Idejno Rjesenje UPOV Delnice Text

ZA ZAŠTITU OKOLIŠA d.o.o.
SR Njemačke 10, 10020 Zagreb

Telefon +385 1 66 00 559 Telefax +385 1 66 00 561
E-mail ecoina@zg.t-com.hr Web stranica www.ecoina.com
Broj projekta: 1133-IP-01
Investitor: Komunalac d.o.o. Delnice
Građevina: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Delnice
Lokacija: Delnice
Faza: Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
IDEJNI PROJEKT
IZBORA OPTIMALNE VARIJANTE

REKONSTRUKCIJE UREĐAJA ZA
PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA DELNICE
Glavni projektant: Kolja Mikulić, dipl. ing. stroj.
Tehnolog: Hrvoje Majhen, dipl.ing.bioteh.
Direktor:
Jurica Mikulić, dipl. ing.
________________
ECOINA d.o.o.
Zagreb, siječanj 2009. godine.
Idejni projekt izbora optimalne varijante
Rekonstrukcija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Delnice
Br. projekta: 1133-IP-01
Datum: siječanj 2009. g.
Rev. 0 Stranica: 2
Sadržaj:
A. OPĆI DIO 4
1. Izvod iz sudskog registra tvrtke 5
2. Projektni zadatak 6
3. Popis sudionika na izradi Idejnog rješenja 7
B. ULAZNI PODACI ZA PROJEKTIRANJE 9

1. Uvod 10
2. Glavni zahtjevi Projektnog zadatka 10
3. Postojeća dokumentacija 12
4. Analiza postojeće dokumentacije 13
5. Zemljopisni podaci 16
6. Klimatske prilike 16
6.1. Temperatura 16
6.2. Oborine 18
6.3. Relativna vlažnost zraka 19
6.4. Naoblaka 20
6.5. Vjetar 21
6.6. Meteorološke pojave 21
7. Stanovništvo 22
8. Društvena infrastruktura 23
9. Industrija i gospodarstvo 24
10. Poljoprivredne aktivnosti 25
11. Vodovodna mreža i potrošnja vode 25
12. Lokacija uređaja za pročišćavanje 26
13. Postojeće stanje UPOV Delnice 27
14. Podaci o recipijentu pročišćenih otpadnih voda 33
15. Postojeće stanje odvodnje naselja Delnice 36
16. Kakvoća otpadnih voda naselja Delnice 37
17. Posebna obilježja lokacije zahvata 39
C. IZBOR TEHNOLOGIJE OBRADE OTPADNIH VODA 41

1. Ulazni podaci za projektiranje 42
1.1. Hidrauličko opterećenje UPOV-a 42
1.2. Organsko opterećenje UPOV-a 43
2. Zahtjevi propisa 45
3. Zahtjevi obzirom na karakteristike recipijenta 49
4. Potrebni stupanj pročišćavanja i potreba za kakvoćom mulja 50
5. Karakteristike otpadne vode 50
6. Moguća tehnološka rješenja 52
6.1. Prethodno pročišćavanje 52
6.2. Prvi stupanj pročišćavanja 53
6.3. Drugi stupanj pročišćavanja (biološko pročišćavanje) 53
6.4. Pristup izboru tehničko-tehnološkog rješenja 54
7. Analiza varijanti 59
7.1. Konvencionalna tehnologija (produžena aeracija) 59
7.2. C-TECH tehnologija 78
7.3. Membranska tehnologija (MBR) 97
8. Usporedba ukupne investicije za predložene varijante 112
9. Prijedlog izbora tehnologije 116
10. Mjere zaštite okoliša 118
11. Zaključak 119
D. GRAFIČKI PRILOZI 120

Rev. 0 Stranica: 3
Popis tablica:
TABLICA 1. SASTAV OTPADNE VODE U DELNICAMA (07/2007) 14
TABLICA 2. GODIŠNJI HOD SREDNJE MJESEČNE TEMPERATURE ZRAKA 17
TABLICA 3. SREDNJE VRIJEDNOSTI TEMPERATURE ZRAKA GODIŠNJIH DOBA 0C 17
TABLICA 4. APSOLUTNE MAKSIMALNE I MINIMALNE TEMPERATURE ZRAKA 17
TABLICA 5. DANI S KARAKTERISTIČNIM VRIJEDNOSTIMA MAKSIMALNIH I MINIMALNIH TEMPERATURA ZRAKA 18
TABLICA 6. MJESEČNE KOLIČINE OBORINA 18
TABLICA 7. BROJ OBORINSKIH DANA I DANA SA SNJEŽNIM POKRIVAČEM 19
TABLICA 8. MAKSIMALNE VISINE SNIJEGA NA TLU 19
TABLICA 9. SREDNJA MJESEČNA I GODIŠNJA RELATIVNA VLAGA (%) 19
TABLICA 10. SREDNJI BROJ DANA S RELATIVNOM VLAGOM VEĆOM ILI JEDNAKOM 80% 19
TABLICA 11. SREDNJA MJESEČNA I GODIŠNJA VRIJEDNOST NAOBLAKE (0 ‐ 10) 20
TABLICA 12. SREDNJI BROJ DANA OBZIROM NA NAOBLAKU 20
TABLICA 13. SREDNJI BROJ DANA OBZIROM NA JAČINU VJETRA 21
TABLICA 14. SREDNJI BROJ DANA S GRMLJAVINOM 21
TABLICA 15. SREDNJI BROJ DANA S MAGLOM 21
TABLICA 16. LISTA GOSPODARSKIH SUBJEKATA NA PREDMETNOM PODRUČJU 24
TABLICA 17. KAKVOĆA OTPADNIH VODA NASELJA DELNICE (NAJVAŽNIJI POKAZATELJI) 38
TABLICA 18. HIDRAULIČKO OPTEREĆENJE UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE 43
TABLICA 19. OČEKIVANI PODACI OPTEREĆENJA OTPADNE VODE 43
TABLICA 20. PROSJEČNO OPTEREĆENJE OTPADNE VODE UVEĆANO ZA STANDARDNU DEVIJACIJU 43
TABLICA 21. PROSJEČNO OPTEREĆENJE OTPADNE VODE U SUŠNOM PERIODU UVEĆANO ZA ST. DEV. 44
TABLICA 22. KONAČNI ULAZNI PODACI ZA DIMENZIONIRANJE UPOV‐A 44
TABLICA 23. GRANIČNE VRIJEDNOSTI POKAZATELJA OTPADNIH VODA NAKON PROČIŠĆAVANJA 46
TABLICA 24. TROŠKOVI IZGRADNJE UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OT. VODA ‐ PRODUŽENA AERACIJA 74
TABLICA 25. TROŠKOVI IZGRADNJE UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OT. VODA – C‐TECH TEHNOLOGIJA 93
TABLICA 26. TROŠKOVI IZGRADNJE UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OT. VODA – MBR TEHNOLOGIJA 108
TABLICA 27. UKUPNI INVESTICIJSKI TROŠKOVI VARIJANTE UREĐAJA S PRODUŽENOM AERACIJOM 113
TABLICA 28. UKUPNI INVESTICIJSKI TROŠKOVI VARIJANTE UREĐAJA S C‐TECH TEHNOLOGIJOM 114
TABLICA 29. UKUPNI INVESTICIJSKI TROŠKOVI VARIJANTE UREĐAJA S MBR TEHNOLOGIJOM 115
TABLICA 30. POJEDNOSTAVLJENA VIŠEKRITERIJSKA ANALIZA 117
Popis grafičkih priloga:
PRILOG 1. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA DELNICE
PRILOG 2. POSTOJEĆA SITUACIJA NA GEODETSKOJ PODLOZI
PRILOG 3. PRODUŽENA AERACIJA – DISPOZICIJA UREĐAJA
PRILOG 4. PRODUŽENA AERACIJA – PRESJEK A‐A
PRILOG 5. C‐TECH TEHNOLOGIJA – DISPOZICIJA UREĐAJA
PRILOG 6. C‐TECH TEHNOLOGIJA – PRESJEK A‐A
PRILOG 7. MBR TEHNOLOGIJA – DISPOZICIJA UREĐAJA
PRILOG 8. MBR TEHNOLOGIJA – PRESJEK A‐A
Rev. 0 Stranica: 4
Lokacija: Delnice

A. OPĆI DIO
Rev. 0 Stranica: 5
Lokacija: Delnice

1. Izvod iz sudskog registra tvrtke

Rev. 0 Stranica: 6
Lokacija: Delnice

2. Projektni zadatak
Rev. 0 Stranica: 7
Lokacija: Delnice

3. Popis sudionika na izradi Idejnog rješenja

Rev. 0 Stranica: 8
Glavni projektant:
Kolja Mikulić, dipl. ing. stroj. ______________________________
Projektant - Tehnolog:
Hrvoje Majhen, dipl. ing. bioteh. ______________________________
Projektanti:
Emil Tudić, ing. stroj. ______________________________
Dražen Gal, dipl. ing. geoteh. ______________________________
Željko Šipek, dipl. ing. el. ______________________________
Tatjana Džebro, dipl.ing.el. ______________________________
Nikolina Husain, dipl. Ing. stroj. ______________________________
Karla Bučar, dipl.ing.građ. ______________________________

Rev. 0 Stranica: 9
Lokacija: Delnice

B. ULAZNI PODACI ZA PROJEKTIRANJE

Rev. 0 Stranica: 10
1. Uvod
Naručitelj, Komunalac d.o.o. Delnice, planira rekonstrukciju postojećeg uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda naselja Delnice kako bi isti zadovoljio važeće zakonske
propise. Postojeći uređaj sagrađen je 1987. godine, a nakon toga je nekoliko puta
rekonstruiran. U međuvremenu je znatno proširena odvodna mreža naselja. Trenutno
uređaj funkcionira samo kao mehanički uređaj, a građevinski objekti i oprema su
dotrajali, tako da uređaj zahtijeva punu rekonstrukciju i dogradnju objekata. Lokacija
uređaja ostaje ista, kao i prijamnik pročišćenih otpadnih voda.
Cilj ovog Idejnog projekta je utvrđivanje postojećeg stanja, analiza ulaznih podataka,
izbor optimalne tehnologije pročišćavanja otpadnih voda Delnica i prijedlog
rekonstrukcije uređaja. Nakon što Naručitelj izabere optimalnu tehnologiju, izraditi će
se Idejni projekt odabrane varijante za ishođenje Lokacijske dozvole.
2. Glavni zahtjevi Projektnog zadatka

Projektni zadatak kao cilj definira osnovne tehničko-tehnološke elemente
rekonstrukcije postojećeg uređaja za pročišćavanje (UPOV) Delnice na razini Idejnog
projekta, koji mora sadržavati tehničko-tehnološka rješenja linije vode i linije mulja.
Projekt treba biti na razini potrebnoj za ishođenje Lokacijske dozvole, a izlazni
parametri pročišćene u skladu sa zahtjevima Pravilnika o graničnim vrijednostima
pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01). Kao
recipijent određen je Delnički potok, vodotok II kategorije („osjetljivo područje“).
Zahtjevi za kakvoćom efluenta su određeni vodopravnim uvjetima i iznose: KPK 150
mg O2/l, BPK5 40 mg O2/l, ST 60 mg/l i ukupne masnoće 25 mg/l.
Kao podloge za izradu projekta Projektni zadatak definira: Naputak za nadgradnju i

optimizaciju rada sustava UPOV Delnice – Crowater Life Project 2007. (Ekološki
inženjering, 2007.), izvješća o analitičkom ispitivanju parametara otpadne vode
Delnice koje je provela tvrtka Ekološki inženjering, izvješća o analitičkom ispitivanju
parametara otpadne vode Delnice koje je proveo Zavod za javno zdravstvo
Primorsko goranske županije iz Rijeke, te građevinsko-geodetske podloge, situaciju i
tlocrte postojećih objekata.
Projektni zadatak dalje daje ulazna hidraulička i organska opterećenja otpadne vode
Delnice: KPK 751 mg O2/l, BPK5 436 mg O2/l, ST 270 mg/l, ukupne masnoće 61
mg/l, N-NH4 55 mg/l, Ptot 7,6 mg/l, protok 800 m3/d, temp. 9 0C i pH 8,6.
Rev. 0 Stranica: 11
Projektnim zadatkom se prejudicira tehničko-tehnološko rješenje koje mora

sadržavati slijedeće tehnološke jedinice:
- Novi kišni retencijski bazen na kraju sustava odvodnje koji garantira maks.
protok na uređaj od 2xQs, a koji se nadzire iz središnjeg upravljačkog PLC
sustava, i prati putem SCADA sustava
- Potpuno rekonstruirani mehanički sustav obrade koji čini ulazna građevina s

automatskom finom rešetkom ili finim sitom s kompaktorom, smještena u
pogonskom objektu s kontrolom neugodnih mirisa, pjeskolov/mastolov s
klasirerom i peračem pijeska
- Rekonstruirana i sanirana crpna postaja
- Novi sustav za prihvat obradu sadržaja septičkih jama
- Potpuno rekonstruirani biološki sustav obrade (obraditi tri potencijalne

tehnologije pročišćavanja: konvencionalni, C-TECH i MBR), na razini Idejnog
rješenja, sa simultanom stabilizacijom mulja, i s opterećenjem od 5000 ES
(300 kg BPK5/dan).
- Novi sustav zbrinjavanja suvišnog mulja statičkim ugušćivanjem do 1,5-3% s.t.

ili mehaničkim ugušćivanjem do 5-7% s.t., a nakon toga dehidriranjem na
centrifugi, pri čemu suvišan mulj treba biti prihvatljiv za odlaganje na
odlagalište neopasnog otpada
Lokacija uređaja je postojeća, sjeverno od Delnica (Kalvarija).
Potrebno je maksimalno koristiti postojeće objekte, a uređaj predvidjeti u gabaritima

postojeće lokacije uređaja. Uređaj mora biti arhitektonski oblikovan da se uklapa u
krajobraz okolice.
Rev. 0 Stranica: 12
3. Postojeća dokumentacija
Raspoložive podloge koje su dobivene na uvid i korištene tijekom razrade ove
projektne dokumentacije su:
Projektna dokumentacija:
• Tehnička dokumentacija dogradnje uređaja za pročišćavanje sanitarno-

potrošnih otpadnih voda, Teh-Projekt Hidro, Rijeka 1991.
Ostala tehnička dokumentacija:
• Naputak za nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice – Crowater

Life Project 2007. (Ekološki inženjering, 2007.)
Prostorno-planska dokumentacija:
• Prostorni plan uređenja Grada Delnice (“STUDIO REMIK”, d.o.o., Rijeka,

2002.)
Ostala dokumentacija:
• Izvješća o analitičkom ispitivanju parametara otpadne vode Delnice u periodu

19.03.2007. – 25.09. 2008. (ulaz i izlaz, ukupno 18 analiziranih uzoraka
otpadne vode), (ZZJZ PGŽ 2007./08.)
• Vodopravna dozvola za sustav javne odvodnje Delnice iz 1999. godine
(Hrvatske vode)
• Neovjerena kopija posebne geodetske podloge lokacije uređaja, novoizrađena
• Pregled potrošnje i gubitka vode iz vodovodnog sustava Delnice za 2007.
godinu
• Meteorološki podaci za Delnice (izvod iz projekta sanacije odlagališta
Delnice), Hidroplan 2007.
Rev. 0 Stranica: 13
4. Analiza postojeće dokumentacije
Projektna dokumentacija
Prema Tehničkoj dokumentaciji dogradnje uređaja za pročišćavanje sanitarno-

potrošnih otpadnih voda, Teh-Projekt Hidro, Rijeka 1991. kanalizacijski sustav grada
Delnica projektiran je kao razdjelni, iako su mjestimično oborinski kolektori spojeni na
fekalne i obrnuto. Prethodnim idejnim projektom usvojena je varijanta odvodnje
fekalnih otpadnih voda s jednim uređajem za pročišćavanje veličine 2 x 5 000 ES i
minimalnim precrpljivanjem otpadne vode, dok je kod oborinske kanalizacije
odabrana izvedba jedinstvenog sustava s dva sekundarna.
Kako bi se ustanovili ulazni podaci za dimenzioniranje uređaja za pročišćavanje,

izvršena su mjerenja količine otpadnih voda u glavnom kolektoru fekalnih voda koja
dolazi na uređaj, obzirom na potrošnju vode i evidentirani broj priključaka na mrežu
te uzorkovanje i analitička obrada rezultata otpadne vode u glavnim kolektoru
fekalnih voda u sušnom periodu.
Izvedeni kolektor je profila DN 300, glavni kolektor nije čišćen, a mjerni rezultati
količine otpadnih voda očekivanog su reda. Glavni kolektor izveden je u dužini oko
3500 m što je 35% mreže idejnog projekta. Oborinska odvodna mreža izvedena je
samo djelomično, odnosno, izvedeni su glavni kolektori po Supilovoj ulici (betonske
cijevi 2 x DN 500). Od planirane dužine 15 000 m, ukupna dužina izvedene mreže
iznosi 3400 m, odnosno 23%.
Izgradnja uređaja za pročišćavanje predviđena je u dvije faze. Prva faza obuhvaća

realizaciju uređaja za početno hidrauličko i biološko opterećenje za 5000 ES uz
izgradnju dovodnog kanala DN 250, rešetke i pjeskolova, centralne crpne stanice za
konačno stanje s ugrađenim crpkama za prvu fazu, bazena za aeraciju za konačno
stanje (jedan dio će se koristiti za aerobnu stabilizaciju mulja), sekundarnu taložnicu
za konačnu fazu sa zgrtačem, crpnu stanicu za povratni mulj i višak mulja, ispusnog
kanala za konačnu fazu, kompresorske stanice za konačnu fazu s kompresorima za
prvu fazu, objekta za filter prešu s filter prešom za konačnu fazu, pogonske zgrade,
internog vodovoda i kanalizacija, elektrike, automatike, vanjske rasvjete i ograde.
Otpadna voda se otvorenim gravitacijskim kanalom dovodi do rešetke i pjeskolova,
nakon čega se preko crpne stanice s uronjenim ABS crpkama podiže do aeracijskog
bazena. Cjevnim dobavljačima i puhalima u betomski bazen dubine 3,5 m upuhuje se
zrak. Aeracija traje 10h. Za konačno rješenje predviđena su 2 bazena dimenzija 9 x
15 m, odnosno 4 bazena dimenzija, 15,30 x 4,5 m, korisne dubine 3,65 m
(konstrukcijska dubina 4,40 m).
U prvoj fazi, jedan od bazena služit će za aerobnu stabilizaciju mulja. Sekundarni

efluent nakon aeracije zadržava se u sekundarnoj taložnici 2h, gdje se taloži na dno i
zgrtalicom transportira u lijevak za mulj. Odatle se dijelom vraća pred aeracijski
bazen kao aktivni mulj, a dijelom transportira u bazen za aerobnu stabilizaciju, dok se
dehidrirani mulj odvozi na deponiju.
Rev. 0 Stranica: 14
Ostala tehnička dokumentacija:
U Naputku za nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice – Crowater Life

Project 2007. (Ekološki inženjering, 2007.) analizirano je povijesno i postojeće stanje
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Delnica, lokacija uređaja, stupanj
priključenosti na sustav javne odvodnje, podaci o postojećim industrijskim i drugim
pogonima, potrebna kakvoća efluenta, prijamnik pročišćenih otpadnih voda i dr.
Ispitan je sastav otpadnih voda na ulazu u uređaj (18.07.2007.). Rezultati su
prikazani u Tablici 1.
Tablica 1. Sastav otpadne vode u Delnicama (07/2007)
Parametar Vrijednost (mg/l)

BPK5 620
KPK 1030
ST 218
N-NH4 55
NUK 78
PUK 7,6
Protok (m3/d) 310

Temperatura (oC) 22
pH 7,5
Zaključeno je da su koncentracije BPK5 i KPK izuzetno visoke za komunalnu otpadnu

vodu. U nastavku su dani prijedlozi za rekonstrukciju pojedinih dijelova uređaja, koji
su uglavnom i navedeni u Projektnom zadatku. Ocijenjeno je da je vrijednost
ST/BPK5 ekstremno niska i da se ne može smatrati mjerodavnom. Izvršen je
preliminarni izračun potrebnih veličina bioaeracijskih bazena, te je zaključeno da
postojeći bioaeracijski bazeni mogu dnevno obraditi organsko opterećenje od 5000
ES sa simultanom stabilizacijom mulja samo kod niskog omjera ST/BPK5. Ostaje
nejasan podatak o protoku od svega 310 m3/dan (nema podataka je li isti mjeren ili
procijenjen). U nastavku je dan prijedlog gradnje nove taložnice, statičko ugušćivanje
mulja do 1,5-3% s.t, te odvodnjavanje na centrifugi. Postojeću taložnicu bi trebalo
rekonstruirati u privremeni spremnik mulja.
Rev. 0 Stranica: 15
Prostorno-planska dokumentacija:
U Prostornom planu Uređenja Grada Delnica (2002.) u dijelu I, „Obrazloženje“,

navodi se slijedeće:
U Točki 1.1.1.6. Infrastrukturni sustavi, f) Odvodnja otpadnih voda navodi se da je

...“U naselju Delnice izgrađen je glavni kolektor i biološki uređaj (5.000 ES) za
pročišćavanje, međutim uređaj nije u funkciji. Pred ulazom u uređaj se nalazi gruba
rešetka nakon koje se bypasom otpadna voda (razrijeđena neisključenom
oborinskom vodom) odvodi u korito Delničkog potoka. Na izgrađeni sustav priključen
je nedovoljan broj potrošača. Ovo područje također karakterizira nedovoljna
izgrađenost kanalizacijskog sustava. Odvodnja oborinskih voda sustavno nije
rješavana. Oborinske vode se u samom naselju Delnice dijelom upuštaju u sustav
javne kanalizacije, a dijelom se ispuštaju na teren. Zadnjih godina komunalno društvo
“Komunalac” intenzivnije radi na izradi tehničke dokumentacije i izgradnji sustava
kanalizacije. Ostala naselja u Gradu Delnice nemaju izgrađen sustav za odvodnju
otpadnih voda već sakupljanje sanitarne otpadne vode obavljaju preko višestepenih
septičkih taložnica sa upuštanjem tekućeg sadržaja u tlo.“
U Točki 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja i ocjena postojećih prostornih planova, navodi se da je „...Odvodnju
otpadnih voda potrebno je dovesti u pravilan odnos sa vodoopskrbnom
infrastrukturom u cilju očuvanja vode za piće i tla. Kontroliranim ispuštanjem i
pročišćavanjem otpadnih voda potrebno je očuvati i poboljšati kakvoću vodotoka,
osobito onih visoke kakvoće; rijeke Kupa i Kupica.“
U Točki 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora navodi se da je: „...U naseljima
Delnice i Crni Lug potrebno je razvijati mrežu sanitarnih otpadnih voda iz
domaćinstava, te iste preko uređaja za pročišćavanje, potrebnog učinka
pročišćavanja, upuštati u vodotok ili teren. Sve otpadne vode poslovnih građevina -
pogona, ukoliko su produkt tehnološkog procesa, potrebno je prije upuštanja u
kanalizaciju naselja dovesti preko uređaja za pročišćavanje na “nivo”,sanitarnih
otpadnih voda iz domaćinstava.“
U Točki 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša navodi se da

uređaj za pročišćavanje otpadnih voda potrebno redovito održavati u cilju zaštite
zraka.
U Točki 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

navodi se da je „...Potrebno staviti u funkciju (opremiti i preusmjeriti otpadne vode)
stari uređaj za kondicioniranje otpadnih voda u Delnicama, kao i provjeriti funkciju i
osposobiti biološki uređaj u Crnom Lugu. U ova dva naselja treba projektirati
razdijelni sustav kanalizacije i težiti isključenju ranije spojene oborinske vode.
U Točki 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture navodi se da

je „...Uređaj je potrebno opremiti i staviti u funkciju uz dogradnju prihvatne stanice za
otpad iz sabirnih jama“
Rev. 0 Stranica: 16
Načelno se svi ovi navodi provlače kroz cijeli Prostorni plan, tako da se u ovim
izvadcima navode svi zahtjevi dokumenata prostornog planiranja Delnica vezani uz
sustav gospodarenja komunalnim otpadnim vodama.
Lokacija postojećeg uređaja prikazana je u Prilogu 1.
5. Zemljopisni podaci
Grad Delnice nalazi se u Gorskom kotaru, prostornoj cjelini - mikroregiji Primorsko-
goranske županije. Gorski kotar je smješten na sjevero-istočnom i kontinentalnom
dijelu Županije. Kroz ovaj prostor prolaze prometnice (putevi) koji povezuju (spajaju)
ravničarski i priobalni prostor Hrvatske, tj. srednju Evropu i Sredozemlje. Graniči na
sjeveru s Republikom Slovenijom, a na istoku s Karlovačkom županijom. Na
cestovnoj su (M12, E65) i željezničkoj prometnici Zagreb-Rijeka.
Najveće naselje Grada Delnice je samo naselje Delnice. Delnice su središnje i

najveće naselje Gorskog kotara. Smještene na nadmorskoj visini od 698 metara i
uokvirene u uzvišenjima Drgomlja, Petehovca i Japlenškog vrha Delnice su najviši
grad u Hrvatskoj.
Naselje Delnice smješteno je u udolini između dominantnih vrhova, na relativno

ravnom terenu, no rubovi samog naselja se izdižu ili spuštaju u odnosu na središte
naselja. Naselje je kompletno okruženo gustim i prostorno raširenim šumama koji
naselje Delnice razdvajaju od drugih naselja.
6. Klimatske prilike
Klimatski podaci za područje Grada Delnice su uzeti iz studije “Osnovne termičke i

oborinske prilike na području Hrvatske” (postaje Delnice, Zalesina) koju je 1994.
godine izradio Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, za potrebe Hrvatskih šuma.
Podaci se odnose na period mjerenja od 1961.-1990. godine.
6.1. Temperatura
U Tablici 2. a prikazan je godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka za

postaje Delnice i Zalesina, u Tablicama 3. i 4. srednje vrijednosti temperature zraka
godišnjih doba i apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka. Vidljivo je da
se najveći porast temperature javlja u periodu između travnja i svibnja, dok se najveći
pad temperature javlja između listopada i studenog.
Rev. 0 Stranica: 17
Tablica 2. Godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka
Postaja Mjeseci Prosjek

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God
Delnice -1,2 -0,3 1,7 6,6 11,3 14,9 16,8 16,2 12,8 8,2 3,4 0,8 7,7
Zalesina -2,0 -1,8 1,3 6,3 11,2 14,9 16,6 16,1 12,4 7,9 3,3 0,7 7,2
Tablica 3. Srednje vrijednosti temperature zraka godišnjih doba 0C
Postaja Godišnja doba Prosjek

Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnja
Delnice 6,5 16 8,1 -0,6 7,7
Zalesina 6,3 15,9 7,9 -1,0 7,2
Tablica 4. Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka
Postaja Mjeseci
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godina
Delnice max. 12,0 18,0 18,0 21,5 28,0 30,0 34,0 32,0 30,0 23,5 16,5 13,5 1950.
Delince min. -19,0 -25,0 -19,0 -11,0 -6,0 -0,8 2,5 3,5 -1,0 -5,4 -10,6 -12,5 1956.
Zalesina max. 13,9 18,8 20,0 21,2 27,5 27,2 31,2 31,3 30,0 23,6 17,0 14,6 1960.
Zalesina min. -28,6 -33,1 -26,6 -13,9 -9,7 -3,2 0,7 0,3 -5,3 -9,3 -15,7 -18,0 1956.
Vrijednosti apsolutnih ekstrema temperature zraka, prikazane su u Tablici 4. i

izražavaju kontinentalnost klime delničkog područja (razlika između apsolutnog
maksimuma i minimuma je 59oC za postaju Delnice, a 64,4oC za postaju Zalesina).
U Tablici 5. prikazani su dani s nekim karakterističnim vrijednostima maksimalnih i

minimalnih temperatura zraka koje nam prikazuju temperaturni režim nekog
područja. U meteorološkom nazivlju ti su dani označeni:
hladni dani tmin < 0 oC

ledeni dani tmin < -10 oC
studeni dani tmax < 0 oC
topli dani tmax > 25 oC
vrući dani tmax > 30 oC
Na području Grada Delnice prosječan godišnji srednji broj hladnih dana je cca 125,
ledenih cca 23, studenih 31, toplih cca 23 dok se vrući dani mogu očekivati cca 2
puta godišnje.
Rev. 0 Stranica: 18
Tablica 5. Dani s karakterističnim vrijednostima maksimalnih i minimalnih temperatura zraka
Postaja/dani Mjeseci
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
Delnice
Srednji broj hladnih dana 23,8 20,3 20,6 8,9 1,8 0,1 - - 0,5 5,8 14 21 116,8
Srednji broj ledenih dana 5,8 6,9 2,3 0,2 - - - - - - 0,4 1,7 17,3
Srednji broj studenih dana 9,5 7,6 4,7 0,1 - - - - - 0,2 2,3 6,8 31,2
Srednji broj toplih dana - - - 0,2 0,1 1,8 8,9 9,1 2,7 - - - 22,8
Srednji broj vrućih dana - - - - - 0,1 0,8 0,8 0,1 - - - 1,8
Zalesina
Srednji broj hladnih dana 24,8 22,4 22,5 10,6 3,0 0,3 - - 3,0 7,7 15,7 23,4 133,4
Srednji broj ledenih dana 10,3 10,3 5,3 0,2 - - - - - - 1,1 2,7 29,9
Srednji broj studenih dana 9,7 7,5 4,2 0,1 - - - - - - 2,7 6,2 30,4
Srednji broj toplih dana - - - 0,2 0,7 1,7 8,9 8,5 2,2 - - - 22,2
Srednji broj vrućih dana - - - - - 0,8 0,7 0,8 0,3 - - - 2,6
6.2. Oborine
Niz od 12 mjesečnih količina oborina daje godišnji hod oborina (mm) prikazani su u
Tablici 6. za obje postaje:
Tablica 6. Mjesečne količine oborina
Postaja Mjeseci God.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Ukupno
Delnice 260 224 160 183 175 166 133 139 205 260 279 302 2486
Zalesina 180 156 121 153 160 145 127 123 193 207 205 221 1999
Dani u kojima padne minimalno 0,1 mm oborine nazivaju se oborinski dani. Ako je ta
oborina bila kiša ti se dani nazivaju dani s kišom, a ako je padao snijeg i količina
oborine od otopljenog snijega je iznosila barem 0,1 mm taj dan se naziva dan sa
snijegom. U Tablici 7. dan je prikaz srednjih mjesečnih i godišnjih broja dana s kišom
odnosno snijegom. Iz Tablice je vidljiv odnos broja dana s kišom u odnosu na one sa
snijegom. Vidljivo je da snijeg prevladava u siječnju i veljači. Mjeseci bez snijega su
lipanj, srpanj, kolovoz i rujan. Ukoliko prevladavaju niske temperature zraka snijeg
koji pada zadržava se na tlu (> 1 cm). Dugo razdoblje pod snijegom smanjuje trajanje
vegetacijske periode određenog područja. Za delničko područje je trajanje snježnog
pokrivača oko 80 dana godišnje. U Tablici 8. prikazane su maksimalne visine snijega
na tlu.
Rev. 0 Stranica: 19
Tablica 7. Broj oborinskih dana i dana sa snježnim pokrivačem
Mjeseci God.
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Ukupno
Delnice
Broj dana s kišom 9,8 8,2 9,3 13,4 14,4 14,9 12,1 10,5 9,9 13,3 14,9 11,3 142,0
Broj dana sa snijegom 9,9 9,6 7,1 3,9 1,2 - - - - 1,6 4,1 8,3 45,7
Broj dana sa snježnim
18,8 19,2 18,1 3,8 0,7 - - - - 1,5 6,9 13,8 82,8
pokrivačem
Zalesina
Broj dana s kišom 9,8 5,5 6,4 10,0 12,3 12,2 11,3 10,0 9,5 11,7 12,0 9,4 120,1
Broj dana sa snijegom 6,7 7,8 6,9 3,6 1,6 - - - - 1,7 3,2 5,9 37,4
Broj dana sa snježnim
17,7 19,1 18,7 4,6 2,9 - - - - 3,0 4,8 11,5 82,3
pokrivačem
Tablica 8. Maksimalne visine snijega na tlu

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Delnice 85 136 160 37 75 - - - - 56 50 55 1960
Zalesina 81 91 153 29 62 - - - - 27 40 61 1953
6.3. Relativna vlažnost zraka
Kako su podaci o oborini pokazali velik broj oborinskih dana podaci o srednjoj
mjesečnoj i godišnjoj relativnoj vlazi potvrđuju zaključak da je to područje vlažne
klime (Tablica 9.). Za delničko područje je prosječna srednja godišnja relativna vlaga
84,5%. Potrebno je naglasiti da visoke vrijednosti relativne vlage u ovom području
nisu toliko neugodne jer se radi o klimatski hladnijem području. Srednji broj dana s
relativnom vlagom većom ili jednakom 80% prikazan je u Tablici 10.
Tablica 9. Srednja mjesečna i godišnja relativna vlaga (%)

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Pros.
Delnice 89 87 84 82 81 81 80 81 86 90 92 94 86
Zalesina 78 81 81 81 79 79 79 81 85 88 89 89 83
Tablica 10. Srednji broj dana s relativnom vlagom većom ili jednakom 80%

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Uk.
Delnice 24,3 19,6 17,1 10,4 8,4 6,1 5,4 6,2 9,3 15,0 23,6 26,8 172,2
Zalesina 18,9 13,9 15,2 10,1 8,7 6,3 4,4 7,1 8,7 14,0 21,1 23,0 151,4
Rev. 0 Stranica: 20
6.4. Naoblaka
Srednja mjesečna naoblaka prikazana u Tablici 11. u skladu je s već prikazanim

podacima o oborini i vlazi i kazuje da je nebo najčešće u većoj mjeri zastrto
oblacima, a u postocima pokrivenosti neba to bi iznosilo 45-82%. Osim ukupne
naoblake, kao ukupni podatak o naoblaci i dojmu koji naoblaka ostavlja na
promatrača, koriste se pojmovi “vedar dan”, u kojem je srednja dnevna naoblaka
manja od 20% pokrivenosti neba oblacima, i “oblačan dan”, u kojem je srednja
dnevna naoblaka veća od 80% pokrivenosti neba oblacima (Tablica 12.). Iz Tablica
je vidljivo da samo u kolovozu, za postaju Delnice, broj vedrih dana premašuje broj
oblačnih dana, dok je taj podatak za postaju Zalesina drugačiji. Za postaju Zalesina
broj vedrih dana premašuje broj oblačnih, u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu.
Srednja mjesečna i godišnja vrijednost naoblake (0 - 10)
Tablica 11. Srednja mjesečna i godišnja vrijednost naoblake (0 - 10)

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Pros.
Delnice 7,6 7,1 6,6 6,7 6,4 6,0 4,9 4,5 5,7 7,3 8,2 8,2 6,6
Zalesina 6,7 6,5 6,0 6,1 5,8 5,4 4,0 3,9 4,9 6,2 7,5 7,4 5,9
Tablica 12. Srednji broj dana obzirom na naoblaku
Postaja/dani Mjeseci God.

Delnice
Srednji broj vedrih
dana (srednja dnevna 2,6 3,8 6,1 4,0 4,1 5,0 7,7 9,0 6,7 3,2 1,8 2,4 56,4
naoblaka manja od 2)
Srednji broj oblačnih
naoblaka veća od 8)
Zalesina
Srednji broj vedrih
naoblaka manja od 2)
Srednji broj oblačnih
naoblaka veća od 8)
Rev. 0 Stranica: 21
6.5. Vjetar
Zadnjih godina u području Gorskog kotara dolazi do pojave jačih vjetrova

(intenzivnija sječa šuma) nego što su se javljali u prošlosti. Jaki vjetrovi su u
delničkom području rijetki, a olujnih gotovo i nema, što je vidljivo iz Tablice 13. Pod
jakim vjetrom smatra se vjetar od 6 Beauforta, 10,8-17,1 m/s, a pod olujnim vjetar od
8 Beauforta, 17,2 m/s ili jače.
Tablica 13. Srednji broj dana obzirom na jačinu vjetra
Postaja/dani Mjeseci God.

Delnice
Srednji broj dana s jakim vjetrom 2,5 2,3 1,0 0,6 0,3 0,2 0,1 0,4 0,5 0,7 0,5 1,1 10,2
Srednji broj dana s olujnim vjetrom - 0,1 - - - - - - - - - - 0,1
Zalesina
Srednji broj dana s jakim vjetrom 0,4 0,8 0,3 0,2 - 0,1 - - 0,1 - 0,8 0,6 3,3
Srednji broj dana s olujnim vjetrom - 0,1 - - - - - - - - 0,3 0,1 0,5
6.6. Meteorološke pojave
Među najznačajnije takve pojave ubrajaju se grmljavina i magla, zbog svog velikog
utjecaja na mnoge ljudske aktivnosti. Pojava grmljavine češća je u ljetnim mjesecima
što je i za očekivati jer ljeti ima najviše naoblake koja nastaje naglim dizanjem toplog
zraka, a u planinskim područjima takva naoblaka lakše i češće nastaje. Od ukupno
32 takva dana (postaja Delnice) u godini više od polovice se odnosi na ljetne
mjesece. Navedeno je prikazano u Tablici 14. Najmanje magle ima u ljetnim
mjesecima dok se u hladnijem dijelu godine magla javlja gotovo svaki treći, četvrti
dan (Tablica 15).
Tablica 14. Srednji broj dana s grmljavinom

Delnice 0,8 0,9 0,5 1,6 3,9 5,8 5,4 4,6 3,2 2,4 1,5 1,7 32,3
Zalesina 0,7 0,3 0,7 0,6 2,3 2,6 3,1 1,7 1,8 0,6 0,6 0,5 15,5
Tablica 15. Srednji broj dana s maglom

Delnice 6,8 4,8 3,2 2,4 2,6 2,3 2,7 2,6 5,0 8,1 8,3 8,1 56,9
Zalesina 2,7 1,9 3,6 1,8 1,2 0,6 1,8 1,1 1,9 4,0 3,1 2,8 26,5
Rev. 0 Stranica: 22
7. Stanovništvo
Prema popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2001. godine, naselje Delnice
imalo je 4.451 stanovnika. Na području naselja Delnice živi više od 85% stanovnika
područja Grada Delnice, koji broji 55 naselja s ukupno 6.262 stanovnika. Okolna
naselja su uglavnom vrlo mala, tek tri imaju više od stotinu stanovnika. Obzirom na
izrazito ruralni karakter, udaljenost i izoliranost naselja na području Grada Delnice
(osim samog središta), ne planira se spajanje sustava odvodnje okolnih naselja na
središnji uređaj.
Deset godina ranije, u naselju Delnice živjelo je 4.696 stanovnika, a na području

Grada 6.858 stanovnika. U razdoblju od 1900. do 1961. prosječan porast
stanovništva iznosio je 0,12%, od 1961. do 1981. ostvaren je prosječan pad od
0,58%, a nakon toga dolazi do zaustavljanja pada i sporog porasta od 0,08%. Ovaj
porast nastao je prvenstveno zbog doseljenja stanovništva iz okolice i manjih mjesta
prema središnjem centru Delnicama, ali i iz drugih krajeva posebno tijekom
Domovinskog rata.
Već dugi niz godina na području Delnica broj umrlih premašuje broj rođenih (za
razdoblje od 1971.-1994. na području bivše Općine Delnice broj umrlih u odnosu na
novorođene je veći za 18 %). Proizlazi da se na područje Grada Delnica uglavnom
doseljavalo stanovništvo iz drugih područja Hrvatske i drugih zemalja, te da je porast
stanovnišva uvjetovan uglavnom mehaničkim priljevom.
Gorski kotar, pa tako i njegov dio Grad Delnice, su duže vrijeme, još od prvih popisa,
emigracijsko područje. Gorskokotarsko područje pripada demografskom tipu E4, kao
najlošijem, izumiranje.
U odnosu na 1991. godinu evidentiran je pad od 6,8%, a u odnosu na planirani pad

do 2015. god. po PPŽ-u (6.685 stanovnika) pad broja stanovnika je danas veći za
4,3% od očekivanog 2015. godine. Brojke su alarmantne i ukazuju na neminovnost
gospodarskih zahvata takve vrste da se na svaki način zaustavi pad broja stanovnika
tog područja.
Kako je danas okolica Delnica uglavnom ispražnjena od žitelja, nije za očekivati veći
priljev stanovništva u središnje naselje. Stoga će se za potrebe projektiranja UPOV-a
koristiti podatak o broju stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva.
Rev. 0 Stranica: 23
8. Društvena infrastruktura
Delnice su, kao središnje naselje Grada, ali i kao gravitirajući centar velikog dijela
Gorskog Kotara, značajno društveno središte. U Delnicama postoje vojne i policijske
službe, porezne službe, sudovi, dvije osnovne i srednja škola, zdravstvene ustanove
i cijeli niz drugih ustanova karakterističnih za regionalno i gradsko središte. Delnice
su i važno cestovno i željezničko odredište. Sjeverno od naselja smještena je velika
vojarna, koja je ocijenjena perspektivnom i koja će i dalje služiti postojećoj svrsi.
Vojarna je također spojena na sustav javne odvodnje.
Velik broj ljudi koji su nastanjeni izvan Delnica zaposleno je u samim Delnicama, a
također i velik broj ljudi iz okolice svakodnevno boravi u Delnicama. Sama ta
činjenica objektivno ukazuje na mogućnost povećanog hidrauličkog, i naročito
organskog opterećenja otpadne vode.
Ljudi koji povremeno borave u Delnicama tijekom radnog vremena, boravka u školi ili
obavljanja jednokratnih poslova, ili zaustavljanja tijekom prolaska kroz Delnice su
značajni producenti tzv. crnih sanitarnih voda koje su visokoopterećene organskim
tvarima (sanitarni čvorovi), a uopće nisu producenti niskoopterećenih komunalnih
otpadnih voda, kao što su vode nastale održavanjem osobne higijene, pranja rublja,
suđa i dr.
Stoga je za očekivati određeni nesrazmjer između hidrauličkog i organskog

opterećenja otpadnih voda Delnica.
Rev. 0 Stranica: 24
9. Industrija i gospodarstvo
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, na predmetnom području postoji
174 registriranih aktivnih gospodarskih subjekata. Većinom se radi o malim uslužnim
djelatnostima. Subjekata s više od deset zaposlenih ima svega sedamnaest. Isti su
prikazani u Tablici 16.
Tablica 16. Lista gospodarskih subjekata na predmetnom području
Gospodarski subjekt Adresa

GORAN d.o.o. Sajmišna 31
INGRO, d. o. o. Goranska 8
KOMUNALAC d.o.o. Supilova 173
SETING - INŽENJERING, d. o. o. Frana Supila 339
MAXEL d. o. o. Lučićka cesta 1 /b
SUBITA REGULA d.o.o. Lujzinska 22 21220
GRGURIĆ d.o.o. Prilaz Doli 2 16
KRALJEVIĆ HOTELI d.o.o. Lujzinska 36
GSC RUNOLIST d. o. o. Školska 24
AS-MONT d.o.o. Silvija Strahimira Kranjčevića 5
KOMODEL, d. o. o. Lujzinska cesta 22
HOTELI BUŠKULIĆ d.o.o. Lujzinska 3
ARGOLA d.o.o. Gornja Ograja 11 bb
ĐUKIĆ d. o. o. Supilova 164
KENONLIM, d. o. o. Frana Supila 147
DRAGUNJA d. o. o. Prilaz Doli I 5
OPSKRBA d. d. Podštor 27
Većina subjekata su čisto uslužnog karaktera. Od proizvodnih djelatnosti dominiraju

građevinske tvrtke niskogradnje i visokogradnje. Značajan je i seoski i zimski turizam,
postoji nekoliko hotela i ugostiteljskih objekata, a tendencija je da će se turizam
razvijati u budućnosti. Karakteristike otpadnih voda koje proizvode gospodarski
subjekti su po svom sastavu slične komunalnim otpadnim vodama, stoga se zakonski
ne tretiraju kao tehnološke vode. Industrije koja proizvodi značajne količine
tehnoloških otpadnih voda u Delnicama nema. To se navodi i u Naputku za
nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice (Ekološki inženjering, 2007.)
Budući razvoj industrije Delnica uglavnom je oslonjen na razvoj turizma,

građevinarstva i malog i srednjeg poduzetništva, a od industrije najviše potencijala
ima drvna industrija.
U slučaju početka produkcije tehnoloških otpadnih voda bilo koje vrste na području
Delnica, navedene se trebaju tretirati na industrijskim uređajima za pročišćavanje
prije ispusta u sustav javne odvodnje, u skladu sa zakonskim zahtjevima.
Rev. 0 Stranica: 25
10. Poljoprivredne aktivnosti

Poljoprivredne aktivnosti na području Delnica su izrazito oskudne. Obradivih površina
gotovo da i nema, te stoga nema intenzivnih unosa organskih i hranjivih tvari u tlo.
Također, nema podataka o postojanju objekata za intenzivni uzgoj stoke (farmi) na
području Delnica.
U slučaju gradnje takvih objekata u budućnosti, isti će se gotovo sigurno smjestiti

izvan područja naselja Delnice, tako da se otpadne vode neće upuštati u sustav
javne odvodnje, nego će se pitanje iste rješavati u sklopu zaštite poljoprivrednog
zemljišta ili zasebnim industrijskim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda.
11. Vodovodna mreža i potrošnja vode

Prema podacima iz Prostorog plana uređenja Grada Delnice, na području Grada
Delnice vodoopskrba je rješena manjim sustavima, međusobno odvojenim, koji
koriste vodu iz lokalnih izvorišta. Pokrivenost vodovodnom mrežom je 90%
stanovnika. Navedeno se odnosi na cijelo područje Grada, tako da se može
pretpostaviti da je danas pokrivenost sustavom vodovoda samog naselja Delnice
100%.
Najveći sustav preko kojeg se vodom opskrbljuju Delnice je sustav vodoopskrbe iz

izvora Kupice. Izvor Kupice je najveći izvor na području Grada Delnice, čija je
minimalna izdašnost 700 l/s, dok je maksimalna 3 000 l/s. Za potrebe vodoopskrbe
naselja Delnice koristi se i voda iz izvorišta Loka i Putrihovo.
Isporučene vode potrošačima nisu ujedno i količine vode koje se crpe na izvorištu. U
transportu vode, od izvora do potrošača, nastaju gubici vode koji mogu biti značajni.
Smatra se da je vodovod s gubicima većim od 40% loš vodovod.
Posljednji prikupljeni podaci za 2007. godinu pokazuju da je za potrebe opskrbe

naselja Delnice i naselja Lučice u 2007. godini proizvedeno 470.519 m3 vode, a da je
prodano 292.386 m3 vode (razlika predstavlja gubitak vode iz sustava), odnosno
61,07 m3 po stanovniku – 167,3 l/dan, prosječno za Delnice i Lučice. No, budući da
su Delnice znatno veće od Lučica, pretpostavka je da je specifična potrošna norma
za Delnice viša od 167,3 l/dan, te se ista, zbog usvaja s vrijednosti od 180 l/dan.
Tijekom godine potrošači koriste različite količine vode. U domaćinstvima to ovisi o

godišnjem dobu. Više vode koristi se ljeti. U gospodarstvu potrošnja vode ovisi o
gospodarskim aktivnostima. Tamo gdje je potrošnja vode vezana za proizvodnju ovisi
o ciklusu proizvodnje. U uslužnim djelatnostima ovisi često o sezonskom poslovanju.
Za područje Grada Delnice potrošnja vode ujednačena tijekom godine i ne varira za
više od +/-15% po mjesecima.
Rev. 0 Stranica: 26
12. Lokacija uređaja za pročišćavanje

Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Delnice nalazi se na
sjeveroistočnom rubu naselja Delnice, na lokaciji Kalvarija. Nalazi se na kraju
Supilove ulice, tako da su kuće smještene vrlo blizu uređaja, na manje od 50 m. U
blizini ima dosta obiteljskih kuća. Groblje se nalazi na udaljenosti od 300 metara, a
vojarna na udaljenosti od 500 metara. Oko 600 metara istočno nalazi se lokalitet
Furmanski fojnar. Oko 300-400 metara istočno planirana je izgradnja rekreacijske
zone-kupališta na Delničkom potoku. Lokacija uređaja spada u zonu poslovne
namjene, a u odnosu na naselje smještena je u udolini.
Zbog blizine stambenih i rekreacijskih zona, posebnu pažnju potrebno je posvetiti

suzbijanju širenja neugodnih mirisa i buke. Lokacija uređaja prikazana je na Slici 1.
Slika 1. Lokacija UPOV Delnice

Rev. 0 Stranica: 27
13. Postojeće stanje UPOV Delnice

Postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja Delnice projektiran je,
građen i rekonstruiran u više etapa. Projekt postojećeg uređaja izrađen je 1977.
godine i predviđen je za kapacitet od 5000 ES. Projektirana je tehnologija aktivnog
mulja s istovremenom stabilizacijom mulja i ugušćivanjem. Uređaj se izgrađen 1987.,
a veća rekonstrukcija je izvedena 1995. godine. Danas uređaj funkcionira samo kao
mehanički uređaj.
Glavni dijelovi uređaja su:
- Ulazno okno koje funkcionira i kao preljevno okno u obilazni cjevovod

- Ulazna građevina s grubom automatskom rešetkom d=10 mm, zapornicom i
obilaznim kanalom rešetke
- Pjeskolov površine 2 m2
- Crpna postaja zapremnine 44 m3 s ugrađenim centrifugalnim crpkama
- Fino rotacijsko sito s četkama d= 1 mm
- Dva bioaeracijska bazena korisnog volumena cca 500 m2 svaki, okvirnih dimenzija
Š xD x V = 9 x 15,2 x 4,4 m
- Sekundarna vertikalna taložnica pravokutnog oblika, okvirnih dimenzija
Š x D x V = 9,8 x 8,6 x 6,2 m, ukupne zapremnine od 195 m3, površine 84,5 m2
- Spremnik viška mulja zapremnine 130 m3
- Upravni objekt s prostorijama za smještaj puhala, elektroormarom, upravljačkim
sustavom, sanitarnim čvorom, priručnim skladištem i dr.
- Odvodni cjevovod do prijamnika, Delničkog potoka
Većina dijelova uređaja danas nije u funkciji. U jednom od bioaeracijskih bazena

ugrađen je odvajač ulja i masti, koji također nije u funkciji. Na slijedećim slikama
prikazani su neki dijelovi UPOV Delnice.
Rev. 0 Stranica: 28
Slika 2. Ulazno okno
Slika 3. Gruba rešetka sa zapornicom

Rev. 0 Stranica: 29
Slika 4. Bazen crpne postaje
Slika 5. Puhala za zrak

Rev. 0 Stranica: 30
Slika 6. Fino automatsko sito
Slika 7. Bioaeracijski bazen

Rev. 0 Stranica: 31
Slika 8. Odvajač ulja i masti naknadno ugrađen u bioaeracijskom bazenu
Slika 9. Sekundarna taložnica

Rev. 0 Stranica: 32
Slika 10. Pogled na bioaeracijske bazene
Slika 11. Upravna zgrada

Rev. 0 Stranica: 33
14. Podaci o recipijentu pročišćenih otpadnih voda
Delnički potok
Recipijent pročišćenih otpadnih voda iz UPOV Delnice je Delnički potok. Prema

navodima iz Naputka za nadgradnji i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice,
vodotok je svrstan u vodotok II kategorije (osjetljivo područje). Iako na širem području
ima nekoliko značajnijih vodotoka, kao što su Kupa i Kupica, te Velika i Mala Belica,
u blizini naselja Delnice protječe samo Delnički potok.
Delnički potok je vodotok s vrlo malim protocima u sušnom periodu, a ljeti praktički
presušuje. Za vrijeme jakih oborina ima karakter bujice, zbog svog smještaja u
kanjonu. Tok potoka karakterizira velika razlika u nadmorskim visinama (s 800 na
500 m n.m.). Na Slici 12. prikazana je panorama dijela toka Delničkog potoka.
Slika 12. Panorama Delničkog potoka
Površina sliva Delničkog potoka iznosi cca 18 km2. Potok izvire oko 2 km istočno od
naselja Delnice sjeverno od stare ceste Zagreb-Rijeka. Prolazi sjeveroistočnim
rubom naselja Delnice i na mjestu ispusta iz UPOV Delnice najbliži je samom
naselju. Tok mu dalje ide prema sjeveru kroz kanjon na području Makovca u blizini
naselja Marija Trošt i Tihovo, nakon kojih se ulijeva u potok Lešnicu (cca 5 km
sjeverno od Delnica) koja se nakon cca 1 km ulijeva u rijeku Kupicu. Na Slici 13.
prikazan je tok Delničkog potoka od izvora do ušća u Lešnicu i Kupicu.
Prijedlogom izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije iz

2008. godine predloženo je izvršiti ponovno trasiranje ponora Delničkog potoka sa
svrhom definiranja utjecaja na izvor Kupice.
Rev. 0 Stranica: 34
Slika 13. Tok Delničkog potoka

Rev. 0 Stranica: 35
Iako se navodi da je Delnički potok vodotok II kategorije, sve njegove vode

završavaju u rijeci Kupici koja je vodotok I kategorije, a Kupica se ulijeva u Kupu koja
je također na tom području vodotok I kategorije. Hidrološki podaci i podaci o kakvoći
vode Delničkog potoka nisu bili na raspolaganju tijekom izrade ovog projekta. Kao
referentni vodotok za analizu utjecaja uzima se rijeka Kupica.
Kupica
Kupica je najznačajnija desnoobalna pritoka Kupe na području Primorsko goranske

županije. Slivna površina joj na izlaznom hidrološkom profilu Brod na Kupi – Kupica
iznosi 291 km2 . Sliv ima tri glavna ogranka: Curak, Delnički potok i Veliku Sušicu.
Izvor je smješten ispod Kupjačkog vrha, ima izgled malog jezerca odakle se vodi
zatvorenim kanalom do sela Iševnica gdje je izgrađeno crpno postrojenje s kojim se
dio vode prebacuje u vodoopskrbni sustav Delničkog vodovoda. Kupica je
namijenjena za vodu za piće, akvakulturu, turizam i rekreaciju. Ima status vrijednog
dijela prirode.
Hidrološke karakteristike rijeke Kupice
Srednji protok Kupice na izvoru iznosi je 5,18 m3/s. Tokom prema ušću u Kupu
srednji protok se povećava uslijed dotoka nekoliko potoka, te u prvom dijelu toka
iznosi 7,79 m3/s, a u drugom dijelu 10 m3/s. Srednji protok na ušću u Kupu iznosi
13,7 m3/s (prosječni podatak za period 1951.-1998.) Kupica je ocijenjena
perspektivnom za gradnju dvije male hidroelektrane. Prosječni maksimalni godišnji
protok Kupice na ušću u Kupu iznosi 146 m3/s, a 1993. je zabilježen maksimalni
zabilježeni protok od 357 m3/s. Kupica ima bujični karakter.
Kakvoća rijeke Kupice
Hrvatske vode su po odobrenju Programa monitoringa za 2000. godinu od strane

Državne uprave za vode organizirale ispitivanje površinskih voda na 249 mjernih
postaja, te obalnog mora na području Dalmacije na 24 mjerne postaje. Na slivu rijeke
Kupe sustavno se prati kakvoća površinskih voda na 51 mjernoj postaji, obuhvaćajući
uz vodotoke i 7 izvora i 4 jezera.
Mjerenje kakvoće rijeke Kupice provodi se na mjernoj postaji oznake 30012 (izvor
Kupice), dok se mjerenje kakoće rijeke Kupe poslije utoka Kupice provodi na mjernoj
postaji oznake 30010. Voda iz Delničkog potoka ulijeva se između te dvije mjerne
postaje. Kupica (kategorizirana kao vodotok I kategorije) je prema režimu kisika
spadala u vodotok I vrste, dok je obzirom na hranjive tvari i mikrobiološke pokazatelje
imala karakteristiku vodotoka II vrste, a Kupa nakon ušća Kupice je obzirom na režim
kisika i hranjive tvari imala karakteristiku vodotoka II vrste, a obzirom na
mikrobiološke pokatatelje III vrste.
Rev. 0 Stranica: 36
Prema podacima iz Usporedbe metoda za procjenu pronosa onečišćenja

(Građevinar 58 (2006) 9, 717-725), prosječna koncentracija BPK5 u vodi na izvoru
Kupice iznosila je 1,88 mg O2/l, koncentracija ukupnog dušika 1,05 mg/l, a ukupnog
fosfora 0,02 mg/l. Koncentracija nitrata iznosila je 0,94 mg/l. Koncentracija ukupnog
dušika je praktično na razini koncentracije za vodotok I vrste, dok je koncetracija
ukupnog fosfora i nitrata dvostruko viša od one dopuštene za vodotok I vrste.
Koncentracija BPK5 je zadovoljavajuća. Voda iz izvora Kupice je konstantno
onečišćena mikroorganizmima fekalnog podrijetla, što ukazuje na dotok komunalnih
otpadnih voda u izvor. Kao ključni podaci nedostaju pokazatelji kakvoće Kupice
nakon utoka Delničkog potoka i Lešnice u Kupicu.
15. Postojeće stanje odvodnje naselja Delnice

Danas je izgrađenost sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda naselja Delnice više
od 90%, a uskoro se očekuje puna izgrađenost. Sustav odvodnje je uglavnom
razdjelnog tipa. Postoje manja područja na kojima postoji mješoviti sustav odvodnje,
kao i manja područja gdje sudbina oborinskih voda nije adekvatno riješena. Također,
postoje dijelovi odvodnje gdje je došlo do ilegalnih priključaka oborinske odvodnje na
sustav sanitarne odvodnje. Odvodni sustav sanitarno-fekalne odvodnje je
gravitacijsko-tlačni.
Zbog konfiguracije terena, načina izgradnje naselja i znatnih oborina, a upravo zbog
tih ilegalnih priključaka, oborinske vode značajno utječu na protok sanitarnih otpadnih
voda. Preciznih podataka nema. Maksimalna količina koja može doteći do UPOV-a
kroz dovodni cjevovod je 103 l/s (DN 400 mm). Navedeni problem je potrebno riješiti
neovisno o rješavanju koncepta UPOV Delnice, ali se treba poštovati i stanje na
terenu.
Rev. 0 Stranica: 37
16. Kakvoća otpadnih voda naselja Delnice

Pri izradi ovog projekta izrađivaču su bile dostupne analize otpadnih voda izvršene iz
uzoraka na ulaznom oknu UPOV-a Delnice, te na izlaznom iz postojećeg uređaja koji
nije u funkciji. Podaci uzeti iz izlaznog (kontrolno-mjernog okna) nisu mjerodavni za
dimenzioniranje, te se stoga ne navode.
Ukupno je analizirano 9 uzoraka otpadne vode Delnica u periodu od 2007. do 2008.,

od strane Zavoda za javno zdravstvo Županije primorsko-goranske (otprilike svaka
dva do tri mjeseca), u sklopu redovite kontrole rada uređaja prema postojećoj
Vodopravnoj dozvoli iz 1999. godine. Podaci su prikazani u Tablici 17. Neki parametri
su ispušteni jer nisu značajni za dimenzioniranje. U istoj Tablici prikazani su i ulazni
podaci kakvoće otpadnih voda iz prethodne dokumentacije.
Uočava se iznimno veliko razmimolilaženje između očekivanih i dobivenih rezultata,

te iznimno velike oscilacije za pojedine parametre.
Od 9 uzoraka, koncentracija BPK5 je dva puta bila čak iznad 800 mg O2/l, a
koncentracija KPK dva puta iznad 1100 mg O2/l, jednom čak blizu 1400 mg O2/l, i to
oba puta pri suhom vremenu.
Koncentracija suspendiranih tvari je pri kišnom vremenu bila je između 680 i 780
mg/l, dok je pri suhom vremenu bila u očekivanim granicama.
Koncentracije ukupnog (tj. Kjehldal-ovog) dušika bile su u rasponu od 43 do 118

mg/l, i to pri kišnom vremenu, a slična je situacija i s koncentracijama amonijačnog
dušika, te ukupnog fosfora.
Čak i ako iz izračuna izuzmemo uzorke dobivene pri kišnom vremenu, osim
parametra suspendirane tvari ostali parametri osciliraju gotovo identičnim stupnjem.
Moguće je da je jedan od razloga nedostatak podataka o dužem periodu (nekoliko

dana) vezano uz oborine.
Rev. 0 Stranica: 38
Tablica 17. Kakvoća otpadnih voda naselja Delnice (najvažniji pokazatelji)
Podaci dobiveni analizom uzoraka otpadne vode

Temp. Temp. Susp. An. Taloživa
Nadnevak zraka vode tvar KPK BPK5 N-NO3 Ptot deterge Tvar N-NH4 Min.
o o
uzorka Vrijeme C C pH mg/l mg O2/l mg O2/l Nkj mg/l mg/l mg/l nti mg/l (ml/l) mg/l ulja mg/l
19.03.
2007. kiša 9 9 8 778,9 656 440 43,85 1,88 5,42 1,59 10 21,56 2,69
30.05.
2007. kiša 12 15 8,5 680,5 950 800 118,27 1,45 13,11 5,68 78 82,77 0,6
28.06.
2007. oblačno 13,5 16,5 7,9 69 511 380 58,07 1,1 9,13 3,57 7 47,54 3
20.08.
2007. sunčano 17 18 8,21 310 1152 636
27.09.
2007. oblačno 8,5 14 7,92 113 435 250
26.11.
2007. snijeg 1 9 8,45 246,9 432 291
31.03.
2008. sunčano 8 9 8,66 269,9 751 436
19.06.
2008. sunčano 16,5 16 8,29 210,6 706 400
25.09.
2008. oblačno 8 15 7,75 465 1391 850
Prosjek 8,19 349,31 776,00 498,11 73,40 1,48 9,22 3,61 31,67 50,62 2,10
St.
devijacija 0,31 244,85 330,65 214,84 39,51 0,39 3,85 2,05 40,15 30,72 1,31
Prosječni podaci prema vremenskim uvjetima

Susp. An. Taloživa
Broj tvar KPK BPK5 N-NO3 Ptot deterge Tvar N-NH4 Min.
Vrijeme uzoraka pH mg/l mg O2/l mg O2/l Nkj mg/l mg/l mg/l nti mg/l (ml/l) mg/l ulja mg/l
Kiša 2 8,25 729,70 803,00 620,00 81,06 1,67 9,27 3,64 44,00 52,17 1,65
Snijeg 1 8,45 246,90 432,00 291,00
Oblačno 3 7,86 215,67 779,00 493,33 58,07 1,10 9,13 3,57 7,00 47,54 3,00
Sunčano 3 8,39 263,50 869,67 490,67

Svi (bez
kiše) 7 8,17 240,63 768,29 463,29 58,07 1,10 9,13 3,57 7,00 47,54 3,00
St.
devijacija 0,33 130,83 371,83 210,65
Svi (bez
kiše i bez
25.09.
2008.) 6 8,24 203,23 664,50 398,93 58,07 1,10 9,13 3,57 7,00 47,54 3,00
St.
devijacija 0,30 93,77 274,65 135,47
Suma 297,00 939,15 534,31

Podaci prema Projektnom zadatku (uzorak 31.03.2008., N-NH4 i Puk 18.07.2008.)
Temp. Susp. An. Taloživa
vode tvar KPK BPK5 N-NO3 Ptot deterge Tvar N-NH4 Uk.
o
C pH mg/l mg O2/l mg O2/l Nkj mg/l mg/l mg/l nti mg/l (ml/l) mg/l ulja mg/l
9 8,6 270 751 436 7,6 55 61
Podaci prema Naputku Crowater-Life projekt (analiza uzorka od 18.07.2007.)

o
C pH mg/l mg O2/l mg O2/l Nuk mg/l mg/l mg/l nti mg/l (ml/l) mg/l ulja mg/l
22 7,5 218 1030 620 78 7,6 55
Podaci prema ATV-A-118 (20% stranih voda)

o
C pH mg/l mg O2/l mg O2/l Nuk mg/l mg/l mg/l nti mg/l (ml/l) mg/l ulja mg/l
507 869 434 79 0 13

Rev. 0 Stranica: 39
17. Posebna obilježja lokacije zahvata
Rekreacijska zona
Delnički potok se godinama, sa strane domicilnog stanovništva, koristi kao

destinacija za kupanje, naravno, uzvodno od lokacije ispusta iz UPOV-a Delnice uz
Delnički potok. Oko 1 km uzvodno od lokacije ispusta predviđena je izgradnja
rekreacijske zone (R-3 - Rekreacijska zona sa kupalištem uz Delnički potok, ukupne
površine 3,19 ha). Planira se se izgradnja kupališnog kompleksa zatvorenih i
otvorenih sportsko-rekreacijskih građevina i površina namjenjenih različitim vidovima
rekreacije uz i na vodi sa pratećim ugostiteljskim, uslužnim i ostalim sadržajima
(prometne i parkirališne površine i sl.).
Zona sanitarne zaštite izvorišta
Na širem području Delnica i u okolici, na širem području Gorskog Kotara postoji veliki
broj izvorišta vode koja se koristi kao voda za piće ili ima potencijal isto biti: izvor
Kupice, Loka, Putrihovo, Sušica, Gločevac, Skrad, Šubetov most, Vodica, Hribške
staje, Frankopan, Josipovac, Paletina, Velika Belica, Mala Belica, Zeleni Vir i dr.
Ukupno se dvanaest izvora nalazi u slivu Kupice. Za izvor Kupica određene su četiri
zone (I, II, III i IV) zaštite, dok su za manja izvorišta određene dvije zone sanitarne
zaštite.
Slika 14. Područje Grada Delnice u odnosu na zone sanitarne zaštite izvorišta
Rev. 0 Stranica: 40
Gotovo 80% površine Grada Delnica nalazi se u nekoj od zona sanitarne zaštite
izvorišta (Slika 14.), no lokacija ispusta iz UPOV-a Delnice i tok Delničkog potoka od
lokacije ispusta do Lešnice do ušća u Kupicu, uključivo i slivna područja dijelova
navedenih vodotoka ne nalaze se na području zona sanitarne zaštite izvorišta, iako
je cijelo ostalo okolno područje vrlo osjetljivo, a i samo površina naselja Delnice
gotovo 95% spada u III zonu sanitarne zaštite koja s tri strane okružuje UPOV i
ispust u Delnički Potok (Slika 15.).
Slika 15. Zone sanitarne zaštite izvorišta u odnosu na UPOV i prijamnik pročiščenih voda
Rev. 0 Stranica: 41
Lokacija: Delnice

C. IZBOR TEHNOLOGIJE OBRADE OTPADNIH VODA

Rev. 0 Stranica: 42
1. Ulazni podaci za projektiranje
1.1. Hidrauličko opterećenje UPOV-a
Hidrauličko opterećenje sukladno stvarnim podacima
Kako je navedeno ranije, Delnice su 2001. godine imale 4.451 stanovnika, uz buduću
tendenciju smanjivanja, budući da se radi o depopulacijskom području. Procjenjena
potrošna norma dobivena kroz podatke o potrošnji vode iznosi 170-180 l/st.dan.
Kako se radi o sustavu odvodnje koji je dijelom star, a dijelom nov, razlika između
količine vodovodne vode i otpadne vode, tj. gubici vode, se mogu procijeniti na 15-
20%. Što se tiče stranih voda, tok istih u sušnom periodu je minimalan. Delnice su
smještene u krškom području, s velikim brojem vrtača, s velikom brzinom protjecanja
vode kroz tlo i bez značajnog zadržavanja vode. Što se tiče stanja sustava odvodnje,
on je dijelom betonski s djelomičnim propuštanjem (stari dio), a dijelom od plastičnih
materijala bez propuštanja (novi dio). Strane vode se u sušnom periodu stoga
procjenjuju na 10% protoka sanitarne otpadne vode. Za izračun ulaznog hidrauličkog
opterećenja usvaja se specifična potrošna norma od 180 l/st.dan (za buduće
razdoblje), ukupni gubici od 20%, te 10% stranih voda.
Sukladno navedenom, dnevna produkcija otpadnih voda za sadašnje i buduće

razdoblje iznosi:
180 l/st.dan x 4451 st. x 0,80 x 1,10 = 705 m3
Hidrauličko opterećenje sukladno ATV smjernicama
Broj ekvivalent stanovnika 4451 ES

Specifični dotok 144 l/(st*dan)
Dotok strane vode 10% (procjena)
Satni faktor 8 h/d
Faktor razdjelnog/mješovitog sustava 1
Dnevni dotok strane vode 64,09 m3/dan
Dnevni sušni dotok 705,04 m3/dan
Maks. satni sušni dotok 82,79 m3/h (23 l/s)
Ostali društveni i gospodarski objekti, građevine gospodarske namjene unutar

građevinskog područja naselja su pretežno sitnog individualnog karaktera i po
kapacitetima ne predstavljaju značajnije opterećenje i ulaze u izračun kroz podatak o
broju stanovnika.
Kako je utjecaj oborinskih voda vrlo velik, evidentno je da će biti potrebno riješiti
pitanje zaštite biološke obrade od hidrauličkih udara, stoga se određuje i dvostruki
sušni dotok 2Qs koji iznosi 162,91 m3/h (45,25 l/s). Svi ulazni hidraulički podaci
prikazani su u Tablici 18.
Rev. 0 Stranica: 43
Tablica 18. Hidrauličko opterećenje uređaja za pročišćavanje
dotok otpadne vode

m³/d m³/h l/s
otpadna voda Qh 640,94 80,12 22,26
strana voda Qf 64,09 2,67 0,74
suho vrijeme Qt 705,04 82,79 23,00
kišno vrijeme Qm 162,91 45,25
Satne količine proračunate su na osnovi prosječnih satnih količina za otpadnu i

stranu vodu.
1.2. Organsko opterećenje UPOV-a
Za izradu bilance ukupnog organskog opterećenja koriste se postojeći izmjereni

podaci o kakvoći otpadnih voda prikupljeni u posljednje dvije godine putem
uzorkovanja otpadnih voda na ulazu u UPOV i laboratorijskih analiza (Tablica 18.).
Očekivani podaci prema literaturi i ATV smjernicama prikazani su u Tablici 19.
Tablica 19. Očekivani podaci opterećenja otpadne vode
Parametar Koncentracija Dnevno opterećenje

(mg/l) (kg/dan)
KPK 757,58 534,12
BPK5 378,79 267,06
Susp. tvari 441,92 311,57
Nuk (TKN) 69,44 48,96
Puk 11,36 8,01
Ukupno je izvršeno 9 analiza otpadne vode na ulazu u UPOV Delnice. Varijacije

dobivenih podataka su vrlo velike. KPK vrijednost se kretala u rasponu od 432 do
čak 1391 mg O2/l, BPK5 vrijednost se kretala u rasponu od 250 do 850 mg O2/l, a
drugi pokazatelji su u sličnom rasponu. BPK5 vrijednost od 250 mg O2/l odgovara
opterećenju od 2937 ES, dok vrijednost od 850 mg O2/l odgovara opterećenju od čak
9988 ES.
Uzimanjem srednje vrijednosti + standardna devijacija dobijaju se slijedeća

opterećenja (Tablica 20.)
Tablica 20. Prosječno opterećenje otpadne vode uvećano za standardnu devijaciju
Parametar Sr.vrijednost + st.dev. Dnevno opterećenje

(mg/l) (kg/dan)
KPK 1106,65 780,19
BPK5 712,95 502,63
Susp. tvari 594,16 418,88
Nuk (TKN) 112,91 79,60
Puk 13,07 9,21
Rev. 0 Stranica: 44
Nnavedeni podaci su drastično veći od onih očekivanih i odgovaraju organskom

opterećnju od čak 8377 ES, a od 9 analiziranih uzoraka, u dva su i veća opterećenja.
Daljnjim razmatranjem uočeno je da su dva uzorka uzeta po kišnom vremenu i iste je

karakterizirala visoka koncentracija suspendiranih tvari koja je i znatno utjecala i na
ostale parametre. Navedeno ukazuje na znatan utjecaj oborinskih voda, bez obzira
na postojanje razdjelnog sustava odvodnje. Kako će se pitanje sudbine visokih
protoka rješavati putem preljeva, kišno-retencijskih bazena, a pitanje sudbine visoke
koncentracije suspendiranih tvari putem mehaničke obrade, navedena dva uzorka se
izuzimaju iz izračuna, a iz proračuna se također izuzima uzorak od 25.09.2008. koji
je najopterećeniji organskim tvarima, a uzet je u kišnom periodu, mada u trenutku
uzorkovanja nije bilo oborina (novi podaci prikazani su u Tablici 21.)
Tablica 21. Prosječno opterećenje otpadne vode u sušnom periodu uvećano za st. dev.
Parametar Sr.vrijednost + st.dev. Dnevno opterećenje

(mg/l) (kg/dan)
KPK 939,15 662,10
BPK5 534,31 376,69
Susp. tvari 297 209,39
Nuk (TKN) 58,07 40,94
Puk 9,13 6,44
Navedeno opterećenje odgovara opterećenju od 6278 ES, što je za 41% više od

očekivanog. Sama učestalost uzoraka s visokim organskim opterećenjem isključuje
pojavu analitičke greške, a činjenica da je ovako veliki rasap parametara provlači
kroz podatke za različite vremenske uvjete kroz duži period ukazuje da se radi o
stvarnim podacima. Bilo kakva daljnja redukcija ulaznog opterećenja koje je
određeno sukladno stvarnim podacima više nema smisla, a za konačno
dimenzioniranje se uzimaju podaci prikazani u Tablici 22.)
Tablica 22. Konačni ulazni podaci za dimenzioniranje UPOV-a
Parametar Koncentracija Dnevno opterećenje Podrijetlo odabrane

(mg/l) (kg/dan) vrijednosti
Analitički podatak za sušni
KPK 939,15 662,10
period (sr.vr + st.dev.)
BPK5 534,31 376,69
Susp. tvari 441,92 311,57 ATV
Nuk (TKN) 69,44 48,96 ATV
Puk 11,36 8,01 ATV
N-NO3 1,10 0,78
Kako je osnova za projektiranje sukladno ATV smjernicama opterećenje BPK5, a

uređaj je II stupnja pročišćavanja, navedeno znači da ulazne koncentracije hranjivih
tvari i nisu bitne za dimenzioniranje uređaja. Konačni podaci o ulaznom opterećenju
UPOV su značajno veći od onih očekivanih, od onih navedenih u Projektnom
zadatku, te nešto manji od onih navedenih u Naputku Crowater-Life projekt.
Rev. 0 Stranica: 45
2. Zahtjevi propisa
Pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i zbrinjavanje nastalih muljeva u Republici
Hrvatskoj definirano je cijelim nizom propisa, od kojih su najvažniji:
- Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06)

- Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04)
- Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05)
- Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN
94/08)
- Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada
se mulj koristi u poljoprivredi (NN 34/08)
- Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015.
godine (NN 85/07)
- Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99)
- Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)
- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom
opasnog otpada (NN 50/05)
U nastavku je dana kratka analiza strategija, planova i važećih pravilnika i uredbi

vezano uz način i razinu pročišćavanja otpadnih voda i zbrinjavanja nastalih muljeva
iz UPOV Delnice.
a) Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim

vodama (NN 94/08)
Potreban stupanj pročišćavanja, te drugi zahtjevi definirani su Pravilnikom o

graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).
Otpadne vode koje će se obrađivati na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda
Delnice u otpadne vode iz sustava javne odvodnje.
i) Rok izgradnje uređaja za pročišćavanje:
U Članku 6. Pravilnika navodi se da „...(2) Komunalne otpadne vode s određenih

aglomeracija trebaju se prikupljati i odvoditi do mjesta ispuštanja u prijemnik...
– najkasnije do 31. 12. 2030. za aglomeracije između 2 000 i 15 000 ES...“.
U Članku 7. Pravilnika navodi se da „...(1) Komunalne otpadne vode prije ispuštanja

u prijemnik trebaju se podvrgnuti drugom stupnju pročišćavanja ili odgovarajućem
pročišćavanju... do 31. 12. 2030. ispuštanja u vodotoke i estuarije aglomeracija s
2Ԝ000 do 10Ԝ000 ES...“
Rev. 0 Stranica: 46
ii) Osjetljivost područja:
U Članku 6. Pravilnika također se navodi se da: „...Pri određivanju stupnja

pročišćavanja, treba uzeti u obzir mogućnost rizika, da se ispušteno opterećenje
može prenijeti i na okolna područja sa štetnim učincima na vodni okoliš....Osjetljiva
područja su područja površinskih voda gdje ispuštanje otpadnih voda može štetiti
vodnom okolišu.“ Po svim zahtjevima iz Članka 6. Pravilnika recipijent pročišćenih
otpadnih voda, Delnički potok, spada u „osjetljivo područje“
iii) Potrebni stupanj pročišćavanja otpadnih voda:
Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Delnica spada u sustave veličine od

2000 – 10000 ES. U Članku 7. Pravilnika, u Tablici 2, prikazani su zahtjevi za
kakvoćom pročišćene otpadne vode (prikazani u Tablici 23.):
Tablica 23. Granične vrijednosti pokazatelja otpadnih voda nakon pročišćavanja
POKAZATELJI GRANIČNA NAJMANJI (%) REFERENTNE METODE ISPITIVANJA

VRIJEDNOST SMANJENJA
OPTEREĆENJA
1 2 3 4
Suspendirane 35 mg/l 90 Reprezentativni uzorak procijeđen kroz membranski filtar
°
tvari (više od 10 000 ES) 70 veličine pora 0,45 μm, sušen na 105 C i odvagan, ili
60 mg/l reprezentativni uzorak centrifugiran najmanje 5 minuta s
°
(2 000 do brojem okretaja od 2800 do 3200 u minuti, sušen na 105 C
10 000 ES)
Biokemijska 25 mg O2/l 70–90 Homogeniziran, nefiltriran, nedekantiran uzorak; Odre-
potrošnja kisika 40 mg O2/l đivanje otopljenog kisika prije i nakon 5 dana inkubacije na
° ° °
BPK5 (20 C) (a) 20 C ± 1 C u tami. Dodavanje sredstva za sprječavanje
nitrifikacije
Kemijska 125 mg O2/l 75 Homogeniziran, nefiltriran, nedekantiran uzorak;
potrošnja kisika – Određivanje kalijevim dikromatom
KPKCr
Iz prikazane Tablice vidljivo je da je za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

Delnice potrebno zadovoljiti granične vrijednosti od 125 mg O2/l za KPK, 25 mg O2/l
za BPK5 i za 60 mg/l za suspendirane tvari, dok za dušične i fosforne spojeve nema
ograničenja (ograničenja postoje tek za sustave veće od 10 000 ES). Također,
dezinfekcija pročišćene otpadne vode nije potrebna.
Međutim, Stavak 9. Članka 7. (9) navodi da „...Strože zahtjeve za pročišćavanje

otpadnih voda koji se navode u tablicama 2 i 2a, potrebno je osigurati kada se za
prijemnik takav zahtjev traži nekim drugim propisom.“
Članak 10. Pravilnika definira dodatne zahtjeve: „...(1) Uređaji za pročišćavanje

komunalnih otpadnih voda ... potrebno je projektirati, izgraditi i održavati tako da se
osigura zadovoljavajući rad uređaja u svim normalnim lokalnim klimatskim uvjetima.
Pri projektiranju uređaja potrebno je uzeti u obzir i sezonske promjene opterećenja.
(2) Pročišćene otpadne vode ponovno će se koristiti kad god je to moguće, a
njihovim ispuštanjem štetni utjecaj na okoliš mora biti što manji.“
Rev. 0 Stranica: 47
b) Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 34/08)
Pravilnik o gospodarenju muljem definira mogućnost korištenja viška mulja iz uređaja

za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi. U Članku 4. Pravilnika navedena su
ograničenja korištenja mulja:
(1) U poljoprivredi dozvoljeno je koristiti samo obrađeni mulj koji:

– sadrži teške metale u količinama koje nisu veće od dopuštenih vrijednosti
propisanih člankom 5. ovoga Pravilnika,
– sadrži organske tvari u količinama koje nisu veće od dopuštenih vrijednosti
propisanih člankom 6. ovoga Pravilnika,
– je stabiliziran na način da su u njemu uništeni patogeni organizmi, potencijalni
uzročnici oboljenja.
Ograničenja vezana uz teške metale i halogenirane ugljikovodike navedena su u

Člancima 5. i 6. Pravilnika.
Dopušteni sadržaj teških metala izražen u mg/kg suhe tvari reprezentativnog uzorka
mulja iznosi za kadmij 5 mg/kg, za bakar 600 mg/kg, za nikal 80 mg/kg, za olovo 500
mg/kg, za cink cink 2000 mg/kg, za živu 5 mg/kg i za krom 500 mg/kg.
Dopušteni sadržaj halogeniranih ugljikovodika u obrađenom mulju koji se koristi u

poljoprivredi iznosi (u mg/kg suhe tvari mulja):
Poliklorirani bifenili (PCB):

- 2,4,4’-triklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja,
- 2,2’,5,5’-tetraklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja,
- 2,2’,4,5,5’.pentaklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja,
- 2,2’,3,4,5,5’-heksaklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja,
- 2,2’,3,4,4’,5,5’-heptaklorobifenil - 0,2 u mg/kg suhe tvari mulja.
Poliklorirani dibenzodioksini/dibenzofurani (PCDD/PCDF):
- 100 ng TCDD ekvivalenta* po kg suhe tvari mulja
Naravno, ograničenja postoje vezano uz vrstu zemljišta, vremenski period, postojeće

onečišćenje i opterećenje zemljišta i dr.
c) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. –

2015. godine (NN 85/07)
Plan u točki 5.4.6. Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda definira
mulj kao otpad koji je u nadležnosti pravnih osoba koje upravljaju uređajima za
obradu otpadnih voda, a ne tijela nadležnih za gospodarenje otpadom. U istoj točci
navodi se da gospodarenje muljem treba riješiti u okviru strategije gospodarenja
vodama, budući da će strategija gospodarenja vodama utvrditi točnije projekcije
količine, karakteristike i opcije konačnog zbrinjavanja mulja s uređaja za
pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Na razini projektiranja uređaja za obradu
Rev. 0 Stranica: 48
komunalnih otpadnih voda mora se riješiti pitanje potpune aerobne (ili anaerobne)
stabilizacije mulja prije nego se on uputi na odlaganje na poljoprivredne površine ili
na odlagališta inertnog otpada.
d) Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)
Strategija upravljanja vodama u dijelu koji se tiče zaštite voda načelno predlaže da
se uzme u razmatranje mogućnost da se za naselja manja od 500 stanovnika
(raspršeno onečišćenje stanovništva) ne grade uređaji za pročišćavanje. („U okviru
ovog dokumenta pod raspršenim izvorima onečišćenja iz ruralnih područja razmatra
se i onečišćenje iz naselja manjih od 500 stanovnika jer je prema iskustvu europskih
zemalja, utvrđeno, da se komunalni problemi takvih naselja ne rješavaju
sakupljanjem otpadnih voda i pročišćavanjem otpadnih voda putem konvencionalnih
uređaja, nego smanjenjem onečišćenja na mjestu nastanka.“)
Vezano uz gospodarenje otpadnim muljem, Strategija navodi slijedeće:

„...Pročišćene otpadne vode za sada se ne koriste. Mulj koji nastaje kao rezultat rada
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u pravilu se odlaže na sanitarna odlagališta.
Mulj se kao gnojivo u poljoprivredi zasad ne upotrebljava.“
e) Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
Strategija gospodarenja otpadom načelno definira buduće prioritete kod zbrinjavanja

muljeva iz sustava za pročišćavanje otpadnih voda.
U točki 4.2.10. (Komunalni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda) navodi se

slijedeće: „Zbrinjavanje komunalnog mulja rješavat će se prema europskoj praksi i
ciljevima, različito prema regionalnim prilikama od termičke obrade do iskorištavanja
komunalnog mulja u poljoprivredi. Načini zbrinjavanja mulja iz pročistača otpadnih
voda su: 1. iskorištavanje u poljoprivredi (navoženje na tlo), 2. termička obrada u
spalionicama, cementarama, termoelektranama itd., pretežito s proizvodnjom
energije, 3. odlaganje, 4. kompostiranje, 5. drugo.“
f) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i

listom opasnog otpada (NN 50/05)
Navedena uredba klasificira otpad iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u

Članku 2. Oznakom Q9; Ostaci od procesa uklanjanja onečišćenja (npr. muljevi iz
uređaja za pročišćavanje, prašina iz filtra za zrak, istrošeni filtri itd.);
Mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smatra se opasnim otpadom ako

sadrži teške metale ili ako je netretiran ili neprikladan za uporabu u poljoprivredi.
Osnovni kriteriji koje otpad mora ispunjavati za odlaganje na odlagalište definirani su

u Prilogu 3. Uredbe. Ne navode se pojedinačne vrste otpada, nego su uvjeti za
Rev. 0 Stranica: 49
odlaganje na pojedine vrste odlagališta definirani karakteristikama eluata, poglavito s

aspekta sadržaja teških metala, iona i organske tvari. Granične vrijednosti su takve
da mulj mora biti u potpunosti stabiliziran, odnosno ukupni organski ugljik mora biti
ispod 800 mg/kg suhe tvari za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada, a 500
mg/kg suhe tvari za odlaganje na odlagalište inertnog otpada.
3. Zahtjevi obzirom na karakteristike recipijenta

Prema dostupnim podacima, srednji protok Kupice na lokaciji utoka Delničkog potoka
u Kupicu iznosi oko 7 m3/s, dok protok pročišćene vode iz uređaja iznosi oko 23 l/s,
odnosno 0,023 m3/s. Ukoliko zanemarimo postojanje toka Delničkog potoka,
pročišćena voda iz UPOV-a Delnice sudjeluje u ukupnom protoku Kupice s 0,33%
ukupne vodne mase.
Praktično jedini zahtjevi koji se postavljaju obzirom na karakteristike recipijenta su

ukupno opterećenje recipijenta hranjivim tvarima izraženim kao ukupni dušik i ukupni
fosfor.
Maksimalni doprinos pročišćenih otpadnih voda Kupici vezan uz količine ispuštenih

ukupnog dušika i ukupnog fosfora u slučaju primjene II stupnja pročišćavanja iznosi
1,6 g/s za ukupni dušik i 0,26 g/s za ukupni fosfor, što pri srednjem protoku Kupice
iznosi povećanje koncentracija od 0,23 mg/l za ukupni dušik i 0,037 mg/l za ukupni
fosfor. Oba parametra su za 3-4 puta manja nego što je dopušteno za vodotok I
vrste, a također su manja i od opterećenja na samom izvoru Kupice, uzvodno od
mjesta utoka Delničkog potoka u Kupicu, što znači da je glavno pitanje vezano uz
zaštitu Kupice vezano uz spriječavanje nekontroliranog unosa onečišćenja u tlo u
slivnom području izvora Kupice, dok pročišćena otpadna voda iz UPOV-a Delnice uz
pomoć II stupnja pročišćavanja ne narušava kakvoću Kupice na način da istu
opterećuje više nego što je dozvoljeno Uredbom o klasifikaciji voda.
Budući da nema podataka o o pojavi procesa eutrofikacije u Kupici bez obzira na

činjenicu da je do sada UPOV Delnice praktično radio samo s I stupnjem
pročišćavanja, utjecaj otpadnih voda Delnice obzirom na koncentraciju hranjivih tvari
nije kritičan.
Rev. 0 Stranica: 50
4. Potrebni stupanj pročišćavanja i potreba za kakvoćom mulja

Izvedba III stupnja pročišćavanja nije potrebna. Potrebni stupanj pročišćavanja
UPOV-a Delnice je II stupanj. Navedeno je u skladu s Projektnim zadatkom,
Naputkom za nadgradnju i optimizaciju rada sustava, te Pravilnikom o graničnim
vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.
Uređaj je kapaciteta od 2000 do 10 000 ES, a granične vrijednosti efluenta koje se

trebaju zadovoljiti su 125 mg O2/l za KPK, 25 mg O2/l za BPK5 i 60 mg/l za
suspendirane tvari za ispust u „osjetljivo područje“.
Nije potrebno provoditi dezinfekciju efluenta, budući da Delnički potok od lokacije

ispusta do utoka u Kupicu nije predviđen kao rekreacijsko područje.
Bez obzira na konačni način zbrinjavanja otpadnog mulja, u istom ne smije biti
povišenog sadržaja teških metala, kao ni halogeniranih ugljikovodika, što znači da se
pitanje istih treba rješavati predobradom otpadnih voda prije dolaska na sam uređaj
(npr. predobradom tehnoloških voda u samim proizvodnim pogonima prije upuštanja
u sustav javne odvodnje).
Otpadni mulj može se zbrinuti u poljoprivredi (nakon biološke stabilizacije), odložiti na

odlagalište neopasnog otpada (nakon biološke stabilizacije), termički obraditi ili
kompostirati.
5. Karakteristike otpadne vode

Otpadnim vodama nazivaju se vode koje su bile upotrijebljene u određenu svrhu i pri
tome skupile dopunska zagađenja zbog kojih je došlo do promjene njihovih fizikalnih,
kemijskih, bioloških i bakterioloških svojstva. Po porijeklu i karakteru zagađenja
uobičajena je podjela otpadnih voda u tri osnovne skupine:
- kućanske ili sanitarne otpadne vode: potrošne i fekalne

- industrijske otpadne vode
- oborinske vode
Kućanske otpadne vode rezultat su korištenja vode u kućanstvima, ugostiteljstvu

(turizmu), zdravstvu, školstvu, uslužnim i drugim neproizvodnima djelatnostima. To
su vode iskorištene za: pripremanje hrane (kuhanje), proizvodnju namirnica, pranje
posuđa i rublja, održavanje osobne higijene, održavanje stanova (potrošne vode), te
vode iz sanitarnih uređaja (fekalne vode).
Industrijske otpadne vode nastaju upotrebom vode u tehnološkim procesima i

korištenjem u proizvodnji kao rashladno sredstvo.
Oborinske vode su posljedica palih oborina na urbano slivno područje. U ovu se

skupinu svrstavaju i vode od pranja ulica.
Rev. 0 Stranica: 51
Sa stanovišta rješavanja problematike odvodnje otpadnih voda s nekog područja, u

cilju definiranja sustava i pripadajuče koncepcijske tehničkog rješenja, od primarnog
je značaja, uz poznavanje vrste, broja i rasporeda potrošača po području, uz veličinu
prostora determinira specifična količina nastalih otpadnih voda. te očekivane
maksimalne količine.
Potrošače je generalno moguće razvrstati u dvije osnovne grupe:
- stanovništvo, kod koga je produkt potrošena voda u domaćinstvu. Ovakav otpadni

efluet pojavljuje pod nazivom domaćinske (ili “sanitarne”) otpadne vode
- industrija, odnosno otjecanja iz radnih zona, kod čega se otpadni efluenti javljaju
kao produkt utroška vode, dijelom kao sanitarne otpadne vode, a dijelom kao
otpadne vode kod tehnološkog korištenja.
Količine sanitarnih otpadnih voda ovisne su, osim o broju konzumenata i opskrbnoj
normi, dijelom su funkcionalno vezane s kvalitetom i karakterom stanovanja. Količine
industrijskih otpadnih voda ovise o primjenom tehnološkom procesu, te o broju
zaposlenika (sanitarni otjecaj).
Otpadna voda koja će se obrađivati na uređaju za pročišćavanje Delnica kako je već

utvrđeno do uređaja dolazi sustavom razdjelne kanalizacije, iako zbog ilegalnih
spojeva na sustav odvodnje dolazi do povećanog toka otpadnih voda u kišnom
periodu.
Sanitarne otpadne vode pretežno sadrže biorazgradive tvari (proteini, ugljikohidrati,

lipidi), suspendirane tvari te veliki broj mikroorganizama. Stoga su najvažniji
pokazatelji sastava sanitarnih otpadnih voda:
- sadržaj organskih tvari;

- količina suspendiranih tvari;
- ukupni dušik i fosfor;
- broj patogenih mikroorganizama. Najčešće se iskazuje samo kao broj
mikroorganizama fekalnog (tj. iz probavnog trakta ljudi i životinja) podrijetla i to kao
broj fekalnih koliforma.
U kojem omjeru će se količine tih tvari nalaziti u otpadnoj vodi ovisi o brojnim
utjecajnim parametrima - od kulturoloških značajki stanovništva, klimatskih uvjeta,
ekonomske razvijenosti itd. Prvenstveno ovisi o:
- broju priključenih stanovnika

- potrošnji vode
U kišnom razdoblju do uređaja dolazi i oborinska voda, što se najćešće ne može do

kraja spriječiti boljom kontrolom. Ove vode značajno hidraulički opterećuju uređaj za
obradu otpadnih voda.
Rev. 0 Stranica: 52
6. Moguća tehnološka rješenja

Načelno, faze pročišćavanja komunalnih otpadnih voda dijele se na slijedeće:
- prethodno pročišćavanje – nakupine na rešetci (veliki predmeti), pijesak, šljunak,

masti
- prvi stupanj pročišćavanja (primarno pročišćavanje) – primarni mulj
- drugi stupanj pročišćavanja (sekundarno, biološko pročišćavanje) – sekundarni
(biološki) mulj
- treći stupanj pročišćavanja (tercijarno pročišćavanje, uklanjanje dušikovih i
fosfornih spojeva)
- dezinfekcija ili raskuživanje
Otpad nastao prilikom pročišćavanja komunalnih otpadnih voda se može zbrinuti na

jedan od slijedećih načina:
- prvi stupanj pročišćavanja – primarni mulj – 4 % (40 kg suhe tvari/m3 tekućeg mulja)
- drugi stupanj pročišćavanja – biološki mulj – 0,8 - 1 %
- zgušnjavanje – 4-8 %
- stabilizacija (kod postupaka s produženom aeracijom nije potrebna)
- odvodnjavanje – 20-35 %
- odlaganje mulja ili korištenje u poljoprivredi
6.1. Prethodno pročišćavanje
Tzv. prethodno pročišćavanje predstavlja mehaničko pročišćavanje otpadne vode.

Najčešće predstavlja:
- Uklanjanje plivajućih tvari putem rešetki (umanjenje estetskog zagađenja i zaštita

elektrostrojarske opreme):
uklanjanje velikih krutina >15 mm (komadi plastike, krpe...)
uklanjanje većih i manjih plivajućih čestica (> 1 mm)
prikupljeni otpad ima 75-90% vode, gustoća je 600-1000 kg/m3
kod komunalnih otpadnih voda prikupi se oko 3-6 l /m3 otpadne
vode
prikuplja se u kontejner za otpad, provodi se djelomično
odvodnjavanje, voda se vraća u proces, a otpad se odlaže na
odlagalište neopasnog otpada
Rešetke mogu biti ručno ili automatski čišćene od nakupljenog
otpada
Rev. 0 Stranica: 53
- Uklanjanje pijeska i masnoća (umanjenje estetskog zagađenja, zaštita

elektrostrojarske opreme, izbjegavanje nakupljanja pijeska u dijelovima uređaja,
smanjenje volumena za biološku obradu, sprječavanje smanjenja aktivnosti
biomase zbog obljepljivanja mastima):
Pijesak i masti se mogu odvajati u zasebnim stupnjevima ili u
jednom stupnju
Uređaj može biti aeriran (spiralno kretanje čestica) ili neaeriran
Pijesak se skuplja na dnu kanala, a masti na površini vode
Pjeskolov i mastolov obično imaju automatski zgrtače
Istaloženi otpad na dnu ima 10-85% vode, gustoću 600-1000
kg/m3
Produkcija otpada je 5-30 kg/m3 otpadne vode
Otpad s dna se skladišti u spremnike i nakon ocjeđivanja se
odvozi na odlagalište neopasnog otpada, a izdvojene masti se
obično zbrinjavaju zajedno s muljevima iz biološke obrade
Svaki malo veći uređaj ima ugrađen i mjerač protoka na ulazu, a ukoliko postoje veće
varijacije protoka, ugrađuje se i egalizacijski bazen u cilju umirivanja toka i
ujednačavanja sastava otpadne vode.
6.2. Prvi stupanj pročišćavanja
Svrha prvog stupnja pročišćavanja je izdvajanje suspendiranih tvari (ST). Postupak

se najčešće odvija taloženjem u konusnom taložniku, no mogu se koristiti i postupci
flotacije, aerirane (DAF) flotacije i dr. Taložnik može biti opremljen zgrtačem ili letvom
i pumpama za odvodnju nastalog (primarnog) mulja. Izdvojeni mulj se uglavnom
zbrinjava zajedno sa sekundarnim (biološkim) muljem. Nastali primarni mulj ima
koncentraciju 4-12% s.t. i gustoću od oko 1,05 kg/l. Radi boljeg taloženja može se
vršiti doziranje soli na bazi željeza ili aluminija, te vapno. Bez korištenja kemikalija,
stupanj pročišćavanja iznosi 50-70% suspendiranih tvari i oko 25-40% BPK5.
6.3. Drugi stupanj pročišćavanja (biološko pročišćavanje)
Svrha biološke obrade jest izdvajanje otopljene organske tvari (BPK) i suspendiranih
tvari iz otpadne vode.
Glavne metode:
- Tehnologija aktivnog mulja (AM)
- aerirane lagune (AL)
- stabilizacijske bare (SB)
- prokapnici (P)
- okretni biološki nosači / biodiskovi (OBN)
- kombinacije navedenih
U svim navedenim tehnologijama princip je sličan: nakupine mikroorganizama koriste

otopljene tvari iz otpadne vode kao izvor energije i hrane, i na taj način istu
Rev. 0 Stranica: 54
pročišćavanju. Razlike su u načinu rada: mikroorganizmi mogu slobodno plivati u

bazenu, mogu biti vezani za fiksne nosače, mogu biti vezani na nosače koji slobodno
plivaju u bazenu i dr. Produkt biološke obrade je nova količina mikroorganizama koja
se nakon provedene obrade fizički odvaja od pročišćene vode.
- aerirane lagune
uglavnom nema povratnog toka
lagune su veliki bazeni s velikim površinama
ne mora imati povratni mulj
taložnik također može imati zemljani bazen
Prethodna obrada često nije potrebna
Mulj se uklanja svakih nekoliko godina
Teško ih je održavati i naročito servisirati
- stabilizacijske bare (lagune):

simbioza aerobnih bakterija i algi
uglavnom bez umjetne aeracije
mogu biti aerobne (dubina manja od 1,5 m), anaerobne ( vrlo duboke,
podnose veliko BPK opterećenje), fakultativne (imaju tri sloja –
površinski (aerobni), srednji (fakultativni) i pridneni (anaerobni))
- prokapnici:
biološka reakcija se odvija u biološkoj opni
bakterije su vezane na ispunu (opna)
voda se prelijeva preko ispuna raspršivanjem
skuplji za izvjedbu, ali vrlo efikasni
mogu biti konstruirani u više stupnjeva
- okretni biološki nosači (biodiskovi):

ima niz diskova s malim međusobnim razmakom
biološka opna se stvara na površini diskova
bakterije su vezane na ispunu/diskove (opne)
6.4. Pristup izboru tehničko-tehnološkog rješenja
Smjernice za izbor tehničko-tehnološkog rješenja dane su Projektnim zadatkom.

UPOV je načelno podijeljen u 4 cjeline: kišno-retencijski bazen, mehanički stupanj,
biološki stupanj i tretman suvišnog mulja. Na ovoj razini dokumentacije samo se
načelno dimenzioniraju objekti i oprema koji nisu predmet analize varijanti.
I (ulazno) preljevno okno
Ključno je pitanje sudbine oborinskih voda koje, bez obzira na činjenicu da je sustav
odvodnje razdjelni, dotiču na UPOV u znatnim količinama, poglavito zbog ilegalnih
priključaka oborinske odvodnje na sanitarno-fekalnu. Takvu je situaciju jednostavno
nemoguće izbjeći i u budućnosti, a ista može znatno utjecati na funkcionalnost
Rev. 0 Stranica: 55
uređaja. Otpadna voda se gravitacijski putem cijevi DN 400 doprema do ulazno-

preljevnog okna okna. Maksimalni hipotetski ulaz vode iznosi Qmax iznosi 371 m3/h
(dobijen na temelju iskustva operatera na postojećem uređaju – maksimalni tok vode
kroz ulaznu cijev). Ovdje se vrši preljevanje dotoka >2Qs u obilazni kanal uređaja,
tako da daljnji tok vode na UPOV iznosi 2Qs, odnosno 162,91 m3/h. Okno i preljev su
tipski.
Kišno-retencijski bazen
Kišni spremnici za zadržavanje prvog oborinskog dotoka ugrađuju se na mjestima

gdje se očekuje značajno ispiranje kanalske mreže kod navale prvog oborinskog
dotoka. U pravilu se to događa na malim slivovima s kratkim vremenima dotjecanja.
Rasteretna voda ne prolazi kroz spremnik, već na rasterećenju, prije. Nakon ulazno
preljevnog okna predlaže se izgradnja kišno-retencijskog bazena za desetminutnu
retenciju prvog dotoka onečišćenih oborinskih voda.
Volumen bazena iznosi (371–162,91) m3/h * 10 min / 60 min/h = 34,7 m3 ~ 40 m3.

Bazen služi i kao taložnica.
Prijelazno okno
Nakon kišno-retencijskog bazena ugrađuje se prijelazno okno, u biti tipsko odvodno

okno gdje se ulazna otpadna voda u kontinuiranom dotoku miješa s otpadnom
vodom iz fekalne stanice u diskontinuiranom dotoku. Otpadna voda iz fekalne stanice
dozira se pri niskim protocima otpadne vode iz sustava odvodnje, tako da ne utječe
na hidrauličko opterećenje uređaja. Max protok je 2Qs, odnosno 162,91 m3/h.
Fekalna stanica
Fekalna stanica služi za prihvat sadržaja septičkih i sabirnih jama iz naselja i

objekata iz okolice Delnica, u kojima ne postoji sustav javne odvodnje. Na širem
području naselja Delnice živi oko 600 stanovnika (istočni, središnji i južni dio područja
Grada, desetak naselja) za koja postoji gospodarski interes odvoziti sadržaj sabirnih i
septičkih jama na UPOV Delnice, dok se pitanje ostalih naselja Grada Delnice treba
riješiti na razini uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Crnom Lugu i Brodu n/K.
Dnevna produkcija otpadnih voda u gravitirajućim naseljima iznosi oko 70 m3.

Pretpostavljajući da će sve biti izvedene nepropusno, kao sabirne jame, 70 m3
otpadne vode iz sabirnih jama, čiji je sastav jednak otpadnim vodama iz sustava
javne odvodnje, treba zbrinuti na UPOV Delnice. Stoga u sklopu fekalne stanice
treba predvidjeti spremnik za sadržaj sabirnih jama od max. 70 m3 u koji se prikuplja
sadržaj sabirnih jama, i to nakon odvajanja krupnog otpada pomoću rotacijskog sita.
Fekalna stanica radi na principu da se vozilo za dopremu sadržaja sabirnih jama

priključi na fekalnu stanicu i ispratni sadržaj preko rotacijskog sita na kojem se
uklanjaju krupne nečistoće, koje se otpremaju u prijenosni spremnik i periodički
Rev. 0 Stranica: 56
odvoze na odlagalište, dok se tekuća faza skladišti u spremniku fekalne stanice,

odakle se u periodu niskog dotoka voda iz sustava javne odvodnje preko prijelaznog
okna upućuje na pročišćavanje, putem muljne pumpe ugrađene u spremniku.
Kapacitet muljne pumpe treba iznositi 20-25 m3/h. Obavezna je kontrola neugodnih
mirisa.
Kompaktna predtretmanska stanica
Radi još bolje zaštite recipijenta pročišćenih voda, predlaže se izgradnja mehaničkog
stupnja pročišćavanja koji će imati kapacitet prihvatiti dvostruki sušni dotok 2Qs. U
ovoj fazi projektiranja zbog jednostavnosti predlaže se jedinstvena mehanička
obrada u jednom stupnju, korištenjem kompaktne predtretmanske stanice u kojoj se
vrši uklanjanje pijeska, ulja i masti i finih nečistoća. Protok je i dalje 2Qs, odnosno
162,91 m3/h.
Fina rešetka ima otvore dimenzija 2-6 mm i na njoj se uklanjaju mehaničke

nečistoće. Izdvojeni otpad se automatski prebacuje na prešanje s ispiranjem
sadržaja, pri čemu se izdvojena voda vraća u proces, a talog se iscjeđuje i otprema u
kontejner za otpad.
Kompaktna predtretmanska stanica ima horizontalno postavljeni spremnik u kojem

se skuplja pijesak i slični materijal. U istom se odvija linijska ventilacija koja
poboljšava postupak izdvajanja. Provodi se i ispiranje pri čemu se organski sadržaji
odjeljuju od mineralnog taloga. Talog se horizontalnom pužnicom prebacuje prema
muljnoj crpki koja talog odvodi na cijeđenje pužnim sitom, nakon čega se tako
ocijeđeni talog prebacuje u spremnik.Organske tvari (ulja i masti) se koncentriraju
hidrauličkim prešanjem i posebnom pumpom se prebacuju u posebni spremnik.
Predtretmanska stanica ima integrirani zaobilazni vod u slučaju potrebe remonta.
Cijeli postupak je u potpunosti kontroliran i automatiziran.
Dužina uređaja za kapacitet od 45,25 l/s iznosi oko 4,5 m, širina je oko 2 m, a visina
je oko 2,2 m.
Učinkovitost: fina rešetka sve čestice promjera > 2 mm, do 95% pijeska >0,2 mm,
udio suhe tvari u sadržaju sita 40 %, udio suhe tvari u sadržaju pjeskolova/mastolova
>90%.
Predtretmanska stanica se ugrađuje u zatvorenom objektu zbog kontrole neugodnih

mirisa.
Nakon mehaničkog stupnja ugrađuje se preljev koji reducira dotok vode na biološki
uređaj s 2Qs na Qs, kako je i predviđeno projektom.
Rev. 0 Stranica: 57
II preljevno okno
Nakon mjerača protoka ugrađuje se II preljevno okno, koje reducira protok na

biološki dio uređaja s 2Qs na Qs, kako je i predviđeno projektom i samim konceptom
sustava razdjelne odvodnje. Ovdje se vrši preljevanje vode >Qs u obilazni kanal
uređaja. Radi se o tipskom preljevnom oknu. Maksimalni satni dotok vode dalje
iznosi 82,79 m3/h. Otpadna voda se dalje gravitacijski otprema u središnju crpnu
postaju.
Crpna postaja
Crpna postaja ugrađuje se u postojećem bazenu, na način da se ugrade

centrifugalne pumpe koje vodu otpremaju na biološki uređaj. Služi za podizanje toka
otpadne vode s kote dna bazena u drugi stupanj uređaja za pročišćavanje. Planirane
su 3 pumpe (2 radne + 1 rezervna), kapaciteta cca 30 m3 svaka. Postaja radi na
način da se pumpe uključuju kad se okno napuni do određene visine, a isključuju kad
se razina vode u oknu spusti ispod određene visine. U naknadnim fazama
projektiranja navedeno rješenje potrebno je detaljno razraditi uključujući cijeli niz
logičkih parametara za upravljanje. Dobrim tehnološkim rješenjem rada crpne postaje
znatno se štedi potrebni prostor i postiže bolja efikasnost rada uređaja. Crpna
postaja opremljena je mjeračima razine. Podizna visina ovisi o vrsti izabrane
tehnologije sekundarne obrade.
Mjerač protoka
Služi za mjerenje protoka, a prikupljeni podaci se koriste u nekoliko svrha:
- Kao informativni podaci tvrtki zaduženoj za upravljanje sustavom odvodnje i

pročišćavanja
- Kao podaci iz kojih se vrši naplata korisnicima sustava
- Kao informativni podaci operateru uređaja i projektantu eventualne
nadogradnje uređaja
- Kao operativni podaci za vođenje uređaja (signal s mjerača protoka može biti
integriran u PLC i Scada sustav odvodnje i uređaja)
- Obično se koriste mjerači (kontaktni i beskontaktni) u otvorenom kanalu na
principu elektromagnetizma, ultrazvuka ili radara
- Preporučuje se da mjerač protoka sadrži LCD prikaz i tri izlaza 4-20mA
za protok, brzinu i razinu
Na ovoj razini projekta predviđen je mjerač protoka u tlačnom vodu.

Rev. 0 Stranica: 58
Sekundarna (biološka) obrada i tretman suvišnog mulja
Sekundarna (biološka) obrada a obradom viška mulja predmet je analize tri različite
tehnologije, kako je i propisano projektnim zadatkom. Ugrađuje se na mjestu
postojećih bioaeracijskih bazena i taložnika, korištenjem postojećih gabarita i
nadogradnjom istih. Analiziraju se (u nastavku) konvencionalna aeracija, C-TECH
tehnologija i MBR tehnologija. Sve tri tehnologije razrađuju se koncepcijski s
istovremenom stabilizacijom mulja. Tako stabilizirani mulj se, sukladno Projektnom
zadatku ugušćuje primjenom statičkog ugušćivača na 1,5-3 % s.t. ili mehanički na 5-
7% s..t, te se odvodnjava na centrifugi.
Analiza varijanti prikazana je u nastavku projekta.

Rev. 0 Stranica: 59
7. Analiza varijanti
7.1. Konvencionalna tehnologija (produžena aeracija)
(Tehnologija aktivnog mulja u suspendiranom stanju, kontinuirana, s istovremenom

stabilizacijom mulja)
7.1.1. Opis tehnologije
Produžena aeracija konfiguracijski je identična konvencionalnoj aeraciji premda je

osnovna razlika što se postupak pročišćavanja otpadnih voda odvija u uvjetima
endogene respiracije. Otpadna se voda nakon mehaničke obrade (kontrola
mehaničkih nečistoća odnosno ulja i masti) uvodi u aeracijski biološki bazen gdje se
obrađuje postupkom aeracije. Nakon biološkog bazena slijedi obrada u sekundarnom
taložniku. Da se navedeno realizira potrebno je imati veću retenciju otpadne vode u
biološkom bazenu (D=10-24 h-1) što znači da je potrebno imati dosta veći biološki
bazen.
Navedeno ima za posljedicu činjenicu da nije potrebno koristiti primarni taložnik i/ili
egalizaciju jer sam biološki bazen ima navedenu funkciju. U biološkom se bazenu
nalazi ne samo fizički veća količina aktivnog mulja zbog njegove veličine već i zbog
njegove koncentracije (3.500-4.500 mg/l MLVSS). Jedna od direktnih posljedica
primjene endogene respiracije je smanjenje količine viška mulja kojeg je moguće
odstranjivati prije povremeno (npr. jednom dnevno, ili 3-4 puta tjedno) nego
kontinuirano.
Načini provedbe aeracije su brojni premda su sustavi potopnih aeracija (membrane,

rotacijski sustavi i slično) ipak dominirajući.
Za kontrolu rada uređaja potreban je barem dnevni obilazak. Laboratorijsko praćenje

rada uređaja svodi se na kit testove. Načelna tehnološka shema prikazana je na
Shemi 1.
Shema 1. Tehnologija aktivnog mulja (produžena aeracija)

Rev. 0 Stranica: 60
Učinkovitost tehnologije
Glede drugih današnjih sustava obrade komunalnih otpadnih voda učinkovitost

navedene tehnologije je relativno smanjena u odnosu na tehnologije novijeg doba.
Ovakvom koncepcijom uređaja se djelomično odstranjuju nutrijenti (odstranjivanje
amonijaka oksidacijom do nitrata). Premda je moguće tehnologiju automatizirati
navedeno neće bitno utjecati na njenu efikasnost jer su takvi sustavi godinama bili u
uporabi sa niskom razinom automatizacije. Današnja primjena automatizacije prije se
svodi na energetske uštede (npr. varijacije intenziteta aeracije ovisno o količini
otopljenog kisika u otpadnoj vodi odnosno varijacija količine recirkulacije ovisno o
količini protoka).
Kod promjene protoka i opterećenja primjenjivost tehnologije ne pokazuje nedostatke

te je kakvoća efluenta tijekom dana ujednačena.
Tehnička primjenjivost tehnologije
U pitanju je poznato tehničko rješenje bez naročitih problema kod njegove primjene
jer je sam postupak poznat već pedesetak godina.
Obrada viška aktivnog mulja lako se ukomponira u okvir navedene tehnologije

pogotovo iz razloga što se višak mulja odstranjuje periodično. Postoji samo jedan tok
viška mulja. U odnosu na druge tehnologije produžena aeracija ima nizak višak
aktivnog mulja što je posljedica rada u uvjetima endogene respiracije. Mulj je više
disperzivnih karakteristika nego kod npr. konvencionalne aeracije te je shodno
navedenom kakvoća efluenta glede suspendiranih tvari nešto lošija nego kod
konvencionalne aeracije.
Investicijski i operativni troškovi primjene tehnologije produžene aeracije su visoki jer

je potrebno izgraditi uvećane bazene odnosno troškovi provedbe aeracije su također
visoki.
Recirkulacija otpadne vode koja je u kontinuiranom radu povisuje troškove obrade

vode. Recirkulira se do 70-100 % protoka što znači stalni utrošak energije.
Višak mulja je biološki stabiliziran, te je isti investicijski prihvatljivo obrađivati na

lokaciji samog uređaja.
Rev. 0 Stranica: 61
7.1.2. Tehnološki proračun
postupak proračuna
- proračun biološkog stupnja prema ATV 131 ( 2000)

- dimenzioniranje na osnovi BPK5
- proračun sekundarnog taloženja prema ATV A131
postupak pročišćavanja
- postupak s aktivnim muljem

- istovremena aerobna stabilizacija mulja
- zajedničko miješanje i aeracija
Odabrana izvedba
- 2 vertikalno protočne sekundarne taložnice

- 3 odvojena aeracijska bazena
a) Bioaeracijski bazeni
Građevinski dio
Bioaeracijski bazeni bit će proračunati s istovremenom stabilizacijom mulja.
onečišćenje otpadne vode

g/(S*d) kg/d mg/l
BPK5-komunalni 84,63 376,69 534,28
BPK5-ukupan 376,69 534,28
TSo-komunalni 70,00 311,57 441,92
TSo-ukupan 311,57 441,92
TKN-komunalni 11,00 48,96 69,44
TKN-ukupan 48,96 69,44
NO3-komunalni 0,18 0,78 1,11
NO3-ukupan 0,78 1,11
P-komunalni 1,80 8,01 11,36
P-ukupan 8,01 11,36
BPK5-opterećenje za dimenzioniranje aeracijskog bazena: 125,6 kg/d

Rev. 0 Stranica: 62
Dimenzioniranje bioaeracije
temperatura reakcije: T = 12,00 °C

sigurnosni faktor: SF = 1,80
potrebna starost aerobnog mulja:
tTSa = SF*3,4*1,103^(15-T) = 8,21 d
ukupna starost mulja: tTS = 25,00 d

koncentracija suhe tvari: TSBB = 4,03 kg/m³
omjer suspendirane tvari i BPK5 na ulazu: 0,83
rezultat proračuna
specifična količina nastalog viška mulja (12°C): ÜSb = 0,781kgTS/kgBPK5
opterećenje muljem:
1
BTS = ÜSb*tTS = 0,05kgBPK5/(kg*d)
volumensko opterećenje:
BR = BTS * TSBB = 0,21kgBPK5/(m³*d)
potreban volumen: Vmin = 1825,29 m³
minimalno vrijeme zadržavanja
omjer povratnog mulja: RV(Qt) = 1
sušni dotok: Qtd = 705,04 m³/d
VBBmin
tRmin = Qtd*(1+RV) = 0,431 d
= 10,36 h
Odabrane dimenzije bioaeracijskog bazena
potreban volumen (po bazenu): 608,43 m³

širina: b = 8,70 m
duljina: l = 15,00 m
dubina vode: WT = 4,70 m
Rev. 0 Stranica: 63
volumen (po bazenu): VBB = 613,35 m³

volumen (3 bazen): 1840,05 m³
volumen (po ekvivalent stanovniku): 413,40 l/ES
Vrijeme zadržavanja
omjer povratnog mulja: RV(Qt) = 1
sušni dotok: Qtd = 705,04 m³/d
VBB
tRmin = Qtd*(1+RV) = 0,435 d
= 10,44 h
potvrda
125,56 kgBPK5/d
BR = 613,35 m³ = 0,205 kg/(m³*d)
0,205 kgBPK5/(m³*d)
BTS = 4,03 kg/m³ = 0,051 kg/(kg*d)
starost mulja: tTS = 25,23 d
Kapacitet kiseline
kapacitet kiseline na ulazu: KSo = 8,00 mmol/l

N-amonijak na ulazu ( 0,50 * TKN): NH4-No = 34,72 mg/l
N-amonijak na izlazu: NH4-Ne = 34,72 mg/l
nitrati-N na izlazu: NO3-Ne = 12,46 mg/l
KSe = KSo - [0,07*(NH4No - NH4Ne + NO3Ne) + 0,06*Fe3 + 0,04*Fe2 + 0,11*Al3 -

0,03*(Po-Pe)]
teoretski kapacitet kiseline na izlazu: KSe = 7,13 mmol/l
Preostali kapacitet kiseline na izlazu iz aeracijskog bazena neće biti manji od

propisane minimalne vrijednost prema ATV od 1,5 mmol/l .
Rev. 0 Stranica: 64
b) Potrebna količina kisika
Proračun potrebne količine kisika prema ATV 131.
specifična potrošnja kiska
za razgradnju C-spojeva:
OVC(10°C) = 1,37kgO2/kgBPK5
koncentracije kisika
sadržaj kisika kod nitrifikacije, odabrano: Cx (N) = 2,00 mg/l

koncentracija zasićenja kisikom:
osnovna vrijednost za proračun koncentracije zasićenja kisikom (T=10°C, He=0 m):
Cso = 11,29 mg/l
prilagodba zasićenja kisikom temperaturi:
2234,34
Cs,T = (T + 45,93)^1,31403
prilagodba zasićenja kisikom dubini vode:
Cs = Cs,T*(1+He/20,7)
Cs (10°C, +432 mbar) = 13,69 mg/l

Cs (12°C, +432 mbar) = 13,07 mg/l
Cs (20°C, +432 mbar) = 11,03 mg/l
Potreba na kisiku kod dnevnih maksimuma
OVd,C * fC + OVd,N * fN
OVh = 24
Rev. 0 Stranica: 65
potrebna količina kisika aOC
Cs * OVh
aOC = (Cs-Cx)
T-min T-bem T-max

temperatura °C 10,00 12,00 20,00
ukupna starost mulja d 100,13 25,23 25,23
SNO3,AN mg/l 12,46 12,46 12,46
Potreba na kisiku
OVCBSB kgO2/kgBPK5 1,37 1,25 1,32
OVd,C kgO2/d 517,80 469,16 496,32
OVN kgO2/kgBPK5 0,09 0,09 0,09
OVd,N kgO2/d 34,41 34,41 34,41
udarni faktor fN 1,50 1,50 1,50
udarni faktor fC 1,10 1,10 1,10
OVh Nitri max N kgO2/h 23,73 21,70
OVh Nitri max C kgO2/h 25,17 22,94
cs(T, hE) mg/l 13,69 13,07 11,03
cx Nitri mg/l 2,00 2,00 2,00
unos kisika
aOC Nitri max N kgO2/h 27,78 25,62
aOC Nitri max C kgO2/h 29,47 27,08
Potrebna satna količina O2 bit će proračunata za najnepovoljniji slučaj opterećenja.
nejnepovoljniji slučaj opterećenja
maksimalno dozvoljeno C-opterećenje, temperatura otpadne vode 10°C
potrebna količina kisika: αOC = 29,47 kgO2/h
preračunavanje iz čiste u onečišćenu vodu
α - vrijednost (zajedničko miješanje i aeracija)
α = 0,65
Unos kisika otpadnom vodom: OC = 45,34 kgO2/h
potrebna satna količina zraka
dubina unosa: He = 4,40 m
specif. prijelaz kisika (zajedničko miješanje i aeracija):

fO2 = 12,00gO2/(Nm³*m)
Rev. 0 Stranica: 66
potrebna satna količina zraka:
OC * 1000
QL = fO2 * He = 858,73 m³/h
gubitak tlaka u cjevovodima: 150,00 mbar

tlak za dimenzioniranje puhala: 590,00 mbar
Tehnička oprema
kompresori:
broj agregata (po bazenu): 1,0 komad

broj agregata (3 bazen): 3 komad
kapacitet dobave po uređaju: 296,40 m³/h
nazivna snaga: 11,00 kW

utrošena snaga: 8,20 kW
tlak: 600,0 mbar
aeracija: membranski aerator

satna potrebna kol. zraka za dimenzioniranje membranskih aeratora (po bazenu):
296,40 m³/h
maksimalno opterećenje aeratora: 7,50 m³/(m*h)
potrebna ukupna duljina (po bazenu): 39,52 m

potrebna ukupna duljina (3 bazen): 118,56 m
broj aeracijskih segmenata (po bazenu): 8 komad

broj aeracijskih segmenata (3 bazen): 24 komad
broj svjećastih aeratora po segmentu: 5 komad

efektivna duljina po svjećastom aratoru: 1,00 m
efektivna ukupna duljina (po bazenu): 40,00 m

efektivna ukupna duljina (3 bazen): 120,00 m
Rev. 0 Stranica: 67
c) Vertikalno protočna sekundarna taložnica
broj sekundarnih taložnica: 2 komad

Proračun prema A131.
dotok otpadne vode

m³/d m³/h l/s
otpadna voda Qh 640,94 80,12 22,26
suho vrijeme Qt 705,04 82,79 23,00
mješoviti dotok za dimenzioniranje sekundarne taložnice: 41,4 m³/h
maksimalno površinsko opterećenje količinom mulja: qSVmax = 650 l/(m²*h)

volumenski indeks mulja: ISV = 100,0 ml/g
usporedba volumena mulja: VSV = 403,0 ml/l
proračun površine
maksimalno površinsko opterećenje: qAmax = 1,61 m/h

potrebna površina (po bazenu): Amin = 25,65 m²
potrebna površina (2 bazen): 51,31 m²
potreban promjer: DNBmin = 5,79 m

potreban promjer ulazne građevine: dDükermin = 0,95 m
potrebna ukupna površina (po bazenu): ANBmin = 26,37 m²
Odabrane dimenzije (po bazenu)
Odabrani promjer: DNB = 5,80 m

Odabrani promjer središnjeg ulaznog dijela: dDüker = 0,95 m
Odabrana ukupna površina: ANBges = 26,42 m²
Odabrana površina (bez ulaznog dijela): ANB = 25,71 m²
stvarno površinsko opterećenje količinom mulja: qSV = 649 l/(m²*h)

stvarno površinsko nastrujavanje: qA = 1,61 m/h
Rev. 0 Stranica: 68
proračun dubine vode
Dubina vode za vertikalno protočni ljevkasti bazen bit će izračunata na osnovi visina
vertikalno protočne sekundarne taložnice s ravnim dnom.
vrijedi za pojedinačne zone:
zona bistre vode:

h1FS = const. = 0,50 m
razdjelna zona:
0,5*qA*(1+RV)
h2FS = 1-VSV/1000 = 1,99 m
zona zadržavanja:
0,3*TSBBmax*ISV*1,5*qA*(1+RV)
h3FS = 500 = 0,86 m
protok povratnog mulja: RV = 0,47

TS-koncentracija u povratnom mulju: TSRS = 12,60 kg/m³
TS-koncentracija na dnu bazena: TSBS = 12,60 kg/m³
vrijeme zgušnjavanja: tE = 2,00 h
maksimalna koncentracija TS u bioaeracijskom bazenu: TSBBmax =4,03 kg/m³
zona zgušnjavanja:
TSBBmax*qA*(1+RV)*tE
h4FS = TSBS = 1,52 m
Vrijedi za volumene pojedinačnih zona:
hiFS * Pi * DNB²
ViFS = 4 = ViTrichter
ljevkasti bazen
kut lijevka: α = 60 °
Visine zona hi izračunat će se iteracijom iz volumena Vi lijevka
zona bistre vode: h1 = 0,50 m

razdjelna zona: h2 = 1,98 m
zona zadržavanja: h3 = 0,86 m
zona zgušnjavanja: h4 = 4,47 m
visina konusnog dijela: ht = 4,68 m

Rev. 0 Stranica: 69
donji promjer lijevka: 0,40 m

visina cilindričnog dijela: hz = 3,13 m
ukupna visina: hNB = 7,80 m
volumen (bez ulaznog dijela) (po bazenu): VNB = 124,85 m³

potvrda vremena zadržavanja: VNB/Qm= 3,02 h
Tehnička oprema
brzina tečenja u dovodnoj cijevi: 1,00 m/s

promjer dovodne cijevi: 147 mm
promjer ulazne građevine: 0,95 m
dubina dotoka: 2,91 m
uronjena cijev
broj uronjenih cijevi (po bazenu): 2 komad

broj uronjenih cijevi (2 bazen): 4 komad
duljina uronjene cijevi: 2,0 m
ukupna duljina uronjene cijevi (po bazenu): 4,0 m
ukupna duljina uronjene cijevi (2 bazen): 7,9 m
razmak otvora: 20,8 cm
promjer otvora: 36,0 mm
broj otvora (po bazenu): 19 komad
ukupna površina otvora (po bazenu): 193,4 cm²
promjer uronjene cijevi: 200,0 mm
ukupna površina uronjenih cijevi (po bazenu): 628,3 cm²
brzina tečenja u uronjenoj cijevi: 0,2 m/s
izlazna cijev
brzina tečenja: 1,0 m/s

promjer odvodne cijevi: 121 mm
Crpna stanica povratnog mulja
dotok otpadne vode

m³/d m³/h l/s
otpadna voda Qh 640,94 80,12 22,26
suho vrijeme Qt 705,04 82,79 23,00
Rev. 0 Stranica: 70
proračunske vrijednosti
maksimalni omjer povrata pri kišnom dotoku: 0,47

maksimalni protok povratnog mulja kod sušnog vremena: 38,91 m³/h
Dimenzioniranje crpki
maksimalni omjer povrata: 1,50

maksimalni protok povratnog mulja: 124,19 m³/h
uređaj za transportiranje: centrifugalna crpka


kapacitet dobave (ukupno): 324,00 m³/h

visina dobave: 1,5 m
usisni zgrtač
broj usisnih cijevi: 1

brzina tečenja: 1,00 m/s
potreban promjer: 339 mm
Odabrani promjer: 340 mm

stvarna brzina tečenja: 0,99 m/s
Višak mulja
dnevna količina viška mulja (biologija): 23,35 m³/d
koncentracija suspendiranih tvari: 12,60 kg/m³

Rev. 0 Stranica: 71
7.1.3. Zbrinjavanje viška mulja
Na razini Projektnog zadatka predviđene su dvije opcije ugušćivanja mulja:
- Statički uguščivač
- Mehanički uguščivač
Budući da na lokaciji postoji postojeći sekundarni taložnik, isti se može prenamijeniti

u statički ugušćivač nakon manje rekonstrukcije kosine dna. Statički uguščivač
potrebno je opremiti nepomičnim mostom, miješalicom (radi sprječavanja smrzavanja
u zimskim mjesecima) i vijčanom crpkom za mulj. Kako je za rad uređaja planirana
stalna radna snaga, nije potrebna gradnja spremnika viška mulja. U tako
rekonstruiranom ugušćivaču mulj će se moći pohraniti u periodu od 6-7 dana.
Tehnološki proračun ugušćivača
Građevinski dio
vrijeme zadržavanja: 2,00 d

nastanak viška mulja: 293,88 kg/d
koncentracija suhe tvari u miješanom mulju: 10,00 kg/m³
mješoviti mulj: 29,39 m³/d
Odabrane dimenzije:
razina mulja: 4,68 m
slobodni promjer: 4,00 m
korisni volumen: 58,78 m³
vrijeme zadržavanja:
58,78 m³
29,39 m³/d = 2,00 d
TS-koncentracija nakon zgušnjavanja: 50,00 kg/m³

količina mulja nakon zgušnjavanja: 5,88 m³/d
količina nadmuljne vode iz zgušnjavanja: 23,51 m³/d
Tehnička oprema
mješalice
potreban specifični unos energije: 30,00 W/m³

potreban unos energije: 1,76 kW
broj agregata: 1 komad
promjer mješalice: 1.700,0 mm
Rev. 0 Stranica: 72
Dnevna količina viška mulja od 5,88 m3 se nakon toga treba ugustiti do količine suhe
tvari od 25-30%. Višak aktivnog mulja prethodno akumuliran u gravitacijskom
ugušćivaču mulja ugušćuje se korištenjem filter prese, tračne prese ili centrifuge.
Filter presa radi prema šaržnom postupku, tračna presa prema polušaržnom ili
kontinuiranom postupku, kao i centrifuga. Obavezno je dodavanje polielektrolita kako
bi se pospješilo izdvajanje vode, a na taj način se povisuje udio suhe tvari u mulju.
Polielektrolit mora biti na organskoj bazi. Danas se prednost daje dvofaznim voda-
sediment centrifugama zbog isplativosti i učinkovitosti.
Centrifuga
Tip: dvofazna/dekanter (voda/sediment)
Ulazni podaci:
Dnevna količina mulja: 293,88 kg/d

Koncentracija suhe tvari: 50,00 kg/m³ (5%)
Ukupna količina mješovitog mulja prije centrifugiranja: 5,88 m³/d
Vrijeme rada 2 h/d

Tražena izlazna koncentracija suhe tvari: 300 kg/m3 (30%)
Proračun:
Min. satni kapacitet 2,94 m3/h

Min. satni kapacitet (s.t.) 146,94 kg/h
Potrebna snaga (motor) 11 kW
Proizvodnja filter kolača 0,98 m3/d
Proizvodnja odvodnjene vode 4,9 m3/d
Centrifuga treba biti opremljena jedinicom za doziranje polielektrolita.
Specifična potrošnja polielektrolita 10 kg/t s.t. mulja

Godišnja potrošnja polielektrolita 1.072 kg
Prikaz zbrinjavanja viška mulja prikazan je na Shemi 2.

Rev. 0 Stranica: 73
Shema 2. Prikaz zbrinjavanja viška mulja kod obrade otpadne vode tehnologijom aktivnog
mulja s istovremenom stabilizacijom viška mulja
7.1.4. Opis rekonstrukcije sekundarne obrade i zbrinjavanja mulja
Potrebno je povisiti dva postojeća bioaeracijska bazena za oko 1,2 m u vis, kako bi
korisni volumen svakog iznosio oko 610 m3. Potrebno je sagraditi i treći bioaeracijski
bazen istih dimenzija. Ugraditi nova 4 puhala za zrak (3 radna + 1 rezervno, snage
11 kW svako).
Potrebno je sagraditi dva nova sekundarna taložnika vertikalnog tipa, korisnog

volumena od cca 125 m3 svaki, s crpnim stanicama povrata mulja. Ugraditi crpke za
povrat mulja (2 x 2 crpke snage 3,1 kW).
Rekonstruirati postojeći taložnik u gravitacijski uguščivač mulja. Ugraditi mehaničko

miješalo snage 2,3 kW i vijčanu pumpu za transport mulja na centrifugu.
Instalirati centrifugu tipa voda/sediment u novi zatvoreni objekt manjih dimenzija.

Centrifuga treba imati snagu od 11 kW. Ugraditi i sustav za pripremu i doziranje
polielektrolita.
Sagraditi natkriveni plato za privremeno skladištenje mulja u 5 m3 spremnicima ili

slično.
Rekonstruirati sve cjevovode, elektroinstalacije, sustav upravljanja i kontrole.

Rev. 0 Stranica: 74
7.1.5. Procjena troškova rekonstrukcije zahvata
U Tablici 24. prikazani su troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

za tehnologiju produžene aeracije. Cijene su prikazane u kn. U cijene je uključena
kompletna investicija, zajedno sa demontažom postojeće opreme, sanacijom
postojećih objekta, svim materijalom, opremom, radovima i transportnim troškovima.
Cijene u konačnici mogu odstupati za 15%.
Tablica 24. Troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje ot. voda - produžena aeracija
Trošak Iznos
Zemljani radovi
Građevinski objekti
Prometnice
Uređenje čestice 3.302.200 kn
Strojarska oprema 3.525.000 kn
Elektrooprema, mjerna oprema, oprema za regulaciju 746.000 kn
Oprema za upravnu zgradu i laboratorij 150.000 kn
Zaštita od požara 70.000 kn
Zaštita na radu 60.000 kn
Ukupno 7.853.200 kn
Troškovi po ES (4451 ES) 1764 kn
Rev. 0 Stranica: 75
7.1.6. Procjena troškova vođenja i održavanja uređaja
a) troškovi energije
aeracija
prosječni pogonski uvjeti:

temperatura otpadne vode: 15 °C
vršni faktor: fN = 1, fC = 1
prijenos kisika u pogonu: 18,00 gO2/(Nm³*m)
crpna stanica
potrošnja energije za transport otpadne vode:
r * g * H * Q * 24 * 365
E= e * 3,6
ρ gustoća kg/l
g koeficijent gravitacije m/s²
H visina dobave uklj. gubici m
Q prosječna dobavna količina m³/h
E potrošnja energije kWh/g
ε učinak uređaja %
uređaj- prosječni potrošnja

efikasnost visina dobave kapacitet dobave električne
energije
precrpna stanica
centrifugalna crpka 60 % 8,00 m 29,38 m³/h 9350 kWh/g
povratni mulj
višak mulja
Rev. 0 Stranica: 76
ostali strojevi
dnevno potrošnja
broj snaga vrijeme rada električne energije
mehanički stupanj pročišćavanja

rešetka s pužnim sitom 1 1,10 kW 6,00 h/d 2.409 kWh/g
pužni transporter pijeska 1 1,00 kW 0,02 h/d 7,3 kWh/g
klasirer pijeska 1 1,00 kW 0,02 h/d 7,3 kWh/g
centrifugalna crpka 2 1,10 kW 0,02 h/d 16,06 kWh/g
biološki stupanj
puhalo 3 8,20 kW 17,36 h/d 155.875 kWh/g
ugušćivanje mulja
mješalica 1 1,76 kW 2,00 h/d 1.285 kWh/g
vijčana crpka 1 1,50 kW 0,50 h/d 274 kWh/g
centrifuga 1 11 kW 2 h/d 8030 kWh/g
godišnja ukupna potrošnja električne energije: 178.418 kWh/g
specifični troškovi električne energije: 0,65 kn/kWh
godišnji troškovi električne energije: 115.971,70 kn/g
b) troškovi uklanjanja mulja
otpad s rešetke
specifična količina otpada s rešetke: 12,00 l/(S*g)

godišnja količina otpada izdvojenog na rešetki: 53,41 m³/g
godišnja količina otpada izdvojenog na rešetki: 42,73 t/g
specifični troškovi uklanjanja: 325,00 kn/t
godišnji troškovi uklanjanja: 13.887,00 kn/g
količina pijeska
specifična količina nastalog pijeska: 12,00 l/(S*g)

godišnja količina izdvojenog pijeska: 53,41 m³/g
godišnja količina izdvojenog pijeska: 42,73 t/g
količina masti
specifična količina nastale masti: 12,00 l/(S*g)

godišnja količina izdvojene masti: 26,71 m³/g
godišnja količina izdvojene masti: 21,37 t/g
Rev. 0 Stranica: 77
uklanjanje viška mulja (s opcijom korištenja u poljoprivredi)
dnevna količina ugušćenog mulja: 0,98 m3/d

Jedinična cijena odvoza na polj. zemljište: 40,00 kn/m3
godišnja količina izdvojenog viška mulja: 357,70 m3/g
ukupni godišnji troškovi zbrinjavanja otpada: 49.027,00 kn/g
troškovi osoblja
godišnji troškovi po radniku: 125.000 kn/osoba

broj radnika: 1 osoba
dnevno radno vrijeme po osobi: 8,00 h/d
godišnji troškovi osoblja: 125.000,00 kn/g
Ostalo (paušal)
Godišnje održavanje i remont uređaja (bez amortizacije) 55.500,00 kn/g

Troškovi priručnog laboratorija 20.000,00 kn/g
Polielektrolit za centrifugiranje (1,07 t, 17 kn/kg) 18.190,00 kn/g
Administrativni troškovi 4.000,00 kn/g
Kemijske analize u ovlaštenom lab. 5.600,00 kn/g
Ostali troškovi 10.000,00 kn/g
Ostali godišnji troškovi - ukupno 113.290,00 kn/g
Sveukupno
troškovi energije: 115.971,70 kn/g

uklanjanje otpada: 49.027,00 kn/g
troškovi osoblja: 125.000,00 kn/g
ostali troškovi: 113.290,00 kn/g
ukupni troškovi svih stavaka 403.288,70 kn/g
Godišnji trošak po ES (4451 ES): 90,60 kn

Godišnji trošak po m3 pročišćene vode 1,57 kn
(bez oborinskih voda):
Radi se o godišnjim troškovima u koje su uključeni manji servisi. Cijene u konačnici

mogu odstupati za 15%.
Rev. 0 Stranica: 78
7.2. C-TECH tehnologija
Tehnologija aktivnog mulja u suspendiranom stanju, šaržna, s istovremenom

stabilizacijom mulja
C-TECH sustavi predstavljaju sustave šaržne obrade otpadnih voda. U biti, radi se o
tehnički adaptiranom SBR procesu koji korištenjem sofisticiranog sustava kontrole i
upravljanja smanjuje operativne troškove rada uređaja i poboljšava stabilnost samog
biološkog procesa. Radi se o patentiranoj i licenciranoj tehnologiji koja se obično
isporučuje u 2 varijante: Stupanj 1 je uklanjanje samo organske tvari, a Stupanj 2
predstavlja tehnologiju u kojoj se provodi i uklanjanje dušičnih i fosfornih spojeva te
istovremena stabilizacija mulja. Najčešće se koriste dva bioaeracijska bazena.
Obrada se vodi na način da se u zadnjoj fazi svakog ciklusa određeni dio pročišćene
vode (obično 10-40 % v/v) isprazni iz bioreaktora, te nakon toga počinje novi ciklus
pri čemu se u reaktor ubacuje nova količina otpadne vode. Jedan ciklus obično ima 4
glavne faze (Shema 3.)
Shema 3. Shema rada C-TECH uređaja

Rev. 0 Stranica: 79
Sama tehnologija je investicijski skuplja i uglavnom je pogodna za obradu u kojoj je

potrebno uklanjanje dušičnih spojeva. Ključna razlika u odnosu na klasične SBR
uređaje je u postojanju tzv. anoksičnog selektora koji predstavlja odijeljeni dio
bioaeracijskog bazena u koji se otpadna voda prvo doprema i u kojem se tijekom
punjenja bazena odvija proces intenzivnog miješanja svježe otpadne vode i aktivnog
mulja i razgradnje polutanata u anoksičnim uvjetima. U selektoru dolazi i do biološke
selekcije dominantno flokulirajućih mikroorganizama pri čemu se povećava sigurnost
procesa i štedi se energija. Koncept sa selektorom potpomaže i selekciji poly P
mikroorganizama koji sudjeluju u uklanjanju fosfornih spojeva. Mulj se prepumpava iz
zone aeracije istom pumpom koja se koristi i za pražnjenje viška mulja. Presjek
jednog C-TECH bazena prikazan je na Slici 16.
Slika 16. Izgled C-TECH bazena u presjeku
Proces započinje punjenjem bazena. Tijekom rada uređaja, novodotekle količine

sirovih otpadnih voda se akumuliraju u paralelnom reaktoru za obradu. Broj reaktora
ovisi o puno različitih parametara (varijacije hidrauličkog i organskog opterećenja,
tehnološki stupanj slobode i dr.). Navedeno je potrebno vrlo pažljivo riješiti tijekom
projektiranja.
Iako sama C-TECH tehnologija djeluje vrlo komplicirano jer je neophodna viša razina
automatizacije, a sam proces ima dovoljno slobode za signifikantni dnevni upliv
tehnologa u cilju optimizacije procesa, u slučaju obrade komunalnih otpadnih voda
predmetnog tipa stvari se mogu značajno pojednostavniti. Kod komunalnih otpadnih
voda jedini oblik predobrade C-TECH procesa predstavlja predobrada tipa
otklanjanja mehaničkih nečistoća (fina rešetka, pjeskolov i mastolov).
Kako se sve faze odvijaju u jednom bazenu bez recirkulacije mulja osnovna oprema
je komplesnija nego kod klasičnih kontinuiranih sustava. U istom se bazenu
istovremeno i/ili separatno moraju odvijati procesi aeracije te miješanja (anoksična
zona) što se provodi ili odvijenim sustavom miješalica i aeratora Na taj način se
postiže puna denitrifikacija, a pažljivim rukovanjem procesa od strane iskusnog
operatera moguće je značajno smanjiti troškove obrade. C-TECH sustavi su
opremljeni tzv. BIORATE sustavom kontrole sadržaja otopljenog kisika tako da cijeli
C-TECH sustav sam prati metaboličku aktivnost i po potrebi regulira jačinu aeracije.
Rev. 0 Stranica: 80
Iz sustava se nakon faze taloženja izbistreni efluent odstranjuje tzv. sustavom

dekantera što ukazuje na konstataciju kako je odstranjivanje efluenta šaržno. Visina
sloja mulja može se također kontrolirati automatski. Trajanje jednog ciklusa iznosi 4
sata (2 sata punjenje i aeracija, 1 sat taloženje i 1 sat dekantiranje). U slučaju
potrebe istovremene stabilizacije viška mulja bioaeracijski bazeni se dimenzioniraju
za protok koji odgovara satnom maksimumu.
Tipični procesni parametri kod tehnologije s istovremenom stabilizacijom viška mulja

su: max. razina vode 4 m, min. razina vode 2,5-3,6 m, dubina bazena 4,7 m, no
tehnologija nije ograničena samo na te vrijednosti. F/M odnos treba biti oko 0,04 kg
BPK5/kg TSS, HRT 21-84 sata, SRT 25 dana, otopljeni kisik max 4 g/l, SVI 90 m3/g i
dr.
Investicijski troškovi izgradnje C-TECH sustava su relativno visoki jer se radi o

sofisticiranom tehnološkom rješenju sa visokom razinom automatizacije i kontrolne
instrumentacije.
Razina automatizacije i instrumentacije je u principu ista neovisno o kapacitetu

uređaja što znači da kod manjih uređaja značajno utječe na razinu investicije bez
obzira na pad cijena PLC sustava (Programibilni logički kontroler, eng.
Programmable Logic Controller).
Višak aktivnog mulja je dobrih taložnih karakteristika. Višak aktivnog mulja se

obrađuje na isti način kao i kod drugih postupaka obrade otpadnih voda. Za kontrolu
rada uređaja potreban je barem dnevni obilazak. Laboratorijsko praćenje rada
uređaja svodi se na kit testove te na korištenje rezultata automatskih mjerača (kisik,
ORP i sl.). Konceptualni izgled tehnologije je prikaz na Shemi 5.
Shema 4. Konceptualni izgled C-TECH postupka za obradu otpadnih voda

Rev. 0 Stranica: 81
C-TECH tehnologija predstavlja jednu od vrlo učinkovitih tehnologija obrada

(komunalnih) otpadnih voda danas raspoloživih na tržištu, naročito ukoliko iz otpadne
vode trebamo odstranjivati nutrijente (nije slučaj u Delnicama). Osnovni nedostatak
C-TECH tehnologije je visoka cijena investicije. Razina automatizacije kod manjih
uređaja investicijsku cijenu naročito povisuje iz razloga što je razina automatizacije
praktično ista (fiksna cijena) neovisno o kapacitetu uređaja.
Kako se dio fazne obrade odvija u anoksičnim uvjetima dolazi i do razgradnje biološki
teže razgradljive KPK vrijednosti te je kakvoća KPK kod komunalnih voda u
efluentima C-TECH procesa je nešto bolja od konkurentnih procesa, iako se sam
uređaj u prvom redu dimenzionira u cilju zadovoljavanja zakonskih propisa. Kako je
mulj u principu odličnih taložnih karakteristika koncentracije suspendiranih tvari u
efluentu su također niske.
Automatizacija uređaja vezana je uz precrpne sustave vezane uz mjerače razine

vode u bazenima i mjerače otopljenog kisika. Uređaj dakle radi preko PLC sustava i
bez PLC sustava u principu ne može niti raditi. Treba znati kako danas PLC sustavi
te software vođenje uređaja za obradu otpadnih voda ne predstavljaju tehničku
nepoznanicu, ali je ista više primjenjiva kod uređaja većih kapaciteta i po mogućnosti
kod objekata koji nisu dislocirani poput komunalnih uređaja za obradu otpadnih voda
manjih naselja. Današnja izrađenost software programa je rutinske naravi.
Nadogradnja kapaciteta uređaja te povišenje efikasnosti odstranjivanja nutrijenata

predstavlja problem koji se rješava bez rekonstrukcija već je isti moguće provoditi na
razini načina vođenja uređaja, uz eventualnu ugradnju dodatne strojarske opreme.
Rev. 0 Stranica: 82
a) Biološki stupanj
Prethodno dimenzioniranje prema A131 - sustav s aktivnim muljem
Građevinski dio

g/(S*d) kg/d mg/l
BPK5-komunalni 84,63 376,69 534,28
BPK5-ukupan 376,69 534,28
TSo-komunalni 70,00 311,57 441,92
TSo-ukupan 311,57 441,92
TKN-komunalni 11,00 48,96 69,44
NO3-komunalni 0,18 0,78 1,11
P-komunalni 1,80 8,01 11,36
P-ukupan 8,01 11,36

potrebna starost aerobnog mulja: tTSa = 8,21 d
tTSa = SF*3,4*1,103^(15-T)

rezultat proračuna
opterećenje muljem: BTS = 0,05kgBPK5/(kg*d)

volumensko opterećenje: BR = 0,20kgBPK5/(m³*d)
potreban volumen: VBBmin = 1838,98 m³

Rev. 0 Stranica: 83
b) Dimenzioniranje SBR uređaja prema ATV - M 210
broj usporednih bazena: n = 2 komad
Proračun volumena reaktora - Podaci za dimenzioniranje (A 131), sažetak
dimenzioniranje na osnovi BPK5.

specifična količina nastalog viška mulja (12°C): uesb = 0,78 kgTS/kgBPK5
opterećenje muljem: BTS = 0,05 kgBPK5/(kg*d)
volumen (A131) (po bazenu): VBB = 919,49 m³

volumen (A131) (ukupno): VBBges = 1838,98 m³
Podaci za dimenzioniranje (M 210)
koncentracija suhe tvari: TSR = 4,00 kg/m³

volumenski indeks mulja: ISV = 100,00 ml/g
omjer izmjene volumena: fA = 0,40
oblikovanje ciklusa
trajanje ciklusa (suho vrijeme): tZ(TW) = 8,00 h

trajanje ciklusa (kišno vrijeme): tZ(RW) = 8,00 h
trajanje anaerobne faze: tBioP = 0,00 h
trajanje faze reakcije (suho vrijeme): tR(TW) = 6,00 h
trajanje faze reakcije (kišno vrijeme): tR(RW) = 6,00 h
trajanje faze taloženja: tSed = 1,00 h
trajanje faze izdvajanja bistre vode (dekantacije): tAB = 1,00 h
trajanje faze mirovanja: tStill = 0,00 h
Odabir volumena reaktora
volumen na osnovi biologije (po bazenu):
TSBB*VBBges*tZ
VR,bio = n*TSR*tR = 1225,99 m³
volumen na osnovi hidraulike (po bazenu):

Rev. 0 Stranica: 84
Qmax*tZ
VR,hyd = n*fA = 827,90 m³
S obzirom da je potrebni volumen proračunat na osnovi biologije veći nego na osnovi

hidraulike, proračun se nastavlja na osnovi volumena prema biologiji. Iz toga proizlazi
manji omjer izmjena.
potreban volumen (po bazenu): VRerf = 1225,99 m³
Odabrane dimenzije reaktora
širina: b = 17,20 m
dubina vode: hW = 4,70 m
volumen (po bazenu): VR = 1226,34 m³
volumen (ukupno): VRges = 2452,69 m³
Provjera omjera izmjene volumena
maksimalni dotok (po ciklusu): Vmax = 331,16 m³/ciklus
maksimalni omjer izmjene:

fa,max <= (1-(TSR*ISV/1000)) - 0,1 = 0,50
omjer izmjena (stvarno): = 0,27
volumen nakon dekantacije: Vmin = 895,18 m³

dubina vode: hW = 4,70 m
minimalna razina vode: hmin = 3,43 m
razina mulja na kraju postupka taloženja:
hW*TSR*ISV
hsmin = 1000 = 1,88 m
potreban minimalni razmak: 0,47 m
Potreban minimalni razmak između razine vode i razine mulja nakon završetka
procesa bit će zadržan.
brzina taloženje mulja: vS = 1,63 m/h

vrijeme zadržavanja do početka postupka taloženja: 0,17 h
razina mulja proračunata iz brzine taloženja: 1,73 m

Rev. 0 Stranica: 85
razina mulja na početku izdvajanja (dekantacije) bistre vode: 3,35 m
provjera za sušni dotok
volumen na dotoku: Qd/24 = 117,51 m³/Ciklus

volumen nakon faze punjenja: VR,TW = 1012,69 m³
omjer izmjene volumena: fA,TW = 0,12

koncentracija suhe tvari: TSR,TW= 4,84 kg/m³
razina vode: WT,TW = 3,88 m
brzina taloženje mulja: vS,TW = 1,34 m/h

trajanje faze izdvajanja bistre vode (dekantacije): 0,35 h
razina mulja proračunata iz brzine taloženja: 2,29 m
Potvrda biologija
opterećenje muljem:
Bd,BSB5*tZ
BTS = n*VR*TSR*tR = 0,05 kg/(kg*d)

Rev. 0 Stranica: 86
nastanak viška mulja
oduzeta masa u višku mulja po ciklusu:
VR*TSR*tR
VÜS*TSÜS = tTS*24 = 49,03
kgTS/Ciklus
dnevna količina nastale mase viška mulja : ÜSd = 294,20 kg/d
koncentracija suhe tvari u na kraju faze izdvajanja bistre vode (dekantacije):
TSÜS > 1000/ISV = 10,00 kg/m³
uklonjena količina mulja po ciklusu: 4,90 m³/Ciklus
c) Aeracija
potrebna količina kisika
sadržaj kisika, odabrano: Cx (N) = 2,00 mg/l
Cso = 11,29 mg/l

Rev. 0 Stranica: 87
2234,34
Cs,T = (T + 45,93)^1,31403
Cs = Cs,T*(1+He/20,7)
Cs (10°C, +351 mbar) = 13,24 mg/l

Cs (12°C, +351 mbar) = 12,65 mg/l
Cs (20°C, +351 mbar) = 10,67 mg/l
OVh = mz * tR
broj ciklusa dnevno: mz = 3,00 1/d

trajanje faze reakcije: tR = 6,00 h
Cs * OVh
aOC = (Cs-Cx)
proračun različitih opterećenja prema ATV A131
T-min T-bem T-max

temperatura °C 10,00 12,00 20,00
ukupna starost mulja D 24,46 25,01 25,01
SNO3,AN mg/l 12,46 12,46 12,46
Potreba na kisiku
OVd,C kgO2/d 458,90 468,65 495,97
OVN kgO2/kgBPK5 0,09 0,09 0,09
OVd,N kgO2/d 34,41 34,41 34,41
cs(T, hE) mg/l 13,24 12,65 10,67
cx Nitri mg/l 2,00 2,00 2,00
unos kisika

Rev. 0 Stranica: 88
Najnepovoljniji slučaj opterećenja
α = 0,65
OC = 56,18 kgO2/h
maksimalna dubina unosa pri sušnom dotoku: He = 3,58 m
specif. prijelaz kisika (zajedničko miješanje i aeracija):
fO2 = 12,00gO2/(Nm³*m)
faktor za povećanu početnu potrošnju: a = 1,00
potrebna satna količina zraka (ukupno):
OC * 1000 * a
QL = fO2 * He = 1307,34 m³/h
potrebna satna količina zraka (po reaktoru): 653,67 m³/h

Rev. 0 Stranica: 89
Tehnička oprema
kompresor
podaci strojeva


tlak: 550,0 mbar

potrebna ukupna duljina (2 bazen): 200,00 m

broj aeracijskih segmenata (2 bazen): 16 komad


efektivna ukupna duljina (2 bazen): 208,00 m
Rev. 0 Stranica: 90
Način zbrinjavanja mulja kod C-TECH tehnologije identičan je onome u slučaju

primjene tehnologije produžene aeracije. Stoga se radi lakše usporedbe također
odabire statički ugušćivač koji je u biti rekonstruirani postojeći sekundarni taložnik.
Isti se oprema nepomičnim mostom, miješalicom (radi sprječavanja smrzavanja u
zimskim mjesecima) i vijčanom crpkom za mulj. Kako je za rad uređaja planirana
stalna radna snaga, nije potrebna gradnja spremnika viška mulja. U tako
rekonstruiranom ugušćivaču mulj će se moći pohraniti u periodu od 6-7 dana.
Građevinski dio
vrijeme zadržavanja: 2,00 d

koncentracija suhe tvari u miješanom mulju: 10,00 kg/m³
mješoviti mulj: 29,39 m³/d
Odabrane dimenzije:
razina mulja: 4,68 m
slobodni promjer: 4,00 m
korisni volumen: 58,78 m³
vrijeme zadržavanja:
58,78 m³
29,39 m³/d = 2,00 d
TS-koncentracija nakon zgušnjavanja: 50,00 kg/m³

količina mulja nakon zgušnjavanja: 5,88 m³/d
količina nadmuljne vode iz zgušnjavanja: 23,51 m³/d
Tehnička oprema
mješalice
potreban specifični unos energije: 30,00 W/m³

potreban unos energije: 1,76 kW
promjer mješalice: 1.700,0 mm
Rev. 0 Stranica: 91
Dnevna količina viška mulja od 5,88 m3 se nakon toga treba ugustiti do količine suhe
tvari od 25-30%. Kao i u slučaju produžene aeracije i ovdje se odabire centrifuga
voda/sediment.
Centrifuga
Ulazni podaci:

Vrijeme rada 2 h/d

Proračun:

Specifična potrošnja polielektrolita 10 kg/t s.t. mulja

Godišnja potrošnja polielektrolita 1.072 kg

Rev. 0 Stranica: 92
Shema 5. Prikaz zbrinjavanja viška mulj kod obrade otpadne vode C-TECH tehnologijom
Potrebno je postojeća dva aeracijska bazena objediniti u jedan C-TECH bioaeracijski

bazen i povećati mu volumen dogradnjom „u vis“ za oko 1 m i dograditi još jedan
bazen istih dimenzija, kako bi korisni volumen svakog od bazena iznosio 1226 m3.
Oba bazena trebaju biti izvedena u skladu s C-TECH tehnologijom što znači da se u
prvom dijelu oba bazena treba izvesti tzv. anoksični selektor. Potrebno je također u
oba bazena na dnu izgraditi prihvatnik mulja i u isti ugraditi pumpe za povrat mulja iz
aeracijskog dijela bazena u anoksični selektor. U bazene se ugrađuju i dekanteri za
pražnjenje, te sustav podnih aeratora. Potrebno je ugraditi 3 nova puhala za zrak (2
radna + 1 rezervno, instalirane snage 18,5 kW svako).
Rekonstruirati postojeći taložnik u gravitacijski uguščivač mulja. Ugraditi mehaničko

miješalo snage 2,3 kW i vijčanu pumpu za transport mulja na centrifugu.
Instalirati centrifugu tipa voda/sediment u novi zatvoreni objekt manjih dimenzija.

Centrifuga treba imati snagu od 11 kW. Ugraditi i sustav za pripremu i doziranje
polielektrolita.

slično.
Rekonstruirati sve cjevovode, elektroinstalacije, sustav upravljanja i kontrole.

Rev. 0 Stranica: 93

za C-TECH tehnologiju. Cijene su prikazane u kn. U cijene je uključena kompletna
investicija, zajedno sa demontažom postojeće opreme, sanacijom postojećih objekta,
svim materijalom, opremom, radovima i transportnim troškovima. Cijene u konačnici
Tablica 25. Troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje ot. voda – C-TECH tehnologija
Trošak Iznos
Zemljani radovi
Prometnice
Ukupno 8.002.000 kn
Rev. 0 Stranica: 94
aeracija

crpna stanica
r * g * H * Q * 24 * 365
E= e * 3,6
ρ gustoća kg/l

energije
precrpna stanica
višak mulja
ostali strojevi
dnevno potrošnja

biološki stupanj
puhalo 2 14,10 kW 11,67 h/d 120.119 kWh/a
ugušćivanje mulja
Rev. 0 Stranica: 95
godišnja ukupna potrošnja električne energije: 141.838,66 kWh/g
c) troškovi uklanjanja mulja
otpad s rešetke

količina pijeska

količina masti



Rev. 0 Stranica: 96
troškovi osoblja

Ostalo (paušal)

Polielektrolit za centrifugiranje (1,07 t, 17 kn/kg) 18.190,00 kn/g
Sveukupno



Rev. 0 Stranica: 97
7.3. Membranska tehnologija (MBR)
Mebranska (MBR) tehnologija je tehnologija koja pripada grupi separacijskih procesa

s biološkom obradom s aktivnim muljem. Biološka obrada je slična onoj kod
konvencionalne aeracije, no umjesto taloženja voda se iz bazena prazni kroz sustav
membrana koje omugućuju proces mikrofiltracije, ultrafiltracije ili reverzne osmoze.
Na taj način se smanjuje površina uređaja za pročišćavanje jer nema procesa
taloženja, a također je manja i površina potrebna za bioaeraciju, jer se ista ni ne
treba dovesti do krajnje točke, budući da se membranskom filtracijom uklanja
značajan dio onečišćenja. Također, smanjena je i potreba za primarnom obradom jer
se separacija odvija na membranama. Konceptualni izgled tehnologije je prikaz na
Shemi 7. Najčešće se koriste membrane u obliku šupljih vlakana. Glavni materijali
izrade su hidrofilni polietilen i hidrofilni polipropilen.
Osnovne komponente sustava su bioaeracijski bazen, membranski modul, pumpa

permeata, puhalo za zrak i sustav membranskih difuzora, pumpa za višak mulja i
spremnik tekućine za protustrujno pranje membrana.
Shema 6. Konceptualni izgled MBR tehnologije
MBR sustav obrade komunalnih otpadnih voda omogućuje obradu otpadnih voda u
četiri osnovne faze i nizu podfaza, ovisno o tehničkoj izvedbi. Tipično vrijeme
zadržavanja (HRT) iznosi 3-4 (10) sata. Starost mulja (SRT) nije od presudne
važnosti pa nije rijetkost da mulj u bioaeracijskom bazenu doseže starost i do 80
dana, iako je dovoljna starost mulja od 10-20 dana. To ukazuje da je na MBR uređaju
prihvatljivo provoditi postupak istovremene stabilizacije viška mulja. Navedeno
omogućuje fleksibilnost u radu linije za zbrinjavanje mulja. Koncentracija mulja u
bioaeracijskom bazenu može dostizati vrijednosti i do 8,000–15.000 mg/l.
Sam proces bioaeracije se najčešće odvija u jednom bazenu, a membrane mogu biti
uronjene u tom istom bazenu, ili u odvojenom bazenu u koji voda iz bioaeracijskog
bazena dospijeva jednostavnim preljevanjem. Membranski uređaj se često koristi kad
je potrebna nadogradnja uređaja za pročišćavanje, a nema dovoljno slobodnog
prostora.
Rev. 0 Stranica: 98
Proces je tehnološki jednostavan, ali tehnički dosta zahtjevan. Bioaeracija se odvija

kontinuirano, na način da se voda pumpama prebacuje u bioaeracijski bazen.
Kontinuirano se odvija i pražnjenje uređaja kroz membrane putem kroz stvaranje
vakuuma instaliranjem pumpe na izlaznom cjevovodu. Punjenje i pražnjenje bazena
mora biti ujednačeno, pa je poželjno imati instaliran egalizacijski bazen. Praženje
vode kroz membrane se mora kombinirati s procesom protustrujnog pranja
membrana koje se provodi posebnom pumpom korištenjem pročišćenog efluenta uz
dodatak razrijeđenog natrij-hipoklorita sa ili bez dodatka limunske kiseline. Na
membranama se proces pročišćavanja odvija izvana prema sredini membrane (Slika
17.), a protustrujno pranje u suprotnom smjeru. Membrane su smještene u tzv.
membranskom modulu u kazetama čiji broj ovisi o tehnološkim potrebama. Ključni
zahtjevi su veličina pora, ukupna filtracijska površina, radni tlak, hidraulički
permeabilitet i protok vode. Membrane u biti predstavljaju šuplja sintektička vlaknima,
sa porama od 0,085 do 0,1 mikrona. Tipični (unutarnji) promjer jedne membrane je
oko 1 mm. Najčešći radni tlak koji se uzima prilikom projektiranja jest 500 mbar. Što
je tlak veći, to je veći protok kroz membrane. Ispod membranskog modula postavlja
se membranski aerator koji služi da mjehurići zraka čiste površine membrana, čime
se rješava jedan od većih tehničkih problema kod MBR procesa, a to je začepljivanje
membrana. (Slika 18.).
Slika 17. Presjek membrane i tok strujanja vode
Temeljna kontrola sustava je PLC kontrola. Ukoliko se uređaj tehnički dobro izvede i
održava, te ukoliko se osigura stručni nadzor rada uređaja, vrlo je malo problema u
radu uređaja, a kakvoća efluenta je vrlo visoka (puno više nego se traži propisima) i
vrlo ujednačena.
Rev. 0 Stranica: 99
Slika 18. Prikaz strujanja vode i zraka
MBR jedinica, može biti izvedena građevinski ili modularno-montažno zavisno o

investitoru i količini otpadnih voda.
Radi se o modernoj visokoučinkovitoj tehnologiji u kojoj se primjenjuju najnovija

tehnička dostignuća vezana uz umjetne materijale i mikro/ultra filtraciju. Ovakvom
koncepcijom uređaja se djelomično odstranjuju nutrijenti, dok je uklanjanje
suspendiranih tvari, KPK i BPK5 i po nekoliko puta više nego li se to traži zakonskim
propisima. Pročišćena voda je prihvatljiva i za ponovno korištenje u poljoprivredi i ta
sanitarne potrebe.
Membranski uređaji se češće koriste kao „retrofit“ nego kao novoizgrađeni uređaji.
Tehnički su primjenjivi za komunalne otpadne vode, no njihova glavna mana je
visoka cijena, ne toliko investicijska koliko amortizacijska. Membrane imaju svoj vijek
trajanja i trebaju se zamijeniti svakih nekoliko godina. Što se tiče troškova vođenja
uređaja, oni nisu bitno različiti od drugih tehnologija. Količina viška mulja je nešto
niža nego kod drugih tehnologija, a mulj je u slučaju korištenja postupka istovremene
stabilizacije viška mulja potpuno stabiliziran i djelomično mineraliziran. Budući da
nema procesa taloženja, iz MBR bazena nije moguće prazniti istaloženi mulj nego
otpadnu vodu, koja međutim ima vrlo visoku koncentraciju mulja (0,8-1,5%). Sam
Rev. 0 Stranica: 100
mulj je više disperzivnih karakteristika s manjim flokulama i većom viskoznosti.

Slijedom toga, nije prihvatljivo provoditi gravitacijsko ugušćivanje viška mulja, nego
mehaničko ugušćivanje.
a) Biološki stupanj - sustav s aktivnim muljem
Građevinski dio

g/(S*d) kg/d mg/l
BPK5-komunalni 84,63 376,69 534,28
BPK5-ukupan 376,69 534,28
TSo-komunalni 70,00 311,57 441,92
TSo-ukupan 311,57 441,92
TKN-komunalni 11,00 48,96 69,44
NO3-komunalni 0,18 0,78 1,11
P-komunalni 1,80 8,01 11,36
P-ukupan 8,01 11,36

potrebna starost aerobnog mulja: tTSa = 8,21 d

rezultat proračuna

opterećenje muljem: BTS = 0,06kgBPK5/(kg*d)
volumensko opterećenje: BR = 0,44kgBPK5/(m³*d)
potreban volumen: Vmin = 853,83 m³

Odabrane dimenzije bioaeracijskog bazena

širina: b = 17,00 m
dubina vode: WT = 4,00 m
volumen: VBB = 863,60 m³

volumen (po ekvivalent stanovniku): 194,02 l/ES
potvrda
376,69 kgBPK5/d
BR = 863,60 m³ = 0,436 kg/(m³*d)
0,436 kgBPK5/(m³*d)
BTS = 8,00 kg/m³ = 0,055 kg/(kg*d)
potvrda radnih uvjeta zimi
najniži dvotjedni prosjek zimi: 10,0 °C

potrebna starost mulja (SF = 1,2, VD/VBB = 0): 6,66 d
25,35
SF = 3.4 * 1.103^(15 - 10) = 4,416
Kapacitet kiseline
kapacitet kiseline na ulazu: KSo = 8,00 mmol/l

N-amonijak na ulazu: NH4-No = 34,72 mg/l
N-amonijak na izlazu: NH4-Ne = 34,72 mg/l
nitrati-N na izlazu: NO3-Ne = 12,46 mg/l
KSe = KSo - [0,07*(NH4No - NH4Ne + NO3Ne) + 0,06*Fe3 + 0,04*Fe2 + 0,11*Al3 -

0,03*(Po-Pe)]
teoretski kapacitet kiseline na izlazu: KSe = 7,13 mmol/l
Preostali kapacitet kiseline na izlazu iz aeracijskog bazena neće biti manji od

propisane minimalne vrijednost prema ATV od 1,5 mmol/l .
b) Membranski modul
mješoviti dotok: = 82,79 m³/h

hidraulički permeabilitet: = 0,100 m³/(m²*h*bar)
prosječna razlika tlaka: = 0,500 bar
površina membrane: = 1655,80 m²
volumni protok permeata: = 82,79 m³/h
Specifična površina membrana jediničnog modula = 60,5 m2

Dimenzije jediničnog modula = 2x0,75x0,2 m
Potrebno jediničnih modula = 28
Ukupni volumen modula ~ 10 m3
c) Aeracija
Potrebna količina kisika

(1+mo*ft*YX,0*tTS)
OVC(T) = YX,0*(1/YX,S+mS*ft*tTS)
sadržaj kisika odabrano: Cx (N) = 2,00 mg/l
Cso = 11,29 mg/l
2234,34
Cs,T = (T + 45,93)^1,31403
Cs = Cs,T*(1+He/20,7)
Cs (10°C, +363 mbar) = 13,31 mg/l

Cs (12°C, +363 mbar) = 12,71 mg/l
Cs (20°C, +363 mbar) = 10,72 mg/l
OVh = 24
Cs * OVh
aOC = (Cs-Cx)
proračun različitih opterećenja prema ATV A131
T-min T-bem T-max

temperatura °C 10,00 12,00 20,00
ukupna starost mulja d 24,51 25,35 25,35
SNO3,AN mg/l 12,46 12,46 12,46
Potreba na kisiku
OVd,C kgO2/d 473,41 493,76 552,57
OVN kgO2/kgBPK5 0,09 0,09 0,09
OVd,N kgO2/d 34,41 34,41 34,41
cs(T, hE) mg/l 13,31 12,71 10,72
cx Nitri mg/l 2,00 2,00 2,00
unos kisika
najnepovoljniji slučaj opterećenja
maksimalno dozvoljeno C-opterećenje, temperatura otpadne vode 12°C

α = 0,54
Unos kisika s otpadnom vodom: OC = 52,89 kgO2/h
dubina unosa: He = 3,70 m
specif. prijelaz kisika (zajedničke miješanje i aeracija):

fO2 = 12,00g O2/(Nm³*m)
potrebna satna količina zraka:
OC * 1000
QL = fO2 * He = 1.191,14 m³/h

Tehnička oprema
kompresor


tlak: 550,0 mbar


Na razini Projektnog zadatka predviđene su dvije opcije ugušćivanja mulja:
- Statički uguščivač
- Mehanički uguščivač
Gravitacijsko ugušćivanje za mulj iz MBR procesa je upitne učinkovitosti zbog

specifičnih karakteristika viška mulja koji je viskozan i ima relativno male flokule.
Stoga se za MBR tehnologiju predlaže strojno ugušćivanje viška mulja do sadržaja
suhe tvari 5-8% s povratom izdvojene vode u proces, odnosno ugradnja integriranog
automatiziranog sustava za ugušćivanje i odvodnjavanje viška mulja do sadržaja
suhe tvari od 25-30% s jedinstvenim sustavom upravljanja i kontrole. Kako protok
viška mulja iznosi manje od 35 m3/d predlaže se rotacijski disk ugušćivač.

0,8 % zgušnjavanje: 34,15 m³/d
5,0 % zgušnjavanje (odabrani): 5,46 m³/d
Kapacitet ugušćivača 10 m3/h

Dnevni rad 3,42 h/d
Specifična potrošnja polielektrolita 3 kg/tona s.t. mulja

Dnevna potrošnja polielektrolita 0,82 kg
Godišnja potrošnja polielektrolita 299,3 kg
Specifična potrošnja el. energije 20 W/m3 mulja

Dnevna potrošnja el. energije 683 W/d
Instalirana snaga 1 kW
Stvarna snaga 0,2 kW
Dnevna količina viška mulja s 5% suhe tvari od 5,46 m3 se nakon toga treba
odvodniti do količine suhe tvari od 25-30% korištenjem filter prese, tračne prese ili
centrifuge. Filter presa radi prema šaržnom postupku, tračna presa prema
polušaržnom ili kontinuiranom postupku, kao i centrifuga. Obavezno je dodavanje
polielektrolita kako bi se pospješilo izdvajanje vode, a na taj način se povisuje udio
suhe tvari u mulju. Polielektrolit mora biti na organskoj bazi. Danas se prednost daje
dvofaznim voda-sediment centrifugama zbog isplativosti i učinkovitosti.
Centrifuga
Ulazni podaci:

Vrijeme rada 2 h/d

Proračun:

Specifična potrošnja polielektrolita 10 kg/tona s.t. mulja

Dnevna potrošnja polielektrolita 2,73 kg
Godišnja potrošnja polielektrolita 997 kg

Shema 7. Prikaz zbrinjavanja viška mulja kod obrade otpadne vode MBR tehnologijom
Potrebno je dva postojeća bioaeracijska bazena objediniti u jedan bazen, i u njih

ugraditi aeracijski sustav. Ugraditi 3 puhala (2 radna + jedno rezervno) kapaciteta
18,5 kW svako.
U bioaeracijski bazen ugraditi 28 jediničnih membranskih modula (60 m2 filtracijske

površine za svaki modul pri tlaku od 500 mbar, jedinične dimenzije modula
2x0,75x0,2 m). Ukupni volumen modula s kučištem cca 10 m3. Ugraditi vakuum
pumpu (radna+rezervna) za pražnjenje bioaeracijskog bazena i muljnu pumpu za
pražnjenje viška mulja.
Postojeći taložnik rekonstruirati u privremeni spremnik mulja prije ugušćivanja i u isti

ugraditi sporohodno miješalo snage 1,76 kW.
Postojeći spremnik manjih dimenzija koristiti kao spremnik filtrata za protustrujno

pranje membrana. Ugraditi pumpu za flitrat i sustav za dodavanje hipoklorita.
Instalirati rotacijski disk ugušćivač i centrifugu tipa voda/sediment u novi zatvoreni

objekt manjih dimenzija. Rotacijski ugušćivač treba imati instaliranu snagu od 1 kW ,
a centrifuga od 11 kW. Ugraditi i sustav za pripremu i doziranje polielektrolita.

slično.
Rekonstruirati sve cjevovode, elektroinstalacije, sustav upravljanja i kontrole. Sustav

je koncipiran kao visokoautomatiziran.

za MBR tehnologiju. Cijene su prikazane u kn. U cijene je uključena kompletna
investicija, zajedno sa demontažom postojeće opreme, sanacijom postojećih objekta,
svim materijalom, opremom, radovima i transportnim troškovima. Cijene u konačnici
Tablica 26. Troškovi izgradnje uređaja za pročišćavanje ot. voda – MBR tehnologija
Trošak Iznos
Zemljani radovi
Prometnice
Membrane 845.600 kn
Ukupno 7.052.600 kn
aeracija

crpna stanica
r * g * H * Q * 24 * 365
E= e * 3,6
ρ gustoća kg/l

energije
precrpna stanica
crpka za permeat
crpke za permeat 60 % 5,00 m 29,38 m³/h 5844 kWh/g
višak mulja
ostali strojevi
dnevno potrošnja

biološki stupanj
Kompresor 2 14,10 kW 14,73 h/d 151.616 kWh/g
ugušćivanje mulja
rotacijski ugušćivač 1 0,2 kW 4 h/d 292 kWh/g
godišnja ukupna potrošnja električne energije: 179.431,60 kWh/g
d) troškovi uklanjanja mulja
otpad s rešetke

količina pijeska

količina masti



troškovi osoblja

Ostalo (paušal)

Polielektrolit i dr. kemikalije (1300 kg, 17 kn/kg) 22.100,00 kn/g
Sveukupno



8. Usporedba ukupne investicije za predložene varijante

Tri opisane varijante uspoređene su na način da se uzeo u obzir iznos investicije u
periodu od 30 godina, na način da se uređaj gradi putem kredita od 30 godina i
kamatnu stopu od 7%, a amortizacija i operativni troškovi se godišnje uvećavaju za
iznos inflacije od 3%. Trajanje amortizacije za građevinske objekte i općenito
građevinske radove iznosi 35 godina, trajanje amortizacije strojarske opreme iznosi
10 godina, a elektro i MUR opreme i ostale opreme 4 godine.
Dodatno, trajanje amortizacije za membrane kod MBR tehnologije procijenjeno je na

5 godina.
Ukupni iznosi investicije prikazani su u Tablicama 27., 28. i 29.

Tablica 27. Ukupni investicijski troškovi varijante uređaja s produženom aeracijom
PRODUŽENA AERACIJA
Godišnji iznos
Iznos Amortizacija /g
amortizacije
Građevinski i zemljani radovi - zemljište,
objekti i uređenje čestice 3.302.200 kn 35 94.349 kn
Strojarska i druga oprema - nabava i ugradnja 3.525.000 kn 10 352.500 kn
Elektro i MUR oprema, nabava i ugradnja 746.000 kn 4 186.500 kn
Ostalo 280.000 kn 4 70.000 kn
Ukupni troškovi gradnje 7.853.200 kn 703.349 kn
Godišnja rata Godišnji iznos Godišnji operativni

Godina kredita za otplatu amortizacije troškovi Ukupno
(30 godina, kta 7%) (infl. 3%) (infl. 3%)
2010 626.970 kn 703.349 kn 403.289 kn 1.733.608 kn
2011 626.970 kn 724.449 kn 415.388 kn 1.766.807 kn
2012 626.970 kn 746.182 kn 427.849 kn 1.801.002 kn
2013 626.970 kn 768.568 kn 440.685 kn 1.836.223 kn
2014 626.970 kn 791.625 kn 453.905 kn 1.872.501 kn
2015 626.970 kn 815.374 kn 467.522 kn 1.909.867 kn
2016 626.970 kn 839.835 kn 481.548 kn 1.948.354 kn
2017 626.970 kn 865.030 kn 495.995 kn 1.987.995 kn
2018 626.970 kn 890.981 kn 510.874 kn 2.028.826 kn
2019 626.970 kn 917.710 kn 526.201 kn 2.070.881 kn
2020 626.970 kn 945.242 kn 541.987 kn 2.114.199 kn
2021 626.970 kn 973.599 kn 558.246 kn 2.158.816 kn
2022 626.970 kn 1.002.807 kn 574.994 kn 2.204.771 kn
2023 626.970 kn 1.032.891 kn 592.243 kn 2.252.105 kn
2024 626.970 kn 1.063.878 kn 610.011 kn 2.300.859 kn
2025 626.970 kn 1.095.794 kn 628.311 kn 2.351.076 kn
2026 626.970 kn 1.128.668 kn 647.160 kn 2.402.799 kn
2027 626.970 kn 1.162.528 kn 666.575 kn 2.456.074 kn
2028 626.970 kn 1.197.404 kn 686.573 kn 2.510.947 kn
2029 626.970 kn 1.233.326 kn 707.170 kn 2.567.466 kn
2030 626.970 kn 1.270.326 kn 728.385 kn 2.625.681 kn
2031 626.970 kn 1.308.436 kn 750.236 kn 2.685.642 kn
2032 626.970 kn 1.347.689 kn 772.743 kn 2.747.402 kn
2033 626.970 kn 1.388.119 kn 795.926 kn 2.811.015 kn
2034 626.970 kn 1.429.763 kn 819.804 kn 2.876.537 kn
2035 626.970 kn 1.472.656 kn 844.398 kn 2.944.024 kn
2036 626.970 kn 1.516.835 kn 869.730 kn 3.013.535 kn
2037 626.970 kn 1.562.340 kn 895.821 kn 3.085.132 kn
2038 626.970 kn 1.609.211 kn 922.696 kn 3.158.877 kn
2039 626.970 kn 1.657.487 kn 950.377 kn 3.234.834 kn
Ukupna investicija / 30 godina 71.457.855 kn
Prosječni godišnji troškovi / 30 godina 2.381.929 kn
Prosječni godišnji troškovi po ES / 30 godina 462 kn
Prosječni godišnji troškovi po m3 pročišćene vode / 30 godina 5,86 kn
Tablica 28. Ukupni investicijski troškovi varijante uređaja s C-TECH tehnologijom
C-TECH TEHNOLOGIJA
Godišnji iznos
amortizacije
Ostalo 280.000 kn 4 70.000 kn

(30 godina, kta 6%) (infl. 3,5%) (infl. 3,5%)
2010 638.850 kn 750.536 kn 384.512 kn 1.773.898 kn
2011 638.850 kn 773.052 kn 396.047 kn 1.807.949 kn
2012 638.850 kn 796.243 kn 407.929 kn 1.843.022 kn
2013 638.850 kn 820.131 kn 420.167 kn 1.879.147 kn
2014 638.850 kn 844.735 kn 432.772 kn 1.916.356 kn
2015 638.850 kn 870.077 kn 445.755 kn 1.954.682 kn
2016 638.850 kn 896.179 kn 459.128 kn 1.994.157 kn
2017 638.850 kn 923.064 kn 472.901 kn 2.034.816 kn
2018 638.850 kn 950.756 kn 487.088 kn 2.076.695 kn
2019 638.850 kn 979.279 kn 501.701 kn 2.119.830 kn
2020 638.850 kn 1.008.657 kn 516.752 kn 2.164.259 kn
2021 638.850 kn 1.038.917 kn 532.255 kn 2.210.022 kn
2022 638.850 kn 1.070.084 kn 548.222 kn 2.257.157 kn
2023 638.850 kn 1.102.187 kn 564.669 kn 2.305.706 kn
2024 638.850 kn 1.135.253 kn 581.609 kn 2.355.712 kn
2025 638.850 kn 1.169.310 kn 599.057 kn 2.407.218 kn
2026 638.850 kn 1.204.389 kn 617.029 kn 2.460.269 kn
2027 638.850 kn 1.240.521 kn 635.540 kn 2.514.911 kn
2028 638.850 kn 1.277.737 kn 654.606 kn 2.571.193 kn
2029 638.850 kn 1.316.069 kn 674.244 kn 2.629.163 kn
2030 638.850 kn 1.355.551 kn 694.472 kn 2.688.873 kn
2031 638.850 kn 1.396.218 kn 715.306 kn 2.750.373 kn
2032 638.850 kn 1.438.104 kn 736.765 kn 2.813.719 kn
2033 638.850 kn 1.481.247 kn 758.868 kn 2.878.965 kn
2034 638.850 kn 1.525.685 kn 781.634 kn 2.946.169 kn
2035 638.850 kn 1.571.455 kn 805.083 kn 3.015.388 kn
2036 638.850 kn 1.618.599 kn 829.236 kn 3.086.684 kn
2037 638.850 kn 1.667.157 kn 854.113 kn 3.160.119 kn
2038 638.850 kn 1.717.171 kn 879.736 kn 3.235.757 kn
2039 638.850 kn 1.768.687 kn 906.128 kn 3.313.665 kn
Tablica 29. Ukupni investicijski troškovi varijante uređaja s MBR tehnologijom
MBR TEHNOLOGIJA
Godišnji iznos
amortizacije
Membrane 845.600 kn 5 169.120 kn
Ostalo 280.000 kn 4 70.000 kn

(30 godina, kta 6%) (infl. 3,5%) (infl. 3,5%)
2010 563.053 kn 777.491 kn 436.836 kn 1.261.249 kn
2011 563.053 kn 800.816 kn 449.941 kn 1.813.811 kn
2012 563.053 kn 824.841 kn 463.439 kn 1.851.333 kn
2013 563.053 kn 849.586 kn 477.342 kn 1.889.982 kn
2014 563.053 kn 875.073 kn 491.663 kn 1.929.790 kn
2015 563.053 kn 901.326 kn 506.413 kn 1.970.792 kn
2016 563.053 kn 928.365 kn 521.605 kn 2.013.024 kn
2017 563.053 kn 956.216 kn 537.253 kn 2.056.523 kn
2018 563.053 kn 984.903 kn 553.371 kn 2.101.327 kn
2019 563.053 kn 1.014.450 kn 569.972 kn 2.147.475 kn
2020 563.053 kn 1.044.883 kn 587.071 kn 2.195.008 kn
2021 563.053 kn 1.076.230 kn 604.683 kn 2.243.967 kn
2022 563.053 kn 1.108.517 kn 622.824 kn 2.294.394 kn
2023 563.053 kn 1.141.772 kn 641.508 kn 2.346.334 kn
2024 563.053 kn 1.176.026 kn 660.754 kn 2.399.833 kn
2025 563.053 kn 1.211.306 kn 680.576 kn 2.454.936 kn
2026 563.053 kn 1.247.646 kn 700.994 kn 2.511.693 kn
2027 563.053 kn 1.285.075 kn 722.023 kn 2.570.152 kn
2028 563.053 kn 1.323.627 kn 743.684 kn 2.630.365 kn
2029 563.053 kn 1.363.336 kn 765.995 kn 2.692.384 kn
2030 563.053 kn 1.404.236 kn 788.974 kn 2.756.264 kn
2031 563.053 kn 1.446.363 kn 812.644 kn 2.822.060 kn
2032 563.053 kn 1.489.754 kn 837.023 kn 2.889.830 kn
2033 563.053 kn 1.534.447 kn 862.134 kn 2.959.634 kn
2034 563.053 kn 1.580.480 kn 887.998 kn 3.031.531 kn
2035 563.053 kn 1.627.894 kn 914.638 kn 3.105.585 kn
2036 563.053 kn 1.676.731 kn 942.077 kn 3.181.861 kn
2037 563.053 kn 1.727.033 kn 970.339 kn 3.260.426 kn
2038 563.053 kn 1.778.844 kn 999.449 kn 3.341.347 kn
2039 563.053 kn 1.832.209 kn 1.029.433 kn 3.424.696 kn
9. Prijedlog izbora tehnologije

Iz Tablica 27., 28. i 29. Vidljivo je da su ukupni troškovi izgradnje, pogona i
održavanja najniži za tehnologiju produžene aeracije, dok su najskuplji za MBR
tehnologiju, no razlike nisu značajne. Kad se uzme u obzir da se radi o procjeni
troškova izrađenoj na razini idejnog rješenja koji u konačnici mogu odstupati do 15%,
vidljivo je da su sve tri tehnologije financijski prihvatljive.
MBR tehnologija je jeftinija u slučaju inicijalne investicije, no ima nešto veće

pogonske troškove, a naročito cijenu povisuje amortizacija samih membrana.
Međutim, radi se o novijoj tehnologiji s dinamičnim razvojem materijala, pa se u
budućnosti očekuje snižavanje cijene membrana, čime će ta tehnologija postati
konkurentnija.
Kod izbora tehnologije važno je i pitanje mogućnosti rekonstrukcije. Kod produžene

aeracije potrebno je dograditi još jedan bioaeracijski bazen za što ima dovoljno
mjesta u nastavku dva postojeća bazena, no kod C-TECH tehnologije nedostaje
mjesta, stoga zbog samog načina manipulacije i upravljanja uređajem C-TECH
tehnologija u slučaju Delnica ima određena ograničenja. Po tom pitanju MBR
tehnologija je najpovoljnija, jer postojeći bazeni imaju dovoljno kapaciteta.
Što se tiče drugih kriterija, obzirom da su tehnologije iz tehnološkog aspekta vrlo

slične, među njima nema bitne razlike po pitanju stabilnosti procesa ili kakvoće
efluenta. Radi se o dobro poznatim tehnologijama s dugogodišnjom primjenom širom
svijeta. Najstabilniji je MBR proces kad se radi o promjenama opterećenja otpadne
vode, no isti je najosjetljiviji u slučaju dotrajalosti opreme i nekvalificiranosti radne
snage. MBR i C-TECH tehnologije imaju znatno složeniji sustav upravljanja i kontrole
od produžene aeracije.
Radi poboljšavanja kakvoće konačne odluke pristupa se pojednostavljenoj

višekriterijskoj analizi, čiji su rezultati prikazani u Tablici 30. Prikazane su prednosti i
nedostaci pojedinih tehnologija obrade otpadnih voda i pritom nastalih muljeva.
Prednosti i nedostaci su prikazani u relativnim odnosima (1 – loše, 5 – odlično).
Tablica 30. Pojednostavljena višekriterijska analiza
Produžena C-TECH MBR

Parametar aeracija tehnologija tehnologija
Stabilnost kakvoće efluenta 3 4 5
Količina viška mulja 4 4 5
Jednostavnost izvedbe 4 3 2
Jednostavnost nadogradnje 2 2 4
Jednostavnost upravljanja 5 4 3
Jednostavnost održavanja 4 3 2
Mogućnosti upravljivosti 3 4 4
Stabilnost procesa vezana uz varijacije protoka 3 4 5
Stabilnost procesa vezana uz rad u zimskim mjesecima 3 3 4
Efikasnost rada u slučaju kvara ključnog dijela opreme 4 3 1
Mogućnost pojave neugodnih mirisa 3 4 4
Potreba za stručnom radnom snagom 5 4 2
Zauzeće prostora za obradu voda 3 2 5
Površina za obradu mulja 4 4 4
Pouzdanost tehnologije 4 5 5
Ukupno 54 53 55
Prosječno 3,57 3,43 3,57
Kao što je vidljivo, ni u provedbi ovakve analize nije došlo do značajnijeg odmaka
određene tehnologije obzirom na kakvoću od druge dvije tehnologije. Očekivano je
najkvalitetnija MBR tehnologija, koja je i najskuplja. Stoga kao glavni kriterij ostaje
onaj financijski.
Obzirom na navedeno, ovim Idejnim rješenjem se konačno predlaže usvajanje
Tehnologije produžene aeracije (tehnologija aktivnog mulja s istovremenom

stabilizacijom viška mulja u kontinuiranom obliku) i dvostupanjskim
ugušćivanjem mulja u gravitacijskom uguščivaču i centrifugi i konačnom
dispozicijom obrađenog mulja u poljoprivredi ili zbrinjavanjem na odlagalištu
neopasnog otpada.
Ključne prednosti izabrane tehnologije jest niža cijena i jednostavnost izvedbe i

upravljanja, te održavanja.
10.Mjere zaštite okoliša

Tlo i podzemne vode: Uređaj je izoliran od okoliša. Svi dijelovi uređaja na kojima se
nalazi oprema, cjevovodi, spremnici i dr. moraju biti vodonepropusni. Sva oborinska
voda koja se pojavi na lokaciji se treba upuštati u ulazno okno. Prilikom čišćenja i
pražnjenja posuda tijekom redovitog i izvanredovitog remonta potrebno je utvrditi
oštećenja objekata i cjevovoda i ukloniti ih. Potrebno je redovito ispitivati
vodonepropusnost građevine.
Zrak: Kroz upuhivanje zraka u pjeskolov i bioaeracijske bazene dolazi do

oslobađanja tvari u atmosferu. Dominatna tvar koja se oslobađa jest ugljični dioksid,
nastao bioooksidacijom organske tvari. Također, dolazi do oslobađanja i drugih
produkata biooksidacije, kao i do oslobađanja reduciranih spojeva koji se stripiraju
prilikom upuhivanja zraka: H2S, NH3, CH4, merkaptana i cijelog niza spojeva s
ugljikom karakterističnih za fekalnu otpadnu vodu. Sama lokacija uređaja, koja je vrlo
brizu prvih kuća, može uzrokovati širenje neugodnih mirisa, stoga je potrebno
primarnu obradu, te fekalnu stanicu izgraditi na način da se isto spriječi (smješanjem
istih u zatvoreni objekt, te ugradnjom biofiltera).
Otpad: Otpad iz procesa pročišćavanja, te ostali otpad, treba se zbrinjavati kako je

predloženo ovim Idejnim rješenjem.
Vodotoci i izvorišta: Praćenje kakvoće Delničkog potoka treba provoditi nizvodno

od lokacije ispuštanja pročišćene vode iz uređaja za pročišćavanje Delnice, na
parametre: otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK, BPK5, N-NH4, N-NO2, N-NO3, Nuk,
Puk, ukupni broj mikroba, broj koliforma, broj fekalnih koliforma, P-B indeks
saprobnosti, teški metali, mineralna ulja. Isto je potrebno povremeno obavljati i na
rijeci Kupici nizvodno od ušća Lešnice, kao i na izvoru Kupice.
11.Zaključak
Izabrana tehnologija za obradu otpadnih voda Grada Delnice jest tehnologija
aktivnog mulja u suspendiranom stanju u kontinuiranom protoku otpadne vode, s
istovremenom stabilizacijom viška mulja, ugušćivanjem viška mulja u gravitacijskom
ugušćivaču, odvodnjavanjem na centrifugi i konačnom zbrinjavanju obrađenog mulja
na odlagalištu neopasnog otpada ili poljoprivredi. Odabrani stupanj pročišćavanja je
II stupanj.
Tehnologija je pouzdana, dobro poznata u svjetskoj praksi, lako upravljiva i financijski

prihvatljiva. I sam postojeći uređaj u Delnicama koji se planira rekonstruirati je
izgrađen kao uređaj koji primjenjuje navedenu tehnologiju. Sam prijedlog
rekonstrukcije slijedi zahtjeve Projektnog zadatka, kakvoće i količine otpadnih voda,
te stanja na terenu vezano uz odvodnju i postojeću izgrađenost objekata.
Za potrebe rekonstrukcije će se iskoristiti veći dio postojećih građevinskih objekata

uz manje zahvate te sanaciju istih. Strojarska i elektrooprema će se morati u
potpunosti zamijeniti zbog dotrajalosti i nefunkcionalnosti.
Što se tiče zakonskih ograničenja, izabrani II stupanj pročišćavanja je u skladu s

važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim
vodama (NN 94/08), te u skladu s zahtjevima vezanim uz zaštitu recipijenta, a način
zbrinjavanja mulja je u skladu s Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 34/08), te sa
svim drugim zakonskim propisima, kao i dokumentima prostornog planiranja.
Vezano za slučaj potrebe instaliranja III stupnja pročišćavanja, ili jednostavnog

povećanja kapaciteta uslijed spajanja okolnih naselja na sustav UPOV Delnica,
nadogradnja uređaja se može provesti relativno jednostavno, nadogradnjom uređaja
„u vis“ za manje povećanje opterećenja, uz jednostavnu zamjenu elektrostrojarske
opreme.
Zauzeće prostora je također prihvatljivo, obzirom na nisku cijenu zemljišta na lokaciji.

Odabir prijamnika pročišćenih otpadnih voda (Delnički potok) je vezan uz činjenicu
da drugog izbora praktično ni nema.
Lokacija: Delnice

D. GRAFIČKI PRILOZI

Idejno Rjesenje UPOV Delnice Text

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Idejno Rjesenje UPOV Delnice Text

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZA ZAŠTITU OKOLIŠA d.o.o.

SR Njemačke 10, 10020 Zagreb

Broj projekta: 1133-IP-01

Investitor: Komunalac d.o.o. Delnice

Građevina: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Delnice

Faza: Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

IZBORA OPTIMALNE VARIJANTE

Glavni projektant: Kolja Mikulić, dipl. ing. stroj.

Tehnolog: Hrvoje Majhen, dipl.ing.bioteh.

B. ULAZNI PODACI ZA PROJEKTIRANJE 9

C. IZBOR TEHNOLOGIJE OBRADE OTPADNIH VODA 41

D. GRAFIČKI PRILOZI 120

Popis grafičkih priloga:

Broj projekta: 1133-IP-01

Investitor: Komunalac d.o.o. Delnice

Građevina: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Delnice

Faza: Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

Broj projekta: 1133-IP-01

Investitor: Komunalac d.o.o. Delnice

Građevina: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Delnice

Faza: Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

1. Izvod iz sudskog registra tvrtke

Broj projekta: 1133-IP-01

Investitor: Komunalac d.o.o. Delnice

Građevina: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Delnice

Faza: Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

Broj projekta: 1133-IP-01

Investitor: Komunalac d.o.o. Delnice

Građevina: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Delnice

Faza: Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

3. Popis sudionika na izradi Idejnog rješenja

Kolja Mikulić, dipl. ing. stroj. ______________________________

Hrvoje Majhen, dipl. ing. bioteh. ______________________________

Emil Tudić, ing. stroj. ______________________________

Dražen Gal, dipl. ing. geoteh. ______________________________

Željko Šipek, dipl. ing. el. ______________________________

Tatjana Džebro, dipl.ing.el. ______________________________

Nikolina Husain, dipl. Ing. stroj. ______________________________

Karla Bučar, dipl.ing.građ. ______________________________

Broj projekta: 1133-IP-01

Investitor: Komunalac d.o.o. Delnice

Građevina: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Delnice

Faza: Idejni projekt izbora optimalne varijante rekonstrukcije

B. ULAZNI PODACI ZA PROJEKTIRANJE

2. Glavni zahtjevi Projektnog zadatka

Kao podloge za izradu projekta Projektni zadatak definira: Naputak za nadgradnju i

Projektnim zadatkom se prejudicira tehničko-tehnološko rješenje koje mora

- Potpuno rekonstruirani mehanički sustav obrade koji čini ulazna građevina s

- Rekonstruirana i sanirana crpna postaja

- Novi sustav za prihvat obradu sadržaja septičkih jama

- Potpuno rekonstruirani biološki sustav obrade (obraditi tri potencijalne

- Novi sustav zbrinjavanja suvišnog mulja statičkim ugušćivanjem do 1,5-3% s.t.

Lokacija uređaja je postojeća, sjeverno od Delnica (Kalvarija).

Potrebno je maksimalno koristiti postojeće objekte, a uređaj predvidjeti u gabaritima

• Tehnička dokumentacija dogradnje uređaja za pročišćavanje sanitarno-

Ostala tehnička dokumentacija:

• Naputak za nadgradnju i optimizaciju rada sustava UPOV Delnice – Crowater

• Prostorni plan uređenja Grada Delnice (“STUDIO REMIK”, d.o.o., Rijeka,

• Izvješća o analitičkom ispitivanju parametara otpadne vode Delnice u periodu

4. Analiza postojeće dokumentacije

Prema Tehničkoj dokumentaciji dogradnje uređaja za pročišćavanje sanitarno-

Kako bi se ustanovili ulazni podaci za dimenzioniranje uređaja za pročišćavanje,

Izgradnja uređaja za pročišćavanje predviđena je u dvije faze. Prva faza obuhvaća

U prvoj fazi, jedan od bazena služit će za aerobnu stabilizaciju mulja. Sekundarni