Seminarski rad

Predmet: Informatika sa statistikom u sportu

Tema: Društvene zajednice na internetu

 Društvene zajednice na internetu

UVOD

Razvoj interneta kao globalne mreže ponajprije je ovisio o razvoju sredstava komuniciranja.
Izumi telegrafa, telefona, radija i računala bili su tako podloga za pojavu interneta.
Internet je nastavak računalne mreže uspostavljene u Sjedinjenim Američkim Državama
tijekom 1960. godine od Advanced Research Projects Agency (ARPA), koja je povezivala
nekoliko računala u četiri sveučilišta u državama Kalifornija i Utah. Ta prva računalna mreža
uopće, nazvana je ARPANET (ARPA NETwork). Znanstvenici su izgradili ARPANET s
namjerom da to bude mreža koja će još uvijek uspješno raditi i u slučaju da dio mreže bude
oštećen. Takav koncept bio je važan vojnim organizacijama koje su proučavale načine da
održe komunikacijske mreže u funkciji i u slučaju nuklearnog rata. Bilo je to vrijeme hladnog
rata, i upravo ta stalna ratna opasnost i želja da se uvijek bude ispred protivnika, donijela je
svijetu mnoge proizvode i tehnološke inovacije kojih, kako smatraju neki povjesničari ne bi
bilo bez Hladnog rata. Prvotno zamišljen kako bi omogućio visoku učinkovitost u
komunikaciji između istraživačkih centara, sveučilišta i vladinih agencija SAD-a internet je
ubrzo prerastao u internacionalnu mrežu dostupnu svima. Kako je ARPANET rastao u 1970-
ima, sa sve više i više sveučilišta i institucija koji su se spajali na njega, korisnici su uvidjeli
potrebu razvijanja standarda za put kojim će podaci biti prenošeni internetom.

Page 3
 Društvene zajednice na internetu

1. RAZVOJ INTERNETA
Nastanak Interneta, a i računala, kao i njihov razvoj prvih godina zasluga je tehnološki
najrazvijenije zemlje našeg vremena: Sjedinjenih Američkih Država. Kao i većina projekata
američke vojske i vlade, nastanak Interneta obavijen je velom tajni. Nejasni su pravi,
konkretni razlozi zbog kojih je američka vlada potaknula razvitak mreže. Postoje dvije
verzije razloga koje su dovele do razvoja ARPANET-a (Advanced Research Projects Agency
Network). Službeni razlog izgradnje ARPANET-a bilo je omogućavanje stručnjacima
zaposlenim u vojno-industrijskom kompleksu diljem svijeta, istovremeno korištenje brojnih
računalnih baza podataka. Neslužbeno, vojni vrh SAD-a saznao je da SSSR posjeduje
dalekometne, interkontinentalne nuklearne rakete. Tim je raketama sovjetska vojska mogla
uništiti bilo koju točku na svijetu. Vojni informacijski sustav bio je centraliziran i kada bi
centar bio uništen, američke vojne jedinice postale bi nesposobne za obranu zemlje. Stoga se
vojska odlučila na decentralizaciju, ali samo informatičku pa je 1969. godine uspostavljena
vojna računalna američka mreža ARPANET.
U prvom su koraku spojena dva računala na Sveučilištima UCLA i Berkley u Los Angelesu,
da bi ih krajem 1969. u ARPANET-u bilo čak 4, od kojih jedno u vlasništvu Ministarstva
obrane SAD-a. Broj povezanih računala ubrzano raste, a 1971. godine priključena je i
mreža ALOHANETudaljenog i izoliranog Sveučilišta Hawaii.
1983. godine vojska se odvojila od ARPANET-a i osnovala svoju mrežu MILNET, iz straha
da će sve veći broj umreženih korisnika ugroziti nacionalnu sigurnost. Usporedno s tim
dvjema mrežama razvija se i mreža Nacionalne fondacije za znanost NSFNET koja je 1988.
povezana s ARPANET-om u čvoru Sveučilišta Carnagie-Mellon. Od tada se na mrežni sustav
velikom brzinom priključuju nove mreže pa se naziv Internet počinje koristiti kao sinonim za
taj mrežni konglomerat. Gledajući najraniju povijest Interneta čini se da je više nastao
spontano nego planski.

Page 4
 Društvene zajednice na internetu

1.1 Izraz Internet

Izraz Internet dolazi od engleske rijeci Interconnected (međusobno spojeni)

i Networks (mrežni sustav računala). U svakodnevnici Internet se često poistovjećuje sa World
Wide Web (WWW), što u stvari nije točno jer je WWW samo jedan dio, jedna služba u okviru
Interneta kao globalnog pojma.
Nastanak Interneta se veže za 1969 godine, kada je u Sjedinjenim Američkim Državama
profunkcionirao projekt Ministarstva obrane pod nazivom ARPANET (Advanced Research Project
Agency ), a koji je povezivao računala na sveučilištima i znanstveno-istraživačkim centrima, iako je u
pozadini tog omrežja bio razvoj razdijeljenog i ne ometanog komunikacijskog sustava za slučaj
atomskog rata ("hladni rat"). Takvi vojni ciljevi bili su međutim, kao i dan danas i posvuda u svijetu,
praktično financirani civilnim projektima koji su taj sistem koristili. Na razvoj Interneta nije, kao što bi
se moglo pretpostaviti, presudno utjecao Windows Bill Gatesa (Microsoft), nego System UNIX.
Uvođenjem internetprotokola TCP/IP (kasnije Telnet, FTP) pocelo se u stvari rabiti ime Internet.
Najvažnija aplikacija od samog početka postajanja sustava bila je elektronska pošta (E-Mail). Nagli
razvoj Internet doživljava tek od 1993. godine kroz World Wide Web i prvi grafički sposoban Browser
pod imenom "Mosaic". Taj WWW, što većina danas smatra Internetom, razvio je 1989. godine Sir
Timothy John Berners-Lee. Autor je Englez, ali je sistem promoviran u Cernu u Genevi (Švicarska). Za
svoj rad, uz ostala brojna priznanja, Engleska kraljica ga je promovirala u Ritera (Knight
Commander of the Order of the British Empire). Dakle, njegovim pronalaskom i novim sustavom,
po prvi put su Internet mogli koristiti i amateri, a ne samo znanstvenici.
Tako je i Internet sam postao katalizator nagle digitalne revolucije koje smo sami svjedoci. Sam
Internet i mnogobrojne službe u okviru njega, postali su danas prilično komplicirani za one koji ga
dobro ne poznaju. jer nudi čitav niz uvijek novih mogućnosti, službi i servisa: IP.telefonija,
Groupware, Wikis, Blogs, super brzi priključci koji omogućavaju Vlogs, Video on demand, Peer-o.Peer
omrežja kao što je File Sharing i Online igrice. Razvoj ide dalje preko Web 2.0, Web 3.0 ...

Page 5
 Društvene zajednice na internetu

Slikovni prikaza interprotokola TCP/IP

Internet je prekoračio granice SAD-a već u ranim sedamdesetim, a 1992. on prelazi prag od milijun
računala raširenih posvuda u svijetu. Osnovan je Internet Society koje ga proglašava općim dobrom
čovječanstva. 1993. godine osnovan je World Wide Web i Internet je ušao u svaki segment ljudskog
djelovanja.

Page 6
 Društvene zajednice na internetu

2. STATISTIKA KORIŠTENJA INTERNETA

Procenjuje se da u svetu ima oko 200 miliona korisnika Interneta. Tačan broj ovisi o izvoru podataka i
kreće se u rasponu od 172 (eMarketer) do 250 milijuna (Nua). Očekuje se da će ukupan broj
korisnika Interneta doseći 350 milijuna najkasnije do 2005. godine.
IDC procjenjuje da će broj korisnika Interneta u Češkoj rasti po 30,7% godišnje tokom narednih pet
godina, tako da će do 2003. Internet koristiti oko 1 milion građana Češke. Trenutno u Češkoj Internet
koristi 292 000 osoba, što je 3% ukupne populacije.
Prema Carnation Consulting, 5% mađarske populacije, odnosno oko 500 000 osoba, sada ima pristup
Internetu. Očekuje se da će se ovaj broj udvostručiti do 2001 godine. Godine 1995. bilo je samo 26
milijuna korisnika Interneta, krajem 1999. 205 miliona, a predviđa se da će ih 2002. godine biti 500
milijuna. Usporedbe radi, za pridobijanje 50 milijuna slušatelja, radio je trebalo 38 godina, za 50
milijuna gledatelja televizija se trudila 13 godina a za 50 milijuna korisnika Interneta trebalo je samo
4 godine.

Statistika korišćenja interneta u svijetu

Poznata je činjenica da ovi podaci ne mogu vrijediti za duži vremenski period, jer se broj pristupnika
Mreži menja iz dana u dan.
Internet danas koristi više od 300 milijuna ljudi (>700 mil. do 2005. god.), od čega oko 135 mil. u
SAD-u.
U 2000. je na Internet bilo spojeno 214 zemalja.
U Hrvatskoj ima oko 330 000 korisnika (47% je između 15 - 25 god.), a to je 8% stanovništva.
U Sloveniji Internet koristi 500 000 ljudi - 29% stanovništva

Page 7
 Društvene zajednice na internetu

3. POJAM INTERNETA
Internet možemo definisati kao svetsku računalnu informacijsku mrežu, sastavljenu od
velikog broja manjih međusobno povezanih računalnih mreža, koja omogućava prenos
informacija između računala koji čine mrežu. Dakle internet bismo mogli definisati kao
mrežu svih mreža. To doslovce znači da je to najveća mreža koja povezuje milione osobnih
računala, lokalne (LAN) i raširene (WAN) mreže u zajedničku mrežu. Računala i pojedine
mreže pritom su u internet povezani na različite načine. Tako razlikujemo više vrsta veza
kojima se služi internet. S jedne strane prosečni se korisnik u većem delu sveta spaja na
internet putem modema. S druge strane postoje veze kojima se povezuju računala koje
zovemo serveri, hostovi ili čvorovi. To su većinom iznimno snažna računala sposobna za
obradu ogromnih količina podataka, a upravo preko njih se pojedinci spajaju modemom na
internet. Serveri su najčešće umreženi satelitskim i radijskim vezama te svjetlovodnim i
telefonskim kablovima. Ta računala su povezana specijaliziranim računalima koje nazivamo
usmernicima (routerima). Usmernici proveravaju kuda idu podaci koji se kreću preko
interneta te odlučuju kojim će ih putem poslati.
Za razliku od tradicionalnih medija za prenos podataka kao što su radio i televizija internet je
decentralizirana mreža što znači da nema središnjeg mesta iz kojeg je upravljana. Podaci
putuju mrežom podeljeni u pakete. Svaki od tih paketa sadrži podatke o tome odakle je
krenuo i gdje mu je odredište. Upravo zbog toga nije važno kojim smerom ovi paketi prolaze
sve dok su na svom odredištu pravilno sastavljeni, dakle nije važno kojim putem poslana
poruka putuje internetom - ona će na kraju naći svoj put do cilja. Za njihovo pravilno
putovanje internetom te sastavljanje na odredištu brine se TCP/IP protokol, koji ima zadatak
da poruka stigne u istom obliku u kojem je poslana. Internet je zasnovan na klijent-server
relaciji između računala nazvanoj klijent-server arhitektura. U klijent-server arhitekturi neka
računala se ponašaju kao serveri ili poslužitelji podataka, dok se druga računala ponašaju kao
klijenti ili primatelji podataka, i to tako da računalo klijent može pristupiti mnogim različitim
serverima, a pojedinačnom serveru može pristupiti više različitih računala klijenata. Jednom
kada računalo klijent uspostavi vezu sa serverom koji sadrži tražene informacije, server ih
šalje klijentu u obliku datoteke (file). Poseban računalni program zvan preglednik (browser)
omogućava korisniku traženje dokumenta.

Page 8
 Društvene zajednice na internetu

4. DRUŠTVENO UMREŽAVANJE- FEJSBUK (Facebook)

Fejsbuk je najraširenija stranica za društveno umrežavanje današnjice.Fejsbuk je ispočetka

zamišljen kao društvena mreža studenata sveučilišta Harvard. Danas broji više od 150 miliona
aktivnih korisnika. Fejsbuk stranice omogućavaju razmenu fotografija i videa sa ostalim korisnicima.
Korisnici sklapaju tzv. virtualna prijateljstva i kao takvi mogu pregledavati profile svojih „prijatelja“.
Fejsbuk sadrži i mnoge aplikacije koje služe za animaciju korisnika. Osnovne aplikacije su fotografije,
videozapisi, grupe, događaji, tržnica, uploadane stavke, beleške i pokloni. Osim osnovnih aplikacija
postoji i mogućnost stvaranja vlastitih. Fejsbuk je razvio i mogućnost pristupa stranicama putem
mobilnih telefona. U daljem tekstu donosimo opsežan prikaz mogućnosti ove stranice za društveno
umrežavanje, ali i nedostatke.
Juče me potapšalo desetak ljudi, tri prijatelja su me prodala za siću, netko mi je išarao zid, a
šef me gađao ovcom! Naravno, sve ovo teško da će vam se u jednom danu dogoditi u stvarnom
životu, ali sasvim je moguće samo na jednom mestu – Fejsbuku.
Fejsbuk je društvena mreža osnovana 2004. godine. Isprva je zamišljen kao društveni portal za
studente harvardskog sveučilišta, no ubrzo je proširio primenu na sva američka sveučilišta, zatim na
srednje škole, a danas djeluje kao društvena mreža opšte upotrebe. Njegov osnivač i današnji izvršni
direktor (CEO) Fejsbuk korporacije je Mark Zuckerberg. Po svojoj popularnosti i uticaju možemo je
nazvati i vodećom društvenom mrežom pošto ima najveći trend rasta. Broji preko 150 milijuna
registriranih korisnika, od kojih je velik deo stalno aktivan.

4.1 Društvene mreže i njihov razvoj

Društvene mreže (social networking site-ovi) nešto su noviji fenomen u internetskim sferama. Reč
je o besplatnim online servisima koji korisnicima omogućuju raznovrsne vidove komunikacije sa
svetom i mogućnost vlastite prezentacije. Društvenim mrežama danas se koriste stotine milijuna
ljudi, a osim onih neutralnih (opšte upotrebe) postoje i servisi s određenijom namenom glede
sadržajnog fokusa i profila korisnika. News grupe su s vremenom postale vrlo raširen način
komuniciranja među mladima te su one kao takve jedan od prvih oblika Internet druženja i javnih
rasprava. Nešto kasnije razvijaju se i populariziraju IM (Instant messaging) klijenti, chat appleti
unutar web portala te forumi neznatno drugačiji od današnjih. Već su ti programi i appleti pružali
solidne mogućnosti profiliranja korisnika i komunikacije sa svetom. Međutim, zbog sporih
komunikacijskih veza korisnika i tehnoloških ograničenja istinsko virtualno druženje i/ili prezentacija
nisu bili izvedivi. Evolucijom spomenutih tehnologija došlo je do rapidnog povećanja interesa
korisnika (čiji je broj godinama eksponencijalno rastao) koje ni danas ne jenjava. Besplatno
postavljanje slika i video clipova, te pisanje blogova i upravljanje sadržajem postali su vesnici nove

Page 9
 Društvene zajednice na internetu

korisničke paradigme. Nju određuju oni web servisi koji su sustavno integrirali sve navedene
tehnologije: od blogova i chata do video i foto 'škrinjica' i od spomenutih komponenti napravili
kompaktan sustav društvene mreže. Današnje društvene mreže su u najvećoj meri besplatne – tek
neke od njih naplaćuju dodatne usluge.

4.2 Brojke i činjenice

Fejsbuk ima više od 350 zaposlenih, a zaposlenicima pruža razne povlastice kao što su:

• Medicinsko i stomatološko osiguranje

• Mirovinsko osiguranje
• Četiri tjedna odmora i 8 dana blagdana
• Doručak, ručak i večera po izboru svaki dan
• Kemijsko čišćenje i pranje rublja
• IBM ThinkPad ili Apple MacBook Pro - izbor zaposlenika

Popularnost Fejsbuka i dalje raste iz dana u dan. Kompanija tvrdi da ona ima više od 150 milijuna
aktivnih članova. Od siječnja 2007, prosečan broj novih registracija dnevno je 250.000, te da se
svakih šest mjeseci broj aktivnih članova udvostruči. U korisnicima fejsbuka prednjače stanovnici
SAD-a, slijede Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Fejsbuk također tvrdi da će biti prvi servis za razmenu fotografija na internetu ostvarujući više
prometa nego drugi, treći i četvrti servis zajedno. U pogledu broja slika, to znači da Fejsbuk prima
više od 24 milijuna učitanih slika svaki dan. Budući da ne postoji ograničenje koliko slika član može
uploadati, a novi članovi se pridružuju svakodnevno, ovaj broj će verovatno i dalje rasti
eksponencijalno. Od lipnja 2007, kada je prvi put Fejsbuk dozvolio programerima koji nisu zaposlenici
Fejsbuka izradu aplikacija, programeri su ugradili više od 7000 programa na Fejsbuk platformu. Svaki
dan programeri predstave sto novih aplikacija. Procenjuje se da više od 80 posto svih članova koristi
barem jednu takvu aplikaciju.
Zbog popularanosti, Fejsbuk zahteva ogromnu količinu prostora za pohranu podataka, kako u
digitalnom tako i u fizičkom smislu. Prema jednom od Fejsbuk-ovih zaposlenika, tvrtka se oslanja na
oko 200 tzv. memcached servera za proizvodnju (svakodnevno funkcioniranje web stranice) i još
nekoliko za razvojne svrhe. "Memcached" predstavlja memoriju koja privremeno čuva podatake.
Memcached poslužitelj privremeno pohranjuje informacije u memoriji poslužitelja, smanjujući
potrebu za pretraživanje baze podataka za informacije. To smanjuje količinu vremena koje je
potrebno između zahtjeva za informacijama i dostavu tih informacija.

Page 10
 Društvene zajednice na internetu

Slika.1 Mark Zuckerburg osnivač Fejsbuk-a, objašnjava koncept socijalne mreže Fejsbuk.

Fejsbuk takođe koristi posebno-sagrađene servere za back-end operacije i sustav monitoringa

za praćenje svih servera. Poslužitelji zauzimaju fizički prostor, tako da Fejsbuk unajmljuje
objekte za pohranu servera. U 2007, Fejsbuk je potpisao ugovor s DuPont Fabros Technology
(DFT) za zakup 1000 četvornih metara prostora u Ashburnu, za skladišni centar.Postavlja se
pitanje kako Fejsbuk pribavlja dovoljno novaca za pokriće svojih troškova? Prihodi se
stvaraju prodajom web reklamnog prostora, ali većina njegovih financija dolazi od privatnih
investitora. Prema Fejsbuk-u, financiranje od strane investitora iznosi više od 400 milijuna
dolara od kada je Fejsbuk pokrenut 2004 godine.

Page 11
 Društvene zajednice na internetu

4.3 Loše strane Fejsbuka

Gubitak slobodnog vremena

Fejsbuk je neverovatan gutač vremena. Sve se na ovom servisu odvija u stvarnom vremenu,
tako da informacije o vašim Fejsbuk prijateljima ne prestaju dolaziti..

Manja učinkovitost na poslu

Naravno, sve se to mora odraziti i na posao. Osim što ćete naučiti brzo koristiti kombinaciju
tipki Alt+Tab kojima možete sakriti prozor u kojem se nalazi Fejsbuk, morat ćete šefovima
objasniti manjak produktivnostim i opštu bezvoljnost koja će vas snaći.

Vaše kolege videće vaše nepodopštine

Ovo je možda i najveći problem vezan uz Fejsbuk: pre ili kasnije neko od vaših prijatelja će
na Fejsbuk postaviti fotografije s jučerašnjeg tuluma, a ako vam je bilo tko s posla prijatelj,
svi će sutradan videti kako sinoć baš i niste bili u reprezentativnom izdanju. Ako ne želite da
vam se to dogodi, imate nekoliko opcija: kad vas netko označi na inkriminirajućoj fotografiji,
možete sami skinuti tu oznaku, također možete jednostavno odbijati prijateljstva s kolegama s
posla.

Dodavanje prijatelja vodi u neizlečivu zavisnost

Kad smo već kod Fejsbuk prijatelja, ova društvena mreža napravljena je s namerom da
budete u kontaktu s ljudima koje stvarno poznajete. No nigde ne piše da to mora biti tako, pa
neki korisnici kao prijatelje počnu dodavati sve ljude koji im se svide, koji imaju dobru
fotografiju, koji su suprotnog spola, sve dok to ne preraste u bezumnu utrku u nagomilavanju
prijatelja čije aktivnosti jednostavno ne možete pratiti.

Pripremite se na čitanje gomile nebitnih stvari o ljudima koje ne poznajete

Ako ste pretrpali listu prijatelja, a ne želite nikoga izbaciti, otkrićemo vam mali trik koji
možda niste znali: u News Feedu možete za svaku novost kliknuti na Options te podesiti
koliko često želite da se pojavljuju vesti tog tipa ili od tog korisnika.

Dosadni prijatelji kojih se ne možete rešiti

Još su veći problem stvarni prijatelji koji su inače sasvim normalni, ali na Fejsbuku se
pretvore u opsednute članove koji moraju biti članovi svake grupe, rešiti svaki kviz i sve to,
jasno, podeliti s vama. Nema vam druge nego svakodnevno klikati na tipku Ignore par
desetaka puta te proklinjati dan kad ste se uopće zakačili na taj Fejsbuk.

Page 12
 Društvene zajednice na internetu

Igranje neverovatno zaraznih (glupavih) igara

Jedan od razloga zašto je Fejsbuk toliko popularan i zarazan su dodatne aplikacije, koje su
uglavnom posve besmislene, ali zato se na njih vrlo brzo zakačite i onda ih se ne možete
rešiti. Potpisnik ovog teksta tako zna sve zastave sveta u mikrosekundi dodeliti pravoj zemlji,
na što je potrošio svega par meseci besomučnog klikanja po aplikaciji nazvanoj Geo
Challenge. A još kad vidite da je vaša omiljena osoba nadmašila vaš rekord, tek tada nećete
moći prestati s igranjem. Uglavnom, nema vam spasa.

Posvemašnji gubitak privatnosti

Vaše fotografije nekoć ste gledali samo vi, vaša obitelj i bliski prijatelji, a sada ih - putem
Fejsbuka - vidi pola svemira. No Fejsbuk nudi vrlo precizno podešavanje opcija za
privatnost, tako da tu i ne vidimo neki veliki problem. Puno je veći problem zaštititi se od
samog Fejsbuka, koji putem vaših aktivnosti zna gdje živite, kojim stranicama surfate, što
volite jesti, kada spavate, koji su vam interesi, ukratko - sve. Kod nas to i nije toliko očito, ali
na engleskom govornom području to je vrlo razvidno iz reklama na desnoj strani Fejsbuka
koje često pogađaju točno vaše interese. Iako se ne sećate da ste ikad negdje eksplicitno
napisali da, primer, kupujete novi automobil, oglasi za rabljene automobile počet će se
odjednom pojavljivati sumnjivom učestalošću, a vi ćete se pomalo početi osjećati kao da ste
još jedan žitelj Big Brother kuće.

4.4 Dobre strane Fejsbuka

Dobre strane fejsbuk-a uglavnom su već navedene, a mogu se svesti na dve stvari:
Kontakt sa osobama koje retko vidite te sredstvo razmene fotografija.

Page 13
 Društvene zajednice na internetu

ZAKLJUČAK

Zaključak ćemo izraziti preko psiholoških istraživanja i njihovih rezultata.

Jedan od vodećih svetskih psihijatara, Himanshu Tyagi, u jednoj od svojih publikacija tvrdi
da bi mladi koji odrastaju uz internetske stranice za socijalno umrežavanje poput Fejsbuka
mogli u budućnosti imati negativan i opasan pogled na svet.
Psihijatar Himanshu Tyagi tvrdi kako bi navedena internetska stranica mogla ozbiljno štetiti
mentalnom razvoju i zdravlju tinejdžera, jer osobe s aktivnim online profilima umanjuju
vrednost svoje stvarne osobnosti. Stoga stručnjaci ne kriju zabrinutost zbog takvih stranica za
socijalno umrežavanje, jer bi mogle potaknuti impulzivno ponašanje, pa čak i
samoubistva. Tyagi je na godišnjem simpoziju psihijatara napomenuo kako osobe rođene
nakon 1990. godine upoznaju svet kroz internet, a današnji stručnjaci nisi još spremni nositi
se s problemima koje mlade osobe imaju zbog korištenja interneta.
Iako stranice za socijalno umrežavanje imaju mnoge prednosti poput stvaranja novih
prijateljstava i druženja, tu postoje i potencijalne opasnosti poput fiktivnih identiteta, prevara
i laži koje uvelike utiču na razvoj mladih osoba.
"Stvoren je svet gde se sve brzo menja i prilagođuje, međusobni odnosi okončavaju se klikom
miša, svaki profil može biti obrisan i napravljen novi koji vam više odgovara", izjavio
je Tyagi te nadodao kako se osobe navikavaju na brz ritam života koji nije dosadan i
uzbudljiviji je od stvarnog što dovodi do razgraničavanja sa stvarnošću.

Page 14
Društvene zajednice na internetu

Page 15