Regulacija vodotoka, skup zahvata na prirodnom vodotoku, kojima se

omogućuje njegova svrhovita uporaba (natapanje poljoprivrednih

površina, plovidba, energetsko iskorištavanje vodenih snaga, opskrba
vodom, odvoĎenje otpadnih voda, urbanističko oblikovanje naselja),
sprječavanje njegova zagaĎivanja, ili zaštita od štetnoga djelovanja voda
koje njime protječu. Regulacijom mogu biti obuhvaćeni dijelovi
vodotoka, ili sav vodotok, od izvora do ušća. Čine ga bujice, potoci i
rijeke, koji, kada su neregulirani, rijetko ispunjavaju zahtjeve
suvremenoga gospodarenja vodama. Bujice, s malim i strmim slijevnim
područjem, naglim nailaskom ugrožavaju živote ljudi i materijalna
dobra, a doline ispunjavaju muljem i kamenjem (nanosima). Potoci
kadšto vijuganjem uzrokuju nastanak močvara u dolinama, a pri
smanjenoj mogućnosti protjecanja talože pijesak i mulj. Rijeke ponekad
mijenjaju korito te, rascjepkane u rukavce, u oštrim zavojima protječu
širokim dolinama bez izrazita žlijeba. Na vodotok nepovoljno djeluju
zaprjeke koje ga s vremenom odmiču od smjera prirodnoga pada, a
nepovoljan utjecaj ima i vodena struja koja u zavoju vodotoka erodira
vanjsku obalu, a odlaže nanos uz unutrašnju. Time zavoji postaju sve
izrazitiji, rijeka zmijoliko vijuga (tzv. meandri) i mijenja položaj zavoja;
nastala produbljenja i pješčani prudovi takoĎer mijenjaju položaj i
veličinu, što su obilježja nereguliranoga vodotoka. Pri nadolasku
vodenoga vala velike vode, prirodno korito ne može primiti svu vodu, pa
se dio vode prelijeva u šire, poplavno područje. (→ POPLAVA)
Regulacija se provodi kako bi vodotok zadržao uporabnost u
slučajevima malog i velikoga protoka vode (mala i velika voda).
Regulacija za malu vodu treba osigurati dovoljnu dubinu i širinu
vodotoka za urednu plovidbu ili za zahvaćanje vode za industrijske i
druge potrebe. Vodostaj se može dodatno podići puštanjem vode iz
akumulacija ili uspornih bazena. Regulacija za veliku vodu obuhvaća
oblikovanje jedinstvenoga, dovoljno velikoga profila za srednju i veliku
vodu, oblikovanje profila s područjima omeĎenima nasipima u koje se
prelijeva višak vode (inundacije), ili zadržavanje prekomjernih količina
vode u retencijama ili akumulacijama.
Regulacija se ostvaruje u skladu s prirodnim zakonima, tj. smišljenim
korištenjem dinamičkih utjecaja vodotoka kojima se erodira korito,
pronosi i odlaže nanos. Tako se može izazvati produbljenje korita,
prosijecanje meandara i povećanje propusne moći korita. To se provodi
uz pomoć regulacijskih graĎevina: obaloutvrda štiti obalu od riječne
erozije, umiruje vodotok uz obalu i oblikuje geometrijski pravilnu
obalu; regulacijska naslaga (kamena naslaga) izvodi se izvan korita
vodotoka, uzduž regulacijske crte nove obale kako bi se ona
stabilizirala; regulacijska pregrada poprečna je regulacijska graĎevina
koja se obično gradi izmeĎu riječnoga otoka i obale kako bi se smanjila
ili potpuno prekinula protočnost riječnih rukavaca; regulacijski
nasip graĎevina je od nasuta zemljana materijala iz neposredne blizine
za zaštitu poljoprivrednoga ili urbanoga područja od poplava
(→ NASIP); regulacijski prag poprečna je regulacijska graĎevina kojom
se stabilizira ili utvrĎuje dno korita na željenoj dubini; regulacijskim
prokopompresijeca se meandar, pa se skraćuje trasa riječnoga toka i
povećava propusna moć riječnoga korita, tj. protok vode, pronos nanosa
i leda; regulacijski štit (regulacijski skretač) graĎevina je kojom se
usmjerava poprečno strujanje vode radi poticanja ili sprječavanja riječne
erozije, već prema potrebi; regulacijsko pero (naper ili perunica)
poprečna je regulacijska graĎevina u koritu rijeke kojom se strujanje
vode odbija od napadnute obale i utvrĎuje nova obalna crta.
KOMENTAR: