Professional Documents
Culture Documents
Baltazar Grasijan Orakul U Svakoj Prilici PDF
Baltazar Grasijan Orakul U Svakoj Prilici PDF
Naslov originala:
Baltasar Gracian
BALTAZAR GRASIJAN
PAIDEIA 2002.
2
Čitaocu
3
1. SVE JE VEĆ VRHUNAC DOSTIGLO,
a veština da se u životu uspe - ponajviše. Od mudroga se danas traži više doli negda od
sedmorice; i više u ova vremena prema jednome nego prema čitavom narodu.
2. NARAV I PAMET.
Na njima se temelje vrline, jedno bez drugog, varljiva sreća. Nije dovoljno pametno
suditi, poželjna je i odgovarajuća narav. Budali sve naopako ide: pogreši u izboru
zvanja i službe i staništa i prijatelja.
4. ZNANJE I ODVAŽNOST
podjednako uzvisuju. Besmrtnim čine jer su kao osobine i same takve: vrediš koliko
znaš, a koji zna, taj i može. Neznanje čovekovo, tmina na zemlji. Promišljanje i
srčanost, oko i šaka; bez odvažnosti, jalovo je znanje.
4
prednosti prikriti, kao lepota nemarom. Još će se i naći koji će nam prvenstvo u sreći i
naravi priznati, ali po pameti, niko, ponajmanje koji vlast drži! Pamet je vrlina nad
vrlinama, i svaki napadaj na nju najteža je uvreda. Elem, vladari bi da vladaju i u
najuzvišenijem. Vole kneževi da im se pomogne, ali ne i da ih se nadmaši; stoga savet
njima upućen nek izgleda više kao podsećanje na nešto što su zaboravili no kao
ukazivanje na prazninu u duhu im. Zvezde nam ovu istančanost jasno pokazuju jerbo se
nikad, kao podanice, po blistavosti sa Suncem ne odmeravaju.
1
Latinsko božanstvo koje personifikuje govor, glas, predanje, priču, pa time i ugled i slavu. Po
Vergiliju, devojka koja nakon pobede Zemlje nad Titanima treba pred ljudima da raskrinka
bogove.
5
12. PRIRODA I UMEŠNOST,
materija i delanje. Niti ima lepote bez ulepšavanja, niti savršenosti koja ne bi sirova bila
bez umeća da je oblikuje: rđavo ispravlja, dobro usavršava. Priroda nas izneveri kad se
najmanje nadamo, stoga se u umešnost pouzdajmo. I najbolja je priroda bez nje sirova, a
vrline okrnjene kad im manjka znanja. Svaki je bez umešnosti pomalo neotesan,
savršenost u svemu uglađenost zahteva.
2
Apolon je u Delfskom proročištu zatekao zmiju Pitona, koja je dotad progonila njegovu majku
Letu, i ubio je strelama. Da ovekoveči svoju pobedu, osnovao je pitijske igre i sebe prozvao
Apolonom Pitijskim.
3
Tigran Veliki (140-55 p.n.e.), armenijski kralj, sa Mitridatom VI Eupatorom vodio ratove protiv
Rimljana. S pobeđenim kraljevima postupao je kao sa svojim robovima, o čemu piše Tacit u
XIV i XV knjizi svojih Anala.
6
16. ZNANJE I POŠTENA NAMERA.
Jemac su brojnim uspesima. Čudovišno je i ogavno pravilno razmišljanje sa zlobom
spajati. Pakost je otrov za vrline a potpomogne li je znanje, nevolju samo lukavije
raznosi: teško darovitosti koja se u smutnje upušta! Znanje bez savesti, ludost je
udvostručena.
7
22. KOME TAPŠU.
Prijatno i učtivo sveznanje oružje je pametnih: poseduju korisno znanje o svemu
savremenom, kao mudri a ne prosti duhovi. Na raspolaganju imaju dosetke i pošalice, i
velikodušnih su poteza, i sve u pravi čas, jer upozorenje do uha obično dopre kroz šalu,
a ne kao ozbiljan savet. Nekima je mudro ophođenje koristilo više no svih sedam
4
umetnosti skupa, ma koliko slobodne bile.
4
Reč je o nekadašnjih sedam slobodnih umetnosti, podeljenih u trivium (gramatika, retorika i
logika) i quadrivium (aritmetika, geometrija, astronomija i muzika). Grasijan odbacuje knjiško
znanje, pa reč liberal, "slobodan", koristi i u značenju "velikodušan, darežljiv".
5
Misli se na Cezarevu ćelavost, koju je ovaj na sve načine nastojao da prikrije.
6
Aristotelovski izraz za prvobitnog pokretača, za najdublji uzrok. Grasijan ovome pridodaje i
značenje "lična korist".
8
27. ŠIRINU DUBINI PRETPOSTAVITI.
Savršenstvo se ne sastoji u količini, već u kakvoći. Što je dobro, to je i retko, i malo ga
ima: obilje u nemilost vodi. Kad se među ljudima nađu, divovi se obično kao pravi
patuljci pokažu. Neki knjige cene po debljini, kao da ih pišu za vežbanje ruke a ne
glave. Rasplinjavanje po sebi nikad iz osrednjosti ne može izvesti, i to leži muka
sveznajućih glava: kako bi u sve da zavire, ništa do kraja ne spoznaju. Produbljivanje
znanja vodi u savršenstvo, tim blistavije što je predmet uzvišeniji.
7
Nekad se verovalo da se kameleon hrani vazduhom.
9
32. VAŽITI ZA USLUŽNA ČOVEKA.
Za one koji su na vlasti, mnogo zavisi od toga da li su predusretljivi: nema veće vrline
ni boljeg načina da svačiju blagonaklonost zadobiju. Jedina prednost vlasti i leži u tome:
dobro činiti više od većine smrtnika. Prijatelji su jedino oni koji se uslugama svojim
potvrde. Drugi, naprotiv, nikad neće za tuđeg da se pomuče, ne zato što bi ih nešto
koštalo, već iz zlobe, budući da su sušta suprotnost Božjoj milosti.
8
Hipokrat (460-377 p.n.e.) bio je nenadmašan u pitanjima medicine, a Seneka (4 p.n.e.-65 n.e.) u
pitanjima morala.
10
37. UMETI IZOKOLA REĆI.
To je znak najveće uglađenosti u ophođenju s ljudima. Izokola se ispipa ćud i na probu
stavlja e da bi se do najdubljih tajni srca stiglo. Nekim je rečima, poput strela, šiljak
zamočen u otrov strasti i zavisti, pa bi kao nevidljive munje da svrgnu metu s visina
poštovanja i blagonaklonosti. Mnogi su u nemilost pali na ubod najbezazlenije reči, a da
ih prethodno ni govorkanja svetine ni ujdurme pojedinaca nisu mogli uzdrmati. Druge
su pak reči blagotvorne, koje ugled učvrste i potvrde. Koliko ih vešto odapinje zloba,
toliko ih pažljivo oprez i strpljivost moraju dočekivati, jer se uspešnije braniš kad znaš
da te nišane i lakše streli izmakneš ako si joj se nadao.
12
u uzdržavanju no u pobedi nalazi, pa pred dežurnom budalom moli da mu oprosti što
mu ne želi drugom biti.
13
mati srećnog ishoda. Najviše je učinio koji ništa za sutra nije ostavio. Zna se carska:
požuri polako (festina lente).
9
Veruje se daje ovo rekao Felipe II (1527-1598), misleći da se mnogo postići može ako se ima
dovoljno vremena. Tokom svog kraljevanja Felipe II je ratovao protiv Francuske i Engleske i
Turske, i uz pomoć Inkvizicije iskorenio španski protestantizam. Svojim despotskim fanatizmom
doveo je Španiju, uprkos prilivu južnoameričkog zlata, do finansijske katastrofe i opšteg
slabljenja.
14
59. KONAC DELO KRASI.
Koji u kuću sreće na vrata radosti ulazi, na vrata plača izlazi, i obrnuto. Stoga valja
misliti više na srećan izlazak no na tapšanje pri ulasku. Nesreća je taličnih što povoljan
početak imaju, i odveć žalostan svršetak. Nije sreća zaglušiti od neznalačkog tapšanja
pri ulasku, jer to svako može postići, već kad izlazak izazove opšte uzbuđenje; retki su
oni za čijim se odlaskom žali. Samo kadikad sreća do praga isprati: koliko je učtiva
spram onih koji dolaze, nehajna je s onima što odlaze.
15
64. UMETI IZBEĆI NEPRIJATNOSTI.
Velika je mudrost poštedeti sebe neprilika. Obazrivost ih mnoge izbegne: ona je sreći
10
Lucina, pa tako i zadovoljstvu. Rđave vesti ne slati, nekmoli primati: vrata pred njima
zatvoriti, osim ako pomoć ne donose. Neki uši ćule jedino da čuju hvalospeve; drugi
pak zlobivo ogovaranje; a neki prosto ne umeju živeti bez svakodnevne muke, kao
11
Mitridat bez otrova. Nit valja sebi teškoće natovariti za čitav život e da bi se drugom
na milo učinilo, pa makar i najbliži bio. Nikad se ne treba o sopstveno blagostanje
ogrešiti kako bi se ugodilo onom koji se, pun saveta, ničeg ne prihvata; u svakoj prilici,
kad god se mora između tuđeg zadovoljstva i sopstvene štete birati, pravilo kaže da je
bolje drugoga razočarati odmah negoli sebe kasnije, i bez leka.
10
Lucina, ili Luna, Zevsova i Herina kći, smatrala se i zaštitnicom babica. Nekada se verovalo da
su porođaji lakši za vreme punog meseca.
11
Po predanju, opkoljeni Mitridat VI Eupator (132-63 p.n.e.) najpre je otrovao svoje žene,
naložnice i kćeri, da bi se potom i sam pokušao otrovom ubiti, ali bez uspeha, jer je prethodnim
uzimanjem manjih količina otrova učinio sebe imunim kako bi se sačuvao da ga ne otruju.
12
Grasijan aludira na aragonske kraljeve Haimea I Osvajača (1208-1276), Pedra III Velikog
(1239-1285) i Alfonsa V Veličanstvenog (1396-1458).
16
68. SLUŽITI SE RAZUMOM.
Važnije je služiti se njime nego pamćenjem, jer preteže. Jednom valja upamtiti, drugi
put spoznati. Neki ne dovrše što je zrelo bilo, jer na njega prestanu misliti; tad ih valja
prijateljski opomenuti da bi mu značaj razumeli. Jedna je od najvažnijih vrlina razuma
da čoveku na bitno ukaže. Kad u tome zakaže, mnogi uspeh otkaže. Na onome koji
razume je da svetlost pronosi, a na onom kome objašnjenje treba da ga traži; prvi
polako, drugi smerno. Tako prvi podstiče drugog. Ova je tananost i te kako važna, jer
koristi i onome koji druge obrazuje. Poželjno je pokazati ukus i, zatreba li, u
naukovanju dalje ići; kad se već ima jedno ne, valja za njim vesto i da zadobiti, a to se
često ne postiže jer se ne pokušava.
13
Nosce te ipsum, „upoznaj samog sebe" je, uz ne quid nimis, „ničeg previše", najpoznatiji savet
Delfskog proročišta, kako piše Plutarh.
17
se rodili za najviše položaje, jer im bistrina shvatanja olakšava uspeh i sklapanje
poslova. Sve što im u ruke dospe, sređena je stvar. Obavivši poslove u jednom, takav
14
ima vremena i za drugi svet; ako li im i sreća bude naklonjena, svega se s još većom
sigurnošću prihvataju.
18
ozbiljnome i veseljaku ići uz dlaku, lukavom promenom: ovo je preko potrebno umeće
onima koji od drugih zavise. To važno životno znanje zahteva mnogo darovitosti; lakše
će biti onome koji je svestranog znanja i istančanog ukusa.
17
Misli se na Aristotela.
19
83. DOPUSTI SEBI KAKAV MANJI GREH.
Jer kakva sitna pogreška biva neretko vrlinama najbolja preporuka. Zavist izopštavanje
gura, najotrovnija kad je najučtivija. Optužiće savršenstvo zato što mu nedostaci
nedostaju pa će ga, kako je mane, zbog svega i svačega osuditi. U Argusa se on
18
pretvori, e da bi izvrsnosti falinku pronašla i sebe, može biti, utešila. Huljenje kao
grom pogađa upravo najuzvišenije tvorevine. Nek znade stoga Homer zadremati od
vremena do vremena i klonulost u duhu i srcu odglumiti, a nikad u razumu, e da bi
zlobivost razoružao, da ne pukne od jeda: kao kad se na zavist, kao na bika, plašt
prebaci, da se ugled spase.
18
Argus, ili Svevideći, mnogooki čuvar koga je Hera poslala da motri na Zevsovu ljubavnicu Iju.
Dok bi polovina njegovih očiju spavala, druga polovina bi budno motrila. Ubio ga je Hermes po
Zevsovoj zapovesti, a Hera je u sećanje na svog vernog slugu premestila Argusove oči na
paunovo perje.
20
skladan iznutra i spolja, u misli i u reči, pa i u držanju, koje je poput kore na drvetu, kao
što se duhovna nadarenost s voćkom upoređuje. Drugi su opet tako neotesani da se kod
njih sve, čak i vrline, u nepodnošljivo i prostačko pirlitanje izvrće.
19
Latinski izraz kojim se na antičkim univerzitetima htelo reći da je ispit položen saglasnošću svih
ispitivača.
21
93. KOJI JE SVESTRAN.
U sebi spaja sve savršenosti, i vredi za mnoge. Život čini više no srećnim, jer svojim
bližnjima to zadovoljstvo prenosi. Raznovrsnost i savršenost, razonoda u životu. Veliko
je umeće znati što je dobro prisvojiti; i kako je priroda stvorila čoveka kao sažetak
svega u sebi izvrsnog, neka ga znanje jedinstvenim učini i ogledalom ukusa i razuma.
22
20
uveo, gde je neko vreme u milosti bila: danas se za drskost smatra. No ne živeti u
zabludi oduvek je mudrosti neophodna hrana i čestitosti slast.
Jednima se sve dobro čini, drugima sve loše; što jednog zadobije, to drugog odbije.
Budala je da mu nema ravne koji bi po svom nahođenju svet da preuredi. Savršenstvo
ne važi ako se tek jednom svidi: koliko ljudi, toliko i ćudi. Nema mane koju neki ne
brane; i kad se svima ne dopadneš, ne gubi u sebe poverenje, naći ćeš već nekoga kome
ćeš po volji biti; ali ne valja ni sebi da laskaš ako ti kogod zatapše, jer će doći i drugi da
te kude. Zadovoljstvo se pravo u odobravanju uglednih nalazi, i od onih što svoje znanje
znaju. Ne živi od jednog mišljenja, ni od jedne prilike, ni samo za danas.
20
Bio je to, zapravo, Ciceron (106-43 p.n.e.). Grasijan ovako odaje počast svom učitelju Seneki,
koji je, usput budi rečeno, rođen u Kordovi.
23
105. NIKAD NE DODIJAVAJ.
Brzo dodija koji uvek jedno te isto govori ili čini. Sažetost u ophođenju laska i
probitačna je; učtivost nadoknadi što opširnost izgubi. Dobro, kratko li, dvostruko je
dobro; a rđavo, ako li malo, manje zlo. Korisnije su kvintesencije od praznoslovlja; zna
se da opširne tek retko razumeju, ne toliko zbog težine, već zbog oblika onog što bi da
iskažu. Neki su više breme no ukras na ovome svetu, kao pokućstvo koje niko neće.
Promišljen se čuva da ne dosadi, ponajmanje velikanima, kojima je život ionako
prenatrpan, jer manje je zlo smetati celome svetu no jednom jedinom među njima.
Dobro se rekne što se brzo rekne.
24
21
Jeliseja bi robijašnicu načinili; umeša li se i strast, u krajnost zabasaju. Naprotiv,
milostivost svemu opravdanje nalazi, ako ne u dobronamernosti, a ono bar u nepažnji.
21
Jelisejska polja, u grčkoj i latinskoj mitologiji zemlja blaženih, ili ponekad boravište junaka i
čestitih u podzemnom svetu.
25
prezira otrese prašinu zaborava. Blagonaklonost je uvek pomirljiva, i uvek dobro-
nameran dobar glas.
26
moraš kako vreme nalaže. Ukus većine u svemu je presudan. Stoga za primer izvrsnosti
smatran moraš biti. Razuman neka se sadašnjem trenutku saobrazi, makar mu se prošli
boljim činio, krasotan za telo koliko i za dušu. Jedino za dobrotu ovo životno pravilo ne
važi, vrlina se uvek mora upražnjavati. Više niko ne zna, i starovremskim se smatra,
istinu zboriti i reč ne pogaziti; dobri se iz kakvog drugog doba čine, pa ih vole.
Međutim, ako ih i ima, niko njihov primer ne sledi. Jadnog li veka koji za vrlinu ne
znade, na zlobu priviknut! Nek razuman živi kako zna i ume, kad već ne može kako bi
želeo. Neka više ceni što mu je sudbina dala no uskratila.
27
Redak se rodio bez ikakve mane, pa bila s lica ili s naličja. Nedostake ne znaju onima
koje ne poznaju. Oprezan nek pazi da se u knjigu tuđih beda ne pretvori, niti da mu
javno prokazivanje navikom ne postane, jer će ga za života bezdušnikom smatrati.
28
131. OTMENOST NARAVI.
Duša poseduje svoju uglađenost a duh učtivost, preko njih se otmena narav iskazuje. To
se savršenstvo ne sreće kod svakoga, jer podrazumeva veličajnost. Prva joj je briga da
pohvalno o neprijatelju zbori, i da mu to više na usluzi bude. Zablista kad kucne čas za
osvetu: ne samo da ga ne propušta, nego ga i uveliča kad svoju pobedu u neočekivanu
velikodušnost pretvara. To je i veština, i ukras državnih pitanja. Nikad se ne kočoperi
svojim pobedama, a i kad počasti primaš, prikrivaj ih prostodušnošću.
29
razmišljanja, koje se ne da razmrsiti. Traće vreme i strpljivost oko čega bi se okaniti
morali, pa im posle manjka za ono čega su se uistinu prihvatili.
22
Diogen (413-327 p.n.e.), grčki filozof koji je prezirao počasti i zemaljska zadovoljstva, protivnik
društvenih konvencija, prema predanju živeo je u buretu.
30
141. NE SLUŠATI SAMA SEBE.
Malo vredi sebe zadovoljiti ne zadovoljiš li druge, a opšti prezir neretko samo-
zadovoljstvo kazniti ume. Koji je sebi dovoljan, drugima od sebe zakida. Vajde nema da
zboriš kako bi čuo vlastiti glas. Ako je bezumno sa sobom govoriti, još je bezumnije
pred drugima sebe slušati. Slabost je velike gospode poštapati se onim "šta ono rekoh?",
ili onim "zar ne?", jer to muka za prisutne biva. Na svaku svoju reč osluškuju ne bi li
odobravanje ili laskanje čuli, razumnost u zapećak stavljaju. Naduti govore odjek
očekujući, i kako im govor nezasluženoj uzvišenosti teži, na svaku reč bi da im budala
potpomaže svojim "pravo veli!"
31
pogađa živu ranu; stoga ne pokazuj ni kad peče ni kad godi; prvo, da se okonča, drugo,
da traje.
23
Sokratove reci upućene jednom ćutljivom učeniku. Pominje ih i Erazmo.
32
Nikada u svojemu lakoću ni običnost ne ističi, jer mu tako ne olakšavaš, već ga
otrcavaš; svi se upecaju na neobično, jer više privlači i ukus i razum.
24
Personifikacija proroštva, Apolonova sveštenica.
25
U epigramu 79. svoje VIII knjige, Marcijal (40-104) govori da se Fabula okruživala ružnim i
starim ženama kako bi svoju lepotu u poređenju s njima istakla.
33
155. UMETI STRASTI ZAUZDATI.
Ako je mogućno, oprezno promišljanje nek predupredi niske nagone; opreznome to
neće teško pasti. Kod strasti je najvažnije osetiti kad nailaze, da bi njima odmah ovladao
i u video dokle možeš ići. S takvim vrsnim razmišljanjem umećeš u jarost da uđeš i iz
nje iziđeš bez posledica. Treba umeti zakočiti, i to na vreme, jer u trci to mnogo teže
biva. Najveća proba zdravog rasuđivanja: sačuvati hladnu glavu i kad ludilo u nju
navali. Svako preterivanje u strastvenosti izopačuje razumnost; no uz krajnju pažnju
nikad se nećeš o razum ogrešiti ni njegove granice preći. Strast se da zauzdati jedino
kad se smotrenosti čvrsto držimo, tako ćeš po razboritosti i doslednosti prvi biti, ako ne
i poslednji preostati26.
26
Grasijan parafrazira špansku poslovicu No hay hombre cuerdo a caballo ni colerico conjuicio, u
značenju „nit razumnog a doslednog, nit besnog a razboritog".
34
strpljivost potrebna. Često moramo najviše otrpeti od kojih najviše zavisimo, to je proba
za savlađivanje sama sebe. Strpljenje rađa neprocenjiv mir, koji sreću svima donosi.
Koji vidi da neće moći otrpeti, nek se u sebe povuče, ako je kadar sama sebe podneti.
Jednima je kob što drugom blagostanje donosi, i ne bi srećnika bilo da nisu toliki oko
njih unesrećeni. Ovima je pak lako zadobiti tuđu naklonost, jer im beskorisnom
ljubavlju žele gorku sudbinu olakšati; bude da onog koga, za blagorodnih dana, svi na
omrazi imaše, u nesreći sad svi sažaljevaju: tako se želja za osvetom nad kočopernim u
samilost prema postradalom pretvara. Zato mudar pazi na karte koje mu sudbina udeli.
Ima nekih pa se jedino s nesrećnicima druže, približiv se danas ubogima od kojih su
nekoć bežali; može biti da je to crta plemenite naravi, ali ne i razboritosti.
35
165. BORI SE ČASNO.
Obazrivog možeš na rat naterati, ali ne i na nedostojno ratovanje; svako mora delati
shodno onome što jeste, a ne kako bi da ga prisile. Velikodušnost prema suparniku
vredna je tapšanja. Treba umeti savladati jednako oružjem koliko i ljubaznošću. Koji
mučki pobedi, sam je sebe savladao. Oduvek je velikodušnost pobedi bliža. Pošten se
neće nedopuštenog oružja laćati, ponajmanje kad raskinuto prijateljstvo mržnji prethodi,
jer ne sme nekadanje poverenje za buduću osvetu služiti; sve što na izdaju miriše obraz
kalja. I najmanje zrnce pakosti uzvišenog sablažnjava: valja između plemenitosti i
podlosti što veće odstojanje održavati. Sve i kad bi plemenitost, velikodušnost i vernost
sa zemlje nestati morali, nek u tvom srcu i dalje ostanu.
Niko ne gleda u Sunce dok je u zenitu, svi gledaju kad se zamrači. Grubo buljenje
uspehe vam neće računati, nego će se za najmanji neuspeh hvatati. Više se o rđavima
govori e da bi se opadalo, nego o vrlima da bi ih se hvalilo; mnogi tek svom padu slavu
duguje, jer ni svi uspesi skupa nisu dostatni da zabašure najmanju grešku. Ne gaji zalud
nade: zavist ti ništa dobro upamtiti neće, a još manje rđavo oprostiti.
36
170. OD SVEGA ZALIHE IMAJ.
Tako svoje snage učvršćuješ. Ne valja u svakoj prilici ni sve svoje potezati ni čitavu
sposobnost koristiti; čak se i znanje mora prikriti, tako se savršenstva udvostručuju.
Uvek sačuvati pripomoć za slučaj opasnosti; koji brani snažniji je od napadača, jer ističe
svoju hrabrost i ugled. Obazrivost uvek gleda kako da se obezbedi. U tom smislu, istinit
je gorki paradoks: pola je od celog vrednije.
37
175. KOJI JE SUŠTASTVEN.
Koji je takav ne nalazi zadovoljstva u onima koji to nisu. Kukavna je vrlina koja se ne
zasniva na suštastvu. Nisu svi kakvima se čine: ima ih patvorenih, koji jedino himeru
začinju i samo obmanu rađaju; slični ih podržavaju, jer radije kreću u neizvesnost koja
na obilje sluti, dok im se sigurno i istinom zajamčeno malim čini. Na kraju njihovi
hirovi rđavo skončaju, jer nisu na čvrstome zasnovani. Jedna prevara na druge nagoni,
pa kako čitavo zdanje opsena u vazduhu biva, neminovno će na zemlju pasti: laž se
dugo održati ne može; od silnih obećanja sumnjiva se ukazuje, a što previše dokazuje
nemogućnim se pokazuje.
38
oba gledišta. Procene se i te kako razlikuju: valja biti obazriv, i prijemčiv, ne toliko
prema onom što će biti koliko prema onom što bi biti moglo.
Sve su budale tvrdoglave i svi tvrdoglavci budale: rđavo cene, još upornije brane. Čak i
kad smo očigledno u pravu, popustiti je lepo, budući da svi znaju na čijoj je strani razum
i vide odakle ljubaznost dolazi. Više se poštovanja gubi tvrdoglavim ubeđivanjem nego
što se stiče izvojevanom pobedom; to se manje brani istina, a više prostaštvo. Ima tvrdih
glava koje se teško daju ubediti, budu nepopravljive u svojoj plahovitosti; kad se
tvrdoglavost sa hirovitošću spoji, glupost ih zanavek udruži. Nepokolebljivost u volji
treba tražiti, ne u prosuđivanju. Mada ima izuzetaka, da se čovek ne izgubi i da ga
dvaput ne pobede: u proceni, i u obavljanju kakva preduzeća.
39
186. NEDOSTATKE UPOZNAJ KAKVI ZAISTA JESU.
Ma koliko da su u milosti. Poštenje ne sme porok da ne raspozna, sve i kad je u kadifu
zavijen; i zlatom ovenčan jednako će nedostojan biti. Ropstvo ništa od svoje gadosti ne
gubi, sve i kad ga plemenitost pojedinca opovrgava; porocima možeš zasvetleti, ali ne i
obraz osvetliti. Neki kod velikana dobro primete ovaj ili onaj nedostatak, ali ne uviđaju
da nije zbog njega velikanom postao. Primer s vrha tako je rečit da čak i ružnoća
poklonike stekne; laskanje bi čak i rugobno lice kraljevo da oponaša, ne primećujući da
se kod velikih zabašuruje što se kod malih odurnim čini.
Kod jednog time pridobiješ naklonost, kod drugog zlovolju odagnaš. Velikima je veći
užitak činiti no primati dobro, jer plemenita duša u tome sreću nalazi. Retko drugome
jad naneseš a da svoj deo ne podneseš, usled sažaljenja ili strasti. S vrha se može
delovati jedino kaznom ili nagradom. Dobro deli sam, zlo preko drugog. Treba imati
koga koji će na sebe primiti mržnju i psovke, te udarce nezadovoljstva. Besnilo svetine
je kao u psa koji se, ne znajući uzrok boljci, protiv izvršioca okreće, pa iako ovaj i nije
glavni vinovnik, kaznu ispašta jer je najbliži.
40
191. NE UZIMAJ SRCU PRETERANU SLATKOREČIVOST,
jer je svojevrsna obmana. Nekima za prevaru nisu potrebne trave iz Tesalije: jednim
pokretom šešira omame budale, to jest sujetne. Čašću naplaćuju, a praznom rečju
isplaćuju. Koji brda obećava, ništa ne obećava; njegovo obećanje, ludom radovanje.
Istinska ljubaznost zadužuje, a patvorena obmanjuje, tim pre ako je preterana: nije
učtivost već zavisnost. Ne klanjaju se osobi već njenom bogatstvu, i ne laskaju vrlinama
koje prepoznaju, nego koristi kojoj se nadaju.
41
197. NE TOVARI SEBI BUDALU NA VRAT.
A takav je koji je ne prepozna, još i više ako je se ne otarasi. Opasni su i za obično
druženje, a kamoli za blisko poveravanje. Sve i kad ih sramežljivost i strahopoštovanje
neko vreme na uzdi drže, na kraju ipak glupost bubnu ili je učine; učine li to kasnije,
samo je više istaknu. Koji sam ugled ne uživa, tuđem doprineti neće. Takvi su krajnje
nesrećni, to je breme gluposti, jedno s drugim ide. Ima ipak nešto što kod njih nije
veliko zlo: ako od pametnih koristi nemaju, ovi od njih imaju, i to poveću, da primerom
preduhitre ili poukom nauče.
Glupost je zagospodarila svetom i ono malo mudrosti što opstaje, samo je tupoglavost u
poređenju s Nebeskom; najveći je glupak koji na glupost kod drugih ukazuje, sebe ne
videći. Ko bi da je pametan, nije dosta takvim da se učini, ponajmanje sebi: onaj zna
koji zna da ne zna, a ne vidi onaj koji ne vidi da drugi vide. Svet vrvi od budala, a uvek
je to neko drugi.
42
203. POZNATI VELIČINE SVOGA VREMENA.
Nema ih mnogo: jedan je Feniks na celom svetu, jedan Veliki vojskovođa, savršeni
27
Govornik, jedan Mudrac u celome veku, a Veliki kralj u mnogo vekova. Osrednjost je
obična i po broju i po štovanju; veličina u svemu retka, jer zahteva savršenost bez mane,
i što je uzvišenija, teže joj je vrh dosegnuti. Mnogi svojataju nadimak Veliki koji samo
Cezaru i Aleksandru pripada, ali zalud, jer bez dela reč kao vetar dođe: malo je Seneka
28
bilo, a tek je jedan Apel proslaviti Slavnog mogao.
27
"Aluzija na Gonsala Fernandesa iz Kordove (1453-1515), prozvanog Veliki vojskovođa nakon
uspešno vođenih ratova u Italiji koji su obezbedili špansku prevlast u toj oblasti, zatim na
Cicerona, Seneku i Fernanda Katoličkog (videti belešku br. 12).
28
Proslavljeni slikar, jedini kome je Aleksandar Veliki dozvolio da ga slika.
29
Nekadašnja vodeća grčka luka i industrijski centar, čiji se procvat događa u VI veku p.n.e.,
Korint je bio čuven i po nenadmašnom luksuzu, po kurtizanama i kultu Afrodite.
43
zlobna namera ne bi li ispipala teren, ili dušu. Tim se lukavstvima služi da provali u
najskrivenije tajne, koje i najčestitiji ima. Da tome na put staneš, ne daj se uzbuniti, sve
i kad je uzbuna. Silno promišljanje treba da se strast ne razbukti, mudrac je koji njene
krupne konje ne uzjahuje. Koji opasnost sluti, obazrivo postupa. Koliko laka reč izgleda
onom kome se omakla, toliko je teška onom koji je dočekuje i odmerava.
44
grudi. Jedino se tom krajnjom dovitljivošću daju ispipati i volja i razmišljanje. Mudra
ravnodušnost pred tuđom tajnovitom rečju ulovi i najveće zagonetke, nasitno ih secka
dok ih na jezik ne dovede, a onda ih u mreže vešte prevare hvata. Uzdržljivost onog koji
sluša čini sagovornika neopreznim, zbog čega ovaj otkrije osećanja koja bi inače
prikrio. Tobožnja sumnjičavost radoznalcu otvara vrata pred svim što želi da sazna. Čak
i kod učenja korisna je dosetka kad učenik učitelju protivreči, jer se ovaj više unese u
objašnjenje i u dokazivanje istine; otud umerena prepirka vodi do potpunog saznanja.
45
urede i svega da se dokopaju kao da je plen njihova učinka. Ali im za njihovu ćudljivost
saznaju, ostali se sjate da im hirove osujete i život zagorčaju, pa ništa osim silnog
razočaranja ne postignu. Takvima je mnogo puta razmišljanje izopačeno i srce
iskvareno. Od takovih čudovišta, jedino se može na kraj sveta pobeći, jer je tamošnje
varvarstvo lakše podneti od zverinjstva ovih prvih.
30
Kao jedan od najvažnijih bogova rimskog Panteona, Janus je posedovao dvostruku moć, da vidi
i u prošlost i u budućnost, zbog čega je i predstavljan sa dva lica okrenuta u suprotnim
pravcima. Ovidije smatra da je Janusovo dvoličje odraz njegovog upliva kako na Zemlji tako i
na Nebu.
31
Videti aforizam 83, belešku 18.
32
Legenda predstavlja Momu (Momus) kako prigovara što Vulkan stvorivši čoveka nije na
njegovim grudima ostavio otvor kroz koji bi se mogle videti čovekove skrivene misli.
46
jedino uzdržanost pomaže; tražiti kakvu neprikladnu naročitost samo podsmeh, ili
srdžbu izaziva.
47
229. UMETI SVOJ ŽIVOT PAMETNO RASPOREDITI.
Ne kako okolnosti nalažu, već predviđanjem i izborom. Život bez počinka, put bez
konaka. Znalačka raznovrsnost čini ga srećnim. Prvo doba valjana života za razgovor s
počivšima iskoristi. Rodimo se druge i sebe da spoznamo, istinite knjige ljudima nas
čine. Drugo doba živima posveti: da vidiš i usvojiš što je najbolje na svetu. Ne stoji sve
na istom mestu; Svevišnji je Otac tako razdelio da često rugobni bogatstvom raspolažu.
Treće pak doba za sebe iskoristi: najveća je sreća moći filozofirati.
48
tako vešto da obazrivost jedino pred oprezom popusti. Opasnost neka bude zajednička, a
ulog uzajaman, da se ne preobrati u tužioca koji se za saučesnika odaje.
236. OBAVEŽI UNAPRED ONIM ŠTO ĆEŠ KASNIJE KAO PLATU MORATI DA DAŠ.
To je veština velikih političara. Još nezaslužene milošte o velikodušnosti govore. Takva
unapred učinjena usluga dvema se prednostima odlikuje: koji hitro daruje više
obavezuje. Isti poklon, zakasni li, u dug se preokrene, a ako li unapred stigne, obaveza
postaje. Oštrouman način da se obaveze preinače, jer koji je trebalo da nagradi pruža
unapred, tako da mu obavezani zahvalnost duguje. Ovo važi među časnima, jer sitnim
dušama nagradu na obraz dati više je uzda no mamuza.
49
240. UMETI BUDALOM SE GRADITI.
Nekad i najmudriji na tu kartu zaigra, jer u određenim prilikama najbolje se znanje u
glumljenju neznanja sastoji. Ne treba ne znati, ali se treba neznalicom praviti. Mala
vajda biti znalac s niščirma, a mudar među budalama; no svakome se valja na njegovom
jeziku obraćati. Nije glupak koji glumi glupost, već koji od nje pati; istinska je glupost
ona prava, a ne hinjena, veštinom pokazana. Da omiljen budeš, jedini je način navući
kožu najtupavije životinje.
Jer prvo je znak velikodušnosti, a drugo bi valjalo za načelo imati. Koji šalu na praznik
ne podnosi, taj u sebi zverskosti nosi, i to jasno pokazuje. Dobra šala prija; koji je
otrpeti ume, razumnost pokazuje. Ko je ljutit, samo na se druge šale navlači. Najbolje su
koje su najkraće, a najsigurnije je u njih se ne upuštati: najveće istine iz šale su potekle.
Ništa ne zahteva više pažnje ni umešnosti. U šalu se ne upuštaj ako ne znaš dokle ide
strpljivost onoga na koga ciljaš.
33
Videti Jevanđelje po Mateju, X, 16.
50
245. KATKAD U STAVU PROTIV VEĆINE NE IĆI.
Dokazuje oštar um. Ne ceni onog koji ti nikad ne protivreči, jer to više govori o
njegovom samoljublju nego o ljubavi koju prema tebi gaji. Ne daj da te laskanje
iskoristi, već ga osudi kako zaslužuje. Kao hvalu primi pokudu pojedinih, još i više od
onih koji o svima dobrima samo zlo govore. Neka tvoje misli ne nailaze na sveopšte
odobravanuje, jer je to siguran znak da nisu valjane: savršenstvo je tek za malobrojne.
34
Reč je o Ignasiju Lojoli, osnivaču jezuitskog reda.
51
252. NI PREVIŠE ZA SEBE, NI PREVIŠE ZA DRUGE.
Jer oboje se svodi na grozno tiranstvo. Od silne želje da se mnogo ima, na kraju se sve
za sebe želi. Neki ne znaju ništa ustupiti, niti išta od svoje lagodnosti izgubiti; zadužuju
malo, pouzdaju se u sudbinu, a ova ih katkad izneveri. Valja se nekad drugima naći, e
da bi se ovi tebi našli, a koji je na javnom položaju, mora svima rob biti, inače, odrekni
35
se položaja i bremena mu, kako starica Hadrijanu reče. I obrnuto, ima ih koji jedino
za druge znaju, jer glupost voli preterivanja, iako samo jad donose; nemaju ni dana ni
trena za se, i drugima su toliko posvećeni da ih s pravom zovu devojke za sve; čak su i
svojim mislima tuđi, jer za svakog znaju, osim za sebe: mudar da razume da ga niko ne
potrebuje njega samog radi, već zbog koristi koju od njega izvući može.
35
Ovu anegdotu Plutarh pripisuje Filipu Makedonskom.
52
sigurnije je ići zaobilaznim putem, po ugledu na dovitljivog Odiseja. Korisno je i graditi
se nevešt. I slatkorečivosti pribegnuti, jer ta prečica iz opasnosti izvlači.
36
Grasijan se poziva na Ezopovu basnu.
53
262. UMETI ZABORAVLJATI.
Reč je više o sreći no o umeću. Najbolje se sećamo baš onog što bi valjalo najpre
zaboraviti. Sećanje je ne samo drsko, jer nas izdaje kad je najpotrebnije, nego je i
bezumno, jer nas podseća na šta ne treba: štedro nudi što je mučno, a nemarno deli
mrvice zadovoljstva. Zaborav je nekad lek protiv zla, na koji često zaboravljamo. Zato
se pamćenje mora ka ugodnom usmeriti, jer ono nam stvara raj ili pakao. Od ovoga
izuzetak čine koji su zadovoljni, jer u svojoj bezazlenosti uživaju kao nišči duhom.
263. MNOGE STVARI SRCU PRIJAJU, ALI IH NE VALJA ZBOG TOG POSEDOVATI.
Više u njima uživamo pripadnu li drugome; prvog dana, u posedovanju uživa posednik,
nadalje, ostali. Dvostruko se uživa u tuđem jer nema brige da li će se oštetiti, i stalno se
novinom čini. Sve čega smo lišeni, bolje izgleda: susedova i voda u nektar se preobrati.
Kad se dobra poseduju, uživanje se smanjuje a nezadovoljstvo raste, bilo da ih
pozajmljujemo bilo da ih ne pozajmljujemo. Jedino ih držimo da na usluzi drugima
budu, čime više neprijatelja no zahvalnih stičemo.
54
268. MUDAR NA POČETKU UČINI ČEGA SE LUD NA KRAJU PRIHVATA.
I jedan i drugi isto rade, ali s razlikom: prvi na vreme, a drugi u nevreme. Koji se odmah
razumom naopako zaodenuo, u svemu će tako nastaviti: što je trebalo glavu da mu krasi,
on je na noge navukao; desna mu je leva, zato sve i slevači. Da to izbegneš, moraš
dobro u početku da razmisliš. Inače pod silu i na kraju činiš što si mogao slobodno u
početku sprovesti. Vešt brzo proceni šta mu je obavezno pre ili kasnije poduzeti, i
sprovodi to bez roptanja; odmah opazi šta će morati da učini pre ili kasnije i izvodi to
dragovoljno i časno.
55
propitkuje, jer taj je ili lakouman ili uhoda. Ničemu se dobrom od nakaznog ne nadaj,
jer takav se obično prirodi sveti zato što prema njemu nije naklonjena bila. Obično je
glupost u srazmeri s lepotom.
Kažu da se čovek menja na sedam godina: ako je tako, neka to bude da ukus poboljša i
oplemeni. U prvih sedam godina stiče se razum; kasnije treba u svakom periodu kakvu
novu vrlinu zadobiti. Valja pratiti tu prirodnu promenu i u osobinama poboljšanje.
Otuda se dogodi da mnogi držanje promene, bilo zbog položaja, bilo zbog zvanja; to
često i ne primete, dok preterana promena ne stane oči da bode. Sa dvadeset, čovek je
paun, sa trideset, lav; sa četrdeset, kamila; sa pedeset, zmija; sa šezdeset, pas; sa
sedamdeset, majmun, a sa osamdeset ništa.
56
278. NE BODI PREVIŠE OČI.
Jer ako se preko mere primećuju, čak se i vrline u nedostatke preokreću. Preterano se
isticati uvek kudnju izaziva; osobenjak na kraju ostane sam. Čak i upadljiva lepota šteti
ugledu; kad privučeš pažnju, povredi; još i više što je u nemilosti. Neki bi da ih opaze
po njihovim porocima, tražeći novinu u pokvarenosti ne bi li tako beščasnu slavu
zadobili. Pa i znanje kad je u pitanju, preterivanje u nadriknjižje vodi.
57
284. NE MEŠAJ SE U TUĐE POSLOVE,
pa će te uvrede zaobilaziti. Ako želiš da te drugi uvažava, sama sebe moraš uvažavati.
Bolje je davati se škrto no štedro. Da te dobro prime, ukaži se kad te požele. Ne dolazi
nezvan, ne idi neposlat. Koji se sam od sebe pača, ako li ne uspe, na sebe svu mrzost
svaljuje; uspe li, ne opraštaju mu uspeh koji je sam postigao. Nametljivac je uvek meta
prezira, i kako bi da se u sve bezobzirno umeša, ganjaju ga nemilice.
58
290. NE VALJA POŠTOVANJE S NAKLONOŠĆU SPAJATI:
bolje je da te ne vole previše a da poštovanje sačuvaš. Ljubav je smelija od mržnje;
osećanje i divljenje u paru ne idu; a opet, ne valja previše ni strahopoštovanja ni
naklonosti izazivati. Ljubav otvara vrata bliskosti, kroz koja poštovanje izlazi. Bolje da
te vole poštujući nego mazeći te: takva ljubav velikom čoveku pristaje.
293. O ZRELOSTI.
Blista u ponašanju, ali još više u običajima. Zlato težina čini vrednim, moral čoveka. To
je ukras svih vrlina, i pobuđuje poštovanje. Po držanju se čovek poznaje, kao kuća po
pročelju. Nije to uštogljena glupost, kako bi vetropiri hteli, već spokojan autoritet.
Govori poučno, deluje uspešno. Zahteva izgrađenog pojedinca, savršenog koliko i
zrelog. Kad se detinjstvo završi, počinju se ozbiljnost i autoritet sticati.
59
trudi da velike vrline stekne! U Boga je sve beskrajno, i sve neizmerno; tako i u vrsnog
pojedinca sve mora biti veliko i veličanstveno, e da bi svoje poteze, i reči,
veličanstvenom uzvišenošću mogao obeležiti.
60
SADRŽAJ
1. Sve je već vrhunac dostiglo, ......................................................................................... 4
2. Narav i pamet. .............................................................................................................. 4
3. U postupanju neizvestan biti. ....................................................................................... 4
4. Znanje i odvažnost........................................................................................................ 4
5. Umeti drugog obavezati................................................................................................ 4
6. Koji je na svome mestu. ............................................................................................... 4
7. Nikako se s gospodarem ne nadgornjavati. .................................................................. 4
8. Koji se strastima ne prepušta, ....................................................................................... 5
9. Prikrivati mane svoga naroda. ...................................................................................... 5
10. Sreća i slava. ............................................................................................................... 5
11. Biraj društvo od kojeg ćeš naučiti. ............................................................................. 5
12. Priroda i umešnost, ..................................................................................................... 6
13. Kad delaš, u namerama budi čas jasan, čas nejasan. .................................................. 6
14. Sadržaj i postupak....................................................................................................... 6
15. Moći se na tuđu pamet osloniti................................................................................... 6
16. Znanje i poštena namera. ............................................................................................ 7
17. U postupanju ton menjati............................................................................................ 7
18. Zalaganje i visprenost................................................................................................. 7
19. Ne daj da drugi od tebe previše očekuje..................................................................... 7
20. Koji je u svom dobu. .................................................................................................. 7
21. Kako srećan biti. ......................................................................................................... 7
22. Kome tapšu. ................................................................................................................ 8
23. Biti bez mane. ............................................................................................................. 8
24. Maštu zauzdavati. ....................................................................................................... 8
25. Razumeti unapred....................................................................................................... 8
26. Svakome pronaći slabu tačku. .................................................................................... 8
27. Širinu dubini pretpostaviti. ......................................................................................... 9
28. Ni po čemu običan...................................................................................................... 9
29. Koji je pravičan. ......................................................................................................... 9
30. Ne zastupaj ono što nije na dobrome glasu. ............................................................... 9
31. Srećnike upoznaj i njih se drži, nesrećnike izbegavaj. ............................................... 9
32. Važiti za uslužna čoveka. ......................................................................................... 10
33. Znati ukloniti se. ....................................................................................................... 10
34. Spoznaj po čemu si poseban..................................................................................... 10
35. Sagledavaj stvari....................................................................................................... 10
36. Kušaj svoju sreću...................................................................................................... 10
37. Umeti izokola reći. ................................................................................................... 11
38. Znati na vreme povući se iz igre............................................................................... 11
39. Znati kad je šta savršenstvo i zrelost dostiglo, i tad ga prisvojiti. ............................ 11
40. Gledaj da te svi vole. ................................................................................................ 11
41. Nikad ne preteruj. ..................................................................................................... 11
42. O urođenom gospodstvu........................................................................................... 11
43. Misli kako manjina, a govori kao što većina. ........................................................... 12
44. Naklonost znamenitih ljudi....................................................................................... 12
45. Skrivenim se namerama služi, ali ih ne zloupotrebljavaj. ........................................ 12
46. Svoju odbojnost prema drugome ispravljaj. ............................................................. 12
47. Kloniti se teških odluka. ........................................................................................... 12
48. O čoveku se po njegovoj dubini sudi. ...................................................................... 13
49. Koji je razložan i oštrouman..................................................................................... 13
50. Uvek do sebe držati. ................................................................................................. 13
61
51. Koji prikladno izabira............................................................................................... 13
52. Uvek sobom vladati. ................................................................................................. 13
53. Marljiv i pametan...................................................................................................... 13
54. Znati kad treba i zube pokazati................................................................................. 14
55. Koji se ume strpeti.................................................................................................... 14
56. Vazda biti duhom prisutan........................................................................................ 14
57. Promišljeni su na sigurnom. ..................................................................................... 14
58. Znati se prilagoditi.................................................................................................... 14
59. Konac delo krasi. ...................................................................................................... 15
60. Razumne odluke. ...................................................................................................... 15
61. Izvrsnost u najboljem. .............................................................................................. 15
62. Služiti se dobrim saradnicima. ................................................................................. 15
63. Prednost je u čemu prvi biti...................................................................................... 15
64. Umeti izbeći neprijatnosti......................................................................................... 16
65. Istančan ukus. ........................................................................................................... 16
66. Imati na umu povoljan ishod. ................................................................................... 16
67. Izaberi zvanje kojem tapšu. ...................................................................................... 16
68. Služiti se razumom. .................................................................................................. 17
69. Ne prepuštati se ćudljivosti. ..................................................................................... 17
70. Umeti odbiti.............................................................................................................. 17
71. U postupanju ne biti nedosledan............................................................................... 17
72. Koji je odlučan. ........................................................................................................ 17
73. Umeti sa sebe pažnju odvratiti.................................................................................. 18
74. Ne budi odbojan. ...................................................................................................... 18
75. Sebi dostojanstven uzor izabrati. .............................................................................. 18
76. Ne terati vazda šegu.................................................................................................. 18
77. Umeti sa svima. ........................................................................................................ 18
78. Veština tačne procene............................................................................................... 19
79. Vesela narav. ............................................................................................................ 19
80. S oprezom vesti primati............................................................................................ 19
81. Obnavljaj svoj dobar glas. ........................................................................................ 19
82. Ni u dobru ni u zlu ne ići do kraja. ........................................................................... 19
83. Dopusti sebi kakav manji greh. ................................................................................ 20
84. Umeti od neprijatelja korist izvući. .......................................................................... 20
85. Ne rasipaj se na sve strane........................................................................................ 20
86. Preduprediti zle jezike. ............................................................................................. 20
87. Znanje i držanje. ....................................................................................................... 20
88. Veličini teži. ............................................................................................................. 21
89. Spoznati sama sebe................................................................................................... 21
90. Kako dugovečnost postići......................................................................................... 21
91. Deluj samo kad obazrivost ne okoliši....................................................................... 21
92. Uzvišen duh. ............................................................................................................. 21
93. Koji je svestran. ........................................................................................................ 22
94. Svoje sposobnosti prikrivati. .................................................................................... 22
95. Znati tuđe očekivanje održavati................................................................................ 22
96. Moć poimanja. .......................................................................................................... 22
97. Ugled steći i zadržati ................................................................................................ 22
98. Prikriti šta se želi. ..................................................................................................... 22
99. Privid i stvarnost....................................................................................................... 22
100. Koji ne živi u zabludi. ............................................................................................ 22
101. Jedna se polovina čovečanstva drugoj smeje, a budale svi odreda. ....................... 23
102. Umeti svariti velike zalogaje sudbine..................................................................... 23
62
103. Svaki neka je prvi u onome što čini........................................................................ 23
104. Dobro znati proceniti zanimanja. ........................................................................... 23
105. Nikad ne dodijavaj.................................................................................................. 24
106. Ne razmeći se svojim blagostanjem. ...................................................................... 24
107. Ne pokazuj da si sebeljubac.................................................................................... 24
108. Najkraći put do uspeha: umeti sebi društvo izabrati. ............................................. 24
109. Ne optuživati sve i svakoga. ................................................................................... 24
110. Ne čekaj na sopstveni sumrak. ............................................................................... 25
111. Nađi sebi prijatelje.................................................................................................. 25
112. Blagonaklonost gledaj da zadobiješ. ...................................................................... 25
113. U blagostanju se za crne dane pripremaj. ............................................................... 25
114. Nikad se ne nadmeći za istim. ................................................................................ 25
115. Računati s rđavom naravi oko sebe, ....................................................................... 26
116. Uvek sa zahvalnima posla imati. ............................................................................ 26
117. Nikad o sebi ne govoriti. ........................................................................................ 26
118. Glasi za učtiva čoveka. ........................................................................................... 26
119. Ne navlačiti mržnju na sebe.................................................................................... 26
120. Umeti ići uporedo s vremenom. ............................................................................. 26
121. Ne uplići se u ono što za uplitanje nije................................................................... 27
122. Samosvojnost u rečima i delima............................................................................. 27
123. Koji se ne kočoperi. ................................................................................................ 27
124. Čini tako da te drugi požele.................................................................................... 27
125. Ne budi poput knjige tuđih grehova. ...................................................................... 27
126. Nije budala koji je budalaštinu počinio, ................................................................. 28
127. Neusiljenost u svemu.............................................................................................. 28
128. Uzvišenost duha...................................................................................................... 28
129. Nikad se nemoj jadati. ............................................................................................ 28
130. Gledaj da tvoja preduzeća i drugi vide. .................................................................. 28
131. Otmenost naravi...................................................................................................... 29
132. Dvaput promišljaj. .................................................................................................. 29
133. Bolje lud sa svima, nego pametan a sam:............................................................... 29
134. Uvek imaj dva izlaza. ............................................................................................. 29
135. Ne protivreči povazdan,.......................................................................................... 29
136. Da se možeš na noge dočekati................................................................................ 29
137. Mudar je samom sebi dovoljan............................................................................... 30
138. Kad treba, ti sačekaj da bura prođe......................................................................... 30
139. Prepoznaj crni dan. ................................................................................................. 30
140. U svemu odmah pronaći najbolje. .......................................................................... 30
141. Ne slušati sama sebe. .............................................................................................. 31
142. Nikad se iz inata goreg rešenja ne prihvataj, .......................................................... 31
143. Nemoj zastranjivati e da bi otrcanost izbegao. ....................................................... 31
144. Prepusti prvu da bi imao zadnju reč. ...................................................................... 31
145. Ne razotkrivaj svoju slabu tačku. ........................................................................... 31
146. Sagledavaj iznutra................................................................................................... 32
147. Ne budi nepristupačan. ........................................................................................... 32
148. Umeti razgovor voditi............................................................................................. 32
149. Što ne valja, na drugoga prebaci............................................................................. 32
150. Umeti svoju robu prodati........................................................................................ 32
151. Misli unapred:......................................................................................................... 33
152. Ne budi uz one koji te mogu u zasenak baciti, ....................................................... 33
153. Izbegavaj da silne praznine popunjavaš. ................................................................ 33
154. Ne daj se ni lako privoleti ni lako ubediti............................................................... 33
63
155. Umeti strasti zauzdati. ............................................................................................ 34
156. Prijatelji po izboru. ................................................................................................. 34
157. U ljudima da se ne prevariš. ................................................................................... 34
158. Umeti se prijateljima koristiti................................................................................. 34
159. Znati budale otrpeti................................................................................................. 34
160. Odmeri svaku reč.................................................................................................... 35
161. Upoznaj bezazlene nedostatke u sebe..................................................................... 35
162. Umeti pobediti suparnike i zlonamernike............................................................... 35
163. Nipošto iz milosrđa prema nesrećniku nemoj svoju srećnu zvezdu ispuštati......... 35
164. Ispipavaj tuđe raspoloženje. ................................................................................... 35
165. Bori se časno........................................................................................................... 36
166. Razlikuj praznoslovca od radiše. ............................................................................ 36
167. Umeti sebi pomoći.................................................................................................. 36
168. Ne budi nepojamno glup. ....................................................................................... 36
169. Veća je šteta od jedne pogreške nego korist od stotinu pogodaka. ....................... 36
170. Od svega zalihe imaj............................................................................................... 37
171. Ne zlorabi tuđu naklonost....................................................................................... 37
172. Ne udružuj se s onim koji nema šta izgubiti........................................................... 37
173. Ne biti srdit prema drugome................................................................................... 37
174. Ne živi na brzinu. ................................................................................................... 37
175. Koji je suštastven.................................................................................................... 38
176. Poznavati, ili slušati, onog koji zna. ....................................................................... 38
177. Izbegavaj preteranu prisnost................................................................................... 38
178. Verovati srcu. ......................................................................................................... 38
179. Uzdržanostje oznaka sposobne glave. .................................................................... 38
180. Nikada se ne rukovodi onim što bi neprijatelj trebalo da čini. ............................... 38
181. Niti samo laž niti celu istinu kazuj. ........................................................................ 39
182. Zrnce drskosti prema svima, velika je mudrost...................................................... 39
183. Ne zauzimaj se preko mere.................................................................................... 39
184. Ne drži previše do ceremonija. ............................................................................... 39
185. Nikad nemoj čitav ugled samo na jednu probu stavljati......................................... 39
186. Nedostatke upoznaj kakvi zaista jesu. .................................................................... 40
187. Što je drugom prijatno, sam čini, ako li je mrsko, trećima prepusti...................... 40
188. Hvale znati izricati.................................................................................................. 40
189. Posluži se tuđom oskudicom. ................................................................................. 40
190. Naći utehu u svemu. ............................................................................................... 40
191. Ne uzimaj srcu preteranu slatkorečivost,................................................................ 41
192. Miroljubiv, dugovečan. .......................................................................................... 41
193. Oprez s onim koji ti prepušta prvu e da bi imao poslednju reč. ............................. 41
194 O sebi i svojim preduzećima razumno sudi............................................................. 41
195. Znati uvažavati. ...................................................................................................... 41
196. Upoznaj svoju srećnu zvezdu. ................................................................................ 41
197. Ne tovari sebi budalu na vrat.................................................................................. 42
198. Umeti boravište promeniti...................................................................................... 42
199. Svoje mesto izbori sposobnošću, a ne nametanjem................................................ 42
200. Ne utažuj želju do kraja. ......................................................................................... 42
201. Glupi su svi koji tako izgledaju, i polovina onih što se takvima ne čine............... 42
202. Reči i dela čine uzorna čoveka. .............................................................................. 42
203. Poznati veličine svoga vremena. ............................................................................ 43
204. Poduhvati se lakog kao daje teško, a teškog kao da je lako. .................................. 43
205. Znati igrati na kartu prezira. ................................................................................... 43
206. Prostaštva svuda ima. ............................................................................................. 43
64
207. Ne delati po nalogu strasti. ..................................................................................... 43
208. Nemoj da stradaš od budaline boljke...................................................................... 44
209. Čuvaj se opšte gluposti. .......................................................................................... 44
210. Umeti se istinom služiti. ......................................................................................... 44
211. Na Nebu teče med i mleko, u Paklu sve je muka i jad. .......................................... 44
212. Nikad ne otkrivaj tajne svoje veštine...................................................................... 44
213. Umeti protivrečiti. .................................................................................................. 44
214. Od jedne ne čini dve gluposti. ................................................................................ 45
215. Oprez s onim koji igra skrivenih namera................................................................ 45
216. Zbori tečno.............................................................................................................. 45
217. Nit voleti nit mrzeti doveka treba. .......................................................................... 45
218. Nikad ne delaj iz tvrdoglavosti, već iz ubeđenja. ................................................... 45
219. Ne daj da te smatraju pretvornim čovekom............................................................ 46
220. Kad ne možeš lavlju, a ti lisičiju kožu navuci. ....................................................... 46
221. Ne teraj mak na konac. ........................................................................................... 46
222. Susprezanje je pouzdan dokaz razboritosti............................................................. 46
223. Ne posebuj se preko mere....................................................................................... 46
224. Prihvatati stvari kako valja. .................................................................................... 47
225. Znati za svoj najveći nedostatak............................................................................. 47
226. Umeti druge obavezati............................................................................................ 47
227. Ne uzdaj se u prvi utisak. ....................................................................................... 47
228. Ne biti opadalo. ...................................................................................................... 47
229. Umeti svoj život pametno rasporediti..................................................................... 48
230. Na vreme oči otvaraj. ............................................................................................. 48
231. Nikad ne otkrivaj što savršio nisi. .......................................................................... 48
232. Umeti i prizemnim se baviti. .................................................................................. 48
233. Gledaj da pogodiš šta drugome godi. ..................................................................... 48
234. Nikad ugled ne poveravaj onom koji svoj založio nije. ......................................... 48
235. Umeti iskati. ........................................................................................................... 49
236. Obaveži unapred onim što ćeš kasnije kao platu morati da daš. ............................ 49
237. Tajne s moćnicima ne deli...................................................................................... 49
238. Saznaj šta ti nedostaje............................................................................................. 49
239. Ne cepaj dlaku načetvoro. ...................................................................................... 49
240. Umeti budalom se graditi. ...................................................................................... 50
241. Šale podnosi, ali ne provodi. ................................................................................. 50
242. Budi istrajan............................................................................................................ 50
243. Ne budi kao golub bezazlen.................................................................................... 50
244. Umeti zadužiti. ....................................................................................................... 50
245. Katkad u stavu protiv većine ne ići. ....................................................................... 51
246. Ne obeštećuj onoga koji ti ništa ne traži................................................................. 51
247. Znati nešto više i živeti nešto manje....................................................................... 51
248. Ne priklanjaj se onome koji je potonji govorio. ..................................................... 51
249. Ne započinjati život tamo gde bi ga valjalo kraju privoditi. .................................. 51
250. Kad valja naopačke razmišljati? ............................................................................. 51
251. Služiti se ljudskim sredstvima kao da nema Božjih, .............................................. 51
252. Ni previše za sebe, ni previše za druge................................................................... 52
253. Ne daj da te sasvim razumeju. ................................................................................ 52
254. Nijedno zlo neznatnim ne smatraj, ......................................................................... 52
255. Znati dobro činiti. ................................................................................................... 52
256. Vazda na oprezu budi. ............................................................................................ 52
257. Nikad ne ruši sve mostove...................................................................................... 53
258. Gledaj ko će ti u nevolji priteći. ............................................................................. 53
65
259. Predupredi uvrede i učini ih uslugama. .................................................................. 53
260. Ni ti u tuđoj ni drugi u tvojoj vlasti sasvim da ne bude.......................................... 53
261. Ne istrajavati u gluposti.......................................................................................... 53
262. Umeti zaboravljati. ................................................................................................. 54
263. Mnoge stvari srcu prijaju, ali ih ne valja zbog tog posedovati............................... 54
264. Svakodnevna obazrivost. ........................................................................................ 54
265. Umeti svoje potčinjene na velika dela podsticati. .................................................. 54
266. Predobar, nedobar................................................................................................... 54
267. Svilena reč i blaga narav......................................................................................... 54
268. Mudar na početku učini čega se lud na kraju prihvata. .......................................... 55
269. Iskoristi kad si gdegod nov..................................................................................... 55
270. Ne osuđuj ti jedini ono što se većini dopada. ......................................................... 55
271. Koji malo zna nek se u svakom delanju sigurnog drži........................................... 55
272. Prodavati po ceni učtivosti, .................................................................................... 55
273. Upoznaj narav onih s kojima imaš posla. ............................................................... 55
274. Umeti se dopasti. .................................................................................................... 56
275. Opušten, ali pristojan.............................................................................................. 56
276. Znati se obnavljati prirodno i umećem. ................................................................. 56
277. Koji se ume kad treba pokazati............................................................................... 56
278. Ne bodi previše oči. ................................................................................................ 57
279. Protivreči bez reči................................................................................................... 57
280. Koji je od reda i zakona.......................................................................................... 57
281. Neka te pametni u milosti drže. .............................................................................. 57
282. Igrati na kartu odsustva, ......................................................................................... 57
283. Izumitelj budi, a razumom se vodi. ........................................................................ 57
284. Ne mešaj se u tuđe poslove,.................................................................................... 58
285. Nemoj da ti tuđa nevolja glave dođe. ..................................................................... 58
286. Ne sme se ni svima ni do kraja obavezivati,........................................................... 58
287. Ništa ne čini kad te strasti ponesu, ......................................................................... 58
288. Koristi zgodne prilike. ............................................................................................ 58
289. Najveća čovekova slabost:...................................................................................... 58
290. Ne valja poštovanje s naklonošću spajati: .............................................................. 59
291. Umeti stvari ispipati. .............................................................................................. 59
292. Lična svojstva da pretegnu nad značajem položaja................................................ 59
293. O zrelosti. ............................................................................................................... 59
294. Umeri se u brzopletim sudovima............................................................................ 59
295. Ne izgledaj nego delaj. ........................................................................................... 59
296. Koji je uzvišenih osobina. ...................................................................................... 59
297. Čini uvek kao da te drugi gledaju........................................................................... 60
298. Tri stvari čine čudo, ................................................................................................ 60
299. Drugog valja gladnim ostaviti. ............................................................................... 60
300. U jednu reč, svecem budi. ...................................................................................... 60
66
Lektura i korektura TATJANA BIŽIĆ
— prvo izdanje
IP Katalogizacija u publikaciji, Narodna biblioteka Srbije, Beograd
821.134.2-84
Grasijan, Baltasar
Orakul u svakoj prilici i umeće obazrivosti / Baltasar Grasijan ; prevod sa španskog i beleške Aleksandar
Grujičić. 1. izd.]. -Beograd: Paideia, 2001 (Beograd : Kolorgraf).-143 str.; 17 cm. -(Biblioteka Klasici /
[Paideia])
Prevod dela: Oraculo manual y arte de prudencia / Baltasar Gracian . -Tiraž 2 000. -Napomene uz tekst.
ISBN 86-7448-109-4
1. Grujičić, Aleksandar 2. Oraculo manual y arte de prudencia
COBISS-ID 95962892
67