KAKO SMO UČILI FIZIKU?

Ana Kovačićek
učitelj-savjetnik

Zašto je fizika u osnovnoj školi zadnjih godina više težak nego

zanimljiv predmet; zašto se za fiziku traže instrukcije kao i za matematiku?
Odgovor na to pitanje nije jednostavan. Pokušala sam kroz
udžbeničku literaturu, četrdesetak godina unazad, saznati što i kako se učila
fizika.
Po završetku II. svjetskog rata fizika je uvedena u ondašnju
sedmogodišnju školu u 6. razred, odnosno 2. razred niže gimnazije jer su
paralelno postojale sedmogodišnja škola i niži razredi gimnazije. Program 6.
razreda sedmogodišnje škole odnosno 2. razreda niže gimnazije obuhvaća
gradivo mehanike i akustike. Autori su I. Rukavina i F. Filipović. U 7.
razredu, odnosno, 3. gimnazije nastavlja se kalorika, elektricitet i
magnetizam, te optika. Autori su I. Rukavina, F. Filipović i S. Grubić.
Pedesetih godina počinje se s fizikom u 7. razredu osomogodišnje
škole i 3. razredu niže gimnazije. Udžbenik, čiji su autori Filipović –
Rukavina, obuhvaća mehaniku, akustiku i kaloriku. U 8. razredu
osmogodišnje škole odnosno 4. razredu niže gimnazije nastavlja se nauka o
svjetlosti i elektricitetu. Autori su G. i M. Šindler.
Šezdesetih godina udžbenici za fiziku izlaze pod naslovom
GIBANJE I SILE 1 za 7. razred osnovne škole i GIBANJE I SILE 2 za 8.
razred osnovne škole. Autori su G. i M. Šindler. Sredinom šezdesetih godina
naslovnice se mijenjaju, ali sadržaj udžbenika ostaje isti.
Udžbenik GIBANJE I SILE 1, 1965. godine nagrađen je kao najbolji
udžbenik fizike za 7. razred u SFRJ.

174
 Sedamdesete i osamdesete godine obilježene su udžbenicima
MATERIJA I ENERGIJA 1 i 2, autora G. i M. Šindler.
Pristup učenju fizike se malo mijenja u odnosu na prijašnje udžbenike kao
što je vidljivo iz uvodne stranice.

Nakon toga, dvadesetak godina, izlaze udžbenici MATERIJA

ČESTICE I MEÐUDJELOVANJA, svezak A, čiji su autori G. Šindler i B.
Valić te svezak B od B. Mikuličić i G. Šindlera. Isti udžbenici nakon

175
nekoliko izdanja izlaze kao FIZIKA 7, svezak A i B, FIZIKA 8, svezak A i
B. U tim udžbenicima još se više promjenio pristup fizici. Učenik sve više
postaje aktivni sudionik u procesu usvajanja gradiva fizike.
1998. godine izlaze za 7. razred dva paralelna udžbenika. Autori
prvog su: M. Babić, Z. Beštak, I. Bolf, I. Cerovec, dr. sc. D. Dužević, M.
Rajačić, a drugog: G. Šindler i B. Mikuličić.
1999. godine izlaze tri paralelna udžbenika za 8. razred. Uz prije
navedene autore prvog i drugog udžbenika, autor trećeg udžbenika je
akademik V. Paar.
Ako se osvrnemo na udžbenike, kroz ovih četrdesetak godina,
možemo reći da se program gradiva za osnovnu školu nije mnogo mijenjao.
Mijenjao se jedino način obrade gradiva fizike. Prvi udžbenici navode na
pomisao da je fizika u osnovnoj školi predavana, kasniji, da je
demonstrirana, a kasniji, da i učenici eksperimentiraju. To bi značilo da
je trebala postati učenicima zanimljivija. Izgleda da ipak nije tako. Dakle,
postoje i drugi čimbenici koji mogu učeniku oetžati ili olakšati gradivo
fizike i učiniti je manje ili više prijateljskim predmetom. Možda bismo se
mogli zapitati kako smo učili i poučavali učenike kroz taj niz godina.
Što odgovoriti?
Neki su radili , neki , a neki i . Izgleda da to nije bilo
uspješno. Znači, učenik treba biti aktivni sudionik nastave fizike i zajedno s
njim svi moramo raditi i ☺ i .
Evo jednog, vjerujem, zanimljivog projekta koji će možda učenicima
učiniti neka područja fizike u osnovnoj školi zanimljivijim i lakšim. Ovaj
projekt je ujedno i prilog temi ovog Simpozija, a autori su: M. Babić i A.
Kovačićek. Zamisao projekta je da se s grupom učenika, radoznalaca (pet
učenika O.Š. D. Kušlana iz Zagreba) pokuša dočarati zanimljivost fizike
kroz eksperimente i vlastite doživljaje. Pisani materijal je zamišljen kao
radna bilježnica. Pri rješavanju različitih problema iz prirode i života učenici
se mogu služiti svim paralelnim udžbenicima za osnovnu školu. Radi
kratkoće vremena pokazani su samo kratki odlomci iz nekih vježbi.
Vježba za 7. razred pod naslovom «Koliko je dugačak razred?»
napisana je na njemačkom jeziku jer se za materijale zainteresirala jedna
inozemna izdavačka kuća. Ovdje je prikaz naslovne stranice i jednog dijela
vježbe.

176
 U vježbi za 8. razred radoznalci ispituju zakon refleksije svjetlosti.
Uvod su im prekrasne slike u kaleidoskopu.

Na kraju odlaze u prirodu primjeniti stečeno znanje.

177
 Predviđeno je da učenici, kao i
radoznalci, krajem godine posjete
neku ustanovu koja je vezana uz
fiziku. Naši radoznalci posjetili su
zvjezdarnicu u Višnjanu i proveli
tamo jedan ugodan dan. Imali su
priliku vidjeti praktičnu primjenu
optičkih instrumenata.

Možda će ovakav pristup gradivu

fizike imati odjeka među učenicima
pa će svi zajedno s nama učiti i ☺ i
.

178