskija trazi lagano, f Kada i kako orezivati 3ljunkovito i suho tlo / te puno sunca. Kod sadnje Njeno ée mirisno ligée medi studenoga i oujla skratite izdanke 2a jednu trecinu. u povoljnim uvjetima imitisati{jas ace: Ako je grm gologa korijenja, Jaka rezidba osigurat — stnatite mu vrhove korijenja 2a ée obilniju cvatnju. ——_-"ekoliko centimetara Tee ay Vr ea Cyjetanje: od kolovoza do rujna U osujleu oresite sve izdanke na nekoliko 0 orezivati? © Do biste potaknuli stvaranje centimetara od tla. novih izboja. 176Svake godine U otujku odresite sue grane na nekoliko centimetara od tla. Tako éete potaknuti stvaranje brojnily mladih izhoja, Oni ée nositi cvjetove, a prepoznat ete ih po svjetlucavoj, blijedosivoj nijansi. Prije Posliie em aaa ey Bee LD Cn eee a ea ea Ceca) Ce oe] koji ste odrezali 7Pirakanta Pyracantha coccinea Pirakanta uspijeva na ff keaa i kako orezivati svim zdravim, plodnim i ocjeditim tlima, koja Kod sadnje_ = } mogu biti i slabo Temedu studenoga i ozujka 4 vapnenasta, a voli shratite sve izdanke za otprilike \ 4 . ‘i polovicu. \ sunéane poloiaje. Ree ee eek ales Rezidba se svodi Bree Rd na uklanjanje starih Ce RO Pot Cer suhih grana. Pea as Takoder se moze uzgajati u obliku Z eleno Ne Te Gyjetanje: u lipniu, poste se javijoju bobice (od srpnja do Godinu dana poslije = + Da biste saguvali sklodan oblik. U oéujku ponovno prikratite sve nove izboje do polovice, tw su + Da biste tivci sauval ukljuceni izdanci iz podnodja. Krace oretite najsnaznije grane. ‘nlegovan Tealed: Odstranite nove izdanke u podnogju ako su preslabi. 178Svake godine U otujku ods najstarije grane agoljene, koje rastu prema sredistu ili one koje smetaju skladnom obliku aie pirakante. 179 Poslije Kako plogno vezati pirakantu uza zid # Prvih godina, u ozujku skratice do pola proslogodisnje izboje. # Kada je zid pokr kako vi to Zelite, uvijek u isto doba | (u ozujku) odstranite preduge izboje i najstarije grane koje su lene. Tako éete poraknuti vih izboja koji su ranje ni e osnovi. * Priv ove izboje uz potporanj postupno kako seKako orezati zivicu od pirakante Kop sapyje Izmedu seudenoga i ozujka, isto kao i kod zasebnoga grma, pri- kratite sve izdanke do polovice. Uvijek retite iznad pupa koji je smijesten s vanjske strane grma. Alat za rezidbu Prve godine upotrijebite vrtlarske kare da biste odrezali toéno iznad pupova koji ¢e osigurati grananje. Zatim, kada je ivica oblikovana, upotrijebite 8kore za zivicu ili elek- U lipnju orezite izboje na visini 60 do 80 cm od tla i malo smanjite sirinu ivice da biste poraknuli pojavu grananja u podnozju. 180Piraxana ei Fee A Zi) See ee] peed SVAKE GODINE Kada je Zivica dosegla svoju konagnu veliginu, dva puta godisnje, u lipnju i krajem kolovoza, odrezite skarama izboje koje izviruju van. PRVIH GODINA U ozujku oretite za dvije trecine sve izboje poveeavajuci postupno visinu Zivice za samo desetak centimetara godisnje, dok ne postignete zeljenu: visinu.Pljuskavica Hypericum calycinum Pliuskavica voli dobru, f Kada i kako orezivati bogatu i dobro ocijedenu vrtnu zemlju. Kod sadnje __ te sunéane polozaje. 0 studenoga do osujkea odrezite slomljene grane, ali ne bordura ili u kamenjari. —ovezujre nista drugo. Rezidba joj nije Pijuskavica ce se privodno razgranati. Lijepo ée izgledati kao potrebna svake godine, dovoljno je to uginiti povremeno (svake dvije do tri godine). Godinu dana poslije U weljaci ili ozujku odstranite izhoje oj narusavaju ravnotezu gra. eee Or ay Co een rere aed Dred ailig bisie petsl nuk errerecre mlodih izboja. 182Svake godine U veljaci ili ozujhu odstranite izboje koji smetaju i stete skladu grma. Svake dvije do tri godine U veljati ili otujlae odvetite sve grane u ravnini s tom da biste potaknuli stearanje novih snainih izdanaka. eto eetec od Isto tako, moguée je rezidbu obavijati svake dvije do tri godi- Ce rete et Cee ea aay Cet 183Rododendron Rhododendron Rododendron ne ff kada i kako orezivati podnosi vapnenasto Ne orezujte svoj rododendron prvih godina, neka se prirodno razvije Odredite samo grane koje narudavaju habitus grma, i to-u proljete. Svake godine Nakon cvatnje (izmedu kraja o&ujka i srpnja, ovisno o podvrsti) ruéno ublonite ocvale cvjetove. Povremeno odstranite sube grane. tlo, on zahtijeva kiselo tlo (pH je izmedu 4,5 15,2), svjeze i bogato hranjivima. U nedo- statku takvoga tla zasadite ga u zemlju vrijesi8ta. orezuje, i to samo radi pomladivanja. eee Oe EL Perey ee Rae Pree aor * Da biste odstranili ocvale jetove. * Da biste pomladi rododendron koji ogoljvje. Re eS ene tom za premarivanje rane od rezidbe CR Reed kod rezidbe za pomladivanie. 184Kako pomladiti rododendron Nakon nekolike godina vas je rododendron dobio ru: Moiete ga jace orezati nemojte previse cesto primjenjivati taj postupak jer on izaziva poremecaj u razvoju stabla, U otujku oredite sve izboje na 20 do 30 cm od tla Sljedeée proljece odabrat cete najbolje smjestene najsnaznije izboj Ostale cete odstraniti pH ‘Stupanj kiselosti tla procjenjuje se mjerenjem pH. Ovaj se po- stupak moze lako obaviti ko- rigtenjem pribora za analizu, koji se prodaje u rasadnicima. Kiselo tlo ima pH kc yarira izmedu 4,5 do 6,5. Takvo je tlo lagano i tamno. Voda brzo utjege u njega i zemlja ima sklo- Nnost brzom sugenju na povrsini.Ruza Ruza voli sunce i kompaktno tlo koje nije previse vapnenasto, koje je propusno i svjeze u dubini. Rezidba se prilagodava vrsti ruze i njenoj snazi. eee ik: grmovit, na stablic il Pe ee Ruta penjatica: 5 do 6m Dee cay bd Roeper! Coen ea oa ere aut) lipanj-listopad (yrste koje cvatu Dee er ao) © U ofuiku (ste koje cvotu ‘ngimanje dva puta godine). Zaito orezivati? '* Da biste potaknuli obilno cvjetanie. * Da biste potaknuli rast. Rosa Kada i kako orezivati grmovitu rugu (npr. gajevku) ili ruzu oblikovanu kao stabalce Kod sadnje , WY / prikratite izdanke za dvije | yo trecine njibove duljine. Ako je ruéa kupljena s golim urhove za nekoliko centimetara. Od studenoga do otujka herijenjem prikratte njegove Sljedecega proljeca odaberite tri do éetiri izdanka jacega promjera, Odrezite ih iznad drugoga ili trecega dobro vidhivog pupa. Odstranite ostale izdanke i izboje. Smanjite izhoje otprilike 2a polovicu da biste ocistli rusu i ali joj pravilniji i hepsi oblik. 186Svake godine Kada se vite ne trebate bojati pupovi jos odaberite sest mrazeva i kada nisu zapocel svoj ra do sedam izhoja jacega promjera, po mogucnosti mladib, i odresite ib iznad drugoga ili treéega dobro vidljvog pupa. Snaznije vrste ruza odvesite iznad éeturtoga ili petoga pupa. Odkstranite sve ostale izboje i sube grane.Ono Sto treba znati prije prve rezidbe skarama PRAVIENA REZIDBA ZA Uvijek redite 5 mm iznad dobro vidljivoga pupa (oka), po mogucnosti onoga koji je okrenut prema vanjskoj strani gema. Tako ée izboj koji iz njega iraste popuniti habitus rude, a nege zagusiti njeno srediste. Pazite da napravite blago kosi rez u suprotnom smjeru od Dobor rez Predug rez Prekratok rez pupa, tako da kisa ne curi po njemu, (predaleko od pupa) (preblizu pupa) eet ete Ae eee een Prec ODSTRANITE VODOPIJE Snadni izdanci niu iz zemlje pokraj vase ruze — to su vodopije. Njihovo je lisée manje i svjetlije, a ern i guice. Treba ih odstraniti jer one iscrpljuju ruau. Nemaju iste cvjetove kao cijepljena vrsta. Cesto se radi o divljoj ruzi. Kod grmovite ili puzave ruze odgrnite zemlju u podnozju uljeza (vodopije) sve dok ne orkrijete njegov korijen i odrezite ga u ravnini s njim. 188Reza ODREZITE OCVALE CVJETOVE Odstranjivanje ocvalih evjetova potiée pojavu novih pupova na vrstama koje cvatu nekoliko puta godisnje. Potrebno je to raditi tijekom cijeloga razdoblja cvjetanja. Odrezite izboj iznad prvoga dobro formiranog lista koji ima dobro vidljiv pup u bai. Na ruti koja je oblikovana kao stabalce odstranite snafne izboje koji se pojavljuju na deblu tako da ih odregete u raynini s njim. Uvijek koristite ¢iste i dobro naoitrene Skare Dezinficirajte o8trice (alkoholom ili na plamenu upaljaga) svaki put keda pre- lazite na drugu ruzu kako biste suzbili Sirenje bolesti. ODSTRANITE GRANCICE NA DEBLU eee eee eC met) Perea CO entices See Ce Sa eee Oe oe at Tome} 189‘Kada i kako orezivati grmovitu ruzgu (npr. éajevke) Kod sadnje eons Odd studenoga do otujka samo odstranjujte suhe grane. Ako je ruza kupljena s golim korijenjem, odreaite njegove vrhove za nekoliko centimetara. Priekajte osujak da biste prikratili izboje za jednu trecinu njthove duljine (nasuprotni ertez). U ozujleu odstranite suhe grane i slabe izdanke u sredistu stabla. Prikratite najdeblje grane 2a dvije trecine njihove duljine Svake godine U ozujlu odrezite u ravnini s tlom jedan ili dea izdanka vecega promjera koji manje cvatu (prestare grane). Prikratite glavme izboje za duvije trecine njihove duljine i. njihove mlade izhoje 2a samo jednu trecinu. Odstranite sube grane i preslabe izboje. Postije 190f Kod sadnje Od studenoga do otujka odrezite samo suhe i ostecene grane, ili one hoje rastu prema sredistu grma. Ako je ruza s golim korijenjem, odrezite njegove urhove za nekoliko centimetara. Pricekajte ozujak da biste odrezali 2a 2 do 3 cm vrhove stabljika (nasuproini er Svake godine U o&ujku odstranite sube i naj ichoje (one koji manje cuatu) koji previte razgranali. Ostale iznad dr 191ABECEDA REzIDBE Kada i kako orezivati fm penjaéicu koja cvate najmanje dva puta godignje Kodsadnje NN (Cel ude de: cl nese sche pa. Aha ee ae opie golim korijenjem, onda prikratite njegove urbove za nekoliko centimetara, Pritehajte ozujak da biste odabrali dua do tri najrazvijenija izdanka i odrezite ih na 40 do 50 cm od tla. Odstranite ostale izdanke (nasuprotni ertez). Sljedeée trigodine U osujku prikratite glaune grane za jednu trecinu njihove duljine i odvezite njihove izboje iznad drugoga ili treéega dobro vidlivog pupa kada se radi o najslabijim isbojima, a iznad Geturtoga ili petoga pupa kada je rijeé 0 jacim izhojima. ee enn penjazicu kako postupno raste. ee Ce ee ee ey TRS ee Cea? Svake godine U ozujl odstranite jedan ili doa iedanka izmedu najstarijth, koji manje § cvaru. Pazite da sve izdanke zamijenite novima, Prikratite 2a jednu trecinu : njibove dubjine grane vetega promjena, > Oretite njibove izboje, ovisno 0 njihovoj ” snazi, iznad drugoga ili petoga dobro vidliveg pupa. Odatranite sue i preslabe izboje. Prije Poslije 192Ruza f Kada i kako orezivati ruZu penjacicu koja cvate jednom godisnje Kod sadnje Ay f Od studenoga do ozujka odstranite sube grane. Ako je p ruza s golim korijenjem, onda im orezite vrhove 2a sh i Z nekoliko centimetara. Priéekajte osujak da biste odabrali dea ili tri najrazvijenija izdanka i odresite th na 40 do 50 cm od tla. Odstranite aoxtale grane (nasuprotni crted). Godinu dana poslije _ Nakon cvatnje (u srpnju) odresite izboje koji su ocvali iznad drugoga ili treéega lista, pocevii od osnove, Nakon evatnje (w srpnju ili kolovozu), kada se egetativna masa dobro razvila, oredite boena grananja iznad drugoga ili trecega lista, pocevsi od asnove. Odstranite dua do tri sarija izdanka, koji manje cvjetaju i ogoljeli su pri osnovi, kao i sube grane i preslabe izboje. Prije PoslijeUpozngjte se s cijepljenjem CUJEPITE RUZU OKULIRANJEM E} PLemKa a SN. U spi ili kolovocu Cijeplienje omoguéava svim SS. odresite na odabranoj vestama rufa da se skladno uci hoju elite razviju, bez obzira na vrstu reproducirati mladi izboj tla na kojem rastu éak i na Gsvijetle boje), srednjega vapnenastom. Potrebno je promjera i dobroga zdravlja, odabrati edgovorajueu Odstranite listove, ali ostavite podlogu. To je jedini nagin njihove peteljke. da se dobije ruza oblikovana kao stabalce alosna ruta. Kada cijepiti? Na srednjem dijelu uzmite pup za cijeplienje. U srpniu ili kolovozu. Draite grancicu jednom rukom. Drugom = rukom oznacite nosicem dio kore koji ijepi? morate odrezati sa sake strane pupa, otprilike 1 cm ispod i iznad njega. Zaresite astricom nosica pod koru u ravnini s gornjom oznakom, lagano naginjuci nozié. Naglim se Na Sto se cijepi? —petretom spustite prema donjoj oznaci. Na rutu Rosa canina, Rosa Ako je komadi¢ drva ostao Pup eljene vrste s komadiéem kore (plemko). Joxa ili Rosa multiflora, zalijeplien uz koru pri staru dvije godine i uzimanju plemke, njezno ga zosadenu u vatem vrtu, skinite noziéem, pazeti da ne ostetite pup. Njegova prisutnost smanjuje sanse srastanja izmedu podloge i plemke. Pripremite plemku neposredno prije cijeplienja. 194Rvza eer) Poptoca a Urezite slovo T na glatkom i Gistom mjestu podloge na visini od oiprilike 5 cm od tla. Zapocnite s tndoravnim rezom od I do 2 em, a poslije zarezite koru okomito za 3 cm. Podignite spatulom nosiéa za cijepljenje rubove kore da biste th odvojili. Dee en een ee ema ected tako ne udinite, ispod kore ée eras ‘SPAJANJE Lagano ugurajte plemku ispod kore podloge, dréeti je za peteljku lista usmjerenu prema gore. Gurajte je prema dolje sve dok se pup ne nade jedan centimetar ispod vodoravnoga reza. Odvezite, ako je to potrebno, dio gornje kore w ravnini s vodoravnim rezom da biste omogucili dobar kontakt izmedu plemke i podloge. Izbor podloge Rosa multiflora je podloga koja se Vesite rafijom, bez jakoga stezanja, i nojéesée korist. Prilagodava se svim ‘pazite da ne pokrijete vrstama tla a) vopnenastima. Na pup. Dvanaestak dana Gans Ti patanae pestieiaducire raf odgovara oblikovanju ruze na deblu «ako je podloga vrlo (1,20 do 1,80 m). Rosa laxa najbolje snaéna, podnosi vapnenasto tlo. 195BP ooo Sibirski drijen Sibirski drijen trazi zdravo, lagano i vlazno tlo, voli izlozenost suncu, no vrlo dobro podnosi i polusjenu. Zimi ima obojene grane koje ée of vrt. Redovita je rezidba nuina radi stvaranja mladih grana koje su najobojenije. ees Cornus alba ff kada i kako orezivati Kod sadnje Lemedu studenoga i oiujka prikratite \ izdanke za dvije trecine i orezite urbove korijena grma s golim korijenom 2a nekoliko centimetara, Odstranite preslabe izdanke. SUR us ar id Reena) Peo ORs Godinu dana poslije U veljaéi ili ozujku prikratite izhoje 2a otprilike jednu trecinu njibove duljine i odstranite najslabije. 196Smokva Smokva je slabo otporna na vremenske neprilike. U hladnijim krajevima pronadite joj zaklonjeno miesto. Rezidba se svodi na »€iS¢enje« stabla svake dvije godine da biste odstranili stare grane. Dens See eee et eee panjo) Plodovi: od srpnia do rujno, Ficus carica ff keda i kako orezivati Svake dvije godine teal U oéujku, kada se vite ne trebate bojati mrazeva, odstranite nekoliko starih grana koje vise ne rode smokvama tako da sacuvate oko dvanaestak grana. Takoder odvesite suhe i preslabe grane.