Hrvatski studiji

David hume: Istraživanje o ljudskom razumu

Daniel Gnjatović

Filozofija/ Sociologija Zagreb 26.6.2011

 1) Uvod

Humova filozofija okrenuta je čovjeku to jest principima koji upravljaju ljudskom prirodom.

Prvo od čega počinje je razmatranje čovjeka kao moralnog bića ,te traži principe koji
upravljaju njegovim ponašanjem i djelovanjem, a sve to kroz moralnu filozofiju (etika).

Drugi dio njegove filozofije razmatra čovjeka kao razumsko biće te teži unaprijeđenju
njegovog razuma više nego osjećaja.

Prva filozofija je osim što ispituje ljudske osjećaje i ljudsko djelovanje privrženija čovjeku od
druge filozofije koja je tamna , duboka i teška (metafizika).

Međutim cilj Humove filozofije je spojiti dvije filozofije pošto priroda upućuje na mješoviti
način života .

Prvoj filozofiji (etici) u proučavanju ljudske prirode i principa koji upravljaju ljudskom
prirodom pomaže druga filozofija jer smatra da osjećaji uzbuđuju naše strasti te svode
dubokog filozofa na razinu običnog čovjeka.

Stoga možemo zaključiti da druga filozofija osim pomoći pruža točnost prvoj filozofiji bez
koje ne bi mogla u proučavanju ljudske prirode.

U tome zadaća znanosti je pravilno razvrstavanje i poznavanje duhovnih radnji koje se postiže
pravilnim razmišljanjem i istraživanjem.

Takva znanost otkriti će principe koji upravljaju ljudskim duhom ( razumom) u njegovim
radnjama.

Način pomoću kojega ispituje principe ljudskog duha je putem eksperimentalne metode
promatranja ili observacije.

2) Sadržaji svijesti ( impresije i ideje)

U Humovoj filozofiji ono što se proučava to jest što je neposredno dostupno su

sadržaji svijesti koje naziva percepcijama ili predodžbama.

Percepcije ili predodžbe podijelio je na impresije i ideje.

Impresije su življi i jači duhovni opažaji koji ulaze u um sa više snage i živosti te se
tamo zadržavaju.
Ideje su slabiji duhovni opažaji ili percepcije koje ulaze u um sa manje živosti, a
nastaju kao posljedica impresija.

Impresije uključuju naše , želje , strasti sve ono što vidimo čujemo, dok su ideje
okrenute promišljanju, rasuđivanju to jest mentalnim operacijama.

Teorija ideja i utisaka kasnije će nas voditi proučavanju kauzalne veze između pojava i
procesa u prirodi.
 Bitno je naglasti da red pojavljivanja između utisaka i ideja je sljedeći:
1) svakoj ideji prethodi odgovarajuća impresija to jest pojavljuje se u umu kao efekt
korespondirajuće jednostavne impresije.
2) svaka impresija posjeduje odgovarajuću ideju
3) korelacija između utisaka i deja je 1:1
4) impresije su uvijek ispred ideja

Stoga prema Humu možemo zaključiti da nema mentalne aktivnosti , ako u

protivnom nema percepcije prije uma.
S time je Hume svu spoznaju sveo na osjetilni dojam impresije koja je prije ideja(misli
, promišljanja).
Hume je otkrio načine i mogućnosti povezivanja utisaka i ideja , ali nije otkrio
porijeklo od kuda se impresije pojavljuju u prirodi.
To jest iako ideje možemo pratiti sve do utisaka (impresija ) izvor impresija ne
možemo naći.
Utisci i ideje to jest teorija utisaka i ideja je uvod u teoriju kauzalnih veza.

3) Kauzalne veze
U razmatranju kauzalne veze bitno je naglasiti da u slijedu ( između uzročno
posljedičnih veza) Hume razlikuje uzrok od posljedice.
Drugo što je jako bitno je da su uzročno -posljedične veze moguće samo iskustvom to
jest mimo iskustva nisu spoznatljive.
U relacijama koje nazivamo kauzalnim ne vidimo ništa više od spajanja dviju ili više
impresija.
To nam govori da su kauzalne veze spoznatljive samo pomoću teorije (utisaka)
impresija i ideja.

Kauzalne veze otkrivaju nam način i redoslijed pojavljivanja pojava i procesa u prirodi
to jest kojim se redoslijedom pojavljuju.

Hume pokazuje na nekoliko primjera uzročno posljedične veze:

Prvi primjer je udarac dviju bilijarskih kugli tj. kugla A udariti će u kuglu B, ali nismo
sigurni da se kugla B neće vratiti i ponovno udariti kuglu A.
Taj prijelaz od jednog ka drugome to jest taj osjećaj (impresija ) nazivamo navikom.
Navika dalje rađa ideju koja se pretvara dalje u vjerovanje.
Hume želi reći da su nam spozatljiva samo fizikalna svojstva stvari dok tajne sile
ostaju skrivene ljudskom razumu

4) Odnosi ideja i činjenice

Udarci dviju bilijarskih kugli primjeri su koji ukazuju na neke činjenice u prirodi.
Činjenice i odnosi ideja predstavljaju objekte to jest predmete uma.
 U odnose ideja ulaze aritmetika, matematika, geometrija to jest sve ono što se može
izračunati a priori ili demonstrativno pokazati, dok su činjenice nešto što se ne može
tim tvrdnjama ukazati već je potrebno iskustvo.
Hume naglašava da nemamo istu sigurnost u činjenice i istinu koje nam daju kao što
imamo u tvrdnje( tj. u simbole) u matematici.

5) Zaključak
Humova filozofija ukazuje da su širine i granice ljudskog razuma uske.
S mnogobrojnošću primjera ukazuje na načine i svrhu funkcioniranja stvari u prirodi
te glavno mjesto iskustva kao temelja svekolike ljudske spoznaje.
Ono što nije naglašeno jest da je priroda iznad čovkeka i njegovih moći spoznavanja.
Svu spoznaju je sveo na osjetilnost ,a temeljni pravac pod koji ga svrstavamo je
empirizam.

6) Literatura
David Hume; Istraživanje o ljudskom razumu, Zagreb, Naprijed, 1988.