Josip Grbelja

UNISTENI NARASTET
TragidnesudbinenovinaraNDH

Zagreb2000.
 Recenzenti:
AleksandarStipdevi6
DragutinLudii-Luce

Lektura:
Ljiljana Grbelja

Izdavai:
Regod

Za izdavoia:
Kreiimir Pacadi

Tisak:
TiskaraKasanii
t
Naklada:
250

CIP - Katalogizacija
u publikaciji
Nacionalna i sveudili5na
knjiZnica,Zagreb

UDK 070(497.s) " t941./194s

.,,

GRBELJA,Josip
Uni5teninaraStaj: tragidnesudbinenovinaraNDH / Josip
-
Grbelja. Zagreb;Regod, 2000.- 233str.;ilustr.;24 cm

ISBN953-6813-00-9

991203064

I S B N9 5 3 - 6 8 1 3 - 0 0 - 9
 izraLavanjai knjiZevnost") i doktorjrao 1996. (tema:
"Cenzura u hrvatskom novinsfvu 1945.-lgg0
godine"), stekavii akademskutitulu doktora hurnanistidkihznanosti(znanstveno
polje: knjiZevnost).
Novinarstvomse bavi od 1955.:,,polet',,,Skolske novine,,,,,pedagoiki rad,
(sve strudno-amaterski, honorarno);"studentski list', (od zime 1959.hoiorarno, a
1963.-1964.obavljaoje funkciju zamjenika glavnog i odgovornog urednika -
profesionalno), "vjesnik u srijedu" (lektor, 1962.t, ,,sibenski lir,
lglavni i
odgovorni urednik, 1964.-1968.),dopisnik izdanjaNlsp_a ,,VjesniE,za srednji
i
sjeverniJadran(od I . III. I 968.), reporteru "startLf', vus-u i,;veiernient listu,; (u
posljednjemi urednikod 19j5. do umirovrjenja),sveprofesionalno. objavljivaoje
honorarno i u ostalim "Vjesnikovim,' izdanjima (,,Arena,,, ,,plaii ,jesni?,,
"studio", "vikend" "svijet"), pa tf ,,oku,,,,,Hryatskom slovlt,, *Glasu
umirovljenika", dasopisima"Zadarskarevija,,,,,Forum,,,,,Republika,,, sluZe6ise i
pseudonimimaL. Trepus,G. Josi6,o. Rokov, J. Raslinac,G. prukljan(di6),
Bety
Travin i drugima.
Objavio je Sezdesetak podlistaka(feljtona), tridesetakstruino-znanstvenjh
radovao knjiZevnosti,pet knjiga (1978.,19g1., lgg3., lgg5., lggg., od kojih
su
dvije o novinarstvu - fakultetski udZbenici), napisao pet TV ,""nuriiu
strudno-znanstvene "u
filmove o Jadranu("Jegulje" su dobile medunarodnunagiadu),
referiraona vi5e simpozijao knjiZevnomsfvarala5tvuu urbanim sredinama,
dobio
plaketu "Dragutin Domjani6" (1976.),a u tri mandatabio je biran zapredsjednika
Hrvatskog druStvafolklorista.
zivi u zagrebu,voli prirodu (rjekovito birje) i "dobre" dokumente.
Odmazda i poniZenje
Nakon Sto je 1998. godine tiskao svoju knjign Cenzura u hrvatskom
novinstvu 1945.-1990.,nastavioje dr. Josip Grbelja svoja arhivska istraZivanjai
sada izlazi pred javnost s drugom knjigom, koja se mole smatrati
komplementamomprvoj.
U ovoj drugoj knjizi dr. Grbelja obradujenajtragidnijerazdobljeu povijesti
hrvatskog novinarstva(...).
Iz knjige proizlazi da su postojala dva osnovna razloga komunistidke
odmazdeprotiv novinarakoji su pisali u NezavisnojDrLavi Hrvatskoj. To je prvo
navadaboljSevikada prigodom preuzimanjavlasti ubija svekoji su mogli pisanom
rijedi raskrinkati njihove plitke laZi i tako ugroziti njihovu vlast. Dogodilo se to u
svim zemljamagdje su komunisti preuzeli vlast, pa tako i u Hrvatskoj. Po jednoj
pojedinosti, medutim, razmjeri ubojstava i progona novinara u Hrvatskoj
razlikovali su se od onih u drugim komunistidkim zemljama. U Hrvatskoj je,
naime, na djelu bila odmazda detnika preodjevenih u partizane i uop6e
srbokomunistanad hrvatskim novinarima,piscima i svima koji su pisali, plesali,
pjevali itd. tijekom'trajanj.aNDH. Pod krinkom borbe protiv usta5tvaoni su se
obradunavalisa svime Stoje nosilo hrvatskoime.
Odmah po ulasku partizanat Zagreb osnovanaje u svibnju 1945. godine
Zemaljskakomisija za istraiivanje zloiina okupatora i njihovih pomagaia u okviru
koje je radila posebna Anketna komisija za utvrdivanje zloiina kulturnom
suradnjom s neprijateljemkoja je imalazadatu - ispitivanje rada intelektualne elite
tijekom NDH. Nikada u povijesti hrvatskog naroda nije inteligencija bila
podvrgnuta takw poniZenju, a pojedinci takvim torturama. Saduvani dosjei
znanstvenika, dlanova Akademije, sveudiliSnih profesora, glazbenika, slikara i
-naravno- novinara otkrivaju dramu koju su prolazlli hrvatski intelektualci u
poratno razdoblje- sve do 1952.godine(...)
Trudio se dr. Grbelja da objektivno i na temelju arhivskih podataka
rekonstruira djelatnostpojedinih novinara i novinskih ku6a, Sto je bez sumnje
velika wijednost ove knjige, koja ne polazi od aprioristidkihpredrasuda,lijevih i
desnih,ve6 od dinjenica koje semogu dokazatiarhivskom dokumentacijom. VaZno
je upozoriti na tu stranuGrbeljineknjige,jer 6e sebudu6i istraZivadimo6i koristiti
ovom knjigom kao izvorom obavijestio mjestimagdje seduvajudokumentikoje je
on samkoristio(...)
Bilo je potrebnonapisatiovu knjigu. Ona mora posluZitiza sjecanjenaLrtve
totalitamogbezumlja.Ona ne smije, medutim,nikome posluZitida obnovi mrZnju
prema akterima toga bezumlja, ve6 da sluZi kao povijesni memento sada5njerni
budu6im nara5tajima- da se nikada vi5e ne ponove tragidni dogadajikoji su tako
skupo stajali hrvatski narod.

prof.dr.AleksandarStipdevi6
Vrij edanprinos povij esti hrvatskog novinarstva PRED
Josip Grbelja specijaliziraose zavru(e teme hrvatskognovinarstva,za viSe Katki
nego Skakljivapitanja odnosapolitike i journalizmana ovirn prostorima,pa tako i u dru5tvene
najnovrloj,ditateljutek ponudenojdokumentaristidko-publicistidkoj studiji, otvara izazovnoj,
bolnu temu novinarstvai novinarskih sudbinau NezavisnojDrLavi Hrvatskol, te (1941.-l9
odmahnakonnjenasloma 1945.i daljedo 1952.godine.
dok je jo5
Grbelja nudi i dokumentarnoi posve napeto Stivo o jednoj vi5e nego obradi osj
tlagidnoj hrvatskoj epizodi. vrata), i po
Iza dokumenata(uglavnomUdbinih) on, naime,otkriva Zive ljude i njihove do materij:
sudbine.Iako u okolnostimakoje su nastupilenakon 10. travnja 1941.godine i istinito,ob
dolaskapoglavnikaAnte Paveli6au Zagreb,Grbelja ne elaboriraosobito op5irno, indoktrina
iz konteksta 5to ga prepu5ta ditatelju otkrivaju se okolnosti jednoga gruboga razrniSlja
nacionalistidkog, ksenofobidnog, antidemokratskog i anticivilizacijskog Mnog
totalitarizma,kojemuje, htjelo/nehtjelo, podlegloi hrvatskonovinarstvo.O naravi djelatnicin
usta5kogreLima,a onda i novinarstva,dovoljno, sam za sebe,zbori i faksimil iz javnost izl
Luii od travnja 1942. godine,iz kojega se razabirc da je "Dri.avni izvje5tajni i generaciji
promidbeniured" razaslaosvim knjli,arama"Privremenipopis pisacazabranjenih
dijelovima
za prodaju", medu kojirna se, primjerice, na5aoMiroslav KrleLa, a zabranjenisu
bili i listovi Peiat, Danas,Izrqz, te sva iirilica.
K"jie
onda5njen
Osobita vrijednost Grbeljinih nalaza o stanju novinarstva u NDH jesu sudbine(g
dokumentiranipodacio novinamai novinarima,koji idu do provincrjskihtiskovina ratnom i
i ryihova, uz rijetke iznimke ili nijanse,uglavnom unisonog usmjerer4a.U tom
prepuStaj
kontekstu za sve 6e budu6e istraZivadetoga tragidnog razdoblja hrvatskog
Osno
novinarstva,uvjereni smo, biti od neprocjenjivekoristi Nepotpunipopis novinara
prijavljenih u NDH. Stranicekoje ie nedvojbenoizazvati najvi5epozornosti,one u Hrvatskc
su na kojima ovaj vrsni poznavateljnovinarskihprilika i neprilika trjekornDrugoga nazivalokr
svjetskogratai poslijenjegadonosiPopisstrijeljanihnovinaraod 1945.do 1952., najavnon
zalim Popis novinara ko.jisu 1945.emigrirali,te Popis novinarakojimaie oduzcto Pred
pravo pisanja. Zaninljivje, naravno,i Popis novinarakojima.jebio dopuiten rad. javnog pr
viSemjes
U Grbeljinoj poanti saZetoju poglavlju Tematikaza razmiiljanie i osudu
javnirn me
kaZese:"Zaono Stosuu ratu 1941.-1945.nametnulinovinariakreditiraniuNDH,
trebali su i odgovarari,ah ne svi za sve,sasvimaostalima(i okorjelim zlodincima). javnu info
Mnogi od njih prihvatili sl pionirstvo r prvailvo usta5kogpokreta, Sto im je Sudu
donosilo zvjezdanukarijeru, iako su tek bili sa zavr5enomosnovnom,trgovadkom knjige.
ili srednjom Skolom, nedorasli za tematlku koja im se pojavila i nametnula u
svjetskom ratu, ali bilo je i onih koji nisu srljali u kaijerizam, nego su.
zaposlenjem,Stitili svoju egzistenciju".
J Grbelja joS je jednom potvrdio da je ozbiljan istraZivad,dokumentaristi
publicist, Ie da bez obzira o kakovoj i kolikoj je vrutoj temi ri1ei,,zna, uza svLL
suhoparnostdokumenata,ditateljupruLtti zanimljivo i napetoStivo,gotovo kao u
nekom krimicu. Rijed je o prinosu povijesti hrvatskog novinarstva vrijednorn
pozornostr.
Dragutin Ludii
inarstva PREDGOVOR
rinarstva,za vi5e Katkad je trebalo podnijeti nesanice,gordinu i rnuke (osobne, obiteljske,
rrima,pa tako i u dru5tvene, istraZivaladke)da bi se strukturirala (komponirala) knjiga o vrlo
loj sn-rdiji,otvara
izazovnoj, delikatnoj, a skrivanoj, tabuiziranoj temi novinarstva NDH
avi Hrvatskoj,te
(1941.-1945.godine).Trebaloje i hrabrosti(za"upad" u Udbin fond dokumenata
dok je joS udba bila na vlasti), i dosjetljivosti (u prikupljanju, osustavljivanjui
:dnoj vi5e nego obradi osjetljive, izazovne, tabuiziraneteme), i upornosti (,.kucanja,,na neka
vrata),i podno5ljivosti(brojnih neprihvatljivihsugestija,zastraiivanja,uvjeravanja
reljudei njihove do materijalnihizdatakana Stetuobitelji ili osobnogkomoditeta)i ljudskosti(da se
t 1941.godine i istinito, objektivno pristupi uniStenojgeneracijinovinara,a odbaceideologizacije,
osobitoop5irno, indoktrinacije, apriorizmi i "op6epoznatost" nekih uvjerenja, shva6anja ili
ednogagruboga razrniSljanja).
rticivilizacry
skog Mnogo toga rijeseno je zahvaljuju6i brojnim suradnicima, a osobito
rarstvo.O naravi djelatnicima Hrvatskoga driavnog arhiva (HDA) t zagrebu, pa evo prvi put u
rori i faksimil iz javnost izlaze dokumenti i biografrje o raspr5enoj,bolje uni5tenoj novinarskoj
rvni izvje5tajnii
generaciji,prvi put se javnosti otkriva istina o surovom obradunu 1945. s
sacazabranjenih
dijelovima hrvatskih intelektualaca(novinara,publicista,znanstvenika).
, a zabranjenisu
Knjiga, ovako prezentirana.komponirana bez uzora) u kojoj su odvagane
ondainjenovinarsko-publicistidke ideje(dorninantnemisaoneaktualnosti)i ljudske
ra u NDH jesu
sudbine(gorke,teske,tragidne,od 1941.do 1952.),pota6i6e nova istraZivanjao
crjskihtiskovina
ratnom i poratnom novinarstvu,ali iuopie o novinarima koji se nekritidki
njerenja.U tom
oblja hrvatskog prepu5tajujavnoj (medijskoj)profesijiu rniru,kriznimsituacijama iliu ratu.
i popis nownara Osnovnoje, u tom pogledu,sljede6e: u poradu1945.-lg52.ratnim je zlodinom
rpozornostt,one u Hrvatskoj bilo proglaSenoi ono Stoseu ratu 1941.-1945., kao i prije i poslije rata,
rjekomDrugoga nazivalokorekturom,lekturom,razmi5ljanjemishva6anjem,misljenjem ipravom
I1945.do 1952., najavno mi5ljenje.Nije poznatoje li toga bilo jo5 gdje u svijetu.
ojimaje oduzeto Pred ditateljeje knjiga dospjelazahvaljuju6imaterijalnomstimuliranjuiz
t dopuitenrad. javnog poduzeia "Zagrebadke ceste" d.o.o. Zagreb, Svetice 48, odnosno
iiljanje i osudu vi5emjesednojsuradnjiautoras tim poduzeiemna projektu pribliZavanjapoduzeda
:ditiraniu NDH, javnirn rnedijirnai odgovolnostisvih sudionikakornunikacijskog procesaza svaku
lim zlodincima). javnu infonnaciju.
keta, 5to im je Sudujavnosti prepu5tase ocjenao aktualnosti,dopadljivosti i vrijednosti
om, trgovadkom knjige.
l i nametnulau
lzam, nego su,
Autor
dokumentarist i
ee,zna,uza svu
/o, gotovokao u
rstva vrijednom
 UVOD
Novin
Je po svoJu
a joS nijes
kao segr"
studijama
razgovorin
To nc
bespogov
novinarstv
drZavnepr
"sponom I
zo hegemoni
oslobadat
Zavr!;
=. povijestin
7"
NDH, u in
- ubijeno ih
strijeljali3
CD zabranjen
E
sarro dvad
(D "nestali",a
c). pobiegli),r
z
E
ir.

I Patetia
2 J o s i pG
novinarstv
llovlnsn,ul
demokrats
t r a Z i l rn o v i
3 Lauda
4 Mrzitel
publikacij
oni koji bi I
5 Spome
6 T i j a sM
1947godi
7 O emiS
zabranjenr
MUP-a RF
sudskepre
( d ag a j e u J
p r s a n or u 2
UVOD
Novinarstvo1941.-1945.usklopuNezavisneDrZaveHrvatskeprepoznatljivo
je po svojimposebnostimar u cjelokupnomenovinarskorn kontinuitetui kontekstu,
ajos nije sustavnoistraZeno,vei opstoji i odrLavasekao tabu-tema(u arhivima)2,
kao segmentarniiskaz laudatora3ili nrrziteljaa(u publikacijama:knjigama,
studijama, raspravama, lecima) i kao zabranjena legenda (u susretima i
razgovorimagradana).
To novinarsfvoje 10. travnja 1941. znattlo radikalan, totalan, neupitan i
bespogovoranraskids novinarstvomKraljevineJugoslavije,kojeje 1941.nazvano
novinarstvom "Beograda i srpskih vlastodrZaca","sredstvom jugoslavenske
drZavnepromidbe" i novirrarstvorn"Zidova i jugomasonaili glavnidara"s,te
"sponom kapitala i tedevnih poduzeta", sredstvom "srpskih imperijalista i
hegemonista"6i slidnim sintagmama,a (ega se nakon 10. travnja trebaro
oslobadati.
Zavr5iloje 8. svibnja1945.najdrastidnijirnkaznama5toih je svijetupoznaou
povijestinovinarskeprofesije:od 330 novinarakoji su bili prijavljeni pri vladi
NDH, u inozemstvoih je 6.-8. svibnja 1945.pobjeglo 129,u zavrsnimborbama
ubijeno ih je devet, umrlo 13, ustaSesu strijeljale ili objesile trojicu, partizani
strijeljali 37, dvojica su odmah umrla u emigraciji, ravno stotini bilo je doZivotno
zabranjenosvakojavno pisanje(bavljenjeprofesijorn),a dopustenodaljnje pisanje
samo dvadeseti sedmorici.ostali se i danas,nakon pola stolje6a,vode kao
"nestali",ali se pouzdanozna da je Udba ubila neke u inozemsfvu(one koji su
pobjegli),rnecfunjima i lvu BogdanaT.

I Patetidno-reporterski stil, prodornost,nasovnost. laudatorstvo,kontrolni sustav.represijai dr

2 Josip Grbeljaje u prilogu Veiernjeg lista Ob:or od l7 travnja 1994 objavio prvi iscrpniji tekst o
noviuarstvu i novinama NDH Tek tih godina MUP Republike Hrvatskeje Udbinu dokurnentacrluo
novinstvu i uovinarintaNDH predaona duvarle HrvatskonredrZavnomarhivu u Zagrebu Dotad su (do
demokratskihpromjena u Hrvatskoj) pod strogorl kontrolom bili oni koji su u arhivilna i ditaonicarna
traZili novine NDH radi proudavanja
3 Laudatorimase mogu snratrationi koji nekritidki hvale sve Stose dogatlalou novinarstvuNDH
4 Mrzitelji su oni kojirna se kosa diZe na glavi pri sanrorn spomenu NDH, koji su u knjigarna,
publikacijamai raspravamarazvlli tzv opiepoznatost,nemoguinostprovjereonoga dime tereteNDH pa
oni koji bi to razdobljenajradijeistrgli iz povrjestii zapretali.
5 Spomen-knjigaprve obljetniceNe:avrsneDr:ave Hnatske,Zagreb lg42,str 39 -40
6 Trjas Mortigija u svonteZrvolol:isui ostalinrzapisirnau Udbino.jtamnici u Zagrebuuodi strijeljauja
1 9 4 7 g. o d i n es, t r . 4 1 .
7 O e t n i g r i r a n i m ,s r i i e l j a n i m ,u m r l i n r , n e s t a l i m i o s t a l i m n o v i n a r i m 4 k o j i r n a j e b i o d o p u S t e ni l i
zabranletrrad poslije svibnja 1945.vidjeti u HrvatskomedrZavnomarhivu uZagrebu,Maruliiev trg, Fond
M U P - a R H , s p i s 0 1 3 - l i 2 l 1 8 . T u j e i e l a b o r a to p r o p a g a n d n o m a p a r a t uN D H , r a z n i p o t p i s i ,p o d a c ii
s u d s k e p r e s u d e . O s m rItvi e B o g d a r r a g o v o r e n o j e n a t r i b i unM i a t i c i i s e l j e n i k a u Z a g r e b u 7t.r a v n j a1 9 9 4 .
(daga.leuBuenosAiresul9Tl.nepoznatiUdba5ugu5ioZicomokovratauBogdanovustanu),aotolneje
pisanoi u zagrebadkonrlistu Zora 14. rujna 1995.,str. 36.

ll
 ,'t'1&a-a

n/F\rhtlclAt1lkl 1 '1r!lgl Jnvnl radoyl 2g vrlJene okupac,lJo.

,L. tlVt, t14&< +^ ll.</.'cs- l,ho . fri)t* tc4;ie-u*r{; 'tn*4,2o' ' t
.,tiup,'|*1+;t;: .'i6{6,i.a":i;;" F;:',W"
.!i,'an )"^*,)O"yi( ,r,.6X"* / ^),
t*;t
;V* ('$ q.|n vv |''
-.11 fL. S--1i9;l,'4'"^i,.*"At L d^-
'.-at^+"^*
r,qi*>^[ a,u. .d,,t-
'rlrerlb€ 1 e1., zn vrlJom(t okrrlaclJg.'

,Di ,4<?,--."./.^ /*>t- $e/ta-nr',^/i

.. |i,o.r,L"(d1e,{'fd;,*.-. ' t/ ,
a* 6' a,J)oLo-
Io/o.lllkovanJa doblvenR 2a vrl[ene okulaclJB.

,lVt H.l;lulv-
I7/ Da IL Je I)rlpadao 1ls16(koJ 111 koJoJ drugoJ fa$lstl6koJ organlzaclJl
t,
"4/vv
tZ,/na tt la srrrAdJlvao jIl lnrrie I)onDgao Narodnoosfol'orllIaIkl pokret...

,li';:;;3^W#:#&t.#'o',;%'#-:fi
t.
/lv'ro* il^n Gl;.0'*/*'',^j-) ;atd.i.--w t4,4-$.cr-
;;1.m ;T-* {+*,
h:t'#*;?ti; ir *,,,;:!f,#i:,fuiq: r: : 4u-.[i1-.:.]- .1i* - . .&fi]r i
17".i, t ui. .ETit .,Tr,',4) .#i ; .L">.
" li^po,ner,ar Freiiur!tvnlJe ll1 r'lavarrJe l<rlvllr po,lAtska
lastorudnl
Jesi, katnJlvo
potpls.'
dJelo.

f^,{r|"^Aono.
vu-o ,i4/ !H A lf v])/R,,li,,,t'(ttQ.rcyr),J/-..,l-^^-
[Ctr r _q- t, ,1?vgT
, _v
/ 3t Lu,n"i7, l . r f 1 ib;onoi4
iW"n;^;"1
wt_4./\1L/ t
iffiY
f_
ni.ar llVv)
t._
. _ _ vd,,

zKar- n,u,-J,{^. lriq/j5 /ZJ - C'b/

, G D ) - . o vo
_ ani|
QrU _[F-*..oo,
-1*.!Ja-x..
."4r.

Upitni arak dr. Antuna Barca:vidjeti tekstoveo progonu intelektualacaljeti 1945.

alrtai,2'6,
1, /79o'.

Okolnosti
r m 6 o k r r fa c l J o . ,
kuo
b*"1.^-
bitna
o r g a n l z a c1 J I odrednica
k l p o k r e t .. .

1r* c\-
iitl--",r*t.,
tnJlvo dJelo.
1s ..

7ono.
')n
t
Jt'{i}-'4
,1)'s^"\
. CrF

.lacaljeti 1945.
 Bitneo
OkruZ
autoriteta.
Tijas I
Zivotopisu
"Satno for
Mihajlovi6
prerna hr
ostvarenjin
pojave u )
emigrana
Nedi6asu
uslijedilis
dekati kak
Tako sam,
namJerav
ekspanzi
suProtsta
sam pona
Post
ernigrant
suNedi6
"nastava
Odm
"autoritat
smirenje
kojirn sn
Poglavn
namjeu
sve tego
hrvanju s
pouzdan
sposobn
osovins
doveztic
Jur
tudini vr
Hrvatsk
"tko su
Prpi6je

presliknekih novinaNDH: ukupnoje 194I .-1945.izlazilo355 listovai dasopisa' 8 Tija

9 Spo
 Bitne odrednice
OkruZjeu kojem j e nastalonovinarstvoNDH oslikavajunavodi tada5njih
autoriteta.
_ Tijas Mortigjija, glavni urednik Hrvatskognaroda i Spremnosti,u svojemje
Zivotopisui ostalim zapisimau udbinoj tanrnici 1947.,uodi strijeljanja, zipisio:
"Samo formalna razlllka izmedu dvaju krila jednog ekspanzionizma (DraLe
Mihajlovi6ai generalaMilana Nedi6a- n.o.), u politidkoj biti jednak je odnos
T$ffi# prema hrvatskom narodu, njegovim nacionalno-politidkim teLnjama i
ostvarenjima.ovaj moment otvoreno sam isticao u nizu dlanaka, osvjetljuju6i
pojave u Beogradu i paralelnost tamosnjih nastojanja s politikom lodonskih
emigranatai njihova eksponentaMihajlovi6a. Iskrsavale su teskoie i zapreke.
Nedi6a su uzimali u za5titu njernadkidiplomatski i vojnidki krugovi u Zagrebl,
uslijedili su prosvjedi i prituZbe,cenzuraje u tom smislu nastupala,pa sam morao
dekatikako bih ugrabio priliku da nastavims razotkrivanjemovog spleta i igre.
Tako sam,:uznaprezanja i obilaZenja,iznio dio onogaStoje trebaloiznijeti i 5tosam
namjeravao (...) kako bih. pridonio upoznavanjujavnosti s nastavkorn stare
ekspanzionistidkepolitike u novim varijantama,nametnutimod ratnih prilika. U
suprotstavljanjuovim opasnostima,oteZanom-u svoj onoj isprepletenosti,vidio
samponajpreduduZnosti menekao publicista"6.
Postojaoje, dakle,'Jqdanekspansionizam" s dvojicorntutora:"londonskim
emigrantima"(Stitili su Mihajlovi6a) i "njemadkim krugovima u zagrebu" (stitili
t$str suNedi6a),pa setrebalodovijati i domiSljati/naprezatikako
"nastavakstareekspanzionistidke
bi sesvijetuukazalona
politike", oneiz Kraljevine Jugoslavije.
ll msfxfifr(i Odmah u podetku rata, osim te novinarske intencije, proklamirani su
"autoritativnost Vode", "pomo6 velikih osovinskih saveznika" i "konadno
smirenje,blagostanje,procvat,napredaki vi5e uljudbe": "... ali iz gornjegprikaza,
kojim smo pokusali samo u bliedim crtama prikazati ogromnu djelatnost
Poglavnika,moZeseocienitikolikomoramobiti zahvalniBoZjojProvidnosti,koja
namje u ovim sudbonosnim vremenimadalanaiegdidnogvodu i uditelja(...)uza
sve tegobe i patnje,kojimaje izvrgnut dovjedanskirod u ovome gigantskom
hrvanju svjetskih velesila, hrvatski narod moZe biti miran i spokojan, moze se
pouzdano povjeriti vodstvu svog Poglavnika, koji 6e ga svojom dokazanom
sposobno5iu,odludno5dui vjerom u bolju budu6nost,te uz pomo6 velikih
osovinskih saveznika,provesti kroz najteLedoba odkako postoji ljudski rod i
dovezti do konadnogsrnirenja,blagostanja,procvata,napredkai vise uljudbe"e.
JurePrpi6je tome 1943.dodaonovu dimenzijus tri obiljeZja:da se l94l . ,,u
tudini vrlo malo znalo o Hrvatskoj", da su "najveii i najkulturniji narodi imali o
Hrvatskoj slabei gotovo nikakve podatke",da "nisu ni znali gdjeje Hrvatska",niti
"tko su Hrvati", osim, eventualno,da su "poluplemenskiprivjesak,, kao i Srbi.
Prpi6je zatim istakao:"Usta5kapublicistikau okviru usta5keprornidbebila je
va i dasopisa.
8 Tijas Mortigirja, Zivotopis pisan 1947 u Udbinu zatvoru,str 3l
9 Spomen-knjiga NDH,Zagreb 1942 str 3'/

l5
najborbenijapublicistidkasila kojuje ikadau svojoj sluZbiimalahrvatskapolitika. 'proglaSav
Onda kad nismo imali nikakvih zakonitih mogu6nosti,onda kad smo bili revolucija.
progonjeni sa svih strana, tada dok je utjecaj zapadnih demokracija u Europi godine znat
zajednos ustanovornSavezanarodabio vrlo jak, izjasnilase ustadkapublicistika, suprotnostn
najvi5e pak preko Poglavnikovihdlanaka,jasno i glasno,za novi poredak u 'sloboda
St
Europi"lo. burZoaskom
U Kraljevini Jugoslaviji izlazilo je "na hrvatskom narodnom podrudju" pitali su sek
(NDH) "14 dnevnikau ukupnojnakladiod kojih 120.000primjeraka"", ali su bili jednog fa5is
"strogo dirigirani" (preko agencije "Avale"), kor-rtrolirani(preko DrZavnoga savjavniZiv
tuZiteljstva,MUP-a, "CentralnogPresbiroa",drZavnih i banovinskihcenzora, nad zemljon
financijskihi izdavadkihtijela),u biti centralistidki,
hegemonistidki, antihrvatski. Vei nakon r
Bitne odrednicetih navodasu: ugroZenostHrvata u Kraljevini Jugoslaviji(pa organizirati
i u ratu 1941.-1945.), prepoznavanje nositelja te ugroZenosti (srpski postojatista
hegemonizam),opredjeljenjeza samostalnost Hrvatskei novi poredaku Europi sva5ta'nad
(europeizam), nepogre5ivost autoriteta(Vode),"odekivanjeprilike" (djelovanjeu tuZio5tvo,ne
ilegalnosti ili pomo6u aluzija), radikalizam u publicistici, prikrivena vidjelodaje
sarnoinicijativnosthrvatskihnacionalista. su zabranjiv
beogradskec
utjecanja us
stanovitihkli
Radikalan zaolcret- prema hrvatstvu
Nakon 10.travnjal94l."trebalo je zapodetiiznova,trebaloje raditi odludnoi
brzo". Ve6 toga dana odludenoje da se provede"sve Stoje potrebnoza stvaranje Poujere
novog ustrojstvanovinskei dojavnesluZbe",a toje konkretiziranoovako:"U vezi
saspomenutom odlukompostavljenisu povjereniciu svim tiskarskimpoduzeiirna, Anonim
koja su izdavaladnevnike.Obustavljenisr.rsvi dotadanjidnevnici,obustavljenisu su u poraiu (
takodersvi povremenitiskopisi, dok ne dobijuprivremenudozvoluzaizlaLenje.Na podeoorgan
temelju te iste odluke osnovanje Hrvatski drLavni novinski ured. Ovaj je ured njemadkevoj
postavioosobesvog povjerenjau izpostaviCentralnogPresbiroai u Odsjekuza dnevnihnovi
cenzuru kod DrZavnogtuZiteljsfva.Sam ravnatelj HDNU-a preuzeoje vodstvo knjiZevnika
'Velebit'.
dotadanjeagencije'Avala', ko-iaje joS I 0. travnjapretvorenau agenciju uredniStvavo
Odluke i mjere, doneseneu prvom dasu,trebaloje proveztitako da one postignu i biti neki det
svoju pravu svrhu"''. odnosnopred
Anonirnni (nepoznati,joS neidentificirani)sudioniktih dogadaja,kojeg je preuzimanjer
nakon 8. svibnja 1945. saslu5avalaOznalUdba u jednoj od zagrebailrih 6elija, Bogdanjepo
najvjerojatnijeu strahuza vlastitu sudbinu,ili da se dodvori, zapisaoje rukotn: "U ispravom,koj
prvim danimaustaSkog dolaskanavlast,proglasilisuoni novinarikoji su poticaliiz irnalaje iZig
usta5kihilegalnihredova(kao Ivo Bogdani Tijas Mortigjija) 'sloboduStampe'. glavnimkom
Usta5esu sami sebe smatrali revolucionarima,pa su, dolazecina vlast, i oni kojih se to tii
Bogdanau rr
t o c l i i n j a k u1 9 1 3, Z a g r e b 1 9 4 3, p o d n a s l o v o n"rP o g l a v n i ki u s t a S k a p u b l i c r s t i k a ' ,
l 0 J u r eP r p i i u U s t a i k o n g
str 48
l l S p o n t e n - k n j i gNaD H , 1 9 4 2 , s t r 3 9
12 Spomen-knjigaNDH,1942 ,str 3'7
l 3 H r v a t s k id r
E
sz
l6 a
Ltska politika. 'proglasavali'
stanovite'slobode',odijukajuii na taj nadin s tradicijamapravih
ad srno bili revolucija.'Sloboda Starnpe'- konkretno- u ustirnaustaskihnovinara194l.
rija u Europi godinezna(,ilaje ukidanje 'predcenzure'drzavnog tuLioca.trebalaje
publicistika, biti neka
suprotnost reZimuStampebivseJugoslavije,a po shva6anjunekih irnalaje to biti
ri poredaku 'sloboda
5tampe'otprilike b'rZoaskogkaraktera,po ,rtru na druge iemlje s
burZoaskom 'slobodom
Stampe'.No ozbiljni novinarinisu vjerovali u te iluzije i
m podrudju" pitali su se kako ie to dugo trajati.Znali su da ne moZebiti .slobode
" " , a l i s ub i l i stampe'fod
jednogfasistidkogpokrera,kao stoje ustaski,kodjednog
reZimakojije htio da se
l DrZavnoga savjavni Zivotodvijapo njegovojkomandi,znali su da ne moZeuit stouoae je
ikih cenzora, dok
nad zemljom stranaokupaciia,rat isridno. I zaista,ta je .sloboda,kratko trajala.
antihrvatski. vei nakon dva-tri dana,dim su se ustasemaro pribrali i snasli,dim su poe"ti
rgoslaviji(pa organizirativlast, nestaloje te 'slobode'.Diskretnoje bilo saopienoda 6e ipak
Losti (srpski postojatistanovita'predcenzura', jer da ima neiskusnihnovinara,koji su u stanju
daku Europi svasta'nadrobiti': samo tu predcenzurune6evrsiti za ondaolnraZenodrZavno
(djelovanjeu tuZio5tvo, negojedan posebniuredu kojem de sjeditisaminovinari.No doskorase
, prikrivena vidjelodaje ostvarena jednatako oStra'cenzura'kakveranijenikad nije bilo. Bili
su zabranjivanineki izrazi i pojmovi koji su se mogli Stampatii u dlba najtele
beogradskediktatur-e.Tako je doslo do prvih podetaia organiziranogdjelovanja
i
udecanjaustaskedrLave u,itampi i propagandi.No to se nije dogodilo Lez
stanovitih klikaikih sukoba,,rr.

diti odludnoi
I za stvaranle Poujerenstvou redakcijamai prve "klike"
lako:"U vezi
poduze6ima, Anonimac,Stosu potvrdilijo5nekinovinariNDHili honorarnisuradnici.
rustavljenisu koii
sn u pora6u(1945.-1947.) na oznino/Udbinopitanje..Tkoje prvi
bili saslusavani,
izlaZenje.
Na podeoorganiziratiStampui propaganduu NDH?", odgovorioje: ,,Na dan ulaska
Ovaj je ured njemadkevojske u zagreb,tj. 10. travnja 1941.godine,obisaoje uredniitva
u Odsjekuza svih
dnevnihnovina u zagrebu'rovinarIvo Bogdan,u drustvup.of.ilasa Mortigjije,
roje vodstvo knjiZevnika Antuna Nizetea i 'ovinara Daniiela Uvanovida. on
:iju'Velebit'. -ie ouisuo
uredni5tvavozecise autotnobilornu pratnjijednogoruZanogdovjeka(to.je prorao
rnepostignui biti neki detektiv iz policije, povezansa ustaiama).Bilo
le to kasno popodne,
odnosnopredveder,kadaje ve6 Slavko Kvaternikpreko radio-staniceproglasio
Iaja,kojeg je preuzimanje vlastisastraneusta5ai postanakNDH. DoSavSi u svakuredakcijy,Ivo
baikih 6elija, Bogdanje potlaZioglavnogurednikai njegovogzamjenika,te se iskazaos jednonr
je rukom:"U ispravo', kojaje bila pisanana pisaioj'iasini,. potpiro- SlavkaKvaternika,
i supoticaliiz a
imalajeiZig. Sadrzajte ispravebioje:dr. SlavkoKvaternikimenujeIvu
roduStampe'. Bogdana
glavnimkomesaro'r(povjerenikom)za starnpui propagandu u NDH, te pozivasve
a vlast, i oni kojih se to tide da se njegovirnodredbarna pokoravalu.No vei prije dolaskaIve
Bogdanau redakciju Hrvatskog dnevnika (glasila HSS-a, gdje sam ja
l k ap u b il c i s t i k a " , radio)

l 3 H r v a t s k id r Z a v n ia r h i v( d a l j eH D A ) , F o n d M U p _ a ,s p i s0 1 3 . l / l g
e
bd
a t7
 'ustaSkogpokreta'da niiedandnevni Uslaia.Mq
telefoniraoje neki ZdenkoBlaZekovi6u ime oficire oslat
naroda ("')
list ne moLi \zalitoga dana prlie Hrvatskog
teSkoradao.Nikako da izade, Ove gt
(. .) No tajse Ht.vatskinaiod tevederii te no6i
se o vlast u
nikakoda seod5tampa.Starirnprofesionalni
I ihr

I Gt,

lve Bogdanaokupljajednagrupamladih
lr)'il

'l lr1
:ikalnihnovina"' I \t ri

"j:'YlJi:
'.:,1 ":'?#;'ift l'il'ff'?;
I
I
0n
l.lit
I rio
novinamaHrvatskastraia.Bogdanj"unub,ounikuzavr5iotrgovadkuakademiju
godine'al1nr19nikadazavrsionijedan
(tehnikum)i doSaonu .tua';" u?ug'Lt L927'
kojoj je bio_direktor prof' Janko I

fakultet. USaoje u redakciju Hrvatske strtle,

I
I
asovi
Simrak,kasnijebirk;;;;;tu4.i, u suradnicii .rr"ini"i klerikalninovinarski ili;:
i r-r
Mario Matuli6 i PereLjubi6 (obadvaumt
I

Sv
I
Liv, nalazise u Zagrebu,predajekao nas
I
(bio je naizdrLavanlukazneu KPD-u Lep
i-l to*" krugu, koji predstavljaostatke id:

ovinar'Iako nije svr5iofakultet'mnogoJe I pi5

i K"
rovinarsko oko' Bio je vje5t pisanju l
ilc
rni
I bri
I No
l
'lile
j i st
i ' *' l

I
b,
u Or5ani6una drugoj strani' I
I

,lrr
odigraovaZnuulogu' On je podeoorganr
iul
po zanin-ranjuprofesorfizike i matemat Ed
jedr
iakultet u Beogradu, oZenio se Bu
Yir
klerikalnomduhu,ali nije pripadaoskul lir

okupljaoposebnugrupustudenata iz krt t0
lor
(ovo dru5tvosenarodito isticalou protuk
Doskorase Pokazaloda Postolt1t (-
Stampi,a to su bili usta5kioficiri-ernig
imali su zadatakdaorganizirajuStampu

beogradska
I 9 4 I " n a r o d n im u d e n i k " ,- i e rg a i e p r o g o n i l a

Mortlgltlc' to.1c 17 "neki]t

r a ei o n a l i z a l t t i.l p r c n l a z a p i s i m a l ' i j a s a
hegenionizmu' a rrikako usta5tvo Vid i Odluku 18 HDA,
Je srpskorn
Hrvatsko

t8
nijedandnevni Uslaia.Medu njima seisticaonaroditoneki Mrmi6", nesvr5enistudent(...)Na ove
oficireoslanjalasejedna osjedkanovinarskagrupa:Matija Kovadi6i Mijo Tolj.
ikakoda izade, Ove grupepredstavljale su svakaza sebepo jednu kliku, a te klike otimalesu
snodatu neito seo vlastu Starnpii smjenjivaleza cijelo vrijemerata(...)"r8
]umberra (...)
uredivanlist, i 5volr ilvut lilu r,yir.ro i<: I !tli!llr
irlilorr rvolnr-r u 11ft1;1'1* r'1":: lclt
Pokazalo se da "i.l.lnlu
6.'...:as'r,j, ', i'1:i.ri ,.f 1"' "'r'
P , r . t, o t : ! i : a ! Lal l.<,liq u r.t', I l:r'

ragrupamladih
lenru f'vtroihu,
paje anonimac Bcrlrard jr rc rli{u u.:cnijr Fl;rbcli.:"'

' u klerikalnim []r it Lrjo<lno i niogov n.riholii ;ro:nrvalri

l.'lir'..lov.: lril;i'ra r iia r I laui:eri,r r.t,!
ackuakaderniiu s,favi,.: nribolju ir 1i.

zavr5ionijedan
.tor prof. Janko I tri411;.1'; i,,:rlir'; r, irir',1
' ';. ,, 1:riirv;,.,:it, Llr,: I-r;r,.r
i'),i,r
rovinarskiasovi
,1.:n,
ii.,;..rr: r:.i1 11.,:,,1

rr Grgec,kojije :il:rr1tr l"; l)r,:rl)."ian .i

ily.llyr;lirl,ti
iiil ] r t . ) t r , i ' ri :

:rnazijina Salati
n 1 9 5l . g o d i n e ) .
Pudkestranke', Oriavni izvgiirini i proniilreni'urrd :l
r o : l e o i , : s v i m a t n j i i t r a n r o r : P ri v r c r , e n i p r -
ikultet,mnogoJe n i : p i s a c a r a b r a n i e n i hz a prcdajuu
rje5t pisanju i K o i i g c o v i h p i r . : c ; ro o r a i u s e p r r r J : l i . r v l c ,
i;eaim ljuclimaDriavnoq izvjcilairiog i p:rr-
se prof. Tijas rnirlbanog ureda. Do:od su zabrarlcni do-
brin diielonr naiqlavniiipisci -
Sena),nesvr5eni No ioi uviiek jt izrnrklomnogo por'roEri-
m"rrksi:,ii.

resvrienistudent f i i * . P o p i s F r , r n o s r o : of . e m a
" K _ a L q l ioc ln

Jvi su se odmah !1fu,'od 22.,.iy.;.i,;

1942_,
o ,,"ffi
,-fifi6ffi-ifiA?t dvdrnc nri.
It premaDraganu Pr iu,,.nrrr: i pt,pi: p,isac a z;.
L.ranir:nifr r; u f'.ll:r.
lnl. 6rodo'ju
virnoi Driavi l-irvai:lioi;
rja 194l. godine
opagandu). Onje
svriio Filozofski
runa, odgojen u
negojeoko sebe
'a'AugustSenoa' I irlcri:

raSveudiliStu)''. ;ri'cr,ri<, .rLJlni:r. i,{iit:,, i , r.t ;->l1rlr

: r t r ! t i r i i i l . . i p r r , i r r r i i , 1 r , 6 s , 5 ,. ,: ,r r ' , , i i l : i i ,
rtjelaodludivatiu i :l,irri: ,::r].(iir.
,elicetniz Italijei 1r.:i atJirirf,!l

r usta3kogPokreta

je progonilabeogradska
Lud, travanj 1942.,sIr. 160.

r Tijasa Mortiglile, to .1c l 7 " n e k i M r r n i i " j e . l o s i pM r m i i

ro ustaStvoVid i Odluku l 8 H D A , F o n d M [ ] P - a R H , 0 l 3 / 1 8 , e l a b o r a t" P r o p a g a n d iaS t a m p a u b i v S o jN e z a v i s n o D
j rZavi
I lrvatskoj", stranice96 - I 0 I

t9
 Ta op5irnocitiranaizjavaoprvim danimanovinarstvau NDH doistasvjedodi Hrvatsku'
o !'brzom i odludnom" radu,ali i o istovremenojpojavi grupa5enja,karakteristidnoj Gospoda
za politizirano novinarstvo svih razdoblja na hrvatskom podrudju (i Sire):jednu DIPI
grupu tvorili su dr. Mile Budak i Dominik Bumber, drugu Ivo Bogdan, Tijas drLave" it
fr,loitig;la i Danijel Uvanovid, tre6u lvan Or3ani6 i sveudili5tarciiz dru5tva kontroli (r
.,augusisenoa,,,detvrtupukovnikJosipMrmi6, Matija Kovadi6i Mijo Tolj. "l. (
radu i dje
da nadzir
2. d
Informacijski zamahpr at en cenzurom nadzorno
podrudju)
Od l4 predratnihdnevnihnovina mogle su nakon 10. travnja 1941.izlaziti navedeni
samo tri: I,larodne novine, Hrvatski list i Hrvatski glas (koji je prestao izlaziti)' 3. da
U drugoj polovini travnja 1941. u Radi6evo.iul. 32 u Zagrebu, pri osirnSkok
PredsjednidWu Vlud", podeoje djelovati DrZavni izvjestajnii promidbeniured drZavnihr
(DIPU), prvo pod nazivorn"DrLavno tajnidtvo za narodnoprosvje6ivanje",zatin-t 4. dt
kao Odjel Ministarstva udruZbe, pa kao DrLavno tajnidtvo za prornidbu 5. d
MinistarstvaudruZbe,te od,24.lipnia 1941.,pod istitn nazivom's Hrvatskom tiskopisa
izvje5tajnorn sluZbom(HIS-orn),takoderpri Predsjednidtvu Vlade.Od svega.le24' 6. dz
sijednja1942.osnovanDrZavni izvjestajni i promidbeni ured, na poticaj kojeg su sadrZajno
pokrenuti novi dnevnici: Hrvatski narod, Novi list (koji je preimenovan u Novt'r dobavljan
l. da
pcir,\Bui,qrr*r*ns.r,u 6orfi1ios! E&U€$ Igtrp&Hfim F{)lLtlll{1 b0r-r.li lttr:ir\}lA Usta5kom
podrudjul
8. dz
nakladnir
9. da
10.c
zAcPnB. 1. SVI3NJA1941. c0Dlf{s i.
BROJ 3. slikokazn
ll.dr
[&KfiffO IA$TAVAE$A I{RVAT$Kffi
SRIAVE suradnjis r
12. d
flA$TAVA,
PSfiIAVNIKOVA GRB,NRR,&V}{[
ilRTAVFiI prireclivan
1 3 .d
DRZAVNII{
PgfiAI,FHAATI URED.Ii-
I SAN'IOUFRAVI{IH 14. c
priretluje
Nezavisn
1 5 .d
slikopis' -
zakonskih
1 6 .d
javne ili pr

19 Spome
H doistasvjedodi
r,karakteristidnoj
ju (i Sire):jednu
'o Bogdan,Tijas
Starciiz druitva
iMijo Tolj.
tnia1941.izlaziti
restaoizlaziti).
u Zagrebu, pri
promidbeniured
zatim
,tjedivanje",
vo za prornidbu
orn, s Hrvatskom
le.Od svegaje 24.
a poticajkojeg su
imenovanu Novtt
)lrUINl *t{rJ.! x tl}ii\kA
IffiS
hffi
ffisffi
wffi
GODII']A i"
frVAT$Kfl
i, Dfi.ff/L$}{i
NIHURESE
NezavisneDrLaveHrvatskes inozemstvom;
zakonskihodredabao njihovu osnutkui radu;
javne ili privatneustanoveu drZavi;
Hrvalsku), Danas (koji je obustavljen, i umjesto njega pojavio se poldan),
Gospodarstvoi saraievski novi /rst, u ukupnoj nakladi od 300.000prirnjerakare.
DIPU je kao "vrhovna izvjeitajna i prornidbenaoblast za podr:udjeciele
drLave"imao Sirokeovlasti, ali za ovu prigodu treba navesti 17 poznatlttr ttdaka o
kontroli(cenzuri)tiska:
"1. da neposredno i preko Hrvatskogdojavnogureda'croatia'daje pravac
radui djelovanjucjelokupnognovinstvana podrudjuNezavisneDrLaveHrvatskei
da nadzirerad i djelovanjenovinstva;
2- dau suradnjis Ministarstvomunutarnjihposlovai s Ustaskom
nadzornorn sluZbomvrsi cenzurusvih dasopisa, novina i tiskopisa,koji izlazena
podrudjuNezavisneDrLaveHrvatskei koji se unoseiz inozernstva, osim
navedenihu todki 3;
3. daizdaiedozvolezaizlaLenjei razpatavanje svihvrstadasopisai tiskopisa,
osirnSkolskihknjiga,sluZbenihizdanjatiskopisaHrvatskedrZavnetiskarei izjanja
drZavnihoblasti, ustanovai zavoda;
4. da propisujemjereza sprjedavanje sirenjazabra'jenihtiskopisa;
5. da izdajedozvoleza obavljanjeposlovaurednikai izdavadapovremenih
t iskopisa:
6. da nadziresvekolikuproizvodnjudoma6ihslikopisana podrudjudrZaveu
sadrZajnom,tehnidkom i u trgovadkornpogledu, kao i da vodi nadzor nad
dobavljanjern stranihslikopisa,i nad njihovirnprikazivanjemu zemlji;
7. dau suradnjis Ministarstvomunutarnjihposlova,Ministarstvomnastavei
ustaskom nadzornom sluZbom vrsi cenzuru slikopisa koji se proizvode na
podrudjuNezavisneDri.aveHrvatskei unoserz rnozetnstva;
8. da izdajei oduzirnadozvoleza radslikokaznim,slikopisnim,tiskarskiur,
nakladnim,oglasnimi slidnirnposebnidkimpoduze6irna;
9. da nadzireproizvodnju,uvoz i izvoz gramofonskihploda;
10. da izdaje dozvole za otudivanje i davanje pod zakup tiskarskih i
slikokaznihpoduzecal
I 1. da odobravapriredivanjesvih vrsta izloLbina drZavnompodrudjui da u
suradnjis mjerodavnimministarstvima nadzirenjihovo izvodenje;
12. da odobrava ustanovattta,na5im drLavljanina i drZavnim pripadnicima
priredivanjeiz-lo2bi u inozenr stvu,
13.da vrii ob6uputnidarsku prornidbu;
14. da u suradnji s rljerodavnim ministarstvimaodnosno ustanovama
prireduje kongrese medunarodnog znataja i organizira kulturnu suradnju
15. da ustrojavai nadziredrZavnezavode'Hrvatski krugoval', ,Hrvatski
slikopis' - (croatia filrn) i Hrvatski dojavni ured 'croatia', prerna propisirna
16. da daje pravacsvekolikojpromidbenojdjeratnosti,sto je vrse pojedine
19 Sponten-knjigaNDI!, 1942.str 40
2l
 11. da daje pobude za uredenjetiska, novinstva, krugovala, slikopisa, rubrike), Hrv
nakladnogi oglasnogposlaputemzakona"'u. strudnjak)i V
DIPU je imao ispostavuu Sarajevu,koja je obuhva6ala"velike ZupeSanui Kasnije
Luku"Plivu i Ramu.Hum. Vrhbosnu.La5vui GlaL.Usorui Soli,te Krbavu i Psat". Hrastovec(su
Osim toga postojalesu ispostaveu Karlovcu("za velike ZupePokuplje,Vinodol, (sudacUprav
Podgorjei Modru5") i u Zemunu("za veliku ZupuVuka i gradZemun"). drugi.
Uredje, osim Ob6egodsjeka,irnaoOdsjekza novinstvo,Odsjekza doma6u Tehnidk
promidbu,Odsjekza inozemnupromidbu,Odsjekza slikopis,te tehnidkeuredeza Branko Paun
pa se
svjetlopisi izlolbeno-grafidkeradove.Odsjecisu se dijelili na podods.ieke, suradniki kas
Odsjekza novinstvodijelio na Pododsjekza doma6enovinstvoi na Pododsjekza
inozemnonovinstvo(s uredskininadzornicirna).

l{ovi dnevnici i novinari

Osnovnekarakteristikednevnihnovinau NDH lxogu se nazvati"burnima",
"promjenljivima", "dramatidnitna",Stoje bilo u skladu s ratnotn situacijorni
okupacijom drLave.
Uspostavomnove drLave,prestalisu izlaziti listovi koncerna"Tipografrja
d.d." u Zagrebu(Veier, Jutarnji list, Obzor i Sviict - 7 dana),list Novosti Stoga je
izdavala"JugoslavenskaStarnpad.d.", pa JugoslavenskiLloyd, Morgenblatl, Dva
sata, ljednrk Koprive, Madekov (HSS-ov) Hrvalski dnevnik koji je tiskan u
Peni6evu"Hrvatskotnetiskarskomezavodu" (bio je pod velikirn pritiskorn),
Veiernji /rsr,Stepindevdnevnik(izlazioje najdulje)i drugi.Urnjestonjih pojavili
SU SC:

1. HRVATSKI NAROD
Nakon spomenutoga Bumberovaneuspjeha, pozvanisu ua sastanaksvi stari
novinariHrvatskognaroda.listadr. Mile Budaka,lvanaOr5ani6ai DuSanalanka
(izlazioje od 1939.godine,bio zabranienuredbomiz Beogradai ostaou narodnotn
sjeianju), a sastankomje rukovodio Matija Kovadii'', dotad glavni urednik Na polo
osjedkogaHrvatskog listo, te su svi, osirn llije Jakovljeviia, preuzeti u novu ostalapitanja
redakciju. prof. Marko (
Nova redakcija Hrvatskog narodo izgledala je ovako: Matija Kovadic Na poloi
(ravnatelj), Tijas Mortiglija (zarnjenik ravnatelja i glavni urednik), Danijel lista,uvodnic
Uvanovi6(glavnipolitidkiurednik),Ante Rojni6(politidkisuradnik),Antun Senda Moftigjija, Dz
(urednik brzo.javnihvijesti), Drago Juradid(urednik provincijskerubrike), Ivan od 194
Lavicki (urednik gospodarskerubrike), Zarko Hararnba5ii (urednik gradske List je i
uglavnornakt
20 Sponten-knjigaNDH,1942, str 38
asrstent,a nov
2l MatrjaKovadic,meduostaliur,autorjesiveknjigeNDllpoduaslovom''OdmetnidkazvjerstvaipustoScnjau usta5amakoji
N D H " , Z a g r e b ,1 9 4 2 i l 9 9 l ( r e p r i n t i z d a n j e s t r a n k e H K D I J ) i k n i i g e " O d R a d i c a d o P a v c l i 6 z r ' , a p r i p a d a o - i e (SdepanHras
L o r k o v i i e v o jM l a d i c i t l d b a g a . i e p o s l i . i e r a t a t r a Z i l a r u h a p s i l a d r u g o g M a t i j u K o v a d i i a ( p r j a n c a ) , t e g a n l u d i l a t r l
d a n ad o k n r y co t k n l a p r a v i i d e n t i l e u
t hap5enog
snrislazarep

22
Iovala,slikopisa, rubrike),Hrvoje KriSkovii (suradniku lokalnoj rubrici), Slavko pavidi6 (vojni
strudnjak)i Vlado Ciprian (kulturna rubrika).
elikeZupeSanui Kasnije su im se pridruZili: prof. Marko covi6 (kulturna rubrika), Sdepan
te Krbavui Psat". Hrastovec(suradniku politidkoj rubrici), Ivo Braut (sportskarubrika), Jerko Simii
okuplje,Vinodol, (sudacUpravnog suda,sportskarubrika),studentiVilim Pero5,StanislavPolonio i
lemun"). drugi.
)dsjekza doma6u Tehnidki urednik bio je Zvonko Mirosavljevii, 5ef Interne sluZbestudent
tehnidkeuredeza BrankoPaunovi6,glavni stenografi politidki reporterRudolf Balas,a kao glavni
pododsjeke,pa se suradniki kasnijeuredniku kulturnojrubrici knjiZevnik(pjesnik)Ivo Lendii.
i na Pododsjekza
,,31rmtr1r1$rIa.Y.coloT

s{qorAi1, (!5i*ai)a rei.

l { 0 F {J 6 Y O D C I
RAtrfu;
azvati"burnirna",
nom sltuacuoml

erna "Tipografija
t NovostiStogaje
Mlorgenblalt,Dva
koji je tiskan u
likim pritiskom),
jestonjih pojavili
ctlq.., ! &iLuJ .,rlr

l[!ri! rs{i
{tird-

sastanaksvi stari
ia iDu5anaZanka
ostaou narodnom
d glavni urednik Na poloZajuravnatelja,glavneosobeza politidka,personalna, kornercijalnai
preuzetiu novu ostalapitanja,izmijenili su se: Matija Kovadi6,Danijel uvanovi6, Ivo Bogdan i
prof. Marko iovi6.
Matija Kovadi6 Na poloZajuglavnogurednika,kojije brinuoo politidkomusmjerenju(tedaju)'
urednik),Danijel lista,uvodnicima(kojeje i sarnpisao)iostalim tekstovima,izrnijenilisu se: Tijas
nik),AntunSenda Mortigjija, DanijelUvanovi6i Antun Senda.
;ke rubrike),Ivan Od 1941.do 1945.mijenjaose i ostaliredakcijskisastav.
(urednik gradske List je imao svoja dopisni5wau Berlinu (Stipe Tomidii, koji je pisao
uglavnomaktualnedlanke),Bedu (dr. Homan,koji je specijaliziraoveterinu,bio
asistent,a novinarstvomse bavioprivatno,uzgredno,teje 1944.,zbogneslaganja s
a zvjerstvai pustoSenla u ustasama koji su bili u Bedu,dobiootkaz),Rirnu(pjesnikIvo Lendii), Budimpesti
P a v e l r i a "a, p r i p a d a oj e (Stjepan Hrastovec) i Sofiji (novinar i knjiZevnik Ivo Balentovi6, koji je imao
( p i j a n c a t)e. g a m u d i l at r i
snrislaza reportaLu,a 1945.se vratio u Hrvatsku).
 Na platnornpopisu Hrvatskog naroda bio je i publicist Sava Stedirnlija,
"specijalistza balkanskapitanja": irnao je golemu biblioteku "Balcanica" (18
u"liHn kovdega),kojuje 1944.,navodno,i to uz pomo6Nijetnaca,odvezaou Bed.
nilc
List je njegovao infonnaciju, izvje56e,dlanak,kritiku (prikaz), reportazu
nsd
(osobitoputopisnui personalnu)i novelu.Glavnaorijentacijau tekstovimai na
nrbtt{ sd
Fict\ hnt! R F
trii t Br$ii sr

iotografrjarnabila je prornidZbena(intencijska):hvaliti vodu, hrvatstvoi novi ]:rr(sl

i.Ntv {t$t
i .e{s $$!rie
X{dt
$

porJag isticati zasebnuetnogenezuHrvata,njihovu kulturu, slobodoljubivosti

\Nstt s f. $N
r(:tnj$ X$ h r(
r!( gail$ri s
rfdrd *L

samostalnost,kritizirati srpski hegelnouizalni imperijalizam (velikosrpstvo),

Hi
.:{tnD * rd} d
h'lrrsg t4(s)&
-rlr aFrJ*. s:|

boljievizam i kornunizamu Rusiji, te partizanskipokret kao dio boljievidke ist\vrkks

r$ln r tr{n}i;e
Q{!dl& Jt EN

idetlogije. Unutar toga sklopa bilo je poprilidno aluzivnog i literariziranog

rl ssDnr! D*.
r. !{i& gd
! l.Pra*l*g

noviuaiiwa,napisao prirodnimljepotarnaili "obidnim" Zivotnimproblernirna, pa i n,:t 63 -'r*ia rE

iflkl.n: b\srni
n+fin ,( rrrtF. r
\ ^t\kF s+l^ NlJq
razbibrige. lr N $k sn$kr
h bl {s dl.rb
,Ln *N:dSl s
aln! tl${rt $ |
2. NOVA HRVATSKA &+!
9.!si4rr
rlNN KNE
t Ndsrril
$mr
-
l

tr tufr. 6dc {..

Po vaZnostije Nova Hrvalskabila drugi dltevnik,u PYo vrijeme nazvat't Novi ffi{radsl.
n*ldl .rN laak
iqtd&s!B

/ist,kojije osnovandva-trimjesecanakort uspostave NDH". U naroduse sulatralo Wamd

!ilrsddild
uxi6i d$*Sr

daje taj iist manle"usta5kiorijentiran" od Hrvatskognorodo.Orijentacijskashema

t
o*glsttu
rro)i slq ai}! f,
N{s hil lo!{d
(8sdc
bila im je gotovoista. e rNt
W
Fr

je
Prvi ravnatetji glavni urednikNoveHrvatsftebio je Matija Kovadii, kojeg
e"llrw
sr'NUh
s*4 il'.d* I
oNld {M s I
je
tbrzo zamljeniodr. Franjo Dujmovi6 iz SlavonskogBroda. odvjetnik, a njega u
{ F!Fq* rp
eEIl{*-*/r'r;
/_6oilid hN*

oZujku 1943.zamiieniodr. Edo Bulat, SefNakladnog zavoda- ' ,!r46&ts

eEhtlsF!
al:N u b.sr
Fdtwt

Glavni uredniciposlijeM. Kovadi6amijenjali stt se ovako:Ivan Mrakovdii,

dJ'r*r r.lm*
otl.Nuft
E n:J$ll : rD!

Ivan Degrel,Ante Or5ani6,Ivan Arnbroziii Vilim Pero5'

a.fi dt! >'sdl
b). Rdd&S, tslld
M.Nntuhr{!r

U unutrainjopolitidkoji ustaSkojrubrici pisali su ili su ih uredivali: BoZo

rNRNq NI
Gr acsd -
b*lrfr dl*S
v.Nr sntw ta !

Sarkanj, Franjo Bubani6, Franjo Rub"ina,Luka Puljiz, Franjo Trbuha, Stanislav

Y.ir l)N k.da
sseNAS

polonio,Ivo Cerovaci TornislavCerovac.Kad su te rubrikespojene,urednikje bio dN eD

Dtre
*h.iiNN
I *'{k
xw a

Ivan Ambrozi6,kojije nekovrijemebio i vrsilacduznostiglavnogurednika.

tt:.iN l&:, i rr
S!@E
nll N*, ts$
Nl6d{a $F!

U gradskojrubrici,kojaje bila povezanas privredorn,urednikje bio Josip f wNF

F\$^qS
N{WR
Mr
NC

Zdunic,a njegovi najbliZisuradnici:TornislavMlinari6, Antun Konrad (kratko),

ltin&\sl!N
'R$|.nN(S

Ljudevit tcaralkratko),Alojzije Lutz, SalihAli6, oton oreskovi6,Nikola Smoldi6,

6.Si$ xsN
RqA lls $ *
{r{t. . $|si &

Privrednimpitanjirnabavio se
Blc | [!kd x*dl
Martin Tornidii, PericaVidakovi6i Vlado Presedki. 6{Ndi
Ririi rKo
rs l.Nw
!{ I rI
thl!
i
i Antun Brajkovi6,a kratkovrijeme l94l . Sime Balen, kasnijepoznatipartizanski rs
tshd$1
N&! br

intelektualac. tritlN
Vanjskopolitidkurubriku uredivaoje lvan Degrel,a u njoj su radili: Ignacije
te dr. Stjepanvidusi6 kao
Dujsin, SlavkoCihlar, Ivan Arnbrozi6i lvan PavrliSak,
lektor za agencijskerukoPise. Spor
Kulturnu rubriku vodio je vladirnir Kovadi6,uz suradnjuMilana Kati6a i (kasnije5e
HijacintaPetrisa. Svoboda.
Provincijskurubriku uredivaoje PetarCiunio' Vladi
prevoditel
Tehni
2 2 D r F r a n j oD u . ; m o v r cu k n l i z i l v e O r u r d a n i n a I ' l r v a t s k a1 9 1 2, t i s k a n o .ul " Z a g r e b a e k otii s k a r i ' ' .u v l a s t i t o m Matkovi6,
u m r d a n i r r ak,a Z ed a j e t o b i l o " p o d c t k o n sr v i b n j a1 9 4 1" ( s t r 4 2 7 )
i z d a n - jO revizori - t
2 3 D r I r r a r r j o D u l n r o i , i 6 . ot cJ U d b i n u z a p i s u t v r d s ci d a j c t o b i o p r o f ' . M a r k o c o v i t
rva stedimlija, ,D&r^ ?r froslr;A t*{. 1=ffi:ik=;;,t'ii.rmrit'*riu
Balcanica"( I 8
dvezao u Bed.
kaz), reportaZu
.ekstovimai na
rvatstvoi novi
bodoljubivost i
ausfr ldffi J !)r.r&il j(ru\D, F Sd!
(velikosrpstvo), It n' ldhcB6!
t{* dc&[u. b:iruadr
t tui. r4r, !,xr.drrl
:r I SA 1&r"
Sd tlerJn * Fnr@ ar/ik*, al, S.
dio boljSevidke ;Mi 4n
;Mi lfti
an thi
ts F'4trr.
E?d{t!s;d!jru.
tsh hb s.rln
Frr
a*r
s.r9s $E.!sq,.f{
ltdl.-
s'r.ua* k.
lz rtotr.
s! s jftrb
ri \9$
gdr
'i'
ftHi
r,fta
literariziranog rhilldc,
I b-* e
X!

s,r*^
4qI
k., a*.
r( Rua
ilrrJ{$i
R r,..
Fhali
Qki
Blfl]
rk
&$,-
,4n
pdil
s

,roblemima, Pai
,^ rth.a r !l..ru rnr tt kd{.r.-
b..,i sh sY.s !rn:t )lnlrl hw i
r,!le F61sr., lol ,ao 3i r€i^ ldi tliA,
! N.Brr, *s. 4u 1r ia,<. F.ba dn, r.
t? src! Mrl*i. teka p.r' :i ,r'3.ird, e6
,R tdrsi 1.r tl d tt hrtt ,F:fta ttlr:
?5t e, rls i-::.rd ! tr4t. ir d_r,.
Bddlb r.rj E:f4 !s si!\. A,:.$ nna !Vi-
h . dFrc'6rn tuaur, rd' '... rl i$ r41
' rEa r? u.k!L) N j . ,nui
N4 ,: f,1rld t.br
:lr!E.t.h* F
ts
r3{ fYcd }rys atc lt $:ft ir:in
qic. rna.' ,14 ,*d^rr^ r'fldl i\

menazvanly'ovi
rodusesmatralo
r',:kbliL M ^Y*1jd nr&ii6se er,-
shema
rntacijska rilii.
Itrl.
>tdtl
l*r
Jolv
ra1ar
drri
, J.i"hd
slliiarvr{r,
il1r-
6!,.
il1Pad
!r!ii, 6d tF .'r.( ri r:-_t 14 r i&
?borJt {:!nl $u N.dtl Eiiirlj haEf,*':
r:.1\l*
Utgrltil,As!.r\ $:€ri' D lt$it, d&

.ovadi6,kojegje lla 5 ! t/b

l!!
4 !$rsr
irl4l lrrNt
b.1:t!;i

d*11, rir*ts
dr{s
r.nr:til.
di!
ts!*tr
k sfdt.
, llervnu..alr
n!.,rtr i!

tnik,a njegaje u
nc Drcas !:{ar j (J!_lliB tnx( {r 6u.
j. 4"dll,|l+1trr6 d.,?. in\{dl L &.
\'!t.l rrlt b, n'.tE !4itr1.-

Ivan Mrakovdi6,

uredivali:BoZo
'rbuha,
Stanislav
ne,urednikje bio
rg urednika.
dnikje bio JosiP
Konrad(kratko),
, NikolaSmoldi6,
litanjimabaviose
oznatipartizanski

suradili:Ignacije
iepanVidu5idkao
Sportskurubrikuuredivaoje Vilim Pero5,a s njim su suradivali:JosipDuri6
r Milana Kati6a i togalista),Ivan Ambrozi6,ing.Vladimir Bi6anii i Slavo
(kasnije5efadministracije
Svoboda.
Vladimir Majer uredivaoje zabavnu rubriku i ujedno bio stenograf i
prevoditelju listu.
Tehnidki urednici bili su Branko OZegovii, Hijacint Petris i Dragutin
rdkojtiskari",u vlastltom Matkovi6,stenografi- Mihovil Kara, Velid Safranek,Nafis Baiagi6, korektori i
revizori- Antun Brajkovi6,DragutinMatkovi6,FranjoBubin i JosipTuZanski.

25
 To
NovaHrvatskaima|ajedopisnikaSamouBerlinu:IvuVudidevi6aizosijeka,
apsolventaprava,.ko.iije zapravo bio imenova
,uuiiuin^ u 2,upanJi,rrit"ii" stfnografije i
r5nj" pd" toga radio u unutraSnjopolitidkojrubrici: napredo
dopisnik HD1J Croatia. Nij
novinarstvomsebavio od 1940'godine'
prevladavajuinformativni (vijest' ministar
od novinarskihZanrovau NovojHrvatskoi Glz
i z v j e S 6 e ) , r e p o r t e r s k i ( f o t o - r e p o r t a Z a ) ' k o m e n t a t o r s k i ( o tekstovi
s v r t ' k r isu
tika)i
obavijest).SadrZajno,
komunikacijsko-protokolaini(komunike, apel, 5.t
manjeideologiziraniivi5esu..usluZbi,,euforidnogradovanjailisentimenta Sa
"malog dovjeka". Nijemci
ostale d
3. POLDAN
ostaliht
UsklopuredakcijeHrvatskognaroclakratkovrijemelg4l.godineiz]lazioje Ra
dnevnik Poldan. Fockel,
Smatralosedajeprevelikrazmakizmedujutarnjihive.dernjihizdanjanovina, rubrike
p-odrudje'
pa pokrenutpopodnlvni list sarnoza zagrebadko
je , SoStar
naroda, a glavni urednik
U popodnevnikusu suradivalinoviniri Hrvatikog Antun S
bio je StipeTomidi6'
Ubrzo je list obustavljenzbog- StednjePaPira'
4. NARODNE NOVII{E
Glor
Nt
r.ri:iii!..''"!Fr I r"
uvjete r
Dr
Ive On
vrijeme
no6nog
tako di
dopisn
zbog s
izvjeSt
prestao
Casert
medun
vrijem
5to je I
Rimai
sluSa
dolask
talijan

24 t'l
osob
25D

26
idevi6aiz Osijeka, To su bile sluZbenenovine NDH i u njima su objavljivananaredenjao
.ojije zapravobio imenovanjima, premjeitajirna, otpustima, razrje5enjima u sluZbi, o
politidkojrubrici: napredovanjima, odlikovanjimai raznezakonskeuredbe.
Nije bilo posebnihnapisa,ve6samomaterijalStosu ga sluZbenodostavljaliiz
Lformativni(vijest, ministarstava.
)svrt, kritika) i Glavni uredniklistabio je JurePavidi6,a odgovorniurednikMate Duldi6.
rLajno,tekstovisu
nja ili sentimenta 5. DEUTSCHE ZEITUNG IN CROATIEN
SadrZajitoga lista bili su namijenjeni njemadkoj manjini i prido5lim
Nijerncirnau Hrvatskoj.Trebaloje daza nj vrijede isti propisi (i reZim) kao za
ostalednevnike, ali su Nijernci stvarno izmicali kontroli PrornidZbenogureda i
t. godineizlazioje ostalihtijelaNDH.
Ravnatelj lista DeulscheZeitung in Croalien cijelo vrijeme rata bio je Fritz
rjihizdanjanovina, Fockel,a glavniurednikdr. JosipBobek,zatim dr. Erich Rothel.Urednikpolitidke
rubrike bio je Alfred von Buttlar-Moscon,a u listu su najde56episali: Erich
4 a glavni urednik Soitari6,prof. Gustav SamSalovid, RorneoBudar, Robert Bauer, Hugo Wengl,
Antun Sedlar,dr. SdepanBu6, Marko Fotez,dr. ing. ErnestMarks i drugi.

Glorificiranje naroda sa sjenomstraha

Neke "slidice"ispridane/opisane
na razliditimmjestimadodarat6eatmosferui
I
uvjeteradanovinarau dnevnicimaNDH.
Dr. FranjoDujmovii u tekstu"Hrvatskonovinstvoza vrijemeNDH" (u knjizi
Ive OmrdaninaHrvatska 1942.) naveoje : "Uloga Sefavladinog ureda broj 2 za
Vrlo brzo izbilaje aferaFraneSuli6akao
vrijemerata nije bila nimalo ruZidasta.
-
no6nogurednika zbog skra6enogRibbentropovat'govora o suradnji s Italijorn,
tako da je Suli6 morao napustitiuredni5tvo.Drugi sludaj bio je onaj bedkog
dopisnikadr. Jurja Brozidevi6a,kojeg su sru5iliTalijani,jer im nije konvenirao
zbog svojih antifaiistidkihredakau svome brzoglasnome dnevnornepolitidkom
izvjeStaju.Morao sarniz uredni5tvadati sluZbenuobavijestda je bedki dopisnik
prestao biti dlanom uredni5tva. Sve te 'knedle' morao sam progutati sa
Casertanoin25(...) Zagrebadki novinari imali su priliku napraviti nekoliko
rnedunarodnih posjetaunutarOsovine(..) Novinarskoputovanjekroz ltaliju za
vrijemeratapod sfvarnomokupacijomnjemadkevojskebiloje manjeugodnonego
Stoje bilo predvitleno.NaS putni red obuhvatioje vodeie talijanskegradovedo
Rirnai povratakprekoGenovei Milanado Trsta.U Rimu smo bili u crkvi sv. Petrai
slu5aliglasangovor jednog kardinalao miru, da mu je sav svijet pljeskao.Pri
dolaskuu Ministarstvovanjskihposlovaudinili smo sluZbeno-uljudnu vizitu Sefu
talijanskediplomacije,gdjeje Vice Baric s ameridkomputovnicomu dZepudrZao

24 Von Ribbentrop, nacistidki vrhovnik, jedan od Gcstapovihvoila koli -jc ispleo obav-ycStajnu
mreZu
o s o b i t ou B e o g r a d ui o k o l i c i
25 Dr FranjoDtlmovi6,oc,str 428 Casertanojebiojedanodistaknutrjihnacistanaslu26iuZagrebu
 (1941.-1945. - n.o.)osobitopazitinatodnost ipotpunostnov
su danornicestizavale prituZbe i upozorenja; neke dotada5
navike u pisaniu bile su izopcene, opravdano lli bez razlc
uzirnatiu'obzii28(...) U novinarstvosu do5li inovi ljudi ip
posla;podetnici,kao uvijek, predstavljajupitanjeza sebe;tr
od
forUu . poplavomnekriliekihslavopojkipojedincimaili
veoma cesto tlatezati se s nj
put i intervencijamapoduprte;
odbijati navaljivanjanepismenih ili sumnjivih s
""nruro*; sastavaka i p
neki znali upravo terorizirati s tetnom svojih
s time d
na5imljudima i oblastimave6 i mo6nimstraucima,
ts
uvr5tavazato jer govori o tonle i tome dovjeku,ustanovt
je dovoljno da se stekne slika o pril
nabrajati,ali I ovo
su r
tadaSnjemunovinarskomradu. Dani i tjedni plolazili
poslom, uz ni najmanje ugodne situacije, politidki i os
klub, mislim "Gradanski"'igrao je u F
Zagrebadkinogometni
nelii SportaSili funkcionar(Sportornse nikad ni najmanj
pornuill ljude) donosi opSiranprikaz utakmicai gostovan
itnuo.u,r.posla:u uvodnomi zaglavnomdijelu izbaciosamI
ditavedijelove,a na sviln stranicatna clvenaolovkabllaie z
dlanakbude Sportski,a ne u prvoln redu politidki' sa sup
hvalamaDuceovoj Italiji i fa5istidkojvladavini,pa odnos
stranu.U vedernjemizdanjulistatoje objavljeno'a sutrada
kc
Glavnom ravnateljstvuza javni red i sigurnostimaju
oznadenoSto nije iziSlo u Hrvatskom narodu, Sto sam 1
da bih drugi put isto ili slidno udinio, jer 'mo
savjetuju'
Za
Kasnije sarnimao prilike saznatikakoje i Taliianimau
'divan dlanak' (splendido articolo) upropastioi obezb
je da
ovakvim prilikamauspjehnastojanjau uredni5tvubio
'vi5e sile'' Uspjehetreba
jer su nastupaleizvanurednidke 'preure
tno,o. Stoje uspijevalone objaviti ili temeljito
velikog napora(...) Sputanostii stalnojopasnoineizvles
neposrednukrivnju treba traLiti u sarlom sustavuorganl
otvorenirnpitanjekompetencijenad novinstvonli izravno
strana zahiatalo i autoritativnoodludivalo,Zelje i upute1
n
repofteri,rade6irnarljivoi zdu5no,tnukusu mudili i nikad
je
,u5to 6" biti pozvanina odgovornost:trebaloih opravd
prirnjer: povjerenikNarodnebankesluZbenoje pozvaont
irju.'u o valutarnin-rpitanjima,todnoje bilo objelodanjen
majkaKatarina
4atija, Porfrrija(Biba)'
rodenaKuliSii,sestra
bjlsomudnozvonio na uzbunu,da je novinardonio netod
desno TijasMortigiija
tajne,i doSloje radi togado uhi6enjanovinaralPrilikesuse
kovitostislidnepojave,dosadpresu6ivane, opisaoi Tijas je nekim izvanrednimpovjerenikomza novinstvoimenova
je "Bzik,korneuzboksta5eJosipMrmi6'kasnijetakod
lbinu zatvoru u Zagrebu,uodi strijeljanja:"Trebalo

' k o j e j e t r e b a l ou z e
2 8 R i i e d i S t o i l r j e P a v e l i c p r e p o r u d i on o v i n a r i n r a a
str 429-430 Gospodarskont listu
str 432

29
28
 je (1941.-1
mrtvadkigovor,paje prornukliciano zijevaood dosade.Medutim,kriv cianu
prvu su danom
bio tumac,jer nije op$irnijepreveogovor gosta.U Milanu su nallr pokazali
redakcije bile su pridvr56ene navike u 1
redakcijuti popita. Mussolinijevalista.Na zidovirna
- uzirrratiu
l.utnegeog.afskemape,koje su p|ikazivaletalijanskeaspiracije po londonskom
--na Dalmacilu,Tirol, Istru,Goricu i Gradisku.Pri gledanjukaratagurnuo posla;pod
.,gouoi-u
borbu s po
samu rebroAntu Orsani6a,da i on pogledate karte,da naurna njih uspotnenabude
prvogasvjetskograta,koji se nije put r rnter
jasna- kako su nas doveli n misaonosrecliSte
zavrSiokako su ZeljeliTaliiani,nego trebaloda jedal FIrvatpotpiSe.Rimske
je celtzurolll;
polako udaljili26("')Sef neki znali
ugovoreu smislutih geografskihkarata,te smo r" ruti,.t-t
u na5imljud
OdvjetnidkekomoreJr. Ivo Politeo,i'ade dlan LoLe ijedini predratnisocijalist
- uvrStavazi
Hrvotskoj,uputio mi.ie kao odgovortlomdinbepiku za uredivanjelistazamolbu
nabrajati,,
u til"t u raspraveprotivslobodnihzidaradonesuvjerodostoino'U tu
da se izvjestu-ji
VladinrirMajela,koji.fe znaoi stenografiiu, c1a tada5njer
svrhusamzamoliodlanauredniStva
dr. Politea' niie
Kasni-ie poslom, u
iz sucladonosikorektneuzvjestaje.6 deurusatr izviiestio
drji Zagrebadk
vise reklarnirao.PrateciMiltbarevo pisanjeu MieseutikzPravnidkogdrustva.
sallrizdatite esejeu nakladnomzavodukuce,i neki Spor
-jeurednikbio dr. Politeo,uaurjeravo poznarnljr
prirediosvezatisak.ali su nteu tornesprijediliSefovicenzureIvo Bogdanidrugi'
gradanske lrnaosalnI
i\ije uspjelani Zdba drZavnornpoglavaru.Milobarji: bio stali boracza
ditavedije
slobodei Drava"''.
dlanakbuc
hvalamaD
stranu.U v
Glavnom r
oznadenor
savjetuju'
Kasnijesa
'divan dla
ovakvim p
Jer su nas
onome Sto
velikog na
neposred
otvorenlrn
stlana zah
reporteri,r i
za5to6e bi
prirnjer:pc
(Biba)'
Porfiri-ia
rodenaKuliSii,sestra izjavu o va
obireljskiskup- otacMatiia,maikaKatarina
desnoTijasMortigjija bjesornud
tajne,i doS
U mozaidnoj-le slikovitostislidnepojave,closadpreiu6ivane,opisaoi Tijas je nekimiz
Mortigiija 1947., u Udbinu zatvoru u Zagrebu,uodi strijeljan-ia:"Trebalo .ie Bzik, kom

28 Rr.leii i
76 I)r IrranloDtrjntovic. o c , stl 429 -430
Go-spodar
2 7 l ) r F r a n j oT ) u j m o v i i .o c - s t r 4 3 2

28
rtim,krivje Cianu (1941'-1945. - n.o.)osobitopazitinatodnosti potpunost
novih imenai naziva,jer
ram pokazaliprvu su danomicestizavaleprituZbei upozorenja,neke dotadaSnje
novinarskefrazei
bilesupridvr56ene navikeu pisanju bile su izopdene,opravdanoili bez ,azrigu,
ari se to moraro
r- po londonskom uzimatiu obzir28(...; U novinarstvosu doili inovi ljudi ipiivikavaju se tehnici
anjukaratagurnuo posla;podetnici,kao yvrjek,predstavljaju pitanjeza s"ebe;trebaloievoditi dnevnu
jih uspomena bude borbus poplavomnekritidkihslavopojkipojedincimaili odbijati
samohvale,koji
g rata,koji se nije put i intervencijatna poduprte;veomadesto natezatise s nieniadkomvoinidkonr
at potpi5eRimske cenzurom; odbijatinavaljivanja nepismenihili sumnjivihzuradnika, "kojih
od su
o udaljili26(...)
Sef neki znali upravo terorizilatis temom svojih sastavakai prituZivati
se 1e salro
edratnisocijalistu nasimljudirnaioblastirnave(,imoinim strancima, s time da se njihov dlanakne
rje listazamolbu- uvrstavazato jer govori o torlrei tornedovjeku,ustanovii sl.
rjerodostojno. Moglo bi se i dalje
U tu nabra.iati, ali i ovo je dovoljno da se stekne slika o prilikama i teskodarna
o i stenografrju, u
da tadasnjemunovinarskomradu. Dani i tjedni prolazili su rni
ispunjeniovakvirn
rlitea.Kasnijenife poslom, uz ni najrnanjeugodne situacije,politidki i osobno.
Jeda' prirnjer.
ridkogdru5tva,diji zagrebadkinogometniklub, mislim "Gradanski",igraoje u Rimu. poslije
pourulku
tomzavoduku6e,i neki Sportasili funkcionar(sportornse nikad ni najnianjenisam
zanimao,i ne
voBogdani drugi. poznan ljude) donosi opsiran prikazutakrnicai gostovanja.
Uzimarn rukopis, i
'oracza gradanske imaosatnposla:u uvodnorni zaglavnomdijelu izbacio,u,ri"
samoredenicevei i
ditavedijelove,a na svim stranicamacrvenaolovka bilaje zaposlena.
Htio sarnda
dlanakbude Sportski,a ne u prvorn redu politidki, sa supeilativnirn
i zanosni'r
hvalamaDuceovojItaliji ifasistidkojvladavini,pa odnosilose
to ina sportsku
stranu'U vedernjernizdanjulistato je objavljeno,a sutradandali
su mi znatida na
Glavnom ravnateljsfvuza javni red i sigurnostimaju kopiju
dlanka i na njoj
oznadenoSto nije izislo u Hrvatskort naroclu,sto sarnja tbacio
i da mi ,ne
savjetuju'da bih drugi put isto ili slid'o udinio, ,,noze
ier nastatipitanje' (...)
Kasnijesarnimao prilike saznatikakoje iTalijaniina uZagrebupoznato
'divan da sa'n
dlanak' (splendido articolo) upropastioi obezboJio(decororito).pod
ovakvimprilikamauspjehnastojanjau uredni5tvubio je daiekoiod polovidnosti,
jer su nastupaleizvanurednidke'vi5e sile'. Uspjelietrebagledatiprvenstveno u
onorneStoje uspijevalone objaviti ili terneljito'preurediii'.
Skromni rezultati
velikog napora(...) Sputanostii stalnoj opasnojneizvjesnosti
novinarskograda
neposrednukrivnju treba traLiti u samom sustavu organizacije:
dugo ;e ostalalo
otvorenimpitanjekompetencijenad novinstvomi izrivnog n'adzora,
pa se s vise
stranazahvacaloi autoritativnoodludivalo,Zelje i upute proturjedile.
Urednici i
repofteri, radeiirnarljivoizduSno,tnukusu mudiliinikad nisurnoglizr-ratikad
ce i
zaSto6e biti pozvaninaodgovornost: trebaloih je opravdavati iStititi.Opetjedan
primjer: povjerenikNarodnebankesluZbenoje pozvaonovinare
i dao listovima
t Porfirija(Biba), lo objelodanjeno, a rninistarfinancijaje
,inardonio netodnostii
objavio drZavne
lne, opisaoi Tijas rara!prilike su seposebnopogorialekad
anja: "Trebaloje
Bzik,
kor'e
uzbok
stase
Josip
Mrmii,
*"J'ffilliT;"""#l-lT:*'JJ[:il']"Yil:
28 Riiedi sto ih ie Pavelii preporuiionovinarima,
a k o j e j e t r e b a l o u z e t i u o b z i r . o b - , a ' l j e . es . u
Gospotlarskon Iistu
negoli diletant (...) Sazvanaje konlerencijanovinara,i Mrmi6 izlaZekakve se m.7.
lJ eqnt(
reforrn" imaju smjestaizvr5iti. Bila bi to prava "strahota zabluda", kako sam na
'refortna' besmislena,
mjestu povjerliivo rekao drugu pokraj mene; bila bi to Od tje
n"kultrinu,-apolitidka, potpunobi srozalanovine i odbilaod Uzeo sam
ditateljstva'
velikog br
rijedi podeos izlaganlemopaskii prigovora. Tek sam stao trisao razvljali,a Mrmi6
- jer povremen
.autoritatiuno'i ni najmanjeprijateljskiprekidame, obustavljaraspravljanje
'to ho6ePoglavnik' itd. kako se uobidavalo.Nikada vise nisam Bogdana,k
da tako mora biti, urednikod
htio prisustvovatinovinarskimkonferencijan-ra na^kojimabi bio jos netko osim
drugova;
" radio sam satn,kako samznaoimogao"2e'
Tijas Morligiija, pi5u6io nezadovoljstvu s "politidkitnmomentom",koji seu . : ! i

novinskom urednijtvu seizmografskiosje6ao,naveo je: "Redaju se neZeljene .'GTSMftAN

pojave,zastranjivanja, odajnepogreske,a sve to danomicemorasproZivlavati i '""'

"t+i*:-..
'I
gledatiu listu opravdaniai pozitivnatumadenjaonogaStosi u dusi odbijao,i o
Eer-nunisi krio negodovanjei neslaganje.Sje6a'r se dobro i ne tnogu nikad
zaboravitikakav bi sumoroblio lica urednikakad bi do5aopriposlantekst kojeg
govora,kakve izjave.kadje redarstvoslalosvojeizvjestajeo'odmazdama'("')
i ,r u g ir n a n j ei l i v i S eg o v o r i l ia, s v i j e d n or n i s l i l iO
N e k i s uS u t j e l d . k u p i l i b is e ,d i t a l i ,
jedan drugtga pogledavuti.sto sam urislio i osje6ao,ne trebanrovdje ponavljati
s druge strane,uZurbavale su odluku o
i...) Spotnuju,t;"4n", i nemogu6nost,
napusianjuur"dnistuuHrvcttskinarod. Kad mi se ukazala prilika i mogucnost tako
sami udinio.Ono nekolikomjesecido BoZi6al94l ' bilo je zatnene gorka Skola"'"' I u 'oi- a*
t dstdb4&l

Jere Jareb u tekstu "Pola stolje6ahrvatskepolitike" (KnjiZnica Hrvatske

! r"mrrwr,
i vao'..nsl
i n*3 i lFqbh r

revije,Buenos Aires 1960.),pi5u6iopolitici 1941.-1945., rneduostalim,naveoje: ire@6tl

I.reb!hNl
I wlrlw r 9a !

"Na podrudjunovinstvatrebaistaknutidednikspremnost,koj i je vjerojatnobio do

l/urtslhldq 4 d
i e bs!.ro& .*
| !q! \.d. &=

sadanajboljeuredivar-ri hrvatskitjednik. S druge stranebilo je donesenomnogo i!e€"N!

I .s$s
!' i d'dB,
rb$h '!
ul.*! r

odlukaunovinstvuodmahu podetku1941.U novinstvusutada,a iu toku

tld is
nesretnih ielKs.Er

oko
rata,vodili glavnurijed novinariiz bivieg dnevnikaHrvatskostraia' iz kruga
i{oF@!Fd

bilo parnetno ,:s'""*"

i 'du nlha t ti-

dasopisa flrv otskcr smotrai iz osjedkogdnevnikaflrvatski list. Da lije : c.,rtrI

1
Joi 1. ,*u..
zabraniti izlaLeniedotada5njimvocle6imhrvatskimdnevnicimai novinama? .-ill]d$;+

gore,da li je bilo pametnoodbiti suradnjustarihi iskusnihhrvatskihnovinara?Uz

ciieli
ovu pocernu pogrjesku, trebat 6e podvrci kritidkoj ocjeni
propagandistidko-novinarski aparat u NDH, koji uglavnotn nrje shva6ao 1. ,SP
delikatnost hrvatske vanjskopolitidke orijentacij^e i upravo nerazumnonapadao KaZu
velike zapadnedemokracijei njihovedrZavnike"''' infonniran
Siloje u novinarstvu XOH, vidi se,i ratnepropagande, i nacionalne ideologije kritike, po
(od glorifikacijenaroda,njegovepovijesti i kulture, do isticanja etidkog poslanja Ona je svc
Hrvatal, i zahtjevaupucenihintelektualcimada budu u sluZbi naroda i drLave nervozne l
(reksto;i D. Zanka),i ideologizacijekulturnihustanova(kazalista),i urnjetnidkih prirnjese(<
)abluda (prazrrihkrilatica), i reZirlskih nota, suvi5nihuopdavanjalgeneralizaciia, i To je
nakaradnopolitiziranihdlanakao usta5kom pokretu, rasama' jeziku ili putovanju, su predst
ali i ozbiljnih,infonnativnihi zanimljivihnapisa. nepridobi
Spremnos
-l'ijas -45
29 Mortigii.iau Zlvolopl.sr;(Udba)' 7'agrct:1947' slr 43
3 0 I ' i . j a sM o r t i g i i i a .Z i v o t o p i s . l 9 4 T, s t r 4 5
97 32 Udbin
3I .lere.larebu"Polastol.1e6ahrvatskcpolitrke".Knji7nicaIIrvutskererr7e,BrtctrosAiresI960.str
laZekakve se
kako sam na Tjednici - za "pridobivanje" nelrtrelnih
' besmislena,
tva.Uzeosam od tjednika,a bilo ih je 56, u ukupnojnakladiod 500.000primjeraka,te od
'ijati,aMrmi6 velikog broja strudnih, drustvenih, vjerskih, sluZbenih i zabavnii dasopisa i
ravljanje- jer povremenihtiskopisa,najvaLnijii najutjecajnijibio je tjednik spremnost,djeloIve
davi5enisam Bogdana,kojije bio organizatoripokretad rista,a Tijas vtoriigi.la je bio glavni
r5 netkoosim urednikod podetkado BoZi6a 1944. sodine

om",koji seu
se neZeljene
proZivljavatii
li odbijao,i o
, rnogu nikad
antekstkojeg
nazdama' (...)
ili bi se,ditali,
dje ponavljati
: su odluku o
rguinost,tako
OVOG OnRl,rU Sli.{OSEI
orkaSkola"3o. u u-* ,*, "*ot" I
' BnI i rtuJost
; "*r.
ilca Hrvatske
l*,:4'Sii'r,fl*i[i'tif"f
Llim,naveoje:
rojatnobio do
lesenomnogo 1 r'4r
i bj:,
llK*r6
E4
dci.te
n.rbrD,4E
i a't!Y..
s1drs6
i
rr

tada,a iu toku
r, iz krugaoko
: bilopametno .r d d.! J:+

Lovinama? JoS ,i- +;"*-- $'i'i1{i,

novinara?Uz
ocjeni cijeli
nrje shva6ao ]. SPRELINOST
rmnonapadao
KaZu daje spremnost,zarazliku od dnevnika,imala zadatakformiranja,a ne
informiranjaljudi, te da su zato u njoj izlazili dlanci nadelnogkaraktera,eseji,
rlneideologije
kritike, politidke i povijesno-politidkestudije,dokumentarnidlanci i dokumenti.
idkogposlanja
ona je svojom grafidkom opremom i ustaljenim rasporedommaterijala,bez one
rrodai drLave
nervozne iskidanosti karakteristidneza dnevne novine i bez senzacionalistidke
i umjetnidkih
primjese(osobitou opremiteksta),nastojaladjelovatistaloZeno.32
eneralizacija,i
To je, navodno,dinjenozbogformiranjamisljenjaod pridobivenihljudi, koji
r ili putovanju,
su predstavljali "elitu" ustaskih krugova, kako bi se mogli pridobiti ,JoS
nepridobiveni",neopredijeljeni, kojima takvo misljenjeimponira. zbogtoga su za
Spremnost,dodaju,vrijedili i drukdiji reZimi/kriterijicenzuie negozadnevnike:,,U

9 6 0. s t r 9 7 3 2 u d b i n o i z v . i e s i e , p i s a n o p i s a 6 i n r s t r o j e n r , v j e rl 9
o5. ila -t ln9o5 2 , s t r 5 l ( u H D A - u )

3l
 nloj se rnoglo napisati ponestosto drugi^^listovi nisu smjeli, a to se vidi i po O vanjs
suradnicima,koji su blli iz raznihsredina".ls okupilaoko
vidjet ie se da je to jednostranaoznasko-udbaska konstatacija,kojom se (crtadei slid
htjeloornalovalitiili iskrivitiznadenjetekstovaobjavljenihu Spremnosti, odnosno politidkoji u
"opravdati"velik broj suradnikakoji nisu bili ustase,negodak i partizani.
tolikojavnih
Redakcijaspremnostinije bila velika.TijasaMortigjijuje od BoZi6a1944.na stranicmapo
duZnostiglavnogurednikazamijeniodr. FranjoNevistic. gledanja,des
Stalnisuradnicibilisu:dr. Milivoj Magdii, kojije obidnopisaouvodnikepod knjiZevnoj p
pseudonimom "verus"; dr. Mirko Kus-Nikolajev, autor clanaka iz knjiZevnoj i
etuo-sociologije; dr. Ante ciliga, pisac "principifelnih',(nadelnih)dlanakao Zirnmennan
komunizmu;dr. StjepanZimmerurann,profesorBogoslovnogfakulteta,koji Lukas, G. Nr
.fe
cestopisaodlanke/rasprave s podrudjafilozohje;dr. Vilko Rieger,autordlanakao Schneider, Ki
zadrugarstvu;dr. Julije Makanac;dr.vladirnir Zidovec; dr. Franjo lvanidek i - zbog nepisr
sveudiliSniprofesori Filip Lukas, Grga Novak, Mihovil Baracla,Antun Barac, nadobudnih
Sre6koDragidevi6(tada5njikulturniata5e u Madridu)iMate.lelidi6,te novinarii broj poznatiji
knjizevnicirin Ujevi6, zlatko Petrak,MuhamedHadZijaki6(od 194t. do 1945. jo5 manjibro
pisaoje dlankeo pro5lostimuslimana)i drugi, uglavnomzuanstvenaelita u Su pravo prlg
tada5njojHrvatskoj. usta5tvui njih
T. Mortigjijaje o prelaskuu spremnostnapisaoda rnuje to u prvoj fazi (1942. (...) prve
- potkraj svibnja 1943.) ornogudilo"reiativno slobodniji
rad", da je u novoj ntorali svoga
publicistidkojfonni rnogao"vise kazati",ali i "vise toga rnirnoi6i,piesutjeti,ne protivnika (sl
uzirnati u obzir ili se ograni6itina fbrrnalno-vizualnustranLl,',da se tu moglo najstroZe opo
javnostupozoravati"posrednoi zaobilaznoprekopovijesnihi kulturnihpriloga,',
MiroslavuKrl
te daje tako i "nastojao". ukljudivalesu
zatimje o drugoj fazi radau spremnosti(od kraja svibnja 1943.d,oBoLila partizanskirnr
1944.godine),kad je Ivo Bogdan presaou Novinski ured, a Mortiglija postao Kovadevidi d
ravnatelji glavni urednik,istakao:"Kad sepogorsa.ju Zivotneprilike, prispjwam u odgovaraosan
nezavidanekonomskipoloZaj,ovise6io mjesednojpla6i,pripremamse - napustiti (.)uk
uredni5tvo,podnosimi ostavku,ali bez rezultata.MnoZe se i teSko6epolitiekog relatvinomalo
obiljeZja.Pri tolikom poslujos poveianadrustvenapovudenostima i politidkog - riietkosena
odjeka. Na izloZenorn sam mjestu, kao rnunjovod privladirn zamjerke-, njentadkogpos
nezadovoljstva, prijeteiaupozorenja(...)'u kritidara,k ton
Pi5uii o lukavstvinrapri prevodenjunjenradkihtekstova,Mortigjijaje naveo ali prekotogar
prirnjer tendencijskog izbora i doslovnog prijevoda ciljeva njihove je, primjerice
"Stidostpolitik",zbog deganisu rnoglipokazatinezadovoljstvo, ali su nasli nadina prevodiocu'L
da upozore na takva redakcijskalukavstva,tj. na "prornatranjeiocjenjivanje nekim ispu5ta
zbivanjaiskljudivos ltrvatsketodkegledi5tai po potrebido nacionalnogegoizrna, (kao ni u kaza
nepovezanosti terneljnihna5ihnastojanjas velikim imperijalistidkimsukobomu novele,upozor
svijetu, potrebaintegralnogokupljanjahrvatskihsnagabez obzirana razliditost de56eprituZbe
politidko-socijalnih gledanjai drugog.To je suprotnopolitidko-diplomatskirn i loze usta5kog
idejnimuputirnai 'Tagesparolama', koji su iz Wilhelmsstrasse danomicebivali 'Sundanica'1 n
dostavljani'na ravnanje'(...)."
Kulturno
3 3 U d b i n or z v j c S d c|.9 5 I - I 9 5 2 ( ? ) ,s r r 5 I
naiin pojavan
3 4 T M o r t i g i l a u T , i v o t o t : i s(ul ) d b a ) .s r r 5 l 'l'
35 Morrigjrja

32

,atosevidi iPo
statacija,kojom se
odnosno
orernnosti,
i partizani.
odBoZi6a1944.na
pisaouvodnikePod
rutor dlanaka iz
adelnih)dlanakao
rg fakulteta,koji je
)ger,autordlanakao
. FranjoIvanidek i
rrada,Antun Barac,
Jelidi6,te novinarii
( o d 1 9 4 1d. o 1 9 4 5 .
elita u
znanstvena
.ou prvojfazi (1942'
rad", da je u novol
ne
imoi6i,PreSutjeti,
l-r", da se tu moglo
r i kulturnihPriloga",
rnja1943.do BoZi6a
, a Mortigiija Postao
prilike,prisPjevamu
se - naPustiti
prenam
: i te5ko6epotitidkog
rnostima i Politidkog
privladim zamjerke,
a, Moftigjijaje naveo
da ciljeva nj ihove
tvo,ali su na5linadina
atranjei ocjenjivanje
egolzma,
nacionalnog
u novele,upozorenismoda ne nastavljatno,
ialistidkim sukobom
z obzirana razliditost
litidko-diPlomatskim i
fassedanomicebivali
je
o vanjskimsuradnicimasprenmostiMortigjijaje napisao:"spremnoslth
pomagace
okupilaokt ZS0, ne ukljudujudiu tom broju prevodiocei tehnidke
-knjiZevnoj,
(crtadei slidne).Nikada dotad u hrvatskomnovinstvui publicistici
politidkojiuop6e - nije u jednornlistu,ijoS u malornisjedkuvrellena, suradivalo
iolikojavnih radnika,knjiZevnikai publicista,strudnihpisacai umjetnika.Na istim
stranicma pojavljivalasu seirnenarazliditihpolitidkihshva6anja i idejno-kulturnih
gledanja,eestoii.azito suprotnih,koja takvirn ostaju zablljeLenauna5ojkuJturnoji
po
lnji2evnoj povijesti po zastupanimidejama i izgradivanim prograrnirtra.
tnliz"unoi i umjetni'ekojfizionomiji (Livadi6, Marakovic, Nazor, Begovi6,
Zimmerrnann,A. Barac,A. Haler, Gavella,Tresic-Pavidi6,Me5trovi6,Radaus,
Lukas,G. Novak, Bene5i6,Fancev,Dobronic, Kombol, Lj. Babi6, Kljakovic,
jedino
Schneider, Karamani drugi).Nidija suradnianije odbijenaradi imenapisca,
vrijednosti,nezrelih poku5a.ia
- zbognepismenosti, ili slabeknjiZevneili sadrZa.ine
'politidkihpisaca's pomodnimtezatnaili natruhama(...)'Neznatanje
nado6udnih
Spremnosti'a
brojpoznatijiirknjizevnihimenakoja nisupripadalakrugusuradnrka
suradnju. Sa svoga stanoviSta imali
jos manjibrtj onih Stosene odazvase pozivu na
suradnici', daleki itucli
,u pruul prigovaradi da se oko listaokupljaju'sumnjivi
usta5tvu i njihovim shva6anjirna (...).
(...) Prve polemike u vrel-nenu NDH javile su se u Sprentttrtslii pritom stno
nloruii svoga suradnikauzeti u javnu zaititu pred otvorenim denunciranlet.n
i
protivnika(sludaj sveudilisnogprof. Dr. Alberta Halera). List .le zaplijenien
se iznosilo pozitivno o
najstrozeopornenut,jer je objavio dlanak u kojem
MlroslavuKrleZi. Reprodukcijeurnjetnidkihdjela,redovnoi sustavnodonasane,
ualazeu
ukliudivalesu i vrijed'nalikovnaosfvarenjaonih za koje sarnlno? .du*:"
Br.'
paiiiranrki- redovinta(PostruZnik,Radaus,Para6,Detot]i, Sesti6,Sinraga,
pt'euzimani. Kad su llle ltpozolal'ali'
kovadevi6idrugi), za ueke su ihonorari
odgovaraosatnda vijesti nisutodneili Stoslidno("')'
( ..) U kulturno-knjiZevnorndijelu lista dalo se tnanevrirati,izvana se
relatvinomalo zacliralo, spredavalo i suZavaloi - Stoje od posebnogznadenjau radu
- rijetko se nametalo.S Taliiancimaje nekovrijeme islo najteZe.Kulturni attache
beletristidke kn-iige,po ocjeni
njanadkogposlanstva uzalui namje slaonovoizaSle
llalll se 'fraukofilstvo"
kritidara,k tome,rnaleili nikakvevrijednosti'Prigovaralo
ali prekotogamogloseprelaziti.TeZeje bilo s rrovelama ruskihpisaca,a u cijelosti
je, primjerice, zaplijenjenzanimljiv i dobar dlanak o Maksirnu Gorkotn kao
p;"uodiocu,Lijepe nase' ikako je do toga doslo:nastojanjada bi se naiao izlaz
nekim ispustanjima, nisu urodila plodotn,tetnakao takva nije se strl.ielapojaviti
(kao ni u kazaiStuizvoditi iajkovskijeve opere!).Kad su iziSledviie-tri poljske
ved 'rnalopridekatno'.Na sadrZajnovela
'odgojne
de56epriiuZbebile su da nisu i konstruktivne',posebnosa straneZenske
loze uitaskog pokreta,koja je do vrhova podigla ttzbunuradi objavljenenovele
'sundanica'nobelovca IvanaBunina.
Kulturno-knjiZevnamblika bila je sustavno,gotovo posvellla,posvecena
na5irnpojavanrai pitaniima,iz nadelnihi praktidnihrazloga,-ier.ie to najpnje
'l-
35 M o r t i g i i i a L tT , i v o r o p i s(tttJ d b a ) s, t r 5 l
33
 suradnjai
zadatakhrvatskogglasila,jer se tako laksemogla otklanjati nepoZeljna
Jugos
odbijati zahtievi".36
misli nije Ivice
Ti primjeri,a slidnihje mnogo,potvrdujuda se sloboda.iskazivanja
dakni u
izvjestavanja,
mogla ,arrni* sputatini u vrijeme ratnecenzurei dirigiranog (
"najusta5kijem"listu.
l
2. NEUE ORDNUNG ravna
'Ijednik jeziku, donose6i
Neue ordnung izlazioie t zagrebuna njemadkom nikak
sa svrhom propagiranja
politidle i kulturne p"riloge i, Njemadke I
je stanovista.
nacionalsocijalizma.Gotovo sve problemetretirao s toga glasil
Glavnog
Prema vlastima NDH bio je neovisani nije potpadaopod cenzuru zatim
ravnateljstvaza promidZbu,ve6je pisaosuvereno,kaZu i svisoka' BlaZi
Ravnatelj i glavni urednik bio je Nijemac HermanPrcjbst'
primile
Neue Ordning je objavio prve podatkeo mar5aluTitu, Stosu usta5e
je prikazivala NOB kao
vrlo nepovoljno, navodnL zatojer usta5kapromidZba 1
tu borbu predvodi,
ustanaksrbaprotiv Hrvata,aNeie Ordnungieotkrio i tvrdio da seljac
eto, pravi Hrvat. Pozadinutoga trebalo bi istraZiti' (
Karl Peharl,
Suradnicilista bili su: d-r.BoZo Sarkanj,dr. Teodor Uzorinac, Seljai
Marijan Fuis i Hrvoje Macanovi6. Oznin
pozdr
3. KRUGOVAL
littu
liednik Krugoval izdavala je zagrebadkaRadio-postaja'.-u Y ..sy 5
pojedinih izdvedaba, prikazi vaZnijih
objavljivani programi i komentari I
radio-priredaba,te strudnidlanci. preds
ulogu.
tato 3ebio promidZbenoorijentiran,nije imao vaZniju politidku dr. Fr:
Radio-postaje
Glavni i odgovorniuredniktiol" RuOouanLatkovi6, ravnatelj Bla5k
i JerkoSkradi6'
do 1943.godine,azatimlvanBalen,buro Teufel,LjeposavPerini6
se: Ivan Balentovi6,-Jure Prpii, Stanislav 9
Kao suradnicitiednikaspominju
polonio, Franjo TrUJha,Marko e oule i ing. Dario Feftilio. ee56e su t Krugovalu .I
pisali i novinariiz drugih listova. 1942.
4. HRVATSKI RADNIK c
tjednik Hrvatski radnik,koiim Ujevii
Hrvatski radnidki savezizdavaoiezaradniStvo
jeupravljaopredsjednikHRS-aAlojzPednik,akasnijeVjekoslavBlaskov.
' ^ I
uredni8ke posloveobavljali su Ivan vudeti6 i JureBoroje.
Z
5. GOSPODARSTVO Hrvats
dana, a
Kao tjednik za gospodarskapitanja iz|azio je u podetku svakoga gaiA
kasnijetjedno. novlna
Ravnateljiglavniurednikdolg43'godinebiojeing.VladimirBo2i6,a L
kasnijeMilivoj Huber. avijati
Marija
Kao stalniji suradnici,spominju se: Vladimir Trkalj, Rude Stagljar, poseb
Zlatko Orb.an, Valent Klandi6,
Sertii, Vinko Sirovica, iomislatn Mikuli6, Z
i drugi'
AleksandarJeladi6,Rudolf Josi6,Daut DeZman,zvonimir cadkovi6 i namj
-56
36 T Mortig,,ijau Zivotopisu(tJdba),str 55

34
:ljna suradnjai Taj je list, zapravo, bio nastavakJugoslavenskogLtoyda iz Kraljevine
Jugoslavije,koji je tretirao gospodarskai financijska pitanja, a bio je vlasnistvo
vanjamislinije Ivice Malnara,kojeg su Nijemci u podetkurata internirali u Graz.
avanja,6akni u
6. NEDJELJNE VIJESTI
List Sto ga je pokrenulo Hrvatsko novinarsko drustvo, jer Glavno
ravnateljstvoza promidbunije pristalona "nedjeljnimir", tj. da nedjeljom ne izlaze
:ziku,donose6i nikakvenovine,kako su predlagalidak i profesionalninovinari.
propagiranja Nedjeline viiesti bile su informativnog karaktera i ujedno kao sindikalno
riSta. glasilonovinara.U podetkusu se urednidkeekipe izmjenjivalesvakenedjelje,a
nzuruGlavnog zatimje postavljenastalna redakcija.Urednici su bili Ivo Mrakovdi6 i Josip
BlaLina.

primile
r usta5e 7. SELJACKO OGNJISTE
ivalaNOB kao 1j ednik s elj aiko ognj ii te, koj i je nastavakRadi6evaDo nta, bioje namijenjen
rorbupredvodi, seljacimai seljadkirnpitanjirna.
Glavni urednikbio je JankoTorti6,nekadasnjiglavni urednikglasilaHSS-a
lc, Karl Peharl, seljaiki dom. Tortic je bio novinar i poslanik, a 1941.godine, kako se navodi u
ozninu/Udbinu izvje56u, pristupio je ustaskom pokretu i organizirao slanje
pozdravnihbrzojavaHSS-as terenaAnti Paveli6u.
,aulistusu B. HRVATSK4 GRUDA
rikazi vaZnijih
Izlazio je kao tjedni dasopisu Kraljevini Jugoslaviji,a u vrijeme NDH
predstavnikkonzorcijai odgovorniurednikbio je Antun Jedvaj.Suradnicisu bili:
iku ulogu.
dr. Franjo Deak, dr. Euro Kumidi6, dr. Mirko Kosuti6,JosipFrajti6 i vjekoslav
lj Radio-postaje
: i JerkoSkradi6. Blaikov.
Prpi6,Stanislav 9. PREPOROD
su u Krugovalu
Tjednik za kulturna,gospodarskai politidkapitanja,koji sepojaviou podetku
1942.na hrvatskomi talijanskomjeziku.
odgovorni urednik bio je Dragan TeLak,a suradniciAnte Dabinovii, Tin
rkiradnik,koiim Ujevi6,VladislavKuian idrugi.
r Blaikov.
]0. HRVATSKA KNLA
Zrakoplovni promidbeni odsjek ZrakoplovsfvaNDH izdavaoje tjednik
Ht'vatskakrila,kojegje uredivaozrakoplovnibojnik Mario Petrovi6.Urealivalisu
svakogadana, a ga i Alfons vedelik, Franjovuk, p'rofesorAleksandarMuLini6,Borivoj Svajeri
novinarDragutinNovakovi6.
ladimir BoLit, a U listu su objavljivanistrudnidlancio razvojuzrakoplovsfva, o Zivotu i radu
avijatidara,o borbi avijatidarau domovini i na istodnombojistu. Imao je i svoje
Stagljar,Marija posebnefotografe- Marijanovi6ai Petaka.
Valent Klandi6, Zrakoplovni promidbeniodsjekizdavaoje i list Zrakoplovac,slidnogsadrZaja
rvi6i drugi. i namjene.

35
 1]. KATOLICK] LIST
list izlazio je i u Kralievini Polumje
Tjednik zagrebadkenadbiskupije Katoliiki
urednikbio je dr. JankoPeni6,a
Jugoslaviji.za vrijemeNDH glavni itdgovorni Polumj
izJavadkivlasnik Zagrebaikanadbiskupija' ulogu.Spom
12. |,IEDJELJA ]. USTA
prosvjetuNediel.iaizlazio je i u
Tjednik za katolidki rad, drustveni Zivot i Glasilot
bilo je Veliko kriZarskobratstvoiz
Kraljevini Jugoslaviji.Vlasnii i izdavadlista polumjesed
Zagreba. dlanci ustaS
Nekovrijemepredstavniklistabiojedr.FeliksNiedzielski,zatimdr.Lav Stardeviiai d
Znidar5i6. reportaZevojr
Adamovi6,zatirn dr' Ante
Odgovorni urednik bio je neko vrijeme Matija Nije bilc
Jerkovi dr. Mladen Gligo' na raspolaga
]3. HRVAT.SKA,STRAZA Ravnate
je, i bio vlasnik, konzorcl.l student, koji
List za katolidki dom Hrvatska straict izdavao
..HrvatskastraLa".oogouorniurednicibili su StjepanHrastovec,Luka Brajnovi6i Bubanii, Fra
Stalnisr
Antun Brajkovic.
Ivan Or5ani6
Zlatko Milko
2. USTA
Tojez
objavljivanis
Kararnarko.
3. VELE
Glasilor
o usta5komp
Glavniu
Tepe5.
Izi5loje
4. HRVI
Vojni rr
Nekolikoje p
i Borac, odkt
Cijelovr
urednika izrn
zarnijenioMr
listopada19
Marijan Ebne
kojegje otad
Kao pril

36
je i u Kraljevini Polumjeseinici - ideologi a i vojska
dr. JankoPeni6,a
Polumjesednici
koji su izraziriza vrijemeNDH kao da su
imari specifidnu
ulogu.SpominjemosljedeieI istove:

elja izlazioje i u 1. USTASA

Zarskobratstvoiz
I (GUS_a)Ustaia izlazioje u podetkukao
;ki, zatim dr. Lav
ff iHH'jjx
xl:11'
i::i:T:
;T"f;[
(,, zatim dr. Ante reportaL.evojnih srrahote
zabtuda,
reporterai ostari
""0,:i:[?;frl,fl,l;#etica
Nije bilo rubrika,negosu objavijivani
rnaterijali
koji su redakcijitrenutnobili
na raspolaganju.
Ravnatelilistabioje Mijo Bzik, a uredniStvo
su sadinjavali:Stanislavpolonio,
rlasnik,konzorcij student, koji je uglavnom pisao ideoroiko-politidke
, LukaBrajnovi6i irvodnike, zatim Franjo
Bubanii, FranjoTrbuhai Aleksanda,i.ibrant.
Stalni suradnicib.ilisu: Mirivoj Karamarko,
stoZernikSveudilisnogstoZera,
Ivan orsani6,JurePrpii, Glsa.pejnovi6,povjerenik
GUS-a,Ivo Barentovii,prof.
zlatko Milkovi6, Emir Medvedovl6,dr. Matija perak,
z.Tanodeidrusi.
2. USTASKAMLADEZ
To je zapravo prirog ristu ustaia posveien
iskljudivo ustaskoj mradeZi:
ugtavnorn
poriridko-ideoroski
napisi.Gravniurednikbiole Mirivoj
l}nffi::su
3. VELEBIT
Glasiloustaske
vojniceu kojemsuobjavrjivani
ideoroiko-promidZbeni
o ustaskom
pokretui o borbarna napisi
ustaskih
idomobranskih jedinicaprotivNov_a.
Glavniurednikbioje prof.Markoiovii, zatimvirim peroS
i satnikDragan
Tepe5.
IziSloje svegasedambrojeva.
4. HRVATSKI DOMOBRAN
vojni rnjesetnik Hrvatski domobran izrazioje
kasnije kao polumjesednik.
Nekoliko je putamijenjao ime: do 1942. izraziojepod
nazivomHrvatski domobran
i Borac, od kraja 1942.kao vojnik,a od ristopad
a 1944.kaoHrvatski vojrik.
Cijelo vrijeme izlaLenjaprodelnik listabioje DorninikBurnber,a na duZnosti
urednika izrnijeniri su se: dr. Fedor cicak,
dlmobran, ko;"g;" krajem 1941.
zamijenio Milan Leskola!,-1jesa od Iipnja
r943. Stanisra"v"poronio,
njega od
listopada1943. porudnik Mirko ceroua",
njega od studenogar943. porudnik
Marijan Ebner,a od sijednjado travnja te+s.
ponovoj" ur"dnTkMirko cerovac,
kojeg_jeotadao kraja ratazarnijenioJtsip
Katalini6.
Kao prilog toga lista, izlazioje mjesednikprosvietnik.

JI
 Zivotu vojske i o
U oba lista objavljivani su napisi o kulturno-zabavnom U vri
ostalimvojnim pitanjima. smijenjen
osobni tajr
5. POKRET hrvatske" i
PolumjesednikPokret bio je narnijenjenlikovnoj umjetnosti,a podeoje Mark,
izlazitiu travnju 1942.godine.Glavni iodgovorniurednikbio je StjepanTomidi6, PoloZioje
a nakonnjegaBrankoOZegovi6.Izdavadivlasnik listabilaje "Evropanaklada". 1 9 4 1 .p o d
podetkusv
Nako
dr. Branko
Mjeseinici - razliiita zanimanja od istaknu
ZaNI
Mjesednicisu okupljali publicistei sveudili5nuinteligenciju,ali i ostalekoji profesori F
su bili skloni pisanju rasprava, studija, eseja, znanstvenijih prlkaza, ve6ih, Antun Dab
zaokruZenijihi probranijihtekstova,namijenjenihintelektualnojvrhu5ci.Desetih Nakor
je bilo vode6ih: knjiZevnik
s uredivan
1. HRVATSKAREVIJA
Kao mjesednik za kulturno-politidka pitanja, Hrvatska revija izlaztla je u 2. HR
vrijeme KraljevineJugoslavije,u izdanju"Matice hrvatske".Urednikje bio BlaZ Smot
Juri5ii. Tadaje to bio reprezentativan dasopisza knjiZevnost,umjetnosti kulturu, u koji su sm
kojem su suradivali gotovo svi hrvatskiknjiZevnici,medu kojima M. KrleZa,V. mezimiciI
Nazor, I.G. Kovadii, Duro Vilovi6, Vtadimir Vlaisavljevi6,A- Cesarec,dr. M. U ratu
J. 2. kolovo
Senoa,S. Simi6,dr. Ivo Hergeii6,dr. B. Ivaki6,L. Zimbrek,Lj. Babi6-Dalski,
novinarstv
Pasari6,B. Lovri6. podetku s
Hrvatskureviju kreiralaje "Matica hrvatska",kao njen vlasnik od 1928.Do (r941.-r9
1929.,kad je ugovorom pre5lau vlasnostdr.BlaLa Juri5i6a,kojije i uredivao inozemstv
dasopis,tiskaju6iga u tiskari"Narodnenovine" u 1650primjeraka.Zanimljivoje U ure
da je "Matica hrvatska",kao polog zaizlaLenjeRevije,uplatila 300.000tada5njih stalno su s
dinara, obvezuju6i ugovorom vlasnika, izdavadai odgovornog urednika BlaZa StankoVitl
Juri5iiada 6e osiguratipetogodi5nje izlaZenjeRevijei eventualnideficit pokriti iz Ravna
je
toga pologa.Isto tako zanirnljiva todka ugovorakojom se,u sludajuda u Reviii Zagreba, at
bude objavljentekst koji bi mogao na5tetiti"Matidinu" ugledu ili ugroziti njen 3. MA
gospodarskiinteres(eventualnimprotestitnasa strane),skidala odgovornosts
U skl<
"Matice hrvatske".
kojima su c
Dr. BlaZ Juri5i6rodenje 1891.u Vrgadi na istoimenomotoku kraj Biograda
n/m, srednjuSkoluzavr5ioje u Zadru,fakultetuZagrebu,gdjeje bio prof-esor Prve 23 srpnja
je
realnegimnazije,a promoviran za doktora prava i Politidko-partijski
filozof,rje. "ignorira S

nije bio opredijeljen,nitije Hrvatskarevija tada objavljivaladlankeo politici u Zagreb br

separatisti
Kraljevini Jugoslavijiio vanjskojpolitici, osobitone od 1928.godine.U njoj su suraclujui S
suradivalii knjiZevnicisrpskenarodnosti:Jovan^_KrSi6, Milan Ka5anin,Novak 38 Dokume
4'1203138c
Sirni6,Vlado Vlaisavljevii i Slobodan Jovanovi6."
rasturanje"
policija" u I
37 Dokument Uprave policrje zagradZagreb (Preds.jednrdki ured) br 12679lll Prs 1930 od 8 srpnla 1930
g o d i n ei n i k
glasi: "Prerlmet:Tiskopis Hrvatska revlu z.apljena"(pohranjenu HDA-u, Savskabanovinabr 20612lll Pov ,
k u t r j a b r 1 5 2 ) ; d o k u m e n t O d e l j e n j a z a d r Z a v n u z a 5 t i t u M U P - a K r a l j e v i n e J u g o s l abvrr j2e5P6o9v1 / 1 9 3 9o d 39 lvo Omr

38
rotu vojske i o u vrijeme NDH i dalje je izlazila Hrvatska revija, ali je BlaL Jurisii bio
smijenjen,a za glavnog urednika postavljenje mladi knjiZevnik Marko iovi6,
osobnitajnik Mile Budaka,knjiZevnikakojije prije 1941.bio odbornik "Matice
hrvatske"idijije romanOgnjiite bio zabranjen4. srpnja1938.38
sti, a podeoje MarkoCovi6 roclenje 4. prosinca1915.u Subotici,ali senastaniou Zagrebu.
depanTomidi6, PoloZioje ispitzrelostiiupisao studij filozofrje,ali se kao apsolvent12.prosinca
ropanaklada". 1941.podeo baviti novinarstvom i za NDH radio je u Hrvatskom narodu, te u
podetkusvibnja1945.emigriraou inozemsfvo.
Nakon covi6a, jos zaNDH, postavljenje zaglavnogurednikaHrvatskerevije
dr. BrankoLivadii, pa olinko Delorko,a 1945.Tijas Mortigjija. U urednistvusu,
od istaknutijih,bili Ivan Ivankovii i VladislavKu5an.
ZaNDH najde56esuu Hrvatskojreviji suradivalidr. ErnestBauer,sveudili5ni
ali i ostalekoji profesoriFilip Lukas, Antun Barac, StjepanPataki, Marko Fotez,Isrned Zunic,
prtkaza, ve6ih, AntunDabinovi6,Ljubo Karaman,te mnogi kulturniradnici i intelektualci.
'rhu5ci.Desetih Nakon Drugoga svjetskog rata Hrvatsku reviju je u emigraciji uredivao
knjiZevnikVinko Nikoli6, koj i seu podetkurata1991.vratiou domovinui nastavio
s uredivanjemtoga tradicijski hrvatskogaknjiZevnoglista.

ija izlazilaje u 2. HRVATSKA SMOTRA

dnikje bio BIaZ Srnotra5isu takoderza KraljevineJugoslavijeimali svoj list Hrvatskasmotra,
tnostikulturu,u koji su smatrali ravnopravnim(po suradnicimai kvaliteti tekstova) "Matidinoj"
a M. KrleZa,V. mezimiciHrvatskoj revij i.
Cesarec, dr. M. U ratu I94l .- I 945. (za NDH) ravnateljlista bio je dr. Franjo Dujmovid, roden
Babi6-Dalski, J. 2. kolovoza 1904. u Oriovcu (Slavonija), diplomirani pravnik, koji se
novinarstvompodeo baviti 1926.,a za NDH radio je i u Novoj Hrvatskoj, E t
podetku svibnja 1945. emigrirao. Glavni urednik za cijelo vrijeme rata
nik od 1928.Do (1941.-1945.)bio je prof. Ivan oriani6, koji je 1945. takoder emigrirao u
rji je i uredivao inozernstvo i nastavios novinarstvom.
:a.Zanimljivoje u uredivadkomodboru bili su stipe Mosner,Duro Teufel i Mato Niksii, a
00.000tada5njih stalno su suradivali dr. vtadimir Zidovec, dr. Lovro Kati6, Radovan Latkovi6,
urednikaBlaZa StankoVitkovii i drugi.
deficitpokriti iz Ravnateljem Hrvatske smolre ^bio je i izdava(, i pisac Ivo omrd,anin iz
udajuda u Reviii Zagreba.autorknjige HrvatskaI942'" .
ili ugrozitinjen
3. MODELAR I JEDMLICAR
a odgovornosts
U sklopu zrakoplovstvaNDH izlazili su mjesedniciModelar i Jedriliiar, u
ku kraj Biograda kojirna su objavljivani uglavnom strudninapisi s tih podrudjaljudskog zanimanja.
rio profesorPrve 23 srpnja 1930 glasi: "Prednret: Hrvalska revija kao separatistidko-knjiZevni list" (navedenoje da
olitidko-partijski " i g n o r i r aS r b i i u i J u g o s l a v ' j u "a , . u l i s t u s u , e t o , s u r a d i v a l i S r b i ) : d o k u m e n tU p r a v e p o l i c i j e z a g r a d
ankeo politici u Zagreb bt 15051/Prs 1930 od 8 lrstopada 1930 glasi. "Prednret'. Hrvatska revija kao
separatistidko-knjiZevni dasopis"(odgovorenoje Beograduda taj list nije separatistidki,jer da u njemu
;odine.U njoj su suradujur Srbi)
Ka5anin,Novak 38 Dokument Odeljka za drZavnu zaititu Kraljevske banke uprave Savske banovine Pov II -DZ Br
47203138 od 14 studenoga1938 glasi: "Predmet. Zabranjeneknjige Ognjiite od dr Mile Budaka -
rasturanje",poslano"svim sreskimnadelrricima, predstojnicimagradskihpolicija i komesarupogranidnih
930 od 8 srpnja1930 p o l i c r j a " u K r a l j e v i n i . l u g o s l a v i . iTi a j e z a b r a n a u b r z o s k i n u t a a d r u g a j e u s l i j e d i l a p o s l i j e s v i b n j a l g 4 5
v i n a b r2 0 6 1 2 / lPl o v , g o d i n ei n i k a dn i j e s k i n u t a
) o vb r 2 5 6 9 1 / 1 9 o 3d9 39 Ivo Omrdanin Hrvatska l9l2 ,Zagreb, vlastito izdanje,str 434

39
Ure<livalisu ih ljudi izZrakoplovno-promidbenogodsjeka,kao i Hrvalska krila i
Zrakoplovac. Ideali
4. PLAVA REVIJA Tim
Taj mjesedni list sveudili5taracaza knjiLevna pitanja cijelo vrijeme rata moZese s
uredivaoje JankoSkrbin,koji ie 1945.emigrirao. kvaliteti i
vrednujen
5. PLUG najmanje
Mjesednik Plug, u kojern su tretirana kulturno-politidka pitanja, bio je razliditos
namijenjensveudili5nojmladeZi,a glavni i odgovorniurednikbio mu je do jeseni osobitona
1944.ZdravkoBrajkovi6,kasnijeEjub Cengii. sere6ida r
6. ALMA MATERCROATICA sveudiliS
je u pitanj
Glasnik HrvatskogasveudiliSnog dru5tvaAlma Mater Croatica izlazioje u redakcija
sklopu Sveudili5ta,u redakciji Hinka Wolfa, koji se opredijelio za strudnei
Tu pr
politidkedlanke,a kojeg su strijeljaleusta5e.Od podetka1944.dasopisje ureclivao se pretpos
dr. Vladimir Bazala. ofvorile ka
7. MITTEILUNGEN DER DEUTSCHE HANDELSKAMMER IN CROATIEN drukdija <
vidicima,i
To je bio mjesedniknjernadketrgovadkekomore u Zagrebu,a u njemu su
doprinos,i
objavljivani tekstovi o gospodarstvu(industriji, trgovini iobrtu). Urednici
U skl
gospodarske rubrike bili su dr. Georg Brandaui kasnijedr. BenhardWegmann,
poduditi i
obrtnidkerubrike dr. Joachim Schultz i rubrike za StampuStanislavPintari6 i
tehniku i t
kasnijeFranjo Vedrina.
koji su pril
B. ZA DOM Odjer
Ministarstvo vanjskih poslova izdavalo je list Za dom na hrvatskom, "poziv tren
njemadkom,talijanskom i francuskomjeziku. Bio je to zapravobilten u kojem su naredaba,I
NDH, te
obradivaniaktualnipolitidki problemii pitanja,kako bi se popularizirala idealistim
je dostavljanstranirnposlanstvimau Zagrebui inozemstvu.Bilten je uredivao upropastil
Teodor lJzorinac, a u njemu su suradivali dr. Antun Dabinovi6, dr. Franjo
Dujmovi6,prof. Ivan Or5ani6i drugi.
9. NAPREDAK
zaKraljevine Jugoslavijeizlazio je i mjesednikNapredak,koji je uspostavom
NDH odmah nastavio s izlaZenjem pod istirn nazivom, kao list Ministarstva
prosvjeteza Skolskapitanja.
Glavni urednik bio je dr. Vlado Petz, a uredivali su ga urednici Mato
BoZidevi6,JosipDernarini drugi.NajviSestrudnihtekstovanapisalisu profesoridr.
PavaoPavlovi6-Vuk,ZoranBujas,Martin Roboti6,Marijan Markovac,dr. Stjepan
Pataki,Mato Demarini drugi.
]0. SAJAMSKE NOVINE
Taj mjesedniktakoderje izlazio prije rata 1941.-1945.i u njemu su trqtirana
strudnasajamskapitanja.Vlasnik i odgovorniurednikzaratabioje Danimir-Zorko
Usarkovi6.

40
llrvalska krile i
Idealisti s kapitalnim temama
Tim navodenjemnajosnovnijihpodatakao ristovimai dasopisima
NDH ne
lo vrijeme rata moZesestedipotpunaslikao njihovojul
kvaliteti i (ne)razvijenostisuradnje,jer
vrednujemo,odredimo njihovo znaden
najmanjeda ih usporeilujemos danain
pitanja,bio je razliditostmasmedijskog komuniciranjai u ratnim uvjetima,te na skolskuspremui
rnuje dojeseni osobitona (ne)osposobljenost urednika i suradnikaza novinarskuprof'esiju.MoZe
sere6ida nikad u hrvatskojpovijesti nije u novinamasuradivalo
vi5e znan'stvenika,
sveudilisnih profesorai akademika,vise fakultetskiobrazovanihljudi.
oni su, kad
je u pitanjunovinarstvo, uvijekbili oprezni,a194r.-lg45.masovno
:icaizlazioje u su sepojaviliu
redakcijamai stavili im na raspolaganjesvoje znanje.
io za strudnei
Tu pojavu,koja senije ponovirani do danas,nitko n1e pokusao
opisje uredivao objasliti, ari
sepretpostavljada su se pred Hrvatirnaodjednom,stjecajem
svjetskih(ne)prilika,
otvorilekapitalnetemeo slobodi,suverenosti, ,u-oriulnorti, idJologijiioiu.;" oiru
INCROATIEN drukdija od one iz Austro-Ugarskeili Kraljevine lugoslavije,-o
euiopskin-,
r,aunjemusu vidicima,katolidkommoralu,novoj obitelji i svemustoj! podrazumijevalo
velik
brtu). Urednici doprinos,Zivotnikorak,sudbinuo kojoj se dotadsarnosaniariro.
rard Wegmann, U skloputogana sudbinskuscenuodjednomsu doslii oni kojeje
trebalotek
rislavPintarii i poduditii osposobitiza nove zada6e,koji su izluga i gaja
stali pred suvremenu
tehnikui tehnologiju(makar i ratnu)ili s pasnjakau
stroj, neskolovani,
koji su prihvatili zadacukojoj nisu bili dorasli. "olnieti
odjednom se otvorilo more potreba,i intektuarcisu, vjeruje se,
razumjeri
na hrvatskom, "poz\vtrenutka"(koji sveuznosi)irionu goremukoridinuupltu,
p.iopdenja,ograsa,
Itenu kojem su naredaba, proglasa,zdravica,protokolarnihvijesti, mitinga iii'panoa junacima
'iziralaNDH,te s
idealistima,a drugi su sve to proigrali,krivo usmjerili,karijeristidki
iskoristili i
en je uredivao upropastilicijeli nara5tajiz tadainjihjavnih mediia.
vi6, dr. Franjo

ije uspostavom
ist Ministarstva

uredniciMato
i suprofesoridr.
rvac,dr. Stjepan

lmu su tretirana
Danimir-Zorko

4l
*tilnrln; Plia4na ! gorovu

F E-f,nTn-ffiffi.
Diinitx
f.tseeovie nssliednik'vEleodmirql
*,\.i:il.r.,3I" .111.':;,':;
il'':,'
l-r"i..l l.r.,t ro3
i#;; '." t,'il;.i,":ri#
le
",,,1;"*ll
aq"i-lJ*ffi
!" tuibe l$3t F_

-iil'i"
ii, ifi.-*t,,;-,"'.**t

;Liii..il;**"*
s!"AAU
gEntral Alekt4dg Pulu.tq
e B&i

je 1945.,dakle
List Novine,kojije izdavalaNovinarskanaklada,objavio 2. svibnja
priie raspadaNDH, daje poginuoAdolf Hitler
 CIENA 6O KUHI
Tisak
rLH&.
,44

"provinciji"
(iupumu)
^"'j*,j'til.fj1J,.ill
:,1*,:+,*+*;
. r,a:.icr.

: l',:=lll ;.:l:';'l'"nl:
*?l;*.*"*1"
TLANU
IJ$KI}
eral Atlktadd Puluie
e 8si

ibnja1945.,dakle
 Ostaje
U sk
' ' t,':r
' .f - i t

''fil
+ - - { t,i; prornidbe
-/f-
* lspostava
9qllaflfit plEInFa u 'rqto"D Poirdlni 6rDf Run; iP F
veliki Zup
w voditelja i
lokalnihlir
Agen
vanjskopo
oRESlar!0 | cf{nrar {illfif,tl({ | lJaJa nrl lE r&dFlsdJ & I Aril{! r{!( D!n( n \i *){
!tBDilJA$lNI
.tsrltxl
DBZOOLnitt
Er'fix
lls ll'tr
({'rr
t 1-r!!
3!:J
t,S a6q h |{ r!{ SA (Ea
:N TdN.
zn 1 r{t*. Kako
f0aIarFtrl

41 l&r0l) Otl6L, icholo lt l Gndlnd XXI navodino

:,..:Xefki:
sguietski kodffiiksrulia
uuhitci Ostjek:
l{irtua*fia u[kulnnakod'trrlrasiin,rattiln
sltuFilra,|rlinishiln sbrui
iesoyielski i nsln- Jedan
hodilase - l{rvarsniufiil$Iu$a$akrdtnssilraizlazioi ne
- t{astarrlia$f;r:ernalftipritiiakkod
$sllilna
.., iiGl{!dslrs!od6Aslcbs.iSvie;lt?.{lltll}\r:I,1tr.)zi!.rjt\ir1{11-0xir;.r,.,,i,rr,.,r1-'r\: lit retLruhorhirtrrertrlrraJ,r vlasti.On.
.,-. ..lGa:rtoiurI $ierqruood Kri?oxllognrrM.1(li!u!0vedt$i{r ila.ai1? l1ljil rjet0tlilr lii_lvrpollE st'.ldl}d $o tslait-
,cuoalislk'$nssxilrafta:vils!{${{}kebarb.;la:aji}{rrltr,0!0til(($o;rr_rrc rlrrrrtrlrni,tJt.rtr'.alie, L1}ar*8c. t.irr'!q-utllf{Jelr,
ltqltle(Litrrls, !)^rileransl$ |
osnovaoo:
l.rsln
dlv:1i.iD Pd esF'

f azgovoru
... iiz{otrto-I'tutts
1'odniJl{on' s(ocr"li p{rniKtlb ieu /rsta bili s
vlad€ .ea se-llocinra
Sclrilruer: rr g€ilenls U.rn{cilhtr.
Osijeku,kc
SdepanHe
'itatB:
1,7t4 oudtslJdn{ lFi{j NDH, pa S
i555 lapovd, brojnD <lrq$6 4ta
ija I rslslc raroq Fclrqbalto+, Donjem Vr
dok !e pjelalhlm truilse
obqreno 56 lepiljarol.lskih rra^ (suradnikI
koploYi.
$rgo zrlfrlo
oliv ilEplsUil{
oro.ii{
lrYrt{noc
h!/Lr l! tr;
ud:!!} $rt
Ye6 z
dlclvl rricilr lilrrh orstrtihi h1rhc.ilf
I foo'ilift rfxli((lovi. zauzvratp
Upodrualsrap6ddoad
€ cr ka r | | a urFollsvllena
{eslokih
is Clavni ure
nakor odbllanlr n}-
priiEicUsklh proluiaFBdai{ vec 1942.c
.ie Udba trz
Veliacinial
lsn navaljtvala. da bl jo oslob:
jdlte. 1 9 2 6 k, o j i -
lu:uu ol llrnaisl.rc ir
i
lreri trDfiirl+n ie l*lnn i/lr\:, novinarsk
iltt lrlote r !rrd{}r .\rtrni'rr ta.i
I;r;rr, nrLer jr0 rr rr.arrqri !v. \':,:
116r.!r$dld
Irrd{ldtrll
Gqf,ls 1k* rkrnrc !, ,1 iB4 lrrl4l
ln6f\!. drturdr al:d6 {r.:'!ri! )lA!iijd r.ltr,io i.nr. 1l l. jkl lre.lr1r, rx{; \;.!: 'rr\'r i.r :) r.rovinarsfv
riil q leg.rv dll .{ du}lnila$! tr.(rLlsr,lfil4edj\[-:, il/r Itq, r da d'!!rijakJl nd tonr riJ4 n,r'
Hrttal,
1r:r.jr, !,r llJLr.rr!q

usta5kistoi
s funkcijeI
kolovoza 1
akademiju
poloZajugl
List
unutra5njo
dopisnicili
 ,t/\ , t
ustaJetabu-tema o novinarima

Agencija "Croatia" opskrbljivala je listove u provinciji (Zupama)

vanjskopolitidkim i unutra5njopolitidkim vij estima.
h I rcon! r.tM dle o !i Rcd:
L X i.{@(q a ld rra e .
Kako je taj tisak nastajao,razvijao se i propao, pokazatie primjeri koje
--T-ardr,t"rxi- navodimo.
lr
000ffa
8ryrc Osijek:jedine privatne novine
jelskiohrui
i s$ln" Jedanod najjadihprovincijskihlistova bio je osjedkiHrvatski /rsr, koji je
ltsd
ilosasatassinn izlazioi nekolikogodinaprije rata,te destobio pod udarompolitidko-policijske
sllilro hwhnr$ { ?qdrfl1ltr vlasti.On je bio vlasni5tvodionidkogdru5tvaStoga je zal<riljevine Jugoslavije
opolla 6trlcrlb !u o!u!r-
blYrskq
r n4llfurhfflkG
&t{ire-prtlf
odnr4nct!
al'la,
i
osnovaoosjedki odvjetnik dr. Papratovi6,a suvlasnicitoga dru5tva i Hrvatskog
repB*o dlY:rijs Fd !!tg.
dlivord {46{tnli slrnicti!
nlerr td rcoEBl! I,.iDdenbqi-
*seca lista blli su Kamilo Krvari6, roden 23. travnja 1g94. u Sarajevu, nastanjenu
ll:ellN I }tr.Bi[{d ]}&cttu l-i
ury t9IJ, I r5, rejielq t?,11, r osijeku,koji je zavrsiokadetskuikolu i od 1929.bio novinar,plsueiu listu,te dr.
li I elrrrill,ilsrr r &lalo,u o!{ii"
,!ls b{lji{eFho pekrir'* P}' StjepanHefer, rukovoditelj HSS-a u osijeku i veliki Lupanza-Baranjuu vrijeme
r:ig",il': Jf,'*, ::bj'llt'...,
o: l.15i oliropl]6nJ Iois NDH, pa Suster,dr. iadinovi6 iJosip pavisii, kojije roden 15.studenogatg-9s.u
lopoer, brsjno drufb ttu.
o!t5l€ rdlos F€!(qbE los, Donjem varosu, zavrsio tri razredapreparandijei bio novinar od 1921.
lo piei!;ll6 DrtiJpe eodine
rono Ed nepdi.lol.lrkih iti.
ovi,
(suradnikHrv atskog I is ta).
Io rrdno oru.iia luukr l€ nr
u4!r5!q irYrrlsg uoie{{ yF Ye( za KraljevineJugoslavije, navodnozatosto su ga pomagaliNijemci,a on
ron'rfi laLih P6tri$ tRrbidll
aih Irrl{slova. zauzvratpopulariziraonacionalsocijalizam, list je bio plijenjen ili cenzuriran.
pod.ltlcrapidnq ad
I I ar Il a u.polkYliora le
on odblJanir l6ltekih n;.
Glavni urednikbio je Matija Kovadii, kojije s podetkomratapreseliouZagrebt
rte{rtlh prqluaapad6iF
oYdo rvdg i lPdrcm {or
ve(' 1942.objavio knjigu odnrctniika razaranja i pustoienja u NDH, zbog koje ga
nlF! sd.6r6Dom loios je Udba traLila 1945.Stenograflista bio je Mijo Tolj, roder.r7. veljade
niakom borbaooB 5kunl"
r, Loja lo Frodtls do bol;'
l9ol.-u
DhloDllenlh Fcl| olbi, td'e Veljacima kraj LjubuSkog,nastanjenu osijeku, svrsenisrednjoskolac,novinar od
avalllytl", da bt l6 oslobr-
1926,kojije u svibnju 1945.emigriraou inozemstvo,azaNDH, s tzv. osjedkom
tiuo r{ tltoenskos t,:
. lrndtnl$r te bCrn 1r!u\in,
Irort. r {.!dont li$rnhu l{t
novinarskom grupom (orsani6i, Kovadi6, Toli) odigrao znatajnu ulogu u
nalor lh t{ aJJotqM!v. Q)i
i rre.i;lr,rr{ii 1;rtlirrd'r lr4s novinarstvuNDH.
da dls.ijrdl nrl kxri triic n',^

r!rJto (d l,iEsd.{?i"
Hrvatski list je za rata ostao u vlasnistvuKamila Krvari6a,koji je postao
€ r r ! a b 4 i i { ! us $ r u u l ' r )
lol lrrara, ta t(d tsr-
(dlll S tO{nclj u:rlldso u)rn
ustaSkistoZerniki,zapravo,jediniprivatnivlasniknovinau HDH. Kadje on otisao
r. r$e olldnlrr iajln rirunnt
todForo0 4lhblJiail hsla Prl s funkcije glavnogurednika,na taj poloZajdoiao je Zvonimir Benaii6, roden 6.
r L ullrerd 3t sorrebuh skld!-
h !ot& U 0vno, s Drrru.)i! rxr).
o(llitrtYilr Fnrr.r!{he l1
kolovoza 1918.u Detroitu(sAD), nastanjenu Dakovu,koji je zavriio trgovadku
pl_enadlvtrla lod ziFori{dsif-
r ,cnepla-lttganll, hrrurz rrt akadernijui bio novinar od 1937. upravo u osjedkomeHr-vatskomlislu, rc na
rlDo od llma ntproduJo u
vlm borbrd.
poloZajuglavnogaurednikaostaodo kraja rata.
naE F{pEdal
List je bio podijeljen na srjedede rubrike: vanjskoporitidka,
-
unutrasnjopolitidka, "Sirom Slavonije",kulturna,gradskai sportska.Urednici i
dopisnici lista bili su Fra'jo Babii, roden 19. proiin.u 190g.u Babinoi
Gredi.

45
novinar od 1932 DraganBubli6,roden4. studenoga1895.u Garesnici,student
filozofrje,novinarod 1914,u inozemstvuod 1945;viktor (Dragutina)Sonnenfeld, Karlot
roden 22. sijednja 1902. u Petrijevcima,nastanjenu osijeku, srednjoikolac, od1
novinar od 1934. godine; Rikard Hafner, roden 2. oZujka 1891. u osijeku, izlazio i z
gimnazijalac,novinarod 1911,koji je za KraljevineJugoslavijebio destona listi toga lista
osumnjidenihili optuZenih;Mirko Kajdi, roden29. kolovoza 1920.u osiieku, suradnici
girnnazijalac. novinarod 1941,urednikrubrike"sirorn Slavonije".ve6ina ih je (strijeljan
poslije 1945.ostalau Osijeku.Iz Vukovarase kao povremenisuradnikHrvatskog (strijeljan
lista javljaoi Luka Puljiz,novinarod 1935.,a iz DakovaAsandaji6. Hmc
U Osijekuje, kao organnjemadkemanjine,izlaziolistArenareicht,kojemje obustavlj
glavni i odgovomi urednik bio Nikolaus Stotzer, koji je 1945. pobjegao u Usta
inozemstvo.U listu su suradivaliSchram,BranimirAldgajeri drugi. kojem je 1
Kao organ njemadkevojske, u osileku je izlazio i list Gias istine, koji je Slavo Kru
uredivaoStjepanFrauenheim,kojije strijeljannakon8. svibnja 1945.godine. je tad bio
Godi
nekolikot
Bj elovar : novinari strij elj ani
u Bjelovaru je za NDH izlazio tjednik Bilogora, koji je uredivao tadasnji
logornik DomagojRuZii, a dlanoviredakcijei stalnisuradnicibili su prof. Julije Petrinj
Makanac(strijeljannakon8. svibnja1945.),IvanSestak(strijeljannakon8. svibnja Cijel
1945.),Kavuri6 (strijeljan nakon 8. svibnja 1945., navodnozato Sto je bio i glasilovel
pobodnik stoZernika),Vjekoslav Kirin (strijeljannakon 8. svibnja 1945. kao KriZanii, r
navodnilogornik),uditelj Trezi(,N. (strijeljannakon8. svinja 1945.)iMijo Hans kao frankc
(strijeljannakon8. svibnja 1945.). kojem je c
toga uredi
Solde list
Varaidin: glasilo za Zagorje Bosne, ko
JoS u vrijeme Kraljevine Jugoslavije u VaraZdinu je izlazllo Hrvatsko pomilovan
jedinstvo, u ratu glasilo za veliku lupu zagorje, u kojem su obradivanapolitidka, Crikvenic
gospodarskai kulturna pitanja. Na mjestu glavnoga i odgovornog urednika Srnak, ust
izmijenilo se nekoliko osoba:Mirko Sladojevi6,stanko Paikvan,Josip Kolibas, kraja rata,
Josip Belosevi6 (strijeljannakon 8. svibnja 1945.)i vinko \upti(,. od travnja UHr
1942.,osim odgovornogurednika,postojaoje i ureclivad,i to prvo Josipvrandi6, a Sulentii, p
zatimJosipBeloSevic. kasnijei s i
drugi.

Sisak: Hrvatske novine

Dubrot,
Od 1941.do svibnja 1945.izlazioje u SiskutjednikHrvatskenovine.Glavni
urednik bio je prof. KonstantinVolinski, porijeklomRus, bjelogardejac, koji je U prr
nakon8. svibnja1945.umro u logoru.Politidkedlankeu tom listu redovitoje pisao dnevnik rl
Ivan Petridevi6,tada5njidirektorgimnazije,kojije navodnopoginuo1945.godine. Berkovi6i
clanke o radu usta5kihorganizacijapisaoje iuredivao logornik Roko Faget. je izlaziodr
listabilaje

46
areSnici,student
ina)Sonnenfeld,
Karlovac: Hrvatska sloboda
, srednjoikolac, Od travnja 1941. u Karlovcu je izlazio tjednik Hrvatskctsloboda, koji je
391.u Osijeku, izlazio i za Kraljevine Jugoslavije,ali pod naslovomSloboda.Vlasnik i urednik
biodestona listi togalista bio je dr. Feliks Zidovec(strijeljannakon 8. svibnja 1945.),a glavni
920. u Osijeku, suradnicidr. Ante Niksi6, tada5njiveliki Zupan,Ante Butkovi6, AleksandarSanti6
e". Ve6inaih je (strijeljannakon 8. svibnja 1945.),studentiRatko i PavleDemut, te zlatko Fogeti6
adnrkHrvatskog (strijeljannakon8. svibnja 1945.),kojije pisaoreportaLeiztvornica.
i6. Hrvatska sloboda izlazila je samo tri mjeseca,jer je zbog nale tiral.e
veicht, kojemje obustavljenonj eno tiskanje.
45. pobjegaou Usta5ki promidbeni ured u Karlovcu pokrenuoje 1944. tjednik Pokuplje,
tgl. kojemje glavni urednik bio dr. Zvonimir zudenigo,a njegov zamjenik i korektor
as istine,koji je SlavoKruZii. Stalnosu u listu suradivaliZlatko Fogetii i prof. FranjoNikii6, koji
945.godine. je tad bio SefPromidbenogureda.
Godine 1943. poku5anoje izdavanje lista Domovina i svijet, ali je nakon
nekolikotjedanai on bio obustavljen- zbogmale tiraLe.

rredivaotada5nji
ili su prof. Julije
Petrinj a: Hrvatska zemlja
Lnakon8. svibnja Cijelo vrijeme rata(1941.-1945.)izlazioje u Petrinji dednik Hrvatskazemlja,
rato 5to je bio i glasilovelikeZupeGora.Glavni i odgovorniurednicibili su:od 1942.prof. Kamilo
,ibnja 1945.kao Krilanic, roden 8. travnja 1908.u Petrinji, koji se i u Kraljevini Jugoslaviji isticao
)45.)i Mijo Hans kao frankovac.Polovinon 1943,kad je kao porudnik pozvan u domobranstvo,u
kojemje ostaodo kraja rata, zamijenioga je sveienik Nikola Soldo, koji je zbog
toga uredivanjabio 1945.osudenna l6 godina zatvoras prisilnim radom. Nakon
Solde list su uredivali: vojni sveienik Josip Vukeli6, pukovnik, doseljenikiz
Bosne,koji je nakon 8. svibnja 1945.bio osudenna smrt strijeljanjem,ali je
zlazilo Hrvatsko pomilovanna doZivotnurobiju, zatim puiten na slobodu,pa je nastavioZivot u
rdivanapolitidka, Crikvenici;Ivan Bani6,usta5kidasnik;JosipHolup,uditelj,usta5kiporudnik;Faco
vornog urednika Srnak,ustaSkilogornik u Petrinji,koji je na duZnostiglavnogurednikaostaodo
Ln,JosipKoliba5, kraja rata,kad je strijeljan.
rpdic. Od travnja .. U Hrvatskoj zemlji suradivali su uditeljica Ivana Roki6, uditeljica Stefica
o JosipVrandii,a Sulentid,podnarednikSime Vitkovii, autor raznih dlanakao borbama u Bosni,
kasnijei s istodnogboji5ta,pa profesoricaKarmelaDujmi6,vojni lijednikN. Sari6i
drugi.

Dubrovnik: elaborat o Hrvatskoj

:kenovine.Glavni
ogardejac,koji je U proljeie 1944. poteo je u Dubrovniku izlaziti informativno-politidki
dnevnik Hrvatska, dije su izlaLenje organizirali novinari Jakov Mizler, Boris
u redovitoje pisao
Berkovi6 i DragutinTuk, koji su zbog togaizzagrebadoputovaliu Dubrovnik.List
nuo1945.godine.
jeizlazio do listopada1944.,asuradnike je imaou cijeloj Dalmaciji.Glavnazadafa
RokoFaget.
je
listabila da organiziranarodu borbi protivNoP-a, stoje i razumljivoako sezna

i1
daje HrvalskabllavlasniStvo UstaSkoganakladnogzavodaizZagrebai daje svaki
pa Ante D:
broj, prije izlaskau javnost, morao pro6i njemadkucenzuru.
"Gradske r
Cijelo vrijeme glavni urednik Hrvatske bio je Boris Berkovi6, roden 7.
suraduju6i
kolovoza 1920. u Zagrebu, nastanjenu Vinkovcima, student prava, koji se
Novog lista
novinarsfvompodeobaviti od 1939.,azaNDH je radio u Hrvatskomnarodu.Ostali je 1944.pre
dlanoviredakcijebili su Jakov Mizler, DragutinTuk (strijeljannakon 8. svibnja
dana i vrati
1945.), Slavko Svoboda(roden 12. prosinca 1919., suradnikNove Hrvatske,
Sestgodina
nastanjenu Zagrebu),Franjo Trbuha (roden l. listopada1919. u Goljaku kraj
Opunc
Klanjca, student prava, novinar od 1941., suradnik "Hrvatskoga drZavnoga
b r . 1 5 8 5o d
krugovala") i Pero Vuki6 (roden 1907. u Dubrovniku, uditelj, nastanjenu
"Elaborato
Dubrovriiku, novinar od prije 1941., suradnik .Iadranskogdnevnika, Hrvatskog
ujednojedc
glasnika, Dubrave i Hrvatskogjuga, tada kao prista5aHSS-a, zatim od 1947.
Dubrovniku
domobrantri i pol godine,od 1944.urednikgradskerubrike u listu Hrvatska,nakon
likvidirani,
rataosudenje na tri i pol godineprisilnograda,ali.lepomilovani nastavioje raditi
izvjeSie) n
kao namje5tenikKotarskoganarodnooslobodiladkog odborau Dubrovniku).
provjeravan
U izvjr
izlalenju li
provjeravan
gornjim bro
Dubrovniku
koja bi narnr
suposlali,io
DLIOIILiV;rqIK. teLcr{al
'3-
kdloaari I91a sve koji su u

fuino odCuenn slolnliene tteprljfllulishe tlutlde i 'u'",:?:'#I;ili"'n" Identid

primjericeiz
Pd*ipljgqs 26.000brt, a'oEie€eno49.000brt iz jedne neprijateljske ,,I*,,j;:;.1,1,;;rt;i?iluiX'"lii.
bio'dofratnj*.;* 13,000..iittvih i .800 rarobljenih iftali su partizani u i.";i':fr,J,IX,llLi,i
urednik Bilc
Siit;:;l:l:
oslobotlenju
profesor,pis
A'";'Ltuili"';" ncpri;.tri.Ut \r 1'vrIni.n !b, I'c,r" K,:pr:i
urednik i pis
'tuprie{i. . .i:::"::.^"1-...i_1.
il.^ilrlr';1lll:
t*ti: stoZernika,nr
je dlanke;log
Trezic N., zi
porudnik,pis
t;i:' """'"'"'"""'""
'i osb!:rdi nn'a. si"'r.,,i't.r,o oi r'1,i,'.., ';',,id"""i,1;1,;;;,;:
suradivao u
"i'il'-r.,,
saradnikau I
Kao najde5didopisniciHrvcttskejavljali su seprof.JakovMatkovid,gvardijan medutimnije
fra Vjekoslav Bonifadii (roden 26. prosinca 1902. u Puntu na Krku, profesor N. Plavnica,k
franjevadkegimnazijena Badiji - Kordula,nakonratastarjeSina samostana"Mala iemo to udin
ttrata" u Dubrovniku), fra Dominik Barac (strijeljannakon 8. svibnja 1945.), najglavnijisa
kanonik Dibanovi6,dr. Josip Baljkas iz Metkoviia (strijeljannakon 8. svibnja smr6u. Mi 6e
1945.) i Vicko Bjeli5 (strijeljannakon 8. svibnja 1945.),te dr. Miho Skvrce, saradniktoga
odvjetnik iz Dubrovnika,Frano Saric,studentiz Trstena,Nino Nuni6, dak, Ivo
BogdanizZagreba,diji su tekstovisubotomdostavljaniprekoagencije"Croatia",
40 Opunomo
prednl,et:" Hrva

48
 daje svaki pa Ante Dageli6(roden9. sijednja1910.na Visu, nastanjenu Splitu,knjigovoda
"Gradske mljekare", dlan HSS-a, koji se novinarstvorn podeo baviti 1932.,
6, roden 7. suraduju6iza Hrvatski dnevnik iz Sibenika i okolice, a od 1941. dlan redakcije
va, koji se Novoglista u Sarajevu,od 1942.do 1944.glavni i odgovorniuredniktoga lista, kad
rodu.Ostali je 1944.premje5tenu redakcijusplitskogaNovog doba, gdjeje ostaosvegamjesec
n 8. svibnja danai vratio se u Sarajevona svoju prija5njuduZnost:nakon rata bioje osudenna
e Hrvatske, Sestgodinaprisilnograda).
ioljaku kraj Opunomo6stvo Udbe Dubrovnik,odgovaraju6ina depe5uUdbe za Hrvatsku
drZavnoga br. 1585od 8. travnja 7952.,dostaviloje t Zagreb 12. travnja 1952.pod br. 459
nastanJen u "Elaborato usta5komlistu Hruatska,koji je izlazio u toku 1944.u Dubrovniku", a
, Hrvatskog ujednojedostaviloi podatke"zaneke od saradnikatoga lista koji sedanasnalazeu
m od 1941. Dubrovniku",napominjudida su ostali suradnicikoji su im poznati"ili nestaliili
ilska,nakon likvidirani, a neki pobjegli u inostranstvo".Budu6i da taj "elaborat" (Udbino
avioje raditi izvjeS6e)nije bio potpun, obedanoje da 6e dubrovadka Udba "daljnjim
rniku). provjeravanjernizvrSiti eventualnenadopune".
U izvjeiiu broj 459 od27. svibnja 1952.godine ("Nadopunapodatakao
izlalenju lista Hrvatska za vrijeme NDH") napominje se da "daljnjim
provjeravanjem,kojeg smo izvrSili radi nadopuneElaborata,poslanogvam pod
gornjimbrojem,nismomogli do6i,do imenadrugih saradnikaovogalista,poStou
Dubrovnikunemanijednogod onih lica koja su vrSilaodgovornefunkcije u listu i
koja bi nam mogla dati podatkeo saradnicima"ao. Neke nadopune"E,laboratu"ipak
w suposlali,i one potvrdujus kolikom je revno56ui upornoS6uUdba dugo proganjala
coD, r
svekoji su u vrijemeNDH pisaliu novinamaili govorili na radiju.
Identidne su, nairne, depe5eili izvje56aiz ostalih mjesta u Hrvatskoj,
-*a"*
"tt
)Ri'I"\liDlJl primjericeiz Bjelovarao suradnicimalista Bilogora (18. travnja 1952.):"Glavni
n, 3 hDllr.ta l1c-
rdw
ioirrn
irvljseb*r
lj;1a
jzr,aid
urednik Bilogore bio je biv5i logornik RuZidi6 Domagoj, ko.ii je nestao u
?rdtv rl. lir.r), tn-
oslobodenju,vjerojatno je streljan. Ostali saradnici su bili: Makanec Julio,
r;nraj{, 'rJr ,aF).rra
lodl"!: si,51!l'rD
"(i sr,uru fr{rr{(n ?r.
ra[
profesor,pisaoje dlanke,poslijeoslobodenjajestreljan.SestakIvanizBjelovara,
'.i tvm k Jrdb rdls-
csle ilrwni! l'inr.! ;
dD ostli(o l{!hi[ Eo'-
urednik i pisac dlanaka,poslije oslobodenjaje streljan.Kavuri6 N., pobodnik
sna{a roklm kojih *n
?lrpi6li le5r9'l"trtilhc.
lisrrrqie(tilt ).F0.
stoZernika, nestaou oslobodenju, vjerojatnoje streljan,bio je saradniklista ipisao
r i grerci<, lc so tr!.
ru I nspsrvdoo iri.a
je dlanke;logornikKirin Vjekoslavposlijeoslobodenjajestreljan,pisaoje dlanke;
L nglazc re idirui r
lnlr !!rb!bn
k;h diloilirrjll
lrji;?
sixr{.
Trezi(, N., zanimanjernuditelj iz Korenova, kotar Bjelovar, inade bio usta5ki
mdru:j@
n.[ih
!l{Ci niw
$kadri loeai- porudnik,pisao dlanke,poslije oslobodenja je streljan.Hans Mijo iz Bjelovara,
1'#1 suradivaou listu, nestaoje u oslobodenju,vjerojatnoje streljan.Od Zivu6ih
NNERHEItrI_:.iO\{
saradnikau BjelovaruZivi Kolesari6Karla, koja je ponekadznala pisati dlanke,
medutimnije bila stalnisaradniklista...Osimtogasaradivao je neki Halapalvaniz
vi6,gvardijan
N. Pfavnica,kotarBjelovar,medutimzanjeganismomogli prikupiti podataka,ve6
rku, profesor
"Mala 6emoto udiniti naknadno,te 6emovam ih dostaviti.Kao 5toje iz gornjegvidljivo,
rostana
,ibnja1945.), najglavniji saradnicisu radi svojih neprijateljskihispadai zlo1inapokaZnjavani
smr6u.Mi 6emo nastojatiprikupiti naknadnopodatke,da li jo5 gdje Zivi koji
on 8. svibnja
saradniktogatjednika,te 6emovas o tome izvijestiti".
Miho Skvrce,
:nic, dak, Ivo
:ije "Croatia", 40 OpunomoCstvoUdbe Dubrovnik br 459 od 12 travnja 1952 Udbi za NR Hrvatsktr-ll odjelyenje,
p r e d m e t : " H r v a t s t a u s t a 3 k i t j e d n i k , p o d a c i , d o s t a v l j a j u"s( e
FIDA,MUPRH,spis0l3il8,kutijabr 48)

49
 odrnahje bila c
Split: od San Marca do Novog doba Do polovine I
Cim su 1941. Talijani stigli u Split, organiziranje propagandniured pod travnja1918.r
rukovodstvom obavje5tajnogdasnika Senette,a u prvim danima rata bilo je Spremnosti, za
obustavljeno izlaLenjelista ly'ovo doba i umjesto njega podeoje izlaziti list na medicine,kojir
talijanskom jeziku San Marco, pod rukovodstvom spomenutogapropagandnog Hrvatskoj, kojr
ureda. Glavni i odgovorni urednik San Marccr bio je zadarski Talijan Antonio Ostali dlanovir
Just-Verdus, a glavnisuradniciAnte Bezic(roden31.kolovoza1905.u Grohotama student prava,
na Solti,nastanjenu Splitu,suradnikilistaPopolodi Spalato,nakon 1945.novinar Zagreb), partiz
u SlobodnojDalmaciji, suradnik Vjesnikoi Politike, proganjan),Ciro iidin-Sain skedevai man
(roden 1890. u Vodicama, profesor i stenograf, nastanjen u Splitu, direktor Koljatii.
Gradskogmuzeja u Splitu, suradnik i lista Popolo di Spalato,propagatorkralja i Sudbinati
monarhije,odnosnodetniStva), Serif Segvi6,te nekolikotalijanskihnovinara. identidnasudbi
pobjegli u inoz
nastavilipisanj
[S;"e;;;d;er0l;il6ii6-.
3d*r_d it ^ rt$kq tul! t zi.s.
ili toftura,da ie
'ii{ tud@rsS-!.4"4dert
;d*rbr.sr.{tq!@rS.
,, nrdcr &n* Nd! ttd .)i* 4
poSto su bili n
lzapretane) mis
svakodnevnim n

o yelikolr zort€tj! Flllrctotog ilovura

i.^a; ;.i* d( i i;{'.: u!'s. . ib'@ t-i
Zadar; sve
U razdoblju
Il Giornale
ditateljimau cijel
je Alberto Giova
La rivista L
Br#q*v.dFe@t
$+ d.ar@dd8r'r4lnadd
padaItalije 1943
kdt.q*..!'e.*a r.rrd
d.BcMl,*.dra.ewrdr
R6r/*;riril!.,.
.tu4dlad6J6.',rs.rr*d,bL
'rq. *d rq4 Tacconi, rodak p
!! vrr€**4i.Fe&&rr*ab,
prof. Amato Filip
Dalntazia ra
dugo odrZao:u l9
Antonio Rossi,za
iavke sp
Governo datla Da
U studenome1941.godine,umjestoSan Marca, podeoie izlazitilist Popolo Giornale ufr
di Spalato,diji je glavni urednik u podetkutakoderbio Antonio Just-Verdus,a izlazio 1941.-lg4
kasnijega je (do veljade1943.)zamijenioTalijan Silvio Maurano,njegado pada Petrano(Talijan) i
Italije (19. rujna 1943.)Tomasseo(strijeljalisu ga partizani).Stalnisuradnicilista La vocedei,o
Popolodi Spatatobili su Aldo Lisicich,Manulli, Senetta,Ante Bezi6 i Ciro iidin List je dijeljenbes
Sain,a Talijan Gallardibio je Sefadministracije. Pravi Dalmat
Godine 1943.,dolaskomNijemacau Split,organiziran je promidbeniuredpri samo Sestbrojeva
tamo5njojZupi,kojije vodio Milivoj Gracin,bilo daje Stogodpropagirano- preko Dalmazia.
radija,f istaiy'ovodoba,plakataili na drugi nadin.Na inicijativuministraEdeBulata

50
 ika Novo doba, koji je izlazio do kraia rata.
urednik bio je IgnacijeDuj5in, roien 26.
rgandniured Pod novlnarstvompodeobaviti 1941..radeii u
rima rata bilo je
je izlaziti list na
ga propagandnog
i Talijan Antonio
905.u Grohotama
kon1945.novinar T.agreb),partizan, prebjeg u Italiju,
vrar
), Ciro Ciein-Sain skedevai manjih kazali5nihkomada;.
r Splitu, direktor Koljatii.
)ropagatorkralja i Sudbinatih i ostalih splitskih nc
lkih novinara. identidna sudbininovinara u ostalimkrai,
pobjegli u inozemstvo,a rijetki ,u, nui
nastavilipisanje,intimno vjeruju6i da ie
ili tortura,da 6e dokazatiStostvarnornisl
poStosu bili nestrpljivi, obidno su pc
(zapretane) misli, te zav,rilavaliu n
svakodnevnim neugodnimposjetarna Ud

Zadar: sve na talijanskomjeziku

waizlaziloiuZadru.
lv.nr\ na talijanskomjeziku, namijenjen
rd l94l . do padaItalije.Direktortiita tio
:ovaou Italiju.
jiZevnost,koji je izlazio od 1g99.pa
do
rim listom,a uredivaogaje Hildebiando
)natoraTacconia.U uredniStvusu radili
V1arco perlini.
talijanskom i hrvatskomjeziku, nije se

ii#i1ffi:11"{,ZiLy;::i,::,i
i i drusi.
: izlazitilist Popolo Gionnle ufficiare der Governo deila Datitazia
bioje sruZbenirist, koji je
izlazio 1941.-1943..na talijanskomi hrvatskomjeziku. ureaivati
lnio Just-Verdus,a su ga Giovanni
rano,njegado pada Petrano(Talijan)i spomenutiG. poli.
italni suradnicilista La vocedei vorontari,grasirofasistidkestranke,
uperenoprotiv komunizma.
eBezi6i Ciro iidin Listje dijeljenbesplatno.
Prqvi Dalmatinac bio je rist "zaradnike" i "sav
dalmatinskipuk,,,ali je izasro
promidbeniured samo Sestbro-ievau 1942.godini. To je
Pri zapravobio prirog u ristu Ir Giornare di
- preko
propagirano Dalmazia.
ministraEdeBulata

5l
Rijeka. autoritetiPera
Za talijanske okupacije Rijeke izlazioje u tom gradu dnevnlk La vedette
d'Itelia i dvomjesednikTermini,inadedasopisza knjiZevnost' Tome ;
Vlasnik i glavni urednikdnevnikaLa vedettad'ltalie bio je Arnaldo Viola' urednikai su
jer
koji je 1943.otputovaou Rim, a na nekolikomjesecizamijeniogaje CesareCis, Rijeke i Pule
postavljenOsvaldoRamous, kojije uredivao taj list identitet(mje
i" uUrro za glavnogurednika
.ue do ulaska panizana u Rijeku. Politidkurubriku u tom listu uredivaoje Gino Branzoli, W
sirola, dotada5njidirektorGimnazijeu Su5akui kasniji gradonadelnik Rijeke (do GaribaldoMz
dolaska partizana),a u listu su suradivali: Ugo Lango, Giacommo Zande, Pietro Giggi, Anteo
lcilio Bacci, Bare Paparich i Sudbinaim j
colussi, Milovan Anovi6, Domenico Bevilaqua,
mnogi drugi. pobjegli u in
Pri Institutuza talijansko-hrvatske vezeizlazioje dasopisTerntini'ali samo (pisanje).Oni
nekoliko brojeva, koje je uredio Giuseppe Gerrini, uz suradnju Giuseppea (poratno)dob
U
Dominia,Victora MarL Australisa,AntunaBonifadiia,AntunaNizeteai drugih. kontekstui iz
tom listu takodersu suraclivaliuniverzitetski profesor dr. lvo Frangei iz Zagreba, casopisapod I
dr. Drago Rubin, sef propagandeu Hrvatskome narodnotnkazalistu u Zagrebu, u drugim pro
OsvaldoRamousi drugi. d o l a z i l i s ui m
U svibnju 1944.,dvaputtjedno,podeoje u SusakuizlazitilistGlas Primoria, rni5ljenjao ti
diji je vlasnil uio ar. Emii Heitian,a glavniurednikdo srpnja1944-biojeMario nadziranii dr
Krihnel, nakon njega Jerko Fante i N. Popovi6.ilanovi redakcijebili su Emil drZavu.Oni sr
Simper i Fedor Katarini6,a ostali suradniciIvan Vidi6, Niko Pindi6,Ivan Cunt, Itahji) imaju r
Mario Purati6,Marko Sinovdidi PetarPripeti6'

Pula: od politike do humora

'Azione,vlasnika lvana
U Puli je za talijanskeokupacije izlazio dnevnik L
Mraka, kojem je odgovorni urednik bio Rudi Lanzini, a medu najpoznatijim
suradnicimaRuggieloPascuccio(skvadristi agentOVR-e) i RicardoGiovannone'
Prestaoie izlaziti s padom Italije (rujan 1943.)'
Corriere Istriano.dnevnik kojemje do padaItalije vlasnik i glavni urednik
je 1945'
bio lvan Mrak, a nakonnjegovaodlaskau Italiju,Rudi Lanzini,izlazio do
godine.
Arena di Pola, koji je podeo izlaziti 1945. i izlazio do 1941.,a kasnije u
Udinama,smatranje iredentistidkim listom.Glavni i odgovomiurednikbioje prof'
Guido Milia, zatim SimeonManzini, pa Ricardo Giordano,Livio Sessa,otilio
Calieto i Stenio Califi. Kao suradnicijavliali su se Lino Mondinezi, Reniigio
Sepeti6,PetronioGiusto,EduardoBorigo,Alfredo Cosi,AnteoPalaschier, Rugero
Radin i drugi.
El spii,tjedni list za hurnori razbibrigu,izlazio.ieod 1945.do l94l ., a glavni
urednik t io;" Rudi Lanzini, s kojim je suradivaoToni Molussa,ali i novinari iz
listaArena di Pola.
Democraziacristiano,listzavjerskapitanja, kojije izlaziood 1946.do 1941.,
uredivaoje SergioCionci, kojije pobjegaou ttaliju.

52
'nik La vedette ?krr*

\maldo Viola,
rCesare Cis,jer
redivao taj list
edivaoje Gino
lnik Rijeke(do
t Zande,Pietro
iarePaparichi

'mini, ali samo

rju Giuseppea
:teai drugih.U
geiiz Zagreba,
itu u Zagrebu,

llas Primorja,
t. bioje Mario
e bili su Emil
;i6,Ivan Cunt,

rlasnikaIvana
najpoznatijim
l Giovannone.

;lavniurednik
:ioje do 1945.

., a kasnijeu
rik bioje prof.
Sessa, Otilio
rezi,Remigio
chier,Rugero

94J., aglavni
i i novinariiz

t46.do 1947.,

53
 K*MH T'RMffi&
,nDelrlaracijaodgnv*rncsti za ratne xlofineu*
I

; ;'.,H",*ll:u'jii:li'".;.:n::tf',L*,f*l iria'a1ifffl".fii|;'#f-:f',1":,ffi:''",#l;
ds c"aqlroova
zonimlliva
'i.'tc"aal
;.;,;;;i;; '. t'
b rao.c6ns D.vis lt";j! pror.rrrr. u h'rk^ F'!"i'
"o li,i"i*'i11,-,""j ii. t.duo* *!tdr
d,;la 6k. .r,; Lj'.,rol" n. ci.ro d.q dr. la& ir4rt::;*,l ^r.ro d.uprja kkft. n*i1!
u;'i3., . rr,,r r;.r;,r e ,:I,i t-;rq
i itil: ;*:*l .xL.---ry;HLq:"'1:-im:^1
ila-.41.;i1--;t*,E-:l:-*::,*"::*::: P.l::'ii1'"0""J.:,,*,1:,#f'J**,*
"*t
fi,,:i:

str. 3
Hrvatskinarod,god.VII., br. 1246,od 28.1.1945',
1 v. t, ,
toclne

tr.Br l. blr !d" Fn.

nh l.r4rkrh bojiDre
rjnttlJrpeul)rl3
1:t*v vid:nk! hdrije
r { qtd6hllvil It
Pdsldni4l n**i!" thf["
bilt d@biaili Fok{'
le rbl{il rt*4ld:fl I
s- p4tiuklh ,ttrmri
_tt#61q
r4, ds tstle
aM tdtsll $tr4r11t
! R- ;ftiiiiri&t }4tt$ici.
nd&&adllet&lh (1b€,
t s lrrsi(t nlrtdte .!d
wi.S FmftOh*tg,rtr
6lF n! t *. o*

LzJe E€

zu
@lc &n16ilF,
q1.484 s?l E{ 4eft,
iEld, kolt b +lk ffSo
?dl4 ltdiE l@udu
lbryk re+ @ffi*ttryd
, .Pl66lh belc., lt
e *ulsnri rJf41n!

novinstvo
Rt il Etrtd l@ drt r-
pdjrlcliq ftalt ffi!-
F uYl.* d d Uuk s
dl#i{ tmnr! ec{dl!k'
rh. to lc t?6F sl:tttr
Irihr s8$ ahot M.
tur dr f,{ rsre, F
Fq - to l" rcur' :s

crlm ulclr rrmxrJs

pil{o M r! A bod ti'
I !o&db latd @
odililu Pt ryrit d'
rl6gi lJ'ssldc, 10 otl"
Dltr!, Ltr t.b ftDa
&rnar$ n( td, iir ffiIIs
n dodlr B prig}! d(b
sB{ il*lFir I ifrs
,lrb!4 rr b F['lf
u+U. bhft f,tulq
. ce(b lilla tu & dr.
dk& he otitnl ftifib/
r+*rp+ ! u:!ul sr*ttFtja

| ffillg ?dr|Jffi,
| lrcb!:! $r@dt td1-
I ijltr drq4o aao ,m&
lte GtdJX(@ YrEft
Esl;r, h*jr # u&lq m
uv bolrl#irrella
oeertk{niln j@. d
ia qtilrtril, rlt jr*!o h
wl.Y rffitgri-, 'i* dans.
5 d) tr{E sd I s 6rth*
s bl prirt{*ll H k6lu
@o d lo. dE rlle obt$-
ry$lr gtl$:ko{ q ffi
ttMdryfku ieddiuir
I Fd€h { F r'J.!Yen ,i"
D dotdq t.lt * L:FI€-
n! sB l*j*dl3r t*l!*4-
I A!|9? n]rfd. *9 1!?!i"

m bil6 bl * lastti.&tl
ndbll r l@t. lsi.tq *4
r ii* I rjt.ef, E Mtllkt
tur?hlth i lL'#als
rbr..{jt.. hir# dr m$i
v.r*l ntrn? llflfllll i4
F.{itrrl6} b,ibi tJtlrc il|
be l.oa,*di ttrts-t :!!'tr

ftEI,'+1t bLAz#rdv i{
 Domat
Vrhov
(DIPU)- re
HIS (Hrvat
novlnswou
Predsjedni
poslovina C
Novins
Pododsjekz
delu stajalir
Podod
pisanja,izvr
a) dodj
b) nad
c) obje
Predsjedni
d) na p
dogaclajeu d
drZavnidini
vaZnostii ra
ruanedostat
e) brin
(tedajevi,od
Podod
bio Odsjekz
Taj ods
stranomsvij
jest, kako bi
zatirn istakn
NDH "upozr
osobinarnai
drugih naro
konkretizira
polju rada n
zadatakje n
razurnljivim
Nakon1
a) "brir
Hrvatskoj i l
PoglavnikNezavisneDrZaveHrvatskedr. Ante Pavelic:simbol Vode "pratiti pisa

4l Sponen-k
42 Sponten-k
 Domate temeza strani svijet
Vrhovnad,rLavna novinskaustano
(DfPU)- reguliranaje zakonskom
ured
HIS (Hrvatska izvje5tajnasluZba),
.a
novinstvou DIpU_u.Tirneje pr".tulo
Predsjednidtvu vladei svi poslovite ust:
poslovina Odsjekza novinstvo
u DlpL
Novinski odsjek,kojem je na delu.
s.tajaonadstojnik,bio je podijeljen
Podods-iek zadomalenouinrtul i pododsjekLuiror"^ionouinrtuo, na
delustajaliuredskinadzornici. kojima su na
Podods-iekza domaie novinstvo,
kako se rnogro razabrati iz dosadasnjeg
pisanja,izvr5avaoje sljedeie zada6e:
e listovai povremenihtiskopisa:
r (totalnacenzura):
o ili putem..Croatiae,,
o radupoglavnikai

rSavanjena5egnovinstvai na5egtiska,,;
na novinara,izobrazbjmladih novinara

rrilidnoje drukdijedefinirannego Sto je

rtidni narod doista zasluhuje,,at.To je

smo Hrvati u sretnojprilici da na ovom
Cotjerivatiili poljep5avati.prema tome
udiniti stranom svietu pristupadnirn
i

rkepropagande:
nstvu pi5e, prikazuje,govori i misli
o

:,,",ff
T,'
i,J;:,"'j:,
ffini:H
ffjl:
4l Spomen-knjiga
NDH, t?|? ,Odsjekzavanjskupromrebu,
42 Spomen-knliga srr 39 /l srupac
NDLt. 1942.,str.
39./l.stuoac.

>l
dasopise, kulturne,gospodarske, politidkeislikopisnepriredbe,u kojirnadolazido Djelo
izrai.ajaHrvatska"; roden 22. r
b) "sprematigradivo zaizdavanjeknjiga, broiura,dasopisa, novina i ostailh 1 9 2 8 . )u, S
tiskopisanamijenjenihinozernstvu..."; Nizeteo)i
c) "organiziratipriredbena5ihdru5tavaili pojedinacau inozemstvu,preko KoriS
kojih 6e strani narodi do6i u neposredandodir s tekovinamana5e prosvjetei
Bedu i izvt
uljudbe";
Dragica Mi
d) "odrZavati vezu s Hrvatima radnicima i izseljenicimau Evropi i
Bugarskoj
prekomorskimzemljama,odrLavatiZivu narodnusviestkod njih i preko njih kao
Zivogdiela domovineSiritiznanjeo Hrvatskoju njihovoj neposrednoj okolini";
e) "pripremati posjete i boravke u Hrvatskoj stranih druLtavai uglednijih
pojedinacau svrhuupoznavanja naSezemljei naieg naroda"43.
Na delu Odsjekabio je nadstojnik,uz njegasu bili izvjestiteljiza unutarnja i
vanjska pitanja (edan za germanskugrupu zetnalja, drugi za romansku grupu
zemalja i tre6i za ostale europske zemlje), zatim promidbeni izvjestitelji po
europskimprijestolnicamai vaZnijimsredi5tima,a napokoni tehnidkoosoblje.S
takvomorganizacijomOdsjekje podeodjelovatiu sijednjul942.,kadje donesena i
spomenutauredbao osnivanjuOdsjekaza novinstvou DIPU-u, pri kojem je
Pododsjek za inozemno novinstvo ustrojen na nadelu trostruke obavje5tajne
(informativne) sluZbe. On je, s jedne strane, putem dnevnog novinsfva,
obavje5tavao cjelokupnuhrvatskujavnosto svim onim politidkim,gospodarskirn i
dru5tvenimpojavamaizbivanjirna u inozernstvukoja su izravno ili neizravno
dodirivalaNDH,zatimje redovnoi todnoobavjestavao mjerodavnevlasti i osobeo
najnovijim i najznadajnijimdogaclajirna Siromsvijeta,te u sklopu DIPU-a, a u
suradnji s odgovornint vlastirna, uspostavljao i odrZavao stalnu vezu s
inozemstvorni obavje5tavao inozemstvo.osvim djelatnostimadrZavnogZivotau
NDH.
Odsjek za novinstvo punu je paZnju posvetio i krugovalu (radiju), kao
znadajnompromidZbenomsredstvu,te je "organiziranastalnaprisluSnasluZbana
svim stranirnjezicima svih najvaZnijihkrugovalnih postaja inozernstva,kako
prijateljskogi saveznidkog,tako i neprijateljskog"oo.
Pododsjek za inozemno novinstvo suradivaoje i koordinirao djelovanje s
Pododsjekotnza domaie novinstvo"kada je djelotvornoi dolidno inozemstvu
trebaloodgovoriti na neke misli, izmiSljotinei podmuklanastojanjada se stvori
zabunau hrvatskomnarodu ili kad je trebalo Siriti misli i djela saveznidkei
prijateljskepromidbe(propagande)". Kolik je to bio posao>pofvrdujei to 5to su
dnevno u tri izdanjanovinari pisali oko stotinu stranicaizvje5i,a,zatim dedno
izvjeiie i zakljudnomjesednoizvje56e.
Osim svegatoga,na stranejezike prevodenoje golemogradivoo Hrvatskoj
koje je moglo zanimati pozvane goste ili gradane u inozemstvu, a osobito
pridonijetiformiranjunjihovapogledana Hrvatsku.

43 Sponten-knjigaNDH,1942, str 39 /l stupac

4 4 S p o m e n - k n l t gN
c tD H , 1 9 4 2 , s t r 4 l / 2 s t u p a c

58
tojimadolazido
Djelovali su i ku-lturniataSeipri veleposlanstvima
u Berlinu (Luka Fertilio,
roden22. veljadeI 903. u NereZii6una Bradu,diplomirani
novinai ostailh ekonomist,novinarod
u Sof,rji(stipe Mozner),Brarislavi(knjiZevnikGenoSenedi6),
l?.2s.), Rimu (Ante
Nizeteo)i Bedu.
rzemstvu,
preko
raSeprosvjetei KoriStenisu i mnogi urnjetnici,teje kompletnazagrebadka operagostovara u
Bedu i izvela Nikolu suhita zrinskog i Eru s onoga svijeta,
a Melita Lorkovi6,
DragicaMartinis,Anka Jeladici zlataJurinacgostovalesu u
ra u Evropi i Njemadkoj,Finskoji
Bugarskoj.Hrvatskadramaje u Sof,rjiizvela Budakovo Ognjiire.
i prekonjih kao
lnoj okolini";
Lvai uglednijih

1rza unutarnjai
rmanskugrupu
izvjestiteljipo
idkoosoblje.S
ldje donesena i
r, pri kojemje
e obavjeitajne
Log novtnstva,
3ospodarskim i
r ili neizravno
vlastiiosobeo
u DIPU-a,a u
talnu vezu s
lvnogZivotau

(radiju), kao
uinasluZbana
zernstva,kako

r djelovanjes
Io inozetnstvu
ja da se stvori
L saveznidke i
uje i to 5to su
zatim tjedno

o o Hrvatskoj
'zu, a osobito

59
 7,/-
L -rz /e.<-
7C.? 6 JZ*f" adu.57( :

zabranjenu Petatu neposrednouodi rata:

Jedanod antiratnihcrleZaKrste HegeduSi6a
takvim antiratnimcrteZimai napisimanapunjenesu tri arhivskekutije koje su
pohranjeneu HDA-u u Zagrebui joS neistraZene
Tf

I
h
 Veliki i t
U Spom
Krugovalnas
i na DrZavniz
O prvon
dvanaestgod
pola devet sa
Zagrebbila pr
nikako dozvo
postajeu Evr<
,;: A),Frv rrft'cAtsxt svom podetk
c"l dh(';11tF..
razvijaju u ve
postajaZagreb
snagomod 0,7
u njima uobit
razululeva po
Krugovalna p
odjela,radi sa
-Jz:yeti r. rargosNt s b:gir) raarl]t!.lJrn drn,a Ruii{es,
iril"jeas 1 . 1 , aF : i D j . r i < t,XJuI$Trjtot
1:rr,!,r oi1 1a,jv,;i. (o :.V.q5.
ujedno i u nor
ii;,,;; 1s,; ll1or1 naIa poAi:jkv nije poLpu].,, oDarne!lCujeno ostvarenjaNe;
'laa,l.,
Vla 5ir;t .r, s{r( komll4ttri bro.icyl. 1r!lrsani u n.iSoj kr:jiInlci najnuZnijiuslc
iuliJeca ul.?i., :l coyro vrlJene od 7 - 3 ssth.
uspjeloje daljr
I
U takvor
Z ii !1iO-::Xericut
lri ir,A: d n_. f.
Iako su svata I
q -1 . 2 _
lff'Ji."Xr{,;:r;, ii1,i', tl (r(itr.na Ioayki:io ) Zagreb ornogu
uext eA h . s/+5, N- a *€ suvremenikru
vrtlog najZivlje
trebalo izvrSit
Krugovalnaslu
razdoblje izrav
prvinr danirna
prornidbenomr
kojeje izvr5ila
Kvaternika o r
prouzrodiloobi
vojske", jer je
poruku novog \
omogu6io, da
dolazka", te da
Anketnojkomisijiposlanisu u lipnju 1945.primjerciKrugovalnoglista: dokazdaje bilo sudionikorn toli
progonai rneduradio-novinarirna omoguiio da sv

45 Sponen-knjigc
 Veliki i odgovorni zadaci
u spomen-knjiziprve obrjetnice NDH (zagreb
1942.) navedenoje da je
KrugovalnasluZbau NDH bira
fodrjerj krugovarnupostaju zagreb
""?,!:DrZavnu
i na DrZavni zavodza krugovalnu,iuZtu ,.Hrvatski
krugorii,,.

1 rrnvAlsKE
L (,;rt:8

malenimi tehnidkitako nesavrSenimda se

ooredniti pribliZanonome Sto se danas

Jeeo ostvarenjaNezavisne DrLave Hrvatske

djelatnostiu Hrvatskoj.U oZujku 1941.
pojadatiKrugovalnupostajuna4,5 kW.

prom
idbenom
raduKrugovar
nepostaj
e,ff;"" :r"""J'T:un|n'L|$;il
koje je izvr5ila". U te "pojedi nui,r" ,idutke; fi H:il'ilI
ubrojani su: prograsgeneraraSlavka
nikovu povratku u domovinu, ,,ito je
tlji,' i ,,razoruLanjebiv5ejugosluu"nrk"
noglo probiti blokiranim cestama,duo

z daje bilo

45 Spomen-knligaNDH, 1942, Krugovalna

slu Z6a,str 44ll stupac

63
 na
za budu6apokoljenja.vaZnosttogauodit6e seboljeako iztaknemoda snirranje svakodne
plodamaprije 10. travnja nije vr5ila Krugovalnapostaja Zagreb' Napose vaZna rumunjsko
-postaje
ai"lutnori Krugoualn. iz prvih dana drLavnog Zivota jest uredenje "Hrvatska
otavjestajne(infoflnacijske)sluZbe zaizgubljene.znadenjetogaradaKrugovalne dnevnevijt
akolztaknemodaje.kroz vriemeod Sestmjesecibilo proditano
postaje.,odit1",-,-ro Bilo.
oko stotinuhiljadaovakvihobaviesti".uo priredabai
U pogleJu rasporedaosjetila se ve6 od prvih dana bitna promjena:znak Glazb
postajeproinlenjenj. u rnak tajr-re krugovalnepostajeGlavnogaustaskogstana"U mjeSovitiz
su s
to;, u boj!,,(uvedenje ve6 12.trav'ja 1941.).Ve6 od prvih dana"skinuta izvedbuve
mjesto
l.urpor"dusva djela riurt it.ri Zidovskihskladateljai izvoditelja,a dolidno 1500gram
uglavnombudnicei koradnice koje su stvarale "svedano izvedenan
doUitu;"doma6aglazba"'.
poui"rino razpoloZenj e".rJ2agrebu su,a koliko su dopu5taleprilike i u pokrajini, Radn
natrgoveposiavljeniLvudnici,io seprileniieobidavalo, pa su seiz niih "orili zvuci krugovaln
hrvaiskihbudnicai koradnica,te su rnnogimogli duti vaLnakrugovalnadavanja"' radio-list,
je
Nakon mjesecdanastvorenje rasporedKrugovalnepostajezagreb.koji bio Antunovo
obiljeZensljeJe6imbitnini znadajkama: dnevni rasporedpodinjaoje i zavrsavao mnogo fotc
't]staska Hrvatska
sviranjem hrvatskedrZavnei ustaskehimne i pozdravom naknadu,te
pozdravlja
'nn1e sveHrvatei Hrvaticeu Domo.viniiizvan Domovine.Zivio Poglavnikl"' Manjr
togarasporedje podinjaos "Dobro jutro!", a zavriavaos "l'aku noi!" Zagreb: po
Svakodnevno ,u nu rasporedubila i dva "ideoloZkaizdanja(ernisije)": izdanje ernisijeslu
,,ZaDomspremni!"i izdanje"Ustaskaried".U prvomje triputdnevno(u 7, 12 i 21
a u
sat) razradivanapo jedna misao ("tnotiv dana"), popra6enakoradnicom,
i djelu ustaskih
drugom izdanju se govorilo o povijesti ustaskeborbe, zivotu
rnuEenika,ustaskorn-pogleclu na narodniZivot i slidno,uz odgovarajucuglazbenu
pratnJu.
^
u ,.Izdanjuza pokrajinu"obradivanasu,na lagannadin,svapitanjanarodnog
Zivota"koja se odnosena najiire narodneslojeve"'
.,Dnevnimpredavanjima"svakogje danaobradivan'Jedansklop pitanja",
U
primjerice:"hrvatskijezik'l "hrvatskaLena",knjiZevna,gospodarska , povijesna
predavanja,ili u posebnomciklusu"LaZi srpskenauke"'
IJz dnevna Sportskaizvje56auvedenasu i "stalna teoretskapredavanjao
Sportu,a da bi seStovi5eproutdilo nastojanjetielesnogodgojanaroda,uvedenoje
posebnodnevnoizdanje'Jutarnjadelovje7ba"''
je
lzdanje,,Radi ralost" bitoje namijenjenohrvatskiurradniciurai emitirano
jednosatno
svakogdana u vrijeme prekidanjarada u tvornicama,ili je posebno
izdanjl ernitiranonedjeljornposlije podne,kako bi ga radnici slu5ali"u svojim
ditaonicamai domovima"'
Posebnoizdanjebilo je namijenjeno"za hrvatskedobrovoljcena iztodnomi
ostalim bojistima", u koJernsu dvaput tjedno emitirani "Pozdravi hrvatskim
ina
dobrovoljcima",ito kad se doznaloda se Krugovalnapostajazagrebduje
"iztodnombojiStu".
Posebnotjednoizdanjepokrenutoje"za hrvatskoselo",pajednomtjedno"za
Ustasu, Ustaski oslobodiladki pokret i za aensku ustasku m7adeL", zatirn
46 Sponten-kniigaNDI I, 1912, str 44 /2 stupac
r dasnimanjena
svakodnevne vijesti na sedam stranih jezika (njemadkom, talijanskom,
NaposevaZna
rumunjskom,bugarskom,slovadkom,madarskomi turskom),,,politidkipregled',,
L jest uredenje
"Hrvatskadjedja nedjelja", novinski pregled, jezilni tedajevi,neka predavlnla i
adaKrugovalne
dnevnevijesti, koji su postojali i prije 10.travnja, ali su preurecleni.
:i biloproditano
Bilo je i mnostvo prijenosa iz zagreba i cijele d,r1ave,mnogo posebnih
priredabai prigodnih izdanja(emisija).
lromjena:znak
Glazbenirasporedtakotlerje znatnopromijenjen:osnovanje stalni pjevadki
taSkog stana"U
mjeSovitizbor Krugovalne postaje zagreb,pove6anje orkestar i ospo.obg"n ,u
a "skinutasu s
izvedbuve6ih djela (veliki i rnali orkestar),nabavljenol" u Njemadkoj i ttatili oto
dolidnomjesto
1500gramofonskihploda(te ih je ukupnobiro6000),nekadomaia djeiaprvi su put
rarale"svedano
izvedenana Krugovalnoj postaji Zagreb.
<ei u pokrajini,
Radnovrijeme (vrijeme emitiranja)produljenoje od l0 na l3 sati, aDrLavna
njih"orili zvuci
krugovalnapostaja zagreb pokrenulaje i svoj list, prvo pod imenom Hrvatski
lalnadavanja".
radioJist, zatirn pod imenom Hrvotski krugoval: prvi broj objavljen je na
greb,kojije bio
je i zavriavao Antunovo 13. lipnja 1941.u njemu su tiskani - tjedni iaspored,,urlititi graiivo i
mnogofotografrja,a dijeljenje pretplatnicima(oko 60.000)krugovalauz neznatnu
la5kaHrvatska
naknadu,te se smatraloda je to "pravi hrvatski obiteljski list,,.
io Poglavnik!".
Manjejavno i vidljivo odvijalose tehnidkousavr5avanje Krugovalnepostaje
kuno6!"
zagreb:pojadanjeodasiljadaod 4,5 na r 0 kw (od sijednja1942.)omogu6iloje da
risije)":izdanje
,no(u 7, 12i21 emisijeslusajugotovo u cijeloj Hrvatskoj i Europi, te do cmoga mora.
radnicom,a u
djelu ustaSkih
aju6uglazbenu

tanjanarodnog

skloppitanja",
;ka, povijesna

L predavanjao
,da,uvedenoje

je
a iemitirano
rnojednosatno
Sali"u svojim

na iztodnomi
'avi hrvatskim
greb duje i na

romtjedno"za
ladeL", zatirn

b)
PodetakduZegrukopisanepoznatognovinaraNDH koji se nakon hap3enjaI 945.
boravka u Udbinu zatvoruprisjeiao svegaStoje znao (HDA- fond MUP-a)
 , tiii

,r.,r,).
, {' ,, ' , , '
|!
.
'' r, ,,..,,;i-.1
,,

/t);.'r.,i r i .J.,

,..' r.'
J"
j1,."tr y

"HFvutski kragovul,
(rudio)
t t:< ]-lti,
.. /it'4
1' {'- i/z

tZ_.\/ .:.;4? -
..
ir,t5 zr -
/''
,: t,{1 -.1--

, .).. _.1:,

, n .,,r"r-

,. , /,....
/:
+ . a ; . 1, '

z'. ,:'

,,..';;.,,7
'l ,/t2.,-

/ l.n

nja 1945.i
4UP-a)
 s "da
usp
novih kr
?tl!,I5 2.illil-l}IJlliIH XliJ lui' I ti5Tll''ll
inozems
nJenprav
Up,
pre5aoje
postaja b
stvoren j
gospoda
samosta
izravno d
Up,
za krugo
krugoval
izravnim
Predsjed
podrudju
na nadin
razvitku I
iut'fl rlill",.ltr[5,rtr$3iti$tS:
il. "Drugi'" u:
tglfi|i,:"ut'0" "Hrvatskc

e.,,IruErve". hr*
*i*{:[{irgi"lit|,t|i*l[ ?$n]":Hffijfi;:n"u*q izvedbu,
krugovaln
Nove krul
samo 'Hr
upravitel
promidbe
bio izravn
odgovora
Zavo
14.''I,J'r,;rir:o
1:i; ^:..lliil*."fl.I;,,.t;l;",1-."?llll?*fli-",i:ltinr;
tJit';ii _: I I - :nir:"',,?'r-
iriiiiilY":i?i"p'ii^'il"
svakodne
krugovaln
riili rili:"rl;ini
uvc r-nJrge
st'ei)r'.
5t -iffiIi;:r-H:
,illi .tii,';: -iidi{t%H"{ l:{-ii:'',,lli
P"iifitil"riil.,iiic,1'
::liiir;-:i,
r.,,*r;r,,
u 0Lr. ti.?r. oi.tdi-t:i
. o d 4 - . ' I. I l 4 ! . g o ' : : r c ,
I;rit postaja,os
::: zavoda"H
;i; j;;;'i,";i;a;i[.zilitlu{ei?i tc;;il;oIf etnlttrane
o d"l$
."1 ' l
ri i i, i r: n i c n 0kf -rJ,ilgt' ; r $ rlrlii' Ilf r".ij !'. !/'r u :.-u.Y politidki p
pozdravi r
znanstven
Meilr
Dio iz poduZegpopisalistova,revija iknjiga zabranjenih poslije8. svibnja 1945. krugovaln
je
godin.' bilo zabranjeno sve Sto su tiskala izdavadkapoduzeiaNDH
47 Spome
o d r e d b ao r
 S "domatim kutkom" u Americi
usporedo s razvojemHrvatskekrugovarnepostajezagrebpojavirose pitanje
novih krugovalnih postaja, prosirenja broja slusatetja i-uspostavljanja
veze"s
inozemstvom.Krugovalna postaja zagreb to nije -ogtu rjesavati,pa
ni zato sto
)!r1t. njen pravni poloLajnije bio jasno rije5en.
1242. u podetkuje bivsi "Radio zagreb"bio dionidkodrustvo,a l. svibnja 1940.
,r B._Ple* presaoje u drZavneruke, te je izabranupravni odbor od deset
dlanova. cijela
postajabila je podvrgnutanadzoru Ministarstva posta.Nakon 10.
i ka- travnja tg+t.
"iivoiu* stvorenje provizorij, po kojemu je smanjeni upravni odbor vodio tehnidke
rr-Iia*
i
gospodarske poslovePostaje,a cjelokupnudjelatnostu svezis rasporedomvodioje
Z,egteb.
t gred. samostalniravnatelj,koji vise nije bio podvrgnutnadzoruupravnogodbora,
lide, nelo
izravno drZavnomtaj niku za promidLbu.
Ls' ltt^
u podetku 1942.donesenajezakonskaodredbao osnutkuDrZavnog zavod,a
"nd.a
]bffi
za krugovalnu sluZbu "Hrvatski krugoval" u zagrebua',po kojoj je ,
Hrvatski
& $eYo* krugoval" postao "pravna osoba i samostanodrZavnopoiuze6e, koje
stoji pod
olni rl* izravnim nadzorom DrZavnoga izvjeitajnog i promidbenog
ureda kod
:l'Narli: Predsjednidtva vlade" (&l).'Svrha "Hrvatskogkrugovala,,bila je ..da na cielom
Ploieyl
t"oq.r.n0 podrudjuNezavisneDrLaveHrvatskeustrojavakrugovalnusluZbui
/.r-J L
njome upravlja
na nadin da ono sluZi uljudbenom, prosvjetnom, moralnom i gospodarsko"m
ia hr* razvitku hrvatskog narodau domovini i u inozemstvu,,(&2). ojetokrug poslova
"Hrvatskog krugovala" obuhvaiao je "sve poslove koji se odnose na
:o hr* -gradnju,
izvedbu, ustrojstvo i vodenje cjelokupne krugovalne sluZbe u drLavi.
Sve
;!tqil n** krugovalne postajeu drZavi stoje pod njegovom upravom i njegovim nadzorom.
Nove krugovalnepostajemoZena podrudjuNezavisneDrLaie Hrvatske
osnivati
;va br-: samo 'Hrvatski krugoval"' (&3). Na delu zavoda.,Hrvatski krugoval',
bio je
go(ttne. upravitelj, kojega je, na prijedlog prodelnika DrZavnoga iivje5tajnog
i
rl'+ia promidbenogureda(DIPU-a), imenovaopredsjednikvlade, puJ" on
rv'atska u svomeradu
bio izravno potdinjentome proderniku,a za sveukupnoposlovlnj e Zavodabio je
vGlidrF"; odgovoranpredsjednikuVlade.(& g. i 9.).
zavod "Hrvatski krugoval" odmah je razvio Zivu djelatnost, iniciraju6i
arod *
" v,Ee-.,l svakodnevneemisije za Hrvate u sAD, Kanadi i JuZnoj hmerici, i to preko
i10 . i krugovalne postaje "Velebit" u Zemunu (na kratkim vaiovima), tako da
se ta
postaja,osim zagrebadke, moZesmatratidrugompostajomkoja spadau nadleZnost
zavoda"Hrvatski krugoval". Te ernisijepodelesu s. sijeen;i tg+2. i svakog
dana
emitirane su vijesti iz domovine i svijeta, naizmjenient predavanja, govori,
politidki pregled,ustaskarije1 za Hrvate u Americi i glazba,'te
dvaput mjesedno
pozdravi rodbine i znanaca"svojoj braii u Americi,,. U emisijama
su nastupali
znanstvenici,ministri i sam poglavnik.
Medu prvim vaZnijim zadacima"Hrvatskog krugovala" bilo je podizanje
nJa1945.
krugovalnepostajeu Banjoj Luci, zakoju je odasiljad izradenu ltaliii.
DH

47 Spomen-kniiga
NDH,1942, DrZavnizavod,zakrugovalnusluzbu"Hrvatskikrugoval',:
zakonska
odredbaoosnutkudonesenaje
l7 sijednja
1942podbrojenrXXIV-l5s-z-lg42,str 4512stuDac

69
 zavodje nastavioradovei na podizanju120kw glavnezemaljskekrugovalne Dubrovni
postajeu Zagrebu,te na podizanjuvelikoga krugovalnogdoma iz kojeg bi se govornog
mogaoemitirati- reprezentativni raspored,kako bi se Hrvatskamogla predstaviti Vruticki, 1
Europi i svijetu. od
Usporedos time odrnahje iniciranagradnjamanjih oda5iljadau brdovitim Krugovalr
podrudjima,gdje seKrugovalnapostajaZagrebnije mogladuti, kako bi se,redeno postojala
je, "i najosamljenijem selu" omogudiloda "dobro slusasvoj hrvatskikrugoval,'. urednikbi
zavodje veliku paZnjuposvetioi iznalaLenjuputevada se "svakoj hrvatskoj Dire
obitelji, bez obzirana staleZ,osiguranjezinkrugovalza primanje,da bude slusad Lackovii,
'Hrvatskog
krugovala',a prvi uspjehu tome bilo je "uvodenjehrvatskogapudkog govorni,
krugovala za primanje, malog i srednjegtipa", jeftinog i u ogranidenirn,ali emisijeitd
dodatnim kolidinarrra.Jednakoje bila vaLnai akcija postavljanjazvudnika na Rukc
glavnirntrgovinama"u svim nasirntrgoviitima i gradovirna"- za vanjskiprijenos u torn odje
vaLnih enrisija (u Zagrebu su postavljenina dvanaesttrgova), zatirn proizvodn-ia Aranjo5, I
"gramofonskihplodas hrvatskomglazbour"(u inozemstvui u domovini),pa akcija Vuljevi6, J
"sakupljanjana5ega glazbenoga narodnogblagai uob6edjelahrvatskihskladatelja, SefP
te da seto priredizaizvedbu","suradnjas prijateljskirnkrugovalima"(njemadkim, SlavaBrat
talijanskim,rurnunjskimi ostalirna), [riga o podrrrlatkui suradnicima,"kojih je Dr. T
potreba vrlo velika", izdavanje godi3njakaHrvalskog krugovala, kao stalnog Ivo Balen
izdanja,i drugo. Balen,Dal
Sveto razvijalose"pod velikim van-jskimzaprekarna, kaoito sunernogu6nost StjepanJa
dobavepotrebnihtehnidkihnapravai manjakljudi". UOr
njemadki
Direk
Vjekoslav
Rat i "vedre veieri " Jelakovici
Suster,Stj
Do 1942.u osijeku je postojalarazglasnapostaja,a otadaje poderadjelovati U po
Krugovalnapostajaosijek, kojaje do | 943.enritiralasamona hrvatskomjeziku, a Sarajevo,(
otadado svibnja 1945.i na njemadkomjeziku.
DirektorKrugovalnepostajeosijek bioje dr. MladenKabalin,kojije 1944.
oti5aos Nijerncima,a njegovzamjeniki ujednorukovoditeljGlazbenogodjelado
1943.bio je prof. Ante Kapitovi6,kojegje natoj duZnostizamijenio RadeIveli6.
Cijelo vrijemeratau Glazbenornodjeluradili su MiroslavTun-rai Hugo Boranii, s
tim Stoje Tuma ditao i Ustaiku riei.
ReportaZe i "vedro vede"uredivaole i priredivaonovinarSime Starnpalija,a
spikerisu bili KrunoslavSip i NevenkaHanak.
voditelj knjiZevneredakcije,a kasnijei direktorKrugovalnepostajeosijek
bio je prof. Krunoslav Sto5i6.Ernisijeza badkeHrvate uredivaoje prof. Ante
JakSi6, a kao tehnidariu toj krugovalnojpostajiradili su FranjoSlabinaciZivko
Novak.
I u Dubrovnikuje do 10. travnja 1941.postojalasamo graclskarazglasna
postaja,kojaje bila djelo amateraing. SirneTorbarinei Ive peka.potkraj 1941.iz
zagrebaje dopremljenradio-uredaj,pa je podeladjelovati Krugovalnapostaja

70
LIjske
krugovalne Dubrovnik,kojornje cijelo vrijeme rata rukovodio Ive peko, a bio je i urednik
a iz kojeg bi se govornogdijelaprograma.veljko Milisii rukovodioje Uredomprograma,a vlah
noglapredstaviti Vruticki,porijeklomCeh,uredivaoje glazbeniprogram.
od 1942. do kapitulacije Italije (rujan 1943.) djelovala je i zadarska
acau brdovitim Krugovalnapostaja,a od prosinca 1944.do svibnja 1945.u Rijeci i Suiaku
lko bi se,redeno postojalaje razglasnapostaja, kojom je rukovodio Marko Sinovdi6, glazbeni
:skikrugoval". urednikbio je Mario Ktihnel,a tehnidkiAnte pajda5.
svakojhrvatskoj Direktor drZavne Krugovalne postaje zagreb bio je cijeli rat Radovan
, da budeslu5ad Lackovi6,a njegovzamjenikAntun Nosil. ona je imala sljede6eo_djele: glazbeni,
,atskoga pudkog govorni, tehnidki, pa programskiured, emisije na stranim jezicima,pokrajinske
,granidenim, ali emisijeitd.
rja zvudnikana Rukovoditelj Glazbenogodjelabio je prof. zlatko Grgoievid, a kao suradnici
vanjskiprijenos u tom odjelubilisu: dr. Milan Horvat,Boris papandopulo, Mladen pozaic,Stjepko
lim proizvodnja AranjoS,BoZo Mohadek,Mosa Marijanovi6, Kreso Fripec, Slavko Jankovii,lvo
rvini),paakcija Vuljevid, Ferdo i Josip Pomykalo,te Maja KriZan.
;kihskladatelja, Sef Prograrnskog uredabio je Duro Teufel,a njegovisuradnici:Ivo Arkani6,
a" (njemadkim, SfavaBratani6iDanicaMaridii.ReZiserisubili dr.ZlatanMlinari6iBrunoDiirigl.
cima,"kojih je Dr. Topali rukovodioje Gornjimodjelom,u kojemsu novinaribili: dr. Vudak,
z, kao stalnog Ivo Balentovi6,Jure Prpii, Radovanwolf, ing. perse,Streha,Kreso Golik. Ivo
Balen,Dario Fertilioi viktor Glovacki.Spikeriu Gornjemodjelubili su:dr. Srepel,
u nemogu6nost StjepanJaksevac, Dragoi Milivoj Dobrenii,Matija i Melita Koleti6,te NedaBrlii.
u odjelu za strane jezlke nije bilo stalnih namjestenika,nego su govorili
njemadkivojnicii osobeiz stranihkonzulata.
Direktor Tehnidkog odjela do 1943. bio je Branimir Radi6, a kasnije
Vjekoslav MuZini6. u tom odjelu radili su inZenjeriRoman Galii, Tihomir
Jelakovidi Barto5,te tehnidariVilirn Kopsa,vojko Trs, JakovMestrovii, Milan
Suster,Sdepaniovi6, BoZoKel, paragai petrnel.
odeladjelovati U pododjelza pokrajinskekrugovalnepostajespadalesu krugovalnepostaje
:skomjeziku,a Sarajevo,Osijek i Dubrovnik.

t, kojije 1944.
enogodjelado
io RadeIveli6.
ugoBorani6,s

: Starnpalija,
a

postajeOsijek
je prof. Ante
Lbinaci Zivko

ska razglasna
ttkrajI 941.iz
valnapostaja

7l
 i rusr, .'$J
1i't':"1r
, i . :
-i",
1

;'r Y i{ lr
'l' li i, ,; l () v : ;n G 3ii3i
.-"1

l:i)I,:T I,::riI, ii'i ::.11r!i

:'

:t';.: lur.ii i t,,r':

tj:k l)[d ll:i:] 1.,irfi 1
" llLrJl.lI i :rli t:'c i,' )
,; lri t i r:.i il:" :ii-\lit'iriri).

llnli-()ii0,;VL.{nTI 3jllril"':lin lif: ! -rifi'liy.ii

il*^ici"irt jiia dt:iiiYilr.t :i.il i "riu

i:ll*'iIli!
rl ]r: .::j-j-.-

*r: tr:i

j,:r: 1';u11s{y'i'rirrridii
;[i,I f ;;;f i:*i.Er;lll;;3.,*Ji,iulu*",nSe r' r.,;i:tlri s,:,iri;.,:
il:, I:r:.f.n;i'il pn il'.}'.ullu e r;rirt:ti;(x!'ii{)'t'izbi'irldlii'i i }or'1t'i;r' u driiizi' '

Itci:ri:Llilci;aki:iirui:i:tr:ruii?5,!tr*fljid'd';1i1g:'e-*
Lu u i , ili:0 y.r inj er:*;:(\ .
'';lu
:'.lr*rLl':to:: t tli,iof

_ , .../
/ .j ,ll:l
il2t'):l'i ic r:lan oiiar:: [tr"nt)n
,'10 la,;3*11. 1 1
"'iil,'r. i la j r: ra'11o-
6rs iiecrtr l'r r:r:r: rsvr:n l'i I i s t'o'li ;'-t

o s11!ljijtli
i,j:ij;rijjiir,jn L 1 ' 1 1i : g 1 ; s i k e l l l : r i j t * t 'i1r:::li'' pclia:i3 i Llpl'riru ilra::rr
ilt;t):r'tktt st
f)ci-ri;l':lir,
ka+r*ryrolt:'uiit_i*P:ral3{;e-N4i_ke;-l-]lJ;;6r'i'r'
' 1 ; ) l ' " : i r i : r n : p r i jLriri 'l'ii'il: rl:n;r' 1 ::]!l
1;i;i.r:r::e c:ilr+f u.:l :;lr i':
":i:a;1J

r('rrr
iy-

Dokumento zabraniletkao Milanu Sufflayus potpisomdr. Mile Budaka- uodi rata

( H D A , g r u p aX V I I I , i n v .b r . 3 l 8 l )
 -; '.ryi
| ,./ r '?9i
l' :.el
''ri
.)
i, Ii i i1 U"4
:.;j
a.:

.'!

jt,a.

4.

*t
Hrvatski
t1 & i

dojavni
Lr :-.,ni^- " *
ured
1r r,,I ni

) Ll;iL*
-:
"CFoatiu"
: lc,1tj-

;, atn

i l u iltitd.&
:tu S)

:jt, i rj!j

:;tl iJl,{il

:'l
I
-'t I

--fr /

uodirata
 fledn* ra grad Yut.
_jo
Agenc
I o&o*lc. rFs'
ktsd - ^r":J
porr- 6*tef$id' UZa
&
ffiB@' t .2.- zavod tak\
PrefF godlnu Xo 104', Zbog
\@ n .,cl godin@12-
o s n o v a n ai
GODIXA II. U Yukovott4 rd. lttGanlq tg41 BRO' 3. p o l o Z a ji o

ttJlyltrllni$Jryil
l|ruqllJlln:l[ d;*fig;t'lf,:f;"
.je srediSt
''Avalina"

To je
teZnja da s
Tek ,
v*",^p*""r v6:lk'.2@!r. , o l ,l ' ' l / , \ . : ( . ' . . 1 ; 5 6 , 1 1 e . t r 1l -, t
"t":'"'"1'"'". .
to L.l.q;'e+'a
'"",eor"ir"6cpd
'1'' 'i rd Banovir.ru
Mratpderki'ozyo;,.FroN o,'+rtLsp.ur,€,.a;l"l;J*';' 1.",,1'1"^,'*':cllik4.P "r:BJd
1. .r ;r ; trddp dp d l r e l " r l o n d r r P o s i ' J ", p \a' d : 'hj " d PP: 'o: J ' - ppt tr i r d, r d ((i j,€€t t . d J l n a d . ; ' u t r l ^ r e u
* dN dN dl ,,; i
6
.,-*,.- ;,.*r*r.r
,, dd d
r i al vnn i E ' )r cr, "c , " . r,, , r,r or n
m
-r-rii r^,,r"j"
"" r"v ro d ^f l ^; .lI .; , H * rH, a{ J,r ', r, , , ' u
fih d,,.," ,,.,.-- l;.c. . o ; r.*6 J a ) d , J c ' e o r ' . d ' L r c Looc r- bn.-, €le . q i ' . , . . Hlvatskogi
tjl;lTJf*,proriiao,rn,i3",'^-;.:,,;";1,,,.,"j.,qcn.r ,:,H\:l::l:;,,;;";
i[i;:li.l,.l",li,,".ij.:",T.:l:i.J:il,."]",,i,1; "{)c
pregled pri
-*"*:mrgr."":l;tJ';i;::d;;li.*il"::'fr,:i.n:':l::;'1::':';:i;;i:'x5l":l!::',1;i':;J::i'1::'"r*'"arid
; , , * " . i . i r r u - ' i . o r p o r , : r u ' m o-.{ ; j l l ; ; ; i . l : l m j
',,o,J(o'eh/s'o-,.'''r."is-
''4'lrrpe
go:po&Br'e"i u'pon .A'6].kei; ioi :\:ll;,";"t*d'nr'! s u s t a v aH e
, , " ; " 1 , . u , , . , ' n . ' o J . , i ; "C
ie-
d ^ o v , , oa o , , r , n o ,hw o ' , - , n r n p v , , , .d d r oc i o , , aL. o " " , a i o r trdi' , ! * q . flii'
TJi'iliil i ^:' l , i ' l pifuerro
l f .^b l l " ; i 'ihrirns'
i i . J ; - j ' TFrij'i , i , * j l i : h.
*; *"",ff;irl ffffx)l:l, iiji#jl ,l':il"il: :"ucr''hn ;;."':;.::'li;:i
u h c l s , , o b i l o i l . e ' . . p' .,fi^- , ' ^
I
r " . " , . . " r . . , v 4 ,c. , s i o .*, : | ; : ; : ; j ; i , : l j . i ; : 1 ' : j ; l * ;:.:;n;.[:'"]:.:l;";if:;
cijelog svij
riid!a{Flor.'oirdd.iri,o jc,dr{. !p'dro p,.'v.so:., !.;no,t',ar ?d}.juJ.. n rh rn),di...,'ruilr\ L
l.-^:",:,,;^,,i"-.,,,._'-,'--.1;-
dogadaja.
brzojavne 1
Zakor
l94l.regu
preuznte p(
hrvatske d<
postale raz
Da bi
distlibuiral
Novinsku s
Novin
Dorla,
Inozer
Novin
i];5iy'$.:';t*:ll,ni*l
[trffi*;j]Fiirjiii]: l Demago$iia lkc(e'
ladile od 8
nlind hdbiilo, on6 ru io{ !;h6 i.;.6 | 0".,-r,""i1" Je js wrDlo po'els N"' il.r!{,h. p!!l.y.i. :}pa/d!i.
jd &vo 6e rvjsetbm grnru. A kir,dh,
toji ,vojih go,il,b ilo laosJrju z6 sel
16!0 ld usrerrd ,hot'
| ,,oar. ' p,"1" *nr$.?tj!.. p%o- ,9 ^u per5di njcda p^u;llii"aifi i stroJetn.
^ n Lp , t , n a i u j r d n a M i c m ! ! p ! - I r " , u e . k ( o d c i l i h n s , 6 , t ; , t " l i - j : u ne tnod; 3 oqrskin talurra, F !*
cldkoh, iat'6! rj6l[i u *esklm Zd- airat], dd ,6 y!ir6,r t€d pirrqa c. lurplci, r,&ratn6ri re, u vd(o krqo- 16 5yjelirfoqtd,i, orsrri .dhr)'.
gdiu i &hi- lilikDo
1 v o J 6 s l o h d c , . i r u & n o , e ! !. .
ryojs nkei rbitjio it,'tit u rnF r,S6 dr brJailq l -.," :p"kvbnlt, prn"rlliilri, Ldrjje- qdci;n io pjc"go. & 4ir. i,l Sports
s , i' o i " i i j d , t r " s r ! d J v " ! u v J . l r"r" o . 9 q d , , o r ' r - b l ; r " i 6 , ^ o x i ..oLlco.d".d";J,.6,,BarJ&
plovnlh rlj6!a. {!tin!, loi lijr.ijcl. nijo
,! ,.di n6rpolorrlri, 19, ni
r ra do,;6
rola bls *
up,a,s grda vu",-"
,.,,,,. tdo r No_ lfrt
lnuvr;en" *i'
;,ii\u st, u raloj pd',,_ &,,.
1;j,,}' 'to.6; t1ry61i, ievn! .{rno'r*! i'nLI
;rvnJ ,a:n^lr,ron i ^n Fro,.J.
or jo s do.
rc
osobitovaZ
Jl *doo v s l i l 6 . pp'oo!!ddss r i l o tl e ." 9lt o- iaa. 1 oL , ihr-- jr,!ti, ta* l E j . 3". s, ,d, l . t s t j o z . j c a I r . r e j d g o r v d i n a , o d 6 j r e 't B r i r ", . j q q diF
9€ € jj cc n
n .. ii rl &&33dd..iikkd; vv66 i k o l e , r 6 z . i
'.vno uto<.b
toion$doFoNvtotol'ozBorqu
u€ vfioyr _ S l t s o h . 4 ,. Vutft, q 1 ' 6 o I "rt,o\o,,., n,,!!nro o..*... &Tdao. o,S.,v.n 6h
e-r-t"-'t; rq,oNBoJtur6li,
najnapetijic
rJ,r.6a,N.:.oc,pDJ,<(a,"|.."b.r. 1",6!o..m,.tJ.rtr.l.'"r, t'ia
N u l.d'c^!td n,do, ndk bl dldvo Lqavoil. p;J,,ein, | !"r nd, tu.ra.6rmr - L,r. ro tr;!r.,iM, Iojo
bilr je&ood.rjbosd.,hdb6.e.
;s
,uotit..qorrlor.luu:ho,h'1.
u vuro,6,r' l,i,it',r;',,
lhi.d r { , t L 6 . 1q16 du _ ry.vsort,.
6,n,s
t.rutc.to;.rbbrrv bro'ositur!. nadecanja.
61,6in'qproJnorjorc-9r,..r,1):. .q n , r , . n d d. . a ^ : p d J n : * , . , . . \oj.t.n;F?'Morr.,a1.r_.nL&;3
lpr.,.th,,ot.r,d.n"p,*rr\diedoru
v.,Sv!-roluod'apsj!M..!ot
d.;dqLc6l6luodtova,4i&jw.
t"i,tnriaxu&U(r;6F,.+^1.-l!.,.o,,6,.d,pojk,6,r
ddr,6,rc,rct6es,,en'a;srdhr8il.lrc.,l,.n:-Jir,d!^m:r^'urd
!,_bud- p-,(d..ihJdJ,uptdA,,d.ertu
\.Ji!r,ah!t6ov^oooi,lro..Ndr'rn. Gospo
t.{,@.u r'uJ^ot B f4tu t@r d .a soj o ,.'-u,/{dil ; Flo. l9orod6. koja,,.rj ,irr !a ic,rl,od po- na ;,:i Bounsr.. .,r' &,. i} 'r6i
otobito so9!d{lo rninorri. d n a r o l r a" !o; vL ,: h ro" rn r , e o v , , o ^ ' r i , c F - | p * , 6 o i i l /1rr,, rs ,4 iJ,,, 'i q.+l '.e p.\,e{J n .,om. 4eg. Lqsr
, .J. 6r r o..6l .i tl o ' : j . ;
obar'jeStav
Irrul o
, oh {r Lr r c tnr! .prtuo r { jrrrM. rr .i lh. . i j d . n . , , t . , j d . r r..p6n. i l l lp6ae " .l ,nrr.ro^ o "Vrl,4r idl en-ol * t rvnle. ibl .el i-l l j l$do". N ; q4VBsLr .i l qr Ur ui tr . u n . t u t r _ r V o l q
rr l\ hhl i r rt i' ;, G Uil ! ,. rsgl irn r lap-l rt p !, d rd4t ra a
- *, W
eqd
^a oosgqq, ri :i d l '-d. iA' .OA! no o$an-p, :l ,at w o 1' .Pi it o
u !' 6
P*Y'
sl vv t6s. nt rt ui rl !r ldi tsul rl o
bE .:{r bd,i \r vupdl e^bi oqd
i j rdini d
r .qv i' rsv, r6 sn ,. e
. na. ll l n
' { tvl ov ro; rd' l;i #r o
,:r .6!naFdr r !di .$,?< -.r,
i ti f, or an,ft;oanr rkeoonJ c6 as o e l{e6! d! ,edl ^r A a ,l il lr i,.*1. rA- ., l/ rt ,s !?5, 1a ^. ..l ar os f! ti .aon , t t d r J o
ll\rotvcjJp$ll}"r' opJrd' iid' !,' rto nrjthir^ -Fr4. rJdrlsq. donrovini i
Sidrt.bdnr(rruhedcrMrerobs!2"'1..1" j" '" h,'"R,Jl.Sh,:a':a o ,:iil'6'joop,cLlh'r!nra!i'rltnq
rmuor',o."oad,;t6..iodd;,e,
u. 16,6iqdo;dortu!..,*obi s
et ' n bt6di |!Xu9oo'm ee'!{i 'ne|.m Poj l /?dnd5''':i <\'6i l ,€Fd& | ' qllr<nurob| ' -+!' da' ;,
vMril,!.,dr4,,i,r(r.bh.6'e.* lBlrao^o:roi,pJ'!.io'r't.rr!u;
d'.'6 oaL.ie:.sb(e" b!"r.
sirovinai n
dEbrc Nap.otie lell€ n. Wd&
r j o i i ,"olis.
lslvq llem6ljs. trih*. * la
kJlei.r m!d,oti 3k(2iiii{ ! ab.nlDor
putadnevno
u hrvatskin
 Agencijskirekord dviju sluiba
u Zagrebuje l_920-osnovan"Telegrafsko-dograsni ured,,,i to je bio prvi
zavodtakvevrsteu Hrvatskoj,kojije dojavrjivaoru-o br.roune i priradnevijesti.
zbog teLnje za centrafizacijom,vei je r. kolovoza 1925. u Beogradu
osnovanasluZbenaagencija"Avala", koja je iskoristilavladajuie okolnosti,
BEolr.
svoi
poloLaji ostalernogu6nosti,te obustavilarad "Telegrafsko-dojavnog ureda".Tako
ra?e je sredi5tedojavne sluZbe prenesenou Beograd, a zagrebadkije
ured postao
"Avalina"podruZnica, ogranidena samona burzovnei priradnevijisti.
liliku
To je potrajalodo l929.,kadase,kao posrjedicauvodenjadiktature,pojavira
teLnjada se u Hrvatskojuspostavii srpskanovinskasluZba.
Tek je rakon 10. travnja 1941. bivsa podruZnicaage'cije ,,Avala,' za
BanovinuHrvatsku pretvorenau agenciju"velebit,', pa otada raste i djelokrug
Hrvatskogadojavnog ureda: naglo se pove6avabroj izvora vijesti, t otieina
I
pregledprirnljenoggradiva,kao i broj stranicadnevnesluZbe.pomo6u
)E bds lonEii Latrai.Bt rlaDrava
sustavaHell i napravaza pritnanjeMorseovimznakovimahvatanesu vijesti
iz
cijelogsvijeta,kako bi sejavnostprekolistova,dnevnikai tjednika,uputilau razvoj
dogadajaTi urerfa.iiprimali su godisnjeoko 20 miliju'a rijedi, vise n"go
.u.
brzojavnepostajeu cijeloj NezavisnojDrLaviHrvatskoi.
Zakonskom odredbom broj cccLXVlI-tslgg-z-tr,4l. od 29. listopada
194I . reguliranoje da Hrvatskidojavniured,pod svojimnovim imenom,,croatia,,,
, iah. p,a€ilri,u
r.d!,!. di b t*q
rstrjj€, . r.|njry- preuzmeposao bivse agencije"velebit", dime su stvoreni uvjeti za izgradnju
io pd?., U t666
i p,avr urdtoil;ri. dc
Jt hrvatskedojavne sluZbe:brzo je pojadandnevni bulletin ,,croatiae,,,v41sti
,Aaa,bE.r!ab,,, di trr
f,!go-bFsbnDai_
su
r r p o r i i L d . s ,r o , ; 6
r a , a r ir , , r i i , d l h
postalerazgranjenijei kvalitetnije,osobitou jezidnojdistoii.
r

) !u dN& i d.r6 *
Da bi se golemogradivosvakogdanasvladaloi izradilo,te najbrZimputem
e?Jc- Irlih svi wl
rs. ndrctt s,mo nii, distribuiralopretpla6enirn ustanovama, cijelaje dojavnasluZbarazdijeljenana l.)
9r.! !.t,juacg ! F-
Kov.nrs rr.nih i d-
NovinskusluZbui 2.) PovjerljivusluZbu.
H''ar!;c 3rtffi6.
"r i4
!f!4,,F\ J toh
9 NovinskasluZbabilaje podijeljena na a) doma6ui b) inozemnu.
r v.c !@.aPrr!r_
€n,ce bi !eh,il. dobrc
9. p,aialora, .l. i o
Domaia sedijelilana l.) poritidku,2.) pokrajinsku i 3.) zagrebadku.
- lnozernna sluZbadijelilasena r.) dopisnidku 2.) gospodurrk,i 3.) sportsku.
NovinskasluZbau uZernsrnislute riiedidijelilasena tri radnesluZbe.koie su
fa
potry.{. rpo/eduia
radileod 8.30 do 23.30 sati idnevno su priredivaleoko I20 stranicaispisarri6
ntr.. ph/ilJiivart i
rk/m llljlirha,
F L. strojern.
pjcrlo, s dij6 jrt
w!ri, 6Ji tu ijtu dr- SportskasluZba,premapotrebi,protezalasena prvu i drugu radnusluZbu,a
{lliJ oo io ath-
{r i or Fhor.s
s l?ri to.i.gdir
,E osobitovaZneSportske viiesti davanesu i u tredojradnojsluZbi.ponedjeljakje bio
x;dq
'o fa
Ba{**i di^ najnapetijidan,jer su pri'rane vijesti iz domadegi svjelkog sporta- s nedjeljnjih
,y,iijE. koi,
nadecanja.
Gospodarsko-burzovna sluZba Hrvatskoga dojavnog ureda,,croatia,,
obavjestavala je hrvatski prirad o svim vaZnijim gospoaarsrirndogadajiura
u
domovini i inozernsfvu,a osobito vaZnevijesti biL su o stanju deviza,
cijeni
sirovinainotiranju vrijednosnihpapirana glavninrsvjetskirnti-zistima. po vise
putadnevnoobjavljivanesu i tedajniceraznihburza,za ioje je postojalozanimanje
u hrvatskim novdarskirnzavodima,veleobrtui veletrgovini.vise puta
dnevno

75
izdavanesu vijesti gospodarskogznalenja. Sve vijesti i tedajnice primane su
radio-telegrafskim putemi odmahdostavljanepretplatnicima.
Dopisniciiz domovinei inozemstvaslali su vijesti brzoglasom(brzojavom),
a osobitosu bili vaZnidlancis posebnomoznakom"DopisnidkasluZba".
Sve novinske grane dnevno su distribuirale 100-150 stranica ispisanih
pisadimstrojem,a rekordje bio kadje (1942.)zasjedaoSabor(357 stranica).
Posebna grana novinske sluZbe bila su izvje56a na stranim jezicima
(njemadkom i talijanskorn), koja su distribuirana stranim poslanstvima i
novinarima.
"Croatia"je svevijestiodmahdostavljalauredniStvimazagrebadkih listova-
putem brzoteda,pokrajinskimlistovima- putembrzoglasa, a drZavnojkrugovalnoj
postajitakodernajbrZimputem,destoi usredno6i.
Doma6asluZba,kao sastavnidio novinskesluZbe,bila je, kako je redeno,
podijeljenana L) Politidkevijesti,2.) Pokrajinskevijesti i 3.) Zagrebadke vijesti.
U politidke vijesti, kojima su opskrbljivani svi pretplatnici Hrvatskoga
dojavnogureda,ubrajanisu- Poglavnikovigovori,govori dlanovaHrvatskevlade
i drugihmjerodavnihosoba,zatimizjavei odredbeiz ustaikihili upravnihkrugova,
te zakoni,zakonskeodredbe,naredbe,odluke i pravilnici.Te vijesti stnatranesu
"od velike vaZnosti".
PokrajinskasluZba,nastojeiipokriti cijelo podrudjeNDH, radilaje pomoiu
brzojava,brzoglasaidopisa (ako Stogodnije bilo ogranidenovremenom ili od
osobite vaZnostiza cijelu drZavu). Ako je bila rijed o nesre6ama,osobitim
sludajevima, radosnimdogadajirna, druifvovnimvijestima,raduusta5kihi mjesnih
drZavnihvlasti, onda su takve vijesti distribuiranebrzo, rr-Inogei u prijevodu
predstavnicima vanjskihdojavnihuredaili predstavnicima drZava.Do lipnja 1942.
ta je "pokrajinskasluZba"obuhvatilavi5e od devet desetina podrudjaNDH, ne
samogradovei gradi6enego i sela.
Zagrebadke vijestiobuhva6ale su svevaZnijeu gradu,azato su bili zadtLeni
posebnirepofteri,koji su obilazilimjerodavneosobei pratili razvojLivotaugradu'
Nisu nastupalikao konkurentikolegamaiz novinaili s krugovalnepostaje.negosu
pred odima irnali geslo:Zagrebjeglavni grad i u niernuje usredotodena svavlast,
odatle dolazesve zapovijedi,zakoni, odredbei upute.
Hrvatski dojavni zavod "Croatia" izgradivao je i pismohranu
(dokurnentaciju),kako bi se u njoj prikupili svi podacio javnom Zivotu,koji bi
mogli sluZiti na5im novinariurai stranimdopisnicirna, osobitou iznenadnim
situacijama,kadaStogodtrebahitno provjeriti.
U nekadasnjojpodruZniciagencije"Avala" u Zagrebu,koju je preuzela
BanovinaHrvatska,radiloje 40 osoba,a u dojavnojagenciji"Croatia",nakonsamo
godinudana,dvostrukoviSe:80 zaposlenih.Stariuredajiza prijernzamijenjenisu
tada najmodernijimHell-pisadima,a odmahje bila narudenai vlastitaemisiona
postaja,kako bi se "Croatia" mogla beZidnimputem povezatis dopisnicirnai
svUetom.

76
ice primanesu

m (brzojavom),
tZba".
mica ispisanih
' stranica).
anim jezicima
roslanstvimai

adkihlistova-
oj krugovalnoj

rko je redeno,
:badke vijesti.
:i Hrvatskoga
lrvatskevlade
vnih krugova, IYovine
:r smatranesu

ilaje pomo6u
iseljenih
nenomili od
na, osobitim
lkihimjesnih
Hrvutu
u prijevodu
t lipnja 1942.
dja NDH, ne

bili zaduLeni
votau gradu.
;taje,negosu
:nasvavlast,

pismohranu
votu,koji bi
rznenadnim

1e preuzela
nakonsamo
nijenjenisu
ta emisiona
pisnicirnai
 Putovi t
'i:' :9:i":l
, ,: i:.sl-; -
':rs:a Yy:
-"4q+*+ d " U sklo
*fia*:*""*?:
prethodileil
Hrvatima,kr
i)r:gr*1:, 6 ci;uj'r:a lliii I, Koresp
njemadkorn
ofir, francuskom
/")
stizaleiz ino
? rgiJ^j ,
kaZnjavali.
Dr. Anl
i;t{{1.:
,il$i;, list Ustaia n
U Ber
*+$*:*,*jt i
Jarr'J-r!,!
1 ' ; ! aj T
| st I Y i -
Informations
li;{; :
;r' I J { i A. jednom tjed
" ; :: f l.:r .. ;a11.. r1 * l^ . , t , hrvatskomjr
;:;::;i-
I;i:rl-l:
..:'.'j europskimzr
;rd B :i xrrs r ,', IJ hent
talijanskomi
listova.U Pit
nije zabrani
engleskomjt
podupiralii
,,j;@, ;ier :rvcjim srr:d.rirjcm r: ci j*l o:rt,i
f 1 _ - c l ' i .l : . r ' i v j . r i r : l d j e J . o l : r i i : t j i v o : : * Z r . i l , n : " i oL : . g * 3 t j t i jrirn* ber:h"j*drrr:^i! Zajedniiar i
'1
; i . : : * ' r l . . r rl ' ; l ) a : r i \ U JuZn
lr*ldct;tj.3l::r:1,i: c'lj1.ll;.:liIi,j l joi ir *!iiiu iirr::liir destoilegaln
.:^ )
: r j i r r . a . l r r , r l t l j f r s : r d * : : ; , r i r 1 ij c n ; i r l : l svegla lLl p:-ilr j*rlir-* .
MnoStv
i l i ; 1 . ; r ' r ' r i i , ' , * i r r i e 4 : . A r r o C n : r i i j * i ; e r i t e ; t . . 1: _ r . i i l:lri i l r ; :t . . :
tada u Hrva
uirl'sTt, sv( ! - e t i i : r . : : ' u v g l r vel a s . ' r i . i ! l r a v g ; : , r O C r :i l e u t , t r . a r j c( l : r r * d r : j r : i
.;.ijl.lJnlrlsti j. .
potrebnapos
l:rC.L;ir r;e l;.r:diriji irujix-rXsj r"edi ranenjn uz y:r.il:lt:i:
dadesvjedo
:..
"l l; r: ,. .Xj :*, : l , i . ' . izdavanjelis
;;";f;iliJgr':r i r ' : : 1 r c i : : , r i ' i . r r s a . " i: ' r . -
i;t:_:,"\. i: i lti.,a primjerke no
zapljeni,kojr
toga, ostavlja
] ,r'1 DrZavniodvj
.\ .y'
u roku od mjr
dok su vlasti
iliX"i*l.jitdit{bffi sve bilo otkr
"revoluciona
dosjetlj ivost,
Dokumentod 6.lII. 194I . o zabraniZenskogsvijetabr. l5l194l . zbogtri dlanka na preventrv
(HDA, grupaXVIII, inv. br. 3335) Kaoipc
novinstvau c
 Putovi domate rijeii
u sklopu svegadosad redenogao novinarstvuNDH treba reii da su mu
prethodile ili su ga pratile neke novine izdavaneu inozetnstvu,a namijenjene
Hrvatima,koje su ilegalnoubacivanei u Hrvatsku.
:tJ Korespondencija"Grid" pokrenutaje prije rata u Bedu na hrvatskom i
njemadkomjeziku, s pregledomtiska u prilogu. Poslijeje "Grid" izlazio i na
francuskomjeziku. eesto su ga landari i agenti pronalazili u poiiljkama koje su
stizaleiz inozemstva,list plijenili, a one kojimaje bio poslanispitivalisu i strogo
kaZnjavali.
Dr. Ante Pavelii pokrenuoje samu inozemstvu,u emigraciji,isam uredivao
list Ustaia na hrvatskornjeziku.
U Berlinu je izazilo viile listova: na njemadkom jeziku Kroatischer
Inforntations Dienst, od 1932. i korespondencijaCroatiapress (triput tjedno,
jednom dedno i na hrvatskomjeziku), te tjednik NezavisnaDriava Hrvatska (na
hrvatskomjeziku) namijenjen hrvatskim radnicima i politidkim emigrantima u
europskimzemljatna.
rJ l,enevi je izlazilo francusko izdanje lista Croatiapress, kasnije i na
7// talijanskomi hrvatskomjeziku, a u obim Amerikama usta5esu pokrenuli nekoliko
/r:e OSifit-
listova.U Pittsbourghusedugo odrZaolistNezavisnaDriava Hrvatska,sve dok ga
n 1 8:lar:Iij
nije zabranilaVlada SAD, a u SjedinjenimAmeridkim DrZavamaizlazilaje na
;r+ na engleskomjeziku korespondencilaCroatia Press. Smatrase da su ustaSkipokret
j sl.lsi i podupiralii neki listovi hrvatskihiseljenikau obim Amerikama'.Danica, Nada,
a - jbr d r ; n r i i Zajedniiar i drugi.
U JuZnojAmerici iztazili su:Hrvatski Domobran (u BuenosAiresu), koji je
ro-i1ot destoilegalno stizaou Hrvatsku, zatim Hrvatskazastavai dasopisCroatia.
Mno5fvo letaka,bro5ura,biltena i ilegalnih ili polulegalnihnovina izlazlloje
i It;.] !i+
tada u Hrvatskoj, zahvaljuju6i "rupi u zakonu". Za izdavanie novina nije bila
potrebnaposebnadozvola,ve6 samoda redarstvonekomepunoljetnomgradaninu
; ;)rikl ci-\ dade svjedoZbuo politidkom ponaianju i da on kod DrZavnogodvjetni5tvanajavi
izdavanjelista. Tako bi novine iza5lei bile brzo raspadane, a tek tada bi obvezatne
primjerke nosili DrZavnom odvjetni5tvu.Ono je gotovo redovito izdavalodekreto
je
zapljeni,koju provodilo redarstvo,ali ono je stizalo- prekasno. lzdavad,isu,osim
toga, ostavljali stotinjakprimjerakapublikacije,govoredida su tiskali samo toliko.
-€ DrZavniodvjetnik mogaoje zabranitidaljnjeizlaLenjelista-tek nakontri zapljene
u roku od mjesecdanaili nakontri uzastopnezapljene.Da bi i to bilo izbjegnuto,a
dok su vlasti bar doneklepo5tovalezakon,destosu mijenjani nazivi listova.Kad bi
sve bilo otkriveno,zlostavljanisu ili zatvaraniurednici,ali su se pojavljivalinovi
"revolucionari",jer tvoracjugoslavenskihzakonao tisku nije radunaona toliku
dosjetljivost,upornosti poZrtvovnost,ve6 samona ekonomskustranuizdava5tvai
dlanka na preventlvnucenzuru.
Kao i polovinom 1942.,tako se moZei 1999.konstatiratida povijestusta5kog
novinstvau dornovinii inozemstvujoS nije napisana.

79
 Prvo je izalla Hrvarska gruda, a kad je ona obustavrjena,pokrenuta
je Llezat,isnaDt
Hrvatska zemlja, zati,mGrudobran, Njiva, Hrvqtska njiva, orai
i sTai.posebno su sindikalnotje
hrabri i djelatnibili hrvatskisveudili5tarci i mlarli intelektualci,ko;i su pokrenuli
niz novina (ovim kronoloskirnredom).Naia gruda, vjestnik drugi.
sredii)jeg udruienja Ustaiki
studenata,Alma M'ter, Rakovica, Hrvatska, Hrvatski akademiiar
t uskok. lz vretlena e
Ustaskipolitidkiprvacidestosu ilegalnoizdavalibiltene, ve6inuIitografirano,
koji su s jugo-stanovistabili proglasavaniveleizdajnidkima: pojedinihgra
Usraia, Vjesnik Za pron
hrvatskih sveuiiliitaraca, politiiki ujestnik,Hrvatska
ioita i opet (Jsta,ia. bilten Za dont
LegalnitjednikHrvatskinarod,koji jeu vrijemekadsu SrbitraZili
sporazums ifi'ancuskom
Hrvatima izlazio godinu d,ana,uz velike teskoie i preventivru
cenzuru, bio je Ivo Bog
kasnije zabranjen,a pokusaj izdavanjaZemrje,koja bi ga nadomjestira,
ugusenjJu Statnpe"ttave
zametku.Kasnije,uz preventivnucenzuru,izaiaoje jedan broj tjednikac-roatii, jer
je drugi broj redarstvozaplijenirove6 u tiskari (uit.;" posebnici. Gli
.ubruii"n mirno zakona).
Bilo je to u podetkusijednja1941. dionice pripa
Vei 10.travnja 1941.kakoje redenona podetkuove knjige,jedna snaZanpolet,
od prvih hrvatskihdne
mjera ustaskevlasti bilo je preuzimanjenovrnstva,te su toga dana
izaslenovine najvi5e32.00
Ht"vatskinarod, a ustaskipovjerenikza novinstvopreureojJ sva glavna
novinska naklade.Ravn
poduze6ai novinskeustanoveu Zagrebu,te dobio ovlastidL
uredi novinskiured. hrvatskih dne
zahvat u novinstvobio je temeljit,i evo ito je o tome,kao i o prethodnome,
naveoIvo Bogdan,povjerenikza novinstvo:"Novine u ustaikojHrvatskoj dnevnika, ko
nisu i ne knjiZevnostiI
mogu biti sredsfvo spekulacije i zarade.One su izkljudivo sredstvo
drLavne zabavnogStiv
politike, narodnogodgoja i prosvjedivanja.Radi toga su svi
izdavadinovina i Naveden
dasopisamorali ponovno zatraLitidozvolu izlaLenja,bez i,egase
nijedan list viie ureda"Croati
nije mogaotiskati.Trebalojedokazativlasni5tvo, izkazatir[dnlk" inamje5enike,
te pruZitipodatkeo prihodima.Time su samipo sebiodpalisvi Zidovski vlade", preko
listovi i svi radu Poglavn
iili o dobrohrvatskoganaroda.Izridito ie
Ivo Bogc

tff?;:??'
LT'il.:"i;, i J'"{#1i,K''',J^'
t.1
izvje5tajnii p
krugovi protiv
rtr
ovosti i Morgenbta,,!??listo
vi o"j ;* n3""""X'i
i:':;:1 ;ft Hl.,,jL"il
izravno interp
"
poduze6u'Tipografijad.d.' tiska se sadadnevnikHrvatskinarod potrebui olak
,kojis. rarvio u
najvedi dnevnik u drZavi.List je preuzeoditavu upravu i dobar
dio urednistva
prijasnjihtriju dnevniki J U biv5oj'Jugoslavenskoj stampi j eizlaziti
! d.d.' podeo
dnevnik Novi list,kojij.e kasnijepromijenioimeu Niva Hivatska.l je
on odrnahu
podetkudalekoprema5ionakladuNovosti,koje su bilejedan
od vodeiih listovau
Jugoslaviji. Mjesto Morgenblatta podeoje izlaziti dnwnik Deutsche
zeitung in
Kroatien, je koncem 1941. preiao u vrasnidfvonjemadke
.\oji narodnostne
skupine..."48
u osijeku je 1941.-nastavioizraLenjeHrvatski rist, a u Sarajevu,
umjesto
dvaju zabranjenihdnevnika(Jugoslavensiogtistai Jugoslavenske
poste),pojavio
se sarajevski list. Postupnoje izgradensustavnouinu,
kako bi se udovoryilo
razliditim interesinra.gradana (vidjeti podatke o
dnevnicima, tjednicirna,
polumjesednicirna i mjesed'icimau ovoj knjizi): medu prvima se pojavio
dednik
48 Sponen-kniigaNDH.l942,tekstlveBogda'a"Hrvatskonovrlstvo,,,str
36g -370,citatstr 370/l stuoac

80
a, pokrenutaje
NezavisnaDrittva Hrvcttskctza seljake, nastavioje s izlaLenjem
Tai.Posebno su Hrvctlski radttik -
sindikalnotjednoglasilosa dak 80.000primjeraka,pa
oji su pokrenuli humlristidki tiednik Silo. j
orusr.
injeg udruZenja
Ustaskipokret i.lao je svojaposebnaglasila:tjednik (Jstaia(nastavak(Jstctie
i Uskok. .
iz vrernenaemigracije), tjednik Ustaika mlctdezi niz
ruIitografirano, tehnidkih glasila za vod,e
pojedinihgranaustaike or ganizacije.
Istaia, Vjesnik
Zapromidlbu Hrvatskeu inozemstvui obavje5tavanje
Ustaia. o Hrvatskoj izlazioje
biltenZa dom, u detiri izdanjana detirijezika (hrvJtskom,
Zili sporazums ijemadkom, talijanskom
i francuskom).Na njemadkomje izrazioi Neueordnung,namilenien
)enzuru, bio je inozemstvu.
ila,uguienje u
Stampe" naveo:"Ta Stampapi5eposveu ustaSkom duhu.Samoiznimnosu vlastnici
ikaCroatia, jer
posebnici.Glav^i dio novinaje vlastnidtvo,Usta5kog
nimo zakona). nakladnogzavodad.d.,,dije
dionice pripadaju Glavnom UstaskornStanu.Nadalje,
to nJvinstvo oznaduje
snaZanpolet, osobito.ito se tide materijalnogauspjehu.-r.i;"je
ednaod prvih najveia naklada
hrvatskih dnevnika bila nakladaJutarijegaiirto,'ioii
iza5lenovine i" ,iui doseg'uri dnevno
najvi5e32.000primjeraka,dok se danasHrvarskinarid-kreie
lvna novinska oko 100.000dnevne
naklade.Ravnateljstva setrudeda sto vise pruZesvojim ditateljima.t zbilja, obseg
ovinskiured.
hrvatskihdnevnikaje verik '(...) Hrvatski dnevnici
prethodnome, 'vanjskoj Zereiati tip podpunoga
dne.vnika,koji izvjes6uje o i unutarnjoj poritici, o gospodarstvu,
tskojnisui ne
knjiZevnosti,Iokalnirni pokrajinskimnovostimu.on"uni"i
stvo drZavne donosernnoZtvoslika,
vadinovina i rrilogezaLene,djecuitd."
edanlist vi5e jesti od svojih dopisnikai od dojavnog
namjeSenike, i promidbenoguredakod predsjedniStva
ki listoviisvi vo' koji izradu-iei sluZbeneobavijestio
radupoglavnikai Vlade
Ca.Izriditoje
Ivo Bogdanje nako' toga smatraoda mora objasniti srjedeie:,,,DrLavni
Jutarnji list, ,
izvjestajni i promidbeniured' vrsi preventivnucenzuru.
kih vlasnika. U nadelu su sluZbeni
krugovi protivnici svakecenzure,ali zasada,dok novinari
abranjene su ne budu u stanjusarni
izravno interpretiratidane im upute, moZese kazatida oni
drZavljenom ceuzuruosjeiaju kao
ji serazviou potrebui olak5icu".
r uredni5tva
ieojeizlaziti
rje odmahu
6ihlistovau
z Zeitung in
rarodnostne

rru,umjesto
te), pojavio
udovoljilo
tjednicima,
Lvioqjednik
370/l srupac

8l
HrvatskodrZavnokazaliSte
u Saraievu

HrvatskodrZavnokazaliSteu Osieku

(Iz Spomcn-knjigeI. obljetnice NDH)

ir"
ri i|,,r.
.lrr/ i.'
-E
t--t**
I
ol
n1

,
II
11r
il
tl
rft
:*di-
 Film (s
Budui
kulturi NI
oditovanjin
ono Sto je
(proglasno
odnosrrou c
"protegnut
funkciji.
F i l m( s
su preoruen
Do us
spadaopod
Filmsku ce
srediSnjica
osobneinic
Zagrebusau
Novoj
drZavi (Kral
izvjestnihpc
stranepukir
obljetnice A
( s l i k o p i s ud)
Ved pr
posebnihpo
prikazivanj
protivnicen
r a d i l oo e n p
odmahpodv
Lijevo
: Dusa'
Zanko'
oilJ:s;J:l"r'"ff,ff
':'ffi t'""""i opere
izRinau unutartadaS
iBX
i str.42.).
"o To ravr
okruZnicuu
fihnskim po
"bila neozb
niZim sklon
su kadkadair
str. 42.). U j
izkljudivo 'n
drarne,a pos
razodarani, u
 fifu glikopis); u sluibi driave
Bududi da do danasnema kompletnogai objektivnogaprikaza iri
djela o
kulturi NDH (filmskorn, kazarisnom, iriku.rko-, g[zbenorn
i ostarirn
oditovanjima), dak ni maturskog,diplomskog,magistarskog radairi disedacije,jer
ono Sto je objavljeno pisano je pod dojmom jos viuiih pusdanih
cijivi
(proglasno-pamfletski) ili s tendencijorngorkog okrru, dak i apriorn" ,.rz-n;",
odnosnou obliku basnao zlu, odrudirisrnoproblemnovinarskeprofesije
u NoH
"protegnuti"inataoditovanja:oni su ibili isprepletenijavnim
s medijima,u istoj
funkciji.
Film (slikopis)ikinematografi(slikokazi),poputostalihdjelatnosti,radikalno
su preorijentirani10.travnja l94l . u skladusa zahtjevimunou" dr?ave(NDH).
Do uspostaveNDH (r0. travnja rg4r.) firm je - u trgovadkompogreiu -
spadaopod Ministarsrvotrgovirrei industrijeu Beogradr,olnorno podtamosnju
Filrnsku centralu,koja je t zagrebt irnala svoju-podruZnicuzvanu.,Filmska
sredi5njica",a onaje radilapremauputamai naredbamaiz Beograda,
bez ikakve
osobneinicijative.U Beograduje postojalai kornisijaza cenzuru
filmova, a u
Zagrebusanropotkolrr isija.
Novoj vlasti u zagrebuosobitoje srnetaloito je film (srikopis)u prijasnjoj
drzavi (Kraljevini Jugoslaviji) "bio smatrantek prostim sredstvom
oUoguJiuur11u
izvjestnihpojedinaca, dobrirndijerornnearijskogi nehrvatskog podrietla,a s dru[e
strane pukim sredstvom zabavesirokih narodnih slojeva,,(spomen-knjigct
pie
obljetniceNDH, zagreb, 1942., str. 4r.), pa je to irebaro irasdistiti,
t" ntn,u
(slikopisu)dati "novo znadenje",koje je "odgovaralonadelimaustaikogpokreta,,.
vei prvog dana preuzimanjavrasti firm (srikopis)stavrjenje pod
nad,zor
posebnihpovjerenika.F.vozasto:"prije svegabilo je smjestazabranjeno
svako
prikazivanjeslikopisa izradenihu zemljama koje su se oditovale
kao izridite
protivnice novoga poredka i nove drLaveHrvatske. Tu se, dakako,
prije svega
radilo o englezkim,arneridkimi sovjetskimslikopisirna.Slikopisje
inade bio
odrnahpodvrgnutnovoosnovanom Ravnatelistvuza frlm,kojeje poelIo djelovati
z R i r n au unutar tadasnjegaDrZav'og tajnidtvaza narodnoprosvje6ivanje(spomen-knjiga,
str.42.).
To ravnateljstvoje."svim slikopisnimpoduzedimai slikokazitna,,
uputilo
okruZnicuu kojoj je napisanoda tadaSnjafilmska reklamanije sluZila
na dastni
filrnskirn poduze6imani vlasnicima kinernatografa,jer je, u) neznatne jzuzetke,
"bila neozbiljna, vasarskai nerojalna,desto i laLna,-,, oirro.no da je ,,radunalas
niZim sklonostimaposjetilaca, zavodilajavnostu bludnjutekstomislikama, koje
su kadkadaimalejedva neznatnuvezu sa samimslikopisom',(sporuen-htjiga,
str. 42.). U jednoj jedinoj sezonina taj su nadin,navodi se'd-alje,.,prikazivani
izkljudivo'najsenzacionalniji' fi lmovi,'najslade,operete,.najmonumentalnije,
drarne,a posjetioci su ipak, kraj svega hvilisanja, e'"rto nupuitali
kinematogi-af
razotarani,uvjerenida su prevareni.A rekramane bi smieravarati
narod,,.

85
 Zato jeredeno:"(,..) od sadareklarna6e biti ozbiljnai primjerena,a reklamirat Izloib<
ie i redateljei glurncekoji to zasluLe".
OkruZnicaje nakontakva"uvoda" postalaodre5itija,naredbodavadka, jer se
Nova
neporjecivozahtijevaloda se"slikopisii slikokazistaveu sluZbuhrvatskognaroda dekoratere
i drZavei da vi5enisu obidnatlgovina",da ih trebapromatrati"s glediStacjeline,a uredu(DlI
ne viSe s glediStauZih probitakapojedinaca",jer su slikopisi i slikokazi "ob6e njegov dje
dobro",pa rnorajureklamirati"i novi duh i novovrielle" (Spomen-knjiga, str-42)'
novina",n
Drugi radikalanzaclatak vlastiNDH bioje da serijeSiproblernuvozafilmova, poduze6a
jer se u zagrebu time bavilo dak Sesnaest trgovadkihpoduze6a.o tome se u inozemstv
"Sponten-knjli
doslovnokaZe:"ietiri tvrtke (Paramount, WarnerBross,Foxfilm i
drZava; gr
Metro Goldwyn Mayer) bile su arnerikanske podruZnice, a kako su arneridki
dvoranam
slikopisibili odrnahzabranjeniu na5ojdrlavi,to su i te tvrtke smjestabile predane ograda i p
likviiaciji. lsto je tako povedenodttrahpostupakiza likvidaciiu daljnjih detiriju kipova).
tvrdki (Pan fihn, Merkur fihn, Gloria film i Monopol film), diji su vlastnici bili Ta rn
Zidovi. Sve spomenuteameridkei Zidovsketvrdke,kao i slikokazi trli vlastnici nrladosti"
nisu bili Hrvati,dobili su odmahpovjerenike (...).Takoje ostalonaterenuosam
Zrinjevcur
slikopisnihtvrdki koje sebaveuvozotni prodajomslikopisa,aitai je brojjo5 velik" Zagrebu, r
(Spomen-knjiga, str. 42.). protuboljS
nuvnat.ljswo za slikopis stvaraloje. dakako,uvjete i za vlastitu fihnsku Zagrebalk<
proizvodnju,pa su ve6 prvih rnjeseciuovevlastinabavilenajsuvretnenije karnerei
Odjeljenja
ostale ur"dui", te zaposlile desetak osposobljenih ljudi. Na prvom flhnu
"Pornoi", r
snimljenomu NDH prikazan je duvenigovordr. AntePaveli6a od 21. svibnja 1941'
naslovaza
u zagrebt:(film je dug 420 m). Do 16. oZujka 1942.snimljeno je i prikazano
fotografrja
detrnaestfilmskih Zurnalapod nazivolnHrvatskau rieii i slici, sa 87 dogadaja, ustanova,n
uglavnomonih s Markova trgau Zagrebu. putnidarsk
odsjek za slikopissnimio je i sljede6efi lmove:sveiani dan (.13.lipnja 1941-' "Danica" u
duZina480 m), Dan HrvatskogJunaka u osieki (93 I m), ustaSkctHrvatska slavi U vri
mrtve velikane(230 rn) i druge. umjetnidki
Uredbomod 19. sijednja1942.osnovanje drZavnizavod"Hrvatski slikopis sfvaraladk
(croatia film)" sa sjedistemuzagre6u, a svrhaidjelokrug rada bili su mu: "('..) taj ured svi
proizvodnja domaSih slikopisnih tiednika, poudnih, zabavnih, prornidbenihi veolla mn(
ieklarnnihslikopisa,promicanjehrvatskihnarodnihi drZavnihprobitakaputem 43.).Akade
slikopisa,organizacija svekolikogprikazivanjaslikopisau domovini i donladih demuje on
izvan domovine,te obvezatnoposredovanjekod izvoza dorna6ihi kod uvoza nalogu, osn
stranihsfikopisa"(sponten-kniiga,str.42.). IzNjemadkeje odrnahnarudenoideset unrjetnikai
vozllas ugradenimuredajirnazaprlkazivanjefilmova, pa je tako film, prvi put u 1941.142.I
svojoj povijesti, stigaou hrvatskazabadena mjesta(sela)' Zagrebu o
NDH je u srpnju 1941.postalaidlanicornMedunarodne filmskekomoreu
urnjetnikag
Berlinu,dijije predsjednikbio conteVolpi di Misurata. hrv. umjetn
Na tada5njempodrudjuNDH postojalasu 154stalnakinematograf'a s ukupno
zadnjih dar
52.390sjedala. odlikovanih
cenzori su do polovine 1942.pregledali270 filmova (154 njemadka,50 SifromMirc
talijanskih,24francuska,19 rnadarskihi dr.), a zabranilisvegaSest(svearneridke,
engleskei sovjetske).
a,a reklamirat
Izloibeno-grafi iki ured; ulcrasA\DH
avadka, jer se
atskognaroda Nova vlast brzoje okupila i poznategrafitare"slikare,tehnidare,inZenjere,
liStacjeline,a dekoratere i slidne strudnjake,te pri DrLavnomeizvje5tajnomi promidbenom
kokazi "ob6e uredu(DIPU), pri kojem su bili i novinari,osnovalaIzloZbeno-grafidki ured,a u
tiga,str.42). njegovdjelokrugradaspadalisu: izrada,ocjenai odobravanjesvih letaka,"zidnlh
vozafilmova, novina",naslovnihstranicai opremaknjiga; slike,drZavniznakovi za ustanovei
O tome se u poduze6a,nadzor tehnidko-dekorativnihizvedbi raznlh izloLbi u zemlji i
rss,Foxfilm i inozemstvu,odobravanjetakvih nacrtai izvedbi ako je izloLbupriredivala druga
su ameridki drLava;gradevnaili ukrasna(dekorativna)izvedbakod svih javnih nastupau
bilepredane dvoranamaili na slobodnomprostoru(od zastave,rasvjete,govornica,postolja,
ljnjih detiriju ograda i pomo6nih zgradado rnonurnentalnihi umjetnidkih plastika, reljefa ili
vlastnicibili kipova).
diji vlastnici Ta morndad, rnedu ostalirn, izradtla je idejnu skicu za "Radnu sluZbu
terenuosam rnladosti",tribine i ukrasena "Dan otca Domovine" na Kreiimirovu trgu i na
rojjo5velik" ZrinjevcuuZagrebu,tribinei ukraseza lnedunarodnu utakrnicuu tenisuna Salatiu
Zagrebu, reklamu za znak."Victoria" (plakate, letke, dijapozitive), poznate
;titu filmsku protuboljsevidkei protukomunistidkeplakate, preuredila cijelu dispoziciju
rijekamerei Zagrebadkog zbora na jesenskoj izloLbi 1941., te modificirala glavni ulaz
rvom filmu Odjeljenjaza umjetnidkiobrl i Usta5kogpaviljona.Izradili su i plakatei znakoveza
vibnja1941. "Pomoi", razne nacrteza pisatemape,za sponlen-albumes fotorafijama,mnoitvo
i prikazano naslovaza novine i knjige, opremu svakog broja "zidnih novina" s potrebnirn
i7 dogadaja, fotograhjama, karikaturama i natpisima, pa natpise i oznake raznih drZavnih
ustanova,npf. za Hrvaskislikopisnizavod"croatia-fi1m",putnidarskeprospektei
i p n j a1 9 4 1 . , putnidarski sluZbeni znak, nacrte za odore pomo6nog osoblja u kinemtografu
vatskaslavi "Danica" u Zagrebu,oznakeza Krugovalnu postajuu Zagrebui drugo.
u vrijeme takva snaZnog nastupa veliko znad,enjeimale su izloLbe
.skislikopis umjetnidkih slika u Leipzigu i Bedu,gdjeje lzloLbeno-grafidkiured pokazao'Jak
; um u : " ( . . . ) stvaraladkizannah, a naposekod prikazaizgradnjei bogatstvaNDH", odnosnodaje
midbenihi taj ured svim svojim djelovanjem"pokazaoda se i u ovim ratnim prilikarna moZe
taka putem veorna mnogo stvarati" (spomen-knjigaprve obljetniceNDH, zagreb 1942., str.
i domaiih 43.).AkadernskislikarLjubo Babi6bioje jedanod stvaralaca u takvim prilikarna,o
kod uvoza demuje on 1945.napisao:"U travnju 1941.,pod pritiskom, izveo sam, prema
ienoi deset nalogu, osnove za znakovei novdaniceNDH; sa osamnaestoricomzagrebadkih
, prvi put u urnjetnikaizveo sam dekoracijuNDH poslanstvaza Berlin god. 1942.U sezoni
1941.142., 1942.143. i 1943.144.odrLaosam predavanjau pudkom sveudilistuu
: komoreu zagrebu o francuskom slikarstvu 19. vijeka. rzlagao sam na I. izlozbi Hrv.
umjetnikagod. l 941. i nalI. izloLbi god.1942.lstegodine izlagaosamna izloLbi
'a hrv. umjetnikau Berlinu(...)Nisamprimio nikakvoodlikovanjeu NDH, premdaje
s ukupno
zadnjih dana prije sloma NDH moje ime bilo objelodanjenomedu imenima
madka,50 odlikovanih(...) s NoP-om sam suradivaood konca god. 1942.kao aktivist pod
: arneridke, SifromMiro 462. DaljnjavezaArho i Branko(...)".

87
 Slidnosu djelovaribrojni srikari,grafidari,dekorareri,
a posrije9. svibnja
1945.rnoralisu,kao i Lj. Babii, dokazivati
da suna to biri prisirjeni,
jer irnje inade
prijetila opas'ost od progona "zbog kurturne suradnjJ s okupatorirnai Sik
njihovinrpornagadima"..tezih Bec
"sv
kazi
OD
Kazaliite, topovi katiti raliu i ostalemuze vod
Zag
P r i k a z i v a dkia z a l i i n o g Ser
Z i v o t au H r v a t s k orj 9 4 r . - r 9 4 5 p
. i s a l is u o . . l o n c n , , u
kojemsu uadnu(od I 834.do I919.)bili "burnaisvietlaproilost,,(sravna sud
kazalisna bale
tradicija u Hrvatskoi), u sredini (od r9 rg.) "sikanizacija
i zapostavrjan-ie,' Let
(birokratizacija, cenzurai "rnesnakontrola"kazalisnogZivotau Hrvatsko-j), u nesto Berl
visenrsloju "zabranerodoljubnehrvatskernisli" (zabranlivani
su komadi Mcttij' dirip
G_ubec, Zrinj.ski.Diogenei. dak i opereporin i rviiota srihi, zrinrki,
te Goetrreo'
Egmont),a 'a vrhu "lorca", zahvalju.iuii"podpori i pomo6i
grada'stva",ipak.ie Zag
izgradivan "vlastiti urn-letnickistepen", sa stotinar.r.ra
dramskih i glazbe'ih repe
praizvedaba.
uSp
prarz
|epe

Stro
vrije
podj
tripti
nepo
Raba
kaza
str. I

Rinr(
rlenti
(talij
doka

dratli
dese
redat
.fi'ak i
Ljubo
I
Bez tr
RuZicaKavLr5iii JoZaSeb Goeth
rob, S

88
;lije 9. svibnja
Kome taj "lonac" nije ba5 jasan, moZda 6e pomodi sljedeie: ono o
jer imje inade
Sikanacijama, zapostavljanju,cenzuriranjuili zabranamaodnosi se na "tiraniju iz
okupatorimai
Beograda",koja je 1929.ukinula i posebnuglumadkuSkolu u Zagrebu,a ono
"svietlo" i "umjetnidko"na zrelostZagreptanai umjetnikaHrvatskogadrZavnog
kazaliSta uZagrebu,kojisu taj hramuzdigliu "veliku visinu" (Sponten-ktligaprve
obljetniceNDH, Zagreb 1942.,str. 179.).Na toj visini, a pod "novim usta5kim
vodstvom",doZivljenasu dva "visoka evropskagostovanja":u srpnju 1941. u
? Zagrebuje gostovalaKraljevskaopera iz Rima pod vodstvom maestraTullia
Serafinai Oliviera de Fabritisa,koja je prve dvije vederi izvodila "Aidu" uz
u o "loncu,'u sudjelovanje BeniaminaGiglia i Marie Caniglia,a druge dvijeMadameButterflyi
vnakazaliSna baletiz Verdieve opereZes VepresSicielienneste Vivaldievo djelo pod nazivorn
postavljanje,, Le quattro staggioni s primabalerinomAttiliom Radice. U rujnu je gostovala
skoj),u ne5to Berlinska filharmonija pod vodstvom intendantaWestermannaaz sudjelovanje
tmadi Matija dirigentaprof. HansaKnapperlbuscha.
te Goetheov U novome kazali5norngodi5tu 1941.11942. Hrvatsko drZavnokazali5teu
;fva",ipakje Zagrebu"razviloje izvanrednoplodanisvestran rad, koji se odituje u bogaton-t
i glazbenih repertoarusviju grana kazali5nedjelatnosti".U drami, operi, baletu i opereti,
usprkosrafalima,eksplozijamabombi ili strijeljanjima,izvedenje"niz znadajnih
praizvedaba.nanovo uvjeZbanih repriza ili redovitih repriza" (koje su jezgro
repertoara).
Najve6i umjetnidki i nacionalnidogadaju drami bila je tada praizvedba
Strozzijeve dranatizacije romana dr. Mile Budaka Ognjiite, djela koje je u to
vrijeme ocijenjeno kao "nova epoha u suvremenojhrvatskoj knjiZevnosti", a s
podjednakimushitompisanoje ili govorenou medijima i o praizvedbiboZiinog
triptiha Betlehemska zvijezda (Prikazivanje od poroda Jezusova), djela
nepoznatogadubrovadkogpisca iz 16. stoljeia, u suvremenojobradbi Vojmila
Rabadana,s glazbenompratnjom Antuna Dobroni6a."Titne je Hrvatsko drZavno
kazaliSte izvr5ilo svoju duZnostpremahrvatskojklasici" (Sponten-knjiga,
str. 179.).
U tom godi5tu(1941.11942.) premijernosu izvedenei HornbergoveTreinjeza
Rin (povijesnakornedija),GerberovRajski vratar i WildgansovDies irae (svatri
njenladka djela), te Traversi-Parkerov Kardinal i Nicodemieva Uiiteljica
(talijanska djela), dok su Schillerovi Razbojnici i Goetheov Faust "ponovo
dokazalipravuvisinu ove pozornice(reprizno)".
"Reprizorn sa znadenjempraizvedbe" tada su smatrali i DeZmanovu
dramatizacijuSenoinarofiranaZletqrevozlato,koja je bila na repertoaruoko detiri
desetlje6a,a izvedenaje kao prva predstavau godi5tu 1941.11942., s novim
redateljstvom i opremom.Izvedenesu i dvije satiridkekomedije:DregelyevDobar
frak i Knoblockov Faun, a od domadih djela Ogrizovideva Hasanaginica, te
Ljubovnici od nepoznatogapiscau izvedbi daka GlumadkeSkole.
Medu redovitim reprizamabili su: DrLilev Dundo Maroje, Bogovi6evodjelo
Beztretega i djela tadamladogaGeneSenedi6a S/ziaj s ulice i Spisbroj 5I6,zatinl
Goetheova/y'genijana Tauridi, GoldonievaMirandolina, GianninievPomahnitali
rob, Schurekovi Uliini pjevaii ijoS nekoliko djela "lakSegzna(enja".

89
 Opera HrvatskogadrZavnogkazaliStau Zagrebuobradovalaje vlast NDH Muradbego
djelomidnopreradenomGotovdevomoperom Morctna,koju je nanovo (1941.) radniku Ka
uvjeZbala,te Erom s onoga svijeta. Ponovoje stavljen na repertoari Wagnerov Maruiiieva
UkletiHolandez.U reprizamasu do izraZajado5lidorna6iskladatelji,pa su, osim Ukupn
Gotovdevihdjela,davaniZajcevNikolaSubicZrinskiiBara(,evaAdelovapjesnn,a Znataj
od ostalihdjela- DonizettievaLucija Lanmtermoorsfta, RossinievSeviljskibrijai, 1 9 0 7 . i) u S
Verdieva Aida, Don Carlos, Rigoletto i Traviala, PuccinievaMadame Butlerfly i djela "u sja
Mcrnon Lescaul, Bizetova Llarmen, Leoncavallov Pctgliaccl, Mascagnieva doveou Os
Cavalleria rusticana i MassenetovWerther.Takav itolik operni repertoarrijetko Iveliu,a za
.iegdje izveden1941.11942. godine,dak i gdje topovi nisu pucali. Stimac,glur
S rnnogo pohvala pisanoje u novinama i o "sjajnoj opremi i izvedbi" u -je ornogu6
Zagrebu Zellerove operete Ptiiar, zatim o obnovi Leltarove operete Eva i o autora-klas
praizvedbi operete Pjesntontkroz iivot tada nladih hrvatskih autora Asiia, Sudermann
Ore5kovi6ai Rubina.OperetaHDK-aje, osimtoga,op6instvozabavljalaPrejcevim Benavente.
Vieinim ienikom, Leharovom Veselom udovicom i Zemljom smiieika, te primili svar
HerveovourMamzelleNitouche. Osjed
Balet, iako je bio prezauzelredovitim opernim i operetnirnrepertoarotn, rusticanu. L
priredioje jedno premijernovedes koreografskiobradenirnskladbamaShopina, vileniaka.
Ravela,Tijardovi6a,Hatzea,J. Straussa,Moniuszka,Cajkovskog,Dobronidai Od op
Papandopula,a reprizirana su tri baletna djela: Weberov Poziv na ples, smijeika i I
Musorgskogalt/ocrtopustoigori i CajkovskogaZivol. operetaiz p
Nizom priredabauvelidana je i I 5O-godiSnjica
smrtiW.A. Mozarta,a vrhunac Ukupn
je u HDK-u bila izvedbaMozartovamotetaAve veruilti Requiemau D-molu, pod 1 3 0d r a m aI
glazbenimvodstvomLovre Matadi6a. oLujka 1942
Ve6 spomenutaBerlinskafilharmonija,koja je gostovalau Zagrebuu rujnu rafali ili top
1941.,izvelaje jedne vederi,pod vodsfvomdirigentaLovre Matadi6a,Bersina Zivost
Suniana pol.ja, u to doba "reprezentativnuskladbuhrvatskeorkestralneglazbe". 1941.do3
Zbor pjevata iz Graza gostovaoje u Zagrebu24. sijednja 1942. i izveo "ralttazansk
BrahrnsovEin deutsches Requiem,uz sudjelovanje kazaliSnog orkestraizZagreba. "predstave:
Zagre\ je posjetilai narodnaplesna grupa Ruske Koleve iz Bugarske,kojaje populamihi
izvela"nizLivahnihi slikovitihbugarskihnarodnihplesovau prekrasnim narodnim B i l oj e
noSnjama". Druga
PozornicanjemadkenarodneskupineuZagrebudvaputje izvelaveseluigru unrjetnidk
Kurta GotzaIngeborgna njeuradkorn jeziku. jesu li iz kaz
IJ Zagrebusu gostovali:tenor PavaoMarion-Vlahovi6,pjevadiceMarijana brojni stvar
Radev,Gjurgia Milinkovid i Anka Jeladi6,zatim Yerza Misita, Karla Slehean, kultura,bila
Marica Lubejevai drugi,a od stranihumjetnikaStojanKolarov iz Bugarske. u funkciji id
U toj 1941.11942. kazali5nojgodini odrLanaje i matinejanovije hrvatske (oslikavala
rodoljubnelirike,velikapriredbaza "Pom06"(19.prosinca1941.), te dakdvanaest neizbrisivo
posebnihradnidkih predstava.Od 6. rujna 1941. do 21. veljade 1942. tt oba
zagrebadka kazali5ta(Velikom i Malom) izvedenoje dak 336 predstava.
Hrvatsko drZavnokazaliSteu Zagrebu pripremaloje za izvodenjei sljede6e
praizvedbeili reprize:RacineovuFedru. Shakespeareova Hamleta, Claudelova
Taoca,StodolovuKarijeru Joika Puiika (Slovak),Poljanovljevodjelo Oci i dieco,

90
 je vlastNDH
MuradbegovicevaZnaja od Bosne, LarnzinaKonlrolorq (Lazmaje bio tehnidki
a n o v o( 1 9 4 1 . ) radniku Kazali5tuijedno djelo vec mu je bilo izvedeno),StrozzievaTomislsvai
r i Wagnerov MaruSi6eva Vilenika(Maru5i6je bio lijedniku DrniSu).
ji, pa su,osim
Ukupnoje u Kazali5tubilo zaposleno509 dlanovainamjeStenika.
Iovapjesma,a Znalajnu aktivnostu to vrijeme razvijalasu i kazaliStau Osijeku(osnovanoje
eviljskibrijai, 190'1.) iu Sarajevu.Osjedkoje do 1941.tamoSnjem op6instvubilo "poklonilo" 450
rmeButter.flyi
djefa"u sjajnim izvedbama",a tadaje (1941.) intendantprof. Mirko Perkovi6
Mascagnieva
doveou Osijek - za ravnateljadrameprof. Mirka Foteza,za ravnateljaopereRudu
pertoarrijetko
Ivelju, azatajnika Kazali5taIvana Stajcera.U drarnije zaredateljaluzetAn<lelko
Stimac,glumadkoosobljeje pove6anoi osvjeZeno, stvorenje novirepertoar,itako
i izvedbi"u je omogu6enoda to kazali5teu 1941. godini izvede dvadesetdrama, bilo
>reteEva i o autora-klasika(Gunduli6, Hugo, Moli6re, Goldoni, Goethe, Gogolj, Rostand,
lutora Asiia, Sudermann)ili znadajnihpisaca u to doba (Stodol, Frank, Begovi6, Werner,
alaPrejcevim Benavente,Bokay, Budak, Pirandello,Shawi Hamsun).Javnosti kritika "sja.inosu
smijeika, te primili svadjela".
Osjedka opera izvela je Verdieva Trubadura, Mascagnievu Cavalleriu
repertoarom, rusticanu, LeoncavallovaPagliaccia, Gotovdevu Moranu i Weberova Strijelca
tma Shopina, vilenjaka.
Dobroniiai Od operetananovoje uvjeZbanStraussovBarun ciganin, LeharovaZemlja
tiv na ples,
smijeika i Dellingerova operetaDon Cezar, a poput opera, prikazanoje i vi5e
operetaiz prethodnesezone.
ta, a vrhunac prikazalo198predstava:
Ukupnoje DrZavnokazali5teu Osijeku 1941.11942.
D-molu,pod
l 3 0 d r a m a , 3 lo p e r u , 2 2 o p e r e t e , l 5 r a z n i h p r i r e d a b a , k o n c e r t a p o Z e l j i i s l . , a d o 3 l .
oZujka1942.Eakje23 putagostovalo u "pokrajini",dok su iznadglavazujali rneci,
;rebuu rujnu rafali ili topovskegranate.
1iia, Bersina
Zivostje vladalai u HrvatskomedrZavnomkazaliStuu Sarajevu:od 20. rujna
ne glazbe".
1941.do 3. sijednjal942.tano je izvedenal6l predstava, anajve6iuspjehimalesu
942. i izveo islamske vjeroispovijesti, zatim
"ramazanske predstave" za stanovniStvo
tizZagreba. i "predstave za diecu". Bilo je i
"predstave za radnike", "predstaveza dake"
irske,kojaje popularnih i svedarskihkoncerata,plesnihvederi i akadernija.
imnarodnim
Bilo je toga i drugdjeu NDH. Topovi su pucali,a muze- nisu Sutjele.
Druga je stvar u kolikoj je mjeri taj "govor moza" bio naredeni dirigiran,
r veseluigru
umjetnidkivrijedanili nevrijedan,prihvatljiv(popularan)ili neprimjerensituaciji,
jesu li izkazalilta, kao i iz novina,kinematografarliizdavadkihpoduze6a,udaljeni
ce Marijana
brojni stvaraoci,ali je i prva (predratna)i treta (poratna)"stvar", kad je u pitanju
rla Slehean, kultura,bilajednakoaktualnau tom smislu:i tadaje bilo istragai distka,sveje bilo
garske. pa seta Zivostodralavala
u funkciji ideologije,politike,prornidZbeili propagande,
ije hrvatske (oslikavala) i u javnirn medijima. Gotovo sve ostavilo ie traga: pismenog,
ak dvanaest
neizbrisivos.
942. u oba
'4.

e i sljedeie
Claudelova
Oci i dieca,

9l
 Knlige i iasopisi: zamah za pamtenje Hrvalinta na
Zivotu". na
Prvi prikazivadirazliditihznanja obidno su u novinarnaNDH nanise jeziku); prik
zapodinjali "stoljetnom borbom Hrvata" za svoju slobodu suvremenih p
ldrzavrro pravo?
politidkusamobitnost, pravona kulturuitd.),pa "teZkimvrernenirna neslobode,,, 1942.izaduC
vrijednostima"narodnogpreporodau 19.stolje6u",nicanjern.,Maticehrvatske',, Tijan-Kombo
"Dru5tvasv. Jeronitna"i "Hrvatskeakaclemije", -Slat,onskipi,
doprinosornsvih njih u ikolstvu i
znat1jtl,a onda bi tvrdili daje to odgovaralotadainjirr ljuclima,clato danas.,moZe FranaGalovi
biti i zastarjelo".Temeljnaodrednicakojaje zatirnslijedilafbrmuliranaje ovako: sedaruknjiga
"Dri'avaje danaszajednicasvih druZtvenihrazreda,pa je prematomu renrek-djela pr
i brigaza
Sirenjeznanjaprvenstvenopravo i duZnostdrlave" (spoien'-knjigaprve obtjetnice Goethe- Ifig,
l\tDI'L,Zagreb 1942.,str. 177.). njernadkorn,t
Ni sludajno,dakle,to nije rnogrobiti pravoi duZnostpojedinaca ili skupine Ktlliievni tjea
ljudi, nikakav"dasovitpothvat". knjiZevnostii
Zatoje ved 9' kolovozal94l . osnovan"Hrvatskiizdavaladki bibliografski godiSnjaklct
zavod", kao drZavno poduze6e,a sv'lra mu je bila da izdaje i siri aleta Zivotopisonr ir
enciklopedijskoga, leksidkogai bibliografskogaznadenjana hrvatskomi druginr uredivao dr. I
jezicirna.Mogaoje izdavatiidruge knjigeiri publikacije,,od Hn,atsku biblit
ob6eganarodnogi
drZavnogznadenja", ali sarnoako bi rnu to odrediloMinistarstvonastave. ikadatiskano
zavod se odnrah obratio hrvatskojjavnosti i ponudio joj sljedeia izdanja: Da bi tak
Hrvatsku Enciklopetliju (vec za r94l . najavljena su detiii sveska), knjiZicu zaposlene 52 o
Kroatien (narnijenjenuu prvorn reduza velesajrnove u Leipzigu i Becu);ozepni slikarai fbtogr
spornengodiinjak(uredenpremanarudzbiDI pU-a, kao i Kroctriez);knj igu pjesarna d-jelatnost u Hr
42 (tiskanukao boZi6nidar hrvatskojjavnosti);enciklopedij u zatnladi,zinanjei Knjige su
radost (u l0 knjiga, s vise od 7000 stranica,s tisudamaslika, s viSe od 200 Jeronirna"ijoS
suradnika- pisacai slikara),zbirku "kulturno-poviestnih i putnidarskihrazpravao Neposred
hrvatskimzernljopisnimi upravnirnjedinicama"pod naslovomHrvatskqu rieii i u NDH, a brojn
slici (u 1942.bio.ie planiran izlazakprvoga niza od iest knjiga: Zupu Bribir i ratne zlodine,r
sidraga, zupct Moctrui, Zupa ,santti Luku, Zupa Zagor.ie,Grad sarajevo i Gracl Ministarstvapr
zagreb); knjigu Hrvatski pisci na srranintjezicirna (u 1942.trebaloje da izadu (Zagreb 1941.
prijevodi knjiga: M. Budak - Novere inlemadkii,V. Nazor , Medujed lipnja 1945.An
Brundo
/talijanski), D. Domjani(,- pjesme /njemadki/,A. Duki6 - Misti /niemadki/. knjigu"ubacilir
Hrvatska i Evropa - eseji hrvatskihpisaca/francuski/,D. Simunovic'_ lvovalc n e b i n i k a dn i n
/taliianski/.Do polovinete godinebile su sloZeneBuclakova, Nazorovai Dukiieva
knfiga); zbirku od Sestvelikih arburnao "drazirnahrvatskogkrajobraza,'pod
naslovornLiepa naia domovina (o draZi'ra "prekrasnihgoia i .in1"go n,,oru.
bujnostkulturnogastvaranjai Sarolikosthrvatskihnarodnihno5nja".llanirano
le
da ve6 u 1942. izad.u:Hrvatska zenlja, Hrvatska kulturct,Hrvar.skaumjetnosri.,
Hrvatska unjetnost II., Hrvatske narodne noinje i Hrvatskeptctnitte);niz
knjiga
(najvaLnijadjela) iz hrvatskeproSlostipod naslovot'rrHrvatsict misao
i riet kroz
slolieto (bilo je planirano dau 1942.izadu: Karaman -Zivi hntatski spontenici
ocl
VIII. do xIL viekq,Neustiidter- (Jspontene, Ignjat Brlii - pismctsinu, Fortis- put
po Dalmaciji, Hrvatska u baroku, Njemaiki puropisci o Hrvarskoi);
Knjige o

92
 Hrvetima na stranint jezicima (niz knjiga "grade o hrvatskoj zemlji i hrvatskon-l
Zivotu", na njernadkom, talijanskom, francuskom, madarskom i bugarskorn
na NDH napise jeziku); prikaze "najznadajnijih djela iz na5e knjiZevne i kulturne poviesti te
(drZavnopravo, iuvremenih pitanja" pod naslovom Tekstovii pogledi ili TIP (bilo je planiranoda u
-Hrvatskakronika'
rimaneslobode", 1942.izadtC.Truhelka-[Jspomeneiednogpionira,P'Grgec
-
vlaticehrvatske", Tijan-Kombol Odabranestranice Vilezoviia,Zorani6-Nazor Planine, T. Mati6
-
-
-slavonski pisci, P. Hektorovic ziri pjesnik staroga Hvara); Cielokupnadjela
t njih u Skolstvui
a to danas"moLe Frana Galovi6a i Nova diela Yladirnira Nazora (kao suvremenaknjiZevnost u
uliranaje ovako: sedamknjiga, a do polovine 1942.bile su objavljenedetiri); prijevodesvjetskih
r tomu i briga za remek-djelapod naslovom Sujetski klasici (Cervantes- Don Quiiote u detiri knjige,
,aprve obljetnice Goethe- Ifigenija, Racine Fedro i dr. - sve u 1942); dvomjesednikCroatia (na
-
njemadkom,talijanskorni francuskomjeziku, rasko5noopremljen,za strance);
lnacaili skupine Knjiievni tjednik (podeo.ie izlaziti od BoZida 1941.: napisi iz svili podrudja
knjiZevnostii umjetnosti); dasopisHrvotska starina (umjesto Narodne starine);
dki bibliografski godiSniutActa botanica; izvanrednodivot-izdanie Otac Domovine (u 1942., sa
ZivotopisotoI najglavnijimdinjenicamai raspravama dr' Ante Stardevi6a-djeloje
aje i Siri djela
ltskom i drugirn uredivao dr. BlaZ Juri5i6); tri sveska Rieinika hrvatskoga knjiZevnogjezika i
iega narodnogi Hrvatskubibtiogrffiu (sveStosu Hrvati ikadanapisalii tiskali i Stoje o Hrvatima
nastave. ikadatiskano).
;ljedeia izdanja: Da bi tako impozantanprogrambio realiziran,bile su u uredniStvuZavoda
zaposlene52 osobe,a suradivalojejo5oko 400 znanstvenika, prozaikai pjesnika,
reska);knjiZicu
i Bedu);Diepni slikara i fotografa,pa je tako bila stvorenadotad najvedaorganizacijaza kulturnu
djelatnostu Hrvatskoj.
; knjigupjesama
mladeZZnanjei Knjige su, osim toga, izdavali i "Matica hrvatska",knjiZevno "Drustvo sv.
, s viSeod 200 Jeronima"i joS petnaestak poduzeia.
rskihrazpravao NeposrednoposlijeDrugogasvjetskogratazaplijenjenesu sveknjigetiskane
rvatskau rieii i u NDH, a brojni autorido5lisu pod udarAnketnekornisijeZemaljskekomisijeza
r: Zupa Bribir i ratne zlodine, rnedu njina npr. i Vid Balenovi6,koji je 25. travnja 1942. od
iarajevo i Grad MinistarstvaprosvjeteNDH dobio nalog da ispravi vlastitu knjigu Opti zentliopis
raloje da izadu (Zagreb lg4i.,tre6e ispravljenoizdanje,prvo izdanjejoiiz 1923.),pa je on 28.
tedujed Brundo iipnJa19a5.Anketno.ikomisiji napisaoda su rnu, bez njegovaznaniai odobrenja,u
'isli lnjema(kil, t nirgu "ubacili stavkekoje nije napisaoi koje,premasvorle politidkomuvjerenju,
novi6- Novele ne bi nikadni napisao".
rovaiDuki6eva
rajobraza"pod
sinjeganora,
1". Planiranoje
'ca
umjetnost1.,
rne);niz knjiga
isao i riei kroz
:i spomeniciod
,tu,Fortis- Put
koj); Knjige o

93
 - drugapozornicaosjedkogkazaliSta
VaraZdinskokazaliSte

(lz Spomen-knligeI obljetniceNDI{)

 nrv.
rorczuJ
novinur&

]YDH
 Obetc
odl
odreden,:
iuralisu sr
"prinudn
ustaSkog
najmanje
otkazni rc
odreklisv
dlanovim
ostali drZ
trom-iese
odnosuna
Irnal
O tor
naslovort
hapSenja r
Svaki nov
odkaz,be
ViSe
1 9 4 5 .p
,o
kojem je
J a p a n s kuio v i n a rpi o s j e t i lsi u l 2 . V I I l . 1 9 4 l N
. DH
ltaovamo
naJSavre
tzvl'sna,I s
postupal
llltenovan
novinei p
ili bivSi.r
unutartog
Prom
nrinistarP
raspoloZe
poloZitiu
udovoljiti,
ruositi'Zut
s takovim
Nup
izvansnag
ttovinarsk

19 I)olilii
os-8/90
 Obetanja i nade, poticaji i neujerice
od 10. travnja 1941.do porovine 1942. poroL,jnovinarau NDH
nije bio
odreden,ali su zadrLaneneke ustanovekoje su i prije postojaleu korist
novinara:
imali su svojestaleskodruStvoi njegovo.ukouod.iuo, util" oa-uh bila predvidena
"prinudna organizacija s imenovanim vodstvom I poa politidkim
nadzorom
ustaskogpokreta", pripremanesu i mjere o tome tko moZe biti
novinar (oni s
najmanjesrednjomstrudnomspremom),dobivalisu otpremninui pla6u
za redovni
otkazni rok, stjecali su dio prihoda od rista NedjetjnL vijesti (ei
su se izdavadi
odrekli svojih nedjeljnih izdanja,anovinariradili tesplatnl;, toie su
dijelili svojim
dlan_ovima u sludajunesposobnosti ili starosti,imali su mirovinJkoosiguranjekao i
ostali drZavni narnjestenici,imali su bolesnidkoosiguranje,imali
iu najmanli
trom-iesedni otkaznirok i mjesecdanagodisnjegdopusta,prilidno povoljne pia6e(u
odnosuna drugazanimanja)i slidno.
Imali su i - veliku nadu,obe6anja,poritidkipoticaji nevjericu.
o tome svjedodii partizanskidokument od 13.ozult<alg+s. ukojem se,pod
naslovom"Veliko odpuStanje iz sluZbezagrebadkihnJvinara",navodi: ,,posliie
hapienjamnogih novinara, dolazisadsa straneustasanova akcija protiv
novinara.
Svaki novinar koji nije dosadpristupio u ustaskeredove,oouio je jednornjesedni
odkaz, bez pravana odpravninu.Tako sejedno 30-40 novinu.u nusio na
uli"ci,,ae.
vi5e pojedinosti o tome navedenoje u politiikom referatu od 20.
travnja
1945.,pod naslovom"rzigrani novinarikoji su pisali za urtus" u
Zagrebu,,, au
kojem je navedeno:"Novinari koji su pisali zaustase u zagreb,
oa tl+t. pu
naovamo sastavili su 'Novinarski zakon' kojim su r" ponorili, govore6i
da je
najsavremeniji.Njihove povlastice bire su zbilja .gospodske', zaitita
up.uuo
izvrsna,i sveonakokako semoZesamopoZeljeti.i tut o ." po tom zakonu
donekle
postupalo donedavna, kada je za povjerenika 'ustaikog nakladn
og zavoda'
imenovan(...) ministar Puk. pod 'ustaski nakladni tuuoi'uvrstene
su dnevne
novine i povremenidasopisi,tako da su i dva glavnadnevnalista - Hrvatski
narod
ilibivEiJutarnjilistiNova Hrvatskaili biv5e Novostisnajve6imbrojern
novinara-
unutar toga zavoda.
Promijenilo se vei vise povjerenika,sve vrli ustase.Kao zadnji
dosaoje
ministarPuk, s posebnommisijom da prodistisve ono sto nije stoposto
ustaski
raspolozeno.Tako je on svima novinarima odmah stavio do-znanja
da moraju
poloZitiustaikuzakletvu,akoje ve6nisupoloZili.veiina novinara
n1e hqelatorne
udovoljiti, jer su posvejasno uvidjeli daje ustastvona izdahu,da6e
uskoro ustase
nositi 'Zuteznakove'.U meduvremenuje stvorenaodlukasto ie povjerenik puk
dr.
s takovimaudiniti.
Na prijedlog povjerenikadr. Puka dr. Paveli6je stavio 'Novinarski
. zakon,
izvansnage- zadvamjeseca, a tomje povjerenikudaonajve6eovrastida ,prodisti,
novinarski kadar. Taj'zakon'nad zakonom, koji je objavrjen
u Narodnim

49 Polfiiiki referat partizanskogilegalca izzagreba od

13 oZujka 1945, u HDA_u (bivsi AISp)
os-8/905

97
novinama,uskomesao novinare.I kroz nekoliko dana stizalisu
je zainteresirane
'pakradki dekreti'. Svi su otpustenikoji nisu poloZili ustaskuprisegu. Medu
otpustenimabllo je i ozenjenih s po osrnerodjece. onaj dugi odkazni rok,
predvidenu 'Novinarskomzakonu" bio je smanjenna mjesecdana,a bogata
otpremninasmanjenaje najednomjesednu pla6u,ito ne na redovnuplaiu kakvu
'minimalno oblikovanunajniZupla6u" koja iznosigotovo
saclaprimaju,negotzv.
polovicu dotada5njeredovnepla6e.Istovrerneno je odlukom obavije5tena vojska
da ih pozovena vojnidku jer
duZnost, se odgoda ukida, a po5ti je javlieno da int
iskopdatelefoneu stanovirna.Iz redakcijeHrvatskog naroda odpu5teno ih je tako
osam,a iz NoveHrvalskeoko petnaestnoviuara.Tako su ti jadnici na fini nadin
. ,,50
lzlqranl...

5 0 P o l i t i d k ir e f e r a t o d2 0 t r a v n t at 9 4 5 u H D A - u ( b r v 5 iA I S P ) O S - 8 / 9 0 5s' t r l l

98
danastizalisu
lrrsegu.Medu
odkazni rok,
lna, a bogata
u plaiu kakvu
iznosigotovo
jeStena vojska
avljenoda im
enoih je tako
na fini nadin

Teoretiiuri
novinurstvu
T{DH
 ' I ) ' | i i : i : , , r , . ; r , , : , . i r " ' ,J: U T A E f { J f l 3 g & f t , l E " f l & ' J l { 0 V l J E U l ' i f S T l z A i R ! t s , p : r r f , ? !o i r l l : a 1 ? t 1 Jere Jt
wffiffiffiffiffiffiffiw#ffi
ekffi&#ffiffituwffiwffiw&
ffi
ffiffi fl_FWffiffisWffi w ffiwidfd
f5:.ffillf$ffi: 'iq ):i,5!,iilli *;V.\.H?
tuffiw'ffi
{. lzd;ujc izlazir najnovijimrij*stirnado? satiu jutro- !1.lzdanjes posljednjimvijestrirna o prdxe
60d$. ';:rLiil'l ,i.ill;,1:ii;lr,;1"'" Br 703
ll:::'i;:i,:^Jii',.1.:^.ii,"i"iiiiiii:l:|i]:l;;':x1i

ffiffi.E$4ilflKJ#$ gJVI"}f,K
U f;Afiffiffiffi{J

u B R I T A h I S I { I MR U K A f i N A
H A R . A R ! I { f r R f f i rU
ila i,{,qcsK
Dr Jere .
JSSJ'{iJg
ODLUCIO

uglat,ltont t
Dokumentod 28. oZujka194l. o zabraniZagrebuikoglrsla istogadaturnazbog
.fe llerazult-l
n a s l o v a" D r M a d e kj o S u v l e k u Z a g r e b u "( H D A , B H K B , b r . 1 2 6 4 4 1 4 1
ku, t .8 6 )

Ivo On
lyo Or
sustA\r no
autol'ltAtlvl
dr'Zavu ob
gospodarst
- j et e S k o c au
k o j i . j eo d l '
I 9 3 9 ,o d B
. j e d i n s t v ui .
Organ
p l o n r i d Z b eI
gdjeje od S
p l o l - .I . O r S
t l a Z e n ed a r
Milkovic, I
O r S a n i c . j et
,t
\,

5 I .lcre.larc
52 Ivo Ont
o d . y c l . l a" lkJ r
 Jere Jareb: mnogo nesretnih odluka
ffiry
w&) O novinarstvuNDH pisaoje 1960.i Jere
s{trA Jareb pod naslovom "Pola stolje6a hrvatske
#,ex*{ffi politike- Hrvatskapolitika I 94 I . do 1945;' , te
tirnao podne naveo:"S drugestrane,bilo je donesenomnogo
".'' 8r.703 nesretnihodluka u novinstvu odmah u podetku
1941.Unovinstvusu tada,a i u toku rata,vodili
REBU glavnu rijed novinari iz bivSih dnevnika,
M
t|JtA ffi.
Hrvatske straie, iz kruga oko dasopisa
iffiffiffi Hrvqtska smotra i iz osjedkog dnevnika
rw8 €# Hrvatski list. Da li je bilo pametno zabraniti
izlaLenje dotada5njim vode6im hrvatskim
[444
'ac[K
dnevnicimai novinama?JoSgore,da li je bilo
pametno odbiti suradnju starih i iskusnih
i ODTUCIO Dr. JereJareb:GrijeSilose od hrvatskihnovinara?Uz ovu podetnupogrje5ku,
*;41;:-:.j1.!1 podetka trebat 6,e podvrii kritidkoj ocjeni cijeli
$ffi propagandistidko-novinski aparatu NDH, koji
uglavnomnije shva6aodelikatnosthrvatskevanjske politidke orijentacijel.upravo
atumazbog je nerazumnonapadaovelike zapadnedemokracijei njihovedrZavnike..'"''.
1 4 l ,k u t .8 6 )

Ivo Omrianin : dirigirano novinstvo

Ivo Omrdanin je u knj izi Hrv atskaI 942. o novinarstvuNDH naveo: "Prija5nji
sustav novinstva zamijenjen je dirigiranim novinstvom na principima
autoritativnog ratnog reLima, koji je dobio zadalu da novostvorenu hrvatsku
drZavu oblikuje u smislu hrvatskog nacionalizma, modernog narodnog
gospodarstva i socijalnepravde.Te zadatenisubile malei u mnogompogledubilo
je telko6a u provedbitih nakana,s obzirom na ostatkestarogadinovnidkogaparata,
kojije od 1918.do l94l . sluZioidejisrpskeunitaristidke drLave,a od26. kolovoza
1939,od BanovineHrvatske,ispravljanjuzabludasrbijanskihteorijao narodnom
jedinstvui jugoslavenstvu.
Organizacijunovinstvaproveoje, u smislu zakljudakasjedniceVlade, Sef
promidZbeprofesorIvan Or5ani6,koj i setih danavratio iz logoraKruS6icau Bosni,
gdjeje od Suba5iieveVlade bio zatodens viSehrvatskihnacionalista. Aliopstanak
jer
prof. I. Or5ani6anije bio dugogvijeka, su ga sru5iliNijemci, kojima je uskratio
'Tipografrju' i slidne.Naslijedio gaje JoLa
traLenedarovekao Tiskarskopoduzede
Milkovi6, koji je svrSiokao poslanik (glavar gosp. izaslanstva)u Svicarskoj.
Or5ani6je preuzeoorganizacijurnladeZikao pedagog(...)"".
5 l JereJareb:"Pola stolje6ahrvatskepolitike", KnjiLntca Hrvatskerevije, BuenosAires 1960 , str 97
52 Ivo Onrrdanin.Ilnatska 1942 ,"Zagrebadkatiskara",Zagreb,Preradovibeva2l-23,str 426 i dalje:
odjefjak "Hrvatsko novinstvo za vrijeme NDH" - sjeianja dr Franje Dujntoviia iz knjige Hrvatska na

101
 Jugos

Jure Prpic-'snaina i mistiina trublia

Hrvats
l gotov
Hrvat
Jaka v
zenrlje
vriedn
J
zaslug
sveud
S
broSu
Zivi hr
daje u
"podk
drZavu
Mrzlor
promidba (Suff'lay), dr. Ante Pavelic, zagrebadki
Dr. JurePrpi6:Prodorna zlodin
NDH sveudilistarci,neki rornani,listovi i godi5njact, usta5k
"U isto
pa evo stoje napisaoo Milanu Sufflayu: povije
vrienrekaostlaZtlairrristicnatrubljanauzbunugrllleplSaneriedivelikoglrrvatskog Hrvots
(1918'-1931'-n'o')
udenjaka ar.i[ri^"^ Suluiu,kojije ba5u to vrieme
i nacionalist" Veleb
ipak tako
u r"ioi n"uglednojknjizici' ali osvaja
izdao svojih pozrratihdvanaesteseja riedio
njtgovefoviestne
vetikoj isnaZnoj.SnuguSuflajevihL'eja'
l po lI(
l-']:i"Ootuune
nacionalizmana granicidva-iusvietova' hrvats
hrvatskomgranidarstrir,o ulozi hrvatskog
borbenosti'ostat dugo i dugo nezabot'avna
6e plodn
snaganjegovogstila,f'":i"" zanosa.i
eseje("')"' Herce
u duSaura muogih Hrvaia,koji su ditali te Suflajeve .
kruh i
oPaveli6evirnilancimaigovorimun"u"ojedasudostigliiprestigli
C
Suff-layeve,azatitl.tistakao:..Svinjegovieranciigor,orisuobradunsaSrbijorn,oni
izazivali
n"p'uu'"t3uitako da- su,kod svih narodn
su borbeni i puni prietn-iaprema
u d i v l i e n j e i ' o n i ' o n i " ' o " " s . i " d r . A r r t e P a v " l i " B " op-oruka
g , u d t tpotlader.rog
r e k a o i p o hrvatskog
rudionijese
do njega usudio";i,;;g;"e riedibile,supruua
nitko
trarodanarnetljivirnkalemegdarrskinrvlastodr5cima.|za20.lipnjai928.
vaZnost je viSenegopoviestna ("')"' Dus
Poglavnikova negouskrsuu6a'Zatim
llemasporazunla'
Dr. A. Paveli6.ie,kaZePrpi6'rekao: 1929')' kad 'ie L
je njegova po,lita'lju l'czinka prrj" ."'t.tig'ott1e{O .s.1i1nja e'rigraciiije dr' A' osno\/
.,progla.e'asrpskafiut.l"urtodikiatura",bija: "izdr'ati!". U
drZavu' teskont knj iZe
naroda'borb.iza t:--"::ill'
Paveli6pisao o proSlosiihrvatskog javnosto prilikamau (oko
sta',u u kojem:" Zl"i"i"^t"OuSnju frruutrka.upu6ivaostranu
- promidZbeno.. Nato je J. Prpi6nadovezao: "Prvi put se velepo
Jugoslav ij i i tinredjei'ovao mogla JuZno
koja je taio' nakon.d:gogvrerrlena'
u Zivotu Hrvatskepojavilapromidba' o prilikama u danasr
obaviestavati inozernstvo, uviek lose i s obilj",]-rlazi obavjestavano
nrisli
nego e
Tltt|ttkos|obodenju,|976l)trjniovic.kaoizclavacNol,oglistcttrZagrcbu,stigaojclt)47trSaol]crn0rdotl 54D
45-52
?iTilLorn,,..pogravnikiusrask^publicirika".rcksrLr{./.rra.ry/rontgorlirniarnrtgl3.sLr

102
 Jugoslaviji,o stanju u kojem Zivi Hrvatska i o tome sto ZeleHrvati. U tudini se o
Hrvatskojvrlo malo znalo.Najve6ii najkulturniji narodiimali su o Hrvatskoj slabe
InarsfvuNDH i gotovonikakvepodatke.Nisu znalinigdjeje Hrvatska,nije im bilo poznatotko su
Hrvatii u najboljemsludajusu ih kaopoluplemenski privjesakubrajatiuz bok Srba.
ii su u njemu
'aktidnu Jakavelikosrpskapolitidka promidbaje naroditoiza 1928.obavjeitavalastrane
ulogu,
:u iz razlii,itih zemfjeo Hrvatskoj na svoj - srbskinadin,marljivoje lagalai svojatalasvehrvatske
uiana Zanka, vriednoteza sebe(...)".
J. Prpi6 je pokazaojos jednu sklonostsuperlativima,napisavii: "Najve6u
a.
zaslugu za ustaiku promidbu u Hrvatskoj imali SU, bez sumnje, ustase
vnik i usta5ka
sveudili5tarci, te su i u tom radu izvr5iliveliki poviestnidio (...)',.
e borba nije
Slijedile su dinjenice:da je od 1929. do l94l . izalao velik broj novina,
nase vodila i
bro5ura,knjiga, listova u kojima se govorilo o zahdevimaHrvata i stanjuu kojem
nidbom,koja Zivi hrvatski narod,da se tadaSnjapublicistika izjasnila zanovi poredaku Europi,
rorbi izvrSila da je unaprijed prosudivalakako je neizbjeLan- rat, u kojem 6e i hrvatski narod
..s?
ogu""". "podkriZati svoje radune,te nakon oslobodenjaod Srba- ostvariti svoju hrvatsku
Mitan Suflaj drLavt', da je Pavelii u Italiji, na talijanskomjeziku, pod pseudonimom
zagrebadki Mrzlodolski, objavio knjigu strqhore zabluda u kojoj je prikazao boljsevidke
i godiSnjaci, zlodineu Rusiji i svijetu,te najavioobraduns komunizmom,da su vaZnuulogu u
layu:"U isto ustaskoj promidbi odigrali romani i raspraveo Zivotu bogumila, o hrvatskoj
rg hrvatskog povijesti u Bosni i o Bosni; o hrvatskomjeziku, pa listovi Grii (kao prilog
. -1 9 3 1 . - n . o . ) Hrvatskog domobrana za Europu) i ustaia (od 1932.godine), zatim dogatlaj s
Lli ipak tako velebita (1932.).A ondaje Prpi6naveo:"Hrvatskavojskasene bori ni za dije tude
"avneriedi o osvajanje,negozato da sasvoje rodenegrudeiztjeradusmanina,koji ju je zaposjeo
rju svietova, i po njoj hara i tamani (...) ona se bori zato dau toj svojoj samostalnoji nezavisnoj
rezaboravna hrvatskoj drLavi uzpostavi vlast i vladu hrvatskog naroda (...) Bori se za svoje
plodnotlo, sinje more, kr5evitevisove,Sumei proplanke,zaravnice,starodrevnu
i prestigli Herceg-Bosnu,za glavni gradzagreb (uhvatilaga je tudinskaruka), da osigura
irbijom,oni kruh i rniranZivot (...)".
ih izazivali cilj ustaskepromidbe,premaPrpi6u,bioje: uspostavitinezavisnost Hrvatske,
'udio narodnuindividualnosti uvestiu sluZbenuupotrebuhrvatskijezik.
nijese
3hrvatskog
rnja 1928.

u(,a.Zatim Duian Zanko: o etiikoj osnovi ustaitva

.), kad je
j i j e d r .A . u ustaikom godiiniaku 1943. i tekstje DusanaZankapod naslovom"Etidka
ru, teSkom osnova usta5tva", u kojem je taj veliki kazaliSni kritidar, autor napisa o
,rilikamau knjiZevnosti,filozofrji, kulturi uopie, pisacnovinskihdlanaka,reportaLai eseja
(oko 320 napisa), intendant Hrvatskoga narodnog kazalllta u zagrebu,
Prviput se
,na,mogla veleposlaniku Parizu,emigrantijedan od vrhunskihintelektualaca u Venezuelii
JuZnojArnerici, gdjeje i umro, ne vidjevsi rodni Sinj od 1945.godine, iznio za
rilikamau
danasneobidnepogledena ustastvo.Napisaoje: "Prva klica ustaitva,zametnutau
misli i volji Poglavnikovojjos-prijenegoje napustiosvojuzemlju,nije nistadrugo
o Bernardou
nego etidki krlk za slobodonf'sa.
5 4 D u S a n Z a n k o": E t i d k a o s ' o v a u s t a S t v a " uL l s t a i k o m g o d i i n j a k u t g l 3 , s t r l g 6 - l g g

103
 To je Du5an Zanko objasnio ovako: s l i k aH r v a
"Spoznaja da hrvatski trarod sa svojorn rasula.je
povieiiu, sa svorn politidko-drZavnidkonr donieti sa
tradicijorn, sa svim etnidki izradeninr vriednost
oznakarrra, sa izrazitomnarodnornkulturornr naclnraso
dokazanomsposobno5cu za kulturno stvaranje recia,ne_9
na svirn podrLrd-jirna,da taj i takav narodnemct novernlad
slobocle- taje spoznajapokretalasvu hrvatsku stegui pod
narodnu borbu, ona je poslala Kvaternikau rn-jesto, ukl
Rakovicu,onaje od Ante Stard.evi6a napravila s u d b i n uu, <
najnesebidnijega uditelia,ona je nadahnjivala filozof: 'Dr
Radidevoprikupllanjesela, ona je konadno zviezda,ka
Du5anZanko ruaSla u lidnosti Ante Paveliia od Providnosti Stonaure6
izabranog izvrSitelja(...)". sluSanja je
Sveje to, ta borba,politidkamisaonosti zakljudnodjelo,premaD. Zanku,bilo etidku jezg
"etidkogazna(,enja"'. traZiloje slobodu. D. Zar
Konstatiraviida se u ropstvurazvi.janepravda,neprirodno,zakljudioje da Podos
borbuprotiv ropstvatraZipriroda,traLirazun, traLi Bog i krSianstvo, jer je ona"Ll nroZedozn
srZisvojojetidkaborba",atoje "oslikao"ovako:"Poviestjasnogovorida su narodi "Dr. Aveli
provodili borbu protiv robstva,naime borbu za slobodu, samo ustaitvorn,tj. I 9 3 6 . ) " ,n a
nasilnim razfidanjernlanaca,uasilnimuklanjanjeurtirana i tiranskih potupaka, bio skrorn
nasilnimdiS6enjem robskogaduha u svim njegovirnoblicima(nepostenje, laz, Poglavniko
podrnitljivost,ucjenjivanje i dr.). Poviest .je takvu borbu ovjekovjedilakao prijatelja.n
najdastniju i najjunadkiju,,jer je u njenimtemeljnimpokretirnaleZalaborbasvih oko Hrvatsl
prirodnih i BoTjih zakona za ostvarenjeslobode,tj. jedinoga prirodnog stanja Iiniji Stard
liudskogaZivota(...).Srbstvo,jugoslavenstvo, Zidovstvo,rrasonerija,lenjinizanri ntasollefrle,
stari bolestni liberalizamraztakali su u intelektualninrkrugovima sve zdrave na.jsitnijeg
sokoveza stvaranje.iednoga hrvatskogautorileta,koji bi od svih bio priznat.Samo dilelio "i sr
usta5tvoje rloglo lzz,juritito leglo truleZaiuspostavitijedan autoritet,a s njime i oportun lste,
trloralnost,koja-ieu biti uviek osje6a.j podvrgavanja nedemu,sviesto duZnostima i b i l o n r e d u' s
nekoj sluZbi za obte dobro. Samo usta5tvo.je uspostavilodast sluSanjai tine lako.ie
stvorilo atmosf-eru sviestio obcemdobru, koje je viSeod dobra pojeclinaca i od orlovskinr i I
laZnoginteresa kojekakvihstrandica (...)". kod kojega
Razvijajuiidaljernisaoo autoritetu, D. Zankoje naveodaje "koristustuknula r t e k o ji u r a n a
pred poitenjem", iako u postenju"zori razboritostupravljacadrZave,politidki nadbiskupsk
razborsvakogdrZavljanina, socialnapravda,svakapravidnost,rnudrosti krepost". otvoreno pre
zatin je istakao:"Autoritet je .jediniprincip etidkogaozdravljenjanaroda(...). koji su ga bL
DenTokratski princip,kolikogod.jeimaoprirnamljivihdoskodica za slobodurnisli. Kvaterniku i
je
upropastio skorosviet izjednadivSi dobro i zlo. Najve6igrieh dernokracije, tj. pratio Hitlerc
lpohe bez autoriteta, leLi u njenoj stidljivostida se bori za dobro, a zigose zlo. bavio idejorl
Zalostnamjesavinakrivih nadela,kao Stosu jednakost,vladavinanaroda,vlast udarai spren
ve6ine,upropastiSe principelite i kvalitete,kojije dakakouviek u manjini(...)
cov.iek-rnasa je gubioglavui plivaou zlodinimau irle uliudbe(pobadaj, korupcija.
nraterializattru stotiltuoblika imalogradanskintentalitetu tisu6uizraza).Eto,to ie 5-sI) Zanko
l lr vatsko.i srno

r04
bjasnio ovako: slika Hrvatskedo 1941.godinel Zar u njoj ne razabiretesve znakovepropastii
ld sa svojom rasulajednogaod najstarijihnarodaEurope(...) Spasenje je u zadnji das moglo
<o-drZavnidkom donieti samo usta5tvo,tj. revolucionarni pokret, koji je uzpostavio hijerarhiju
:ki izradenim vriednostina mjestotugaljivemagle jednakosti, koji je postavio na vodstvoelitu
rom kulturom i nad masom,koji se ne utide materialistidkomprincipu broja u stvaranju zakonai
Iturnostvaranje reda, nego duhovnom principu vode-vladara,koji je prvu brigu posvetio odgoju
<avnarodnema novemladeZi,koja 6e,protivnood starogdovjeka,znatislu5atizapovied,nametnuti
Llasvuhrvatsku stegui pod tom zapoviedii stegomizvrSitineki posao,duZnost,staviti se na pravo
r Kvatemika u mjesto,ukloniti ljendarenje, bezposlidenje, prazninui pusto5u Zivotu,rieSitisvoju
eviia napravila ,udbinu,udiniti neito pozitivnoi odredeno,sviestnaonogakrika o kojem govori
1enadahnjivala 'Doskora6e se duti na cielom planetugrozovitkrik, koji 6e se popeti do
filozof:
na je konadno zviezda,kao zavijanje bezbrojnihpasa,koji traZenekoga ili ne5to,lto zapovieda,
od Providnosti Stoname6eneki posaoili nekuobvezu'(J. Ortegay Gasset)'Pitanjezapovjedanja i
je
slu5anja odludnopitanje ljudskoga druStva, stoga ga usta5tvorje5ava kao bitnu
LD.Zanku,bilo etidkujezgru svojerevolucije(...)".
D. zanko je "akljudio da je to "spasenjezastari narod hrvatskedrZave".
zakljudioje da podostase o Zankovupogleduna usta5tvo,dornoljublje,slobodui humanost
'o,jer je ona"u
moZedoznati iz njegovanapisau Hrvatskoj smotri (veljada 1942.)pod naslovom
rri dasunarodi "Dr. Avelin iepuli6 udelovljenavjera u uskrsnudedraaveHrvatske(2' veljade
usta5tvom,tj. lg36.),,,napisanog o goiisnii"i srnrtitoga"vrlogmuaa".Navevsidaje dr. cepuli6
;kih potupaka, bio skroman i povuden, ali od 1925. do 1935. i "najpoznatiji pobornik
epo5tenje,laZ, Poglavnikovih nadela i Poglavnikoverevolucionarneakcije" u krugu svojih
,kovjedilakao prijatelja, naroditou "intimnom krugu ustaiki raspoloZenihmladih intelektualaca
ala borbasvih okoHrvatskesmotre",Lankoje ustvrdioda je dr. iepulii bio odgojen"na distoj
irodnogstanja liniji Stardevi6-Kvaternik-Poglavnik" i da je najo5trijei nadelnopostupao"protiv
a,lenjinizami n',asonerije,protiv der-nokracije,protiv Zidovstva, protiv komunizma, protiv
ra sve zdrave najsitnijega tragajugoslavenstvu",te da je u skladus tim odludnoi nesmiljeno
-"i-svu
priznat.Samo dijelio hrvatsku inteligenciju- za i protiv", ne podnoseii "polovnjake,
tet,asnjimei oportuniste,teoretidare,pasivnepromatrade,kritidarei zabadala,kakvih je najviSe
r duZnostirna i bilo meclu'seljakuju6iml i medu'klerikalcima'(...)"st'
iuianjai time lako je dr. iepuli6 pola svogavijeka p.roveokao neumornikatolidkiradniku
>jedinaca i od orlovskirlrikriZarslimorganizacijama, D. Lankoie naveodaje on, "dim je opazio
kod kojega sve6enikaanacionalnoizmotavanje",nad njim "prelamao Stap,a
rristustuknula nekojima nadutanosa uskra6ivaoi pozdrav na ulici", pa da je kao lijednik u
;ave,politidki nadbiskupskom sjernenistui predavadu nadbiskupskoj gimnaziji(1925.-1935.)
osti krepost". ofvorenopred dacimanapadaoMasarykai Beneia,ironiziraosokolstvoi sve one
r naroda(...). koji su ga blagoslovljivali,daje napadaokralja Aleksandra,slobodnopredavaoo
;lobodu misli, Kvaternikui Stardevifu,uvijek se obaraona engleskupolitiku i sa simpatijama
mokracije,d. pratio Hitlerov uspon,daje pisao i raspadavaoletke- ne boje6i se redarstva,da se
a Zigoiezlo. 6avio idejom organiziranjahrvatskihpriduvnihdasnikaza svaki sludajdrZavnoga
naroda,vlast udarai spretnaose emigrirati,ali gaje teskabolestoborilau usponusnaga.
r manjini(...)
:aj,korupcija,
za).Eto,toje 2 d et 9 3 6 ) " u
5 5 D Z a n k o : " D r A v e l i n d e p u l i i - u t j e l o v l j e n a v j e r a u u s k r s n u 6 e d r Z a v e H r v a t svkeet (j a
Hrvatskoismotrt. GOD X. br 2.veliata 1942

105
 D. Zankoje napiszavr5iokonstatac
prije smrri,predBadnjakI935.,predao pro5ireneod
nurarnjegauredenjadrLave Hrvatske napredna,revt
pojava, ali nir
htijenja,kao sk
)vnt smrsaona temeljukrsianskihnadela okviru ntazzin
sviesti',,da su iz njegovihnadelaizbiiali socijalistidka s
da,',da su rnu iudoredei vjera,u osnJvi, vanjskopolitid
r(Sufflayu),pa daje zabran-jivao naroda, u cije
sveStoih oslobodiladka s
duhu i sadrZa
irnperijalizma
koje bi mogle ii
Tijas Mortigiija; nacionarizam niie ustastvo izvorni lik nac
preoblikovanji
Zivotai pro5iriv
Predsmrlni zapisi Tif asa Mortigjije,
n l s un l u n o s i o
rodena7. travnja 1913.u Dubrovniku
1oj o.a naroda. Pokaz
Mata Mortigjije i nra.ike KaticerodeneI(uluSie;, revolucionarn
ko.fi je maturirao u Dubrovniku
i bio ujedinierrja. Ali,
sveudiliStarac u Zagrebu, zatin-rjedan
od nosiocirna ne iz
najveiih hrvatskih intelektualaca(fiiozofski
i da rle opovrg
pravni fakultet),Za NDH glavni i odgovorni
ekspanzionizm
urednikdednikaSpretnno,st, enrigrantoJ t9+S.,
, gdjc se nacion
uhvadenu Austriji, izrudenJugoslavijij
lg4j.
-tr. strijeljan,svjedodeo privladnoiti,razlgranosrr,
nastojanjirna.K
ekspanzionizn
ogranidenjirnai zarnkamanovinarskogpoziva
ide.ianacionaliz
l 9 4 l . -1 9 4 5 g. o d i n eu N D H .
I
disto6i,u sredi
TrjasMortigiija t946.
narodau Evropi
preda
nacionalizam, dc
utvrcfr
u.::l:iry obnovtjenognasrupanja ove krize, izvito
(do g.
politidki djelovati- nije ." oditorruo nacionaliznta ka
f,u
politidkii dru5tvenisustav,nadelno posebno-qsvjeto
val
svJetovl.lonaziranje.Nacionalizautu ui sustava,doktrine
unutra5njojizgr
odgovarajuiinr
stupnjevanjevrij
( M u s s o l i n i )i ,d e:
iako je takav 'ni
je da.se sve narodnesnageirrraju
okupiti, Slorniose takod
:me.lj1ogi za ostvarenjeclrugih teinja
dini sedanaskaor
le slobodeu vlastitornokviru.
politidkonrsvije
ktrinarstvoi s njirn povezani.icleoloiki
nacionalneslobo
itidkompodrudju.Ta, nacionalizam kao fa5izan znai,ili
je6a, plod razvitka misli slobodarsfva,
neprispodobivo i,

106
:kolikotjedana
pro5ireneod pojedinaca-individuuma na narodnu zajednicu,javlja se kao
voje na5nacrt
napredna,revolucionarnaideja. lstinski nacionalizamne moZe biti stranadka
r sam mnogo - kao izraLaj op6eg narodnog
pojava, ali niti protustranadka,ve6 nadstranadka
usvetinju",jer
htijenja,kao skup vrednotazajednidkihpripadnicimanarodnezajednice.U duhu i
avu,da je dr.
okviru mazzinijevskognacionalizrnamoguia su i konzervativnai liberalna i
:anskih nadela socijalistidkastrujanja.Najmanjeje pak spojiva s nacionalizrnomunutrainjo ili
nadela izbijali vanjskopolitidkareakcionarnost, podilaZenjeili obespravljenjesvojeg ili drugog
era,u osnovi,
naroda, u cijelosti ili od desti. Nacionalizam i nastaje kao revolucionarna
rvaosveStoih
oslobodiladka snagana ustuktakvih pojava.Drugim rijedima:nacionalizamse po
duhu i sadrZajubitno razlikuje od despotizma,Sovinizma,ekspanzionizmai
imperijalizma;nije of'enzivan,nego obrambeni premavani i nasuprotpojavama
koje bi mogle iznutraslabiti ili Stetovatinarodukao skupnosti.U ovome se sastoji
izvorni lik nacionalizma.Ali, Zivot se odvijao u novim socijalno-politidkirn
VO preoblikovanjima,s njirn stupa i ideja nacionalizma.Demokratiziranjernjavnog
Livotai proSirivanjem obsegapolitidkognaroda,nacionalizampostajecjelovitijirn,
Mortigjije, nisu mu nosioci i pobornicisamoneki slojevi,u punijojje mjeri izraLajhtijenja
niku(od oca naroda. Pokazalo se to najbolje u sludajevima kada je nacionalizam u
:neKuluSii), revolucionarnomzamahu doveo do narodnog oslobodenja,ozdravljenja ili
riku i bio ujedinjenja.Ali, tadadolazii do kritidkogstanja,da seidejanacionalizmapo nekim
r jedan od nosiocimane izvrgne u kontrarevolucionarnosl,da ne postanereakcionarnom,d.
(filozofski i da ne opovrgne samu sebe. Javljaju se i opasnosti pojava Sovinizma i
i odgovorni ekspanzionizma prelnavani, Stose,dakako,jo5 prije oditovalou onim sredinarna
nt od 1945., gdje se nacionalizamnije ni mogao izgraditi u nacionalno-oslobodiladkim
wiji i 1947. nastojanjima.Kod velikih drLava i naroda nacionalizamse pak sljubljuje s
'azrgranosti,
ekspanzionizmom ve6egstupnja,s imperijalizmom.Tako je dobranoizoblidena
;kogpoziva ideja nacionalinna.Saduvana je u atmosferikoja najviSepogodujenjenoj izvornoj
disto6i,u sredinamajo5 neoslobodenihili (manjim dijelom) joS nesjedinjenih
apisaoje i narodau Evropi,Aziji, kolonijahiomsvijetu.U ovim kasnijimpojavamaoduvanje
, temeljno nacionalizam, dok se izrodiona podrudjimasvojihprvih oditovanja.Meclutirn,sve
poietnom ove krize, izvitoperenosti,zastranjivanjai zloupotrebenisu tako potresle ideju
u Zagrebu nacionalizmakao drugepojave,koje su doveledo postavljanjanacionalizmakao
ri unutarnji posebnog svjetovnog naziranja, zaokruLenogi ideolo5ki sazdanog politidkog
ro posebno sustava, doktrine.Takav'nacionalizam'postajeimperijalistidkinr instrumentonr iu
rje - znadi unutra5njoj izgradnji i vanjskom nastupanju,najuZe povezan i isprepleten s
Lognaroda, odgovaraju6im'ideoloSkimkornpleksirna'(nadelniantidemokratizam, rasizanr,
:m sludaju. stupnjevanjevrijednosti naroda i dr.). Uza sve isticanjenije 'artikl za izvoz'
temeljje (Mussolini),ide za tim kako bi se bezobzirnonametnuokao univerzalnapojava,
etno: biti iako je takav 'nacionalizam'prema misli universalismocontraditioin adjecto.
ju okupiti,
Slomio se takoderi na ovoj svojoj strukturalnojsuprotrjednosti (kontradikciji).I
gih teZnja dinisedanaskaodaje podsvojirnru5evinamapokopaouop6eidejunacionalizmau
'ideoloSki politidkorn svijetu, koju je inadeoteo njenoj nerazdrulivoj povezanostis idejom
nacionalneslobode svakog naroda.Njemadki nacionalsocljalizam i talijanski
lizarnkao fa5izam znad,rlisu atentat na istinski nacionalizam u nadelu, a u primjeni
rodarsfva, neprispodobivo ivi5e.Zar daosudornatentatorabudeobuhva6ena i njegovaLrtva?

107
Zaito iz. Zivih djelotvornih politidkih po-imova ukloniti jecinu vazda naprednu i t e n r e l fi t l
slobodarsku ideju pod svojim izvot'nim itnenotn zato jer je zlor'rpotriiebljenai svoJlnr s
p r i r a s l i n a m a i z o b l i d e n a ?K o l i k o j e p u t a i z o b l i c e n a d e m o k r a c i j a , z a r s e u i t n e HSS-u).
s o c i j a l i z m an i i e d i n i l o i o n o 5 t oj e n e s p o j i v os n j e g o v i m d u h o m , a i p a k n i s u , s a s v i l n Ou
opravdano, stavljeni na indexl Istinski nacionalizam svojonl povijesnotr ulogotn t orgatTrz
neokrnjenom Zivotnom vrijedno56u zasluZuje rehabilitaciju od ljage, za koju ne krugova
'nacionaliznta' (.'.) | dtugi
rnoZesnositi krivnje. Treba o5tro luditi nacionalizanrod -jugosla
svjetski rat - kako se u prvorn reclu odrazio u najve6em dijelu malih i srednjih vanjski p
naro.la - bje5e borbotn za llacionalno pravo i suverenost, i u svojo.i sloZenosti
i lstrnonl
uskomesanosti pojava. Patriotizam i donlovinska Ilubar', iztaLali ideje pokaziv
n a c i o n a l n o s t i ,i s t i c a n i s u k a o g e s l o i o d s t r a n er a t u . i u 6 ev e l e s i l e ,S o v j e t s k eR u s i j e ' poslijesr
I d e . i an a c i o n a l n o s t ip o k a z a l as e Z i v o u r i . j a k o r l , d r Z i d a . i e i d i Z e i s k o n s k a s n a g a Odgovo
n3enitrprirodnih ternelia. Zato -ierazumliiv i opravdan istinski nacionalizatn, koji razlikov
nuZno proizlaziizpriznanja i oditovanja ide.ienarodnosti "'"'o' vlastito-
je Pripomi
O intcleklualno-kuhurncti izgrctclnii i sociialnim pilaniimo Tijas Mortigii-la
u i s t o n tz a p i s t t( 1 g 4 1. p r e c lU d b o m ) r t a v e o :" K a o p o p r a t n ap o j a v ae k s p a n z i o n i z m a
i gibanja,r
-
. i n t e g r a l n o gj u g o s l a v e n s t v a 'n a s t u p ai n t e l e k t u a l n ao f e n z i v a ,k o j a p u t e r n S k o l ei Dal.
.prosvjetnog rada', u publicistici i knjiZevnosti ide za nijekanjern hrvatske n i s ub i l a
naroclne satnosvojnosti (individualiteta) i izraZajnosti kulturnih vrednota t Zivkovii
ostvarenja; pod 6-sijedanjskolnvladavinom ovo se provodi kao sluZbenadrZavna reZiutom
p o l i t i k a . o b i l a z e n j e m i z a v a r a v a u - i e mc c n z u r e , u p o l u i l e g a l n o s t i i i l e g a l n o s t i pak da s
suprotstavlia se naia intelektualno-kulturnadef'anziva,uz uspje5nuobranu razvija odekivan
se suvremeno tumadenje i oblikovanje te stvaraladkirad na novolrle. solucijL
Nastojanja i 1a ovot.npodrucju spadajuu sklop opceg otpora i tralodne borbe' ccnIrctlis
Spominjern posebno, jer se moj rad goclinama odvijao u prvom redu i najvise nreduna
uDravo lta ovom sektot'u. Najve6i dio moiih dlanaka i pismenih sastavaka, smjeru rf
- posebno
pi-edavanjai ref'eratau krugu sveudililtaraca' studii preko Skolskih okvila sve se
to kretalo u krugu rrastojanja da se doprinese utvrdelr.iu i izgradnji naie tome vi5
etnicko-kulturtre satrrobitnostiu pro3losti i sadaSnjosti' ovonl por
i htjeli srn
U politidka pitanja u uZernsrnislLrulazim tako zapravo posredno,izl'odeniern
zakljudiima. Socijalno-ekonourskinr pitaniima nisatn se pak ni tada ni kasnije posebnor
pos;bno bavio, osje6aju6ikako za to nelnaur potrebnestrudnespreme i predznanla. Bilo
a h t i o s e k l o n i t i p o v r s n o gn a b a c i v a n j a( . . . ) .C i t c . t r d r Z a v n ap o l i t i k a i u p r a v au a s v i n t ustaSk ih
- tada' u dlugihiz
podrudjima rnora biti socijalno usurjerena. U raspravljanju da li se
v r e r n e u uo t p o r a i b o r b e - i l n a d a t i p r e d n o s tp o l i t i c k o r n i l i s o c i j a l n o t nt t t o n t e n t u , snlo.opa
cilj'
z a s t u p a os a r n m i 5 l j e n i ed a n a j p r i j e t r e b a p o s t i 6 i t e r n e l j n in a c i o n a l n o - p o l i t i d k i Nadalis
koji omogucuje i socijalna rjeSenja;dakle, najprije politidki tnotnent u vrerllettskorn krupnih r
slijedu.... nrinirna
Moja djelatnost kroz clesetgodista, kao sveucilistarcai uopce u predratnonr Zap
v r e n r c n n( 1 9 3I . - l 9 4 l . ) , i z n o s i n tn a j e d n o r n m . j e s t un, e s a l l o z b o g p r e g l e d n o s tvi e r i Jugoslav
u p r v o m r e d u z a t o S t o 1 9 3 5 . / 1 9 3 6 .u m o j e m p o l i t i d k o m r n i s l j e n j u n e z n a c i nije sebo
preokret, svrSetakjednoga i podetak drugog doba, nego produZeni nastavak istih od osan
nasto.ianjau novir.nprilikanra i pocl novinl okolnostittra,dal-lniuizgradn-iuna istittt Jugoslav
-f
se organ
d t l l ' ] - a0 l 3 / l 8
5 ( r i l a s M o r t i g l i . j aZ: i v o t o p i s .I 9 4 7 u I I D A - u t ' c r n M

108
da naprednui
temeljima,koji se u meni i udvrS6uju,kad su se podelajavljati skretanja,kojima se
:otrijebljenai
svojim snagamai danim moguinostima suprotstavlja- (...)" (skretanja prema
zar se u ime
HSS-u).
k nisu,sasvim
O ustaikompokretu do 1941.:"A 5toje bilo s usta5kimpokretom,s usta5kom
rom ulogomi
organizacijon u domovini kroz to vrijeme? Provedenaje samo u jednom dijelu
e, za koju ne
krugova nacionalistidkog gibanja. Bila je tajna, ne samo prema tadainjim
a' (...)I drugi jugoslavenskimoblastimave6 i spram nacionalistidkihredova,pa i ljudi koje
lih i srednjih
vanjski promatradismatrahusigurnim usta5ama.To je bilo i ostaje povijesnom
j sloZenosti i istinom.Usta5ki pokret i Sire nacionalistidkogibanje u domovini ve6 su tada
raLaji ideje
pokazivaliznakoveda nisu isto. Tu je zaletak ipodetak onog dvojstva(dualizma),
etskeRusije.
poslijesveo5trijeocrtanog.A za5toseovo nije vidjelo i na vanjskoj,povrSnojslici?
onskasnaga
Odgovorje jedan: bilo je prekriveno,ili zamagljeno,s onim u demuu biti nije bilo
ralizam,koji
razlikovanja- u nastupanjus teZnjornpostignu6anacionalno-politidkeslobodeu
vlastitoj drZavnosti. Sve se uzimalo pod ovim zajednidkim nazivnikorn.
Mortigjijaje
Pripominjem: u ovom vremenu nalazio sam se u redovima nacionalistidkog
nzionizmai
gibanja,ne pripadaju6inikakvoj ustalkoj organizaciji,politidki nigdje udlanjen.
rternSkolei opredjeljenje
Dalje,vanjskopolitidkimomentpokazujeda za nacionalistidko
:m hrvatske
nisubila odludnaneka'ideolo5ka'mjerila. Stajalismo u o5trojborbi s reZimima
vrednota i
Zivkovi(,a,Uzunovidai Jefti6a,koji su se oslanjalina zapadnedernokracije,kao i
na drLavna
reZimomStojadinovi6ai Cvetkoviia,koji su plovili drugim vjetrom.Razumljivo
ilegalnosti pak da smo paZljivo pratili revizionistidkanastojanja,bezideolo5kih poticaja, u
'anurazvija
odekivanjuda 6e potaknuti promjeneod kojih bismo mogli odekivati i povoljnu
soluciju za djelotvorno priznanje prava na samoodredenjehrvatskog naroda;
rdneborbe.
centralistiika i hegernonistidkaKraljevina Jugoslavija bila je ukotvljena u
u i najviie
medunarodnomreakcionarnomsustavu,pribliZavanjeNjemadkoj i Italiji i5loje u
sastavaka,
, - smjerunjenogosiguranjai oduvanja.Ali, u vedrini odekivanjamudilaje i tjeskoba,
rra svese
posebnobojazanraditalijanskih presizanjana na5ezemlje.Neki su uvjeravali da
rdnji naSe
tome viSe nema mjesta,rijetke su mogli tako jednostavnouvjeriti. Znatajanje t
ovom pogledujedannapeti razgovorizmedudr. Ante Trumbi6ai dr. Mile Budaka;
iodenjerni
htjeli srnovjerovatiknjiZevniku,ali su nam misli bile uz politidarai diplomatu,
ni kasnije
posebnonalna s rnorskih strana.
redznanja, 'ideolo5kikompleks': drZanjenekih
Bilo je jo5 sjenabojazni s obzirom na
vanasvim
- tada, u usta5kihemigranata,koji su se jo5 prije rata vratili u domovinu, te nastupanje
drugih iz zemlje,zakoje se znalo da podrZavajuveze s emigracijom.Ali, drZali
momentu, se mole razlozimasuprotstaviti.
smo,opasnostisemoguukloniti,zastranjivanjima
itickicilj,
Nadali smo se,sebeuvjeravali,vidjeli mogu6nosti. Napetostkritidnogstanja,splet
menskom
krupnih dogactajai potreba ulaganja svih snaga u borbi zastirali su bojazni,
minimaliziraliih, ali ih ipak nisu mogli odstraniti(...)".
edratnom
Zapis Tijasa Mortigjije o iinu 10. travnja 1941. godine: "Kraljevina
lnostivei
Jugoslavija,kadje ratni val dopro do granica,nije vojnidki podlegla.Njena vojska
ne znad,i 'ratu
nije seborila, ratovanjemne moZemonazvatinekoliko nepovezanihepizodau
Lvakistih
od osam dana'. Pred podetnim nastupanjern vanjskog udarca Kraljevina
na istim Jugoslavijanemo6nosesru5ila,bezotpora.Politidkije klonulakao cjelina,slomila
se organski iznutra, centrifugalne snage bile su premodnenad centripetalnim.

r09
 vojnidko rasulobjeseodrazdrZavno-politidkoga. od podetnenapukle23-godisnje poJav
drLavnetvorevinenastalesu ruievine. Da su Hrvati srusili Jugoslaviju,
io ," n. sociia
moZeustvrditi,ali ostajepovijesttom istinomdaje nidasanisubili voljni branitini Jedna
dielotvornosezaloLitiza stanjeilegaliteta, nametnutogim poslijeprvogasvjetskog
rata. Rasulo samo po sebi oditovalo se kao pozitivan aogaaal u -jednes
ittopu nas! p r i 5 l ii
nacionalno-politidke borbe.Navratilosestanjekaoposlijeslomadvo.inernonarhije
godine1918.-politidkiprazno,ko,iedekai traZirjeSen-ie. razvlta
Postojetacladva puta:i. razoda
dodekatii prinritiokupacijunavalnihsnaga,na taj sen"ein ponij"ti kao nivelizirani
ntalob
dio okupiranogpodrud.ia dotadaSnjih granicaKraljevine.lugosLvife, i takodalinju su pok
sudbinupovezatiuz ekspanzionistidku dinastijui njenepolitiekesnovet2. poku5ati enllgra
vlastitirn politidkirn nastupom,poslije dugog odekivanjai borbe,
stati na put l i u d i ,j u
Javno-pravnog oditovanja, obnavI j anja hrvatskedrZavnosti.
pogled
Pri takvom izboru,nacionalni,unutrasnio-politidki rnornentupuiivao.jeda se desetlj
krenedrugirn putem.Odlucije i5aou prilog i onda5njivanjskopolitidkirnoment.
na.javl ji
Obje tadaratuju6estranenisu u nadelubile protivneportol*1u ovakve
Kraljevine nedost
Jugoslavije.Britaniji je bira ratni saveznik ijedan od uglova
-zaan;eg nJ.nog suzdrZ
politidko-diplomatskogsustavana kortinentu. Njemadka se do
easi Stose rr
nastojala s njom povezati(pristup'Trojnompaktu'u Bedudne25. oZujkar94r.)i
lln se p
niie za5lau rat zatoda tu drZavulikvidirakao takvu,vei daje ukljudi u
svoj sustav. -javno r
Drugi partnerosovine,Italija,bilaje s time u suglasju,irnaia.jei svojenarnjere,
ali istovjet
ih ne bi suprotstavljala osnovamaReicha.rcoAtatva stanjasivari ostatipaiivan-
sejedin
znadilose prepustitidoskoraSnjem povratkukaradordevi6ijanskih okova i vlastiu sunca.
ovom ili onom obliku, pod udecajemjedne ili drugeratuju6estrane.
osjeiajni i politidki n-rotivigovorili su da se krenedrugim putem.Sadrzaji
Us
neobra
smisaodinaod I 0. travnja l94l . -bez obziratkogaje od Hrvataizvrsio pokazuje
Sirepru
hrvatskipotez,znadipokusajda se nadeizrazi rjesenje,da sepodignemona
vlastite rod i sta
noge.Progla5enjehrvatskedrZavnesamostalnostizna(,rlojeispunjenjetemeljne
todkenacionalno-politidkog brzo se
programa . zato je i din od 10.tiavniakao takavu tom propuS
casuprimlien i pozdravljenpo hrvatskomnarodu.Drugog izla)a i nije
bilo, osim oduSev
pasrvnogprepustanjasudbini,a vid-ielismo karnoje to vodilo prelna
tadaSnjenr uzdiZu
stanjui prilikama(...)".
redovin
f. Mortigfija je proturrradioi "preobraZajeustaskogpokreta u vremenu -fako
NDH", navodei.i: "Ustaski pokret u ovorn vremenu nije nadovezivanje se
na Njegovr
predratnonacionalistidkogibanje u domovini, i, to vi5e, taj pokret
ne znadiu udublji
cijelosti ni nastavljanjerada i teLnjaonih koji su prije 10. iravnja bili ustaski
i udinka,
organizirani. To je nova pojava, zapravo niz pojavct s dvostrukint clvojsrvont
postalis
(dualizmorl)'takoda i nernajedinstvenosti, osirnpo vanjskojprividnojslici,ali i to
je prozirnos vidljivirn dijelovirnau okviru. PrijetlZnja rnalo zn
iu portignr"emdrZavnosti, zanosut
a tada nastojanjeza oduvanjerni ispunjavanjem - stvaraiiru uidni kut vanjskom
prijelaz
promatradu,koji je tako mogao ste6idojam nekejedinstvenosti, je
dok stvarnost ili javni
upu6ivalana suprotnostii razroZnosti; drukdijesemoglo diniti pogledomizdaleka, obavlja-
u kojem se udaljenostipribliZuju,pa ispaja.iu(...) U sredistuiazrnatranla,
ako se ttretttal
gleda politidki realno. stoji pojava tzv. u'taia-povratnika,
posebno ,skupine izvanre
pukovnika' kao najizraLajnlleg dijera ovog komfreksa,pu ,uio najprije o ovo.; otvoren

lt0
rkle23-godiSnje pojavi i Stoje s njom povezano.odmah poslije 10. travnja(1941.)osjetili su se
slaviju,to se ne iolilutno-potitidkipreobra1aiii promjene,brzo su se podelijavljati novi obrisi'
voljni branitini Jednaod prvih slika: udaljenosti nerazumijevanjeizmedu usta5a-povratnika,s
rvogasvjetskog jedne strane,a s druge krugova nacionalistidkoggibanja i ostalih, koji su zduSno
u sklopu na5e pri5li ili prilazili djelu izgradnje.Prve pukotinepro5irit6ese u jaz. Ali, slijedimo
zojnemonarhije rawitak u najkrupnijim crtama. Izricano ili u sebi pridrZavano,alije bilo odito
tdadvaputa: 1. razodaranjei politidkim i druStvenim drZanjem ustala-povratnika, njihova
kaonivelizirani malobrojnostdoJrnoveje pojadavalai dinila upadnijim,suprotnijim sredini.Pojave
e,i takodaljnju su pokazivale kako je temeljno ishodi5te sraza i u poslovidnom nedostatku
lve;2.pokuSati emigranata:nepoznavanjunovooblikovanogduha sredine,novih odnosa i novih
e, stati na put ljudi-,javnog mnijenja. Povratnicisu nastupilisa zatvorenoS6u, uskim i ukru6enim
pogt"Ai.u, ogranideni uglavnom na svoja stara poznanstva i veze (a prollo je i
ruiivaoje da se desetlje6e),sa strandarskimi klika5kim mentalitetom (...) Drugo, suprotno od
itidki moment. najavljivanja, i odekivanja mnogih. onda, jo5 gore i osjetljivije: drZali su se
kveKraljevine nedostiZivo odabranim i jedino pozvanim, nisu prikrivali nepovjerenje i
,glova njenog suzdrZljivostspram i istaknutijim pobornicimaprogramadrZavnostiu domovini,
zadnjegdasa sto se malo smanjujeprosirenjemnjihova kruga i povezivanjems elementimakoji
>Lujka1941.)i im se prikljuduju. Zauzimajy pak u drZavi kljudne i vode6epolozaje,nastupaju6i
i u svojsustav. javno i formalno ili stvarno iza providnih kulisa ('..) Oligarhijsko-klika5ki
je namjere,ali
istovjetuju sebes drZavom,to je u sredi5tushva6anjaovog tankog sloja. Smatraju
statipasivan- seleiinim tvorcima drLave,trajno povlastenim,a drugi su samo odraLainjihova
kovai vlasti u sunca.
Usta5e-povratnicimorali su svoj krug pro5iriti.Pretankisloj s velikim brojem
tem.SadrZaji neobrazovanih,uza svu ljubomorno duvanu iskljudivost i zatvorenost,mogao 1e
lio - pokazuje SirepruZiti krakovejedino pomo6unovih suradnika,tijesno uza se privezanih'Uz
mo navlastite rod i starije znance,pridolazeelementiistog ili slidnogmentaliteta'upotpunujuse'
enjetemeljne brzo se dubi5e. Oni iz socijalnog sloja (bolje: taloga) konjukturnih arivista ne
o takavu tom propustajuprilike - svoje londi6epristaviti vatri, dakako bez ogradai u najve6em
ije bilo, osim tOtlSeutllny", ustaju6i naveliko, to im je nova vjera, a nije tesko pogoditi koga
na tada5njem je
uzdiLukao sve6enike,i kao Boga! Za jaki utjecajni zahvat pogodno tlo i u
'ideolo5ki' oblikovanihmalogradana, o kojima je ovdje ve6 bila rijed'
redovima
I U vremenu Tako se odvijao proces okupljanja i stapanjanovog socijalno-politiikog sloja'
vezivanjena Njegovu por"bnoit i namjernuizoliranostzastiraloje vanjskim pogledimabez
rt ne znadi u 'Legendarnostprvoboraca'imala je u podetku
uiuuSiuun;unekoliko okolnosti.
bili usta5kii udinka, njom su povudeni i dobronamjerni,pa je neke od tih obuzela sredina,
m dvojstvom postali su neosjetljivi,neki i oronuli, otupila im je kritidnostgledanja;drugi su opet
j slici,ali i to
malo znali (ili nisu htjeli znati), malo su vjerovali, pa su u nekom rodoljubnom
n drZavnosti, zanosuublaZavalinegativnepojave,drZali ih dijelom neodgovornih,neizbjeZivim
ut vanjskom prijelaznimpojavamaitd. Tredi su sebojali i doznatine5to,a gdje da bi prstomuprli
Je stvarnost itl ju"nij" o.rdili, bez najve6eopasnosti.ietvrti su se na5li u poloZajuda su,
om izdaleka, obavljajuei svoju dotada5njuredovituduZnost,s njima i suradivali,pa bilo uza sve
:anja,ako se mentalne ograde. Ukratko: novi socijalno-politidki sloj uvrijeZio se u spletu
no 'skupine izvanrednih okolnosti ratnog vremena; to je spredavaloprodi56enjeodnosa,
prije o ovoj otvoreno ustajanjeoporbe, koja je sve vise rasla. Ulaganje snagau izgradnju i

lu
oduvanjeposluZilaje tako nekimakao zastornjihovim posebnirnnamjerama,koje poslombio i
nisu bile istovjetnes teZnjarnanaroda.A oni su sebeistovjetovalis drZavom!Ne UlaZem u rr
moZebiti satnozanimljiva,ve6je i znadajnadinjenicada se ustaie-povratnici sa novinarsko-u
svojim proiirenim krugom nisu angaZiraliusamoj organizacijiustaikog pokreta,u nalazeii se u
neposrednojpolitidkoj djelatnosti i nastupanju,dapade kao da su to - i upozorenJln
omalovaZavali. Ustvari,ustaskimpokretomoni su smatralisvojeredove,svoj rad, inozemstvoz
ustanove,u kojirna su se utaborili, okr56avaju6iih ustaikirn imenom (Ustaska izvanrednepr
NadzornaSluZba,Ustaskoredarstvoitd.); oni su tako'vodili politiku'! S takvim nezavisniji ir
shvaianjima mogli su samo negativno djelovati svojom zaobtlaznomulogorn- odstranjenjel
utjecajernna vode6eredoveusta5kogpokretakao politidkeorganizacije. pomalo pode
Predratnaklica, procvala,razgranala se,urodilaje plodovima.Ustaskipokret 'Matidina'kn
u vremenu1941.-1945.-lavlja sekao novapojavas dvostrukimdualizmom,takvim rrjene 'Male
da poIitidki paratizira,umrtvlju.je(...)". Naurjeravaos
O tome kako je postaoprofesionalninovinar ("podetaki svr5etak")Tijas Skoli.Odmah
Mortigjija je naveo: "Deseti travnja zatekaome u danima kad sam ve6 dulje donekle osigu
vremenadruStveno-politidki staopo strani,odavSise strudnomradu i politidkom berivima asis
studiju, i pripremajucise za podetakdjelovanjana E,konomsko-komercijalnoj novirrstvapod
visokoj Skoli(u zagrebu).Nisam ni namjeravao, niti sam slutioda bih se posvetio Mortigjij
novinarstvu,najmanjeda budemi profesionalnimnovinarom. Sprentnosti d
Hrvatski narod spodetka je izlazio dnevno u malom opsegu, bez prosv-iedazbo
organiziranoguredniStva,vodio ga je Dominik Bumber uz suradnju dijela Gorkog, lukav
dotadainjegosoblja Iistova 'Tipografrje' , improviziranoi bez namjestenidkih honorara njirr
odnosa.onda preuzimalist Matija Kovadi6kao ravnatelji glavni urednik,te se od-eovornostk
krajemtravnjasastavljai ustaljujeuredni5tvo.Kovadi6je do5aoiz Osijeka,tadase
upoznajemo.Sigurnopotaknutod drugih, pozivameza dlanauredniStva1/rvatskog
narodct,gdje sam nekoliko dana pomagao.PremiSljaosaln se, ali sam prihvatio
ponudu,osjetivSiduZnostpripornoii prvim koracimahrvatskognovinstva,kojeje
zalazllou novo razdoblje,oslobodenosponakapitalai tedevnihpoduze6a.
Vilim Pei
Tako sam postaoprofesionalninovinar,ali s mi5lju da ie to biti privremeno
polje moga rada,dok se zaputi.Stoje slijedilo,uvjeti i prilike rada u uredniitvu
Hrvatskog naroda, nije moglo djelovati da bih namjeru napustio, dapadeje
potkrepljivalo.Incident s mojim uhidenjemkao urednika i stanje poslije toga
dovode do sazrijevaniaodluke o napuStanjuuredni5tvaHrvatskognaroda, dirn se
ukaZeprilika i pruZi mogutnost.Da sarn tada otiSao,u znak prosvjedaprema
onakvompostupkusalnnoln,kako samu prvi dasi htio, dovelobi to do posljedica,
koje ne bi bile ni najmanjeu razmjerus izvedenimdinom, ali koje je bilo za
odekivanjeu tadasnjim prilikama inadinu postupanja.Prijatelji su rne onda
odvratili. Nisam srrio napustitiuredni5tvo,ako ne prijedem na neki politidki
poloZaj,a to samu nadeluotklanjaoibezobzirana prilike.Djelomidniizlazotkriva
se pokretanjemspremnosti, pa prelazim u taj list, znaju(,i da mi tjednik viie
odgovarakao publicistui da 6u tamo biti po5tedendnevnihincidenata,sukobai
neugodnostiu svezi s tekudim pojavamai dogadajima,na sto se tjedni list ne Vilir
obazire.Tijekom prvegodineu sprenmosti(1942.)malo samradiou odnosuprema
dotada,pa sam se opet mogao vratiti svolne strudnomradu. Kasniie sarn pak 1940.kao udit

n2
t
nJerama, koje poslombio i preoptere6en, kad preuzimamvodstvo lista (krajem svibnja 1943.).
drZavom!Ne
UlaZern u rad sve snage, obavljaju6i viiestruku duZnost u urednisfvu, ali
.povratnicisa
novinarsko-urednidki posaoidalje srnatramprivremenim.Podnosiosamiostavku,
:ogpokreta,u
nalazeli se u slabim materijalnim prilikama (...) ostavka nije uzetau obzir - s
Lsuto-i
upozorenjimalPrije sam odbijaoi pomisao,kad se znalo govoriti,da bih otiiao u
rve,svoj rad, inozemstvoza dopisnikaili u kojem drugom svojstvu.Htio sam, kad prestanu
om (Usta5ka izvanredneprilike, svojezanimanjei poloZaju drustvuurediti tako da budemsto
u'l S takvim nezavisniji intelektualacislobodniji u radu. Kad je s prosincem 1g44.
m ulogom - odstranjenjemiz Spremnostiprestalornojeurednikovanjeu novinsfvu,mogaosam
ue. pomalo podeti ulaziti u Zivot koji sarn Zelio. Rado sam prihvatio suuredni5tvo
staSki
pokret 'Matidina'
knjiZevno-kulturnogmjesednikaHrvatska revija, te uredniStvoizdanja
nom,takvim njene ' Male knjiinice' i suurednistvo prosujetno-znanstvene knjiiniie.
Namjeravaosam Stopriie nastupiti i radornna Ekonomsko-komercijalnojvisokoj
etak") Tijas Skoli.odmah bih u tom smislubio postupio,ali sarnprije togamoraonuzposlomi
n ve6 dulje
donekle osiguranim radom omogu6iti uzdrLavanjeobitelji, jer sto sam lnogao s
i politidkom
berivima asistenta-vjeZbenika X. dinovnog razred,a. Tako sam po odlasku iz
rmercijalnoj
novinstvapodinjao,ali, kako stvaristoje,i ostao,zastaona podinjanju(...),'
seposvetio
Moftigjija je zatim opisao Stoje kao glavni urednik Hrvatskog naroda i
sprentnosli doZivio: od diktata, intervencija, smicalica, podmetanja nogu,
lsegu, bez prosvjedazbog objavljivanja nekih novela s poljskog jezika ili novele Maksirna
dnju dijela
Gorkog,lukavog objavljivanjareprodukcijaslika partizanskihslikara(i plaianja
rjeStenidkih
honoraranjima ili rodbini), do tuZba zbog uvrede ili klevete i pozivanja na
:dnik,te se
odgovornostkod Poglavnika.
:ka,tadase
Hrvatskog
r prihvatio
:va,kojeje
(,a. Vilim Peroi: u znakuparole "Vinceremo!"
nvremeno
uredniStvu Vilirn Pero5(od ocaIvana i rnaikeBarbare
dapadeje rodeneSafer)rodio se l. sijednja1914.godine
rslije toga (daklekao novogodi5njedijete) u Moravicama
la, (,imse (Gorski kotar), a stalno je bio nastanjerru
:daprema Zagrebu (Preradovi6eva 39) i bavio se
rosljedica, predavanjem u Skolii novinarsfvom.Govorioje,
osim hrvatskog,talijanskii francuskijezik, bio
ie bilo za
me onda oZenjen,otacj ednogdjeteta,1944.razv eden,pri
politidki kraju rata emigriraoje u inozemstvo,ali ga je
z otkriva specijalnabritanskapolicija 26. oLujka 1947.
lnik vi5e uhitilau Rimu i mjesecdanakasnije(27. travnja
1947.) izru(,ila vlastima FNRJ, koje su ga
sukobai
ni list ne osudilena smrt i strijeljale.
Vilim Pero5
suprema Udba i JavnotuZila5tvoNR Hrvatske14.
sam pak listopada1947.optuLllisu ga daje od 1936.do
1940.kao uditelj u Dubovcu i Vrbovclr razvijaopolitidku djelatnosti neprestano

I l3
"suradivaos klero-faSistidkirn listovirna",kao Stosu, kaZese u optuZbii presudi, DuSan
blli Hrvatskastrctiai llrvatska reviia, kojije izdavala"Maticahrvatska",te se"kao politika hrv
takav kretao u druitvu dr. Franje Dujmovica, profesoraMarka Covica. Tijasa otkri6irna,na
'Matice hrvatske'. U pododborttodrZavaoje dva-tli papin
Mortigiije i drugih ustasaoko
'Matidinih' knj iga.Iz ovogaje jasnodaje okrivljeni "vodila bitkz
predavanja, a pisao.ierecenzije
'Matice hrvatske',koja je ved u ono S l a v e n a ' ,o n
PeroSrazvijaoznadajnuaktivnost u okvit'tt
vrijeme bila srediSteklero-faSistidkog i petokolona5kograda odnosno legalna nepokoleblj
organizacijau kojoj su kasnije istaknuti usta5ki funkcioneri razvijali svoju .feknligaizda
'Te5ke
konspirativnupetokolonaSkuaktivnost,kao Sto to proizlazi iz dlanka Hauptrnann
uspomele'Stampanog u sluZbenom glasnikuusta5keorganizacijeUstqio broj 3 od oni ponovod
16. j a n u a r a1 9 4 4 g. o d i n es t r . 1 0 ( . . . )" zapazto. po
OptuZbesu senizale.ledna za drugom,sveteZei opienitiie,a u niih-leuvr5teno dokazivanjinr
i to daje V. Perosod uspostave NDH do svibn-ial94l . uredivaosportskurubrikuu Baradin
Hrvatskotn narodu, da ie zatin-rpremie5tenu Novu Hrvatsku za reporterau Barada.je ukl
politidkojrubrici,pa za urednikatzv. ustaSke rubrike,a u travnju 1944.za glavnog Grgura Vll.,
je
urednika,Sto radio do krajaNDH, te da je u tot-urazdobl-iupisaoprotiv Zidova, Z v o n i m i r ad, i
NOP-a (kao protuhrvatskog pokreta,izjednadena s velikosrpstvorn, iza kojeg suse prst GreuraN
"u mirnim bosanskimselirnarazlijegaliplad,lelek i Skrgutzubi, dizaliseuvisgusti U sven
pralnenovidirna,ostajahupopaljenaognjiSta,sruseneku6e'gariStei pustoS")i svih postavljena a
protivnika usta5tva,a velidao Pavelica,Franceti6a,Babi6a i druge' pa ustaiku Dr. Ivo r
organizacijui ustaSkepothvate,da je od 5. lipnja do 20. rujna 1942.uredivao vlodara (1. sv
polurni"r"Lnlk Velebit(iakoje kao glavniurednikbio potpisanMarko iovi6)' daje u proudavan
suradivaou listu LJstaia(u kojem.ie njegovareportaZa"lzmedu Zivota i smrti" razlogio5tro
proglasenanajboljom reportaZom"iz borbe protiv partizana"(Llstaia broj I od 8' On oblikujeZ
sijednja 1943.),da je prisustvovaoustaikim konferencijanlazanovinarekoje su gutatinelogic
predvodili Vilko Rieger i kasnije lvo Bogdan,da .ie bio povjereniku savezu rueSto niie u re
lajakaskihSportskihdruStavaiu nogometnomdrustvuHASK, daje potkraj 1944. zinuti od duda
nagovaraoostalenovinarelleka se upiSuu ustaskipokret,i slidno. teze.Sadases
V. Perosje priznavaopisanjeo Sportui putovanjirna u Italiju iNjemadku,gdje 6e biti obrade
je svebilo - u znaku"Vinceretnol". Zai,udo,
S njim su osudenii novinar Daniiel Uvanovi6(od oca Ivana i majke Marije kod nas.f oSuv
rodeneMilidevii), rodomiz Trsta(22. kolovoza1908.)i nastanjen u Zagrebu,te dr' Kararran, Ka
Grgo EreS(od oca Mate i nrajkeManclerodeneSolin), rodorn iz sela Radisikraj Vjerojatno nji
Ljubu5kog(8. veljade 1912.),ko.iisu takoderuhi6eniu inozetnstvuiizrud'eni intelektualac
vlastimaFNRJ,te strijeljani. .ioS.jedna opa
ovoga posljed
zastarjela miS
javnosti,koja
Rijed je
Aktualne ideje i znanstvenaotkrita pradornovin
su kulnriniral
Razurnijevanjunovinarsfva NDH pridonosei aktualneideje 1941.-1945. zatvoreniili st
otkri6a,o kojirnasu u to vrijemepisaneknjige,ese-iii dlanci.
znanstvena
57 Duian Zank
(lOD IV . br l:

ll4
uZbii presudi, Du5an Zanko je u Sprentnosli (sije(,anj 1945.) pod naslovom "DrZavna
ka",te se"kao politika hrvatskih vladara" progovorio o pronicavosti i novim znanstvenitn
i .,
_ovtca,I uasa otkri6ima,nakon Stoje "sve bilo stalona Porfirogenetu, Tomi, _popuDukljaninu,
L odrZavaoje dva-tri papina pisma i na nekoliko listina hrvatskihvladara"". Prvo se, kaZe,
lajeokrivljeni "vodila bitka o vjerodostojnostiPorfirogenetai Tome, zatim o 'pradomovini
r 1evei u ono Slavena', onda je SiSii iza Klaiieve smrti postao prvi i jedini autoritet,
rosnolegalna nepokolebljivastijenapovijestiHrvata,osobitozadobanarodnihvladara(njegova
zvijali svoju je knjiga izdana1925.i desetak je godinabila Svetopismo).Nagrizalasuje otkriia
:lanka'TeSke Hauptrnanna,Sakada,Barade,Kati6a,Grge Novaka, Karamanai Guberine.Svi su
:taiabroj3od oni ponovo ditali iste spomenikei svaki ih je proditaodrugadije,svaki je ne5to
zapazio, povezao llanovo, osvijetlio novim svjetlorn i utvrdio novim
iihje uvriteno dokazivanjima.
tskurubrikuu Baradinaotkriia bila su na.jopasnija za Sisi6evautoritetna ovorn podrudju:
l reportera u je je
Barada uklonio kraljaSlavena,a time palau vodu bezbrojnapisanijaoko pape
4. za glavnog Grgura VIl., dok napokonnije ispremije5ano sve, od GrguraNinskog do kralja
rrotivZidova, Zvonirnira,dijaje smrt leZalakao nekasjenana savjestinarodnihvladara,dok je
zakojegsu se prst GrguraNinskog prijetiodastii ugledusamogakralja Tomislava.
i seuvisgusti U svernu torne se, rnedutirn,polazilo od slavensketeze, koja je bila
lusto5")i svih postavljena a priori.
e, pa usta5ku Dr. Ivo Guberinaje prvi koji je u svojoj knjizi Driavna politika hrvatskih
)42.uredivao vladara(I. svezak1941.) pokazaoda moZebiti objektivanprotivnikslavenskojtezi
re ovi6),daje u proudavanjupovijestinarodnihvladara.Dr. Guberinauviek odgonetavapravi
ivota i smrti" razlogi o5troumnotumadido kraja.Svepostavljaorganskiizraslo,a ne shematidki.
a broj I od 8. On oblikujeLivoti dajemu du5uipodpunujasno6u.Pravoje dudokakosmornogli
inarekoje su gutatinelogidnostii prazninemnogihdosada5njih povjesnidara. Neki su slutili da
rik u Savezu ne5tonije u redu;rni koji smo po duZnostipredavalipoviest,sto puta smo morali
potkraj1944. zinuti od dudapredprazninom,ali nitko se nije usudiodirnuti u svetinjeslavenske
teze.Sadase sve bistri,pa s najve6iminteresotn odekujerno drugi svezak,u kojem
emadku,gdje 6e biti obradenKre5imirIII. i Zvonimir.
Zadudo,poviestnese dinjenicenajsporijeSire,a najteLeizpravljaju, stogase
majkeMarije kod nasjoSuviek vuku nekeotrcaneizaba(eneteze,kao da Barada,Sakad,Novak,
lagrebu,te dr. Kararnan,Kati6 i Guberina nisu kroz posljednjihdeset godina ni5ta napisali.
la RadiSikraj 'strudnjaka',a Siri krug
Vjerojatno njihove strudnerazpravedita samo uZi krug
vu i izrudeni intelektualaca glodeoglodanekosti iz Skolskihknjiga i novinskihuvodnika.Ima i
jo5 jedna opasnost.Kod nasje visok kult dvojicepovjesnidara - Sufflayai Pilara,
ovoga posljednjegaosobitou zadnjevrieme,pa se destoprepisujui njihova ve6
zastarjelami5ljenjao nekim povijestnimdinjenicarna. Time se urrosizbrkau Siroj
javnosti,koja nemamoguinostikontroliratikontradiktornamiSljenja(...)"
Rijed je o "otkriiima" iranske,gotske, nordijske i joS nekih teorija o
pradomoviniHrvata,koje su bile protiv iskljudivostislavenske teorije (teze),a koje
su kulminirale1941.-1945. Oni koji su o tornepisalibili su nakonsvibnja1945.
941.-1945.
i zatvoreniili strijeljani.
ncr.
57 DuSanZanko: "DrZavna politika hrvatskih vladara (Nova tumadenja- novi vidicr)" u Spremnosti,
G O D I V . b r 1 5 2 .o d 1 4 s i i e d n i a1 9 4 5. s t r 2

I l5
 Uloga intelektamlacaI94I -. 1945. godine onenro-9
osposob
1 --D
Dr. fra Krsto Kriian -ieu flrvatskon't norrdu 1945. godinc, u povodu knjige I

prof. dr. Stjepana Horvata Pisnta hrvul,skirn intelekluolcina, napisao prikaz pod Kodvecih
i s t i n r n a s l o v o m ,u k o j c r r j e i z n i o d a j e t a j r e c t o r u t a g n i f i c u sH r v a t s k o - qs v e u c i l i l t a ne zrra.ju
h r a b r o s t u p i o p r e d h r v a t s k ei n t e l e k t u a l c e b, e z o b z i r a n a m o Z e b i t n ep r i g o v o l e i 1 a 5 ." P
b i j e s i r n r Z n j u s a s t a n o v i t e s t r a n e . D r . K . K r i z a n z a t i r r . i e n a v e o . " o n h o 6 ed a .javnct-s sti
otvoreno rede svo.juriec o problernima hrvatske sada5r!ice,Zele6i da i svi hl,atski (r. S.
i n t e l e k t u a l c i' m a l o r a z b o r i t i j e ' p r o s u c l u - i u
T.e r e t i i Z l t v e n e s r n i j u s l o m i t i h l v a t s k o g hlvatskinr
i n t e l e k t u a l c a .R a d i s e o b i t i i l i n e b i t i h r v a t s k o g n a r o d a , p a t e i k o i e i Z r t v c k o j e 7. "n\
D o t l o v i n a t r a Z i o d s v o j i h s i n o v a i n t e l e k t u a l a c an e s m i j u b i t i u z r o k ' k o l e b a n j a ' , Itrt,ot.sko,
p o p u S t a n j ai k r i v o g p u t a r n n o g i l - irn t e l e k t u a l a c a( . . . ) " 5 t . poslan-jcI
Pretnatiln autorima, intelektualci inraju posebneduZnostiu I-lrvatskoj,pa oni. osebu-jno
bolle od drugih staleZa,tnoraju uvid.jeti i obavljati te narodne duZnosti,te pokazati 8. ".S
" v e 6 u o d p o r n u s u a g u i v e c u s a n r o s t e g u "j,e r - j e " d a n a s " ( 1 9 4 5 . g o d i n e ) v r h o l , n o |l-lego\ a pc
nadelo za sve Hrvate: "izdrlatit" Dr. fl'
P r o f . d r . S t j e p a nH o r v a t j e P i s n t a p o d i j e l i o u p o g l a v l j a , u k o - j i m aj e i z n i o p o f ttgrt.rlot'a
n e k o l i k o " v e l i k i h p i t a n j a " , t e i h " n r i r n o i z l a L e ,r a z b o r i t o r a z d l a n j u j e ,o b . j e k t i v n o srquntost
obrazlaLe a sve u duhu hrvatskog narodnog idealizura, vedrog otpiurizrta u nego kad sr
buduinost Hrvatske, i s lunogo duSe i srdca za ideal sanrostalne,nezavisne ijake protir Hn i
[ - l r v a t s k eD r Z a v e( . . . ) " ( K . K r i Z a n ) . r r a S uS t e t u
l. U poglavliu knjige Donos sa tciko iivi S. Ilorvat je iz'io da "r,eiina plosudiva
i n t e l e k t u a l a c ap r i p a d as t a l e Z un a r n j e i t c n i k ai v o d i b o r b u z a g o l i Z i v o t i u p l i l i k a u r a (npr. Matij
k o j e s u v r l o t e Z k e " , a l i i d a s u o r . r in e s p r e r n n i ,d i r r r c p o g o r i a v a j u z i v o t : r n u d i i h 9.''Hr
n ei z v . j e s n o s tb,l i z i n a r a t a ,n e s i g u r n o szt a s u t r a s n j i c up, a z a k l j u d u j u :" p a s i v i z i r a - i m o ( . . . )Z a t o . j
s e ! " . N e k e o d n j i h d a t r u j e s e b i d n o s t .z a t o . j e S . H o r v a t p r e d l o z i o : r a d i k a l n os e IIn'ati.pri
p r o r n i j e n i t i , k a k o b i Z i v o t b i o o d r Z i v z a s v e . D a l j e j e n a I l 0 s t r a n i c ak n j i g e S Ttoittturtlt
H o r v a t r a z l a d i o s l j e d e 6 em i s l i : bitna razlif
2. "O intelektualciura je stvorena krilatica da su pokvarena gosPotle,',a razn'l.lern(-I
s t v o r i l i s uj e s a m i i z s t r a n a d k o - p o l i t i c k i h r a z l o g a ,p a H o r v a t k a Z e :m u d r a - j er i j e dd a da -je gor/in
trarod irrra inteligencifu kakvr-rzasluZr.r je, te se "tvrdnj a o pokvareno.jgospodi nora Yec zrlatltc)
o d b i t i k a o p r e t - i e r a n ian e p r a v e d n a ,j e r b i s u r o m o r a l i z a k l i u d i t i d a j e i - s a m n a r o d r 0 ." N
p o k v a r e u . I p a k u s t v a r i i m a n e s t o o p o k v a r e n o s t ig o s p o d e .K o d i n t e l i g e n c i j ei n i a orrakoristi
n e 5 t oS t on i i e u r e d u ( . . . ) E k s c e s i s ep o j e d i n a c ak n - j i Z eu d u 5 i n a r o d an a r a d u nd i t a v e . l u g o sl a vi j e
i n t e l i g e n c i j e( . . . ) " raliku.Srbil
3. S. Horvat se dotakao i problenraikolovcrnu cctvjekouop6e, pa je iznio kako .jc kanrufIir
su srednje 5kole ogranidenena stjecanje znanla,a ne posveiuju se odgoju nrladezi. ncgo Zaqre
N j e g o v a p o u k a g l a s i : " N i j e s e h t j e l o z n a t i d a . j ez n a n j eu r u k a n r al o s e gd o v j e k ai l i u S. Hor
r u k a m a r r o r a l n o n e i z g r a d j e n o gc o v j e k a p r a v a o p a s n o s tz a l - i u d s k od r u z t v o ( . . . ) p r o l i v e n ak r
Skolovaniji provalnik pogibeljniji .ie od neradnika primitivca ( ) Treba u n l S t e n ag o
Il. "P
,/udt'ttrto".d
5 t l D r l i a K r s t o K r i T a n ." P t s n t ah r v a t s k i mi n t e l c k t u a l c i nzrt "u ! l r t ' u / s k o t nn u n x l u b r l 2 o d 6 s i i e i n i a 1 9 4 5
politiikonr i
str l{

ll6
 onemogu6itistjecanjeznanjaonome koji nije 6udorednosposobanili dudoredno
osposobljen (...)"
rvoduknjige 4. "Podloga je specijalizaciji moralni odgoj, koliko i prethodna naobrazba.
r prikazpod Kod ve6ihintelektualaca - ne oholost,negodubljaponiznost, jer boljeznajukoliko
g sveudiliSta ne znaju".
'igovore 5. "ProZivljujemobezprinjernipad javnog tudoreda"..ve6,je nestalopravoga
r na
On ho6e da javnog stida,javili su se posebnidkiijavni moral.
svihryatski 6. S. Horvatje osudiobezboinihumanizam,jerda taj humanizam"udaljuje
iti hrvatskog hrvatskinarod od njegovapoviestnogputa i podvrgava(ga) turlinskoj vlasti".
i Zrtvekoje 7. "Narod koji hode da se odrZi mora ostati vjeran sam sebi. Poviestniput
'kolebanja', hrvatskognaroda traLi da Hrvat ne izgubi svoju du5ui ne zaboravisvoje poviestno
poslanje.Hrvatskainteligencija,promidu6iob6i napredak,ne smije ru5iti hrvatske
skoj,paoni, osebujnosti, jer bi se narodtadaotudio samomsebi i propao".
te pokazati B.",|veslavenstvoi jugoslavenstvodva su pravca- koja vode hrvatski narods
re)vrhovno njegovapoviestnogputa(...)"
Dr. fra. K. KriZanje o tome napisao:"Pisac(S. Horvat)kategoridkitvrdi daje
je izniopo jugoslavenstvo iluzija. Ujedinjenje sa Srbima imalo je pojadati na5u narodnu
objektivno sigurnost.A dogodilose protivno.Nikada nismo bili u ve6oj pogibeljikao narod
pimizmau negokad smobili u zajednicis 'bratom' Srbinom.Srbisu sei s TalijancimaudruZili
risnei jake protiv Hrvata!A zar nisu ozbiljnopomi5ljalii na amputacijuhrvatskihkrajevana
na5u Stetu,a na korist tre6ih?Iskrivljavali su hrvatskupoviest.Negativno su
da "veiina prosudivalina3epoviestnevelikanesamoda nam poru5ehrvatskutradiciju (...)"
r prilikama (npr. Matija Gubec,a intelektualcisu nasjeli).
rt: mudi ih 9."Hrvatski se narod sviestnoopredielio za zapadnoeuropskikulturni krug
;ivizirajmo (...) Za to je pridoniohekatorlbe zrtava.Zrtve su bile stra5nei brojne(...).Mi smo
dikalnose Hrvati, pristav5iuz zapadnieuropski krug kulturni, oblikovali posebno hrvatsko
r knjigeS. pointanje i posebnu hrvatsku narodnu kulturu. To su krupne riedi, jer je u njima
bitna razlika izmedu nas i na5ih iztodnih susjeda.Radi ove razlike mi smo na
tspodq", a razmjernomalom prostorudva posebnasvieta.Stogapisac(S. Horvat) zakljuduje
je rijedda da je godina 1918.brla naia hrvatskapogrjeSka.Ne pogrjeSkahrvatskognaroda,
podi mora ve6 znatnovelikog diela hrvatskeinteligencije"
samnarod 10. "NaS pisac tvrdi da nemapovratka u staro stanje", u Jugoslaviju,jer da
rncijeima ona koristi samo onirna koji o njoj govore,"a t{) nisu Hrvati": "O uzkrisivanju
cunditave Jugoslavijegovoresamokomunistii velikosrbi;govoreo Jugoslaviji,a misle na
velikuSrbiju, koju za vanjskisvietne moguopravdatipolitidkimargumentirna, pa
zniokako je kamuflirajujugoslavenstvom (...) Srbi su uviek bili bliZi: i Bedu i Pe5tii Rirnu
r mladeZi. nego Zagrebu:stoganernapovratkau starostanje".
vjekaiti u S. Horvatje odludnoizjavio: "Izmedu nas iideje o obnovi Jugoslavijestoji
uZfvo(...) prolivenakrv najpoZrtvovnijihhrvatskihsinova,leZeru5evinenaiih selai gradovai
.) Treba uniStenagolemahrvatskanarodnadobra(...)"
I 1. "Pisac se izja5njava protiv federacije katoliikih driava od Baltika do
Jadranct",dokazuju6ida moraju ostati"kod svojih vjekovnih teLnjaza podpunom
) n 1 a1 9 4 5,
politidkomsamostalnoSiu".

n7
 l2. "Europaje u opasnosti.ier joj prieli najezdas izlokcr(...) Danasprieti
Europi i Hrvatirnaaziatskikornunizarr.Boljievizam nadireu E,uropuuz pornoc
europskihnaroda.PorraZuga angloarneridki saveznicii kornunistikoji se nalazeu
svirl enropskirn drZavarra (...)"
Komunizaurje viden kao"gospodstvoZidovstva,kaobezv.jerstvo (niedeBoga
i krS6anstvo), kao materiializacijaZivota(pokvarenost), nepriznavanje vriednosti
osoba,ruSiteljeuropskekulture,progla5enje 'crvenograja' (zatvorenulaz i izlaz),
ruienje svake pozitivne vjere, a traLi kourunistidkuvjeru (najdogrnatskijuna
svietu) ( .) [ tu korrunistidku v-jeru utvlduje na-ikrvavrjirntet'oron, tinr
najnedovjednijim sustavorrr u poviestisvieta.Komunizarlkao sustavuzidao.ieu
svoje temelje rnilijune Lrtava.Te Zrtve nisu sauroseljadke.Prva .le mjera koju
komunizam provodi podpuna likvidacijo svilt intelektualaca(...) Nego ako je
teroristidkikornunizarnopasnostza svu Europu, on .je stostrukaopasnostza F i l i pL r
Hrvatsku, jer je zlo u sebi,jer-jesmftonosniii
za t.ualenegoza velikenarodeijer se preds.je
kod nas pojavio udruZensa srbstvonr.Stoga ostaje naS narodni progrant:da
budenrojedino HrvatoJilitMedunarodni se odnositerneljena zakonuobostranosti.
Ne smijernose uzdati u drugoga:drugi ie nam biti prijatelji satro iz vlastitog izraZajaide
interesa (...)" oni dlanov
13. S. Horvat raznlatrapitanje demokrociie i kaZe da ju .ie "izrodila duSevnos
demagogija". drugiura,kr
14. S. Horvatje posebnopoglavljeposvetiontirolvorslvu'.kaLe da je Drugi sredinupre
svjetskiradbio najokrutnijiinajnedovjedniii, dase prolilorrorekrvii dasu ostale volju" (str.
gomileru5evina,da su uodirataubijenimnogimirotvorci(S. Radii) i daje hrvatsko D. Zar
rnirotvorstvo'Jedino rnogu6aborbenataktika"kako bi semirotvorstvom"hrvatski knjizi (gov
narodsabraou jedinstvenu politidkuskupinu". djela", zati
15. S. Horvat.ieiznio da je "PoglavniknastavioRadi6evupolitiku etidke ("titranjejr
borbe". izgradivalo
I6. "Usta5tvoje stvoriloDrZavu". ("izvire iz it
I 7. "Poglavnikje voda Hrvata". da se Hrvat
l8. "Usta3tvo je pokretnacionalan i socialan". tenla "noro
Iz tih poglavljai tunadenjanaziruse golernistrahovi,opsjednutosti, bojazni narodnoga
za budu6nost,naporida sestvori i razvrjemalanarodna(hrvatska)zajednica,upire "probleni k
se prstom u ono Stoje na putu jedinstvenosti,drZavotvornosti, satrosvojnosti, problemau
obe6aje se boljitak sa "svetinjama" kao Sto su DrLava, Voda i Usta5tvo. dlZavne rrr
Anakronizurise danaslako uodavaju,ali i ono Stoje potvrdilo vrijerne od pola sanrosvojn
stolje6a,u detlu su ti autoribili - sarnosvojni, prorodanski. Zanko
postavror p
protiv ideo
premise,iz
Irilip Lukas: "Ze hrvatskusamosvojnost" dvife kultu
2. lrvatski t
Filip Lukas, dvadestgodi5nji predsjednik"Matice hrvatske",autor brojnih rada(iliriza
e s e j a , d l a n a k a i g o v o r al o
9d2 8 . d ol 9 4 5 . , z a k o j e g s e g o v o r i l o d a j e n a k o n S u f f l a y a dapadejed
drugi znadajan"govornik za Hrvatsku",objavioje, u izdanju"Matice hrvatske",u 59 D Zank

118
nasprieti tri knjige (L Hrvatska zemlja,II. Hrvatski narod
.rzpomoi
i hrvatska driavna ntisao. IIL
?nalazeu
Liinosti-stvaranja-pokreti; pod zajednidkim
naslovom Za hrvatsku samosvoinost i
eceBoga podnaslovomZakonizenrlje-krvi-duhiytesvoie
'riednosti
eseje,clankei govore.
z i izlaz),
O_^drugojknjizi u javnosti je govoreno i
tskijuna pisano'" da je "orijentirala najnoviju
offi, tim
intelektualnugeneracijui pripravilaje za djelo
idaoje u
konadnogaoslobodenja",a u njoj su Lukasovi
era koju govoriod 1928.do 1941.,pravefilipike, pa evo
r ako je
Stoje Lukas naveoo kulturnoj misiji hrvatskog
inost za pisca:"Piscimaje duZnost,a u isto doba mora
e ijer se Filip Lukas:dugogodi5nji
predsjednik"Matice hrvatske,' im to biti i ponos, da budu u prvom redu
rarn: da
zastupnici na5e konkretne obrazovanosti,pa
lranosti.
'lastitog
izraLaj
aidejeabstra
ktnosti,u 6z"\:1:;
o;:J il{: ; #?:# Jl"ffi:,l',i:il ::
"
oni dlanovi i koja kroz njih progovara.Pisci moraju osjeiati da titianje nlinlu"
izrodila duievnosti ne dolazi od njih samih, vei da predstavljazajednicu s mnogim
drugima, koji na svoj nadin kroz svoje individualneorotin" io isto rade i srtju
: Drugi sredinupreobraZavajuda se tako stopesve narodnesnageu jedinstvenu narodnu
r ostale volju" (str. 176.).
nratsko D zankoje, pi5u6iu spremnosrr(u travnju 1945.)o toi (drugoi) Lukasovoj
rvatski knjizi (govorima), otkrio "Lukasov motiv i nutarnju gradu njegova govornidkog
djela", zatim istakaoda je Lukas "konkretno izraLavaozelju i pltrebe zajednice;
etidke ("titranje je njegova glasa preobralavalo zagrebadku intet&tuatnu sredinu
i
izgradivalojedinstvenunarodnuvorju"), da je njegov ton bio ,,otmjenoborben,,
("izvire iz intelektualnei osje6ajne
reakcijena zlobu,neistinu,zlu namjerui te2nju
da se Hrvatskuosakatii ponizi, krivo prikaZei falsificira,,),daje njegovasredisnja
tema "narodna kultura kao dokaz protiv teze narodnoga jedinstva i protiv te)e
ojazni narodnogaciepanja nekih 'seljakuju6ih"', pa da je s mnogih aspekalaobradio
upire "problem kulture i narodaob6enito,hrvatskekulture i hrvatskoganarodanapose,
nosti, problem autohtonstva,znad,ajke hrvatstvai kulturno-politidkikontinuitet hrvatske
aStvo. drLavne misli; uistinu zakone zemrje, krvi i duha u oblikovaniu hrvatske
I pola samosvojnosti i samobitnosti',.
Zanko je, nadalje,istakaodaje F. Lukas"prvi sustavno,temeljito i znanstveno
postavioi punih trinaestgodinabraniotezudaje hrvatskakultura najjaii argument
protiv ideologije narodnogajedinstva srba i Hrvata,,, a da su Lukisove temeljne
iz govorau govor, sljedede:I . narodnostse oiituje u kulturi,a tu je rlee o
!.?T1t":
dvije kulture i dva naroda,teje jugosravenstvonegacijakuiturnogaprincipauopee
i
2. hrvatski nacionalizamrazvijaosekroz prosvjeini,kulturni i kijiZevnimentalitet
rjnih rada(ilirizam, Strossmayer);3. kulturnije rad od,prvihpodetakasmatranprvotnim,
flaya dapade jedinim sredstvomnarodneborbe("prosvjetomk slobodi!,'-
a to je ..pokret
gtt, u
59 D zanko: "LukasovaobranaHrvatske"usprentnosti,GoD IV
,br 166,od22 travntar945. str 7

ll9
 a u t o h t o n ek u l L u r e " ) ;4 . k a k o j e [ a k u l t u r n a b o r b a i r n a l au s r e d i S n j e nor b l i k L jre z i d r r o cil.fevii lai
p i t a n j e , s a t n aj e o d s e b e s t v o r i l a d i s p o z i c i j u z a n a r o d n oj e d i l s t v o S r b a i l - l r v a t a dio terrde
(.JAZU. jedinstvo crkava, "srpsko-hrvatski" jezik u Hrvatsko-i,kojem
.je to bio
s l u Z b e n i n a z i v . k u l t n a r o c l n ep j e s m e u K a r a d Z i 6 q , o j k o n c e p c i i i i t d . ) . N a k o n t i h
k o n s t a t a c i j aD . Z a n k o . i e n a v e o : " s i g u l n o s c r . n o Z eu z t v r d i t i d a s e . j u g o s l a v i s t i d k a
t n i s a ou v i e k i n t e n z i v n i j ej a v l j a l a k a d a s e h r v a t s t v op o s t a v l j a l on a k u l t u n r u b a z u ,a
Stjepar
. f e r s e k u l t u r a s l r a t r a l a t e m e l j e m n a c i o n a l n eb o r b e ( c l o k s t a r d e v i 6 a n s kei l e m e n t i
n i s u s t v a r h n ' a t s t v a p o s t a v i l i n a r c a l n u p o l i t i c k L rb a z u ) , k a d g o d . j e h r v a t s k ab o r b a " Povie
n a s t u p a l at o b o Z e u i r n e t t a r o d n o g ap r i n c i p a , n a s t u p a l a . j eo d p e t e c l o g l a v e u r e i e n a
b l j e 5 t a v i m k u l t u r n i r r d i a d e n r i n r a ,u k o j i n r a s e l j e s k a l a i l u z i j a . j u g o s l a v i s r i d k i h Tonr s
I a t t t o m a( s - i e t i n r os e s a u r o ' s l a v i s t i k e ' n a n a S e u rs v e u c i l i S t uu, n a i a n j a ' c k a v i c e ' o d snrisaosad
n e k i h n a s i h p i s a c ai p r o f e s o r ap o s l i j e 1 9 1 8 . ,d e g as e d a n a ss v o j s k i s t i d e , b o r b eo k o iovinistidk
i t n e n a ' J u g o s l a v e n s k ea k a d e u t i j e 'd a k u B a n o v i n i H l v a t s k o . j ,b u r e o k o ' M a t i d i n a ' duZnosti")
Rieiniko ltrvalskih i ,srytskiltrijecictcldr'.Kostica, ukorienicne 'nepolitidnosti' naiih su u Zagre
s v e u d i l i S n i hp r o f e s o r a ' u i m e d , i s t ez n a n o s t i ' , k a r i k a t u r e p r e c l n a r o d o m i p r e d Zinrn
p o v i e 5 6 u ,b e z b r o j u t r o s e n i he n e r g i j ao k o ' i i r i l o - u r e l o d s k e ' i d e j e i t a k o d a l j e , , santo IStoll
Sli.iedila je Zankova tvrdnja da je I.'. Lukas naslupio "u atnrosfer.i kn,ava liekr
tradicionalnih iluzija o kulturnorn ujedinjenju, ko.je l j u c i s k i ho b
.je tarnan inralo da pod
diktaturom clovr5i politicko ujcdinjcnje. prva etapa u evolucrji ujeclinjenja srclain-jica 1
u - l e d n a d e n j ec z i k a , r t a u k e ,p r o s r ' ' j e t n i hi n s t i t u c i j a ,k n j i Z e v n o s t i ,k r i t i k c , z a s t r l a . j e o z l t a er r t a S
izvJestnotd n i e l t r i n t e l i g e n c i . fi ev i d i s l u h v e l o r . r ' r ' o b z o r a i t i n e 'tuo l i k o j n r . j c rd. ia r r ak a z a ? "
Lukasu treba priznati cast prvoborca, kad baS kullurLt koo lukoyu poslavlja koo ObjaS
nujj aitt pro I u teiu n crrodnonr j edi n s lvu" . slijepi ude
O j u g o s l a v e n s t v uj e Z a r r k o r e k a o d a j e " p s i h i d k a a b s t r a k c i j a "i " a p l i o r i s t i c k a "iciealizant
f b r n r u l a " , k o . i o n s e n a o s n o v i v a n l s k i h z n a d a . j k ap, o s e b i c ej e z i k a , h t j e l o r i j e i i t i c l ap l o t i r n i c
nacionalnopitanfe ovdje na Jugu, "bez obzira na to da su ovdje vcc posto.jalc vclikirni nta
i z g r a d e n et r i d u h o v n c s t v a n r o s t ii t r i n a l o d n e i n d i v i d u a l n o s t i " ,o c l k o . ij h s e ' ' s v a k a - nc za pl'a\ (
trarodnostoditu-ie- kao viSi etnidki individuuur u svojoj vlastito.jkulturi". ZaLo trcqo za bud
-ie.
k a Z e ,t r e b a l o d o k a z a t i d a - i e r i j e c o " d v i e r a z l i c i t c k u l t u r e , e d a b i s e u o d i l o c l y a I i k r i d a c i j ap
r a z l i d i t a n a r o d a , a n e r n i e 5 a l op o . i r n o v e( z a t u c l i p o l i t i d k i r a d u n ) o d v a p l e m e n a n a v j c i t a - j us
j e d r i o g al l a r ( ) d a( . . . ) " . - l a n l s t \ 1pof o \
Zanko je svoju analizu "l-ukasove obrane Hrvatske" zavr5io sljedeiom nr lregenro
k o n s t a t a c i i o t t '"t D
. a n a s s v e t o n r o Z d ai z g l e d aj e d n o s t a v n oi p r i r o d n o ,a l i n a n r ak o j i bolba za san
s r l o p r o 3 l i s r e d n f u S k o l u s a s r b i j a n s k i r nt e k s t o v i r n ap o v i e s t i i k o j i s n r o b i l i n a su odvo.ien
S v e u d i l i S t uo d 1 9 2 4 .d o 1 9 2 8 .g o d i n e ,k a d aj e b i t i H r v a t o m z n a d i l ob i t i i l i d u r l a k o n r nalocla. kad
ili herojern, narna je zadrhtalo srdce kada se Lukas usudio oboriti do-{nru rue'prilateli
kulturno--iugoslavistidketladicije. da -fezik. rasa i drZava kao objektivni faktori grrbikrir ica
-l-ada -
sadinjava.jupojarn naroda. je usuclujerr se reci -Lukas za cielu jcdnu c . j el i n e . k a o 5
i d e a l i s t i d k ug e n e r a c i j u p o s t a o p o j a m ( . . . ) L u k a s j e p o s t a j a o s v e v i i e a u t o r i t e ti zlo na-jedno
trublje hrvatske inteligencije isto tako poniZavaneiznutra kao progonjene izvaua". o r q a n i z a n t i,l
Kad se tirn tvrdnjama ili tezarna pridoda-ju one o moralu i politici ir o p r a v d a v ap r
Stardevi6evojnauci (da postoji sanrojeclanjeciini utoral- po5ten,personalistidan, u
b i t i k r 5 6 a n s k i ,u k o . f c n . j e p o l i t i k a d i o c t i k e , u s r e 6 i v a n j ad o v j e k a , a n e n e k a k a v
p r i r o d n i i p o l i t i d k i , d v o . j n ir n o r a l u k o . j e ms u b i t n e p r i j e v a r e i n c p r a v d e ,s p e c i f i c n i 6 t ) S rj c p a rZr i
(i()t) l\/ . br

t20
ikujezidno ciljevi i laLi, obecanja,demagogija,nadanjai drugo),moZese pretpostavitivelik
a i Hrvata dio tendencijai idejakoje su branili ili nametalirazniautoriNDH.
Lje to bio
Nakontih
;lavistidka
nu bazu,a
i elementi
Stjepan Zimmermann:
skaborba "Poviestni smisao sadainjice "
e ureSena
avistidkih Torn sklopu autora pridodajemoi tekst SdepanaZitnmermanna"Poviestni
avice'od smisao sadasnjice"(s podnaslovom:"Pogled u neposrednubududnost.Da li
rorbeoko Sovinistidki i revolucionarni imperializam ili poredak osnovan na pravu i
VlaLitina' duZnosti"),objavljen6. svibnja 1945.u spremnosti6o, dakletri danaprije negosto
sti'na5ih su u ZagrebuSlipartizani.
n i pred Zimmermannje, poputostalih,bio zabrinut,uznemiren,osje6aoje propastne
tue-" samo istomi5ljenikanego i hrvatskognaroda,veliku tragediju.Napisaoje: "Kao
Ltmosferi krvavarieka,Stonosi bezbrojpoginulih,izranjenih,bolima i patnjamaizmudenilr
da pod ljudskih oblidja i u svom talogu.krije neslu6enemrZnjei nepravdei zvjersfva-
:dinjenja sadasnjicapolazi u nepoznatubuduinost (...) Pesirnizarn(e) preblagaried da
:astrlaje oznadina5 stav prema tome razsuludovjedanstva. Zar -je dovjek uistinu tolika
mjeri da nakaza?"
vlja kao Obja5njavaoje zatim "Livotne odnose", "nuZdnost Livota" u kojem vlada
slijepi udes (faturn), tvrde6i da je on naturalist fatalist, zatim sto je
rristidka "idealizam-idealist" (a to su rnu bili: fantazija,gledanjena Zivot mirno Zivota),pa
r rije5iti da protivniciidealizmane6eda dujuo moralu:"(...) njimaje jednakopravnost medu
ostojale velikim i rnalimnarodima'beznadni ideal'.Njima 'Livot' zna(,itoda seborbavodi
, "svaka - ne za pravdu,za ljudsko pravo na obstanak,za medunarodnoosiguranjeslobode,
Zatoje, negoza budu6nostgdje 6e idalje vladati nasilje,zarobljivanje,teror, okrutnost,
;ilo dva likvidacijapravana dovjedjiobstanak...Mimo Livota govoreoni koji abstraktno
lemena navjeStajuslobodugovora i tiska i kojedega,a da ne pruZajunikoje konkretno
jamstvoprovedbe:i koji na ta obe6anja nadovezujuprietnjesvakometko ne pristaje
:deiom na hegemonijui diktaturu.Sto predstavljaZivotnuvolju naroda:njegovapoviestna
na koji borbazasamosvojniobstanak,ili krivotvorinate volje po nekim pojedincima,koji
bili na su odvojeni od volje naroda?Je li istinito ili laZnoprikazivanjeZivotne volje
dakom rtaroda, kad se njegova borba za obstanak proglaiuje izdajorn i sluZenjem
dogmu neprijatelju,da bise mogleprirnienitikrvavemjereodmazde?Zar sepravonaroda
faktori gubi krivicarna pojedinaca?Nezdravi dielovi i odpadcine predstavljajuorganske
jednu cjeline, kao Stoi volju narodane izraLavajutipovi moralnih biednika,kojima je sve
lritet i zlo najednoj i sve dobro na drugoj strani,i koji se kao talog daju prenositiu svaki
,ana". organizam,ili koji Zives osobinamadovjedjeribice(...)Ali ni takvapredmnievane
itici u opravdavaprogonpripadnikaCrkve,koji u navedenompravcunikakone suraduju,
idan,u
kakav
:ifidni 60 StjepanZimmertnann:"PovieshrismisaosadaSnjice - Pogledu neposrednubuduinost" u Spremnosti,
G O D I V , b r 1 6 8 ,o d 6 s v i b n i a1 9 4 5. s t r 2

t21
 nego su samo vjerski opredieljeni.odito je dakle da se ovdje radi upravo o
nasilnomoduzimanjupravana obstanak...,,
Zirnmermannje zatirn tvrdio da "pokvarenavolja, nernoralna"upravlja,te
"ljude pretvarau oruZanasredstva",da narodnavolja moZe biti krivotvorena
i
unutarnjegovaZivotnogokvira,u samojdrZavi,jer ta volja "i ne dolazido izra1aja,
kad je vezanasredstvimakoja onemogu6avaju sloboduoditovanja,',a onda se
upitao:"zan''rnali'narodii opetirnajubiti objektvelikih interesa, kojimavelidinu
odreclujepohlepa (u politidkorr rjecniku: sovinistidki ili imperialni ili
levolucionarniekspanzionizarn)? Molda ie i pravdoljubivopriznavanjeslobode
ipak biti uvjetovano'zapadnjadkirn' kompromisima(...)Naseje stajalisteZivotorn
odredenaalternativa:ili se pozvatina moral ili napustitidovjednost(...) Nego je
pitanie:na demuse osnivapravona obstanakbioloZkii kulturni?U oba ta srn-lera
na5je obstanakugroZeni uni5tavan,a obezc-ienj ivan-luljudskihZivotai razaranju
kulturnihtekovinauzrokornje pomanjkanje moralnekulture.Zaustavititaj prodtr
bezmoralnogdovjekai skrenutipoviestniZivot putenl kulturneobnove,to znad,i
poviestnovriedan srnisaosadainjice.U pritisku (na NDH) ima odpor svoju
rnotivaciju,jer 'pritisak' ovdje znad.inasilnu uzkratu prava na zivot kakav
odgovaravolji kolektivneosobe.A to prvo znadiiudorednizakonkojiur seur-eduju
odnosirneduzajednicama (...)Napokonsmo ondapredalternativom: ili 6e pravo
biti kriterijetnodnosameduza.jednicama, ili 6e sevoditi borbaza uniSten1e? Nije li
uniStavanjeu poviesti radalo uovim borbma u ime pravde?Zar ce budu6nost
donieti takve odnose rnedu zajednicama,da ie oZivotvorbu pravde tr.ajno
onernogu6ivati fizidkasrla?Za svesilnikeiz poviestiznadernoda su bili prolazni,a
neuniStivje ostaodovjek- boracza pravdu,'.

t22
l radi upravo o

na" upravlja, te
i krivotvorenai
lazido izraLaja,
rja", a onda se
kojimavelidinu
rmperialni ili
avanjeslobode
jaliSteZivotom
st (...)Negoje
J obata smjera
ota i razaranju
lvititaj prodor
nove,to znadi
L odpor svoju
r Zivot kakav
jinrseureduju
Progoni
n: ili ie pravo
Stenje? Nije ti
intelektualuca
ce budu6nost
rravdetrajno
,iliprolazni, a
u
Hrvatskoj
ljeti
1945.godine
 Kulturns 1-unJet-r]99-tl -t Z?A,te-b,-t+:--.-
ustsnova I -Ery.-t&C-Ka,9-Ee-d--e-q.f,J-ei-4gqgst1- Dr. It
] ,ARHtyHRylilxt
uprrNr .[RrK Nal
- zAcREB
za alenovo I sa::ndnlko gsro nay6d6ne okupato
ustDnoYe
kornisij
') koja je i
r/ strijeljan
lv;J o s to I god 1 no rod J e n J a _ __ rrq e JI9.b+T_u_l(-9-l_89-9
i
!
rnitinzir
NarodnoBt --_,,, ItIf _q.!,!Ig organizi
n 1 r o n J e 1 p o l . c Ua J d o kazaliSt
kultulni
Zagrebu
5/ zontnanlo l poloZaJ za vrlJsxoe otapaolJ€ dr 9,v.1945.---Rg-q-!I!!.---*
ispitiva
.-. ' te onl po
ll"*191,1f--:-
-.-..-- - ---- ------' :..,'---_------- - --- \i
I ocjenjiv
Zirnmer
6/'Porodldno s ton J o _____qi s
U1
7/ tmovlnaKo s ta n J e --P-e-qj-eduj-el.udu-ed.. I9?z^eqd.*ialakav-oL'PsxLrc Ju- -
ltema,v(
opisala'
!.r:5 _.._

B/ Pub).1o1etldk1 l druG1 Javnl radovl za ElJono okup8olJB-*-U.-lrsvnJ.q..1941

)q,r.orlilcl(on lzveo prema nalogu oenove ia znakove 1 noy6anlc€ NDH; sa osan- drZavno
naeetoricrm_z€.sr.e!ai\.llr_qEJ,".tt.1EF-.1? -e_.9._9q8_9fp_c_lj\f'NpU_.f_99]enr-t_yC_.2-s_.F9.rl-ln,
-qcd . L942 . Evo Stor
9f travna prodAvqnJa, Javno lzIoZbs,prlrodbG 1 sI. a ElJmo okf.!ao1Jo.-odr-
;.ao ir cezonl-L94L,/42.7942/4J,L943/44'pr€davanJa u puEkoil rveudlllELu o fran- progla5
cu. l:oo ilikar_i_ty!+-l:9:vJ.:Iplesag-._n_e__I.li1 _Zel-.ll,fy.rtnJg_!9.1.ts!-..S_€-lPJtl.L.r-rg_.IL,
pera u s
lzloibl_,go-c._1-9_4-2_r_1.,_!e__g_?9_rn-e-_.lzlagam
lzlozbl hrv_.uJet_llE-+_g.._E.eLrt4_u-:___ j
razlnatra
:- da se tir
lo/ odl..lkovanJa cob!vsha
kovanJa U NDH premda lo zadnjlb
z4 rlJemo ot(upaolJe ...!,I-tqBn-,!I-1t!.19....n-lkekc,v-0.
dana prtJ€ slooa NDH moJe lmo bllo
-ed.l1-
obJe-
ovakvih
L odanJeno flredJu . 1r c nlf a . odItkqyg-_n_lh+- Anr
ff7' la ff Jo prlpadao uetnKkol 111 koJoJ'drui.J fa6lstIIkoJ orgerlzrolJl koji su o
NlJc. radi prir
------l---r- ------- -- l geografs
u""t"?i tit;t""i,H?"8;T:l:?.r,j?,:,iil;*mt;?19:+,?,tH"p"Fiil-turT- odiSurnr
?tuilgr*E.""Lii,tliyiit, jg
p od E r dn,1l
I1 1_ro _46_?.__.P.e_l_J
lJ, J-€ j_".[o_.! _B] nE 9._ . _ ., neurnol
tU/ trtn.ScOle; Dod.atsk Lo(,.A./ luirllclreo u HIEZ-u 1941. rad:BoJa 1 sklad., naravi i r
6tamlsoJ€ koJeta j. onenoiiu,jenc u AkademlJl po ustaSkoin reZlmu na poZetku
i:DH. /TsJ J€ r-ad prlflIjen u Akadenijt L9+o,/ U privatnoJ nakladl Volzsk Ovo zna
pul:1ici|ao cetlri Lnjl.ge gabranlh dJeIa. :vo 6st111 knJig€ Bu napl€ane 1
uniSten jz
])uLl1c Lraile oa r&nIn fllesilma l)rL jc IIDH,
N;lrri\Jl.li: !re5uilv.)Jc 1 1 1 e . r r vrfn J o k r l y i . h p . , d . r t c k a J e B t k a Z n J l v o i J o l J . Evt
_vlnstoru[nl poti]1o: l. t

lJ .:--/!!fu,, h.&4*,
sljede6o
7!a->-qtutnd (n, u*/4,t {
zapadno
6Ph ,,. ,1, ,,1 r; ."ci+iii.
i;*!1./, podrudj
",,,i Crnl Go
(sve pod
Upitni arakLjube Babiia
6t vid
24.&I_9_Lrr:_._ Dr. Ivan Krajai: nePremostiv
iaz
y HnYltlxt
Nakon svibnja 1945. godine Zemaljskakomisija za utvrdivanje zlodina
AGREB
okupatorai njihovih pomagada(dalje: ZKRZ) osnovalaje posebnuAnketnu
komisijuza utvrclivanjezlodinakulturnomsuradnjoms neprijateljern (dalje:AK),
t.
koja je ispitivala i predlagalaza kahnjavanje(ostajanjebez posla, zafraranje ili
strrje"ljanje)svih koji su pisali u novinamaNDH, govorili na radiopostajama,
rlitinrirnu, tribinarna ili u pudkorn sveudililtu (bez obzira o demu), koji su
organizirali izloLbeili davaii svoje slike, glumili, plesali, svirali ili pjevali u
kazalistima,predavali u Skolamaili na fakultetu, bili u upravarnapojedinih
kulturnih drustavai uop6ejavno djelovali. U Hrvatskomedrzavnom arhivu u
zagrebu, u Sest ve6ih kartonskih kutija, pohranjeni su dokurnenti o tirn
ispitivanjima,kvalificiranjima(etiketiranjima, diskreditiranjima) i kaZnjavanjima,
te oni potvrclujuStoje pisano,govorenoi dinjenoza NDH, a kako su to shva6alei
ocjenjivalevlasti nakonsvibnja 1945.,kojih seonakopribojavaotek spomenutiS'
Zimmermann(vidjeti ovdje njegovtekst).
U prvoj kutijienketne komisije(AK), broj 685,i21945.godine,prvih dosjea
nema,.,n"6drurr-,u hrvatskih intelektualacapodinjedosjeornbroj 5, u kojern-ieAK
i
opisaia "kulturni zlo(in" dr. lvana Krajada, ministra u Kraljevini Jugoslaviji
,re.vxJq 1941
8a oaan- dizavnog vijednika u NDH, koji se osobito istakaosvojim dlancima u Spremnosti'
pisali
Evo 5tomu je uvr5tenou zlodin:"Ustalki pisci(ve6tadasu svi koji su u ratu
*23__Be,c-1_!n-
'.paolJo odr_
. E tu o r r i n - proglaseni ustasama-n.o.)stavilisusvesvojeintelektualne snageivjestinusvoga
!1.Lrrs--I.r;
p".i u sluZbuneprijatelja.U tom nije bilo tazlike izmedu politidkih, naudnih
l sr l l n u .
-._--'---
I razmatranja,belet;isiidkih,umjetnidkih i drugih. Birali su se najraznovrsniji oblici
da se tirn jade postigne svrha ovog ,izdajnidkogkulturnog nadina rada. Izmedu
"gor"g
gdll:
rc,v_a_
llo obJa- ovakvih'losih slugu gospodaia'zauzimaiidnomjestt dr. Ivan Krajad..'"61
je
Analizirano diset njegovih dlanakaobjavljenih1944.u tjednikuspremnost,
r ! r 1 z s o 1 J1
koji su ocijenjeniouuko,"t"ndencija ovih 6lanakaje jasno naglasavana. Izridito i,
tvrdnja, kamuflirana u prozirne
raii prividne serioznostii uverljivosti svojih
geogiafske,geopolitidke,rasno-nacionalne teorije,koje je svjesno izopadio' Oni
koji da po
a'at od
Rh1vf61E
Iaiir mrZn3." nu bratskisrpskinarod.RaspirujemrZnju Hrvatana Srbe,
r-reurnoljivom diktatu svojekultureosmanlijsko-bizantinskog mentaliteta,po svojoj
a I sk1ad., naravi inaravi svojezemlje idu za istrebljenjernHrvata i ostalih balkanskihnaroda'
a poaetku jaz
Ovo znadivjedni i nepremostivi izmedu Srbai Hrvata i borbu do tnedusobnog
Volzeir
PlEan€ 1
uniStenja(...)"
C Jo 1 r .
Evo kako su daljeanaliziraninjegovidlanci:
l. Spremnostb;. l0l od 30. sijednja 1944.,str.2.: "Svoj dlanakzapodinje
'Transgresijadvaju susjednihpodrudja:
sljededomproizvoljnomkonstatacijom:
zapadnogi istodnog- apeninskogi noravskog- u dinarsko-hrvatsko ialbansko
podrudje predstavljakonstantnupojavu,pren'takoioi pogodenezenilie (Hrvatska,
'Crna
Gora i Atbanija) moraju poduzeti odgovarajute zajedniike obrantbenenlere
(sve podvuklaAK - n.o.).SamaHnratskane bi dakle dovoljnosluZilaokupatoru,

6 l V i d u H D A - u : Z K R Z - A K , k u t l a b r 6 8 5 ' s p i sb r 5

125
ve6 se pomoduHrvatskernorastvoritijedan protusrbskiblok sa Crnom Goromi naslovniizv
Albanijorn,koji ce njemadkornprodiranjuna istok i uni5tenjuna5egnarodarno6i 194I . glavn
pruZitive6ekoristi. ntajka Hrva
Srbi su prema izvorima dr. KrajadaniZe moralnevrijednostii inferiornog U odlt
rasnogsastava.ier naginju'po svojoj naravii odgojunihilistidkimprotueuropskim odgovorniu
nastrojenjima i nekom siniplifikatorskom generaliziranjuu korist srpskog rad, stajao-
stanovniStva kao i podcjenjivanjumoralnihvrijednosti'.Nastoje da, ne biraju6i Berlinu, ko
sredstva, zavladajucijelim Balkanorn. Oni su tipidniosvajadi. Ministarstv
'u
Srbi svojoj uavalina dinarskopodrudjeradunajuna pomo6koju irn pruZa Njerladku i
zapadni zavojevatelj balkanskog poluotoka', tJ Italija (naravno, poslije kao prijatel
kapitulacije!),dija transgresija, premauvodnojtvrdnji dr. Krajada,stalnougroZava Dabit
hrvatskopodrud.fe. hrvatstvu)p
Onarno je prirodan i nuZan savez Hrvatske,Crne Gore i Albanije kao navela: "H.
njemadkeekspanzije(...) a ovdje opet blok Srbije i ltalije! Prava zlodinadka, pomaganJ
rafinirana namjera i da se do maksimumaraspiri nacionalnamrLnja izmedu zanemario
bratskognaroda(...)" kasnijesu s
2. Sprentnosl br. 109od26. oZujkaI944.:Daljeje u Odlucio proglaSenju dr. vec je on
Krajada"zlodincenru kulturi" navedeno:"U tu svrhunastojikod Hrvatastvoritii liberalizarn
irnperijalistidke teZnjena StetuSrba.Tvrdi, nairne,daje SandZakhrvatski:'Hr-"rati kornprotni
starosjedioci su tu faktidnodoma6ii stranci"'. god. IV., ru
3. Sprenrnosl br. ll0 od 2. travnja 1944.,str.8.: "Srbi su istrebliivaliove (tu je negd
'starosjedioce Hrvate musliurane',a srpskevo.inidkei nevojnidkeorganizacijesu Putopiskoj
'neodgovornobjesnileprotiv
sandZadkihI{rvata. To se vriilo zvjerski'. Ovdje poziv 'Aus
laZnotvrdi o rnnogobrojnimpokoljima muslimanskihHrvata,koje da su izvr5ili poStivanjur
S r b i( . . . ) " da gaje do
Dalje, nakonsvegatoga,tako istrgnutihcitatai uodljivih aninrozitetaprenra Dalje
spominjanju"Hrvata" i "hrvatstva",Anketna kornisijaje dr. Krajadu u zlodin "idealnu Z
stavilai to Stoje pitao"ho6eli SrbijauspjetizatvoritiHrvatskusjuga i onemoguciti bombardir
joj njen vlastiti hrvatski put na zapadniBalkan kao i vlastitu pror.netnu vezu s napisaoda
Bugarskom?", zatin Sto je "identifikovao interes i sudbinu Hrvatske s Milinkovic
Njemadkom",jer.ie napisaoda "svakatransgresif a sastraneApeninskogpoluotoka politidare(
na Jadranskuobalu sadrLi najvetu pogibelj za srednju Europu. a potom i za mater Cro
lVjemaiku,za Balkanskipoluotok,a zna(,ikonadnosigurnusrrft za Hrvatsku",te Miloslavi6
Stoje pisaoda se Hrvatskamora boriti na njemadkojstrani i u tu svrhu stvarati Sumi" (ti s
vojsku usta5a,SS-trupai domobrana. napadao p
Sve to protiv dr. Krajadanapisano.je 9. lipnja 1945.a na daljnji postupak rurasonsk
(OZN-i,tuZila5tvu i vojnomsudu)otprernljeno je 14.lipnja 1945.godine. Doku
uodavaSto
obidnaili z
lipnja 194
Dr. Vladimir Bazala: Alma mater Croatica okrivlienir
prijavu" (C
U spisuAK br. 6 govori se o grijesinradr. VladimiraBazale,kojije 1945.
irnao48 godina,a u ratu 1941.-1945. bio lijednik(specijalist
za ginekologiju),

126
xom Gorom i
nasfovniizvanredniprofesor zagrebadkogsveudilistai od l. lipnja I 937.do kraja
I narodamoii
1941.glavni i odgovorni urednik dasopisaAlma mater Croatica (Hraniteljica
majka Hrv atska), glasni ka HrvatskogasveudiIi5nogdruStva.
i inferiornog
ctueuropskim U odluci AK LKRZ o njegovu "zlodinu" navodi se da je "kao glavni i
odgovorniuredniktogaglasilapripremaoput okupatoru,,: ..vrsioje petokolonaski
lnst srpskog 'inozemnog
je
rad, stajao u vezi ureda nastavnikaSveudili5tavisokih Skola' u
l, ne birajuii
Berlinu, koji je ured, prema vlastitim priznanjimaokrivljenog,stajaou vezu s
l\4inistarstvomvanjskih poslova i Ministarstvom propagande.putovao je u
oju im pruZa
Njemadkuidolazio uvezi s izrodimanaiegnaroda,koji su ve6 biliu Njemadloj, i
vno, poslije
kao prijatelje hrvatskognarodaoznadivaonajvederatnezlodince,,.
lnougroZava
Da bi tu oStrukvalifikaciju (op6enitu,bez dokaza,punu mrZnjeupravoprerna
hrvatstvu)potvrdila,a onaje 1945.vodilau sigurnusmrt,Anketnakomisijaleaale
tlbanijekao
navela: "Hrvatsko sveudili5nodrustvo osnovanoje 1935. u zagrebu: cilj -
zlodinadka,
pomaganjeHrvatskogasveudili5tau zagrebu,kojegaje bivii relim iz Beograda
inja izmedu
zanemario.Tako se stvarprikazivalajavnosti.U dru5tvosu se upisali rodoljubi, ali
,glaienjudr. kasnijesu seu rukovodstvo,kao glavnifaktori,uvukli petokolona5i. Godine 1944.
ve6 je on otvoreno nastupaokao propovjednik novoga poretka - odbaciti
atastvoriti i
liberalizami marksizam 'ostvari
.ski:'Hrvati , a da se novi red sto prije, sto odtudnije, bez
kompromisa,najostrijimi najjadimrnjerarnai sredstvima? (Alma mater Croatica,
g o d .I V . , r u j a nl 9 4 0 ' b r . l , s t r . 1 4 . ) . u i s t o m l i s t u , g o d . I Vl ..l,i p n j a l 9 4 l . , b r .1 0
bljivaliove
(tu je negdje greika AK -n.o.) napisaoje okrivljeni dlanak 'Njemadkadanas.
tnizacijesu
Putopiskoj ije vrijemepreteklo'.u tom dlankunavodi:daje pozvanu Njernadkuna
;ki'. Ovdje
poziv 'Auslandsamta'i da je to za njega bio znak paLnjeprema njegovom
: su izvr5ili
postivanjui ushi6enjuza njemadkukulturu,nauku i savremenisvjetskinazor,sto
da gaje dovodilona put iskrenesaradnjes njemadkirnnaudnimradnicima(...)',.
tetaprena
Dalje se dr. V. Bazalu okrivljavalo za to sto je Njernadku prikazao kao
u u zlodin
"idealnu zemljrf', Sto je u Frankfurtu n/rn vidio posljedice ,.ludadkog
remoguiiti
,nuvezu s bombardiranja"Engleza(bolnice,crveni kriZ i drugi nevojnidkiobjekti), sto je
napisaoda "Njemadka prima na pozorisnuscenu nase umjetnike - Gjurgiica
rvatske s
Milinkovi6, Gotovac i Matadi6", sto je tamo susreo poznate znanstvenike i
poluotoka
politidare(koje je AK okvalificiralaratnim zlodincirna),sto je u tasopisuAlma
ttom j za
'atsku",te mater croatica I'tr. 10, lipanj 1941., str. 368., hvalio rad profesora dr. E.
Miloslavi6a,dlana Komisije koja je istraZivala"toboZnjezlodine u Katynskoj
ru stvarati
Surni"(ti su zlodini dokazani,sssR ih je priznao 1ggl. - n.o.),a ,,istodobno
napadao profesore Statnpara,Srnetanku,Budisavljeviia i druge, koje krsti
postupak
masonskimperjanicama, demokratimai pravoslavcima',.
l.
Dokurnento svernutome (s ekaviziranimistrgnutimcitatima, iz kojih se
uocavaStoje vlast nakonsvibnja 1945.smatralazabranjenimi zlodinadkim,dak i
obidnaili znanstvena putovanja,susretei gostovanjalg4l.-1945.),napisanje 1l.
lipnja 1945.,a zavriavasugestijomkoja je kaznumogla poostriti:.,vjerojainoje
okrivljeni suradivaoi drugdje- Anketnakomisijato utvrdujei nadopunii6e ovu
prijavu" (OZN-i i tuZila5tvu).
je 1945.
ologiju),

t27
 obrana''
Dr. Stjepan lviit: govor doktorandima i l i S t oj e
hrvatstv
SpisAK 7145.u kutiji br. 685 odnosise na dr. StjepanaIvSi6a,kojije 1945.
v i s i n ai r
imao58 godina,profesoraZagrebadkog sveudiliSta, ievo Stoje u njentunapisano:
"Govor okrivljenogakaorectora magnificusct Bic
odrLandoktorandirnana prornociji
se htjela
od 31. X. 1941.Tim govoromokrivljeniuzdiLeusta5tvokao krijepost,a Zrfve
lurentor
ustaikih pokolja i borce NOR-a ubraja medu zavedene. Govor je
sarnoko
propagandistidkog karaktera,a otiskanje u glasniku Hlvatskoga sveudiliSnog
druStvaAlna rnaterCroctticct, god. V., Iistopad1941.Time je podinio zlodn iz Ur
Ferdina
dlana 13. Uredbeo vojnim sudovimaod 5. VI. i944, odnosnokrividnodjelo iz
primljen
dlanal. Odlukeo za5titinacionalne dastiHrvatai Srbau Hrvatskoj.
to na pa
Kao rektor univerze- uZivaoje uaudnuaureolui popularnost,odrZaogovor
krugova
31. listopada1941.,kadje ve6 potocimatekla krv po na5o-i zemlji i kad je vec
glasi:"A
svakom,pa inajzatucanijem dovjekubilo-jasno i moralobiti-iasno 5toznadizanaSu
Margare
otadZbinuPaveli6i njegovausta5kazlikovadkabandai Stoznadi usta5tvo.Osinr
Saljerno\
toga ta.j govor odrZanje - ne na kakvoj sluZbenojpriredbi, koja bi moZda
naSapo5
okrivljenogavezalada se pokaZepokornimprernasvojim usta5kimpoglavicarna i
brojevi u
da tako izbjegneprogonu.Okrivljeni-jeta-igovorodrZaomanupropria i tajje govor
Prilog: 1
najgoregpropagandistidkog karaktera.To je otegotnaokolnostza okrivljenog.
govoru, Sek
tJ tom koji se radi kratko6eprilaZeu prijepisu,okrivljeni kao rektor
Krugovat
univerzevelidausta5kog'prvoborca' Polonijai drugeusta5e, koji da su svoj Zivot
upotrebu
daliza uskrssvoganaroda,i tirneda su svojourkrvlju zamijeSalicernentza temelje
"manjkaj
nove slobodneHrvatske.
slijedila-
Okrivljeni seu tornegovorutendenciozno sje6a,toboZesaZalo56u,azapravo
sapako56u, onih sinovaFlrvatske, koji da su po5liloiim putem,koji da ih je odveou
propast. Oditoje daie ovim govoromokrivljeniimaonamjeruda posluZiu svojstvu
rektorauniverzeneprijateljskoj propagandii da pokuSapokolebatina5usveudiliSnu
mladost,kojaje, pridruZiv5iseNOP-u, pravilnoshvatilasvoj zadatak. Dr. D
U torr govoruokrivljeninavodida su seu usta5keredoveuvukli liudi, koji da
su priie hododastilina Oplenac(Karadordevosjedi5te- n.o.)i da sesadaprikazu.ju Ust
kao praveusta5e, a da to nisu.Pritornokrivljeniistideapsurdnutvrdnju, da.jenjenru znansrv
glavnoda se radi ustaSki,tj. toboZepoStenoi odanonarodu". arke" za t
I taj dokument,napisanu Zagrebu12. lipnja 1945.,potpisao.iereferent glavnih i
Anketnekornisije,a potpisipredsjednika i sekretaranisuditki - sall-ro
su parafirani, knjiga i er
Sto dokazuje da su se skrivali iza tolikoga protuhrvatstvai zadojenosti Sam
ideologijsk irn uastranostirrra. hrvatska,
radi5a,Dr
bibliotek
sanatoriji,
kulturno-
Zaplij enjen Krugovalni list druZbe,ud
Pod s
Yec iz spomenutihprimjeramoZese uoditi "tvrda linija" Anketnekomisije:
"Odluci o
totalna averzija prema Nijerncima (ntakar bili i znanstvenici),bespogovorna
povjereni

128
 obrana"bratskih Srba" i "bratskih Rusa',,osuda(na smrt) svegastoje
bilo ustasko
ili Stoje samoaludiralona usta5tvo,nestoblaZaosudaonog"aStoje
aludiralona
< o j i j e1 9 4 5 . hrvatstvo,olako i vulgarnoetiketiranje,pogledna ljude s olinipskih
ipobjednidkih)
ru naplsano: visina i njihovo omalovazavanje,krivo navodenjel'dokaza"i drugo.
rapromociji Bio je to progonkakav svijet nije upamtioni u jednomemaromnarodu,
kao da
rost,a Zrtve sehtjela uni5titi intelektualnajezgrau Hrvatskoj,ili tuk kompletnaintelektualna
Govor je memorija:bio je to sveobuhvatani temerjit progon,nadin usutkivanja
i nametanja
veudiliSnog samokontrole,sijanja strahau klice buduiih generacijahrabrijih Hrvata.
io zlo(,iniz u dokumentaciji Anketne komisije, pod br. 9145., pohranjenoje pisrno
_
,nodjelo iz FerdinandaPomykala,koje je 12. lipnja 1945.,istoga dana tad;e
i-poslano,
primljeno u UrudZbenornzapisnikuokruga zagreb,uu i." Radio-stani
Zagr"b,i
rzaogovor to na papiru jo5 sa zaglavljem "NezavisnaDrLava Hrvatska - DrLavni ""
zavod,za
kadje vei krugovalnu sluZbu- HRVATSKI KRUGOVAL ZAGREB, vlaska
ulica I 16,,,a
adizana5u glasi: "Anketnoj komisiji za utvrcrivanjezlodina kulturnom saradnjom-
zagreb,
itvo.Osim Margaretska l/II: Pozivom na razgovor s nasim ravnateljemdrugom
RuZi6em,
bi moZda Safjemovam primjerkeKrugovalnogristaod10.IV. 4l . do I . v. 45. Kako
naZalost
lavicamai nasaposiljkanije potpuna,obavjesdujemo vas, da vam stojena uvid kompletni
ajjegovor brojeviuvezeniu nasojknjiZnici,Subi6evaulica20. Uredovnt vrijeme j-i
od sata.
ljenog. Prilog: I omot Krugovalni list(...)-
kaorektor SekretarAnkerne komisije (potpisje neditak) istogje dana potvrdio prijem
svojZivot Krugovalnog lista od 10. travnja 194r. do L svibnja-1945. ,"na prirrremenu
zatemelje upotrebu",ali su na po.sebnom dokumentu, jos danprile (t l . ripnja rg45.),popisani
"manjkaju6i brojevi dostavljenoglista", sto znati iaje popiainu
dokumentacija
a zapravo slijedila- nakonpljenidbe.
e odveou
rsvoJstvu
eudili5nu
Dr. Dragutin Sa/br: o hrvatskomjeziku
i, koji da
rrikazuju U spisu AK 12145.od 14. lipnja 1945.navedenesu kulturne,prosvjetnei
je njemu znanstveneustanove,zavodi i drustvau Hrvatskoj koji su morali ispuniti ,,Upitne
ar,ke"za sve zaposlene,od podvornika do ravnateljaili dekana,od novinara
do
referent glavnih i odgovornihurednika,od bornidarado primarijusa,od tiskara
do pisaca
rafirani, knjiga i enciklopedija.
ojenosti Samo u zagrebu navedenoje 96 ustanova: Univerzitet zagreb, Matica
_
hrvatska, HAZIJ, Glazbeni zavod (Hrvatski drLavni konzervatorij),
Hrvatski
Drustvo pravnika, Braia hrvatskog zmaja,pudko sveudiliste,Sveudilisna
J1disa,
biblioteka,svesrednje,vise i visokeskore,akademijei fakulteti,klinike, ljedilista,
sanatoriji, zdravstveni zavodi, primaljska udilista, lijednidke
ko,oor",
kulturno-umjetnidka drustva, knjiZevna, pjevadka, sportska i
ostala drustva,
druZbe,udruge i strudnenaklade.
rmisije: Pod sljede6imbrojern(Ak l3145.)okvalificiranje rad dr. Dragutina
Safara.u
ovorna "odluci o zlodinu (...)" doslovno pise: "Dr. Dragan Safbr,
advokat i ustaski
povjerenik odvjetnidke komore u zagrebu, pisao
.ye u giasniku Hrvatskoga

t29
sveudili5nogdrtltva AIma mater croatica, godi5telY ., iz prosinca1940./41.,str. te Stoje tir
159.-162.,o hruatskomjeziku, s oditomtendencomda Stovi5e razdvoji hrvatskii strahujuod
srpski narod,dokazujudida su srpski i hrvatski jezik razlititi jezici". Komi
To je, navodi se dalje.dr. Safarpisaou povoduknjige dr. Guberinei Krstida "odgovora
Razlike izmedu hrvatskog i srpskog knjiievnog jezika, u dlanku "Hrvatski i srpski poslala Vo.
jezik dva su razliditajezlka", dakleda nisu isti.
opasnostbi
Kornisijaje navelaito da se dr. Safar"osvrnuoi na milljenja i radovevuka 15. kolovo
KaradLi(,a,Dure Danidi6a,Dure Surmina i ostalih pobornika razvoja i jedinstva sobom pon
srpskog i hrvatskogjezika imputirajudi im iskljudivo politidke protuhrvatske d a n a( 1 5 .k
motive i dinjenice". grada Zagr
Bilo je to dovoljnoda ga, kao i ostale,predajuna postupakOZN-i, TuZilaitvu "Odluke o z
zagradzagrebi Vojnom suduDrugearmije,kojomje zapovijedaoKodaPopovi6,a Vojnog sud
koja je u Zagreb stigla samovoljno,mimo naredenjaviSe komande ili ritova Da sve
naredenja. koji su op
Hrvalskom
Zagrebuje

Dr. Ljudevit Jurak: smrt zbog istine

Pod brojem AK 11145.,u kutiji broj 685, Dr. Lju
koja je pohranjena u Hrvatskome drZavnom
arhivu u Zagrebu,zavedenje spis u kojem se Dosjez
govori o Ljudevitu Juraku, sveudili5nom progla5enra
profesoru,tadanastanjenuu Gunduli6evojulici NDH drZav
20. u Zagrebu,koji je 1945.imao 50 godina.U u Zagrebu,c
"Kratkom opisu i kvalifikaciji zlodina", rubrici svoju erudic
iz "Odluke o utvrdivanju zlodina okupatorai svojim nadi
njihovih pomagada",navedenoje: "SveudiliSni U Spre
profesor Ljudevit Jurak bio je dlanorn t.zv. okrivljenoga
Medunarodnog povjerenstva o nalazima u s proslave 1
Vinici, kojeje imalo zadatakda masovnipokolj komisija uvi
u Vinici pripiSeprijateljskojSovjetskojRusiji, toboZeoduS
Dr. Ljudevit Jurak
te je nakon toga u Hrvatskom narodu od 25. postavilana
srpnja 1943.,broj 790. str. 3., napisaodlanak prostoru i vl
'Skupni grobovi
u Vinici - Razmatranjeo nalazima u Vinici prigodom rada duZnosti,mc
Medunarodnogpovjerenstva',i u tom dlankupubliciraofotografrjutendencioznog povjesno znz
karaktera vrse6i pritom svjesno i zlonamjerno propaganduprotiv prijateljske duZnostzato
SovjetskeRusije,a potom posrednoi protiv interesana5eganaroda. od najelitnij
Timeje podiniozlodinizdl. 13.Uredbeo vojnimsudovimaod 5. maja 1944."
U rubrici "Odluke (...)" pod naslovom"Pojedinostio zlodinu",u viSetodaka,
prof. dr. Jurakupredbadeno je Stoje sudjelovaou toj komisiji,jer da suje Nijemci
62 Yid lteier,
osnovali kako bi pokolj "manuelnih radnidkih, pudkih, ukrajinskih slojeva" 63 Vid Dopis
pripisali"boljsevidkojvlasti", zatim Stoje potpisaozapisniku kojem se govori o pokoljuu Katy
pobijenim dije su ruke na letlimabile svezaneuZetom,azatiljakprobu5enmetkom, kutiji br 687
64 Yid zagret

130
:a 1940./41.,
str. te Stoje time tendencioznoi zlonamjernoobmanjivaoi zavodionaie seljake,.da
zdvojihrvatski i strahujuod Rusije",odnosno"djelovaona na5emaseodanevjeri,,.
'.1
.
Komisija je stoga ustanovila da je okrivljeni prof. dr. Ljudevit Jurak
rberinei Krstida "odgovoranza gore opisanadjela", pa je svoju "odluku (...)" 9. srpnja 1945.
{rvatskii srpski poslalavojnom suduna daljnji potupak,s prijedlogomda ga ,,uhapse, jer postoji
opasnostbijega". zbog togaje oZN-a za grad zagreb pozvalaprof. dr. Jurakada
t i radoveVuka
15.kolovoza 1945.u l0 sati dode u sobu br. l0 "radi davanjapodataka,'ida sa
voja i jedinstva
sobomponese"lidne isprave",a PavaoMihulja, izvrsniorgan,izvijestioje istoga
r protuhrvatske
dana(15. kolovoza 1945.)daje prof. dr. Jurak"presudornvojnog sudaKomanJe
gradazagreba strijeljanjoi 10. lipnja 1945.",dakle dva mjesecaprije pisanja
N-i, TuZila5tuu "odluke o zlodinu(...)" i ostalihdokumenata,
u kojima su se predstavnicioZN-e i
lodaPopovii, a
Vojnog sudasamo- pravili Englezima.
rndeili Titova
Da sve bude tragidnije,SSSRje priznaopokolje u vinici i Katynskoj sumi62,
koji su opisani dak u 34 napisa u travnju-lipnju 1943. u Novoj Hrvatskoj,
Hrvatskom narodu, Donqu Zeitungu i Deutsche Zeitungu in Kroatienuut. i
zagrebuje 15. studenoga1990.traLenarehabilitacijaprof. dr. Juraka6a.

utiji broj 685,

me drZavnom
Dr. Ljudevit Zimperman:sujesnisebe
is u kojem se
Dosje Ak 19145.odnosisena dr. Ljudevita zimpermana,i evo zbog degaje on
sveudili5nom proglasenratnim zlodincem:"1. okrivljeni dr. Ljudevit Zimpermanza vrijeme
luliievojulici
NDH drZavnivijeinik, povjerenikAdvokatskekomore,jedno vrijeme i sef poiicije
50 godina.U
uZagrebu, dao se u sluZbuneprijateljske propagande unose6iu svojeelankesvu
,dina",rubrici
svoju erudiciju. Neprijateljska propagandatrebalaje ovakve pisce da blefiraju
l okupatorai
svojim nadinompisanja:toboZeZivim patriotizmomi blistavosdusvogapera.
: "Sveudililni
U Spremnostiod 19. travnja lg4L., br. 8, god. I., done5enje elanak
dlanomt.zv.
okrivljenoga'Bit 10.travnja'.U sredinitogapropagandistidkog dlankadolazislika
nalazima u
s proslave godiSnjice10. travnja 1942., kako 'poglavnik' (tu rijed Anketna
rsovnipokolj
komisija uvijek je pisalau navodnicima- n.o.) prolaziJeladi6evimtrgom usred
:tskoj Rusiji,
tobole oduSevljenog mnostva.Taj dlanakpodinjeovim uvodom: .Sudbinanasje
rroduod 25.
postavilana vrhunactakvog sveljudskogdoZivl.javanja, kakvog doselepovijest u
pisaodlanak
prostoru i vrernenu nije iznijela. S toga stanovista,svjesni sebe i svih svojih
godom rada
duZnosti,moramo nastojati punom spoznajomobuhvatiti kulturno-pravnu bit i
ndencioznog povjesnoznadenjezbivanjana dan 10. travnja 1941.u prvom redu.yeto nasa
prijateljske
duZnostzato jer Zivimo kao funkcija svoje druZtvovneokoline, kako to veli jedan
od najelitnijih mozgova sadainjice ortega y Gasset.U drugom redu je to nasa
naja1944."
viSetodaka,
uje Nijemci
62 Y id Veiernj i li st iz Zagreba od,27 lipnja 199|
:ih slojeva',
63 Vid Dopis DekanataMedicinsko8 fakulteta u Zagrebu ZKRZ-I o novinama u kojima je pisano
o
segovori o pokolju u Katynskoj Sumi,Zagreb, 19 lipnja 1945 a kojije pohranjen u HDA-u,
, ZKRZ-AK 145145u
enmetkom, kutiji br 687
64 Yid zagrebalki l/eiernji list od l6 studenoga1990 godine

l3r
duZnostzato jer nam se na taj nadinvidovnjadkiotvarapogledu budu6nost, koje
partizani
temelji podivajuupravou na5ernpokoljenju'.
navodiok
Istide da ovako 'vidovnjadki' ne moZeda vidi onaj koji je uvjeZbanu igru
Tirn
politidkogstrandarenja i taj da ne6erno6ishvatitibit dogadajana dan 10.travnja.
neprijate
Potomnaglasujeda se politikane sastojiu lagodnomubiranjuzlatnlhplodova,vei 'Poglavn
da je politika veliki preokretideja i vjerovanjai da se njena rlretodasastojiu
moralai t
borbenomubiranjukrvavih plodovasa Ziva zelenadrve6a.
je odurne
Za 10.travnja 194I . u spornenutom dlankutvrdi okrivljenidoslovnoovo: 'Taj
naiim na
danje povjesniposljedakrazvo-ia hrvatskedrZavotvorne politidkeniisli i u njenonr
nakontog
neprekinutomslijedukroz stolje6aod kobnogdanagod. 1097.u Petrovojgori.Ta
zadnji na
na5apolitidkadrZavotvorna bilaje kroz svih osami pol stolje6abipolarnon,
r.nisao
lurogaou\
tj. izbijala.ie s jedne straneu vazda budno.isvijesti hrvatskog naroda u odnosu
njemad,k
vlastitoga vrhovnidkog prava u n-jegovirnetnograf,r jskirn i geopolitidkim
lz to
granicama,a s druge straneje izbijala u vazda Zivoj vjeri u uskrsnudetoga
da se dod
temeljnogpravasvogaetnidkogi politidkogbiia'.
Ova
Okrivljeni, povezujuii ideje Pavla Vitezovi6a,Ante Stardevi6ai Eugena
Sau
Kvaternika,koji da su pripremaliono Stoje do5lo10.travnja1941.,navodidaje u
UstaSko
podetkuXX. stolje6ado5lodo razdoblja'kadpo davnojskovanojosnovidolazisa
Petrak,nc
strane zlatne i crvene internacionaledo pokuiaja razbijanja atoma 6udoredau
lz ta
pojedinostimai njihovim narodnimdruZtvovnimzajednicama. Tako se stadoieu
ideologij
svijetuoblikovativrlo oitro izrai,ene dvije frontedvajugledanjanaLivot,kojeonda
podgrijav
dodoie u ovaj gigantskisukob'.
drZavotv
Okrivljeni navodi: 'Ovo je ujednovrijernei prostoru kojirna se odvija treii
(izdavad
dio trilogije hrvatskedrZavotvorne politidkernisli.U okviru naimetogapovjesnog
zbivanjau nas iu svijetuproizlazinarodniprvoboracdr. Ante Paveli6.Obdaren
smislomza bitnostZivotnihstvarnostiizdiLese nad svakida5njicuLivotai jasnim
povjesnim gledanjem saZirna u.jedno sve dotadanje elemente hrvatske
drZavotvorne politidkemisli, dodajeim svojutaktikui svojuborbenuorganizaciju, Dr. Vt
pa pred svijetomeuropskei svjetskepolitidkesavjestidokazuje:
daje hrvatskopitanjekroz stolje6abilo Zivo i daje ono vazdabilo;
da je hrvatskopitanje u biti svo.iojpovjesnopravo.jednoganaroda,koji je
oduvijekbio od velikog znadenjapo europskepolitike; "s
daje pravednorje5enjehrvatskogpitanjabezuvjetanzahtjevpovjesneistineu
probitkupolitidkogi gospodarskog ravnoteZjau Novoj Europi.
tt
Konadnona hekatonrbarna hrvatskihLrtavaprovodiu Zivot povjesnodjelo:
Uskrsnu6evrhovnidkogpravahrvatskognaroda'(...)"
Anketnakomisijaje dr. Lj. Zinpermanuzamjerilai na sljede6imdlancima:
"Misao i ostvarenje.Od Ante Stardevi6ado Ante Paveliia" (Spremnost,god.L,
broj I 6 od 14.lipnja | 942.),u kojemje o 13.lipnjapisaokao o hrvatskornblagdanu
sv. AntunaPadovanskog, i to povezaos dva "oca dolnovine"- Antom Stardeviiem
iAntom Paveli6em,tvrdedida nije puka sludajnost to Sto su "i Paveliii 1889.
upravosvogsindi6astavilina krstupod za5titornovogasveca";dlanak"Pravo,rati Dr
tnir" (Spremnosl,god.l., broj 2l od 19. srpnia 1942.),jerda je u sredinidlanka
otisnutaslika "koljadaJureFrancetida, koji toboZenosi rnir krajevirna,gdje da su
prijateljs

t32
ruduinost,koje
partizanidonijeli krv i oganj", pa da je branio i pravo Njemadke iNDH narat, a
vjeLbanu igru navodiokako "Amerika nije imala razlogada se zaratl".
lan 10.travnja. Time se dr. Zimperman- obrazloLilaje Anketna komisija - stavio u sluZbu
h plodova,ve6 neprijateljskepropagande,jer je "propagirao tzv. fa5istidki novi poredak, a u
'Poglavniku'vidio 'vidovnjaka',diva, samopregornog prvoborca,dovjekaetike i
:toda sastoji u
moralai braniteljamalih i poniZenih. Puzavost i dodvoravanje okrivljenoga doista
je odurnenaravi. To je propagandanajgorevrsti, koja je mnogo rnogla Skoditi
ovnoovo: 'Taj
isli i u njenom nalirn narodnim interesima.Tim otegotnijeza okrivljenoga,da su ti dlanci pisani
trovojgori. Ta nakontoga,kad su usta5kazlodjelave6 bila doseglavrhunac.Unatodtoga daje ve6
iabipolarnom, zadnji nas dovjek, koji je mogao biti zaveden neprijateljskom propagandom,
'odau mogao uvidjeti pravu istinu, okrivljeni publicista,uvaZenipravnik, zalaLese za
odnosu
geopolitidkim njemackeciljeve rata.
skrsnu6etoga lztogase mora zakljuditi daje okrivljeni zlonamjernovrsio ovu propagandu,
da se dodvori svojim gospodarima.
'i6a i Eugena Ova komisijautvrdujedaje okrivljeni odgovoranzagoreopisanadjela.
Saudesnici:Bogdan lvo, SefPropagandistidkog odjela u NDH, kao ravnatelj
navodidaje u
novidolazisa Usta5koganakladnog zavoda d.d. Marovska 11, i urednik Spremnosti Zlatko
a iudoreda u Petrak,novinar,Zagreb,Marovska11."
r sestadoSe lztakve odluke o Zirnpermanovu"zlodinti' proizlazi da je sve podredivano
u
,rot,kojeonda ideologijskoj formuli o suprotnom miSljenju kao neprijateljstvu, dime je
podgrijavana mrLnja do olakih likvidacija. eak je i sama pomisao na hrvatsku
e odvijatre6i drZavotvornu misao bila pogibeljna za njena autora i za njegove suradnike
gapovjesnog (izdavade).
:lii. Obdaren
votai jasnim
Lte hrvatske 'ja"'
organizaciju, Dr. VtadimirZidovec: "Kuta za narodni
ilo; U dokumentu Anketne komisije broj
roda,koji je 22145. iz 1945. opisani su "zlodini" dr.
Vladimira Lidovca,"Paveli6evausta5eod prije
esneistineu sloma Jugoslavijei petokolona5a,poslanika
NDH u Sofiji, kasnije visokoga usta5kog
esnodjelo: duZnosnika, jednoga od najambicioznijih
usta5kihpisaca", koji je "pisao ustrajno od
m dlancima: podetka 1941. sve do kraja oZujka 1945' i
rost,god.L, velidao Pavelidai usta5kanadela,raspirivao
rmblagdanu mrZnju na bratski srpski narod, hvalio
Stardeviiem Njernadku i novi poredak, okomljuju6i se s
veliii 1889. najve6om Zestinomna Narodnooslobodiladki
"Pravo,rat i Dr. Vladimir Zidovec pokret".
:dini dlanka U posebangrijeh stavljenomu je to 5tomu
"dlanci o Bugarskoj vrve podvalama prema
, gdjeda su
prijateljskojSovjetskoj Rusij
i", a koje je pisao "s namjerom da zavede na5u

t33
javnost", dimeje "udinio zlodinneprijateljske propagande", osobitou dlancimau Meduli6ev
kojima sezgraLaopisuju6iprilikeu Sofrji"nakonosloboclenja Bugarske",odnosno Usta5kogn
duveneporatne"Osudeu Sof,rji". ravnatelj U
Komisijaje zakljudila:kriv je" Hrvatskog,
Pojedinostio tome navelaje dak u 18.todaka.SaZimamoih maksirnalno, ali Tojer
objektivno: sludajevim
1. zamjerenomu je Stoje u dlanku"O seljadkojideologiji"(Hrvatskasnntra, suuted
god. 1941.,broj 5-6, svibanj-lipanj) kritiziraovode HSS-a iglorificirao Milu komunistid
Budaka,koji daje u svom Ognjiitu dao najmo6nijuideju o na5emseljaku,koji voli hrvatstvo;
svoju grudu zemlje,te Stoje dlanakzavr5iorijedima:"Na tom temelju gradit 6emo nezavisno
kuiu naSu,ku6u vei davno saZeljenu,ku6u u kojoj 6e se u slobodi razviti nai rnogu grije
narodni 'ja' sa svim svojim osebinamai karakteristikama - u na5ojnezavisnoj ve6e,dak i
drLavl"; hrvatstvu, I
2. optuLenje daje u dlankuIn hoc signo vinces(Hrvatskasmotra iz 1941.,broj (kao genoc
7, srpanj)citirao iz Paveli6evagovora od2l. svibnja 1941.sl-jedeie:"Hrvatska
NezavisnaDrZavajest,bit ie i ostatie samoorgankoji sluZihrvatskomeseljadkom
i radnonrnarodu.Nama hrvatskiseljaknije najeziku, negona srcu".Zatirndaje i u
torn dlanku kritizirao HSS,tvrdeii kakoje ta strankaglavinjalaizmeduMoskve, Ante C
LondonaiPariza, odnosnodopustilaSrbiji da zveckamamuzama,a da su Hrvati
odavna izabraliZapad; Doku
3. Okrivljenje daje u dlanku"Temelji bugarskogdruitva" (Hrvatskastnotra pohranjen
od 1941.,broj 9-10, rujan-listopad, str.460.)"kroz mutnuprizmu svojeusta5ke komisija t
orijentacije"promatraoprilike u Bugarskoj,komunizarnproglasiodemagogijom i povjerenik
prorekaokako ie i ta zernlja,nakonpobjedeu ratu,graditi"sutra5njicuEurope"; Nove Hrva
4. u dlanku "Makedonska borba" (Hrvalska smolra iz 1942., broj 7-8, povrelnen
srpanj-kolovoz) daje "velidaoborbuVMRO-a,anajglavnijeda muje pritomnapad napisaom
na Srbe. Tvrdio je da je podjannljivanlejednih naroda po drugirna stvorilo predavanj
neodrZivopolitidkostanjeu Evropi,te je moralodovestido rata(...)". rnrZnju izn
I tako svedo todke 18,odnosnodo dlanka"Crna Gora" (Hrvatskinarod,broj rasneprog
1296 od 28. oZujka 1945.),u kojem je, prema tvrdnji Anketne kornisije,dr. Korni
Vladimir Zidovec"tendencioznoprikazaostanjeu Crnoj Gori, krivo prikazaoi djelo iz dl.
samucrnogorskupovijest,te ustvrdioda su u zabludioni koji misle da je ve6ina s t a v 1 . ,2 . ,
Crnogoraca opsjednuta komunizmour". Toj dlanak je dr. Zidovec, navodi OStro
Kornisija,zavr5ioovako:"Crna Gora6e i ubudu6evoditi borbuprotiv boljSevizrna Hrvatske i
i partizanstvate najezdes istoka,te 6e se prikljuditi op6oj borbi, koju protiv kao krivid
boljSevizmai ostalihneprijateljadanasvodi Europapredvodena od Njemadke". (veiinorn)
Tim dlancima- zakljudilaje Anketna komisija - dr. Zidovec je "vr5io "veiina u I
neprijateljskupropagandu,velidao krvnika Paveli6ai usta5kanadela,raspirivao pa zatim S
rnrZnjuna bratskisrpskinarod i hvalio Njemadku,a u laZnomsvjetluprikazivao Drug
djelovanjenarnaprijateljskeSovjetskeRusije.Tirneje okrivljeni podiniodjeloiz objavljent
d l .l 3 . i l 4 . U r e d b e o v o j n i m s u d o v i m a o d 5 . m a j a l 9 4 4 . o d n o s n o i z d l . 2 . s t a v l . , 2 . , zato Stoje
3..6.. 8. i9. Odlukeo zaititi nacionalne dastiHrvatai Srba". jugoslave
Koa suudesnicidr. Zidovcau tolnenavedenisu: Ivan Or5ani6,glavni urednik U te2
Hrvatske snlotre, Torna5i6eva 1, i odgovorni urednik Mato Nik5i(,, Zagreb, Sto se "prz

134
 u dlancimau Meduli6eva 2, zatim Franjo Nevistii, zagreb, Jeladi6evtrg 8/II kao ravnatelj
ike",odnosno Usta5kognakladnogzavoda,kojije izdavaospremnost,paMarko iovi6, profesor,
ravnateljUstaskoganakladnogzavoda,iAntun Senda,glavni i odgovorni urednik
Hrvatskog naroda.
Lksimalno,
ali To je u to vrijeme(1945.godine)bila stra5naosuda,a otadaseu svim slidnim
sludajevima - ponavljala,bilo opisnoili u nabrajanjudlanakaUredbei odluke,jer
ztskasmotra, su u te dokumente, pod tim dlancima, bili ugracleni- nadela i program
ificiraoMilu komunistidkog pokreta: internacionalizami sovjetizam, a ni pod koju cijenu
aku,koji voli hrvatstvo; bratstvo sa srpskirn narodom, a nikakva hrvatska odvojenost ili
rgraditiemo nezavisnost; velidanjesocijalistidkih
(komunistidkih)zemalja,bezi primisli da one
i razviti na5 mogu grijesiti; antinjemadkii antieuropskistav; hvaljenjeNop-a i razvijanje ito
j nezavisnoj veie, dak i nedokazljive,mrZnjepremaNDH i katolidanstvu,a preko njih i prerna
hrvatstvu,koje je izjednadavanos nacionalizmom(u blaZoj formi) i s ustaitvorn
z 1941.,broj (kao genocidnirnpokretom).
:: "Hrvatska
e seljadkom
Ltimdaje i u
du Moskve,
la su Hrvati
Ante Orianit: tko iivi u Srbiji?
DokumentiAnketne komisije o Anti orsani6u,svrsenomfilozofu izLupanje,
tskasmolra '
pohranjenisu u HrvatskornedrZavnomarhivupod brojemAK 69145., a u njima ta
o1eusta5ke komisija tvrdi_da je on u podetku travnja 1941. bio imenovan za ustaskog
ragogijomi povjerenikau Zupanji,u podetkusvibnja daje postavljen zaodgovomogurednika
Europe"; Nove Hrvalske, daje tada suradivaoiu Hrvatskoj smotri, a kasnije, kao urednik
broj 7-8, povremenih izdanja "ustaske Stampe",u dnevniku Nova Hrvatska (u kojem je
itomnapad napisao mnogo dlanaka) i u Hrvatskoj smotri, te da je u Meduvremenu drZao
ta stvorilo predavanjai politidke govore "u kojima je harangiraohrvatskernaseraspirujuii
mrZnju izmedu Srba i Hrvata, a u nekojima dlancimatakoder stvarao psihozt za
wrod, broj rasneprogone".
nisije, dr. Komisija je zakljudila:"Sa ovim Stampanimi verbalnirnradom podinioje
prikazao i djelo iz dl. 13.i 14.Uredbeo vojnim sudovimaod 5. maja 1944.odnosnoiz tl. 2.
je veiina
stav I ., 2.,3., 6.,8. i 9. Odlukeo za5titinacionalnedastiHrvata i Srba,'.
;, navodi
ostro mu je zamjerenona dva dlanka. Prvi, pod naslovom "Etnidki sastav
ljSevizma Hrvatske i Srbije", objavljen u Hrvatskoj smotri broj 3 od 1941.,okvalificiran je
lu prottv kao krividno djelo zato Stoje orsani6,tvrdi Komisija, napisaoda "u Srbiji Zive
nacKe' . (ve6inorn)Makedonci s Bugarima,Arnauti, Turci, te Rumunji s ostalima,',ito je
je "vriio
'aspirivao "ve6inau Srbiji", a da Srbi u Hrvatskojnisu Srbijanci,"negoRusi,Bugari,cigani,
pa zatim Srbijanci (koloni sti i drZavni dinovnici, daklenajmanjeje Srba)',.
rikazivao Drugi dlanak, pod naslovom "Uloga Hrvata u slomu balkanskefronte",
r djeloiz objavljenu Hrvatskojsmotri broj 9- l0 iz 1941., okvalificiranje kao krividnodjelo
t a v1 . , 2 . , zato Stoje or5anid napisaodaje "hrvatski narod znatnodoprinio raspadu(porazu)
jugoslavenske vojske 1941.,zajednos Nijemcima".
iurednik u teLakzlodinstavljenomu je ito stoje bio "ustaSaiprije padaJugoslavije,',
Zagreb, Stose "pravio da je svestranistrudnjak",sto je "laZnim podacimao Zivotu Srba

135
 ;kog naroda,,, Sto je .,slavio ustaitvo
kao U "Odluc
Tomo Mati6,
Franjo Fancev
dr. Stjepan Ivi
profesor.
Kao doka
povijesneokolr
u totn sludaju, hrvatstvo tendenciozno
zapisnika3. sku
u prijepisu,zat
prijepiszapisn

Dr. Albert Bazala; posjeti i govor

ojisusejavnoogla5avali
u ratuI 941._lg4l.
Dr. Euger
Pod broje
Sladoviia,te "p
prijava protiv S
Skoleu Zagreb
hrvatske drLave
. Takoje pred komisiju dospioi sludaj (Sprentnost,svit
dr. smolra, broj 5-
u mirovini (69 godina),Stose razabire
iz snlotra, broj 7-8
ohranjenau Hrvatskorne drZavnomarhivu
Njernadkoj',ref
neoprostivgrijeh dr. AlbertaBazaleto islamskisvijet'
ito pravo' (Hrvatskt
strtotra, broj I l-
vrii zlonamjern
Pavelica,ustrojs
toboZeprotestn€
O n i k o j i s u1
,dr. AIbert Bazalatime,,podinio i njihovimnapis
krividno dokurnentudari
u o nacionalnojdastiHrvatai Srba"'
u "pojedinostirna
o zlodinu,,i, ,uku]H njihovo pamien
Filozofskogfakutteta 15. pros
5"r"i:lii
Zemaljsku komisiju Hrvatske za
utvr

,lbefta Bazalu u pogleduinkrirniniranih Ivo Bogda

Ve6 sutradannakonprirnitkate .,molbe,,
:akomisijaposlalajedosjeo dr. Bazali Slidnoosta
sa godina), iz ZuE
ilozofskogfakultetaito prije vrati, paje
povjerenikaza c
glavnogurednik
Spremnostiod |.

r36
 ustaSfvokao
U "odluci o zlodinu(...)",osimtoga,kao suudesnicidr.Bazalenavedeni su dr.
anjai pljadke Tomo Matii, predsjednikJugoslavenske akademijeznanosti i umjetnosti,dr.
dki strudnjak, Franjo Fancev,sveudiliSniprofesor,dr. Dragutin Borani6,knjiZevni tajnik JAZTJ,
l Rusimoraju dr. Stjepan lvsii, sveudili5niprofesor, i dr. Ljudevit Hauptmann,sveudilisni
graLaose nad profesor.
ata"idrugo. Kao dokazi za vrlo teSku optuZbu, u kojoj se nisu priznavale nikakve
:akaoi ostale povijesneokolnosti,protokolarnakultura(nuZnost)ili prisile,navedenisu: prijepis
tendenciozno zapisnika3.skupnesjednice IAZIJ od 19.travnja1941.,s prilozimatogazapisnika
u prijepisu,zatim dasopisAlma mater croatica, god. IV., iz 1941.,str.367.,te
prijepiszapisnika4. sjedniceJAZU od l . srpnja1941.godine.

1941.-t945.
Dr. Eugen Sladovi1: islamski Hrvati
mtavljenisu
Pod brojem AK 84145.Anketna komisija opisalaje ',grijehe,,dr. Eugena
ih Zagoraca,
Sladovi6a,te "predmet"poslalajavnom tuZiteljuzagradzagreb:"podnosi se ova
moupravnih prijava protiv Sladovi6dr. Eugenu,profesoruEkonomsko-Komercijalne Visoke
r" i druga),
Skoleu zagrebuna daljnji postupak.Istije objavio ove dlanke:'ustavni temelji
nnazijama i hrvatskedrLave'(Spremnost,travanj1942.),'Dru5tveno-politidkisustavHrvatske,
fakultetima (spremnost,svibanj |942.), 'Pravo odpora- potrebadrustvenihreforrli' (Hrvatska
r i sludajdr.
smotre, broj 5-6, 1942.), 'DrZavni ustav i drZavno ustavno pravo' (Hrvatska
razabireiz
stnotra,broj 7-8 i 9-10, 1942.),'Visoka Skotaiznanost u nacionalsocijalistidkoj
nomarhivu Njernadkoj', referat (Hrvatski narod, prosinac 1942.),'lslamski Hrvati u NDH i
islamski svijet' (Hrvatskastnotra,broj 3-4, 1943.),'Finskozemljistei seljadko
azaleto 5to pravo' (Hrvatskasmolra, broj l-2, 1944.)i 'NacionalniZivotni prostor' (Hrvatska
: znanostii
smotra,broj I l-12, 1944.).u tim dlancimaprijavljeni,izrabljuju6isvoj polozaj,
orandumu vrii zlonamjernupropaganduza nacionalsocijalizam,glorificira usta5kanadelai
l promJenu
Paveli6a,ustrojstuousta5kevlasti- kao najidealnije,ispridavausta5kezlodinekao
. r v .1 9 4 1 . toboZeprotestneodgovornihlica (Hrvatskasiltotra, broj 10, iz 1942.),,.
nasjednici
oni koji su potpisivalitako ostre,katkadi opravdane,
ocjenei osudeo piscima
{DH".
i njihovim napisimanijednomsenisu potpisali- ditko,negosu samoparafiralii na
io krividno
dokumentudarili pedat,simbolidnoudaraju6ii pedatna hrvatskeintelektualce,
l i Srba".
nj ihovo pamienje, razrni Sljanje i v iz ionarstvo.
va istralna
, zamolila
njihovih
vi nauvid
iminiranih
Ivo Bogdan: politiiki ilanci
e "molbe"
Slidno ostalim napisimaje i "Odluka o zlodinu (...)" Ive Bogdana(oko 40
. Bazalisa
godina), iz Zagreba, "novinara, glavnog ravnatelja propagande, ustaskog
rati,paje
povjerenika za cjelokupnu Stampu,saveznidaraslobodnih zvanja, ravnatelja i
glavnog urednikaHrvatskognaroda od 20. travnja 1943.do 8. veljade 1944. i
spremnostiod l. oZujka 1942.do 22. studenoga1942.",te zakljudenoda je ion

137
 "svjesno i zlonamjernopomagao okupatorau kaz
ostvarenju njegovog plana za uni5tavanje Sa
narodaJugoslavije,te potstrekavaoi nagovarao kaz
na izvr5enjemasovnogklanja,pljadkei drugih nji
zlodinaprotiv na5ihnaroda(dl. 13. Uredbeo inc
vojnim sudovimaod 5. maja 1944.). htj
Ova Kornisijastogautvrdujedaje Bogdan gol
Ivo odgovoran za goreiznesena kriv i dnadjela". An
U "kratkom opisu i kvalifikaciji zlo(ina",
navedenog u spomenutoj odluci, kai.e se:
"Bogdan Ivo bio -ie jedan od stubova
usta5ko-nacistidkepropagande kroz cijelo D
vrijerne okupacije. Svakodnevno .je pisao
politidke dlanke,drZaogovore i predavanjana
radiju,gdjeje uvijek besavjesno i zlonamjerno
harangiraoprotivNOP i saveznika. Raspaljivao je nacionalnumrZnjuizmeduSrba
i Hrvata,pozivaona borbudo istrage,i to na straniNjernadke,s kojom Hrvatskada
stoji i pada.Tirneje svjesnoizlonamjernopomagaoneprijeteljuu njegovornplanu
da uni5tinarodJugostavijei potstrekavao na izvrSenjemasovnihzlodina(...)".
te optuZnicevaljdaudiniloto preblagirn,ponovioje:
Buduci da se sastavljadu
"Svi Bogdanovidlanciodi5ustrahovitom rnrZnjorrnaNOP ibratski srpskinarod
(. .) On teLidasestvoriStove6ijaz izmedubratskognaroda(...)NOP identificirasa
velikosrpstvom(...) LnputiraNOP-u, Srbima i Rusima- istrebljenjeHrvata (...)
Fluika na medusobnuborbu do istrage(...) Tirneje dao nesumnjivdoprinosu
izgradnjionogafatalnogustaikogmentalitetaprernakojem nije bio grijeh zaklati
Partizanaili Srbina,paliti sela,pljadkati imovinu itd. On je direktni krivac za
po.iavutolikog broja koljada (...) NOP mu je komunistidki i protunarodni,a
istodobno i Sovinistidkivelikosrpski pokret (...) Kleveie Sovjetsku Uniju, t7
Saveznikei druge (...) Glorificira Njernadku,nacionalsocijalizarn s kcjim da je d
Hrvatskasudbinskipovezan1dirneje sfvaraogermanofilskiduh (...) Potkrajrata tl
deraoje narodu besrnislenu smrt i stradanja (propagandorn) (...)Tvrdi da ne postoji S
slavenskarasa,da Hrvati iBugari nisu Slaveni,dirneje nastojaoda HrvateStovi5e n
otrgne od ruske i slavenskebraie, te da dade etidku i historijsku podlogu b
germanofilskojorijentaciji hrvtaskih zavedenihmasa (...) Tirne je svjesno i l-l
zlonamjernopomagaookupatorai ostvarenjunjegovaplanazauniStavanje naroda o
Jugoslavije,te potstrekavaoi nagovaraona izvrSenjumasovnogklanja,pljadkei l.
drugihzlodinaprotiv naiih naroda(dl. 13.Uredbeo vojnirn sudovimaod 5. V.
1e44.) L
Ova Komisija stogautvrduje,da je BogdanIvo odgovoranza gore iznesena I
krividnadjela(...)U Zagrebu,29.lipnja 1945;'. I

Tako te5kih optuZbanije se dulo ni na Ntirnberikom procesuod 20. rujna

1945.do I . Iistopada 1946.protivprvakaHitlerovaTre6egReicha,optuZenih zbog
ratnihzlodinapredMedunarodniur vojnim sudomu Niirnbergu(Bavarska),gdje su
proglabenikrivirna i osudenina slurt v-ie5anjem Goring(otrovaose prije izvr5enja

r38
) okupatorau
kazne), Ribbentrop, Keitel, Kaltenbrunner,Rosenberg,Frack, Frick, Streicher,
uniStavanje Sauckeli Bormann; na doZivotni zavor Hess,Funk i Raeder;ostali na vremenske
o i nagovarao kazne, a trojica su bila oslobodena.Ivo Bogdan, koji ni u demu nije usporediv s
adkei drugih
njima, jer im nije bio ni do koljena, pobjegaoje pred stra5nomosudom u
13.Uredbeo
inozemstvo,odakle ga Saveznici,valjda ga ne smatrajuii tolikim zlodincem,nisu
.).
htjeli dak ni izruditi jugoslavenskim vlastima. KaLu da se udba sedamdesetih
daje Bogdan godina pobrinula za njegovo smaknu6eu vlastitom Bogdanovu stanu u JuZnoj
ividnadjela".
Americi, u kojem je nadenzadavljenZicom.
rciji zlolina",
:i, kaLe se:
od stubova
kroz cijelo
Lo je pisao
Danijel Crljen: ilanci i lcnjige
redavanjana
zlonamjerno Jednakokao i svima napisanaje 2. srpnja
izmeduSrba 1945."Odluka o zlodinu(...)" DanijelaCrljena
rHrvatskada (oko 40 godina), profesora iz Sibenika,
govomplanu "novinara, Sefapropagande,glavnog urednika
ina(...)". Hrvatskog godiinjaka 1945., urednika
Hrvatskog radnika 1945. i suradnika Ustaikog
, ponovioje:
godiinjaka 1945.,te usta5kogpukovnika".
srpskinarod
lentificirasa O njemu ie, nakon "Kratkog opisa
r Hrvata(...) kvalifikacije zlodina", u "Pojedinostima o
' doprinosu zlodinu"doslovnonavedeno:
" l . Okrivljeni u svojoj knjizi Naiela
;rijehzaklati
ni krivac za hrvatskog ustaikog pokreta, Stampanoj 1942.,
Danijel Crljen glorifikuje Paveli6a, nazivajudi ga genijem
:unarodni,a
tsku Uniju, hrvatskog naroda, onoga koji je u emigraciji
izradioustaikanadelau koj ima da senalazidusaPoglavnikova,akroz njegavjedna
kojim da je
du5ahrvatskognaroda.Stidljivo tvrdi da su Hrvati iranskogporijekla, potvrcluju6i
Potkrajrata
time teoriju Segvi6evuda Hrvati nisu Slaveni,buduii da se metlu Slaveneubrajaju
la nepostoji
Srbi i Rusi, koji su pravoslavnevjere,jer da Hrvati, dolaze(,iu danaSnjudomovinu,
vateStovi5e
nisu imali nikakve veze sa seobom ostalih slavenskihnaroda. Srbe naziva
ku podlogu
balkanskomruljom, koja daje l 918. opijenaslavomtudepobjede zarobllahrvatski
e svjesno i
'anjenaroda narod i stavila ga u okove. On u cijelosti opravdava nasilja, masovna klanja,
ja, pljadkei deportacijui pljadku Srbau smisluusta5kihnadela,te iznalada samoHrvat moZeu
NDH biti gospodar,kojernuje prva i sveta duZnostda odisti svoje podrudje od
na od 5. V.
nehrvatskihelernenata,tj. od Srba.Tvrdi da je NDH putem usta5tvajedina kadra
uhvatitiseuko5tacsakapitalizmom,dok su komunisti- zlodinadkifantastiu teoriji
rreiznesena
i fantastidki zlodinci u praksi. Komunisti da su svakom svojom ludadkom
revolucijomsvimavi5eSkodilinegosamomkapitalizmu.
d 20. rujna
2. U svojoj knjizi Nai Poglavnik uzdiLe pojam Poglavnika, do boZanstva,i
rZenihzbog
trudi se da historijskim putem dokaZe kako Hrvati nisu slavenskogporijekla.
ka),gdjesu
Njemu je izdajnik Pavelid idol, ideolog usta5kih nadela,voljom naroda izabrani
je izvr5enja
voda i genij poslanod samogBoga.Paveli6evul2-godi5njuemigracijui prodaju

139
DalmacijeItaliji naziva mudrim drZavnidkimdjelom. Besrarnnoubjeclujeditavi Dr
hrvatskinaroddaje stajaou ustaSkojborbi protiv Srba.Po njemu,Srbijapripada
zaostalomsvijetu,koji smije tek poboZnoproviriti krozvratazapadneEurope,ne bi
li ne5tonaudioitako se pribliZiokulturi icivilizaciji. Za JugoslavijukaZeda je Med
trojanski konj, kojeg je velikosrpstvo uvuklo u Hrvatsku sa ciljem razorenja rspu
hrvatskedrLavnesvijesti,a Poglavnikje onaj koji je to sve providio i proglasio NAV€
glavnim neprijateljirnaHrvatske:velikosrpstvo,Zidovstvoi komunizam,protiv
kojih je poveonesrniljenuborbudo istrage. Med
Poglavnik,Hitler, SpanjolskiFranco,slovadkiJ. Tiso, portugalskiSalazar, DrLa
francuski Petain,rurnunjski Antonescuvai.e za okrivljenika kao prvoborci za umir
nacistidkinovi poredaku Evropi. Narodnooslobodiladke borce naziva pla6enim talijz
slugamacrvene Moskve, koji su za borbu protiv Hrvatske dobili odobrenjei
blagoslov od najve6egtladitelja u povijesti dovjedanstva,crvenog diktatora redo
Staljina,koji u sebi udruZujekrvolodtvoNerona,sadizamod Sade,razbojnidku usta
okrutnostiaruge i uZitak u masovnim pokoljimajednog pravog bolj5evikas Sto j
perverznimzlodinadkimnagonimapokvarenogZidova.
PotP
3. U nlLe navedenimdlancima,radio-predavanjirna, politidkorn pregledu,
propagirao je raspirivanjerasnei vjerskenetrpeljivosti,terazbljanjejedinstvenosti
otok
na5ihnaroda,koji su bili sprernniokupatorupruZiti otpor.Zagovaraoje teoriju vrue
KerubinaSegvi6ao rasalxai prikazivaoHrvateGotima,a ne Slavenima,kako bi na Izabt
taj nadin StoZe56eraspirivaonacionalnurnrZnjunarodaJugoslavijei tirne slabio pnoF
njen otpor pred agresijomfa5izmai pripremaoga na brutalnirat. Ovakvim svojim polit
radom doprinio je osnovnom zadatku na5eg neprijateljada terorom i svim zaslu
raspoloZivimsredstvimaradi na razbijanjujedinstvenogotporanaroda. odlid
Upravo sadistidkije uZivaou progonimabra6eSrba,vredaju6isve Stoje podv
srpsko,a radi postizavanjaStoboljeg efekta,Narodnooslobodiladku frontu nazivao
-ievelikosrpskimkomunizmom,a to sve u cilju ponovnog zarobljavanja Hrvata. polit
je
Napisao sljedeiedlanke,odrZaopredavanjai politidke govore kako slijedi svak
-
(togau dosjeunema n.o.). godir
Saudesnici:Ante OrSani6,odgovorni urednik Nove Hrvatske , Zagreb, germ
Marovska 28A; Tijas Mortigjija, Zagreb,Jeladidevtrg 8/ll, odgovorni urednik lnatet
Spremnosti;Vilirn Pero5,odgovorniurednikNove Hrvatske(...) U Zagrebu,2.
srpnja1945;'. intele
Oni koji su to potpisali (neditko!) ne samo da su pokazali ideologijsku svibn
opijenost,iznenadujudernrziteljstvona sve Stoje hrvatsko,opijenostsrpskirni
ruskim bratstvom,zanesenjaStvo kakva svijet ne poznaje,nego i zadivljujuii redov
srnisaoizmiSljanjai uvelidavanjakako bi propagandistidki trik bio bridak poput t945
rnadau rukama glavosjeda,koji bi i najrnirnijegradanelxogao potrestido potrebe rekto
da postanuosvetniciili ubojice,da krenu ulov za tako opisanimpojedincima.Bio javni
-ieto lov na Hrvateo kojem svijetnikadnije doznao,o kojemjoS ne znani stotinku Visol
lstrne. Skole
dinov
za NI

140
ubjedujeditavi
Srbijapripada Dr. Blai Jurisit: stari pravqi
e Europe, ne bi
riju kaZeda je Dr. Danilo Medakovid, rektor Visoke pedago5ke ikole u Zagrebt,
Medulidevaul. 33, dostavioje 26.lipnja 1945.Anketnojkomisiji Hrvatske2l
lem razorenja
lio i proglasio ispunjeni upitni arak (spis AK 94145.),s napomenom:"Ono Sto je u njima
tnrzam)protiv navedeno,pouzdanoje".
Prvi ispunjeniupitni arakje njegov,i iznjega se doznajeda je dr. Danilo
alski Salazar, Medakovi6 roden 1890. u Gradacu,Srbin, do 10. travnja 1941. bio direktor
prvoborci za DrZavneIV. rnuskerealnegimnazijeu zagrebu,a ve6 15. svibnja 1941.da je -
rivaplaienim umirovljen,da je u podetkulipnja pobjegaoizzagreba,ali ipak dospiou zatvor i
i odobrenjei talijanskilogor,te u lipnju 1944.pristupioNOP-u,a nakonratapostao- rektorom.
rog diktatora Drugi upitni arakispunioje prof.dr. DragutinStrohal,roden1884.u zagrebu,
, razbojnidku redovni profesorvisoke pedagoske5kole,o kojernje rektor dr. Medakovi6,u ime
bolj5evikas ustanove,napisao:"Uvijek je stajaona pravojslavenskojliniji i bio protivniksvega
Sto je narodu od njegovih neprijatelja sugerirano.Izgraden i dvrst karakter i
rm pregledu, potpunosiguranza politiku NOP-a".
:dinstvenosti U takvu kontekstuzanimljivje upitni arak dr.BlaLaJuri5i6a, rodena1891.na
ao 1e teoriju otoku Vrgadi, opiina Biograd na lnoru, redovnog profesora VPS-a, a kratko
a,kakobi na vrijetne i redovnogasveudiliSnogprofesora.on je u ratu 1941.-1945.uredio
i timeslabio Izabrana djela Ante Stardevi6a,izdao Nacrt hrvatske slovnice za svoje slu5atelje,
kvimsvojim priopiio u uskrsnjim i boZiinim novinamapokoji dlanak iz povijestijezika i
rom i svim politidkepovijestihrvatske, paje bio iodlikovan redomI. stupnjasazvijezdom(za
a.
zasfugena podrudjujezika iknjizevnog stvaranja),ali je u upitnomearku naveoda
;r sveStoje odlidje nije primio - sluZbeno,ve6 rnu ga je "u zadnji das predao Skolski
rntunazivao podvornik".
ja Hrvata. Rektordr. Medakovi6je o dr. B. Juri5i6unaveo:"Kao stariprista5apravaike
kakoslijedi politike, dini se da je bio bliz hrvatskoj drZavnoj ideji za vrijeme NDH, ali je
svakakobio protivnikonih krvavihmetoda.Ono Stoje pisaozavrijemeproSledetiri
godine ukazuje na njegov stardeviianski mentalitet, no bio je protivnik
, Zagreb,
rni urednik germanofilskognaziranja.odbio je ponudenukatedru na Sveudili5tu.Nema
lagrebu,2. rnaterijalada ga se okrivi kao fa5istidkogpomagada".
Nekoliko dosjeaiz te visoko5kolske ustanovedodaratie ne samodime su se
leologijsku intelektualcibavili u ratu l94L-1945. nego iSto im se dogodilou pora6u(nakon
: srpskimi svibnja 1945.).
adivljujuii Dr. Juraj Justinijanovii,roden 1895. u Starigradu,do 10. travnja 1941.
idakpoput redovniprofesorPornorskevojne akademijeu Dubrovniku,a otadado 9. svibnja
dopotrebe 1945. redovni profesorVisoke pedagoikeSkoleu Zagrebu(od lipnja 1944. i
rcima.Bio rektor),napisaoje u upitnomarku da 1941.-1945. nije publiciraonijedanredakili
ri stotinku javni rad, a zatimje, na pitanje o suradnjis NOP-om, odgovorio:"Kao rektor
Visoke pedago5keSkole,za5tiiivao sam porodiceonih slu5adai dinovnikaove
Skolekoji su odlazili u partizane".Rektor dr. Medakovi6na to je dodao:"Kao
dinovnik,prof. dr. Justinijanovi6 bio je uvijek korektan,a nije ni za Jugoslavijeni
za NDH pokazivaoarnbicijeda se razliditim reZimimapribliZi. Kao ispravani

l4l
 postendovjek, nalazioje, iako u manjoj mjeri, razumijevanjaza one koji su bili (ust
progonjenii odlaziliu NOB". ogri
Dr. Lovre Katii, roden 1887.u Solinu,do podetkatravnja 1941.upravitelj neza
Privatnebiskupskegimnazije s pravom javnosti u Splitu, a otada do podetka NOI
svibnja 1945.ravnateljDrZavneII. realnegimnazijeuZagrebui redovniprofesor
visoke pedagoskeSkoleu zagrebu,o svomeje publicistidkomradu 1941.-1945. prog
naveo: "Napisao sam nekoliko raspravao hrvatstvu Dalmacije protiv Talijana i tezu
njihove teze,jednu zbirku novela(kojuje objavilo Drustvo sv. Jeronima),Hrvatsku
povijest u zajednici s Baradom i Sidakom,Tri najveta hrvatskakralja (u Dru5tvu proti
sv. Jeronima)". zast
Dalje je naveodaje u PudkomsveudiliStuuzagrebu odrLaodva predavanjao (iran
hrvatstvuDalmacije i njenoj vaZnosti(takoderprotiv talijanske teze),te na radiju mod
nekolikopredavanjao dalmatinskimgradovima. mr2t
Na upit o suradnji i pomaganjuNOP-a, dr. Kati6 je naveo: "lzravno nisam prav
suradivao,neizravnopomagaopojedince(npr. novdano- Bulj u bolnici Sv. Duha),
zaklonio nekoga Kastelanina,Vicka Perusinu,u Stenjevadkubolnicu, prof.
Pavletiia,uapien,i pojedinedake".
U primjedbamaje naveo: "Bio sam pozivan na njemadke priredbe i
predavanja,ali se nigda nisam odazvao.Odbio sam i poziv da predajemna
Dr
talij anskoj gimnaziji".
Rektor dr. Medakovii je o dr. Lovri Kati6u napisaoda je bio "na hrvatskoj intel
distojstraniprotiv talijanskogposizanjana naSuobalu.Kao sve6enikje po svojoj pisa
prilici posjedovaoizvjesnudozu reakcionarnosti, ali nije poznatoda je makar i usta
indirektnosudjelovaoili pornagaonasiljareLinaza NDH. lzgledadanema razloga
da bi ga se ubrojilo u red onih koji su sa okupatoromdirektnosuradivali". viso
Ing. FraneCota, akademskikipar, roden 1898.u Kninu, u ratu 1941.-1945. (dos
izvanredniprofesor Visoke pedagoikeSkole i honorarninastavnikTehnidkog
fakultetauzagrebu, naveoje u upitnomarku da je od 1941.do 1945.u dasopisu Nikc
Alma mater Croatica napisao strudnu raspravu "Don Buli6 i fra Marun" Ekor
(arheolozi),te sudjelovaou kiparskom natjedaju 1941.za spomenik Stardevidu,
2. st
zatim da je u Pudkom sveudili5tuu zagrebu odrZao predavanjapod naslovom
"Starohrvatski spomenici u Dalmaciji", "Rodin" i "Michelangelo", da je Filip
sudjelovaona izloZbamahrvatskih umjetnika u Zagrebu 1941.-1944.,te na obja
izloLbana istih umjetnika u Bedu i Berlinu (s dva kiparskarada).
UE
O suradnjii pomaganjuNOP-a naveoje: "Kupovao sam bon zaratni zajamod najp
tada5njegtajnika VPS-a Filipa Ravliia. Prekokipara Augustindiiaprenio ne5to
sred
novcaza sestrupjesnikaVladimiraNazora".
nave
Rektordr. Medakovi6je o ing. F. coti napisao:"Iz kukavidlukasudjelovaosa nast
svojim radovima na izloLbamaza vrijeme NDH. Navodi za indirektnu vezu s tvore
NOP-om su istiniti.Nema uvjetada budepredvedenpredanketnukomisiju".
U slidnomstilu o sebisu pisaliprofesorJosipDemarin,dr. Marijan petras,dr. kom
Mate Mudrovdi6, prof. Josip Gattin, nastavnikvjeZbaoniceVPS-a Ivan Rukavina pa je
(o njemu je ustanovanapisala:"Bio je fa5istidkinastrojen"),vladimir Tomasid
(ustanova:"politidki nezainteresiran"), nastavniku vjeZbaoniciFranjo Filipovi6

t42
koji su bili (ustanova:"sklon politici NOP-a"), nastavnikJosip BlaZina(ustanova:"nije se
ogrijeSio o politiku NOP-a"), lvan Toplidanin (ustanova: "politidki
. upravitelj nezainteresiran")i dr. Josip Roglii (ustanova:"potpuno siguran za politiku
1o podetka NOP-a").
ni profesor Ako se to zna, i "istinito je", te ako se pribroje ve6 spominjanetisuie
941.-1945. progonjenihintelektualaca,pitanjeje'. zarje teSkopogoditi tko je u poradulansirao
Talijanai tezu o ustaSoidnostiili genociduHrvata?Gdje je taj na5aotakve Hrvate?
l, Hrvatsku Mnogi od te5kooptuZenihnovinarai publicistanikad sejavno nisu izjasnili
(u Dru5tvu protiv Rusaili Srba,dakni protiv bratstva(edinstva), ali su samimtim Stosujavno
zastupali hrvatstvo i Hrvate, odnosno razvijali neke teorije o podrijetlu Hrvata
edavanja o (iransku,gotsku,nordijsku...),a drugeodbacivali(slavensku), te StosuteZilinovoj,
e na radiju modernojEuropi,a ne ostajanjuna Balkanu,bili ne samooptuZeniza vjersku i rasnu
mrZnju ili za potpirivanjegenocidnostinego i obespravljeni(ostalibez posla,bez
vnonlsam pravana profesiju),proganjani(prisiljavanida radeza Udbu) ili strijeljani(njih 37).
Sv.Duha),
,icu, prof.

lriredbe i
rdajemna
Dr. I{ikola PerYit: ZemljopisA|DH
Anketna komisija ZKRZ-a pozabavila se nakon svibnja 1945. tisu6ama
hrvatskoj
intelektualacau Hrvatskoj koji su u vrijeme NDH morali raditi i Zivjeti (predavati,
po svojoj
pisati,govoriti,crtati,svirati,podudavatii slidno),tretirajudiih kao da su svi bili -
e makari
ustaSe.
nrazloga
Medu njima na5aose i dr. Nikola Per5i6,profesorEkonomsko-komercijalne
visoke Skoleiz Zagreba,kojije bio optuZenzbog dlanakai knjige ZemljopisNDH
4t.-1945.
'ehnidkog (dosjeAK 100/45.).
Prvoje javnituZilaczagradZagreb 3. srpnja1945.dobio"Predmet:Per5i6 dr.
dasopisu je
Nikola", u kojem pisalo:"Podnosise prijavaprotiv Per5i6dr. Nikole, profesora
Marun"
Ekonomsko-komercijalne visokelkole izZagreba,na postupakradi delikta izdlana
.ardevi6u,
2. stav 1.,2.. 6. i 9. Odlukeo za5titinacionalnedastiHrvatai Srba".
raslovom
'', U toj je prijavi navedeno:"Dr. Nikola PerSi6izdaoje u suradnji saprofesorom
da je Filipom LukasomZemljopisNDH.U Spremnoiliod 10.travnja1942.,br.7,str.9.,
1., te na
objavioje dlanak"Idealno sredi5teHrvatske,Banja Luka u pro5lostii sada5njosti".
U Spremnosliod 4. listopada 1942.,br. 32. str. 3., objavio je dlanak "Drina
zajamod
najprirodnija granica. Pogranidnarijeka dviju geopolitidkih cjelina, kulturnih
rio nesto
sredinai narodnihpodrudja".IzdavanjemZemljopisaNDH i objavljivanjem gore
navedenih dlanaka prijavljeni je najbolje posluZio okupatorima u njihovom
:lovaosa
nastojanju da razdijele Hrvate od Srba i da osnutak NDH prikaLe kao neku
U VEZU S
tvorevinu za hrvatski narod".
iiu". Javni tuZilacje 10. kolovoza 1945. (broj KG 734145.)zamolio Anketnu
etras,dr.
komisiju da mu po5aljupopissvegaStoje dr. N. Perii6objaviou ratu 1941.-1945.,
i.ukavina pa je ta komisija,odgovarajudi17.kolovoza1945.na tu zamolnicu,navela:
TomaSii "1. ZemljopisHrvatskeII. dio
rilipovii
2. Naia domovina.svezakI.

143
 3 . Hrvatskikrugovalod 28. VIII. do t0. tX. 1944.
prllnJeS
4. Spremnostza godint 1942.
sernits
5. Podnesak dr. Per5iia
povjerlj
Umoljavase naslovda ovoj kornisijiprimjerkeod I do 4 sto prije povrati,jer
Cl
ih komisijadnevnorabi.Drugogadokaznogmaterijalaova komisijanema".
tom dla
Kad je pro5lojos nekolikodana,Anketnakomisijaje sluZbenimpismomod
hrvatsk
31. kolovoza1945.podsjetila javnogtuZiocana "predmet"o dr. Nikoli persi6u, te naroda
istakla:"l-l gore navedenompredmetu,a na zamolnicuod 10.kolovoza 1945.broj
Nezavis
KG 734145.dostavilismovaln, meduinim prilozima,sprentnostza 1942.godinui
nasrtaju
Ht"vatskikrugovalod 28. vlll. do 10.IX. 1944.s molbomda nam seovi priloziSto
dok nru
prije vrate,jer ih ova komisijadnevnorabi (...)"
obnovio
Dodali su da su i telefonskimputemurgiralida im sevrateti prtlozi,alitome
Tir
nile udovoljeno,te ponovourgirajupovratak"po donosiocu"pisma.
europsk
U to vrijeme pred Anketnom kornisijom naili su se i svi zaposleniu
2.1
Hrvatskomekatolidkon.r kasinuuzagrebu(AK l02l4s.):dr. Kamilo Dodkal,kojije
Sprenm
1941.-1945. objavio i drugi svezak knjige Diecezanski muzej Nadbiskupije
vezan z
zagrebaike, otisak strudneradnjeo stvaranjuDiecezanskogmuzeja iz Katoliikog
zajedni
lista(priloLioje obasveska);dr. FranjoGrundler,koji se"nije baviopolitikom";dr.
3.1
MatijaMarkov,kojije prije 1941.iu ratu 1941.-1945. uredivaoKritanskuikotui dlanak
predavaoo blaZenomNikoli raveli6u; vjekoslav Sa6er,koji nije niita objavio,a
75-god
pomagaoje djecu koja su bila u NoP-u (sin Mirko, k6erkaMarija Gospodneti6,
kolovoz
snahaZorai unukaDamira).PredKomisiiom su se na5lii drusi iz te ustanove.
utomc
nosioci
idealizr
sarlood
Dr. Mirko Koiutic: pravo na driavu slobodn
4.1
U dosjeuAK 105/45.obradenje sludajdr. Mirka Ko5uti6azbog viSedlanaka Koiutii
objavfjenihl94l.-1945. u spremnosti,koji su nakonsvibnja 1945.ocijenjenikao su pose
"ozbiljno zlonarnjernodjelo iz dl. 13. i 14. Uredbeo vojnim sudovima".Evo tih osvojio,
dlanakai navodakoji su inkrirninirani: prirodna
l.Dr. Mirko Kosuti6je u spretnnostiod 15.ozujka 1942.(broj 3, stranicar.) Na
objaviodlanakpod naslovom"Ni5tetnostdrZavnihdina od 1918.idalje do 10. su prido
travnjal94l . za Hrvatskui hrvatskinarod",u kojemje iznio daje vet,2g.listopada hrvatsko
1918.uskrslaiobnovljenaNDH(na osnovizakljudaka hrvatskogSaboraod toga politidk
dana)i daje ta drLava,na tetnelju laZnepretpotavkenarodnogjedinstva hrvatskog, svjetsko
slovenskogi srpskognarodauklopljenau biviu Jugoslaviju;da Hrvati imaju pravo je "zagn
na svoju drLavu,zasebnood Srbai odijeljenood Srba;da Hrvati pripadajuzapadnoj Hrvatirn
europskojkulturi, a Srbi bizantinskojkulturi (to su dva kulturna svijeta,dva imaju "p
pogleda na Livot i 6udorede);da su Hrvati pod utjecajem najviieg morala predalar
rirnokatolidkevjere razvilisvojeposebnemoralnei duhovnevrijednosti;da su Srbi
proLeti materijalistidkimpogledom na svijet, a Hrvati idealisti; da su Srbi
zavojevadikoji imaju znadenjenomadskihplernena,a Hrvati braniteljipravdei
istine,te da nikad nisu posizaliza tudim; da su Hrvati u svoju krv primili jake

t44
 prim.ieseetidke nordijskerase,a srbi primjesak
ciganskenomadskei plemena
semitskekrvi, pa su zato rukavi, prevejani,trimueni
i sebidni,dok su Hrvati
povjerljivi,pouzdanii prije sveganosiocistaroga
ije povrati,jer hrvatskogposten;a.
I nema". clanovi Anketnekomisije,osirnspomenutoga, nasrisu da dr. M. Kosutii u
tom dlanku istide: "ustaiki pokret, koji je duh-ovna
m pismomod revolucija, nikra iz duse
:oliPerii6u, hrvatskognaroda i vjedne njegove telnje i borbe za pravdu
te i siobodu hrvatskog
.tza naroda,za puno i neokrnjenoostvarenjehrvatskoga
1945.broj dizavnog prava i obnovljene
t942.godinui NezavisneDrLave Hrvatske(...), davaoje ustrojnodjeloworn]
i krvavi otpor proti
ovipriloziSto nasrtajui nasilju beogradskihvlastodrZacana Zivot hrvatskoga
narodasve do dasa
dok rnunije uspjelo,teje uz izdainupomo6svojihsaveznika,"po
nasempoglavniku
ilozi,ali tome obnovioNezavisnuDrLavuHrvatsku,'.
Time je, kaZese,dr. Kosutidistakaodaje Hrvatska,.novi
dimbenikpotrebar-r
europskorne novoln poretku,a Jugoslavija-iezanj izgubljena,,.
zaposleniu
)odkal, 2. U dlanku "sudadkanezavisnotu autoritatitvnil dizuui,',
koji je koji je objavljen u
tVadbiskupije spremnostiod I l. kavnja r 943.(broj 59), dr. M. Kosutii j
e iznioaale suoac;eaino
z Katoliikog vezan za vodu, koji je obrikovan u zakonu, a zakoi je
izraz u vodi Livu&
rlitikom";dr. zajednidkevolje narodnezajednice.
znskuikolu i 3.u spremnosti.o.d r9. rujna r943.(broj g2, stranica2.)dr. Kosuti6je objavio
ta objavio,a dlanak "Hrvatska drZavnost za nagodbe, .po.uru,ru
i danas,,, u povodu
iospodnetii, 75-godi5njiceHrvatsko-ugarskenugodb" i 4-godisnjice
Sporazumaod 26.
ustanove. kolovoza1939..a AnketnakomisijaZkRZ-a jenukon,uibnlu
td+s. oclenila da on
u tom dlanku "svirn silama nastojiodvojiti Hrvate od
Sr6a',,tvrdeii da su srbi
nosioci kulture materijalizrnai hegernonije,',a Hrvati
sljedbenici Zivotnog
idealizrna",da je "Nezavisna DrLaia Hrvatska uskrsra,,
i da ,.znadi potpuno
samoodredenjehrvatskognaroda: suverenihrvatski
drZavni narod i suverena
slobodnahrvatska drLava',.
4. u sprentnosriiz r943. (broj 96 i 97, stranicar 0.-BoZi6ni
zi5edlanaka dvobroi) dr. M.
Kosuti6je objaviodlanak"Nas narodnoZivotniprostor,,,
ljenjenikao u kojernje istakao.,(...)da
su posebnoBosna i Hercegovinai Srijem bili oduvijek
ra".Evo tih hrvatske zemlje,koje je
osvojio,nastanioikultivirao hrvatskinarod,',te da..Hrvatsku
od Srbije dijeli
prirodnagranica- Drina (...)',
stranica1.)
Na temeliutako izvadenihcitataiz Kosutiievepublicistidke
aljedo 10. djelatnosti,kojoj
su pridodani neki biografskipodaci (da je za NDH
).Iistopada bio drZavni vijeinik, dla'
hrvatskogSabora,saveznidar za "Hrvatskiruu", ku6evrasnik
rra od toga a,,. poznarposvome
hrvatskog, iz veleizdajnidkogprocesaprije prvoga
-aZnisudacprotiv
najupravo 52 otpuienaSrbina,da
u zapadnoj
rijeta, dva
"#J;.
ilH: ["-iH,'#:ffi',J
ffi"I
:g morala etna komisiia zKRZ-a optuZilaga je i
predalavojsci na daljnji postupak.
dasuSrbi
a su Srbi
i pravdei
'imilijake

145
 5
Ivo Balentovit; dopisnik iz Sofil" "Nepn
Anket
i
Jedanod poznatijihnovinaraNDH, kojije kao dopisnikHrvatskognaroda provac
Dojavnoguredaiz soirle pisaou Hrvatskojsmotri,spremnosti,Hrvatskom narodu. 6
prvu
Nivoj Hivatskoj i fJsti,i, a objavljivao,i u Krugovalu, te 1942.tiskao svoju "Dvad
u Zupanji (25. travnja 1913.).Godine 1945.
knjigu,bio je lvo Balentovi6, roden partva
a evo ,7
u.utio se iz Bugarskei odmahje bio zatvoreni osudenna pet godina zatvora'
zaSto. dlanci
AnketnakomisijaZKRZ-a, pod brojem 106145. od 4. srpnja1945.,optuZilaga najve6
je daje kao "ustaski;ovinar", dopisnikNDH iz Sof,rje,jo5 od prije rataorganizirani svako
ustasa,daje u svojim napisima'harangirao protiv bra6e Srbai odludnose protivio hegem
svakoj zajednicis njirna, nazivaju6iih balkanskim ciganima i cincarima",da.ie osovln
pisao uvijek "s tendencijo- ,.urpi.iuanjamrZnjerneduna3im narodima,dime.ie novr p(
iz
podinioziodiniztl.13.Uredbeovojnirnsudovimaod5. svibnja1944.,odnosno 4)

travnja
dl. L i2. Odlukeo zastitinacionalnidastiHrvatai Srbau Hrvatskojod24. stranic
je
lg45.", navode6ida u bijeguu Sof,rji. b)
koje
U "Pojedinostimao ziodinu",u sedamtodaka,navedenesu inkriminacije )36, st
su teretile Balentovi6a. c)
u
l.IJ Hrvatskj smotri broj 7 iz 1941.,u tekstu pod naslovofir"lz ropstva stran ici
juna5tvo i politidku
nezavisnui sloboinu Hrvatsku", navodno "ironizira srpsko d)
Srba,koje da izmisljenoje i forsirano na temelju nekakve svetosavske stranic
sposobnost
na visini: i sarno ustaski pokretdaje
ideologije.Taj kult it' i" t1.unioi diZaosvijest e)
juna5tvu, snazi i velidini, a u.iedno
bio poZvandirazbiieiu izmi5ljotinuo srpskom J90, str
Hrvatske u svoje
da kao iskljudivazdruuu,nuguhrvatskognarodapreuzlnesudbinu 0
ruke". 1943.,I
2.UsvojojbroluriGeneraljenestaoprvi(izdanieDIPU'1942')'pi5u6io g)
neposrednimurro"i-u njemadko-jugoslavenskograta, navodnoje "korteSki,i,da 1942.,I
se dodvori svojim fa5istiSkirn gospoJarima", bacaoblato na sveono 5toje srpsko, h)
izmiiljaju6i najpodlije laLi, i s druge straneslave6iNijernce i nepobjedivost 28. oL,
DrZavu
n;"*alie vojske, t<oia;e uni5tavanjemJugoslavijestvorila Nezavisnu i)
Hrvatsku". travnja
3.), pod
3.I) Hrvatskom narodu od 5. lipnja 1943. (broj 750, stranica i)'
je daie zaCankova reZima u
naslovorn"Tamnesile Balkananekadi danas",tvrdio broj 20,
i njegovih
Bugarskoj "atentat na Crkvu sv. Nedjelje djelo ruskog boljsevizma k)
je taj isti
agJnata,,,daje,'Beograd taj atentatfinancirao svojim sredstvima,ida kolovoz
na Stetu
B"eogradoauvlet< nu gulkun, igrao podrnuklu politidku igru, dakako l)'
Bugara i Hrvata". od 20. r
pod
4. lJ Hrvatskontnarodu od 11. srpnja 1943.(broj 778, stranica3.), (
u rat
naslovom"Cripps- Gavrilovi6ViSinski/Kakoje MoskvagurnulaJugoslaviju Balento
podvalila
izastoju je napustila/",Balentovi6je iznio "kakoje Moskva licemjerno kraju Zr
f u g o s l a v i j i g u r n u v s i j e u r al g
t 4l.inakontogajeostavilanacjedilu'pustaju6ida pisao "t
propadne". Srba i I
propag

t46
 5.lJ Novoj Hrvatskoj od 6. lipnja 1942.(broj 130,stranica pod naslovom
"Neprijatelji drZave su boljSevidkiodrnetnici",Balentovi6je, prema tvrdnji
Anketne komisije, nazvaoNOPi borcekukavidkinrbanditirna,koji da u Hrvatskoj
skognaroda i provadajumasovnipokolj Hrvata, itd.".
(skomnarodu,
6.IJ Spremnostiod 21. lipnja 1942.(broj 17, stranica3.), pod naslovom
ao svoJuprvu "Dvadeset dana s partizanima", Balentovit "izopadeno prikazuje Zivot kod
Godine1945. partizana,koji su neljudi, Zivotinje i sve ono Stone spadau ljudsko drustvo".
zatvora,a evo 7. Anketna kornisijazKRZ-aje o Balentovi6unavela:"u niL.enavedenim
dlancirnanastavlja svoju petokolona5kurabotu, te kao usta5ki dopisnik u Sofrji
5.,optuZilaga najvedimdijelom obradujeodnoseizmeduBugarai Hrvata i, dabome,gotovo u
.aorganizirani
svakom dlanku ode5avase o naiu bra6u Srbe, prikazujuii ih kao nekulturne,
:noseprotivio
hegemoniste,koji ho6e da preuzmu dominantanpoloZaj na Balkanu, hvali
:arima",da je osovinskesile,a osobitoHitlerovnacionalsoc rjalizam,koj ije jedini kadarda uvede
dima,dimeje
novi poredaku Europi,pa i na Balkanu".Ti dlancisu:
4.,odnosnoiz
a) "Nji5e se p5enidnoklasje",Hrvatski narod od26' srpnja 1942.,broj 162,
od 24.travnja
stranica9.;
b) "VaZnostkrugovalnepromidbe",Hrvatskinarodod 8' listopada1942',broi
iminacijekoje
236.stranica10.:
c) "Hrvatski pisci i knjige", Hrvatski narod od 20' sijednja1942-,broj230,
"lz ropstvau
stranica7.;
vo i politidku d) novela "Nebo gori", Hrvatski narod od24. sijednja 1942.,broj 334,
'e svetosavske
stranica6.,
ki pokretdaje
e) novela"smanjivanjeu svijesti",Hrvatskinarod od 3. sijednja1942.,broj
idini,a ujedno
790. stranica7.:
vatskeu svoje f) "Prvi bugarski novinar - Daniel Krapdev", Hrvatski narod od 2' srpnja
1943.,broj 770, stranica3.;
)42.),pi5u6io
''korteiki,i da g) "Tajanstvena zgradaduhova", Radio-Zagreb,Spremnost,od 22. oLujka
1942.,broj 4, stranica8.;
r Stoje srpsko,
h) "S borcimana snjeZnimplaninamaod Romanijedo Ozrena",Spremnostod
nepobjedivost
28. oZujka 1942.,broj 5, stranica3.;
visnu DrZavu
i) "Na krhotinarnapropalevelidine (tri satau Beogradu)",Spremnostod29.
travnja 1942.,broj 8, stranica5.;
Lnica3.), pod j) "Sokadijau svojoj pjesrni,igri i odjedi", Spremnostod 12.kolovoza1942.,
kovareZimau
broj 20, stranica3.;
na i njegovih k) "Partizanavise nema(ostalesu samopljadkaskehorde)",Spremnostod 16.
i daje taj isti
kolovozal9+2.,broj 25,stranica3.;
kako na Stetu l) ,.Srbisu vei prije ratapripremaliguerilskui partizanskuborbu", spremnost
od 20. rujna 1942.,broj 30, stranica3.
nica3.), pod (...) Anketna komisija ZKRZ-a navela je u "ObrazloLenju" da je Ivo
goslavijuu rat kojije u rodnom
Balentovi6jo5 prije rata bio organiziraniusta5ai petokolona5,
ernopodvalila kraju Zupanji pripremao teren za okupatora,te da je u svojim dlancima,koje je
r, pu5tajudi
da pisao "u raznitn usta5kimdnevnicima", iskazivao iskonsku mrZnju "proti brade
Srba i bratskog ruskog naroda, raspirivao mrZnju izmedu naroda Jugoslavije,
propagiraoza fa5istidki sistem Hitlerov i svojim harangiranjemznatno doprinio

147
 progonuSrba",da u svim svojim publikacijama,.slabi
otpor naseganarodaproti povezano
okupatorovanasilja nad nasim narodima,sirenjem
nacionarne,vjerske i rasne
nesnoSljivosti, odnosnoopravdavanjem ostvariva
okupacije,te osudivanjemoslobodiladke
borbenaroda", daje kao dopisnikDojavnogureda izvr5enje
iz Sofije zastupao..fasistidku
t" razdvajanjetnslavenskihnaroda nu Burkunu pripremao sudovima
!z?y i teren za novi
Hitlerov poredak". U"P
zbog tako teike kvarifikacije, u kojoj sve vrvi ratne zlod
od poruistina i nepotpunih
nayo.da, Komisijaje Ivu Balentovi6aproglasiraratnirnzlo8incem 2397) nav
(dl. r 3. uredbeo
vojnimsudovimaod 5. svibnjarg44.idr.2. stav 1 .d a
r.,2.,3.,6.,g. i9. odrukeo zastiti
nacionalnedasti),ali je ipak.osuden"samo" na pet godina (u srpnju
zatvora,iz kojegje izisao predstavlj
1950.i otadastalnoZivio u L,upanji,rade6ikao
nai.lestenik FD ,:Granidar,,,nakon
Povremenoje pisaoza osjeEkiGtas Slavonijei zagrebadki l94l ., bro
:,:9Lj.:,?t: -""zaposlen.
yJesntkI Jporlske 2. da
novosti.
a)"zz
NOP daje
b) "Tr
Tijas Mortigiija-' gtavni urednikspremnosfi6s da 10. tra
NEZAVISNOS
c) "Ni
Profesoru,novinaru, glavnom i stranicaI.:
odgovornom uredniku Hrvatskog d)"u
narodq i Spremnosti (od 22. broj 90, str
studenoga1942) Tijasu Mortigfiji, Trumbiia k
kad mu je bilo oko 35 godina,
e) "Po
Anketnakomisija ZKRZ-a svalila ie 107,strani
na pleia doistateZakteret. kako su par
Ve6 u "Kratkom opisu elementa,a
kvalifikacije zlo(,jna,' (spis AK
u,,ob
108/45.od 4. srpnja 1945.)navelaie komisijaza
daje on u svojimbrojnimpolirickim Tijas Morti6
dlancimau Spremnostii Hrvatskom dakle vei u
narodu, te obavljanjem svojih odluduju6i
funkcija odgovornog urednika Spremnosti,
spomenutihlistova, pa i kao dlan uobidajeno
izaslanstva hrvatskih novinara u "Inteli6
Slovadkoj i na podrudju istodnog raspaljivaoj
boji5ta, "raspaljivao nacionalnu SluZiosepri
mrZnjuizmeduSrbai Hrvata,stvarao i krivofvore
i pro5irivaoj az izmedunj ih, stvaraoi protunarodn
dizao borbeni duh kod zavedenih hrvatoZdere
saveznika, pretvoriti u s
a u koristokupatora,
stvarao
ffi:[i";:"rf*J,i#tffi"]
glorificirao nacizam,Njemadku i ustaiku po usta5kimI
NDH i njihov vjedni savezi sudbinsku tendencupro
t-dnija' glavniurednik
spremnosrl.
vid ovdjerekst,kaoi reksr"TiiasMortigilia:nacionatrzam Jugoslavijed
li nije
"flf:: politidkufun

r48
I narodaproti povezanost",dime da je "svjesno i zlonamjerno pomagao neprijatelju u
erskei rasne ostvarivanju njegova plana za uniitavanje naroda Jugoslavije i nagovarao na
rslobodiladke izvrsenje masovnih zlodina protiv naseg naroda" (dl. 13. uredbe o vojnim
Lo"fa5istidku sudovimaod 5. svibnja 1944.).
erenza novi U "Pojedinostimao zlodinu".o kojirnaje raspravljara i Hrvatskakomisijaza
ratne zlodine (zH. br. 6157) i Zemaljska komisija za ratnezlodine (ZKRZ broj
i nepotpunih 2397) navedenoje, u Sesttodaka,sl.jedeie:
13.uredbeo 1. daje Tijas Mortigjija kao dlan"Hrvatskihnovinara"dulje od pola mjeseca
ilukeo za5titi (u srpnju 1941.)boravio u Slovadkoji u podrudjimaistodnogbojista,gdje je
ojegjeiziSao predstavljaoustaikuNDH i propagiraou koristNDH (Hrvatski narod od20. srpnja
tidar",nakon 1941.,broj 156,stranica3.);
i zagrebadki 2. daje napisaodlanke:
a)"Zadnji poku5aji",Spremnostod 28. studenoga1943.,broj92,stranica 12.:
NOP da je srpski pokret, koji ide za uni5tenjemHrvatske;
b) "Temeljnizahtjev",spremnost od3l.listopada 1943.,broj gg, stranical.:
. .6\ da 10. travnja 1941. zna(,i postignuie hrvatske potitidke slobode i drZavne
tr- nezavisnosti, koji da se mora obranitisvirnmoguiim sredstvima;
c) "Na5a 1918.idanainja", Spremnostod 7. studenoga1943., broj 89,
r, glavnomi stranical.: da su 1918.godineSrbiprevarilii zarobiliHrvate;
Hrvatskog d) "u hrvatskomPanteonuna Jadranu",spremnostod 14. studenoga1943.,
(od 22. broj 90, stranical.: da MortigijavdiLe politidku ikulturnu vrijednostdr. Ante
r Mortigjiji, Trumbi6akao preteduAnte Paveliia;
35 godina, e) "Politidki savezkomunistai ustaia",spremnostod 12.oZujka1944.,broj
-a svalilaje 107,stranica3.: da se Mortigjija obarana srpskanediievskai ljoti6evskatvrtlenja
rt. kako su partizaniveiinom Hrvati i dokazujeda su partizaniregrutirani iz srpskog
)m oplsu elementa,a NOP daje velikosrpskipokret(...).
(spis AK u "obrazloLenju" tih navodaAnketnakornisija(pa i hrvatskaijugoslavenska
i.) navelaje komisija zaratnezlodine),navelaje,Stoje vojni sudza gradzagrebusvojio,daje
t politidkim Tijas Mortigiija vec 19.travnja 1941.postaoodgovorniurednikHrvatskognaroda,
Hrvatskom dakle vei u samompodetkudekretiranogLivotaNDH, uZivaju6ipuno povjerenje
)n svojih odluduju6ihustaSa, da mu je 22. studenoga 1942.povjerenoi odgovornourednistvo
urednika spremnosti, koju funkciju je obavljao do svibnja 1945. zatim je u stilu tada
i kao dlan uobidajenomza najteLeoptuZbenastavljeno:
rovinara u "Inteligentan,vjest na peru, besvjestan, moralnoneosjetljiv(kao i ustase),
u istodnog raspaljivaoje nacionalnumrZnju izmeduSrba i Hrvata,stvaraojaz medu njima.
nacionalnu SluZiosepritom laZnimteorijama,izmisljenimtvrdnjama,izopadivanjem dinjenica
ata,stvarao i krivotvorenjemhistorijskihistina.Tu ne bira sredstvasamo da postignesvoju
h, stvaraoi protunarodnu,izdajnidkusvrhu i dazasluLiJudinuplaiu. PrikazujeSrbekao neke
zavedenih hrvatoZdere,koji drukdiji ne rnogu biti. Time postiZeefekt da se i Hrvati trebaju
enebraie i pretvoriti u srboZdere,Stose izrazilo u poznatimmasovnimklanjima srpskogZivlja
enje Srba, po usta5kimkoljadimai uni5tavanju selai imovine,logorima,odvadanjimaitd. Istu
sudbinsku tendencuprovadanapadajimanaNoP, koji da je velikosrpskipokret, aizanove
Jugoslavijeda se skrivavelika Srbija.Napadai slavenstvokao ideoloikuutopiju i
:ionaltzam
nije
politidkufunkciju i kamuflaZuza imperijalistidke ciljeveSovjetskeUnije. Jednako

t49
i Zidove, koje nazivlje prljavim degenericimai neprijateljimahrvatskeslobode. zbivanj
Time izazivljei progonei istrebljenj e Zidova. Zato drLi hvalospjeveNjernadkoj, nactona
Hitleru i nacizrnu i stalno ponavlja da je sudbina Hrvatske povezana sa odupira
Njemadkorn.Sto praktidki znadi da se Hrvatskavojnidki i politidki bezuslovno nepopu
tnora podloZiti Njemadkoj i slijepo jo.j sluZiti, ne prezaju6ini pred najve6im pokaziv
Lrtvama.Hitler i Poglavniksu geniji, ljudi Providnosti,sre6aza dovjedansfvoi bio lom
apsolutniautoriteti,kojirna se rnoraropski sluZiti.Ako se joS istakneda je ovaj potezim
izdajnidki zlodinadki rad Mortigjijin trajao neprestanokroz cijelo vrijeme j e i S l ak
okupacije,tada.jasno izlazidaje on Skolskiprirnjerratnogzlodinca,kojije svjesno idejorn <
pomagaookupatorau istrebljivanjuna3egnaroda,te podstrekavaona izvrSenje par1.izan
nrasovnihzlodina.Ova kornisijastogaga utvrdujeodgovornimza gorenavedena kada na
krividnadjela". politici l
Svakaod tih redenicamonstruozno.ie komponiranakako bi se dojmile Sto pogleda
stravidnijirnau predstavljan ju onogaStoMortigjija nije ni rekaoni napisao,a Stoje 2.
narastalou fantazijskojglavi mrzitelja Hrvatskei hrvatstva,koji je, osirn toga, bio "oligarh
aal
tek mali Hrvat referent,u odnosuna velike mrziteljeiz Bleiburgai kriZnihputova, ).
koji su likvidiralitisu6eHrvatau vrijememira (1945.-1947.). Yet,je, uostalorn, iskaznic
navedeno Mortigjijino shvaianje nacionalizma,(kontra)revolucije,socijalnih organlza
pitanja, drZavne politike, usta5kog pokreta, o dinu 10. travnja 1941., dinjenic
usta5ama-povratnicima i o novinarstvuu".
Sada,kako bi sedokazalatvrdnjao Sirirn Logora,
tendencijarna takva izmi5ljanja,koji su pred svijetorntrebali Hrvate pokazatiu jednome
najruZnijemsvjetlu,objavljujuseMortigjijini zapisio novinalstvuuodi strijeljanja ustaSko
1947., dok je jo5 vjerovaoda ne6ebiti pogubljen. Or$Zlltz?t

1. "Za rnoje opredjeljenje bio je odludan nacionalno-drZavni,a ne povucen

politidko-ideolo5kimoment.Slika prilika javljala mi se u torn svijetlu.Podetno 4.^
djelovanjena mene,i to daje partizanskipokretzapodeos podrudjaSrbijei Siriose preteZno
zapadno,kao i kratkotrajni tamo5njisporazumpartizanai Mihajlovica. Kasnije se 2 1 . ) .O d r
pokazalodaje to bio taktidkipotezpri podetkui detnicisu krenulisvojim putem,ali povuesn
politidki odjek ostavljatraga,partizanskiodrediiNarodnooslobodiladka vojskau kasnije
prvim vremenimasastavljenisu najvi5ei preteZnood srpskogelementa- Stoje i publicis
mar5alTito kasnije iznio, rnislirn u spisu 'Nacionalnopitanje u Jugoslavijiu pitanja (
svijetlosti narodnooslobodiladke borbe', pa na terenu dolazi do nepoZeljnih druStven
hrvatsko-srpskih sukoba,na obostranuStetu.Dogadajiseodvijajuu isprepletenosti priprerna
razmahane borbei s bratoubiladkim sudarima,Storaskidadovjekanacionalistidkih (vid. str.
osjedaja,joS viSeako otvorenirnod,imai kritidki gleda i na unutra5njepojave,u najrnanje
vodeiim krugovimaNDH. Tako sam bio medu svirnetim kao raspet,a politidki malom o
najteLeproZivljavao stradanjehruatskognaroda,grdevito ustrajanjevode6ih na suradnju
bespudu,unutra5njei vanjskeudarcena5ojdrZavnosti,koju, po mojem najdubljern namjeSte
uvjerenju,treba spasitii saduvati(...) Sve se na jedno uvijek svodilo: saduvati urednik,r
hrvatsku drZavnost,da bude temelj mogu6nostislobodnoguredenjaunutra5njihi Osijeka.
vanjskihodnosa,poloZajai putau budu6nosti.S ove todkegledi5taoblikovaosam uredniSt
svoja mi5ljenjao pojavamai dogadajirna,ravnaose u radu. Nutarnje-politidko se, ali s
hrvatskoE
6 6 V i d t c k s t o v d j e : " T r j a s M o r t i g i r j a : n a c i o n a l i z a r nn i j c u s t a S t v o "i " T i j a s M o r t i g i j a : g l a v n i u r e d n r k tedevnih1
SDremnosti"

150
vatskeslobode. zbivanjeu NDH i sluZbenovanjsko opredjeljivanjenije pogodovaloovakvim
eveNjemadkoj, nacionalistidkimnastojanjima,te se trebalo opasnosudariti sa zastranjivanjimai
e povezana sa odupirati kro6enju niza stranputicu, tegobno se provladiti. Tvrdokornost i
dki bezuslovno nepopustanje vladaju6egsloja,ustrajanjena onim metodamai politidkm putevima,
pred najve6im pokazivalosei oditovalokao protudrLavno,kaourotaprotiv samogsebe'Tako sam
covjedanstvoi bio lomljen izmedu htijenja i moguinosti, u srazu interesa naroda i drZave s
lkne da je ovaj potezimavladaju6ihkrugova,izmedusvoganacionalizmai sluZbenepolitike, koja
cijelo vrijeme je i5la katastrofalistidkimputem. IJzdrLaosam do kraja, neraskidivo povezan s
, kojije svjesno idejom ostvarivanjahrvatskedrZavnosti.U ovom okviru stoji i moj odnos prelna
lo na izvr5enje partizanskompokretu i narodnooslobodiladkoj borbi, a u potpunostiie se shvatiti
gorenavedena kadanadoveZemo ono Stoiznosimna slijedeiim stranicamao usta5kompokretui
politici kroz ditavovrijernerata.Time 6e biti u cijelostidanaslika mojih politidkih
sedojmile Sto pogledai uvjerenja(...)"
rapisao, a Stoje 2. o ustaskom pokretu Morrigiija se izjasnio negativno:
osimtoga,bio "oligarhijsko-klika5kiistovjetuju sebesa drZavom (...)"
kriZnihputova, 3. "Od kraja 194l. ili podetka1942.dlansampokreta,tadamije dostavljena
i je, uostalom, iskaznica.Na tome je do kraja ostalo. Kao prije toga, ni dalje nisam imao
;ije, socijalnih organizacijskihveza s usta5kimpokretom i ljudima, Sto se pokazuje i u nekoliko
ravnja 1941., dinjenica:nisam upla6ivaodlanarinuni zavirio u prostorijepodrudnogTabora i
tvrdnjao Sirim Logora, nisam se odazivaopozivima,kroz ditavovrijeme nisam prisustvovaoni
ate pokazati u jednornepolitidkom sastankui skup5tini,a na dogovorei sastankeu Glavnom
todistrijeljanja usta5kom stanu nisam ni bio pozivan. Takav je moj odnos prema usta5koj
organizaciji.U dru5fveno-politidkimodnosima i vezama bio sam suzdrZljiv,
IrLavni, a ne povudeni 'nedruStven', kako mi se zamjeralo(...)"
ijetlu.Podetno 4...U nekoliko navrata dosadasnjegizlaganjadotaknutoje ovo glavno i u
Srbijei Siriose preteZnomdijelu vremenajedino podrudjemojejavne djelatnosti(vidi str' 1.,2' i
i6a.Kasnijese ) t.). Oamah na prvim stranicamnaizloLiosam,uz strudnirad, povijesno-kulturnai
ljim putem,ali povijesno-politidka do kojih najvi5edrZimi kojima samse
publicistidkaostvarenja,
ladkavojskau lasnije mislio iskljudivo posvetiti. Na ovom mjestu, u op6em prikazu
renta- Stoje i publicistidko-novinarskedjelatnosti, izlaLem urednidki rad i politidku stranu
Jugoslavijiu pitanja (...) Deseti travanj zatekaome u danima kad sam vei dulje vremena
o nepoZeljnih iru5weno-politidki stao po strani, odav5ise strudnomradu i politidkom studiju, i
sprepletenosti pripremaju6 i se za podetakdjelovanjana Ekonomsko-komercijalnoj visokoj Skoli
rcionalistidkih (vid. str. | .,21.,22.).N isamni namjeravaoni slutioda bih seposvetionovinarstvu,
inje pojave,u najmanjeda budem i profesionalninovinar.Hrvatski narod je u podetkuizlazio u
ret,a politidki malom opsegu,bez organiziranoguredni$tva,a vodio ga je Dominik Burnber uz
'Tipografrje', improvizirano i bez
je vodeiih na suradnjudijela dotada5njegosoblja listova
m najdubljem namjeitenidkihodnosa.Onda preuzimalist Matija Kovadi6 kao ravnatelj i glavni
dilo: saduvati urednik, te krajem travnja sastavljase i ustaljujeuredni5tvo.Kovadii je doSaoiz
. unutraSnjihi Osijeka. Tada se upoznajemo.Sigurno potaknut od drugih, poziva me za dlana
,blikovao sam uredniStvaHrvatskog naroda, gdje sam nekoliko dana pomagao.Premi5ljaosam
mje-politidko se, ali sam prihvatio ponudu, osjetiv5i duZnost pripomo6i prvim koracima
hrvatskognovinstva,kojeje zalazilou novo razdoblje,oslobodenosponakapitalai
a: glavnr urednik tedevnihpoduze6a.Tako sam postaoprofesionalninovinar, ali s miSlju, kako sam

l5l
odmah i pri angaLiranjurekao, da 6e to biti privremenopolje moga rada, dok se Kornbol,L
zaputi.Stoje slijedilo,uvjeti i prilike radau uredni5tvuH.N. nijemoglo djelovati- suradnjaus
da bih namjerunapustio,dapade je potkrepljivalo.Incidents mojim uhi6enjemkao Nijerncima
urednikaistanje poslije tog (vid. str.3.) dovode do sazrijevanjaodluke o rstlcanJem
napu5tanjuuredni5tva1{N., dim se ukaZeprilika i pruZimogu6nost.Da sam tada
oti5ao,u znakprosvjedapremaonakvompostupkusamnom,kako samu prvi dasi
htio,dovelobito do posliedica, kojeni najrnanje ne bi bileu razmjerus izvedenim
dinom,ali koje su seodekivaleu tada5njirn prilikarnai nadinupostupanja. Prijatelji Vjekos
su lne onda odvratili. Nisam smio napustitiuredni5tvo,ako ne predemna neki
pofitidki poloZaj,a to sam u nadeluotklanjaoi bez obzirana prilike. Djelomidni Kao r
izlaz otkriva sepokretanjem Sprentnosti,pa prelazimu taj list, znajucida mi tjednik Ozne i sud
uop6evi5e odgovarakao publicistii da cu tamo biti poSteden dnevnihincidenata, Vjekoslav
sukobai neugodnosti u svezis tekudirnpojavarnaidogadajirna,na Stosetjedni list Ozna 1235
ne obazire.Tijekom prve godineu Spremnosti(1942.)r.nalosarnradio u odnosu u od
prernadotada,opet sam se mogaonavratiti svolre strudnomradu.Kasnije sam pak je vi5en-ie
poslom i preoptere6en, kad preuzinranrvodstvo lista (krajem svibnja 1943.). LUI
UlaZenr u rad sve snage, obavljajuii viSestrukuduZnost u uredniStvu,ali Vrandi6evr
novinarsko-urednidki posaoi daljesrnatrarn privrernenirn. Podnosiosami ostavku, da predsta
nalaze(,ise u slabim r-naterijalnim prilikarna.Zaokupljenradorn,nisarn rnogao bolesnihpl
vremenski dospjeti na nuzzaradu,pa sarl ovisio o nrjesednojplaci bez ikakvih posljednjij
posebnihnagradai 'prekovremenihsati', a nadelnosam se protivio tzv. dodacirna napisao:"L
za reprezentaciju.Ostavkanije uzetau obzir - s upozorenjima!Prije sarnodbijao i su veliki n
pomisao,kako se znalo govoriti, da bih oti5aou inozemstvokao dopisnik ili u socijalizrn
kojemdrugornsvojstvu.Htio samkad prestanuizvanredne prilike,svojezanimanje 2.U L
i poloZaju dru5tvuuredititakoda budernStonezavisnijiintelektualac i slobodnijiu dlanku "Dr
radu.Kad je s prosincem1944.godine,odstranjenjemizSpremnosti,prestalo moje dovjekapu
urednikovanjeu novinstvu,rnogaosm ponalo podetiulazitiu Zivotkoji samZelio. 3.U I-
Rado sam prihvatio suuredniStvoMatidina knjiZevno-kulturnogmjesednika Vrandiiev
Hrvatska revija, te uredniStvoizdanja njene 'Male knjiZnice' i suuredni5tvo vojarni "na
'Prosvjetno-znanstvene knjiZnice'.NaurjeravaosalnStoprije nastupitii radomna narodza vr
Ekonomsko-kornercijalnoj visokojSkoli.Odmahbih u tom smislubio postupio,ali i pljadki.i r
prije toga morao sam nuzposlom i donekle osiguranim radom omoguiiti pomisli na
tzdrLavanje obitelji. jer Sto sar.nmogao s berivima asistenta-vjeZbenika X. Komisija,1
dinovnograzreda.Tako sampo odlaskuiz novinstvapodinjao,ali, kako sadastvari komunisti
stoje,i ostao,zastaona tom podinjanju(...)" faraona".
5. Opisujuci vrlo iscrpnorad u Hrvalskontnarodu i Spremnosti,T. Mortigiija 4.U
je, meduostalim,iznio i svojeurednidkesukobe,smicalice,"zavjetrine"(pisanjem objavljenjr
i objavljivanjemtzv. nepolitidkihtekstova),pa hrabrostda objavi novelepoljskih kojernje ve
Zidova, novelu Maksima Gorkog, koji je na ruski preveo "Lijepu na5u", te Osvr6uii se
reprodukcije slika gotovosvih partizanskihslikara(PostruZn ika, Radau5a, P arada, predaju,Vr
Detonija,Sestiia,Sirnage,Br. Kovadevi6ai drugih), zatimokupljanjeuz list, oko kukavicak
250 suradnika-intelektualaca najrazliditijihpolitidkihshvadanja i pogleda(Livadii, 5.Ub
Marakovi6, Nazor, Begovi6, Zimrnermann, A. Barac, Haler, Gavella, politiku p
Tresi6-Pavidi6, Me5trovi6,Radau5,Lukas,G. Novak, Bene5i6,Faucev,Dobroni6, podrZaval

t52
a rada,dok se Kombol,Lj.Babi6,Kljakovid,schneider,Karamanidrugi)'padanikomnife
qlodjelovati- suradnjaus-kradena rbo! i-"nu, negozbognepismenosti, daje prkosioTalijanima,
rhicenjemkao Nijeflrcima i ustaSama] neobjatljivanjemtekstovakoji su pristizali u redakciju,a
itd.
nja odluke o isticaniemhrvatstvakako su ga shva6alihrvatskinacionalisti,
. Da samtada
m u prvi dasi
u s izvedenim
anja.Prijatelji VjekoslavVraniit: napadna boliSevizam
edemna neki
e. Djelomidni KaoministaruPavelidevojvladi,podudarAnketnekomisije,atoznadii
- ili javnih govorai
idamitjednik ozne i sudova,dosaoje zbog pisanjau novinama1g4l.-1945
Zh 6155145., ZKRZ 2398145 -,
ih incidenata, VjekoslavVrandi6tar r oqlzi. od a. srpnja 1945.,
o sedednilist Ozna12356od l5' rujna 1945.).
rdiou odnosu Uodluciouwrdivanjuzlodinakulturnomsuradnjomsokupatoromnavedeno
snijesampak je vi5e njegovih "zlodina".
'ibnja1943.). 2., objavljenje
1. tJ Hrvatskomnarodu od 2 sijednja 1942.,broi 35, stranica
'edniStvu,ali je komisijarekla
Vrandi6evtekst,'NadrusevinamastareEurope",zakoii Anketna
Vrandi6a) "posljednji u nizu
;arni ostavku, da predstavljanapadna boljsevizatnkao (citirali su
organizma'
nisammogao bolesnihplodova,racionaliiidkomfilozofrjotnotrovanogdruStvenog
imputirali da je
i bez ikakvih posljednjije odsjek te5kogdru5tvenogoboljenja"'Oalj.9s.umu
Zivoti u ideale,na kojoj
zv. dodacima nupiruoi,U toj sLroj Eu.oii sijevnulaje iskravjereu bolji
vatru nacionalnog
samodbijaoi su veliki muZevi Hitler i Mussolini inogli rasplamsatisvetu
Copisnik ili u socijalizmai faSizma".
rje zanimanje 2.IJHrvatskomnarorluodl4'srpnja1944',broi1083'stranica3''Vrandi6u
islobodniji u ,.Dojmovi o Poglavniku" pritazuje Paveli6akao "vladara i prvoborca,
dlanku
prestalomoje dovjekapunog osjedajapremanarodu"'
oji samZelio. 1143,stranica3., objavljenje
3.lJ Hrvatskon,,"noroduod23.rtjnal944.,broj
1 mjesednika Vrandi6ev"Govor vojnicima", u kojemr
suuredniStvo vojarni"na ustrajnuborbuprotivvelikosr
iti iradomna narodzavrijerne livota sa Srbijom bio u I
r postupio,ali i pljadki,i daje samospomenna to doba
n omoguditi pomisli na uspostavunikakve Jugosla'
jeZbenikaX. komisija, tvrdi da je, po Marksu izmi5
ko sadastvari komunistidkopokusnopodrudjei tamo <
faraona".
T. Mortigjija 4.|JHrvatskomnaroduodl0'listopada1944.,broj.||5],stranica2.,
jednoj skupstini u Sarajevu,u
re"(pisanjem objavljen je vrandidev govor Sto ga ie odrLaona
rvelepoljskih koj em j e v eI i dao naci onalsocri alizam,a p artizanenazivao narodnim neprij atelj i ma'
sedo 15' rujna 1944'
pu naiu", te osvr6u6ise na pozivNOV upu6enPaveliievimvojnicimada
se na5lo"nekoliko
au5a,Paraia, predaju,Vrandi6je rekaodaie to uvredaza hrvatskinarodi da
e uz list, oko kukavica koji su smatralida je doiao car
eda(Livadi6, 5. U broiuri (Jrotaprotiv Hrvatskt
3r, Gavella, politiku prema NDH, Vrandi6 tvrdi
:v,Dobroni6, podrZavalanajtje5njuvezu s talijansko

t53
najizdasnijepodupiralapartizaneoruZjem,u borbi protiv nasegnaroda"(Anketna
urednik
komisija kale da je to bezo(na laL).
drZavn
Taj poratni organ Zernaljske komisije za ratne zlodine (ZKRZ) u
2.
"obrazloLenju"svoje"odluke (...)" naveoje da se vrandi6 "obarasvom Zestinom
propag
na bratskuSovjetskuRusiju,koja da imadeteZnjuda u Hrvatskojponovouspostavi
Italije",
velikosrpskuhegemoniju.Kada je ve6 svakom djetetu bilo jasno da Njemadka
stranic
rnora izgubiti rat, ou, kao vjeran slugaokupatora,poziva na5 narod na borbu clo
istrageprotiv NOV (...)"
prvom
Anketnakomisija,kojoj nije nedostajala ma5tovitost u trganjucitatai rjedniku tl0vlnat
kojim je ljude slalau zatvoreili pod giljotinu (na streliSte),
navelaje daje Vrandii Hrvati r
primio i niz odlidja:Paveli6evred krunekraljaZvonirniraL stupnja- postav5itirne
irnaiu i
vitezom,zatim Malu srebrnurnedaljuza hrabrost(dvaput),velered sa zvijezdonr
4.
redaza zasluge,pa talijanskoodlidje Grandufficiale,ustaskiiasni znak, koji se
"Osuje
podjeljivaoonim usta5anako.ji su ustaskiradili u zemlji prije 10. travnja 1941.
frontu r
godine.
5.
Na ternelju svega iznesenogAnketna komisija je vrandi6a proglasilaza
1942.(
ratnogzlodinca, jer daje udiniozlodiniz tl. 13. i 14.Uredbeo vojnim sudovimaod
irnovin
5. travnja 1944.,odnosnoiz tl. 2. stavak1., 2., 3.,6., 8. i 9. Odluke o za5titi
Japano
nacionalnedasti.
6.
vei 13. srpnja 1945.oznaje tu odluku proslijedilaJavnomtuZiocuza grad
Sprentr
zagreb,kojiju je primio20. srpnja1945.(K.G. broj743145.), te detiridanakasnije lnora u
(24. srpnja1945.)proslijedioVojnornsuduKomandegradazagreba,stoje znadilo
pnnosl
da IV. odsjek(Ozna)mora Vrandiia uhapsitii privestisudenju.
1.
stranic
vjekov
kulturn
Matija Kovaiic: ravnatelj za promiibu Njemai
8.
DosjeAnketnekomisijebroj 115145. od 6. srpnja1945.,odnosnodosjeiZh borbi p
7835k. ili7835145.,teZKP.Zbr.2l39l45. odnosesena MatijuKovadiia,koji je u Kovad
to vrijeme imao oko 50 godina,a bio je Hrvat, novinar,rodom s podrudjavelike stranic
Gorice, urednik osjedkogaHrvatskoglista, koji je I 941. stigaou zagreb i do kraja 9.
rata (1945.) obavljao znad,ajnefunkcije: bio je ravnateljza promidbu, povjerenik "Velik
l{ovog /rsla (kasnije Nova Hrvatska) i Hrvatskog naroda, kroz cijelo vrijeme znacen
okupacije"govorioje i pisaou duhuustaskihnadela,Leljaipolitike."Godine r 945. stvaral
prekoAustrilepobjegaoje u Italiju,odakleje, premanekim usmenirnkazivanjirna, cijelor
izrudenjugoslavenskimvlastimai strijeljan,ali dokazao tome u arhivima(zasad) novi sv
nerna,odnosnodaje umro u inozemstvu. za bolj
U "Pojedinostimao zlodinu" iz "odluke o utvrdivanjuzlodinaokupatorai Nijernc
njihovih pomagada"(srpanj 1945.)navedenasu dak 33 teskaKovadi6evagrijeha, l(
viSenegoza bilo kojeg novinaraNDH. "PoloZ
l. Postaoje povjerenik zazatekliNovi list ve6 pruog danaNDH, a 14.travnja tvrdeii
odgovorni urednik Hrvatskog naroda, zatim 19. travnja 1941. ravnatelji glavni podrud

154
Ja"(Anketna
urednik toga lista, te konadno irnenovanza glavnog ravnatelja za promidZbu i
drZavnogvije6nika.
(ZKRZ) u
2.U Zlataruje odrZaogovor ispunjen"uobidajenom ustaSkomi huikadkom
omZestinom
propagandnomfrazeologijomo velidanjuPoglavnika,usta5tva,NDH, Njemadkei
vo uspostavi
Italije", Stoje objavljenou Hrvatskomnarodu od 26. svibnja 1941. (broj 103,
a Njemadka
stranica4.) pod naslovom"Hrvatsko zagorjeuz Poglavnika".
na borbudo
3.U Spremnostiod26.travnja|942.(broj u napisu"Odlukena
9, stranica4.),
prvom kongresunovinara novog poretka", osvrnuo se pohvalno na taj osovinski
Ltairjedniku
novinarskikongres,odrZanu prvoj polovicitravnja1942.u Veneciji,te naveoda su
aje Vrandi6
Hrvati upoznatii stavljeniu red kulturnihosovinskihnaroda,da od toga kongresa
ostav5itime
imaju i odekujuvelike koristi.
t zvijezdom
4. U Spremnostiod 13. rujna 1942.(broj 29, stranica 3.) objavioje dlanak
nak,koji se
"Osuje6enplan Engleskei Sovjetau Hrvatskoj" - da porno6uNOV stvore drugu
wnja 1941.
frontu na Balkanu.
'oglasila 5. U tekstu"Ku5nje ie prestati",objavljenomu Spremnostiod22.listopada
za 1942.(broj 39, stranica1.-2.),Kovadi6je naveodaNOP uniStavahrvatskeZivotei
rdovimaod
imovinu kako bi sru5ioNDH i novu Europu,d. Njernadku,koja 6e, ujedinjenas
re o zaStiti
Japanom,sigurnosvladatineprijatelja.
6. Kovadii je u napisu"Povezivanjestvaraladkihsnaga",koji je objavljenu
tcu za grad
Spremnostiod 6. prosinca1942.(broj 41, stranicaL-2.), tvrdio da sehrvatskinarod
anakasnije
mora u usta5kojborbi protiv NOP-a StoviSepovezatipod vodstvomPoglavnikai
t je znatilo
prinositinajveie mogu6eZrtveu obraniNDH i nove Europe.
7. U tekstu"K tre6ojgodini slobode"(Spremnostod 1l travnja I 943.,broj 59,
stranica1.) M. Kovadi6slavi tre6ugodi5njicuNDH, tvrde6idaje NDH ostvarenje
vjekovnih teLnja Hrvata i jedina mogu6nostza hrvatsku slobodu, prosperitet i
kulturni napredak, tim vi5e Sto se NDH oslanja na vjemo prijateljstvo s
Njemadkom, za lto glavna zaslugapripadaPoglavniku,dovjeku Providnosti.
8. Vjeru da 6e usta5kaPoglavnikovaHrvatska konadno pobijediti u te5koj
dosjeiZh borbi protiv sila nepravdei protiv duha i dinjenicakoje stoje na putu napretka,M.
1 kojije u Kovadii je iznio u napisu"Tre6iUskrsu slobodi"(Spremnostbr. 61, Uskrsnibroj,
NaVelike stranicaL).
i do kraja
9. Prigodom 10. godi5njicestvaranjaTreiega Reicha Kovadi6je u tekstu
,ovjerenik
"Velika obljetnica"(Spremnost od 31. sijednja1943.,broj49, stranical.)uzdizao
r vrijeme znadenjei vrijednost nacionalsocrjalizma i Hitlerovu lidnost: da je genijalni
line1945. stvaralacnovog poretka, kojeg je Providnostdala njemadkom narodu, Europi i
ivanjima, cijelom svijetu,da ga podigneizzla i nevolje,te obraniod bolj5evizma,a stvori
ra(zasad) novi svijet pravde,radai zadovoljstva,daje Tre6i Reich spasza europskukulturu i
za bolji napredak, a hrvatski narod da je u zajednidkoj borbi s Talijanima i
upatorai Nijemcima,pod Poglavnikovimvodstvom,izvojevaosvoju slobodu.
n grijeha, 10.OdnosTurskepremaSovjetskomSavezuM. Kovadi6je opisaou dlanku
"PoloZajiprobici Turske" (Spremnostod 14.veljade1943.,broj 51, stranical.),
l. travnja tvrde6i da Sovjetski Savezima teritorijalneaspiracijena Dardanelei druga turska
i glavni podrudja,te da Turska ne6eratovati na strani Saveznika.

155
 I l. U napisu "Velika ried u pravorn tasu" (Hrvarski
narod od 9. sijednja godir
1 9 4 4 - , b r o j 9 2 9 , s t r a n i c a r . - 2 . ) K o v a d i i d o pn o gs li a v n i k o v g o v o r n a p r o s r a v i
r5. NDH
godiSnjiceustaskogpokreta,koji daje slusaoceudinio
snazniL i nepoiolebljivim, Italii
zatimje ponoviouobidajenefrazeo vrijednostiPaveli6eve
lidnosti(daje narodni podr
genij' dovjek Providnosti,dalekovidni drZavnik,narodni
borac, da je stvorio (Hrvt
usta5kipokret u NDH ispasio Hrvatsku,da je vjeranNjemadkoj,
kojale trajnai legio
vjedna,jer je u skladusa zivotnim i drZavnimp.obi"iru
hrvatskognaroda,,. snag
12-o saveznis_tvu Hrvatskei Njemadkeda je pisaou tekstu,,Nepokolebivo NOP
savezni5tvo i prijatelistv o" (Hrvatskinarodod +. ozuiua1944.,broj976, str.l .), a u Zagr
povodu putovanja dr. Mandi6a i dr. Stijepe Periia, paveii6evih
ministaia, k njiho
"velikom Ftihreru",te da u torn tekstu ,,pjevaodu
vjed'orn i nepokolebivom istak
savezniStvu izrneduHrvatskei Njemadke".ono da ve6siolje6imapostoji,
te se,.ne nago
rnoZeni zamislitijadei sigurnilepolugegranitnogprijateljstva,,.
druS
13. M. Kovadii je u tekstu "Najavljeni potusal in uiri",, (Hrvotski
narod od. protu
22-travnja1944.,brojr0r6, str. r.) naveo:"Njemadka
oruzunuiduhovna hrana Parti
spasavacijeli svijetodboljSevidkeopasnosti. EventualnominvazijornSaveznicibi tekst
nastupiliprotueuropski, a sudarinvazionistidke vojskes Njernadko m znad,io bi za Novo
Anglo-Amerikance gubitakrata.Oni vodebesmislenu politikuna vlastituStetu, au knjig
korist SovjetskeUnije',.
daje
14. u napisu"Neuspjehobmane"(Hrvatski narod od 2. lipnja
1944., broj izvrS
1049)da M. Kovadid "polemiziras poznatimNedidevcem,
dr. Spalajkovi6emi naro
pobija njegovetvrdnje da je partizanstvohrvatskipokret.
Tvrdi, nasuprot,da je broj t
Narodnooslobodiladki pokretvelikosrpskipokret,a partizaniu ogromnoj veiini NOP
Srbi. Nadede se sa Sparajkovidemtko je vise usluga
udinio Nijemcirna. "Kad
Spalajkovi6eva je svrhada NDH i ustaStvodiskreditiratoa
Nl.yemaca, a tada bi istidu
tj. ustase'proigrali dano irn njemackopovjerenjei izgubili
_!l*i, drZavu,,tj. idal
NDH''.
Hrvo
15' M' Kovadii je optuZenda u napisu "zna(ajno prizna'rje
iz kruga itd.
velikosrba"(Hrvatski naroelod lg. srpnja 1944.,broj tbgs,'str.
3.) razvija istu
tendencijukao pod brojeni l4: "Kritizira bro5uruNedi6evcaodnosno
DraZinovca Hrva
LjubiSePetrovi6apod naslovom Tainiplan velikosrpskeideje
i njezineekspanzijei "Sve
zakljudujekakoje bitni njen sadrZaj- da su Hrvati najveii inajopasnrji
neprijatelji Balk:
srbije i srpsfva.Zakljudujenadarjeda su partizaniregrutiranilz'srpskog
iirliu,,." najod
Zemaljskakornisijaza ratnezlodinedaljeje M. Kovadi6a optuila
aa 1e u partiz
tekstu"Rodoljubi borac"(Hrvatskinaroclodg.kolouora 1944.,broj
1104.str.3.),u
rubrici "ln rnelnoriam", hvalio dr. Marka Lameiiia, u"iikog
Z,pana, kao Hrva,
"odusevljenogi poZrfvovanog ustaskogradnikai borca',;iaje u tekstu.,H.atska u stere
svjetskomzbivanju" (Hrvatski naroiod 23. kolovoza rg+4.,
broj r Il6, str. r.) ne lTl(
naveokakoje "Jugoslavijabila nerazumanbrakvelevlasti,
dokje NOU tristori.lsta
nulda i stvarnostsadainjicei budu6nosti",pa dase ,.ni
nova Jugoslavijane nioZe velja
ostvariti iz istih raz.logakao i bivsa,,,te da ,.Titove
boljseiiete bande nisu Konfi
jugoslavenska Nov, negooruZaniborjsevidkibanditizam,',ia je na Novu godinu
pred
1943- na zagrebadkoj radio-stanici odrLao predavanjJ
pod naslovom neool
"Medunarodnii unutarnjipolitidkipoloZaj NezavisneDr1aveHrvatske na prelazuu Mosk

r56
rd 9. sijednja godinu 1943.",te istakaoda su obje situacijevrlo povoljne:,.Medunarodna
a proslavi15. politika
NDH usmjerenaje u pravcu saveznistvai vjednog prijateljstva sa Njernadkom
okolebljivim, i
Italijom, a unutarnjau odrZanjuustastvai NDH i eliininiranju,rprlog
daje narodni Zivlja s
podrudjaNDH"; da je u dlanku"ustaljenevjere ususretdanimanovih
Ia je stuorio uspjJa,'
(Hrvatski narod 3. sijednja1943.,broj 621. str. l.), prigodomdefilea
rjaje trajna i hrvatskih
legionarauZagrebu,kadje govorio i dr. Ante Pavelii, "i"liduo hrvatske
eroda". oruZane
snage,koje da ie se znati i moii boriti rameuz rames Njernadkomi Italijom protiv
Iepokolebivo NoP-a i Saveznikado konadnepobjede";da je i 14. sijednja 1943.govoiio
6,str.1.),a u na
Zagrebadkojradio-stanici,Stoje sutradanobjavljeno pod nu.iouom ,,Odmetnici
ministara,k i
n j i h o v o f i c e i n a l i d j e " ( H r v a t s k i n a r o d o d l 5 . s i j et o
d+n j3a. , b r o 1 6 3 1 , s t r . 3 . ) , t e d a j e
rokolebivom istakao:"Partizani su rekrutovaniiz najtamnijih siojevadrustvasa svim njegovim
.oji,te se"ne nagonima.To su barabe,propalice,ubojice,paliku6ei pljadkasi.Tu su iZijoii
svitr
drustvenihslojeva,no srdiku partizanasadinjavajuSrbi. partizanstvoirna izrazito
rki narod od protuhrvatsko obiljeZje. Medu niima nema Hrvata, osim zlodinacapo
rovnahrana naravi.
Partizanstvo sluZiSovjetskojuniji, medunarodnom Zidovstvui velikoj sibi.yi,';da u
Saveznici bi tekstu"optuZujerno"(Hrvatskinqrod od r7. sijednja1943.,broj633, str. r., te
zna(,io u
bi za Novoj Hrvatskoj od 30. oZujka 1945.,broj r5, str. l.- to je greska!) prtkazuje
itu Stetu,a u sivu
knjigu kao neoborivdokazpaftizanskihzlotina:,,rzraaavlrgraLanjenadtvrjnjama
daje eventualnapartizanska djelatnostsamoreakcija.natoboZnjanasilja,koja daje
1944.,broj izvr5iohrvatskinarod'(...)"; dalje daje M. Kovadidopisivaort.aduniaislamsklh
tjkoviiem i narodapod boljsevidkomi engleskomvlasti (Hrvatski narod od 7. veljade 1943.,
rprot,da je broj 651, str.2.), proizvoljnoobjavio popis partizanskihprvakakao dokaz da je
nnojveiini NoP velikosrpskipokret(NovaHrvatskctod I g. veljade1943.broj 42, stt.3.:tekst
tlijemcima. "Kad im seskinekrinka");da Zigoieone Hrvatekoji sumnjajuu pobjeduosovine,
t, a tada bi istidu6ida "Hrvatskai Srbijane moguvi5enikadabiti u jednornedrzavnomsklopu';
Jrlavu', tj. i da bi pobjedaSaveznikaiNop-a "znacirapropastHrvatskei Europe,,(Nova
H r v a t s k a o dl l . v e l j a d e l g 4 3 . , b r o j 3 6 , s t r . 3 . , t e k s t , . o n i r n a k o j i t e s k o s i r v a 6 a j u ' , ) ,
t iz kruga itd.
azvija istu 28. M. Kovadid.ie optuZeni zbog teksta "zalto nemirni Balkan,' (Nova
)raLinovca Hrvatsko od 22. kolovoza 1944.,broj 193,str. r.-2.) u kojern
kspanzijei -ie,kaLese, iznio:
"Svetosavskavelikosrpskamisao bila je uvijek uzrokom ,r"-i.u i sukoba
reprijatelji na
Balkanu. Srbi su besprimjerni megalomani, a srpska historija ispunjena
: Livlja". najodvratnijimintrigamai zlodinima.To je mradnisvesrpskiduh, koji
la daje u ;e roJio i
partizanstvoi koji hoie da uniStiHrvate".
l.str.3.),
u 29- u tekstu "Besmislenostideje ponovne uspostaveJugoslavije,,(Nova
rana, kao Hrvatskctod 2'7. oZujka 1945.,broj 72, str.2.) daje M. Kovaei6 ,;podvukao
{rvatskau stereotipne ustasketurdnjeo nemogudnosti uspostave Jugoslavije, jer Srbi i Hrvati
6, str. 1.) ne mogu Livjeti u jednoj drZavnoj zajednici,,.
ristorijska 30. M. Kovadi6u tekstu"Hrvatskai 'Krimska' izjava',(Hrvatskinarod od25.
Lne moZe 1945.,broj 1270, str.5. - opet greska)"prigouurusto u zakrjudcima
Lndenisu _veljade
Konferencijeu Jalti nije NDH uopie spomenuta,ve6 samo Jugoslavija.
,ugodinu To da
predstavljaveliku politidkugreskuAngro-Amerikanaca. Jugoslai,ija je urnjetnai
raslovom neodrZivatvorevina.Naroditoposlije 1941.godineNovu Jugoslaviju
prelazuu da iorsira
Moskva,jer bi ostvarenjern TitoveJugoslavijeRusijudovelani Judru,1. U tu svrhu

t5'l
 Rusijakoristii idejuslavenstva. PoslijekrimskeizjavedaHrvatimapreostaje samo
dosadainjiput borbe".
31. u tekstu "crveni Beograd"(Hrvatski narod od 22. oZujka 1945.,broj
1291,str. l.) M.Kovadi6 je naveoda je "HrvatskaodludnaprotivnicaNop-ai
Demokratske Federativne Jugoslavije, koje ideje karakteriziraju srpsku
beogradsku politiku".
32. u napisu"Dalekosezniciljevi Moskve" (Hrvatskinarod od 30. oZujka
1945.,broj 1298,str. l.) iznio je: "Ruski imperijalizamhode da obuhvaticijeli
Balkan, Dardanele,Bospor, obale Egejskog, Jonskog i Jadranskogmora i
Podunavlja.zato mt kao odskodnadaskasluZinovaJugoslavija,tj" r,elikaSrbijai
sveslavenska maska",itd.
u obrazloLenjusvih tih navodakonstatiranoje daje Matija Kovadi6od prvoga
do posljednjegdanaNDH napisao,govorio,predavaoi nastupao, siiu6imedunarod
opasni otrov; da .ie, kao ustasa,raspaljivaomrZnju izrnedu Srba i Hrvata i tirne
oslabljivaoNoP i olaksavaonjemadkupobjedu;daje prvenstveno huskaona Srbe,
ne stide6isepritomoditih lazi,kontradikcijai nelogidnosti; da su premanjemuSrbi
neka dudovi5ta,stvorenada uniStavajuHrvate,pa logidki Hrvati moraju unistiti
njih; daje neprestano tvrdio kakoje NOP velikosrpskii komunistidkipokret,Zele6i
hrvatskemaseokrenutiprotivNOP-a;da sekao sluganeprestano umiljavaosvotne
njemadkom gospodaru;da je partizaneusporedivaos najteZirn zlodincima, U
najgorimolosern,kojem su se pridruZilii pojedinizlodinciHrvati;da su Zidovi l.
predstavnici velikog kapitala i fanatidni komunisti; da je napadao i svibnja
Anglo-Arnerikance, tvrde6ida za SovjetskuUniju, kao nerazumnipolitidari,vade 1 9 4 1t,
kestenje iz vatre;da glorificira faiizam, Njemadku i Italiju; da je proradunatu 'preZir
svojoj zlonamjernojpla6enidkojizdajnidkojakciji po nalogui u koristNjemadke; dovjek
da velida Hitlera i Poglavnika,koji su mu geniji, poslaniciProvidnosti,gotovo sretan
bogovi koje Hrvati gotovo poboZnomoraju sluSatii pokoravatiim se; da su Pogla
posljedicetakva Kovadi6evapisanja:rrasovnaklanja,unistavanjasela i krajeva, 2
raseljavanje,logori, odmazde vjeianjima, pa osnivanie ustaikih postrojba, "LaLnr
SS-trupa,legija,gestapovaca, domobranai drugih,kojisu svi tjeraniu borbuprotiv prehra
vlastitognaroda,a u sluZbii iskljudivojkoristiokupatora. i vr5a
ObrazloLenjezavr5avakonstatacijomdaje M. Kovadi6 intelektualnizadetnik prijate
svih poznatihzlodinstava, tipidanratni zlodinac,pa gaje 6. srpnja1945.Kornisija 3
proglasilaodgovornimza svanavedena krividnadiela. t942.
SU SC
partizt
uniSt
Dr. Vilko Rieger: tkoje lcriv? narod

u dosjeuZKRZ broj 2687,Zh broj 6321 i AK broj 132145., kojije takoder r.)-
pohranjenu HrvatskomedrZavnomarhivu,kutija 687, opisanaje "teSkakrivnja" partrzt
dr. ing. Vilka Riegera, kojem je 1945. bilo oko 40 godina, inade profesora
Ekonomske kornercijalne visoke skole u zagrebu, prodelnika Drzavnoga (objat

158
1apreostajesamo izvje5tajnog i promidbenog ureda
(DIPU-a), nastanjenau Zagrebu,za
Zujka1945.,broj kojeg se tada vjerovalo da je
rtivnicaNOP-a i pobjegaou inozemstvo.
eriziraju srpsku
O njemu je redeno da je u brojnim
td od 30. oZujka novinskim dlancima, govorima i
a obuhvaticijeli predavanjima, te u objavljenim
ranskogmora i knjigama i na javnim nastuPima
tj. velikaSrbijai velidaoNDH i Poglavnika,Hitlerovu
Njemadku, suradnju i vjedni savez
cvadiiod prvoga Hrvatske s Njemadkom, stvaraojaz
ijuii medunarod izmedu Hrvata i Srba, rasPaljuju6i
i Hrvata i time narodnu mrZnju, da je naPadao i
huikaona Srbe, klevetaoNOP, pridaju6i mu tudinske
remanjemuSrbi i zlodinadkeosobine,daje suradivao
i morajuuni5titi s okupatorom i doma6im izdajicama
ikipokret,Zele6i Dr. Vilko Rieger i time podiniozlodinizdl. 12.Zakona
rmiljavaosvome o vojnim sudovima.
:im zlodincima, u ..Pojedinostima o zlodinu" su
navedeni njegovidlanci,govori iknjige:
ti; da su Zidovi l. .,Pivi blagdan rada u Nezavisnoj DrLavi Hrvatskoj" (govor odrZan l.
je napadao i uHrvatskomnaroduod2' svibnja
svibnja1941.naRadio-staniciZagreb,objavljen
politidari,vade 1ga1,broj79,str.6.),tekstukojem"radnicimaobe6ajeda6euNDH,gdjene6ebiti
1e proradunatu ,preZivjeiogi razornogmarksizma', radnici uLivati sva prava i Zivjeti dostojnog
oristNjemadke; dovjeka.Imat 6e .u"gu u izobilju. Nezaposlenosti ne6ebiti. cijeli narod bit 6e
'idnosti,gotovo
sretan i zadovoljan. Sve to treba zahvaliti uspostavi NDH i njenu tvorcu
li im se; da su Poglavniku".
r selai krajeva, 2. ..PrehranaHrvatske" (spremnost od 27. ruina 1942., broj 31, str. 1.):
ikih postrojba, "LaLnotvrdi daje bivsa Jugoslavijaostavilapraznaskladi5ta,pa daje zato o5te6ena
i u borbuprotiv prehrana
-i u NDri. Osim toga,da zlodinadkebande(tj. NoP) unistavajui paleusjeve
je iz
vrbalice.Zlonamjernotvidi daiz zemlienije ni5ta izvezeno,ve6 naprotiv, da
<tualnizadetnik prijateljskih zemaljauvezenomnogo Zita".
1945.Komisija :. V. niegerle u tekstu"Tko su na5i neprijatelji"(Spremnostod 25. rujna
da
1g4L.,broj35, str.1 .) napisaoda su"vode komunista,ti. partizana-velikosrbi",
..ii Komunistidke partije razvile prve pljadka5ke bande pod imenom
su se
partizani",dasu to "sve sami zlodinci,pljadka5i,zvijeri u ljudskoj spodobi,koji d1
uni5tavajusve Stoje hrvatsko i radena istrebljenjuhrvatskognaroda.No, hrvatski
narod 6e njih istrijebiti".
4."Pokazalisu svoje karte" (Hrvatski narod od9. svibnja 19429broj 421, str'
koji je takoder 1.) - tekst u kojem .je v. nieger napisao:"Srbi su uvijek isli, a i sada pod
'teika
krivnja" partizanskimimenom idu za istrebljenjemHrvata islamskevjere".
raceprofesora 5. U govoru odrZanom 30. svibnja 1942. na Jeladi6evutrgu u zagrebu
ra DrZavnoga (objavljenomt Hrvatskomnarodu od 2. lipnja 1942) broj 438, II. izdanje,str' l')

159
 podizaoje "ustaski duh, koji je stvorio NDH i koji 6e je obraniti od Nop-a i
uniS
Saveznika".
nep
6. "Sto bi htjeli Saveznici"(sprentnostod29. studenoga1g42.,broj40,
str. 1.): tekst u kojem je v. Rieger,prema navodu Komisije za ratnezlodine, 194
napisaoda 6e Anglo-Amerikanciizgubiti rat ida izgledakomidno Sto vei sada
nje
(1942.)raspravljajuo njihovommiru, da "oni nemajunijednenapredneidejei da
su 194
njihovamiSljenjao buduiernupolitidkom,socijalnomi ekonomiko* por"tku tuko
nelsl
razlii,itada se nloZegovoriti o pravoj zbrci, ali da je svima stalokako bi zadobili
pao
prevlastu Europi i svijetu".
str. I
7. u tekstu"Neuspjelasrpskaigra" (sprenmostod27.lipnja 1943.,broj70, Pog
str' 1.) napisaoje:"Velikosrpstvoje htjelo zarobiti Hrvatsku i ostalebalkanske
narode.Na europskornjugoistoku-ie pozitivan samo ustaskipokret, koji daje
(Spr,
jamstvo za mirni i paralelniZivot Hrvatskei Slovadkei iskliudujeornetanje
sa da "'
strane irnperijalistidkihidelogija. prikaz dranka dr. Franza Ronneberserau
'Grenzbote' borit
iz Bratislave". jedn
8. "Na5adruitvovnapolitika" (spremnostod25. srpnja1943..broj74,str.3.):
Rieger raspravljao socijalnojpolitici uop6e,a naroditou Hrvatskoj,koja da se
broj
provodi"u duhuusta5kihnadela,'.
Engl
9. "Tko je kriv" (sprenmost od 17.listopadar943.,broj g6, str.3.):"Rieger ho6e
napadaonekoji da su izbacilikrilaticukakosu 'usta5esvemukrivi'. Naprotiv,dJza
Euro
sve Sto dobra iman-ro,lnoramo zahvaliti usta5arnakoji se protiv NOP-a i ostalih poro
neprijateljaborefanatidnoi poZrtvovno.Partizani,Talijanii ostalineprijateljida su korn
krivi za zlo koje nasbije". pobjr
10. "Boljsevizami Europa" (spremnostod l. oZujka lg4z., broj l, str. 2.):
"Boljievizam ide za osvajanjemEurope,azatimcijelogsvijeta.Boljsevizamrnrzi
str. 4
Hrvate i otvorenopriznajeda bi najradijepoubijali sve Hrvate.BoljSevicida su
osud
napafi Njemadkukoja ih je suzbila.oni na fi'onti raspisujuposebnenagradeza
napo
hrvatskeglave.Engleskaje pala pod utjecajMoskve,kojoj je Europu izrudilana
kuie,
milost i nernilost.No, pobjedaHrvatskeje sigurna".
ranJe
Godine 1942.u Hrvatskomnarodu (broj 3 r 5., str. 2.) i u Novoj Hrvatskoj
osud
(broj 2, str.3.) v. Riegerje napisaoda.je godina1941.bila,,ispunjena.udo,l,,
borbc
borbon i uspjesirna, od kojih je uspostava NDH najveii i na.jslavnijiu hrvatskoj
povijesti", te da svaki Hrvat rnora duvati NDH i boriti se za nju, inadeje nije
kojo.i
dostojan.Velidaoje Paveli6a,kao tvorcaNDH, te Njernadku,Italiju i Japankao
saveznikeNDH. Te je godineu lrrvat,skomnartdu (broj 340, str. 5.) dio svojih
iz 19
opredjeljenjaiskazaoi tekstom"Hrvatski sveudiliStarci - naSiprvoborciza novi "uspo
poredak",au Hrvatskojsntotri (broj l r-12, str. 45j.-459.),u tekstu,,Rakovicai povu
Velebit",prikazaoKvaternikovrakovidkiustanaki UstanaknaVelebitu,istidu6ida moZe
oni za Hrvate "predstavljajusirnbolZrtvovanjaza nacionalneideale.To je, kaZe, nelna
"sveto vrelo s kojeg je usta5kipokret crpao svetu vodu poZrfvovnosti.oni su
konadnopobijedilii oZivotvoriliNDH, ko.ia6e biti vjedna".
ekono
16.v. Riegerje u tekstu"Dostojanstvonaroda"(Nova Hrvarskaod 2. rujna to gle
1943.,broj 205, str.2.),odnosnou "teoretskomrazlaganjuo dostojanstvu narodai Engle
prava na obranu svo.ie nezavisnostii drZavnosti",ustao protiv bioloikog

r60
iti od NOP-ai uniStavanjanaroda, osim kad je tkogod "zakleti neprijatelj", koji se od svoga
neprijatelj stva ne da odgovoriti".
,.,broj40, JoSje pisao o nadelimaeuropskesuradnje(Hrvatski narod od 16. sijednja
ratnezlodine, 1944.,broj 935,str. l.), tvrde6idaje Europakulturno-povijesni pojami da su izvan
o Stovei sada nje Engleskai Rusija, zatim o ratnim panidarima(Spremnostod 14. studenoga
Ineidejei da su 1943, broj 90, str. 3.), koji zlonamjerno,ili iz malodu5nosti,ili straha,Sire
m poretkutako neistinitevijesti na StetuNDH, pozivajuii ih da s tim prestanuili 6e biti uklonjeni,
*o bizadobili pa o nacionalsocijalizmu i ustaStvu(Spremnost od 6. veljade1944.,broj 102,
je
str. 3.), velidaju6iHitlera da stvorio novi europskipolitidki i socijalniduh, te
1943.,broj 70, Poglavnikakao tvorca novog pokretau Hrvatskoj.
tale balkanske I Rieger se, dakako, dotakao Jalte u tekstu "Neprijateljske osnove"
<ret,koji daje (Spremnost od 18.veljade1945.,broj 157,str. L), tvrdedikako sestvaramogu6nost
e ometanjesa da "velikosrpsko-partizanska vlada bude nametnutanarodu", ali da 6e se Hrvati
rnnebergerau boriti protiv takvihplanovai pobijediti,jer da oni ne6ei ne mogusaSrbimaZivjetiu
jednoj drLavi,da je Jugoslavijaumjetnatvorevina,koja je zauvijek propala.
>roj74,str.3.): 2l. "Budu6nostEuropeirnalih naroda"(Spremnost od 15.travnja 1945.,
oj, koja da se broj 165, str.2.) - Riegerje iznio sljede6etvrdnje: Europa6e biti bez Rusije i
Engleske,koje Europi i ne pripadaju;zakljudcis Jaltesu nerazumnii nepravedni-
r. 3.):"Rieger ho6eda uspostaveJugoslavijui Cehoslovadku, Stobi znadiloludost,dak i propast
{aprotiv,da za Europe,ti zakljudci odaju sebidnosti ignorancijuSaveznika,htjeli bi zapravo
OP-ai ostalih porobiti Europu, spram naroda nemaju obzira, Sto dokazuje primjer cijepanja i
prijateljida su komadanja Poljske; u interesu Europe i Hrvatske mora se nastaviti borba do
pobjede.
,roj l, str.2.): 22."PovijesnakrizaEurope"(NovaHrvatska,Uskrsnibroj iz 1945.,broj76,
iSevizam mrzi str. 4.) - tu krizu Rieger vidi u bombardiranjuiz anglo-ameridkihaviona,po u
,ljSevicida su osudamarumunjskih i bugarskihsudovatamo5njim"osovinskim pristalicama",
re nagradeza rlaposeu nadinuratovanjaNOP-ajer dapartizani sve razaraju- besmisleno:pale
pu izrudilana ku6e, Skole, uni5tavaju Zito i marvu, ubijaju djecu, starce, Lene, zarobljenike,
ranjene i bolesne."Krizaje i u stvaranju pojma 'ratnog zlodinca', a najvi5e u
Hrvatskoj osudamanarodnihsudovau Jugoslaviji".Zakljudakmu je da se samozajednidkom
njenaradom, borbomosovinskihsnagamoZeEuropaspasitiizte krize.
ji u hrvatskoj 28. U optuZniteretuvr5tenaje i Riegerovaknjiga ^Slaroi novogospodarstvo,o
inadeje nije kojoj je pisanou Hrvatskomnarodu broj 3 I 8 od 6. sijednja 1941.
u i Japankao 29. Riegerjeu tekstu"Naia duhovnarevolucija"(Hrvatskasmotrabroj 1l-12
5.) dio svojih iz 1942. i Nova Hrvatska od 21. sijednja 1943.,broj 18, str. 3.) napisaoda
borciza novi "uspostavaNDH predstavljarevolucionarnidin kakva nije bilo u hrvatskoj
r "Rakovicai povijesti.To je djelo usta5kogpokreta.Trebaprovestii duhovnurevoluciju,koju
tu,istidu6ida moZeprimiti samopravi usta5kiduh. Ili usta5kaHrvatskaili propast.Treieg puta
. To je, kaZe, nema.Partizanisu hrvatskineprijatelji,jer su tudi elementi vanjski pla6enici".
rosti.Oni su 30.-39.Kao i pod brojem28. pisaciznositeoretskarazlaganjao socijalnoji
ekonomskojpolitici uop6e,o socijalizmu,odnosnomarksizmu,gdje ih pobija.Sve
a od 2. rujna to gledanokroz specijalnuprizmuNDH. Ekonornskoi socijalnostanjeu Americi i
stvunarodai Engleskojprikazuje negativno.
v bioloSkog

l6l
 lJ obrazloLenjuOdluke o zlodinuredenoje da sveto, uz ostalo,potvrdujekako 1944.),zl
je dr. Vilko Rieger"svoje neospornovisokekvalitetestaviou sluZbuokupatorai uredio) i
izdajicePaveliia,i to kroz cijelovrijemetrajanjaNDH";daje "u svojimdlancimai utvrdivan
govorimapod brojem 1-22raspaljivaomrZnjuizmeduHrvata i Srba,tvrde6ida su F i l i p uL u
Srbi vjedni neprijatelji Hrvatima"; da je to objavljivao u svakome svome Hrvatsko
politidkomdlanku,poput ostalihsvojih drugovau zlodestomzanattt- Bogdana, vr5io plo
Kovadida,Mortigjije i drugih"; da je NOP prikazivaokao "velikosrpskipokreti vjerske
zakletogneprijateljahrvatstva";da je o partizanimaiznosio"nemogu6etvrdnje: oslobod
oni su tudinci, vanjski pladenici,zlodinci, zvijeri u ljudskoj spodobi. Ubijaju naciona
hrvatskestarce,Zene,nejakudjecu,zarobljenike,ranjenikei bolesnike.UniStavaju U"I
ku6e, Skole,rlarvu, Zito, vrSalicei ciiela sela.Idu za istrebljenjemHrvata", na nrrZnjup
temelju degaje pozivao Hrvate na obranu,tj. na istrebljeniepartizanai Srba,koji pflmjer p
sadinfavajugolernuvedinu partizana",dimeje "poticao na masovnezlodine protiv "ok
Srbai uopie boracai pristalicaNOP-a,slabe6itirneNOF i pomaZu6iokupatoru"' vrijeme
Nakon niza slidnihoptuZbao "Riegerovuzalaganjuda trebabiolo5kiistrijebiti Neposre
neprijatelje"(Srbe),pristaliceNOP-a, odnosnohvaliti "izdajnike", Njemadku i a dinovn
druge,u obrazloZenjuOdluke o zlodinunavedenoje: "Riegertjera svoj sramotni Novi listt
,unut.u" do samogkraja.Zadniinjegovidlancipisanisu u travnju 1945.(dlanak odrZanep
pod brojem 2l dne 15.04.1945.), dakle nekolikodanaprije oslobodenja' I tim Crje
dlancirnabesavjesno laZeo sigurnojpobjediNjemadkei NDH i sipljesvoj razorni onatno,d
otrov. Pozivlje zapravo na borbu do posljednjegdovjeka.Vjerojatnoie ve1 za naSernuj
vrijeme pisanjadlankaspakiraokovdegei svojejudino i opljadkanozlato, a po najboljet
svrSetkudlankasigurnoje ve6 sjediou luksuznomautomobilui odjurio u pravcu l. L
Zapada.LaLe da Nijernci nisu uvozili na5eZito, mast i dr., StoviSeda su k nama okrivljen
iziozili. Da postigne svoju zlodinadkusvrhu, govori o neslozi Saveznika,medu dlanak'
kojima bi trebalodoci do rata,dime 6e se situacijatemeljitopromijenitiu korist daje sku
NDH. Zlonamjernotvrdi da je u SovjetskojUniji te5kosocijalno,ekonomskoi prisustvo
politidkostanje.Sveje tamobezplana.Samoda seodrZipolitidkavlast.lnade,daje
^Sovjetska Novom lit
a NOP dajoj sluZiza ostvarenjeimperijalistidkih
Unija irnperijalistidka, dogadaje
ciljeva na Balkanu i .ladranu.Moskva da je neprijateljicaHrvata,koja raspisuje spomen
u"j"n" na hrvatskeglave. Ona je komunistidka,ali ipak pomagadSovinistidkog dogadaje
velikosrpstva". bitnim z
Zbog svegatogaKomisijaje 10.srpnja1945.ocijeniladajeion "praviratni NEZAVISN

zlodinac",jednakokao Stoje napisalaza37 novinarakoji su strijeljaniljeti iujesen Zrtve,a o

1945.,odntsno za tisu6estrijeljanihvojnika ili dasnikaNDH, te dlanovanjihovih moZebiti
obitelji. hruatskur
za tzgt'a
Poglavn
Nakon tc
filip Lukas; smiernicehrvatskogiivota doglavni
bogoSto
Govor Filipa Lukasana sjedniciskupnogodboraMatice hrvatske29. travnja Kvaterni
1941, zatim knjiga Hrvatski nctrod i hrvatska driavna ntisao (izdanje "Matice Ivice Kiri
hrvatske" 1944.), knjiga Liinosti-svaranja-pokreti (izdanle "Matice hrvatske

t62
rdujekako 1944.),zbornik Naia domovina(izdanjeGlavnogaustaskogastana,koju je Lukas
kupatorai uredio) i ostalapublicistidkai govornidkadjelatnostpotakli su 1945.Komisiju za
dlancima i utvrdivanjeratnihzlodina- kulturnomsuradnjoms okupatorom- da otvori dosjeo
'deii da su
Filipu Lukasu(AK-ZKRZbr. t33l45.,GIJZ2689,kutija6g7,kojaje pohranjenau
ne svome Hrvatskome drZavnomarhivu u zagrebu),te da u njemu navede:,,okrivljeni je
Bogdana, vr5io propaganduu korist okupatorai njihovih pomagadasirenjemnacionalne,
<i pokret i vjerske i rasne nesno5ljivosti i opravdanjem okupacije, te slabljenjem
!e tvrdnje: oslobodiladke borbe.Timeje podiniodeliktiz dl.2. to1.I .,2. i 6. odluke o zastiti
i. Ubijaju nacionalnedasti".
JniStavaju U "Pojedinostimao zlodinu"upotrijebljen je rjednikkoji otkriva neobuzdanu
rvata", na mrZnju prema sveuruhrvatskome,pa se te "pojedinostio zlodinu,,,kao slikovit
Srba,koji primjer progonahrvatskihintelektualaca, navodeu cjelini:
iineprotiv "okrivljeni bio je predsjednikMatice hrvatskevise godinaprije rata.MH za
rupatoru". vrijeme predsjednikovanjaokrivljenoga bila je stjeciste tzv. petokolonaSa.
i istrijebiti Neposrednoprije slomabivSeJugoslavijebioje tajnik zloglasnidr. Mile Stardevi6,
jemadkui
a dinovnikMaticebio je Ivica Kirin, kasnijezloglasnisefpolicijeu Zagrebu(vidi
j sramotni
Novi listod 30. travnja1941.,broj 2, str. 16.).Basraditogaje ban Subasi6poslije
5. (dlanak odrZanegodi5njeskupitineMH od 29. prosinca1940.postavioMatici povjerenika.
,nja.I tim
cijeli rad okrivljenogaza vrijeme dok je bio predsjednikMH usmjerenje
,oj razorni
onarno,da se pripraviput zlikovadkojustaskojNDH. Kakoje MH uZivalaugledu
je vet za
na5emujavnom Zivotu, uslijed toga je djelovanjei rad okrivljenoganajviie i
:lato,a po najboljeposluZioneprijateljskojpropagandii slabioNOB.
) u pravcu 1.u Novom li.stuod 30. travnja 1941.,broj 2, str. 16.,objavrjenje dlanak
;u k nama okrivljenogakao predsjednikaMH "o postavljanjukomesara,', a odmah izatoga
ika, medu dlanak'Govori profesoraLukasai dr. Budakana sjednici",u kojemje objavljeno
ti u korist daje skupniodbor MH29. travnja 1941.odrLaosvojuprvu sjednicuu NDH, daje
rnomskoi prisustvovaoi doglavnikministardr. Mile Budak. Tu sjednicuje, premaprikazuu
nade, daje Novomlistu od 30 travnja1941., otvoriookrivljenikaopredsjedniki istakao'vaane
jalistidkih
dogatlaje posljednjeg vrelnena MH i u Zivotu hrvatskog naroda, a narod,itoje
Lraspisuje spomenuo komeserijat,koji je Matici narnetnuoban Subasic.za najnovije
inistidkog dogatlaje- rekao je prof. Lukas - treba zahvaliti hrvatskom narodu, koji metlu
bitnim znadajkaurasvoga karatkera posjeduje istinsku ljubav za slobodu i
praviratni nezavisnost. Hrvatskije narodu borbi za slobodui nezavisnost pridoniobeskrajne
:ti i ujesen Zrtve,a odludnizavr5niuspjehtrebapripisatipoglavnikudr. Anti Paveliiu.Matica
a njihovih moZebiti ponosna(itoje za vrijemenasilnogvladanjasrpskevlastivr5ilamuZevno
hrvatskuduZnosti izradivalahrvatskukulturnusamobitnost i takoudarilaosnovice
za izgradnju drLave'. Taj je govor zavriio pokrikom: 'Neka Bog ispuni
Poglavnikovei na5eileljei nekaZivi ostvariteljnove Hrvatskedr. Ante pavelii!,.
Nakon toga se u spomenutomedlanku prikazuje kako je okrivljeni pozdravio
doglavnika Budaka i izrazio ponos MH ito je upravo Budak postao ministar
bogostovlja i nastave.okrivljeni je na toj sjednici komemorirao smft petra
19.travnja Kvaternika,aizatogaproditaoizvjes6eo progonuMatidinihdinovnika,zloglasnog
e "Matice Ivice Kirina i tajnikadr. Mile Stardevida.
hrvatske

t63
 2. Okrivljenije napisaotri knjige: Hrvalskazentlja,Hrvalski narod i hrvqlska govon c
driavna misao i Liinosti-stvaranja-pokreti,kojeje izdalaMH 1944.godine. da stupi
U knjizi Hrvatski narod i hrvatskadriavna ntisao napisaoje predgovorsam kasnije:
okrivljeni, koji nosi datum 'sredinomrujna 1944.'. U tom predgovoru,na str. 9., 3.1
veli doslovno:'Tako smo u borbi za vlastitunarodnuposebnost uspjelii kod ku6ei okrivlje
u vanjskom svijetu. Ustraju li Hrvati i u borbi za svoju drZavu- u Sto se svi dugadk
pouzdanonadamo- tada6e irn drZavapremapravusamoodredenja biti i u cijelorne su slobo
medunarodnornsvijetu konadnopriznata'. (str. 45.
Prikazuju6idaljeu tornpredgovorukako su Srbi hdeli razbitisloZneIrrvatske jedno ar
redove,veli: 'Ako ovim rnojimdlancimapostignemsamoto da-iedan Hrvat postane Trumbi
svjesnimi odgovornijimu borbi za slobodui nezavisnost Hrvatskeu svojoj drLavi, federali
postigaosam svoj cilj'. ne bi mc
'Hrvatskanarodnasamobitnost','Problem
U citiranoj knjizi obratlujetemu svoj rad
hrvatskekulture', te na str.7l., u cilju da prikaZekako su Hrvati posebannarod, gospod
koji nema ni5ta zajednidkogasa Srbima,zlobno primjeiuje da Dante u svome premda
'Raju' posebnohvali Hrvate pripisujudiim posebnei dobre zna(ajke"a Srbima
druga za
drugeznadajke,tj. zle. izravno
U poglavlju 'stnjernice i elernentiu razvoju hrvatskogLivota', na str. 99, dorna6e
dolazi do tvrdnje da je Drina vjekovna granica izmedu Istoka i Zapada.Zapadtt Un
spadaju Hrvati, a istodno od Drine Srbi. Nadalje, na str. 109. prikazuje dalje.Na
tendenciozno kakoje JovanDudi6htio Me5trovitaprtkazatiSrbinom. dokaZec
U poglavlju'O duhu hrvatskekulture', na str. 129. tendencioznoiznosi: ho6eda r
'Hrvatskasekulturaodlikujenekommeko6om,vjednomnadomu pobjedupravdei
Na
istineu svijetu.Dobrotaje ta elernentarna, destonaivna i neizdiferencirana i sa Matice h
malim aktivizmom". Paveli6
U poglavlju'Osebnosthrvatskekulture'na str. 133.ponovopostavljatvrdnju svoJrnl F
daje Drina 'najvaLnljademarkaciona linija na BalkanuizmeduIstokai Zapada.Na priznanj
'Gubitak Bosne izazvao bi rastrganostkompaktnosti
str. 135. doslovno veli: toga dje
hrvatskihzemalja,pa bi svaki dio bio nemo6anza samostalan politidki Zivot'.Na zakljudi
str. 146.i 147.iznosiokrivljeni mi5ljenjeo neslavenskorn porijekluHrvata.Tvrdi narodnih
da o podrijetluHrvata ima u naudnirnkrugovirnanekolikoteorijai potorndodaje: dobate3
'Po svemuizgledavjerojatnije,kako danasnaukatvrdi, da su Hrvati zaistaprvotno
iskaZena
bili neslavenskajezgra, koja se iz svogaprvoga iranskogprostoraspustilapreko east, te c
Kavkazau Pontijskunizinu i tu u5lau plazmuplenrenaAnta, odaklesenaselilaiza zahvaln
Karpataitu osnovalaBijelu ili Veliku Hrvatsku'.Na str. 149. opettendenciozno jednogla
iznosi toboZnjerazlike izmedu Srba I Hrvata. Hrvatski borci, po prikazivanju pfllna pll
okrivljenoga, drLese drukdije,a srpskidrukdije.Kraljevi6 Marko pokazuje,prema audijenc
prikazivanjuokrivljenoga,sasvimoprednaetidkasvojstvaod hrvatskihjunaka. Nas
Svete teorijeizmi5ljaokrivljenisamozatoda seizmeduSrbai Hrvatanapravi Maticihr
nepremostivi jaz, atoje bila i tendencaokupatora.Pritomsemorakonstatiratida su prije nis
gotovosvavrela na koja se okrivljeni poziva- njernadkeprovenijencije. ideolog
Na koncu te knjige napadase Toma5Masaryk,koji da je Zelio da nestane kao kateg
Hrvata.I tu postojitendencada senasodvratiod zajednicesaslavenskimnarodima. , 4 DI
T.

Nakon Masarykanapaoje okrivljeni ruski komunizam.Okrivljeni na str. 212. podeoje 1

164
d i hrvatska govori o ruskoj ideji mesijanizrna,po kojoj bi Rusija bila pozvanaod Providnosti
odine. da stupi na delo dovjedanstvai donesespassvijetu,i to najprije sa pravoslavljem,a
dgovorsam kasnijesa boljSevizmom, odnosnokomunizmom.
r, na str. 9., 3. U knjizi Liinosti - stvaranja - pokreti sadrZanisu eseji, govori i dlanci
i kod kuie i 'Makar Hrvatska bila uru
okrivljenoga. U toj knjizi je i esej o Anti Stardevi6u;
r Stose svi dugadkaili uru Siroka,makarbilo u njoj samopetHrvata,nekaih je samopet,ali da
i u cijelome 'najdi56ehrvatskekrvi'
su slobodni';Ante Stardevi6- da su muslimniHrvati
(str. 45.). U dlanku 'Dr. Ante Trumbi6 i ideja hrvatskedrZavnosti.Odgovor na
ne hrvatske jedno anonimnopismo iz Splita', na str. 151.,tvrdi doslovnoza Trumbi6a:'Dr.
vat postane Trumbi6kao politidari rodoljubne bi nikad radioza novuJugoslaviju,pa bila ona i
ojoj drZavi, federalistidkiuredena, jer ona ne bi pruZalajamstvo zanal opstanak.Dr. Trumbi6
ne bi mogaosuradivatis onima koji su iz Srbijepreili u Hrvatskui ovdje prenijeli
','Problem
svoj rad razaranjau zajednici s Talijanima, te dosad uni5tili mnogo kulturnih i
:bannarod, gospodarskih ustanova- meduostalim500 pudkihSkola- dok svojuzemlju 5tede,
te u svome premda preko nje prolazedvije najvaZnijestrate5kepruge, jedna za Carigrad, a
:, a Srbima drugazaSolun-Atenu,nitise bombardirajunjihovigradovi,premdaje Srbijapod
izravnornokupacijornNjernadke,vei se bombardirajuhrvatskigradovi i ubijaju
na str. 99, dorna6enevineZrtve.
da. Zapadu U netomcitiranojknjiziprikazanjeLivot i rad Maticehrvatskena str. 155.pa
. prikazuje dalje.Na str. 183.donosiokrivljenijednu usporedbuiz Sv.Pismasamoradi togada
dokaZeda je neispravnorni5ljenje- da istinu rnoZesamove6inazastupati.Time
zno iznosi: ho6eda omalovaZinadeladernokracije.
rdupravdei Na str. 193.objavljenje govorkojegje okrivljeni odri'aona glavnojskupStini
rciranai sa Matice hrvatske8. oZujka 1942.Taj govor je panegirikusta5tvu,a naposeAnti
'Hrvatskinaroddugujesvim
Paveli6u.Okrivljenije u tom govorudoslovnorekao:
vlja tvrdnju svojim prethodnicima,kao i suvremenimborcima za hrvatsku drZavu,veliko
Zapada. Na priznanje;on se bezbrojnimZrfvamai mudenicirnaklanja, aLwim ostvariteljima
rmpaktnosti toga djela iskazuje svoje r-rajve6e Stovanjei zahvalnost.Odbor Matice hrvatske
iZivot'.Na zakljudio da sedr. Anti Paveli6u,koji je u posljednjojfazi borbeprikupiosveniti
je
vata.Tvrdi narodnih Leljai kao borac stajaona delu svih narodnih teLnja,te konadnou ovo
.omdodaje: doba teSkesvjetskekrize - narodneZeljepriveo u djelo i postigaoostvarenjeNDH,
istaprvotno iskaZena glavnoj skup5tiniMatice hrvatske,prvoj iza drZavnogosnivanja,najveia
rstilapreko dast, te da se zamoli skup5tinada trru u znak priznanja iskaZesvoju odanost i
naselilaiza zahvalnosti da mu Odborto pismenosaop6i.Uvjerensamda 6eto glavnaskupitina
ndenciozno jednoglasnoi s odu5evljenjem sediZei uz burnoodobravanje
prihvatiti'.SkupStina
rikazivanju prima predsjednikovprijedlog. Iz toga govora razabirese da je Odbor MH bio u
zuje,prema audijencijikod Poglavnika,s tim da ga pozdravi(str. 201.).
r junaka. Na str.246.opisujeokrivljenirad Maticehrvatskei tvrdi daje glavnuuloguu
ratanapravi Matici hrvatskoj,osimokrivljenog,vr5iodr. Mile Stardevi6i da su i oni Hrvati,koji
atiratida su prije nisu bili zadojenipravaikom idejom, bez promi5ljanjaspontanoulazili u
ideologijudr. Ante Stardevi6a,kojidaje idejuslobodeidrZavnenezavisnosti stavio
da nestane kao kategoridkiimperativsvim dlanovimanarodnezajednice.
r narodima. 4. Pod uredni5tvomokrivljenoga, a kao izdanje Glavnoga usta5kogstana,
n str.2J2. podeoje godine 1943.izlazitizbornikNaia dontovina.Ova komisijapregledala je

r65
knjigu I., svezak 1., te svezak2. Oba sveskaimadu I174 stranice.To je djelo pr,
propagandistidkogkaraktera. Prvi svezak je providen slikom izdajnika Ante zlodine
Paveli6ai nosi naslov 'Hrvatska kultura - politiika povijest Hrvata'.I5lo se tim Vinko )
izdanjima za tim da se naSaSirokajavnost oduievi za tvorevint faliztna, za ideolog
NezavisnuDrZavuHrvatsku,a time da seoslabinarodnooslobodiladki front, da se funkcio
Stove6i jaz utini izrneduHrvata i Srba. sudovin
Ova komisijautvrdujedaje okrivljeni kriv za goreopisanodjelo. 1945., 1
proslije
Dodatak
Vo
lzjava g. Filipa Lukasa o komesarijatuu Matici hrvatskoj, Novi list (Nova Odjelje
Hrvatska),Uskrs l94l ., br.2, od 3 I . travnia 1941.
nije mo5
OdrZ.aogovor na prvoj sjednici MH u NDH, Novi list od 30. travnja 1941., zamolje
broj 2, str. 16. dopisao
Dao izjavu suradnikuNovog lista. objavljenu u Noyom listu od l. svibnja istakla"
1941.,broj 3, str. 15. 1945.T
Napisaoknj igu ZemljopisNDH, Spremnoslod I 5. oZujka 1942.,6roj2, str.7.; pod bro
knjigu Politiiki pogledi, Sprernnostod 4. travnja 1943.,broj 58, str. 3.; knjigu "Dostav
Dr. Ante Truntbit, Spremnosl,prosinac1943,broj96-97,str. 5.; knjigu Smjernicei Vinka, n
elementiu razvoju hrvatskognaroda, Spremnostod22.listopada 1944.,broj 140, stoZera
str.2." predves
Polastoljedaposlijetakote5keoptuZbemoZeseuoditiu demusu bili suodenii
Da
suprotstavljeni Filip Lukasi njegoviprogonitelji,tko je govorioistinu,a tko je bio u uhapSe
ideologijskojzanesenosti, ponesenosti ili zabludi. strijeljan
1 0 8 3 ,s t
pjesrnei
zavrSio
Vinkolttikolit: pjesniino i hrvatstvo nasljedn
velidina
PoslijepolastoljedamoZeseocijeniti5toje hrvatskih
proZivioi kako se oslobadaonekih zanesenosti Poglavn
profesorVinko Nikolii iz Sibenika,kojije prije ko.jije sv
rata bio pjesnik i srednjo5kolskiprofesor,u ratu on je i si
pobodnik u Usta5korn stozeru, pjesnik i zaslugo
publicist u Zagrebu,gdje je bio i nastanjen, Na
zatim u poraduemigrant,velikan knjiZevnei Poglavn
uopie hrvatske rijedi u inozemstvu, pa tijelorn n
povratnik i poznati zastupnik u Saboru vidi Pog
RepublikeHrvatske.O njemu se u Hrvatskotne suzanije
drZavnom arhivu (ZKRZ-AK 134145.,kutija narediva
687) duva vi5e dokurnenata,koje treba ispridati pobjegav
Vinko Nikolii
da se slikovitije prikaZeporatni(nakon svibnja Nik(
1945.)progon hrvatskihintelektualacakoji su broj 340,
stvaraliza vriiemeNDH. jeztka, "z
dinjenica

t66
 To je djelo Prvoje I l. srpnja 1945.,podbrojem 631812689, Zemaljskakomisija zaratne
lajnika Ante zlodineposlalaJavnomtuZiocuza gradZagreb Odluku iz kojeje vidljivo daje prof'
'. ISlose tim Vinko Nikoli6 bio pobodniku Usta5komstoZeruu Zagrebu i da je "kao usta5ki
falinna, za ideolog objavio niz usta5kihpolitidkih dlanaka,pa kako se na takve usta5ke
.i front, da se funkcionarei njihovo djelovanjeodnoseodredbedl. 13. i 14. Uredbe o vojnirn
sudovimaod 5. maja 1944",odnosnodaje javni tuZilacza gtadZagreb28. srpnja
). 1945., pod brojern KG-929145.,taj spis (odluku o utvrdivanju zlotina 1...1)
proslijedio
' Vojnom suduKomandegradaZagreba.
Vojni sud je 7. kolovoza 1945.,pod brojern 151'7145., tu Odluku dostavio
vi list (Nova odjeljenju zastiienarodaza gradzagreb(ozN-i), uz napomenuda vinko Nikoli6
nij"11oguobiti pronaden"po$tose,po svoj prilici, nalaziu bjegstvu",paje OZN-a
'avnja1941.,
,a*o5"nu da povede "daljnji postupak".Na taj dokument netko je olovkom
.Nepiijavljen I.-VII.", zatinr "Drugi otsjek", a druga osobaje crnilom
dopisao:
rd l. svibnja istakla"istraZitiadresu",te udarilapedatOZN-e kraj broja 8914 od 7' kolovoza
1945.To je bio signalDrugomodsjekutajnepolicijeOZN-e da 13.kolovoza1945'
xo12,str.7.; pod brojlrn 408 obavijesti opunomo6enistva I.-VII. OZN-e za grad zagreb:
.; knjigu ;,Dostavljase na provjeiu, time da se izvijesti i dostavepodaciza prof. Nikoli6
t Sntjernicei Vinka, nastanjenoguLagrebu,ali neprijavljen,ratni zlodinac,pobodnikUstaskog
i
i4.,broj 140, stoZerau Zagrebu. Sakupiti podatke i u sludaju pronalaska odmah hapsiti
predvestiovornodsjeku(...)"'
bilisuodenii Da nije pobjegao,prof. vinko Nikoli6 sigurno bi bio strijeljan kao ostali
atkoje bio u uhap5enintrninari,jlr ga je Zernaljskakomisija optuZilateZenego neke koji su
strijeljani.Navedenon1, j" du je u Hrvatskomnarodu od 14. srpnja 1944.,broj
tOSf, sff.6., pod naslovtm "Opjevani Poglavnik" opsirno prikazaopjesnikei
je dlanak
pjesme ispjevane"za vrijeme niegovefasistidkevladavine",s tim da
je
zavrsio:"Neka se vidi Stosu hrvatskipjesniciosjetili u Poglavniku.On njima
nasljednikhrvatskihbanovai kraljeva,on je posjedniki duvar narodnihsnagai
veli8ina, on je osvetnik hrvatskih grobova,on je nastavljadrada i borbe najveiih
cijenitiStoje hrvatskih sinova, on je sve i najljepsei najdraZei najvedi u svome narodu'
Lzanesenostr poglavnik im je ostvaienjesnastolje6a,on je jamac sretnebudu6nosti,on je onaj
, kojije prije to.jiie svojim pobjednidkimlovoromiskitio grbovehrvatskihvelikanai heroja,ali
lfesor,u ratu on.le i silaestoUoOe, sre6ezasve budu6ehrvatskenarastaje, koji 6e se njegovom
pjesnik i zaslugomradati kao slobodniu svojoj drlavl".
i nastanjen, ila to je Kornisijadodala:"Okrivljeni priznajeda je toliko odaransvojirn
knjiZevnei poglavnikoinda, kadaga vidi na ulici, u kinu ili na slici,naviruInu suzena odi,a
elnstvu, pa tije'iom mu prolaze trnci od uzbudenja". Zatim se ponavlja takvo uzbudenjekad
u Saboru vldi Poglavnitu 1l suze),pa KornisijakaZe:"Ovom licemjercusigurnonitijedna
je
Hrvatskome suzanij-epala,a niti su gaproZimalitrnci uZasanad strahovitimpokoljimakoje
4145.,ku.tija naretlivaotaj njegov idol Paveli6,a kojije konadnootpjevao svoju krvnidkuulogu
'ebaispridati pobjegavsi preko granice,smatrajuii da 6e izbje(,izasluZenojkazni".
" -
nkonsvibnja Nitotleu je zamjerenoi sto se u Hrvatskomnaroduod 31. sijednja1942.,
rlacakoji su broj 340,str.7., pod naslovom"Pjesnistvou narjedju",upustiou analizuhrvatskog
jezika, "za kojegatvrdi da se bitr-rorazlikuje od srpskogai da je tome dokazom
einlenica 5to hivatski jezik irnade izradena narjedja: dakavsko, kajkavsko i

16'1
 Stokavsko",dime se "u svojem harangiranjutrudi da sto bolje istakne razljku Nik
izmeduhrvatskogi srpskogjezika,pa sasvojomfilozofskomargurnentacijorn pada studeno
u protuslovljekadatvrdi da hrvatskijeziknije istokao Stoje i srpski,jer da Hrvati hrvatsko
imadutri narjedja- Stokavski,kajkavskii dakavski,kao da i Srbi nisu stokavci,'. bez koje
u dlanku"Stotagodi5njicaMatice hrvatske"(Hrvatskinarod od 10.veljade ono Stoj
1942.,broj 348, str. 7.) Nikoli6 je iznio da u radu hrvatskihkulturnih ustanova tabor ust
Matica hrvatskastoji na delu - u kulturnom i nacionalnomvodstvu hrvatskog razaradk
naroda,pa stogaona spadau najhrvatskije, a ujednonajsveobuhvatnije ustanove. okrivljen
Komisija rnuje zamjerila:"U Matici hrvatskojon vidijednu od najnaciolalnijih okrivljen
ustanova Hrvatske, koja je kroz stolje6a bila ludonosau borbi Hrvata za nacional
sar.nostalnost
i pretedausta5tva". sve u ci
U dlanku"Krv nas.jezaprisegla"(Hrvatskinarodod 29. oLujka1944., okupator
broj 99'7, str. L) "Nikoli6 je odao priznanje hrvatskim srednjo5kolskim - ratnogzl<
nastavnicimakoji su prisustvovalisaborovanjuu Zagrebuikojorn su prigodorn l. i 2.od
pokazalivisoku hrvatskusvijesti ljubavza Poglavnika".Komisijaje tvrdila da in (-oV
time "imputiraodusevljenje za ustastvo,jerje napisao:'Manji broj ih je u ustaskom nacln, po
pokretu,ali svi su svjesnidaje ustastvonajve6edobrohrvatskognarodai daje sve zapravo,
Sto hrvatski osje6a i radi, ustastvo,bez obzira na upis i plisegu. Krv nasje pravilu iz
zapriseglau ljubavi za dornovinu'. okrivljenorre, dakle, mnogo smeta sto se koliko je
hrvatski narod nije listorn upisao u ustase,a narodito mu je krivo sto i Nikoli6a
srednjo5kolski profesoritone udine(...)alida ioni, kao isav narod,diiu ustaikim rnteresan
dnhorn,misleustaskiidjeluju, bezdijegbi djelovanjaHrvatskapropala.on ovime Osv
bijedno pred soborn i pred svojim sankilotimaopravdavaneznatnibroj upisanih razgovor
ustaSa,ali se popravljatvrdnjorn da ipak ditav hrvatski narod diie i djelujeu predstavn
ustaskomduhu,dime se htio dodvoritisvojirrrokupatorskimgospodariura". hrvatski r
Kornisijaje tvrdila da V. Nikoli6 velica usta5tvoi dlankorn"Ustastvoje Dodao je
nosifacnovogaporetka"(Hrvatskinarod od 18.studenoga1942.,broj 584,str.3.), "Hrvati 2
u kojern"izdajnikaPaveli6apostavljana pijedestalboZanstva". Daljeje Komisija nikakva";
navela:"Po njernu,tko nije ustaSa, nije Hrvat,negoneprijatelj.On kaZe:'NDH je vrijedili "
ustaSka drLava,izato svakinjezinsin urorabiti ustaSal usta5au svojim rnislima,po prirode re
svojinr djelinra, po svojirn leljana, po svoln radu, po svemu svom djelovanju, kako nte p
usta5a po svont Zivotu privatnonr i javnom, ustaia po svojoj smrti'. po nikad nijr
okrivljenikovu uvjerenju'usta5tvoje pojarrrnovog poretka.Usta5tvonosi novo srnrtnirl r
6udorede, usta5tvo je revolucija,na5afanatidnavjera.Poglavnikje nosilacusta5tva. naplsaov
-
I tko usta5tvodira prijateljili neprijatelj- tko kalja uzvi5enostusta5kernisli,tko pokretbil
ga kuSasamoosjeniti,oduzetimu njegovodivno 6udorede- prijateljilineprijatelj tragedijer
- dira na.josjetljivijidio naiih dusa,dira i zjenicunasegoka, dira u poglavnika'.
U tom dlankuNikolii uzdiLeustaitvo i prikazujega kao jedinog nosiocanovog
poretka.Sve Hrvatekoji nisu usta5eprogla5ujeneprijateljima, jer po njernusvaki
Hrvat mora biti ustasapo mislirna,po djelima,po Leljama,po radu i po svome
djelovanju,a tko sarnopokusada ustaskusvetinjudira, dira u njegovoboZansfvo
Ante (
Poglavnika.on drsko i pokvareno identificira poStenuHrvatsku sa jednirn
Taj r
najordinarnijirlsvjetskirnrazbo.jnikom, ubojicorn,paliku6omislugourokupatora. svrhu pov
AK broj ll

r68
staknerazliku Nikolii, navodise, i u dlanku"lzvori narodnesnage"(Hrvalskinarod od24.
:ntacijompada studenoga 1942., broj 590, str. 3.) govori "o usta5koj vjeri koja se bazira na
i, jer da Hrvati hrvatskojprollosti i njenim velikanima",pa da je ta "pro5lostizvor usta5kevjere,
suStokavci". bez koje bi Hrvatskapropala".Komisijaje tvrdila da je time "svjesnooblatiosve
od 10.veljade ono Stoje Hrvatirna bilo sveto", te da je smisaotih dlanaka:"da Hrvate utjera u
rrnihustanova tabor usta5kihzlikovaca, da bi time olak5aookupatoru njegovu neprijateljskui
tvu hrvatskog razaradkuaktivnostu Jugoslaviji,kako bi kasnije,kadadodedo narodnogsudenja,
.nijeustanove. okrivljenornu i njegovim usta5kimkrvnicima bilo lak5e. Svima tim djelima
jnacionalnijih okrivljenije vrijedaodastsvoganarodarade6iprotiv osnovihinteresanaroda,Sirio
bi Hrvata za nacionalnumrZnju,opravdavao okupaciju,osudivaooslobodiladku borbunaroda,a
sve u cilju slabljenjaotporne snage naroda u oslobodiladkojborbi, dime je
a 1944., okupatoru olakSaonjegov fa5istidki posao.Ova kornisija ga stoga utvrduje kao
:dnjoSkolskim - ratnogzlodincau smilu dl. 13.Naredbeo vojnirnsudovimaod 5. svibnja 1944.i al.
Lsu prigodom 1. i 2. Odlukeo za5titinacionalnedasti".
: tvrdilada im iovjek koji je to ll. srpnja 1945.potpisaouZagrebu,na isti, ili ne5toblaZi
je u usta5kom nadin,potpisaoje stotineOdluka o zlodinuhrvatskihintelektualaca, potvrdujuii,
odai daje sve je
zapravo,koliko sarnbio opsjednutmrZnjom prema svemu hrvatskome, Stoje u
r. Krv nas je pravilu izjedna(,avaosa usta5tvom.Iz teksta Odluke jasno je, i bez komentara,
smetaSto se koliko je izrniSljaoili dodavao,pretjerivao ili podilazio, okrivljuju6i Vinka
r krivo 5to i Nikoli6a tak i za "vrijedanjedasti vlastitognaroda" i za rad "protiv osnovnih
diSuusta5kim interesanaroda".
ala.On ovime O svemunavedenomV. Nikolii j e 7. travnja I 993. u Nedjeljnoj Dalmaciji, u
broj upisanih razgovorus novinaromMarinkom Culiiem, objavljenimpod naslovom"Nisam
ie i djeluje u predstavnikustaSa u Saboru",odgovorio:"I danasmirnesavjestikaZemda sambio
rrima". hrvatskinacionalist,ali odbijarnda se to izjednadava s nacizmomi fa5iztnour".
"Usta5tvoje Dodao je da se u ono vrijerne,u onoj situaciji,"nije moglo puno birati", da su
rj 584,str.3.), "Hrvati Zeljeli svoju drZavu", ali da je "mogudnostizbora bila mala, gotovo
eje Komisija nikakva",da su "usta5edo5lina vlastpudenl",da mnogotoganije Inogaore6ijer su
.aZe:'NDH je vrijedili "ratni zakoni,nimalo bezopasni",da je sve bilo dirigirano"zbog rata i
n mislima,po prirode reLirna";da on nije bio "nikakav usta5kiideolog, a najmanjedlan vlade,
n djelovanju, kako me predstavljaju beogradskirnediji";daje Pavelii "zaludivaonarod" i da mu
j smrti'. Po nikad nije mogao oprostiti potpisivanjeRimskih ugovora ("smatrali smo ih
vo nosinovo snrrtninr udarcem nezavisnoj hrvatskoj drlavi"); da je (poslije, u inozemstvu)
silacusta5tva. napisaovi5e tesktovau kojimaje iznosiorni5ljenje"kako su poglavnik i usta5ki
Skemisli,tko pokretbili ispodrazinedogadaja,te da nisu izveli poukeizporazaNDH i kasnije
ilineprijatelj tragedijeu znakuBleiburga,itd.
oglavnika'.
osiocanovog
r njemusvaki
u i po svome Ante Ciliga: desetgodina u SSSR-u
vo boZanstvo
u sa jednirn Taj referentZKRZ-a potpisaoje istogadana(1 1. srpnja 1945.)i "Prijavu u
n okupatora. svrhu povedenjapostupka"protiv profesoraAnte Cilige iz Zagreba(ZKRZ 2690,
kojuje podnioJavnomtuZiocuzagradZagrebi u kojojje naveo:
AK broj 139145.),

t69
 "Okrivljenije, kao pobodnikUsta5kogstoZeraZagreb,godine 1943.napisao
bro5urupod naslovornDesetgodina z SSSR-a,koju je objavio i u dlancimau
tjedniku Sprernnost,zatim dlanke pod naslovom 'Istra u novim prilikama'
(Hrvatskinarod od 18. rujna l943.,broj 837, str. 3.), 'Na sibirskimputevima'
(Hrvatski narocl,BoZi6 1944.),'Na sovjetskojfronti' (Hrvatski narod od 2. srpnja
1944.,broj 10703,str.4.),'AmerikatraZisvoj put'(Spremnostod I l. srpnja1943.,
broj72, str. l.), 'Sada5njabitkazaeuropskisjever'(Spremnost od23. srpnja1944.,
broj 127,str.3.),'lskrepod pepelom'(Sprentnost od 30. sijednja1944.,broj 101,
str.9.), a odrZaoje ipredavanjeo temi 'Svjetskapovijest'(18.svibnja 1943.u
GlavnomstanuStaliSkihpostro.iba).
U gore citiranojbro5uriokrivljeni 'autoritativno'prikazujestanjeo beatskoj
slavenskojRusiji, zakoje zlonamjernoiznosi da je odajno i da je ruski narod
najobidnijirob boljSevizma.Tvrdi da je on to osobnoproZivioza vrijeme svoga
desetgodi5njeg boravkau Rusiji.StanovniStvo daje odrpano,da vladaterornajgore
vrste, da je ne samo sav seljadki nego i znatan dio radnidke klase protivan
kornunizmu, da tamo vlada duh egoizrna, lakta5tva,grniZenjadak i rnedu
komunistinra,da se u kapitalistidkimzernljamasusre6evi5e idealizrna,po5tenog
drugarstvai morala nego u Rusiji. da sovjestkavlada s nepovjerenjemgledana
inozemnekomuniste,kojida su sarlo figure na Sahovskojdasci,da je pjatiljetka Dr.
urodilaneduvenomgladu,daje I 928.,nakonsfvaranjakolhoza,nastalaglad i daje
1929.broj logora5apremaSio10,000.000du5aitd. Na koncu iznosi svoju tvrdu
vjeru da ie ruskorn narodn uspjeti da konadno strese sa svojih leda jaram U
bolj5evizrna. sveud
je tri pr
U ostalimsvojimdlancitnavrSioje okrivljenipropagandu u koristneprijatelja,
propagiraofa5izarni njegoveprotagoniste, grobov
velidaoustaitvoi Paveli6a,u najgorem
svjetlui zlonam.jerno prikazivaostanjeu Rusiji i pozivaona odludnuborbuprotiv komis
je bilo
boljSevizma, naposekod nas,ato znadiprotivNOP-a.
Knjiga okrivljenogapod naslovor"t"tDesetgodina zrS.9.SR-u prilaLesepod (...) svjetlu
tilIe o[
u svrhupovedenjapostupka". II
(J
Taj postupak,da Ante Ciliga nije u pravo vrijeme pobjegaou inozernstvo, !.1
zavriio bi negdjena.iasenovadkom strati5tuili na livadi kraj Samobora.
svih du
pozdra
str.36
kao na
Dr. Eduard Miloslavit: grobovi u Katynu okrivlj
Zagreb
Zerrraljskakomisija zaratnezlodine14.srpnja1945.pod brojemZKRZ269l
naroda
ili AK 145145. uputilaje Vojnorn suduKonrandegradaT,agreba Odluku kojomje
svojim
13.srpnja1945.dr. E,duarda Miloslavi6aproglasilazaratnogzlodinca, mole6ida
odgaja
ga vojna policijauhapsi,a poito sesurnnjalodaje ve6 pobjegaou inozemstvo,toje
prije ili
Vojni sudobavijestioOZN-u gradaZagreba, a ona lV. odsjekOZN-e za Hrvatsku,
toga vi,
koja je o tome razaslaladepe5uo hap5enjuMiloslavi6a, ali je iz Zagrebastigao
nametr
odgovor da on ne stanuje tt Zagrebu, ve6 da je najvjerojatnijepobjegaou
lnozemstvo.

t70
ine 1943.napisao
oiudlancimau
ovim prilikama'
irskimputevima'
arodod 2. srpnja
I l. srpnja1943.,
23.srpnja1944.,
t 1944.,broj l0 t ,
svibnja1943.u

stanjeo beatskoj
a je ruski narod
ra vrijeme svoga
adaterornajgore
: klase protivan
rja dak i medu
rlizrna,po5tenog
renjemgleda na 'Jffi
daje pjatiljetka Dr. EduardMiloslavic traaenje izbog pisanjao KatynskojSumi,a bio je u pravu
xtalagladi daje
nosisvoju tvrdu
ojih letla jaram U Odluci o utvrdivanjuzlodinakaZese da je dr. Eduard Miloslavi6, inade
sveudilisniprofesoru Zagrebu,okrivljenza kulturnusuradnjus Nijemcima:odrZao
rristneprijatelja, je tri predavanjau Njemadkoj,bio je dlanMedunarodne komisijekojaje ispitivala
liia, u najgorem grobove u Kafynu, te je kao dlan toga povjerenstvaobjavio podatke o radu te
komisije,koji su se"potpunopodudaralis namjeramanjemadkepropagande, kojoj
1nuborbuprotiv
je bilo stalodo toga da narnaprijateljskui saveznidkuRusiju prikaZeu najgorem
'ilaZesepod (...) svjetlu",dimeje "posrednoterneljitoSkodiobitnim interesimana5egnaroda'pa se
tirneogrijesioo dl. 14.Uredbeo vojnim sudovimaod 5. maja 1944.godine".
U "Pojedinostitna o zlodinu"navedeno je:
r u inozemstvo,
.,1.okrivljeni je odmahpo osnutkuNDH imenovanpovjerenikomza vrsenje
rbora.
svih duZnostidekanaMedicinskogfakultetau Zagrebu.To imenovanjeradosnoje
pozdravioglasnikHrvatskogasveudiliSnog druStva Alnta ntaterCroaticctiz 1941.,
str.365.,kojegje uredivaodr. Vladimir Bazala,akojegje ova komisijave6utvrdila
kao narodnogneprijatelja(vid. broj 1777145. ili AK broj 6145.).U izjavi koju je
u okrivljeni dao urednikuAlnta rnaterCroaticaokrivljenije istakaoda profesorna
'koji duboko poznajeduSunaSega
emZKRZ269l Zagrebalkom sveudiliStutnoZebiti sarnoonaj
tdlukukojomje naroda,koji je srastaos grudom svoje zemlje Hrvatske,kojije patio i trpio sa
inca,moleii da svojim i branio prava svoje djedovine.Samo takav, a nikada tudinac ne moZe
rozemstvo, odgajatina5uhrvatskujavnost,jer on ne osje6as na5imnarodom.Stranamu sekrv
toje
'-e prije ili poslijeotruje,te postajeizdajicomi narodnimneprijateljem'.odmah iza
zaHrvatsku, 'Natna
toga vidi se da je pod tudincirnaokrivljeni rnislio na Srbe,jer je tvrdio:
Zagrebastigao
nametnutistranielementikroz 20 sodina radili su samoza vlastite interesei za
1jepobjegaou

t7l
vlastitukorist'. Tu izjavu zavr5ioje:'ZagrebadkosveudiliSte je hrvatskodrZavno Hitlero
sveudiliSte, a radit 6e s hrvatskir-nprofesorirnazahrvatski narod'. svjetlu
2.U Hrvatskontnaroduod ll. oZujka1943.,broj 687, str.2., objavljena je ol
debelirnslovimanotica: 'Tri predavanjaprof. dr. Miloslavi6au Njemadkoj'.U toj otkri6in
notici opisujese da je okrivljeni kao'mealunarodno priznatistrudnjakza sudbenu Suminz
medicinu i krirrrinalistiku odrZao pro5lih dana tri znanstvenapredavanjana Evropi,
njernadkirnsveudili5tirna u Breslau,Konigsbergui Halleu,gdje je bio primljeni Iz
pozdravljenkao znanstveniradnik svjetskogglasa.Na poziv rektoraspomenutih inicijat
sveudili5taprof. Miloslavi6 odrZaoje predavanjeo posljedicamasvojih novih toboZe
istraZivanja'U toj je notici daljeob.lavljeno daje okrivljeni stupiou vezu s prvinr povJer
njemadkirnstrudnjacima,koji su mu iskazali velike podastikao znanstvenom ostalirn
radniku i plodonosnornistraZivadu,i kao Hrvatu, Sto se posebnonagla5avalo. Giesdo
Novinstvoda je posvetiloznatnupalnju njegovudolaskuu Njemadkui odrZanim dasnic
predavanjirna,upozoravaju6ikako je okrivljeni u nas priznat kao prvorazredni daihk
sudbeno-medicinski i kriminalistidkistrudnjak.Njemadki list BreslauerNeuste odekiva
Nahrichten napose da je pozdravioMiloslaviiev dolazaku Breslaui spomenuo N ijernc
njegov hrvatski rodoljubni rad u inozemstvu,gdje da je kao prvoboracsvoje bore pr
narodnosti rlorao godineprovesti. nekolik
3.lJ Hrvatskomnarodu od 4. svibnja1943.,broj722, str. l. i 8. objavljenje neka is
dlanak'Zlotin kod Katynau svjetlunalazaeuropskihudenjaka.Sudsko-lijednidko obdukc
utvrdenjeo groznornurrorstvuizvedenomnadpoljskirndasnicima'.lztogadlanka, komisij
a i iz ranijih i kasnijih dlanaka,kojih je sijasetkod nas bilo objavljenoo tom obducir
predrnetu(vidi popis dlanakao tom predmetukoji se prilaZe),razabirese da se neke po
izmedu 28. i 30. travnja 1943. u Katynskoj Sumi kraj Smolenskasastalo U
'povjerenstvo vode6ihpredstavnika sudbenemedicinei kriminalistikeeuropskih ustanov
visokih Skola i drugih sveudiliSnihprofesoralijedniStva',koje da je ispitivalo ispaljen
groblja poliskih dasnikau Katynskoj Surnikraj Smolenska.Ob.iavliu.ie se da su je to, da
dlanovi povjerenstvabili predstavniciiz okupiranihzernaljaBugarske,Dauske, ustanov
Finske,Nizozemske,CeSkogprotektorata. Rumunjske,Slovadke,Madarske,a od pronade
str.tzv. NDH daje bio dlanpovjerenstva okrivljeni,kao redovitiprofesorsudbene Katyns
nredicinei krirninalistikena Sveudili5tuu Zagrebu.Spominje se da .ie u tom hici u zr
por,jerenstvubio jedan dlan iz ltalije,jedan zdravstveninadzornik,kojegadaje rukom.
poslao predsjednikfraucuskevlade, a naposeda je radovirna i vije6anjima NtJ
povjerenstvaprisustvovaoredovitiprofesorsudbenernedicinei krinrinalistikena gore na
SveudiliStu u Bratislavidr.Buchtz.dodiielienVrhovnomzapovjedniStvu njernadke Surnaro
oruZanesnage radi vodenja iskopavanja kod KaEna (podvukla Zernaljska komisija cinidke1
n.o.). Da se opsjeni javno rniSljenje,navodno je kod toga povjerenstva zgraLa
prisustvovaodr Naville, redoviti prof'esorza sudbenurnedicinuUniverzitetau Po
Genevi.Od stranenjernadkepropagande i5lo se zatitn, kako se to kasnijevidi i iz mnijenj
sludajau Vinici, da seZrtvenjemadkihzlodinapripi5uSovjetskojRusiji.ISloseza da su ir
tim da se bolj5evizamprikaZeu najgorem svjetlu, kako bi se u okupiranim ustanov
zemljama stvorio strah pred boljSevizmorn. Njernadkapropagandaje u ovom potpisa
sludajuusporedostupalasaciljevirnanjemadkogmilitarizma.Kad seRusiju,kako 4.I
je prvotno Hitler mislio, nije moglo uni5titi za tri mjesecai kad se vidjelo daje iz Katyr

t72
 najgorern
vatskodrZavno Hitlerov plan krivo skovan,trebaloje Rusiju i boljsevizamprikazati u
svjetlu.Stvaraose bauk boljievizma.
1.,objavljenaje okrivljeni se stavio u sluZbute njernadkepropagandei'sudjelovao'u
Katynskoj
emadkoj'.U toj otkriiima u tcutynu i dao je svoj potpis na zapisnik,da su zvjerstva u
groblja posijali po
{ak za sudbenu Suminad poljskim oficirima izviSitine Nijernci,koji su tolika
predavanjana Evropi, ve6 Rusi,odnosnoSovjetskaRusija'
dao
: bio primljen i iz objavljenogdlanka viii se da je voda zdravstvaReicha dr. Conti
Katynsku sumu, te da
craspomenutih inicijativudu i" porouunavodni'strudnjaci','udenjaci'u
a svojih novih ovoga jedinstvenog sludaja.U dlanku se tvrdi da.ie
toboie doprinesurazjasnjenju
u vezus prvim oliko koii da su,medu
na kolodvoru
) znanstvenom ostalim, potvrdili da su se u ozuiku itravnju 1940.skoro dnevno
ve6i vlakovi u kojima su se nalazili poljski
ro nagla5avalo. Giesdovou blizini Katyna iskrcavali
uhi6enike prevozeni u Katynsku sumu, a
dku i odrZanim dasnici,koji da su ondau samovozimaza
o prvorazredni da ih kasnije nikad vi5e nisu vidjeli. ih'
eslauerNeuste ivati da svii ikaZukoie su to
au l spomenuo lo I ii
rvoboracsvoje dal
IZS

8. objavljenje neka
lsko-lijednidko I
ma (podvukla Zemaljska
da su
Iz togadlanka, t-"iriiu - n.o.),,lugun ni"*ud,kevrhovne komande,a dlanovipovjerenstva
iavljenoo tom obduciraliosobnodevetlle5inaod 2500 lje5inai da j
n.o.).
zabirese da se nekeposebnoizabranesludajeve"(podvuklaZemaljskakomisija-
prikazu, tvrdi se da je uzrok smrti
lenska sastalo U g"t"-itirunoto dlt'tku, odnosno
- hitac u zatlljak, da su hici
;tikeeuropskih ustanovljlenkod svih ljesinabez iznimke hitac u glavu, 'strudnjake'
ta je ispitivalo ispaljeniiznu.lneposrednije blizineida ih je ispalilaspretnaruka.Zate
su
vljujese da su je to, dakako,lurundokazda su to udinili boljSevicii nitko drugi' Kod lje5inada
"ustanovljenejednake
arske,Danske, verige na rukama i da verige odgovaraju onima koje su
vladarske, a od pronadeie i na ryeSinama ruskih grailanskihosoba,koje da su takoder iskopaneu
cinidkida su i
cfesorsudbene katynskoj Sumi,a koje da su pokopanemnogoprije' Iznosi:: nlqulj"
jednako sigurnom
e daje u tom hiciu zatiljak kod tih lje5inaruskih gratlanskihosobaispaljeni
i, kojegada je rukom.
petgodina'Iz
i vijeianjima Nijerncimajetrebaloda sedokaZeda su zvjerstvaudinjenapflje
'strudnjaci', rukovodeni i njemadkim
iminalistike na gore na'uedenogdlanka razabirese da su
tvrdnju iznose se argumetl
iStvunjemadke iu,ru.o- Herfom, odmah prihvatili tu tezu, a za tu
vlastiti zlodin naprti drugomei
rljskakomisija cinidkeprirode- svojstveninjemadkojpropagandi:
L povjerenstva zgraLajse nad tim zlodinom.
"
Univerzitetau ptvjerenstvo je, premaprikazu gore spomenutogdlank-a,do5lo do op6enitog
:asnije vidi i iz umoreniu oZujkuilitravnju 1940.Izprlkazasevidi
mnijenjada su pol.lski-easnici
je za 70 posto njih
usiji.ISloseza da su ispitivane,a dijelom obducirane982 ljesine, i da
je taj zapisnik
u okupiranim ustanovljenaistovjetnost.ZapaLase da se iz prikaza ne vidi da
da je u ovom potpisaoizaslanikfrancuskevlade dr. Costedoat'
je
e Rusiju,kako 4.lJ Spremnostiod20.lipnja1943.,broj 69, str.6., objavljen dlanak'tapaji
- odnosno razgovor profesora
: vidjeloda je iz Katynske Sume Majko'BoLja Czestochowa',

r73
 Miloslavi6as ameridkornnovinarkom.Taj razgovorjemisteriozan.
Nosi potpis 2.U
A'V. Hausberger. Ta Amerikankaje distaNjemica.Na eetudlanka dolazislikana
nastojanje
kojoj poljski svedenikblagosivljesmrtne ostarkezvjerski poubijanih
poljskih smislu us
dasnikau Katynskoj iumi kod Smorenska,a ispod dlankaje fotografiju
dlunouu predstavl
povjerenstva.Taj dlanak je zapravo intervju te navodno imeridke
novinarke s prema suc
okrivljenim,a u njemuse prikazujedaje 30. svibnja r943.okrivrjenoga
u njegovu utakmice
stanuposjetilajedna arneridkanovinarka,da od okrivljenoganajbolje
doznui.tinu sustava'.
o uZasimaKaff'a. Po svemu izgledakako je okrivljeni i^lrtil ovaj intervju, da ka1e:'Dat
svojim izlaganjimamoZedati veiu vrijednost(...) Na pitanjenovinarke:,zar
su ovi klasa, a to
poljski ratni zarobljenici bili zaistatako iznakaLeni2Bila sam pod
dojrnom da se motikom,
veiini njih vidio samo jedan precizni hitac u zatiljak' okrivljeni je
, odgovorio Hrvatska I
doslovno:'Posve ispravnosto se tide gravnoguzrokasmfti, afi plzite,mrtvaci
nisu seljadka d
bili ratni zarobljenici.Kada bi bili, to bi bila sasvimdrugaprida.To
su bili poljaci potresenn
koji su prebjeglisvojoj slavenskoibraii puni uviereniuau e" tamo naii zairirn i
tek bilo dr
(podvukla Poglavnik
ZemaljskaAUrrrsr-la
zwrrr4urNd komisija . n.o..r.
j\a prtanJe
n.o.).Na pitanjenovrnarke 'zar
novinarke'Lar su ih R*i
su ubili?,,
Rusi ubili?,, okrivljeni Osi, kojim
'BoljSevici!
je odgovorio: Moramo biti paZljivi i uvijek razlikovati Ruse od
bise-dr
boljsevika.Ne smije se nikadadogoditida optuZirnoditavjedan narod
zazlodine stoljedim
boljSevidke srranke'(...)u dlankuje navefleno daje ubijenit uilo oko 16.000. Okrivljen
ova komisijautvrdujedaje okrivrjeniodgovorun ri gor"opisanodjero(...)".
nastavlja:
Sovjetskevlasti su 27. lipnja l99l . prvi put javno piznale i javnotblavile
da promidba
je poljske dasnikeu Katynskoj Sumikraj Smoienskai
ukrajinskeradnike i seljakeu tudin s izt
Vinici pobio StaljinovNKVD (tajnapolicija,;.
svoju neza
prezani pr
Glavnoje
Hruatima,
Aleksandar Seitz; knjige, ilanci, govori Koliko je
teZnja.Na
Profesori drZavnisaveznidaru NDH Aleksandarseitzizzagrebaobjavio je
Slobodn
knjige Pravedna borba Hrvatske i put do hrvatskog socijalizma. napisao - Zeleode
niz
dlanakai odrZaogovg.raipredavanjau kojimaje, poput ostatih,..hvario
ustaitvo, 3. Ot
velidaodr' Antu Paveli6a,napadaobraiu Srbe,i.ur" i nu.odnoo.iobodiladke
borce, niz dlanak
raspirujuiitime nacionalnu,rasnui vjerskumrZnju,,.Zemaljskakomisija
zaratne izdao u dv
zlodinesvakuje od citiranihtvrdnjadokazivalaovako:
a) Pr
" 1. Okrivljenije poslije 1944.naRadio-stanici ZagrebodrLaopolitidkigovor b) Or
kasnijeStampaou jednoj knjiZici pod naslovoipravedna borba Hrvitske, svega"'.
Iojegje
koju je takoder rasturio medu svoje lakovjerneditaoce.U toj knjiZici
opravdavanadin i sredstvao postankuNDH kao i opravdanuborbu Hrvata
okrivljeni u"o
za sioju Seitza,Zer
samostalnost.Sve ono Stoje protiv ustastvaprograsujeneprijateljim
a Hrvata,a poloZaj dr
naposeseokomljujena borceiz narodnooslobodiladke fronte,na nasubra6uSrbei Predsjedn
na bratsku slavensku Rusiju (...) Govoreii o sastavu partizanske
vojske, 1942. ime
tendencioznotvrdi da su partizanisami Srbi, a ono par zavedenih _
Hrvata ne znaEi 1944.ime
niSta,jer 'hrvatskinarodnagonskiosjeia odvratnostprema
boljievizmu,gledajuii "imao pril
u njemu i pojavutudu hrvatskomi europskomduhu,,.
govora i p

174
rlosipotpis
azislikana
ih poljskih
ija dlanova
rovinarkes
au njegovu
loznaistinu
intervju,da
r 'Zarsuovi
jrnomda se
, odgovorio
nrtvacinisu
biliPoljaci
aii za5titui
I (podvukla
', okrivljeni
Lti Ruse od
d za zlo(,ine
16.000.
djelo(...)".
r objavileda
rei seljakeu

ra objavioje
- *t::g?ll;."*"JlfiH1; i spremnostt"lj"ll:
Hnatskoi
napisaoniz Novoi
mnarodu,
rlio usta5tvo, je. sve sabraot
uglavnom
fr"d*unju, Sto
iladkeborce, ieni dlanci'govori i Predavanja:
isijaza ratne , Desetgodina a SSSR-u'
'Hrvatska mora stajati iznad
i"r" t"fi"ft:
rlitidkigovor
'baHrvatske,
ici okrivljeni
vatazasvoju
na Hrvata,a
r bra6uSrbei
rske vojske,
ata- ne znadi
"imao prilike da u korist okupatoravoc
nu, gledaju6i
gouoru i predavanjaradnicima' seljac

t75
 ditavom narodu,dime je srabiootpornu snagunaroda
u narodnoosrobodiradkoj
borbi"' Redenoje daje Seitz"u inkriminiranimdielirnaideoloiki velike1
vrsio propagandu
ustastva,prikazuju6itaj pokretkao nestosto nikadai nigdje sanroh
nije i neieporto]uti,u
satno lrlu je slidan nacionalsocijalizam. on Zeli au nu i"*"lju usta5kihnadela okrivlje
provedesocijalnupreobrazbuu Hrvatskoj,jer da Hrvatska publik
sa r.istastvom ostajeili
propada:nernatredegaputa.ovaj izdajnikjos i detvrtegodine buduia
ratadrskopropagira
nekakvi hrvatski socijalni.pre obraLaj,koj i ti s" po ni emlu, NDH u
valjda, imao temef itl na
stotinamahiliada ubijenih Srba i Hrvata, koje je i ravnate
on svojim harangiranjem
prouzrodio.okrivljeni sluganskiuzvelidavanaj[rvavif Njemad
eg nepriiateljanasegna.oda,
Nijemce, njihovu vojsku uzdiLedo neba,a sa druge stiane hrvatsk
biati sve ono stoje u
rrotiv bra6eSrbai ostalihbratskihnaroda zabranje
i Savezu najgoremsv.jetlu,a NOB naziva s neprija
.odnoj:'Reci (dl. 2. st
mi da ti ne kaZern'.Radisvih
,ikakao ratnogzlodincau smisludl. 13. naslovu1
1 9 4 4o' d n o s n o Otc
izdl'2' st' L,2',3',6',
g . i 9 . o d r u k eo z a s t i tni a c i o n a l n e pravnik,
dorti,,.'uju
Tako dudoviSnukvalifikaciju,ternerjenuna istrgnutirn "hrvatsk
citatirna,montazama,
insinuacijarnai agitprop-parorama, potpisaoje 12. s.pnja r945. u Zagrebuisti u skladur
dovjekkojije onakoteiko optuzioAntu cirigu, vinka
Nlkoriia ijos mnoge,dak
predlaZu6i.iavnom tuZiocuzagradzagreb(koL, je to predloZioozN-i) da se..digne
sekvestarnad imovinom osumnjidenoga" A. Seitza,sto znadi da mu se oduzrne
pravoupravljanjaimovinorn. Boio ,
M,.. I
napisao je
Marijan Mikac; hrvatski slikopis (broj 2679
ZKRZ-a (
UpraviteljDrZavnogasrikopisnogzavoda"Hrvatskisrikopis,'Marijan okupatoro
. Mikac ..I.
iz.Tagreba,autor knjige Tri godine rida hrvatskrg srikopiso U
iirdanie DrZav'oga naslovom
sli kopi snog zav oda" Hrvatski srikopi s - c roatia-fi lln zagreb),'op j
i sat e postana"k,
razvo.i,vrste i znadenjefilma. t9at . i dat
Zernaljskakornisija za ratnezrodine,podnoseii r2. srpnja revoluciiaI
r945. .iavnom
tuZiocuza gradzagreb prijavu protiv Mikca - zbog,,povrede lnoZe ponr
nacionarnedasti,,,
navefaje daje on radio u "vaLnojpropaga'dnojustaskoj istinu - da
ustanovi,kojaje posrije
doslau sastavDrZavnogaizvjestajnogi promidtenogu.ldu (DIpu) h istorijsko
u nadleznosti
Ministarstvanarodneprosvjete,a zatim se razvirau slikopisni bisnto sma
ods-iekGlavnog
ravnateljstva za promidbuu nadleZnosti istogaministarstva,iekonadnopridodana ntoralni os
Preds-iedni5tvu Vlade", pa daje u drugomdijeruknjige,govore6io firmu konadno iz
u NDH, politidko-d
izniokakoje filrn postavljen "na zdraveosnove",aa spominle,.prvi snimljenifilm
od 2 I . svibnja 1945.,koj i daje i pogravnik pohvario, ,uo-" lnno-qeZrtv
govoruna Markovu
trgu"' Nakon toga Komisijaje istakla:"Naroditohvali privedu kr
hrvatskizvudni slikokazni
tjedanHrvatska u rijeiii s/rci, ko-iije sadrZavaosnimke najvelidans
samoiz hrvatskogajavnog
iivota (podvuklaKomisija- n.o.),a izrazirojesvakih naroda, epo
detrnaestdana.prvi brojje
iza5ao28' VIII' l94l . ovaj tjedniZurnalpredstavlja sfvoriti. Tak
osobituvrstuzurnalistike- od

t76
rslobodiladkoj
ropropagandu velike propagandne
vrijednosti.Naroditou konkretnomsrudaju,gdje
se snimaro
:6epostojati,a lidnostii odnosnedogaclajeu NDH. I sam
;ta5kihnadela :vr5iosvoj povijesni zadatak,stekaosvoiu
vom ostajeili
skopropagira lii}xl;'jjJ"#
Tf;:,"T?,::
T:;;ff
rotemeljitina ivljeni dalje navodi da je spomenuto
arangiranjem ravnateljstvouspostavilovrlo prodne veze sa
inozemstvom,u prvom redu s
raSeg Njemadkom,Rumunjskom,Srovadkom,Finskom
naroda, i Mada.rko'',, od dega da je
ono Stoje u hrvatski film imao velike koristi. od tih zemaljadobivali
su fihnove u zamjenuza
rtskihnaroda zabranjene ruske,engleskei ameridke.Mikac Marijanje, dakle,
kulturnosuradivao
NOB naziva s neprijateljimai narodnimizdajicarnai time podinio
povredunacionalnedasti
n'. Radisvih (dl. 2. st. l. odtuke o zastitinacionalnedasti
Hrvata i srba u Hrvatskoi).Stogase
i s l ud l . 1 3 . naslovu(tuZiocu)podnosiova prijavaradi daljnjega
trivienog frogona,,.
1.,2.,3.,6., rvu(snrrtnupresudu)pisaohumorist,a ne
r to doba mogao snimati nego tadaSnji
montaZama, ivalo,promicalo,upotpunjavaloi Sirilo_
4agrebuisti uoln.
mnoge,dak
Iase"digne
se oduzme
Boio Kavran; politiiar i publicist
ovjednik ustaia i stoZernikZupe Zagreb,
oje suZemaljskakomisijazaratnezlodine
ztodine(broj 693911) i Anketnakomisiia
o ratni zlodin - kulturnom suradnjoms
jan Mikac okupatorom
)rZavnoga "1. u ustaikom godiinjaku od 1945.,na str. I95.,
objavio je dranakpod
postanak, naslovom'Usraitvo i buduinostNDH,, u kojemje pokoiie
i fryaetu nad Srbirna
1941.i dalieu Hrvatskojkarnufliraonazivomir.uuirt
paje rekao:.ova
,"uo"ru"i.j",
i. javnom revolucijauperenaje.proti tudinu,koji namje o gravi "
radio iko;i se ni danasne
ne casti", moZepomiriti sa dinjenicomuskrsnudaNDH, toJi
ni danasneie da priz'a goru
je poslije regonatraguzeli samo ono ito nam po
dleZnosti Iila bi radi togasudbonosna zabludakada
Glavnog a sebi svrhom,jer bisrnotime podrezali
ridodana r Sto bi se ona radi takovog shva6anja
u NDH, je zada(,a ve6a, plemenitija. Ona
le
jenifilm Proces'koji iziskujemnogojunaetvai
mnoge zrtve. providnost je dosudilaousni
vlarkovu
ikokazni
uavnog
i brojje
ike- od
 OdrZa
podredenostihrvatskoganaroda ne srnije i ne moZe biti govora, jer usta5esu
pomag
prihvatili borbuza podpunobsegStardeviievogprogramai usta5kihnadela''
sve da
2. IJ Ustaikorngodiinjaku od 1945.,na str. 167., napisaoje dlanak pod
'Sve za slobodui nezavisnost Hrvatske'.Bra6uSrbenazivazlodinadkim Stoga1
naslovom 'Pa
elementomprotiv kojegatrebado krajaizvr5itiborbu,pa na str. l6l. raspiruje:
o
knjiga
ipak moramoreii da se na5aborbaodvijalapod mnogoteZimokolnostimanegou
koje do
prija5njavremena,jer smo zapodeliborbu s neprijateljima,koji granides obidnim
radio z
)toein"i*u, kojimani5tanije sveto,te koji su nasnastojaliuni5titi,Stonajprostijim
udbi, a
zlodinadkim mjerama, Sto podmuklo56ui toboZnjom bratskom zabrinuto5iu za
domov
hrvatskinarodi njegovubudu6nost'.U velidanjuizdajnikaPaveli6aiznosidaje on
najzvje
morao oti6i u tudinu kako bi konadno uspio skinuti zlodinadku krinku s
velikosrpskemisti, koja kao stalnaopasnostprijeti cijeloj Europi' 'u
3. IJ Novoj Hrvatskoj,Uskrs 1944., str. 2., pod naslovom Golgoti leZi
velidanstvo srnrti i misterij Uskrsnu6a', on Zivot Hrvata u bratskoj zajednici sa
Srbirna nazivasluZeniemtudincu, izdajstvorn nad narodom i domovinom. Dr. ,
4.IJ Novoj Hrvatskoiod 21. travnja 1944.,broj93, str.3., pod naslovom
.Hrvatski narod Zeli da Svevi5njiblagoslovomokruni Fijhrerovodjelo na sre6u
njemadkognarodai nove Europe',on glorificira Hitlera kao bogomdanogvodu
njernadkognaroda,kojeg je Providnostpozvalada spasiEuropu i Hruate.
5.lJ Novoj Hrvatskoj od 8. lipnja 1944.,broj 132, str. 3., pod naslovom
.Ustaske proslave drzavnih blagdana" okrivljeni u svojstvu upravnog
zapovjednika ustasa izdao je zapovijed svima stoZernicima, logornicima,
je rekao:
tabornicimai postrojbamao proslavi drZavnihusta5kihblagdana,pa
'Proslave,r,oruluu cijelostii prvenstvenoimati ustaSkoobiljeZje,tj' i inicijatornoi
provedbenomorajuodisatipravim usta5kimduhom,te pruZatisliku praveusta5ke
bdludnosti i ustrajnostiu radu za udvr56enjei za sigurnostdrZave,te biti izljev
bezgranidneljubavi i odanostiprema Poglavniku,tvorcu i uskrisiteljuNDH i
glavaruusta5kogpokreta- tako da ie radativjerom u snagupokretai predanoSdu u
njegovo vodstvo kod ostvarivanjausta5kihnadela"'.
Time je mr. ph. Bozo Kavran, kaZese t "obrazloLenju" odluke o zlodinu,
"vrsio propaganduu korist neprijatelja- u najveiern opsegu,zagovaraofasizami
je usta5tvo Vinkon
njegove piotagoniste; on baca ljagu na hrvatski narod fvrde6i da
iskonska krvna manifestacijahrvatskog dovjeka i da mu je najglavniia zadafa godine
okupljanje i spasavanje hrvatskog naroda u njegovim povijesnim i etnidkim Gr
gruni"u*u, eliminirajuli sve ostale nacionalne elemente, aludiraju6i time na Srbe aktivan
je
loji Zive u Hrvatskoj,dime ogromnimdijelom doprinio masovnim pokoljima Pa
naie bra6eSrba,koje on naziva zlodinadkimelementomproti koga treba do kraja zaStiti ;
izvr3itiborbu,Stoznadisvepoklati.On velidaizdajnikaPaveli6a(...) (daje morao tekstov
otici i vratiti se).Onog luclakaHitlera,koj i je ditavuEvropubacio u krv i vatru, da bi l.
zadovoljio svoju bolesnu ambiciju, okrivljeni je nazvao bogomdanimvodom 2.
njemadkognaroda,kojegje samoProvidnostposlalada spasiEvropui Hrvate("') str.9.;
Du ,u" proslaveimaju usta5koobiljeZje- njegovaje naredba.Okrivljenije ovom" 3.
svojom kulturnom propagandomSirio nacionalnu,vjersku i rasnu netrpeljivost, 4.
svestrano potpomagao okupatora, a osudivao oslobodiladku borbu naroda'

178
 jer ustaSesu OdrZavao je najtje5njeodnosesasvimaeksponentima okupatorske vojskei vlasti,a
nadela'. pomagaoje fa5istidketeZnjejoS prije slomaJugoslavijeu cilju njenaporaza,a to
e dlanakpod sveda bi Stoboljepostigaoslabljenjeotpornesnagenarodau oslobodiladkojborbi.
a zlodinadkim Stogaga ova komisijautvrdujekao ratnogzlodinca(...)"
'Pa
raspiruje: O BoZidaru Kavranu i njegovim suradnicimaobjavljenaje u emigraciji
rstimanegou knjiga,u kojoj seistideda su mu roditelji,joS kao djetetu,"usadiliu du5uonevrline
'ides obidnim koje dovjekaoplernenjuju:ljubiti Boga,svojeroditeljei narod...",pa Stoje Kavran
c najprostijim radio zaNDH, Stou emigraciji 1945.-1948., kako se 3. srpnja 1948.sam predao
brinuto56uza Udbi, a kako gaje Udba,potkrajkolovoza1948.,skupas onimakojeje otpremaou
znosidaje on domovinu rijedima "Dovidenja u domovini!", rnudila, osudila i "ulnorila na
iku krinku s najzvjerskijinadin".
'Golgoti
leZi
i zajednicisa
rnonl. Dr. Antun Bonifaiit: pjesmeo europskomduhu
rodnaslovom
jelo na sre6u Profesor i knjiZevnik u Zagrebu Antun
ndanogvodu Bonifadi6(1901.-1986.), rodom iz Punta na
vate. Krku, jedan od najznadajnijih hrvatskih
od naslovom knjiZevnikau egzilu, prevoditelj, suradnik u
u upravnog brojnirn dasopisinra,urednik Savremenika,
logornicima, autorromanaKrv majkezemlje(Zagreb1935.),
pa je rekao: Mladice (Zagreb 1943.),Bit tete kao bogovi i
inicijatorno i I,'leka bude sujetlost (Buenos Aires 1950.),
praveustaSke zbirka poezijePjesme(1926., 1932. i 1936.)i
te biti izljev Sabranepjesnte (Chicago 19'74.),knjiga eseja
iteljuNDH i Ljudi Zapada (Zagreb 1929.) i Paul Val|ry
predanoS6u u (Zagreb 1940.),dospioje za NDH na poloZaj
visokoga drZavnog dinovnika, a 1945.
ke o zlodinu, Dr. Antun Bonifadii je prvo u Brazil,zatimu SAD, gdjeje
ernigrirao
rao fa5izami Zivio sve do smrti u Chicagu1986.godine.S
l je usta5tvo je
Vinkom Nikoli6em Bonifadid osnivatelj izbjeglidkeHrvatske revije I951.
vnija zadaca godinei svedo 1954.u tomje dasopisu objavljivaopjesme,esejei recenzijeknjiga.
n i etnidkim Godinamaje bio i predsjednikHrvatskogaoslobodiladkogpokreta(HOP) i
time na Srbe aktivan dlan u raznimantiboljSevidkimorganizacijama.
m pokoljima Partizanisu ga 1945.optuZiliza delikt iz(,1.2.,stavka1.,2. i 3. Odlukeo
rebado kraja zaltiti nacionalne dasti, terete6i ga da je u novinama NDH objavio sljede6e
(dajemorao tekstove:
r ivatru,dabi 1. "GraditeljReicha",J Spremnosti od 1. oZujka1942.,br.l, str.7.,
anim vodom 2. "Europskiduhje naSaosebe", u Sprentnostiod 28. oZujka 1942.,br. 5,
i Hrvate(...) str.9.;
ljenije ovom 3. "Lice noveRumunjske", u Sprentnosti od 31. svibnja1942.,br.14,str.7.;
netrpeljivost, 4. "Zemlja i duh Bugara",uSprentnosti od 5. srpnja1942.,br. 19, str. 9.;
rrbu naroda.

179
 5. "Ujedinjavanje europskog duha - Sastanakeuropskih pjesnika u
nernanika
Weirnaru",l Sprentnosti od25.listopada1942.,br.35,str.9.;
nipoStose
6. "Kulturno sfvaranjeHrvata",u Spremnostiod23. srpnja1944.,br.12J,
intimnovr
str.2.;
na Sto ni
7 . "lzgubljena zraka" (pjesma),u Spremnosllod prosinca 1943.,br. 96 i 91,
Bonifadiie
str.5.;
snaZnima
Napisaoje petpjesarna u Spremnostiod24. prosinca1942.,br.44i 45, str. 15.;
pjesniStvu
je
Napisao novelu"Spomenik", u Sprernnosli od 1943.,br. 6 l, str. I 3.;
Popoviia,
Pjesme"Na Zalu"i "Krv", u Sprentnosli od travnja1944.,br.I I 1 i I 12,str.9.;
sirrtJbnijuA
8. "Nova godina- naSasnaga",u Hrvatskomnaroduod 1. sijednia1942.,
nadahnuto
b r . 3 1 4 ,s t r .1 0 . ;
stravidnom
9. "Kako su trovali hrvatskedu5e",u Ustqikorngodi|njaku 1942.,str. 199.
1 9 4 5 . ,k a d
Tvrdilo se da je u tim napisirna i pjesmama "glorificirao faSizarni
zlikovci, ia
nacionalsocljalizarn, Mussolinija i Hitlera, Pavelida i usta5ki pokret; da je
Bonifadiie
"podrZavaovezesa fa5istidkirnknjiZevnimkrugovin-ra u Bugarskoj,Rumunjskoji
ljubavlju i t
Njenradkoj,napadaoZidovei SovjetskuRusiju".
Zato jejavni tuZilac Hrvatske8. prosinca1945.pod brojerr G.480/45.od
Zemaljskekomisijeza utvrdivanjeratnihzlodinau Zagrebu,Margaretskaulica l,
zatraLioda mu "najhitnije" dostavepodatkeo Antunu Bonifadi6u,koji je bio
"istaknutiustaSkifunkcioner,namjeSten i u MinistarstvuvanjskihposlovaNDH i
Dr. Frc
zaduLenza kulturne veze", a koji je prije dolaska partizanat Zagreb pobjegaou
inozemstvo. AnketL
saZelaje u "
Na to je Zemaljskakornisija13.prosinca1945.odgovorilada je podatkeo
32 godine,I
Bonifadiduposlalajo525. srpnja1945.javnorntuZiocuzagradZagreb.
pratili su ga iu docenta na
Zna(,i,traZilisu ga, a premanekim Udbinimdokumentima,
Hrvotskorn ,
inozemstvu.Da su ga uhvatili, vjero.jatnobi zavriio poput kritidara Kerubina
odrZaojei n
Segvi6a,StjepanaBosanca,Andrije RadoslavaGlava5ai Milivoja Magdi6a,pa
u Evlopi, ha
pjesnikai prozaikaFranaBinidkog,Mile Budaka,Ivana Softe,GabrijelaCvitana,
oslobodilad
Marijana Matija5evida,Vinka Kosa,Nikole Kordi6a,Felixa Niedzielskogi Ilije
sudovirnaod
Jakovljevi6a.
nacionalne d
Stijepo Milovi6-Kodan.je u prvoj polovini lipnia 1996.u Vjesnikuobjavio . . 1u
. 5
podlistak pod naslovom "Bonifadiceva Hrvatsko simfoniia", te ie u tekstu pod
nadela radn
naslovom"Hrvatskune6esvladatinitko, ona bje i bit 6e vazda"(Vjesnik,5. lipnja
(korporativi
1996.),usporeduju6ilvana GoranaKovadi6a(partizanskogpiscapoerneJama) i
AntunaBonifadi6a(piscapoemeLlrvcrtskq sintfunijo),naveodaje Bonifadi6bio na 2. U Sp
navodu odit
drugoj idejnoj ipolitickoj straniod one koju je braniol.G. Kovaci6(partizanske).
korporativiz
Doslovnoje napisao:"Za Endehazijeon je visoki drZavnidinovnik, a kada se
misao leZi u
dogodipokolj, izdajai masakr,ne samousta5anegosvih Hrvatakod Bleiburgai na
podrudjuu dr
desecimadrugih mjestapo Sloveniji,Bosni i Hercegovinii Hrvatskoj,Bonifadi6
ie, Sto kasnijeto viSe - biti na ustaikim pozicijarna.U mladostije, medutim, 3. U ^S
naslovorn 'S
prisjetimose, bio odu5evljeniJugoslaven,na njegovje prijedlog,kaZu,njegov
poretkai zala
rodni Punat na Krku postaoAleksandrovo,a prvu svoju neobjavljenuknjigu
rraslovioje 6irilidnim pismenima (Poietniike pesme), i ispisao je uredno 4.U Hry
'Hrvatska
kaligrafskiekavicom(. .). U Bonifadi6evojpoerniHrvatskosirffinijct. medutim, po
narodneie viS

r80
pjesnika u
nemanikakva idejnogi ideloSkogopredjeljenja,osim za hrvatstvoi Hrvatsku.Ipak,
nipo5tose ne bi rnoglore6i da i Bonifadi6nemaotklonapremafa5izmu,on odito
. , b r .7 2 7 ,
intimnovrlo jasnorazludujeustaitvoifa5izam,odnosnonacizam(...)Budu6idani
na Sto nismo toliko ranjivi kao na vlastite zablude u mladosti, veliko je
b r . 9 6i 9 7 ,
Bonifadi6evo iskrenojugoslavenstvorezultiralo - nakon razolaranja- isto tako
snaZnimantijugoslavenstvom (...) Trima poemamau suvremenomehrvatskom
i 45,str.15.;
pjesniSwu - Goranovoj Jami, Kaltelanovim Tifusarima i Oiima Vladimira
r.13.;
Popoviia, sada treba dodati detvrtu, u Domovini dosad nepoznatu,Hrvatsku
112,str.9.;
ja 1942., sitnfoniju Antuna Bonifadiia. Hrvatskasimfonija izuzetnoje zanimljivo, sloZenoi
nadahnutopjesnidkoostvarenje,koje nam rijetko dojmljivo i snaZnosvjedodi o
stravidnomeksodusuhrvatskognarodaneposrednonakonrata,u krvavom prolje6u
, str.199.
1945.,kada su tisu6e Hrvata kod Bleiburga i drugdje naprostopobijeni, kao
faSizam i
zlikovci, iako su mnogi bili tek rodoljubi ili jedino nevine Zrtve, svjedodi o
kret; da je
Bonifadiievu doZivljaju toga dogadaja,koji je nadasveiskren, istinit, nadahnut
umunjskoji
ljubavlju i patnjom,te snaZani originalan(...)"
.480145.od
skaulica 1,
koji je bio
LovaNDH i Dr. Franj o l{evistit : "Hudovnarazjedinjenost"
pobjegaou
AnketnakomisijaZKRZ-a sve za Stoje optuZilaostalenovinarei publiciste
saZela je u "Kratkom opisui kvalifikacijamazlodina"za dr. FranjuNevisti6a,oko
: podatkeo
32 godine,hrvatskenacionalnosti, "stoZernikausta5kogasveudili5nogstoZera",i
li sugaiu docenta na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Doslovno to glasi: "Okrivljeni je u
l Kerubina Hrvatskom narodu, Spremnosti i Ustaikom godiinjaku napisao niz Elanaka, a
lagdi(,a,pa odrZaoje i nekolikogovorakojimaje velidaousta5kipokret,Hitlerovnovi poredak
rlaCvitana, u Evropi, harangiraoprotiv braie Srbai Rusa,dimeje slabio odpor na5egnarodau
skogi Ilije oslobodiladkoj borbi, pa je time podiniozlodin izdl. 13. i 14. Uredbeo vojnim
sudovimaod 5. maja 1944.odnosnoiz dl. 2. stav1.,2.,3.,6.,8. i 9. Odlukeo za5titi
tku objavio nacionalnedasti" Zatimje u petnaesttodakanavedenNevistiiev "zlodin":
tekstupod " l . U S p r e r n n o sot d
i 1 3 .s r p n j a1 9 4 2 . , b r . 4 2 ,s t r . 8 . , p o d n a s l o v o m ' N o v a
i k , 5 .l i p n j a nadelaradnog prava', oduSevljavase rezultatimafaiistidke revolucije u Italiji
ne Jama) i (korporativizam).
'adi6 2.U Spremnosli od 28. lipnja 1942.,br.18,str. 8. (ili u prvom ili u drugom
bio na
Lrtizanske). navodu odita je gre5kau broju lista - n.o.), pod naslovom 'Stali5ka misao i
a kada se korporativizam',iznioje misaodaje socijalizanr temeljkorporativizma,da stali5ka
:iburga ina misao leZi u naravi dovjeka,da su stali5keskupine usmjereneprema politidkom
Bonifadi6 podrudjuu duhu nadela'sve u drLavi,sveza drLavu,nikad niStaprotiv drLave'.
medutim, 3. U Sprentnosliodnosno t Ustaikom godiinjaku 1943., na str. 329., pod
Zu,njegov naslovom 'Smisao novog poretka', razmatraunutarnjo-etidkismisao novog
:nu knjigu poretkai zalaLese za Hitlerov novi poredaku Evropi.
je uredno 4.U Hrvatskomnarodu od 5. listopada1944., br. 1153,str.3.,pod naslovom
'Hrvatska politika na liniji misli',kaLe da hrvatski
medutim, suvremenedrZavno-politidke
narodnedevi5e biti klin u tu<lojruci, negoho6esvoju drLavuukojoj 6e moii daLivi

l8l
 samojedan narod,hrvatski,sajednom ideologijom,pa aluzijom na Srbe kao na prottv van
drugi narod zavriava'.'A tarnogdje postojijednaideologija,a onaje nuLnazajednu neprijatel
narodnu drzavu, tamo ne mogu postojati i Livjeti dva naroda,, dto znadi da je t 4 .u
harangiraou pravcu protjerivanjaodnosnounistavanjaSrbau Hrvatskoj. aristokrac
5. u Hrvatskomnaroduod 24. Iistopada1944.,br.I 169, str.3., pod naslovom detvrtu aris
'Opozicija
ili neprijateljstvo',govori o jedinstvenostiHrvata na izborima 1935.i protiv bilj5
1938.,rnnogohvali JankaPustu,a braiu Srbenazivanajvedirnneprijateljima, jer su 1 5 .N
oni opozicija u hrvatskoj drLavi, pa zavrsava:'u pitanju drLavene moZe biti "ObrazloLe
opozicijeHrvatske.To ondaviSenije opozicija,ona postajestvamoneprijateljstvo usta5komd
i izdaja' . borbu proti
6. U Hrvatskom narodu od 28. studenoga1944.,br. ll9g, str. 2., pod usta5tvoip
naslovom'BoljSevizarnnijededuhovnosti protivnikje svakefilozofije'(nastupno 16. srpnja
predavanjeSto ga je okrivljenik odrZao na Univerzitetu kao docent), vjeruje u Nevistid" r
propastboljSevizrna kao sistema,pa to izraLavaovirnmislirna:'Taklica jest vjera intelektua
boljsevikau apsolutnupravdu i apsolutnujednakostmedu ljudin-tana-zenlji, a l. na bolj5
bujno stablokoje iz te vjererastejesu strahovitanasilja,koja boljSevizamvrii nad njene zamk
ljudskomosobno56u, da bi tu svojuutopijskuvjeru u apsolutnujednakosti pravdu marksistid
proveou Zivot'. je 504) i na
7.u Hrvatskomnaroduod 10.prosinca1944.,br.r209,str.3., pod naslovom
'Hudovna
razjedinjenost i sudbinaEurope',trpaHrvateu zapadnuevropejitinu,jer
da obzirorn na svoju kulturu pripadaju zapadu, samo da bi podvukao sto ve6u
razlikuod braceSrba,pa napadaplan o stvaranju'jugoslavenske federacije',koju Milivoj
bi imao provesti'komunistidkibandit balkanskihsrpskihhorda,avanturistTito,
koji smatrasvojomsvetomduZno56u ubijati katolidkesve6enike,.
8. u Hrvatskomnaroduod 21. prosinca1944.,br.1218,str. r ., pod nasrovom
'Ruska
zagonetkai tni Hrvati', pi5e da boljSevidkapolitika ide putevimaruske
carske politike, a glede sveslavenskeruske politike kaLe daje ona laLnai da jt
Rusijaistidekao mamacza ostaleslavenskenarode,pai za Hrvate(...).
9.u Hrvatskontnarodu,BoLic 1944.,prilogXVI., pod nazivom 'DrLavau
svijetlumarksizma',govori o biti komunistidkenaukeo drLavi.
10. u spremnostiod 15. travnja 1945.,br. 165, pod naslovom 'Hrvatska
drLava- europskapotreba',trudi se da dokaZekakoje hrvatski geografskiprostor
odludanu razgranidenju imperijalnihinteresaizmeduEngleskei Rusije,i slijedom
togatrebada Hrvati do zadnjekapi krvi braneovo podrudje(...).
1 l . u s p r e m n o s tUi ,s k r s1 9 4 5 . , b r1. 6 3i l 6 4 , p o d n a s l o v o m ' N a c i o n a l n a i
radnadrLava',diferencirarnarksistidkukoncepcijuod nacionalnekoncepcije,za
koju tvrdi da vodi radunai o nacionalnommomentu,dok se za marksistidkuto ne Milivoj I
zaboravili
rnoZere6i (...).
snleli zabora
12. u spremnosti od 22. travnja 1945, br. 166, pod naslovom 'znak naieg
lc
vremena', analiziramemorandumrektora hrvatskih sveudiliStaupu6enrektorima
inostranihuniverza,pa istideda je taj korak od historijskogznatajaza sudbinu 67 Otokar
K
Jugoslavrji,p
hrvatskognaroda. 68 Euro Bas
13. u spremnostiod 11. oZujka 1945.,br. 160,pod naslovom'Europska 1e prvakHSS
samoobrana',razmatraEuropu kao jedinstvenii jednodusniblok nacija u borbi zabranjenopi
j e d n o g ao d v c

182
ra Srbekao na protiv vanevropskihsila, kojejoj prijeteuniStenjemitime na5esaveznikesmatra
nuZna zajednu neprijateljima.
to znati da je 14- u spremnostiod 25. veljade 1945.,br. 15g., pod naslovom .ietvrta
tskoj. aristokracija',osvr6ese na Stardevi6evu tezu o tri aristokracije,pa je izrnislio i
podnaslovom detvrtu aristokracijuvolje, koja je zaHrvate narodito znaEajniu danasnjojborbi
r o r i m a1 9 3 5 i. protiv biljSevizacije.
ateljima, jer su 15.Napisaoje jo5 sljedecedlanke(...)- navedenoih je deset,a zatimje, u
ne moZebiti "obrazloZenju",istaknuto:"Dr. F. Nevisti6 odgajaoje univerzitetskumladostu
reprijateljstvo ustaskornduhu, da od njih izgradi ideorogei propagatorefasizma, da ih 5alje u
borbupnotivna5egnarodana terenu,da od njih stvoriizdajice,,,dimeje propug'i.uo
, str. 2., pod ustastvoi postaopetokolonai, pa gaLKRZ utvrdujekao ratnog zlotiici,o 8emule
ije'(nastupno 16. srpnja 1945.obavijesten javni tuLirac,kojije 14.rujna iq+s.,.,predmetom
nt), vjeruje u Nevistii" upoznao vojni sud za grad, zagreb. I tako je jos jedan hrvatski
licajestvjera intelektualac(publicist)bio proglase n za ratnogzlodinca - iakoje upozoravao:
na zenlji, a l. na boljsevizamkao na europskuopasnost,2. na .,sveslavensku ruskupolitiku" i
rzamvr5i nad njenezamke;3. na potrebueuropskesamoobrane;4. na zabludeiopasnostiocl
kosti pravdu marksistidke teorije;5. na ubijanjekatotidkihsvedenika (u ratu i pora6uubijenoih
je 50a) i na dr.
odnaslovom
cpejitinu,jer
iao Stoveiu
:racije',koju Milivoj Magdit: u smrt zbog lcritike
Lnturist
Tito,
SudbinaMilivoja Magdi6a,rodena1900.u
ld naslovom
Koprivnici, u obitelji poreznog sluZbenika,
:vimaruske
reprezentativna je za prvo poratno razdoblje
aLnai da ju
1945. u tome kako su olako izricane smrtne
). presude.
r 'DrZavau
Ve6 kao student Pravnog fakulteta u
Zagrebu bio je izabran za predsjednika
r 'Hrvatska
zagrebadke podruZnice Jugoslavenskoga
fski prostor
akademskogkluba "JurislavJanu5ii',(tainik ie
, i slijedom bio OtokarKer5ovani6T). Diplornirao;e t-eZ:.1i
Euro Basaridek6smu je ubrzo omogu6io
acionalnai kratkotrajnozaposlenjeu Savezudobrotvornih
cepcije,za
Milivoj Magdii: Hrvati su dru5tava "Narodna zaltita". Kasnije, poloZiv5i
tidkuto ne
zaboravili one ljude koje nisu sudski ispit, radio je do polovine 1928. kao
smjeli zaboraviti, pa te sigurnojoS sudski pristav u Pakracu,odakle je, po kazni,
lnakna5eg
lakie ntcne. zbog politidkog djelovanja u Savezu
rektorima
ra sudbinu 6 7 O t o k a r K e r S o v a n (i 1 9 0 2 . - 1 9 4 1 .-). i e d a n o d p r e d r a h r i hp r v a k a l r j e v o g i
k o m u n i s t i d k o gp o k r e t au
J u g o s l a v i j ip, o l i t i d a ri p u b t i c i s ts, t r i j e l j a t gi a u s t a 5 Cl 9 4 l . g o d i n e .
6 8 E u r o B a s a r i d e k , j e d aond p r e d r a t n i hp r v a k aH S S - a ,u b i j e n2 0 -l i p n i a
'Europska 1 9 2 8 . uS k u p S t i nJi u g o s l a v r y kea, d
1 e p r v a k H S S - a S t j e p a nR a d i i r a n l e n( o n j e u m r o 8 . k o i o v o z a 1 9 2 8 .o d r a n e ) :o t o m u b o . l s t y ub i t o . l e
ja u borbi zabranienopisanje Pucaoje dvorski agerrtPuniSaRadi6;ubivii tada i
Stjepanovasinovca pavla Radiia,
jednoga od vorla HSS-a.

183
zemljoradnika,premjeitenu Staru Pazovu.Dav5i otkaz, preseliose u Osijek i je da.
otvorio odvjetnidkiured. Kad se izjasnioza narksizaLn,birali su ga u Rajonski se do.
komitetKP Gornji grad,pazatajnikaNarodne pomoii Jugoslavije, ali ujednosuga Je to
kornunisti sumnjidili za dojave policiji, provale u organizacijui za stradanje boljS
pojedinaca. Iz Osijekaje,uz prijetnjulikvidacijorrl.rnot"ao pobjeii u Zagreb,gdjeje suna
podeo suradivati u Socijalnoj ntisli, Krtjiievnim novittomct,Rijeii. Koprivanru i pisan
drugim Iistovima,istiduci se u knjiZevnirni kazaliSnimkritikama socijalnimi syjets
politidkim esejima, raspravarnao liberalizrnu io radnidkirn pitanjirna Rirnu
(sindikatima). kao-r
U 1935. godini, z6o9 poznatilrkornunistidkihobradunau Moskvi (protiv I
boljSevidkihprvaka Zinovjeva, Buharina i Rikova), Magdii se razodaraou odmal
marksizam,a 1937.oko toga se sukobios BoZidaromAdZijorn6e, pa je istupioiz deka s
Partije i postaojednirn od njenih najopasnijihprotivnika. U raspravi "Kojinr pri jerz
putern?"napisao.ie: "(...) Ideal socijalizmane rnoZese ostvariti djelovanjernu ustaSk
smislu narksistidkih zasada,te je radi toga potrebno strogo odvajanje od l. "Pc
tnarksizrnasvih onih koji teZeza ostvarenjemtakvih ustanovakoje ie ornoguciti luraJstc
slobodanrazvoi lidnostiu smisluhunianistidkog ideala,harmonidnog odnosau je da s
dru5tvui socijalnopravo(...)". i prista
Potkrajsijecnja1939.komunistisu uzvratiliMagdi6u,EduarduFleischeluTo i napad
dr. Mirku Kus-NikolajevuTr. traleci njihove otkaze iz Saveza privatnih hn,atsl
namjeitenikau Zagrebu,jer da "te5korade6i"(5ire6i"nove" ideje)jedu radnidki 3. "Da
kruh. Ubrzoj9-JosipKras72okvalificilaoMagdi6ai slidne"fa5istidkiorijentiranim t
dinovnicima"'', pa je Magdi6a, dok je izlazio iz dvorane, nakon neuspjele Magdi
konf-erencijeu Radnidkoj kornori, nekoliko stotina prista5a Partije napalo svoJlrn
kamenjemi palicama,ostaviv5iga u uvjerenjudaje tnrtav. godine
Poput brojnih Hrvata, i Magdi6 je pozdraviostvaranjeNDH 1941.,a Ivo kojoj s
Bogdan, ravnateljSpremnosti,dao mu je polovinom 1942. posao u Glavnom ideolo
savezustaleSkihpostrojba.U redakcijuSpremnostidoSaoje 1944.i u listu aktivno orUeut
suradivaodo kraja rata, zalaLu(,ise za zapadnudernokracijui ideju o hrvatskoj Magdir
drlavi.Nije odobravaooblik reLinai njegovepoteze,a karnolinjemadkiitalijanski je sirnb
udecaj,niti je u obnoviJugoslavijevidio pravduza hrvatskinarod. IT

U svibnju 1945.Magdi6 je pobjegaou inozemstvo,pro5aokroz nekoliko Dragan

izbjeglidkih logora, u Rimu se upoznao sa sveienikom Krunoslavom drZavu
Draganovi6em'"i s nj irn po I taliji i Austriji zbrinjavaohrvatskeizbjeglice.Tvrdio demok
6 9 B o Z i d a r A d 2 t l a ( 1 8 9 0 - 1 9 4 1) t a k o d c r j c d a n o d p r e d r a h r i hp r v a k a l i j e v o g a , k o r n u n i s t i d k o gp o k r e t 4 oZujku
p o l i t i d a ri p u b l i o i s rs, t r i j e l j a l g
i a u s t a s el 9 4 t u Z a g r e b u
7 0 E d u a r dF l e i s c h e rM, a g d i 6 e vi s t o m i S l . j e n i k
7 l D r M i r k o - K u s N i k o l a j e rv,i:d o v d j e b i o g r a f ) j u u o d j e l j k u " P o p i s n o v i n a r a k o j i s u p r o m i j e n i l i p r oB f ' ieos i i u "
; c o s u d e nn a v i S e g o d i S n t; a
c mnovan1c
7 2 J o s i p K r a S ( 1 9 0 0 - 1 9 4 1) - p r e d r a t n i r a t n i d l a n P o l i t b i r o aC e n t r a l n o gk o r r r i t e t aK P H n , a t s k e ,p o g i n u ou
o r u Z a n o ms u k o b us u s t a 5 a n rla9 4 l u k o l o v o z u 75 Pr
73 Sve u tekstu Zvonimira Despotao Milivo.ju Magdiou, objavljenom u Hrvatskontob:oru t><ll8 listopada
'li'oiio
1 9 9 7. s r r 3 2 - 3 3 76 Zt'
7 4 K r u n o s l a vD r a g a n o v i 6s, v e 6 e r t i kk,o j i j e u p o r a i u p o l n o g a ob r o j n i n p r v a c i n r a
N D H d a s e p r i k r i j uu R i m u i l i 7 70 1
d a i z I t a l r l ep o b j e g n ut t A n r e r i k u ,p o s t a o . j e
s v r e n e n o m ( u p o d e t k uS e z d e s e t igho d i n a )p r e d s j e d n i ke m i g r a n t s k e Buen
organizaciieHrvatski demokratskiodbor (IJDO), a tajnik mu je bio Miroslav VaroS,kojeg.lezavrbovalaUdba,te 78 Dr
. 1 eU d b ao t e l ai K D r a g a n o v i i aI d o v e l ag a u . l u g o s l a v i l uK a Z ud aj e b i o k o n t r o v e r z n o as o b a 187 -2

r84
r se u Osijek i je daje KPJ "predstavnikmoderniziranoga srpskogekspanzionizma" ' a osobitoga
ga u Rajonski se dojrnioprocesprotiv zagrebadkog nadliskupa Alojzija StepincaT5. "Uvjeren da
tli ujednosuga je to zapravo 'proces srpstva protiv hrvatsfva, bezvjerja protiv katolicizma, te
i za stradanje toljievizrna protiv zapadnjadkog tradicionalizma',odludio je upozoriti svoje
Zagreb, gdjeje sunarodnjakei svjetsku javnost o pravom znadenju toga procesa. Podeo je s
i, Koprivama i pisanjenrknjige (/vuijoiiami,ukojoj je trebaoobraditipolozajHrvata izmedudva
-stigao
ta socijalnimi svletsta rata. je napisatiprvih 140stranica,kadasu ga (21. oZujka1947') tt
iim pitanjima Rirnu uhitili Englezi.Mjesecdanakasnijeizrudili su ga jugoslavenskimvlastirna
kao- ratnogzlodinca,iakouNDH nije imaonikakavpotolui,nitije bio vojnik"76'
v4oskvi(protiv U domovini su mu komunistipredloZilida im ponovo pristupi,jer da ie ga
e razodaraou odrrlahosloboditii dati rnu njegovstani golernubiblioteku,a u suprotnomda ga
paje istupioiz dekasmrt.Magdi6je odbiosvakumogu6usuradnjui popustanje paje optuZen:l.za
spravi"Kojim prijeratnusuradnjusazagrebadkorn policijom(protiv komunista),2' daje stupiou
djelovanjemu ustaskusluZbu,3.daje u inozer.nstvu postaoameridkiSpijun. Magdi6je odgovorio:
je i kao
odvajanje od 1. "Poznati jugoslavenski policajac Cvetko Horvat Deanovi6 poznat
: ie omogu6iti majstorkonsirukcije,tj.da samprije ratabio agentzagrebadke policije",2."lstina
:nogodnosau je ja samod pristaielijevogaradnidkog pokretaevoluirao u hrvatskog nacionalistu
i prista5uintegralnogkatolicizma".Tadasu mu citirali iz njegovih ratnih dlanakao
"Moje je pravo kao
r FleischeruTo
i napadimana komuniste,Srbe i Zidove, pa je odgovorio:
eza privatnih hrvatskogintelektualca da o svakojpojaviu javnom ZivotudademsvojemiSljenje",
tjeduradnidki 3. "Da samameridkiSpijun,ne bi rnebili predali!".
iorijentiranim tJ Hrvatskoj,u"iii-1Bu"nosAires, rujan 1965.)opisanoje sudenjeMilivoju
je
ron neuspjele Magdi6u(sudenje s dr. vladimirom Zidovcem),i istaknuto:"Milivoj Magdi6
)artije napalo jednoga ttLnoga zimskog. dana
.uoji* stavorn i ponasanjemna ovom procesu
goiin" 1948.pokazaosvu svoju moralnusnagu,superioranintelekt iodludnost,
jasan
[ 1 9 4 1 . a, I v o fojoj se rnora diviti. Neospornainteligencija,velika novinarskaerudicija,
o u Glavnom ideoloski stav u socijalnim i nacionalnimpitanjima, kao i potpuna vjerska
u listuaktivno 'integralnomkatolicizmu',pokazalaje Milivoja
orijentacijaprema(kakosamrede)
ju o hrvatskoj Magdi6au pravomsvjetlu.SvojomZrtvom,podnesenom svjesngi dostojno,postao
dki italijanski je simbolom n" .urno hruatskihnovinaran"go i svih hrvatikih intelektualaca"lT .
U svolre publicistidikol.uraduu inozernstvu, o demuje pisaoi dr. Krunoslav
kroz nekoliko je
Draganovii 1tO6:.;78,Magdi6 isticao pravo hrvatskoga narodana samostalnu
Krunoslavom drzavu, vodenje razboritije hrvatske politike od one u NDH, suradnju svih
llice.Tvrdio demokratskihstranaka,grupai pojedinacau takvoj politici i antijugoslavenstvo. U
Inrstidkogpokret4 oZuiku 1948.izveden je pred streljadkivod.

: n i l i p r o f e s r l uB" i o

rvarsKe,
pogtnuo u
BlaZeviia
75 procesprotiv A. Stepincaopisanje u knlizi tuZitelja(kasnryepolitidarai drZavnika)Jakova
(podlistci)
'uod 18 listopada Traiio soni crvetu 4it,Zagre' iSlo., rtr. 20 -2g i u brojnim drugim knjigarla ili novinama
76 ZvonimirDespotH . r v a t s k io b : o r , 1 8 X 1 9 9 7 , s t r 3 2 - 3 3
'77 r i n o z e m s t v uv i d u H m a t s k o i r e v i j i G O D X V , s v 3 ( 5 9 . ) '
p r i k n j uu R i m u i l i OM Magdiiuinjegovoj publicisticu
ednikemtgrantske B u e r r o sA i r e s ,r u j a n 1 9 6 5 , s t r 2 9 2 - 2 9 3
str
avrbovalaUdba. te 78 Dr Krunoslav Draganovi6.ie pisao o M Magdiiu u Hnatskoj revyi br 2 od tipnja 1963 ,
r87-200

t85
t-Ipitni arci AK ZKRZ-a: strah i osude Barac,t
fakulte
Albert I
Zbog sumnjeu suradnjus usta5arna, Nijemcima i Talijanima,odnosnozbog
Ramiro
"zlodinau kulturi",AnketnakornisijaZKRZ-avecI 4. lipnjaI 945.,dakledokje jo5
Vladirn
slavljen zavr5etak rata, a mrtvi pokapani na grobljima, naredila je
dr. Van
partijsko-frontovskirn, policijskirn i pravosudnirntijelima i organizacijamada
dr. Ljt
upitne arke (s preciznirnpitanjirna)zahtijevajuod zaposlenihu 96 prosvjetnih,
Rirloke
kulturnih,zdravsfvenih,odgojnih ili znanstvenihdru5tavai ustanovau Zagrebu,
Stjepa
medu kojima su bili: UniverzitetZagreb(svi profesoriiostalo osoblje),"Matica
dr. Frar
hrvatska" (svi dlanovi), Jugoslavenskaakademijaznanosti i umjetnosti (svi
Maksin
akadernicii ostali zaposleni),Hrvatski drZavni konzervatorij,Hrvatski radi5a,
lvan O
PravnidkodruStvo,"Bra6aHrvatskogzrnaja",PudkosveudiliSte, Hrvatskanarodna
ostaloj
i sveudiliSnaknjiZnica,Ekonomsko-kornercijalna visokaSkola,Visoka pedagoSka
Rijeci,t
Skola,UditeljskaSkola,StrudnaSkola(Segrtska), sve pudkeSkole,razliditemu5ke
i idelog
ili ZenskedrZavne ili strudneSkole,gimnazije, druStva,Akademija likovnih
poveli
umjetnosti,Lijednidkakomorau Zagrebui drugi- svi zaposleni.
odnosu
iim su ispuniliupitnearke,najrazliditijetortureproSlisu: dr. Kvirin Klement
Je
Bonefadi6,splitski biskup (zbogjednog govora u katedraliSv. Duje); rnnogi iz
glave,g
Dru5tva Lidana Hrvata; iz Ljedili5taza Livdanebolesti Zelengaj;PoludrZavne
prepuS
ZenskestrudneSkoless.milosrdnicasv. V.P. u Zagrebu(NirnfaPetrovii, Velimira
Urnira
Jagatic,Nada Cvitan, Suzana Brli6, Slavka Zurl, Elvira BaSi6, Kreiirnira
dvades
Gavrandi6,KazirniraPetrovi6,RulaZic i dr.);DrZavne[II. Zenskerealnegirnnazije
profesi
u Zagrebu(AnclelkaKai6, KataTijardovi6,ZdenkaLorkovi6,Ana Bonifadi6,Jelka
Vuceli6,Kata Ursic,Nada Sir. PavaoFijan.Ljubica Henebeng , Zorka Tiljak, Ivka
Bujas,dr. MarijanaKralj idr.); HrvatskogapravnidkogdruSfvauZagrebu(dr. Edo
Lovrii, dr. StankoFrank,dr. Miroslav Santek,dr. Ivan Ba6ac,dr. Vilko Herites,
Dinko M. Vlatkovi6, dr'.Miroslav Matica, Ivo Politeo,dr. Hugo Werk, dr. Juraj
Andrassy,dr. Ivo Krbek, dr. Sre6koZuglia,dr. Milan Iv5i6,dr. Natko Katidii, dr.
Albert Verona i dr.); iz Hrvatskenarodnei sveudiliSne knjiZniceu Zagrebu(dr.
JosipBadalic,Vjera BendiS,Mira Bene5i6,DanicaBersa,Blanka Otokar,Jelena
Buri6, Mara Cvijanovi6,dr. Dana Cuckovii, dr. Davorin Mintas, Josip Andreis,
BrankaHerge5i6, dr. JelenaIbler idrugi.); pa Ante OrSaniiizZtpanje (filozof);
neki iz Zidovske bogo5tovneop6ine;brojni suradnicii zaposleniciHrvatskoga
knjiZevnogdru5tvaSv. Jeronirna(dr. Ferdo RoZii, Milutin Mayer, dr. Velimir
DeLeli(,,Kuzma Moskatelo,dr. Josip Andri6, dr. Janko Peni6,mons. dr. Josip
Londari6,dr. JosipLach i dr.);zaposleniciu HrvatskomedrZavnomkonzervatoriju
(Mladen Pozajit,, Zlatko CrgoSevic, Cedomil Dugan, Lovro Matadi6 i dr.);
trinaestoricanajodgovornijih iz Nadbiskupskeklasidne gimnazije s pravom
javnosti (Nikola Svigir, lvan Sturlan,dr. Gabrijel Valedii, RafaelRadica,Josip
Berka, Janko RaznoZniki dr.); petorica iz Hrvatskogakatolidkog kasina (dr.
Karnilo Dodkal,dr. FranjoGrundler,VjekoslavSa6er,Josip Krapinai dr. Matija
Markov); brojni lijednici i ostaloosobljeiz Bolnice milosrdnihsestarau Zagrebu
(dr. Teja Blin5ek,dr. VatroslavFlorschiitz,dr. AnastazijaVukovii, dr. Bogoslav

IU6
 Barac,dr. Ante Padovan,dr. Tvrtko Dujmu5i6i dr.); brojni profesoriFilozofskog
fakultetauZagrebu (dr. StjepanAntoljak, dr. Antun Barac,dr. Miho Barada,dr.
rdnosnozbog Albert Bazala,dr. Kreiimir Balenovi6,An<IelkaBalenovi6,Branimir Bratanid,dr.
tkledokjejoS RamiroBujas,dr. Rudolf Cesarec,dr. Mirko Deanovi6,dr. Zvonimir Dugadki,dr.
naredila je Vladimir Filipovi6,dr. Milovan Gavazzi,dr. Viktor Hoffiller, dr. Zeljko Jirou5ek.
Lizacijama da dr. Vanda Kochansky,dr. Duro Kurepa,dr. VatroslavLopa5i6,dr. Antun Mayer,
i prosvjetnih, dr. Ljudenil Hauptmann, dr. Grga Novak i dr.); njih sedamnaestiz
'a u Zagrebu, Rirnokatolidkoga bogoslovnogfakultetatZagrebu (dr. SdepanZimlnermann,dr.
rlje),"Matica StjepanBakii6, dr. DragutinKniewald,dr. Andrija Zivkovit,,dr.AleksandarGahs,
rjetnosti(svi dr. FranjoHerman,dr. JankoOberSki,dr. Duro Gradanin,dr. Vilirn Kielbach,dr.
vatskiradi5a, MaksirnilijanLah, dr.-lvanSkreblinidr.)l dak 27 akadernikaizHAZU,pa prof.
ltskanarodna Ivan Oriani6, Enver Colakovi6i joS stotinedrugih u Zagrebu,a rnnogo viSe u
kapedagoSka ostalojHrvatskoj(Karlovcu,SlavonskornBrodu, Sisku,Sibeniku,Splitu,Zadru,
zliditemu5ke Rijeci,Osijeku,VaraZdinu). mnogi su intelektualno
Neki od njih sarnosu sasluSani,
nija likovnih i idelogijskipreodgajaniu zatvorimaili u odekivanjunovogzaposlenja(gladni),a
povelikje broj bio onih kojisu zavrSilinajednornod stratiSta u Zagrebuiokolici,
,irinKlement odnosnorazasutipo cijeloj Hrvatskoj.
Jedanili viSenapisanih,dlanaka, eseja,prikaza,kritika, recenzijakoStaoih je
ie);mnogi iz
PoludrZavne glave,gubitkagradanskih ipolitidkih prava,6akiroditeljskihprava,ilisu se sarni
vi6,Velimira prepu5talialkoholui bezvoljnorn(bescilinorn) bezprofesijei beznade.
Zivotarenju,
i, Kre5imira Umirali su najde56ezaboravljeni, neispra6eni, na nepoznatom rnjestu. Svega
je
dvadeseti sedmoriciiz cijelegeneracijebilo dopu5tenoda nastavenovinarsku
negimnazije
nifadii,Jelka profesiju.
r Tiljak,Ivka
rebu(dr.Edo
ilko Herites,
:rk, dr. Juraj
r Katidii,dr.
Zagrebu(dr.
tokar,Jelena
,sipAndreis,
nje(filozof);
Hrvatskoga
dr. Velirnir
ns.dr. Josip
rnzervatoriju
'.' tr h''{b
tadii i dr.); . .,4.',' .".' :'.' : :.".'.'.':'.'.':'':":':
J'rpned Jr''''

l s pravom
iadica,Josip
kasina(dr.
i dr. Matija
'a u Zagrebu
lr. Bogoslav
Upitni arak dr. PetraSkoka

t87
 ):lP r.:r'l',
,, {
'";"
" ,to',
' - i'
'' r
, t

!lll1
t -' j';'l : '
, : " .' :
i r r l l i ll : , ,

Dr. FerdoRoZii je 1945.pisaoAnketnojkomisiji da-jeopia karakteristika

DruSrvasv.
Jeronintau Zagrebubila antifa5istidka
 Poimeniine
sudbine
a

novtnara
t
uo
1952.godine

)ruStvasv.
 t\
t(ulturhJ ustanova|,, fu .-=3*.
t
-n- t*y4^a=4.:
t.l
UPITNi
Sifrorn
zaErenovo
t
i3i:i:l Hrvatsf
nelna u
\'
fr" tu +.' novlnal
I/ Proztne 1 lme .- -- .4--. J-tL14f,4-{1 -
NDH, I
2/ niJasto 1 Eodlna rodJenJn h14.JL-
"--
tada ( I
3/ Narod.nost . -hhaLr.I'g.oa/- :-
sje6anj
4/ z€nlmnJe 1 polctaJ do 6.Iv. I94I.--* TT
lualre6l
* - t4!4r?t+4,!4--.fr ustallor
5/ zonlmanJo 1 poIoZaJ za vrl,Jebe okul
propag
ostalin
tr42 ulaga
paZnju
*"ll'::'
6 l Porod,lEno stan je --slt&st-

"'-*---.1-Y-',trY---- .l-.;
-:l--.-
l__-_'-",_-"-- -- .-*-l\, i
je rela
progla
s/?*L1-g1-",t1.r*,t-t-*st-J.E\1,'!,u?"-t-?),E'1ffi*'5il'M,ffi
T-rtf,r,l idelog
drugi ,
poslje
duZno
J
Beog
Io/ odlllrovanJa d.ob1v6na za vrlJoreo okupao!J'e ,,flr*_***oAgr-J--t4:4---.-
1951
.:* 1n..r4e-.[g .c-"* 'l&-- '-a-.;t -d44-"-* .a1*-sn-++t'--*---
. 4 ; ,< 4*:^) ^^lJ.
rr/ oa:.t l d r u ' 5 a Jf a 6 l s t l E i t o J o r c a r 1 z r o 1 l 1 ,
J o p ' r r p a a i o u J t . S I - J r r r d o l o "_--;;
),
l-.--..-..---.-.-- -----: I I'{nf

razre(
stano
Naklz
poSt

glmnl
Zagr

fakul
Tren
Upitni arakdr. Tome Matica
 I Udbin spispod Jifrom 013.1i 2/18
u Hrvatskome drZavnom arhivu u zagrebu pohranjenje Udbin spis pod
Sifrom 013.1 i 2/18, koji je naslovljen"PropagandniaparatNezavisneDrlave
Hrvatske",a u njemu su: popis novinaraprijavljenihu NDH, popis osobakojih
nemau glavnom popisu,popis novinarakojirnaje zauvijekoduzetopravo pisanjau
novinama,popisnovinarakoji Zive u emigraciji,elaborato propagandii Stampiu
NDH, podacio onimakoji su radiliu propagandnom aparatu,popisnovinarakoji su
tada (1950.-1951.)Livjeli (i poneki radili) u Hrvatskoj,zatim povedi rukopis sa
sjedanjima jednogaod izrudenihi zatvorenihnovinara,razni dopisi i depe5e.
U tome elaboratukaZe se: "Radi pravilnijeg obuhvatanja problema koji se
nameiu u razradivanju neprijateljskih elemenata i pojava u propagandnim
ustanovama, izvr5ena je godine 1950.-195L rekonstrukcija djelovanja
propagandnog aparatabiv5eNDH. Po uzoruna vrlo jaku i raSirenupropaganduu
ostalim faiistidko-totalitarnim drLavatna,te ogromnanovdanasredstvakoja su se
ulagalau te svrhe,vlastodr5ciNDH su takoderovom pitanju posvedivaliveliku
paZnju.Obziromnateritorijukoju je obuhvatalaNDHi broj stanovniiwa,izlazllo
je relativno mnogo svakovrsnihlistova, edicija i publikacija, ne radunaju6irazne
proglase,letke itd. Logidno, da je broj lica aktivnih u pisanju i Sirenju usta5ke
idelogijebio velik. Jedanod tih ljudi uspioje da u danimaoslobodenjapobjegne,
drugi dio je uhva6eni kaZnjen,dok je jedan rnanji dio ostaou zemlji. Od ovih
posljednjihmanji ih broj i danasradi u Stampi-uglavnomna nevaZnirni sporednirn
duZnostitna".
--T- Jedan(komplerirani)primjeraksvih tih materijalabio je poslanudbi FNRJ u
Beograd.Sada(prvi put) iz njegaobjavljujemosudbinesvih novinaraNDH do
-;-'- 1 9 51 . s o d i n e .
_ !

::!1'
-- I{epotpunpopis novinarapriiavlienih u I{DH
I . Ali6, Salih,roden30.xI.1910. u Bijeljini, svr5ioSestrazredagimnazijei pet
a-'r;Z;!.

&-.-\e.1
><^ .4j.
*"-li.\ razredamedrese.u novinarstvuod 1933.,za NDH radio je t Novoi Hrvatskoi,
'r. stanovaoje u Zagrebu, Pazinska 4, a poslije rata radio je privatno, zatinl u
I Nakladnom zavodu Hrvatske,Ministarstvu ribarstvaNRH i Zagrebalkoj vojnoj
-, .-r ,-. ' Id po5ti.Umirovljenje 1953.,aumroje ll. oZujka1982.u Zagrebu-
2. AmbroLi6.Ivan, roden l5.xl. 1900. u Zvorniku, svrsio tri razreda
, l.', girnnazije,u novinarstvuod 1935.,zaNDH radiou Novoi Hrvatskoj,stanovaojeu
---=t:1 Zagrebu,Mesnidka26.
3. Andri6, dr. Josip, rotten l4.III.l894. u Bukinu (Badka), svr5io pravni
*w.., fakultet,u novinarstvuod 1919.,zaNDH pisaou Obitelii,stanovaoje u Zagrebu,
Trenkoval.

l9l
 _4. Androvii, Ivan, roden l5.XII.l816. u Skradinukraj Irnotskog,za NDH 1 6 .B
radio u Ht'vatskontradiii, stanovaoje uZagrebu, Domjaniieva 15. svr5ioisp
5. Babii, Franjo,roden l9.XII.l908. u Babinoj Gredi, svriio iest razreda Hrvatskon
girnnazije,u novinarstvuod 1932.,za NDH radioje u osjedkomeHrvatskontlistu, 1 1 .I
stanovaoje u Osijeku,BosanskaI l. fakultet u
6. Babi6,ing. ph. Ivo, roden 10.X.1904.u Bugojnu,radioje u Farmaceutskont listu Hrva
ujestniku,stanovaoje u Zagrebu. 1 8 .t
7. Babit,, Milan. roden 20.V.1905.u Lepoglavaru(Petrinja),svr5iorealnu trgovadku
gimnaziju, student Ekonomsko-komercijalnevisoke Skole u Zagrebu, u radio je u
novinarstvuod 1933.,zaNDH beznamje5tenja, stanovao je u zagrebt,llicall,a Ribnjaku
je
poslijerataradio u beogradskoj Politicr. 1 9 .E
8. Badini6,Rude,roden30.VIII.1888.u Pa5manu (Biogradn/rn),svr5ioSest u novina
razreda gimnazije, u novinarskoj sluZbi od 1908., za NDH radio je u humores
Gospodarskomlis/u, stanovao-ieu Zagrebu,Petrova4 I . dr., stano
9. Baldii, Olga, rodenaBivec, rodena20.1V.1897.u Zagrebu,zavidajnau proslnca
Kotoru,svrsilasedamrazredaviSedjevojadkeSkole,rastavljena, u novinarstvuod (u rukopi
I 9 17., za NDH radi laje u Hrvatskontnarodu,stanovala je u zagrebu,Masinskoga 20.1
19,a poslijerataradilaje u Vjesniku.gdjeje iumirovljena. 1 9 2 J . .z a
10. Balen, Ivan, roden 9.VIl.l911. u Jablancu,poloZio ispit zrelosti,u vode6i nr
novinarstvuod 1941.,zaNDH radioje u "Hrvatskojkrugovalnojpostaji",stanovao Argentin
je u Zagrebu,Ludbre5ka27, odakleje, surnnjalose,odseliou inozernstvo. 21.
I 1.Balentovi6,Ivo, roden 25.4.I 913. u Zupanji.svrSiotri razredasrednje sluZbiod
Skole,u novinarstvuod 193I., za NDH radioje u "DrZavnojkrugovalnojpostaji", KrajiSka
stanovaoje u Zagrebu,Pantovdak18, a poslije rata bio je dopisnik iz Zupanje 22.
osjedkogaGlasa Slavontjei zagrebadkogaVjesnika. povijest
12. Bartulica,Milostislav, roden 6.V.1893.u Kotoru, zavi(ajanu Donjim ataSe u
Kastelinra,poloZio ispit zrelostiiz pravai filozo{.rje,u novinarstvuod l9ll. ( u stauova
5ibenskoniNaprednjakr.r), za NDH radio.ieu MUP-u i Ministarstvuza udruZbui zatNor,a
druZtvenuskrb, stanovaoje u Zagrebu, Kukuljevi6eva9, a poslije rata do
unrirovljenja, radioje u Maticiiselienika Hrvatske. Urlro.jeuzagrebu20.sijednja ispit zre
I984. stanova
13.Baiagii, Nafiz, roden7.X1.1921. u BanjojLuci, zavidajanu Nevesinju, 24.
svr5io trgovadku akademiju,u novinarstvuod 17.11.1942., radto je u llovoj NDH ra
Hrvatskoj,stanovaoje uZagrebu,Toma5iieva12. 25.
14. Bekl, Fedor,roden l2.XlI.l9l8. u Zagrebu,poloZioispit zrelostina novinar
Mudroslovnornfakultetu,u novinarstvuod 1931., za NDH radio u Hrvqtskont Lovrans
narodu,stanovaoje u zagrebu,Boskovidev a 32, a poslijerataradioje u vjesniku, 26
odakleje bio otpuSten. novlnar
15. Bena5i6,Zvonirnir,roden6.VIII.lg18. u Detroitu(USA), zavi(,ajan u Erdodyj
Dakovu,svr5iotrgovadkuakademiju,u novinarstvuod I 937., zaNDH radioje u 21
osjedkomeHrvatskontelistu, stanovaoje u osijeku, Kupska 4, a poslije rata nije realnun
vi5eradio kao novinar. stanova

79 Vid
ob.iavl.j

t92
lg, za NDH 16.Berkovi6,Boris, roden7.VIII .1920.u Zagrebu,zavitajanu Vinkovcima,
svr5io ispit zrelosti,studentprava,u novinarsfvuod 1939.,za NDH radio je u
Sestrazreda Hrvatskomnarodu, stanovaoje tr Zagrebu,Mlinarska cesta49.
ttskontlistu, 11. Bitanit,. ing. Vladimir, roden 23.V.1914.u Bjelovaru,svr5ioTehnidki
fakultetu Zagrebu,bio beznamje5tenja, u novinarstvuod 1934.,za NDH radio u
naceulskom listu Hrvatska krila, stanovaoj e u Zagrebu,Kuderina58.
18.BilaS,Rudolf,roden 14.1V.1908. u Bosanskorn Novoln, svr5iodrZavnu
,rSiorealnu
trgovadkuakademiju(diferencijalnarnatura),u novinarstvuod 1935.,za NDH
lagrebu, u radio je u Hrvatskom narodu, stanovaoje u Zagrebu, Primorska 29, kasnije na
, l l i c a 7 7 ,a Ribnjakubr. 1, a poslijeratazavr5ioje u inozemstvu(JuZnaAmerika).
19.BlaZina,Josip,rodenl4.lll.l903. u KriZi5iu,svr5iopomorskuakademiju,
svr5ioSest u novinarstvuod 1933., potpisivao se pseudonimomJoZdenko,osobito pod
adio je u humoreske,za NDH radioje u listu Nedjeljnevijesti, Hrvcttskinarod, Spremnosti
dr., stanovaoje u Zagrebu,Perkovdeva2, pobjegaou svibnju 1945.,umro 13.
:avidajnau prosinca1987.u Cochabambi(Bolivija),ostaviv5iiza seberornanSuton
narstvuod (u rukopisu).
fa5inskoga 20. Bogdan,Ivo, roden30.1X.1907. u Cavtatu(Dubrovnik),u novinarstvu od
1927., za NDH radio je u Spremnostii Hrvatskom narodu (ravnateljstvo),bio
zrelosti,u vodedi novinar, propagandisti cenzor,stanovaoje u Zagrebu,odselio 1945.u
',
stanovao Argentinu,gdjegaje, sumnjase,Udbaubila I 8. kolovoza1971.godineTe.
/o. 21. Boroje,Ljubo, roden I 8.III.1920.u Ravnom,studentprava,u novinarskoj
a srednje sluZbiod 1.lX.194l.,zaNDHradiojeu Hrvatskomnarodu,stanovao je tZagrebu,
j postaji", Kraji5ka13.
z Zupanje 22. Bo5njak,Mladen,roden5.IX.l 912.u Zagrebt,diplomiraoje geografijui
povijest. za NDH radio je kao prosvjetni pristav u Ministarstvu prosvjete,i kao
u Donjim ataSeu Ministarstvuvanjskih poslova, suraduju6iu novinama i dasopisima,
1 9 1 1(. u stanovaoje u Zagrebu,Badali6eva10.,a poslije rata osudenje na vi5egodi5nji
udruZbui zatvor,ali je ostaou njemudo podetka1950.,kad se zapo5ljavakao bibliotekar.
: rata do 23. Bo5njak-Dragovedki, Ivia, roden 19.XIl.l8l9. u Dragovcima,poloZio
).sijednja ispit zrelosti i tri tedajateologije,za NDH radio je u Novom listu u Sarajevu,
stanovao je u Sarajevu. Cobanija7.
evesinju, 24.BoLi(.ing.Vladinrir,roclen13.1X.1914. u Vrbovskom,poloZioVEKS, za
u lVovoj NDH radioj e u Gospodarstvu.stanovaoje u Zagrebu,Vramdeva I 2.
25. Brajkovi6,Antun,roden8.VI.1887.u Gospi6u,svr5iopravnifakultet,u
elostina novinarstvuod 1925.,za NDH radioje u Novoj Hrvatskoj, stanovaoje u Zagrebu.
"vqlskont Lovranska| 7.
vjesniku,
26. Brajnovi6,Luka, roden 13.I.1919. u Kotoru,svriio realnugimnaziju,u
novinarstvuod 1.V.1941., radio je u Hrvatskoj straii, stanovaoje u Zagrebu,
idajanu Erdodyjeva2.
rdioje u 27. Brezovski.Gjuro.roden l3.VIl. I 922. u Zidenicana(Brno).Ceh.svrSio
ratanije realnumaturu,unovinarstvuod l5.IX.l942.,radiojeuosjedkomeHrvatskomlistu,
stanovaoje u Osijeku, Prilaz 2.

7 9 V i d t a b e l u " P o p i s U d b i n i h Z r t a v au h r v a t s k o je m i g r a c r j i "( r e d n i b r o j 2 5 : l v o B o g d a n ) ,k o j a j e
o b j a v l j e n a uz a g r e b a d k o m
l i s t uZ o r a o d l 4 r u j n a 1 9 9 5 , s t r 3 6

193
 28. Brkii, [van, roden 19.VII1.1889. u Lovincu, svriio Filozofski fakultetu 40
Zagrebl, u novinarstvu od 1920.,za NDH nezaposlen,stanovaoje u Zagrebu, "likvidi
Primorska17,umro. 41
29. Brkic, Teodor, roden 5.X. 1922.u Zagrebu,svr5io realnu gimnaziju.za zavitaj
NDH bio je namjesten u Alqrmu. stanovaoje t Zagrebu,KriZanideva16. NDH ra
30. BroZidevid,dr. Juraj, roden 14.IV.1907.u Hrvatskim Karlovcima, 42
zavitajan u Nuitru, svr5iofilozofski fakultet, zaNDH radio je u Novoi Hrvatskoj trgovad
(dopisnikiz Beda),stanovaoje u Bedu,XVIII. Sternwarterstr.62. (dopis
31. Bubani6,Franjo,roden26.1X.1921.u VaraZdinskimToplicama,poloZio sarajev
ispit zrelosti,u novinarstvuod l6.VL l94l., za NDH radioje u tjedniku Ustaia, 43
stanovaoje u Zagrebu,Perkovdeva2, a poslije rata "nestaoje, pobjegaoili je realnu I
likvidiran". listuNe
32. Bubli6, Dragan, roden 3.XI.1895. u Gare5nici,poloZio dvije godine splitsk
filozofrje, u novinarstvuod 1914.,za NDH radioje u osjedkomeHrvatskomlistu, 44
napisaoknjigu protiv masonerijei broiuru o smrti StjepanaRadi6a,stanovaoje u poloZio
Zagrebu,Perkovdeva2, t inozemstvu(Austrij i i Kanadi) od svibnja I 945, umroje radio u
u Klagenfurtu17.XII. 1987. Zagreb
33. Buhin, Franjo, roden 27.YI1.1921.u Sv. Martinu, slu5ad prava, u l2.tv.1
novinarstvu od 1.VIll.1942., radio je u Novoj Hrvatskoj, stanovaoje u Vrapdu 45
Gornjem (Zagreb). u novln
34.Bzik,Mijo, roden13.IX.1907. u MudnojRijecikrajKoprivnice,zaNDH Sarajev
radioje kao obavje5tajac, posebnipovjerenikza novinstvoi promidZbupri vladi 46
NDH, kao dlan Sabora,sluZbenipovjesnidarusta5kogpokreta,poglavni pobodnik, novina
sve u dinu pukovnika,te u tjedniku (Jstaia,stanovaoje uZagrebu,a odmah poslije "Croat
rata smatralosedaje ubijen ili daje u inozemsfvu:JA gaje zarobilau Sloveniji,pa stanov
je u Zagrebuosudenna kaznusmrti. Argent
35. Cerovac,Ivo, roden l4.VL l9l8. u Zagrebu,svrSioje pravo,u novinarstvu 4',
od 1939.,za NDH radio je u Novoj Hrvatskoj, stanovaoje u Zagrebu,Nad Liponi zavrSio
24, a poslijerataZivioje u Zagrebu. Gospoa
36. Cerovac,Tomislav,rotlen 13.XI1.1920. u Zagrebu,svr5iodva semestra partizar
EKVS-a ijedan setnestar filozofrje,u novinarstvuod 1940.,zaNDH radioje u listu 48
Domovina Hrvatska,stanovaoje uZagrebu,NadLipom 24, a poslije rataZivioje u zavrSio
Zagrebu(nije bio novinar). NDHra
37.Clhlar,Slavko,roden3.VIII.l896. u Senju,svr5ioje Pomorskuakademiju 49
u Kotoru, u novinarstvuod 1923.,za NDH bio je bez namjeStenja, alije i radio u razreda
Novoj Hrvatskoj, stanovaoje t Zagrebu,Dra5kovi6eva(ili Dvornidideva) 12, a stanov
poslijerataradioje u rijedkomarhivu ili muzeju. Zagreb
38. Ciprin,Vladimir,roden28.III.1903. uZagrebu,svr5iojedansemestar na 50
Pravnom i SestsemestaranaFilozofskom fakultetu t Zagrebt, u novinarstvuod 5l
1932.,za NDH radio-jet Hrttatskomnarodu, stanovaoje tZagrebu, Vramdeva12, (YaraL
a u svibnju 1945.odseliou inozemstvo. novina
39. Cividini, Tomislav,roden20.1I.1883., u Brodu na Kupi, svr5iotrgovadku Musso
Skolu (sa ispitom zrelosti), u novinarstvu od 1909., za NDH radio je u
Gospodarskomlistu, stanovao.ieu Zagrebu,Mussolinijeva6, umro je 195L

194
lski fakultet u 40. Crni6, Rudolf, zavitajanu Dugotn Selu,zaNDH bio jebez namjestenja,
je u Zagrebu, "likvidiran po narodnimv lastilna".
41. iadkovi6, Zvoninir, roden 17.XI.1895.u Sv. Nedjelji (Samobor),
gtmnaziju, za zavi1ajanu Velikoj Gorici, svr5iotrgovadkuakademiju,u novinarstvuod 1934.,za
a 16. NDH radio j e u Gospodarstvu, stanovaoje u Zagrebu,Medve5dak 1I .
Karlovcima, 42. iermak, Ljudevit, roden l4.vIII.l902. u Sarajevu,tu i zavidajan,svrSio
voj Hrvatskoj trgovadkuakaderniju,u novinarstvuod 192L, za NDH radio u Hrvcttskomnarodu
(dopisnik), stanovaoje u Sarajevu,Derventska 17, a poslije rata radio u
:ama,poloZio sarajevskomOslobodeniu.
lniku Ustaia, 43. iogelja, Jeronim,roclen20.VII.1899.u Konjevratima(Sibenik),svrsio
rbjegaoili je realnugimnaziju(sa ispitomzrelosti),u novinarstvuod 1923.,zaNDH radioje u
listuNidieljnevijesti,stanovao je u Zagrebu.2eriavi6eva5.a poslijerataradioje u
dvije godine splitskoj Slobodnoj Dalmaciii.
ntskom listu, 44. (ovi6, Marko, roden l7.XII.l9l5. u Subotici, zavr1ajanu Zagrebu,
stanovaoje u polozio ispit zrelosti,apsolventfilozofrje,u novinarstvuod l2.XII. 194l ., za NDH
945,umroje radio u Hrvatskoj reviji, Novoj Hrvatskoi i Hrvatskom narodu, stanovao je u
Zagrebu,Tulkanova 17, a pri kraju rata pobjegaoje u inozemstvo,umro je
;ac prava, u 1 2 . t V . 1 9 8 3u. S a oP a o l u .
je u Vrapdu 45. Dageli6,Ante,roden.9.1.I 9 I 0. u Visu, zavrSiodetirirazredasrednjeSkole,
u novinarstvu od 1932.,za NDH radio u Novont listu u Sarajevu,stanovaoje u
rice,zaNDH Sarajevu,Kevrin potok 1.
Zbupri vladi 46. Degrel, Ivan, roden 17.V.1909.u Zupanji, zavr5io pravni fakultet, u
ni pobodnik, novinarstvuod 15.VII.1932.,za NDH radio u Hrvatskome dojavnom uredu
dmahposlije "croatia", u spremnosll (urednik) i Novoj Hrvatskoj (urednik i glavni urednik),
Sloveniji,pa stanovaoje uiagrebu,Vramdeva 12,a poslije rataLivio jeu Austriji, Spanjolskoji
Argentini,umroje 27. svibnja 1976.rtFlorencijuVareli kraj BuenosAiresa.
novinarstvu 4J. DeLman Daut, roden 17.V11.1911. u Budimpeiti, zavl'ajan u Zagrebt,
NadLipom zavrSioklasidnugimnazijuuZagrebu,u novinarstvuodlg42.,zaNDH radiou listu
Gospotlarstvo, stanovao je u Zagrebu, Harambasi6eva 46, poginuo je u
lva semestra partizanima.
dioje u listu 48. Divi6, Andrija,roden30.XI.1913.u stitaru,zavidaian u velikoj Kopanici,
rtaZivioje u zavrsio filozofskifakultet, nije bilo poznatootkad se podeo baviti novinarstvom,za
je
NDH radio u "Hrvatskoj krugovalnoj postaj
i", stanovaoje u Zagrebu, Petrova4T.
u akaderniju 49. Dobravec-Plevnik. Ivan. roden 10.XI.1873. u Virovitici, zavr5io detiri
ije i radiou razredagimnazije, u novinarstvuod 1891, za NDH bio ie bez namjeitenja,
i(,eva)12, a stanovao je u Virovitici, Zvonimirovtrg I, a postijerataLivioie kao urnirovljeniku
Zagrebu.
semestar na 50. Dolinay, Zdenko,za NDH dopisnikHrvatskoglista iz Bratislave.
'inarstvuod u Vinici
51. Dugi, Franjo,roden l9.XI.l9l3. u Vratnu (VaraZdin),zavl(,ajan
'amceva72,
(VaraZdin), zavrSio pet razreda gimnazije i detiri tazreda konzervatorija, u
novinarstvuod I 936., zaNDH radioje u Hrvatskomnarodu,stanovaoje u Zagrebt,
r trgovadku Mussolinijeva18,a poslijerataradioje na Radio-staniciZagreb.
radio je u
1951.

195
 52. Dui5in, Ignacije,roden 26.1V.1918.u Ka5tel-Novom,gdje je bio i
6'
zavi(,ajan, u novinarstvuod I 941.,za NDH radioje u Spremnosli,stanovaoje u
zavrSi
Zagrebu,Erdodyjeva5, a poslije rata ZivioJe u lnozemstvu.
u Zagr
53. Dujrnovii, dr. Franjo,roden2.VIII.l904. u Oriovcu,zavi(,ajanu Oriovcu,
6T
zavr5iopravni fakultet s doktoratom,u novinarstvuod 1926.,za NDH radio je u
Novoj Hrvatskoj i Hrvatskoj smotri, stanovaoje u Zagrebu, Smidiklasova21, a Je prav
stanov
poslijerataZivioje u inozemstvu(Brazil).
Nazorc
54. Duj5in,Viktor Antun,roden5.IX.1898.u NereZi56u (Brad),zavidajanu
6
Zagrebu,zavrSiovojnu pomorskuakademijuu Cileu, novinarod 1940.,suradnik
zavitaj
Spremnost i, stanovaoje u Zagrebu,Kvaternikova5.
Madu i
55. Duvandid,Marko, tipogral, za NDH suradnikGrafiike revije i Grafiikog
1(
lista, stanovaoje u Zagrebu,BreS6enskoga 4.
zavrSi
56. DZikovski,Eugen,roden 14.11.1898. u Bihadu,zavidajanu Sarajevu,
1921.
zavr5io osarn razredagirnnazije i dva drZavnaispita iz prava,u novinarstvu od '7
1921.,za NDH bio je suradnikNovog lista iz Sarajeva,stanovaoje u Sarajevu,
1t
Jezero2, umroje 1944.
zavriio
57. Duri6, Josip,roden21.l.l9l 1. u Karlovcu,zavidajan u Karlovcu,zavrSio
Pokret
detiri razredarealnegimnazijeitrgovadkitedaj,u novinarstvuod 1927.,zaNDH
7
bio je suradnikly'ove Hrvalske,stanovaojeuZagrebu,llica 145.
Vinkor
58. Eropkin, Apolon, zaratasuradniklistaBankarsluo,stanovaoje u Zemunu.
stanovz
59. Faget,Stjepan,roden 28.VII.1906.u Zagrebu,zavitajanu Petrovskom,
Jt
zavr5ioSestrazredasrednjeSkolei dvarazredaglumadke,u novinarstvuod 1928.,
glmnaz
suradnikSponren-krlltr1e Samobor,stanovaoje u Zagrebu,Petrova59.
suradn
60. Fedorov,Nikolaj, roden 21.1.1892.u Odesi, zavilajanu Odesi,zavr5io
7:
Pravni fakultet u Odesi, u rrovinarstvuod 1912.,za NDH suradnikHrvatskog
Zagreb
naroda, stanovaoje u Zagrebu,Klaiteva12.
Zagreb
61. Fertilio, ing. Dario, roden 23.111.1909. u NereZi56u(Brad), zavriio
u Zagr
poljoprivredni fakultet, u novinarstvu od 1941., suradnlk Hrvatskog krugovala,
1(
stanovaoje uZagrebu,Biankinijevaul., a poslijerataZivioje u Aurerici.
sedam
62. Feftilio, Luka, roden 22.11.1903.u NereZi5du(Brad), zavidajan u
Hrvatst
NereZi56u,diplomirao na Ekonomskornfakultetu u Frankfurtu, u novinarstvuod
kao um
1928.,za NDH radio u poslanstvuNDH u Berlinu,gdjeje i stanovao.Poslijerata
1i
Z i v i oj e i p i s a ou i i l e u , u m r oj e 3 0 . V 1 . 1 9 8 u
5 .S a n t i a gdoe C h i l e u .
zavrSi
63. Filipovi6,Marijan,poslijerataostaou zemlji.
Hrvatsl
64. Fuis, Marijan,roden 14.XI.1908.u Virovitici, zavidajanu Beltincima,
78
zavr5iodetirirazredasrednjeSkdle,u novinarstvuod 1937., zaNDH suradnikNeae
pet raz
Ordnungct,stanovaoje u Zagrebu,Ilodka 16, a poslije rata radio je kao fotograf u
"Croat
Jugoslavenskoj akadernijiznanostii umjetnostiu Zagrebu.
kao urn
65. Galedii, Duro, dopisniknovina iz Lupoglava.
19
66. Ganibegovi6, Muharem,roden28.11I.1903. u Banjoj Luci, gdjeje bio i
zavrSi
zavitajan,zavr5iodetirirazredaosnovneSkolei biljeZnidkitedaj,u novinarstvuod
HrvalsJ
1930.,suradnikl/ovog doba, stanovao je u Banjoj Luci, Gjumi5dica5.
80
zavrSi
stanov

196
gdje je bio i
stanovao je u 67. Gasparac, Juraj,roden23.IV.1879.u Delnicama , zavttajanu Delnicama,
zavr5iopravnifakultet,u novinarstvuod 1904.,zaratabeznamjestenja, stanovaoje
lanu Oriovcu, u Zagrebu,Vla5ka53, a poslijerataje umirovljen.
DH radioje u 68. Giunio,Petar,roden l5.IV.l 894.u Korduli, zavidajanu zagrebu,zavrlio
klasova21, a je pravnifakultet,u novinarstvuodrg23.,zaNDHbio je suiadnlkiove
Hrvatske,
stanovaoje u zagrebu, Palmotideva6, a posrije rata takoderje Livio u zagrebu,
), zavii,ajanu Nazorova19.
)40.,suradnik 69. Glojnari6, Mirko, roden 3r.VIII.r9l4. u selu Made (kotar zlatar),
zavi(,ajanu Madu, zavrsiorealnugimnaziju,u novinarstvuod 1935.,Zivio je u
e i Grafiikog Madu i "likvidiranje po narodnojvlasti,'(nakonsvibnja lg4i.).
70. colik, Miroslav, roden 24.IV.r895. u Susaku,zavitajanu FuZinama,
u Sarajevu, zavrsioje osarn razredagirnnazije iratnu lnaturu u Marburgu, u novinarstvuod
,vlnarstvuod l92l .,zaNDHsuradnikagencije"croatia",stanovaoje uzagrebu,perkovdeva2.
: u Sarajevu, 71. Gcinner,Eduard,rodom iz petrinle.
72. Grskovii, Branimir,roden30.XII.1908.uzagrebu,gdjeje bio i zavidajan,
lvcu,zavriio zavr5ioFilozofskifakultetu zagrebu,u novinarstv u od 1929.,suradivaoje u listu
27.,za NDH Pokret,stanovaoje u Zagrebu,Amru5eva9, objesiliga ustaie.
73. Grubi5a,Ivan, roden.l7.xll. 1894.u Grubisima(kotar pazin),zavitajanu
eu Zemunu. vinkovcima, u novinarstvu od 1924., za NDH suradnik Hrvatskog naroda,
Petrovskom, stanovaoje u zagrebu,Dobojska28, a poslije rataje odseliou inozemstvo.
'ruod 1928., 74. Guden, Mihael, roden 14.IX.1923.u Zagrebu,zavrsio detiri razreda
gimnazije i dvorazrednutrgovadkuskolu, u novinarstvuod 1942., za NDH
lesi,zavr5io suradnik"Agencije Stefani",stanovao je uZagrebu,RabarovaI5.
Hrvatskog 75. Harambasii,Zarko, roden 3.IV.1904. u Novoj Gradiski, zavidajanu
Zagrebu,zavr5iodva semestraPravnogi sedamsemestaraFilozofskog fakultetau
Lc),zavriio zagrebu,u novinarstvuod 1930.,zaNDH suradnikHrvatskognaroda,stanovao je
krugovala, u Zagrebu,, Hatzova22.
31. 76.Hafner,Rikard,roden2.lll.l89l. u osijeku,gdjeje bio i zavidajan, zavrsio
avidajan u sedarnrazredagimnazije,u novinarstvuod 1917.,za NDH suradnikosjedkoga
rnarstvuod Hrvatskog lista, stanovaoje u osijeku, Gajev trg9, aposlije rataZivio je u osijeku
Poslijerata kao urnirovljenik.
77- Hafner,vladirnir, roden l3.vl il.lg\j . u osijeku, gdjeje bio i zavitajan,
zavr5io dva senrestraprava, u novinarstvuod 1942.,za NDH bio je suraJnik
Ieltincima, Hrvatskog lista, stanovaoje u Osijeku, Reidnerova65.
dnikNeue 78. Har-tl,Franjo,roden I8.vl.l B9j. u oroslavlju, zavitajanu Ludini, zavrsio
fotograf u pet razreda gimnazije, u novinarstvuod r9rj., za NDH suradnik agencije
"croatia", stanovaoje u zagrebu,vinogradska 7, a poslije rata Livio je u zagrebu
kao urnirovljenik.
je je bio i 79. Hladic, Marija, rodena 30.X.1898. u Zagrebu, zavitajna u Zagrebu,
rarstvuod zavriila osam razredavi5e djevojadkeSkole,u novinarstvuod 1924.,suradnica
HrvatskogaZenskoglista, stanovalaje u Zagrebu,Savskacesta l6l.
80. Hollaus,walther, roden 19.1v.1918.u Banjoj Luci,zavidajanu Budaku,
zavr5iofilozofski fakultet,u novinarstvuod 1941., suradnikagenciie,,croatia,'.
stanovaoje u Zagrebu,Opatidka6.

t97
 8l . Horvat,Branirnir- preSaou djelatnidornobr6nski staliS.Poslijerataradio Dolac 8
uPAZ-u pri MUP-u NR Hrvatske(?). listovim
82. Horvat, Vladimir, rotlen22.VIII.l89l. u Kra5i6u,zavr5iodetiri razreda 96
srednjeSkole,u novinarstvuod 1929.,za NDH suradnikNove Hrvalske, stanovao Filozof
jeuZagrebu,Trumbi6eva12,aposlijeratabiojearhivaruzagrebadkorn Vjesniku. stanova
83. Hrastovec,Stjepan,roden lO.XII.l909. u Gornjem Ku6anu,zavidajanu 9',
Bi5kupcu (kotar VaraZdin),apsolventprava,u novinarsfvuod 1930.,za NDH Jesenic
suradnikHrvatskognaroda(dopisnikiz BudimpeSte), stanovao je u BudimpSeti, a 1941.,z
poslijerataje odseliou inozemsfvo. 1 9 ,a p c
84. Huber,Milivoj, roden l4.VII.19l0. u Desiniiu,gdjeje bio i zavidajan, 98
nedovr5enakomercijalnaSkola,u novinarstvuod 1932.,za NDH suradniklista pet razr
Gospodorstvo, stanovaoje u Zagrebu,MoSinskoga12. l{ovog,
85. Ilini6, Milan, roden I 5.X. I 9 I 8. u Zagrebu,gdjeje bio i zavidajan,zavr5io 99
je pravni fakultet,u novinarstvuod 1939,zaNDH bio je sluZbenikPromidbenog gitnna
odjela UFA, stanovaoje u Zagrebu,Klaideva26, a poslije rata - u inozemstvu Hrvatst
(Njenradka). r
86. Ivandii, Sdepan, roden l0.VIIl.l902. u Boljevcima, zavidajanu srednj
MedudraZju(Korenica),zavrSiopet razredasrednjeSkole,u novinarstvuod 1928., Nove F
za N DH suradnikHrvatskognaroda, stanovaoie u Zagrebu,DomobranskaI . l(
87. Jagodi6,Franjo,roden19.III.1919. u Kotor-Varo5u, zavidajanu Teslicu, klasid
zavr3iodetiri razredaosnovneSkole,za NDH suradnikiz Teslida(dopisnik)za stanov
Novu Hrvalsku i Hrvatski /fu'/,stanovaoje u Tesli6u- Rudopolje. Zagreb
ll
88. Jedvaj,Antun, suradnikHrvcttskegrude, stanovaoje u Zagrebu,poslije
ratastrijeljan. zavrS
89. Jeladi6-BuZimski, Aleksandar, roclen25.X,1.1919. uZagrebu,zavidajan u Novog
Zagrebu,studentagronotnije,u noviuarstvuod 1942., uradnik lista Gospodarslvo, Zagre
I
stanovaoje u Zagrebu,Opatidka6.
je u Zagrebu,Smidiklasova 2, a poslijerataZivioje prava!
90. Jelovac,Vuk, stanovao
u Banjoj Luci kao umirovljenik. kraju
91. JerkovAnte,ernigrirao. navod
Novom, zavi(ajan 1
92.Jozit,.NikolaRudolf,rodenl2.lV. 1913.u Bosanskom
u Bijelom Brdu, maturiraonarealnoj gimnaziji, u ttovinarstvu od 1936',zaNDH Ka5te
je Hrt,alt
dopisnikiz BratislavezalistGospodarstvo,stanovao u Bratislavi.
zavidajanu I
93. Juradi6,Drago, roden 15.V.1905.u Sinjakovu-Majdan,
Derventi,zavr5iotrgovadkuakaderniju,u novinarstvuod 192I ., za NDH suradnik zavida
Hrvalskog narodo, stanovaoie u Zagrebu,Smidiklasova20, a poslije rata bio je surad
I
korektor u zagrebadkon Vjesniku.
u Zagrebu,gdje je bio i zavidaian, DrZav
94. Jurdec,Marijan, roden 15.11.1919.
suradt
svr5eni pravnik sa sudadkirn ispitom, u novinarstvu od 1939., u ratu bez
je kac
namje5tenja, stanovaoje u Zagrebu,Petrinjska2, a poslije rata radio je u Glasu
iz
Slavonije Osijeka.
Lipo'u
95. Juri6, Marija-Zagorka,rodena l.lll.l877. u Golubovcu, zavidajnau
izvjes
Zagrebu,zavr5ila detiri razredavi5e djevojadkei dva razredapreparandije,u
poslij
rrovinarstvuod 1896,za NDH suradnica]{ove Hrvalske,stanovalaje u Zagrebu,

198
oslijerataradio Dolac 8, a poslije rata kao umirovljenicasuradivalaje povremenou tjednim
listovimai groznidavopisalajednodinke.
c detiri razreda 96. Jutrila, Slavo,roclen9.VIII.18'79.u Pri5linu,zavidaianuZagrebu, zavriio
ttske, stanovao Filozofski fakultet u Zarebu, u novinarstvu od 1905., u ratu bez namjeitenja,
iom Vjesniku. stanovaoje u Zagrebu,Petreti6evtrg 3.
ru, zavidajanu 97. Kadi(,, Branko, roden 4.IV.1919. u Jesenicama(Omi5), zvidajan u
930.,za NDH Jesenicama,zavr!io dva semestrana Mudroslovnom fakultetu, u novinarstvuod
rBudimpSeti, a 1941.,zaNDH suradnikagencije"Croatia",stanovaoleuZagrebu, Gunduli6eva
19,a poslijeratasumnjalose da Zivi u Sarajevuili u Spanjolskoj.
io i zavitajan, 98. Kadi6,Re5ad,roden25.VI.1912.u Sarajevu,zavilajanu Sarajevu,zavrSio
suradniklista pet razredasrednjeSkole,u novinarstvuod 193'7 ., za NDH suradnik sarajevskoga
Novog lista, stanovao je u Sarajevu, Muhameda ef. Kadi6a 10.
idajan,zavr5io 99. Kajdi, Mirko, ro<len29.v111.1920. u osijeku, zavllajan u osijeku, zavrsio
Prornidbenog gimnazijsku maturu, u novinarstvu od 1941., za NDH suradnik osjedkoga
u Inozemstvu Hrvatskoglrslcz,stanovaoje u Osijeku,Papratoviteva20, a tu je Zivio i poslijerata.
100.Kara,Ljudevit,roclen25.VIII.1889. uBedu, zavidajanuZagrebu,zavriio
zavi(,ajanu srednjuSkolu i urnjetnidku u
akaderniju, novinarstvu od 1909.,za NDH suradnik
stvuod 1928., je
Nove Hrvatske,stanovao u Zagrebu,Erdodyj ev a 2.
rranskal. l0l. Kara, Mihovil, rotlen30.X.1914.u Zagrebu,tu i zavidajan,zavrsio
jan u Tesli6u, klasidnugimnaziju,u novinarstvuod 193J.,za NDH suradnlkNove Hrvatske,
(dopisnik)za stanovaoje u Zagrebu,Badalideva 10, a poslije rata radio je u Narodnont listu
Zagreb.
grebu,poslije 102. Karaman,Antun, roden 6.I.1903.u Sarajevu,zavt(,aianu Sarajevu,
zavr5iogradanskuSkolu,u novinarstvuod 1936.,za NDH suradniksarajevskoga
t, zavitajanu Novog lista, stanovao je u Sarajevu,Muse CazinnCatila 6, a poslijerataZivioje u
iospodarstvo, Zagrebuili Sarajevu.
103.Karamarko,Milivoj, roden28.1x.1920.u Filip-Jakovu(zadar),student
e rataZivioje prava,zaNDH suradnikUstqikernladeii, stanovaoje u Zagrebu,Kraji5ka 32, apri
kraju rata (no6u 29.130.travnja 1945.) UstaSkaobrana ubila ga je u zatvoru,
navodnozbog sumnjedaje sudjelovaou puduVokic-Lorkovi6'
n, zavi(,ajan 104.Katatini6,Josip,roderr7.1V.1920.u Kaltel-Novom,zavidajanu Donjim
36.,za NDH Ka5telima, student medicine, u novinarstvu od 1942., za NDH suradnlk Nove
Hrvatske,stanovaoje uZagrebu,Medve5dak66.
zavid,ajanu 105. Katidi6, Dragan, roden27.X.1908.u Kuruzaji (HrvatskaKostajnica),
DH suradnik zavidajanu Kuruzaji,zavr5iorealnugimnaziju,u novinarstvuod 1938.,za NDH
e ratabio je suradnikHrvatskognaroda, stanovaoje u Zagrebu,Palmoti6eva47.
106. Kati6, Milan, roden 3 l.VIII.l900. u Samoboru,tu i zavi(,aian,zavrsio
i zavitajan, DrZavnikonzervatoriju Bedu i uditeljskuSkolu,u novinarstvuod 1927.,za NDH
u ratu bez suradnikNove Hrvatske, stanovaojeu Zagrebu,MoSinskoga2, a poslije rata radio
t je u Glasu je kao reZiseru zagrebadkom"Jadran-filmu".
107. Kelovi6, Mirko, roden 30.I.1898.u Poljani (Daruvar), zavidajanu
zavidajnau Lipovljanirna (Novska), zavr5io filozofski fakultet, u novinarstvu od 1912.,
rarandije,u izvjestilac sluZbe"Europa", stanovaoje t Zagrebu,Trg Mi.inchenskihLrtava 5, a
u Zagrebu, poslije rata radioje u zagrebadkornKerempuhu.

199
 108' Kern-Madkovii,Mirivoj, roden
5. verjade1g90.u Samoboru, pokretad
1939.tjednikasatyricus,za NDH suradivao DrZavn
je u ristui;lo,-sianovaoje u zagrebu,
poslije rata osuden.i" sedamgodina zatvora,arije pusten 1950., stanova
uredujetjednuedicijuHunrcreslu a od 1952. 12
kcl.
109.Kirigin, ing.Nikora,roden29.Iv.r9l9. ponutn
u Mircama(Brad),zavi(ajanna
Bradu,zavrsioPoljoprivredno-Sumarski 12
fakultetu zugr"ur, ,r-novinarstvu od 1941,
suradnikseljaikog ognjiita, stanovaoje prava,u
u zagrebu,Draskoviceva27.
I l0' Klanjdi6, varent, roden r7".I.rg9g. je u Sar
u zagrebu,)avid,ajanu zagrebu, la
zavrsio trgovadku akademiju, u tLt
novinarstvu rg I; .:- ,a NDH suradnik
Gospodarstva,sta'ovaoje u zagrebu, SarvaS
Savskac. 5, a"d" poslijeratanije radio u tisku.
I I I ' Konrad,Autun,roden l7.rII. r90g. Hrvatsk,
na Hvaru,,uuiiuiunu poZegi,zavriio
sedamrazredaginrnazije,u novinarstvu u Slove
od 193r., za NDH'suradnik Hrvatskog
naroda,stanovao-je u Zagrebu,pahnoticeva64. 12
I l2' Konjhodzii, Mahrnud,roden 27.x.tr,05. t2
u Ljubuskom, zavidajanu
Ljubuskom, zavrsio pravni fakurtet. razreda
u novinarstvu od rg2g., suradnik
polurnjesedn ikaIstok, je noroda,
rataradioje u sarajevskim 1!or:d.stanovao u Za.grebu,stjepana Kosade43, a posrije ltovlnar.
i zagrebadkimnovinarna.
I 13.Kosutii, Sida,rodena20.ril.1902. t2'
u Radoboju,zavrsirauditerjskuskoru,
u novrnarstvuod r938- suradnicaigravna (PeljeSa
urednicaHrvatskogaienskog rista,
stanovafa je u Zagrebu,DeZnranovpro1ur3., Hrvolskt
a posrijeratabilaje rektoricau NZH,
Vjesniku i Seljaikoj slozi. novlnar.
ll4' Kovadi6,Kresimir,rodenl6.rv.rggg. t2t
u zagrebu,zavitajanu Karlovcu,
zavr5iopravo ifilozofrju, u novinarstvu rataLivi
od r909.,rriodnik rvorira,stanovaojeu
Zagrebu,Voiarska cesta92, a poslije rata t29
suradivaoje u Kerempuhu.
ll5. Kovadi6,Vradimir,roden 2g.tII. dva razrr
1907.u vi"t"""i,"a, ru i zavitajan,
zavr5iopravoi filozofrju,u novinarstvu statlovao
od 1936.,zaNDH suradnik.A/o veHrvatske,
stanovaoje u zagre,bu,iedoina 20, a posrije 13
rata bio.le korektor u Nakradnorn
zavodu Hrvatske,odnosno,,Zori,' . zavr5ioI
I l6' Krali, Rudorf,roden2 l .xil.190g. u.zagrebu, domobra
zavidajar-ru BuenosAiresu,
zavrsioSestrazredarearnegimnazije, l3l
u novinaritvuod r929., zaNDH suradnik
Ht"vatskognaroda, stanovao.jeu Zigiebu, Zagrebu
Vodovodna3.
I 17. Kremar,Stjepan... NDH su
I I 8' Kresi6,Stiepan,roden22.rI.r9r5. postaop(
u DonjernHrasnu(Stotac),dipromirao
je filozofrju, za NDH suradivao I)Z
u "croatiji-, stanovao je u Zagrebu,Maftiievag, a
poslijerataradio.ieu zagrebadkom NopbK-u i stanovaou Buli6evoj5. klasidnu1
ll9' Kriskovii' Hrvoje, rode, 6.rv.r905 Zagrebu
u Senju, zaxid,ajan , zagrebu,
zavrsio pravni fakultet, u novinarsfvu I J-)
od 1926.,za NnF| ruruo nrk Hrvatskog
naroda, stanovaoje u Zagrebu,Nova ZAVI'SlO pr
Ves g I .
'20' Krvarii, Karniro,rode' 23.rv rgg4 1 9 2 6 . s, r
u Sarajevu,zavitajanu osijeku,
zavrsiokadetskuskoru,u novinarstvu Zagrebu
od r929.,zaNDir suradnikHrvat,skogrisra
stanovaoje u Osiieku, Franjina5, a poslije Rijeke.
rata Livioje u inozemstvui urnro u
rnjestuVilla Ballesteru ArgenriniZ:.lll. 134
iqSS.
l2l' Kulenovii, Narnik, rode' Iz.xil.rg12. poloZioi
u Tesnju, zavitajanu Banjoj
Luci, zavr.io niZu srednjuskoru,, Filozofsk
novinarstvuod I939., za NDH sruzbenik
Hrvatske
lru, pokretad
DrZavnog izvjestajnogi prornidbenogureda pri predsjedniSwuvlade NDH,
e u Zagrebu, stanovao je uZagrebu,Palmoti6eva 26,poginuoje 1944.uoborenomzrakoplovu.
, a od 1952. 122.Kvai(',Ante, roden I 6.lI.l9l I . u Bizovcu, zavilajanu valpovu, arhitekt
ponutrice,suradniku Suvrentenosti.
zavitaianna
l23.Lasit,,Emil, roden 1.1.1907. u Sarajevu,zavi(ajanu Sarajevu,apsolvent
t v uo d 1 9 4 1 , prava,u novinarstvuod 194I ., za NDH suradniksarajevskogNovog lista, stanovao
je u Sarajevu,Hrvoja Vukdi6a6.
u Zagrebu,
124. Lavicki, Mihovil (Milan), rorlen20.IIL1901.u Sarajevu,zavid,ajan u
H suradnik
Sarva5u(osijek), diplomiranipravnik,u novinarstvuod 1921.,za NDH suradnik
io u tisku.
Hrvatskognaroda, stanovaoje u zagrebt, Petrinjska5 I , "likvidiran po N ijemcirna
iegi,zavr5io
u Sloveniji"(?).
. Hrvatskog
125.Lenolik, Ivo, suradnikHrvatskognaroda iz Rirna.
126.Lisni6Ivan,roden6.xI.l9l l. u Glini, zavita-ian u Glini, zavrsiosedam
zavidajanu
razredarealne gimnazije, u novinarstvuod 1938.,za NDH suradnik Hrvatskog
, suradnik naroda, stanovaoje uzagrebu, Buliieva 10,a poslije rata nije u Zagreburadio kao
13,a poslije
novlnar.
127. Lopin, Martin, roden 16.1.1918. u Zuljanima, zavitajanu Janjini
ljskuSkolu, (Peljeiac),zavrsioklasidnugimnaziju,u novinarstvuod 1938.,zaNDH suradnik
rskoglista,
Hrvatskognaroda, stanovaojb uzagrebu,Tkaldi6eva19,a poslije ratanije vise bio
icau NZH,
novlnar.
128.Lupis-Vukii, Ivan, u ratu bez namjestenja, Zivioje u Oredi6ima,poslije
Karlovcu, rata Livio kao urnirovljenik.
novaojeu 129. Lutz, A lojzij e, roden I 5.IX. I 922. u Sidu, zavidajanu Vukovaru, zavr5io
dva razredagimnazije,u novinarstvuod 1942, za NDH suradnikNove Hrvatske,
zavi(,ajan,
stanovaoje u Zagrebu,Maksimirska13,a tu je Livio i poslijerata.
Hrvatske,
130. Ljeskovac,Milan, r'oden10.VII.1904.u Bednji, zavidajanu Bednji,
akladnom zavr5iofilozofski fakultet u novinarstvuod 1921.,za NDH suradnikHrvatskog
domobranct,stanovaoje u Zagrebu,IlL cvjetno naselje6.
osAiresu,
l3 I . Macanovi6,Hrvoje,rodenI .VI.1904.u Arbanasima(Zadar),zavidajanu
I suradnik
zagrebu, apsolventtehnidkogfakulteta,u novinarstvuprofesionalnood 1926.,za
NDH suradnikNeueordnunga, stanovaoje uzagrebl,Meduli6eva 18,poslije rata
postaopoznatisportskinovinar.
iplomirao
132. Malinar, Ivo, roden 28.XII.1889.u Bugojnu,tu i zavitajan,zavr5io
iieva8, a klasidnuginrnaziju,u novinarstvuod 1908.,suradnikbedkesuradnje,stanovao je u
Zagrebu,StjepanaKosade64.
Zagrebt, 133. Mandekii, Vinko lvan, roden 20.L1902.u Kraljevici, tu i zavitajan,
[rvatskog zavriio pomorskuakadernijui pet sernestara tehnidkogfakulteta,u novinarstvuod
1926., suradnik DrZavnogaizvje5tajnogi promidbenogureda, stanovaoje u
Osijeku, zagrebu,Mrazoviieva 10,a poslijeratabio je dopisnikslovenskog
'koglista poroievalca iz
Rijeke.
i umro u 134.Mandeki6,dr. Vinko, roden3.X.1884.u Kraljevici,zavidajanuZagrebu,
poloZio ispit zrelosti na Gospodarskomudili5tu u KriZevcima,diplomirao na
r Banjoj Filozofskomfakultetuu Breslavu,u novinarstvuod 1925.,za NDH suradnik,Ay'ove
luZbenik Hrvatske,stanovaoje u Zagrebu,Ilirski trg 7.

201
 135. Mandl, Romualdo (Aldo), roden 7.II.rggg. u Krapini, zavilajan u
zagrebu, zavrlio pravni fakultet, u novinarstvuod 1912.,za NDH radio je surad
u pnvat
Promidbenomodjelu UFA-e, stanovaoie u zagerbu,Bauerova 19, a poslije rata
Zivioje kao umirovljenik,te5kobolestan. I
136- MandLuka,Mihra, roden 15.xL1921..u Kupresu,zavrsio trgovadku zavrS
akademiju, u novinarstvu od 1940.,za NDH suradnikiarajevskog Novig lista, Hrvat,
stanovaoje u Sarajevu.eelikova l, a poslijeratapobjegao. I
137. Markovi6, Ivan, u novinarstvuod 193g.,za NDH suradnik Dubro
dednika od 19
Ustaia, stanovaoje u Zagrebu,Veliki dol I 5.
138. Markovi6-stedimlija, savo, roden 27.1.1907. u Stijeni (piperi, stano\
Podgorica),zaviEajanu Piperima,zavrsio srednjuskolu u Leskovcu,dvije godine Engle
filozofije i studirao pravo, u novinarstvuod 1927.,za NDH suradnikHrirckog I
naroda, stanovaoje u Zagrebu,Nad Liporn 3. zavita
139' Maslov, vicko, roden 29.v.1901. u Visu, zavidajanu Visu, zavrsio surad
osnovnuSkolu,u novinarstvuod 1936.,suradnikHrvatskognaroda, stanovaoje u I
zagrebu,Nikoliieva12,a poslijeratabioje povjerenikStambenog BogiS
uredaI. rajona. I
140- Matesii, Josip, za NDH suradnik Nove Hrvatike, oopisnik iz
Generalskog pravn
Stola,stanovao je u Generarskom Stolu,a poslijerataLiviouZagrebu.
l4l .Matic, dr. zlatan(Franjo),rorlenI .x.1902.u Splitu,zavitajanuosileku, Zagre
doktorirao na pravu, novinar, suradivaoje u Transkontinent-pressz, I
stanovaoje u 1
Zagrebu,Nova Ves 29, a poslije rataLiviou inozemstvu.
142. Matkovi6, Dragutin, suradivao je u Novoj Hrvatskoj, stanovao u semes
zagrebu, Marovska ll,ap
povukaoje prijavnicu, a po.ti.i" rata suradivaoje u
_28, l:
zagrebadkom e Narodnom listu.
143.Mayer, vladirnir, roden3 I .VIII. 190i-. u virovitici, zavitajanu zagrebu, zavrSi
zavr5iodva semestraekonomije,dva sernestrapravai detiri semestiafilozofrje, u stanov
novinarstvuod 1928.,za NDH suradnikNove Hrvatske, stanovaoje u zagiebu, l:
Vukotinoviieva4, poslijerataradioje u zagrebadkomVjesniku. zavrSi
144.Mihajlovski,Eugen,roden 1897.u petrogradu,zavitajanu petrogradu, Hrvats
Rus, zavr5iomaturu i vojnu akademijuu petrogradu,u novinarstvuod t9i4., za inozen
NDH suradnikHDU "croatia", stanovaoje uzagrebu,Tuskanac7g, a poslije rata li
(od 1950.godine)navodnoje Zivio u Madarskoi. zavrSi
145. Mihodevi6,Petar,roden 24.VI.l8gg. u Rabu,zavidajanu Zagrebu, Prepor
zavrsiopravnifakultet,u novinarstvuod l922.,suradnikHDU ,.croatia,,stanovao Radio-
,
je u Zagrebu,Vinogradskal, "usta5ega objesite 1943.',. I -

146. Mihovilovi6, Ive, roden 21.rx.r905. u premanturi(Istra),zavidajanu ernorn

Puli, zavrsio trgovadku akademiju, u novinarstvu od 1924.. za NDH bez l(
namje5tenja(povukaoje prijavu), stanovaoje u zagrebr.r, iadinci
Buconji6eva6, aposlije naroda
rata radio je u Vjesnikovim izdanjima.
147. Mikulii, dr. Tomislav, roden 7.vll l9ll. u osekovu, zavitajan u inozem
Popovadi, zavrsio pravni fakultet, u novinarstvu od 1937., suradnik lista l6
Gospodarstvo,stanovaoj e u Zagrebu.Ilovska 20. Skolup
148. Mirosavljevid, Zvonimir, roden g.v.1905. u Zemunu, zavidajan u "Croati
zagrebu, zavrsio detiri semestramedicine,u novinarstvuod lg4l., za l6
NDH stanov

202
 je
ravlcaJanu suradnikHrvatskog naroda, stanovaoje u Zagrebu,Ilica 73, a poslije rata bio
radioje u privatni slikar.
poslijerata 149.Mlinari6, Tomislav,roden3 1.1.1920. u Zagrebtt,zavi(,qant zagrebu,
zavr$iosrednjuglazbenuSkolu,u novinarstvuod 1941.,za NDH suradnikNove
r trgovadku Hrvatske,stanovaojeuZagtebu, Kraji5ka 23.
[ovog lista, 150. Mortigjija, Tijas, roden 7.IV.1913. u Dubrovniku, zavidaian u
Dubrovniku, ,uursio Filozofski fakultet uZagrebt, studiraopravo' u novinarstvu
'ik tjednika od 1941., suradnikHrvatskognaroda i Spremnosti(i glavni i odgovorni urednik),
stanovaoje u Zagrebu,Medvesdakg4,u svibnju 1945' pobjegaou inozemstvo'
ni (Piperi, Engleziga izrudili paftizanima,koji su ga sasluSalii strijeljali 1947.
vije godine 151. Moskatelo, Kuzma, roden l0.III.l909. u Starom Gradu na Hvaru,
Hrvatskog zavilajan u Starom Gradu, zavr5io filozofski fakultet, u novinarstvu od 1929',
suradnikObitelji, stanovaoje u Zagrebu,Kralja Tomislava21'
su, zavr5io 152. Mrakovdii, dr. Ivan, suradnik lista Novine, stanovaoie u zagrebt,
anovaojeu Bogi5i6eva5, navodnoje pobjegaou ltaliju.
aI. rajona. 153.Novak, Antun,'roden22.X.1918.u Hvaru, zavitaianu Hvaru, zavrsio
je u
opisnik iz pravni fakultet, u novinarstvu od 1942.,suradnikSeliaikog ognjiita, stanovao
uZagrebu. Zagrebu,PetraM. Kvaternika3.
r u Osijeku, l54.Orban, Ratimir, suradnikKozarskogujestnika'
movaoje u 155.Orban, zlatko,rodenl4.vII.19l6. uzagrebu,tu izavidajan,zavr(io Sest
semestaramedicine.suradniklistaGospodarslvo,stanovaoje u Zagrebt, Senoina
;tanovao u I l, a poslijeratauredivaoje agronomskerubrikeu listovima'
divaoje u i5O. OreSkovi6,Oto;, riden 22.Yll.l9l7 . u Zagrebu,zavitaian t Zagrebu,
zavrsio detiri razreda klasidne gimnazije, za NDH suradnik Nove Hrvatske,
uZagrebu, stanovaoieuZagrebu, Tratinska54, pobjegaou inozernstvo'
ilozofrje,u 157. Oriani6, Ante, roden 28.1V.1901. u Vukovaru, zavilaian u Zupanji,
Nove
u Zagrebu, zavr$io Filozofski fakultet u Zagrebu,u novinarstvuod 1941.,suradnik
u
Hrvatske, stanovaoje u Zagrebu,Nodilova 4, a u svibnju 1945' odselio
)etrogradu,
inozernstvoi urnro2.x.lgsg. u Temperleyu,u provincijiBuenosAires.
d 1924.,za 158. OZegovi6,Branko, roden 16.VL1916.u Splitu, zavi(,aianu Splitu,
lista
poslijerata zavrsio klasidnu girnnaziju u Splitu, u novinarstvuod 1939., suradnik
poslije rata radio je na
Preporod, stanovaoie i Zagrebu, Solovjeva 16, a
t Zagrebu, Radio-stanici Rijeka.
je
", stanovao 159' Pasa,Antun, za NDH suradnikPromiibe, stanovao u Zagrebu,
irnomerec 3.
ravidajanu 160. paunovi6,Branko, roden ll.VIII.l920. u eadincima,zavidajanu
NDH bez iadincima, zavrsio srednjuSkolu,u novinarstvuod 1941.,suradntkHrvatskog
u
6, a poslije naroda, stanovao je na zagrebadkojKustosiji, Kruskovac 22, a odlaze'i
inozemstvonavodnoje poginuo 1945.
avidajanu I 61. Pave5i6,Franjo,ioclen29.IX 1907.u Krasici,zavidajanu Krasici,zavrsio
rdnik lista Skolupolitidkihznanostiu Pragu,u novinarstvuod 1928', za NDH suradnikHDU
,.croatia" i Nedjeljnih viesti, stanovaoje u zagrebu,Tuskanova35.
avidajanu 162. Pavidi{ Mile, suradlik Hrvatskoggrafiikog radnika i Grafiike revije,
, za NDH 4.
stanovaoje u Zagrebu,Bre56enskoga

203
 163. Pavidii, dr. Slavko,roden 5.1X.1885.u Vinkovcima,tu izavidajan,
doktor prava (zavrsioje i topnidku kadetskuSkolu),u novinarstvuod 1939., novln
suradnik Hrvatskog naroda. Spremnosli, Hrvatskog domobrana, Za dom, Tom
Hrvatskog krugovala i dr. listova, stanovaoje u Zagrebu,Istarska9, a od svibnja
1945.navodnoje Ziviou Bedu,urnroje u jesen 1945.u Klagenfurtu. Vrbn
164.Pavi5ii(Pavidi6), Josip,roden15.XI.l895.u DonjemVaro5u,zavtdajan Ustas
u Donjem Varo5u,zavriio tri tedajapreparandije, u novinarstvuod I 92 I , za NDH inoze
suradniki suvlasnikosjedkogaHrvatskog/istz, stanovao je u osiieku, Rokova34.,
a poslijerata,kao umirovljenik,bioje knjigovodanekezadrugeu inozernstvu (?). u Zag
165.Pavrli3ak,Milan, roden 6.V.1913.u Zagrebu,tu izavidajan,zavr5io
PravniiapsolviraonaFilozofskorn fakultetuuzagrebu,u novinarstvuodlg3l.,za ponlo
NDH suradnik Nove Hrvatske, stanovaoje t Zagrebu, Lovranska l0 (ili 40), a Zagre
poslijeratanavodnoje Zivio u Trstu,nije bio novinar.
166.Pavu5ek, Berislav, roden 28.1.1909.u Cabru, zavrEajanu Karlovcu, stude
zavr5iosrednjuSkolu,u lrovinarstvuod 1931.,za NDH bez namje5tenja, stanovao UstaS
je u Zagrebu,Crnatkova9, podinioje sarnoubojstvo. Zagre
167.Peharl,Karlo,roden27.lll.1891. u Grazu,zavid,ajan u Zagrebu,zavr5io se da
tri razredaviSetrgovadkeSkoleu novinarstvuod 1925.,za NDH suradnikNeue
Ordnunga,stanovaoje t Zagrebu,Vukovi6eva30. (lmot
168. Peko, Ivo, roden 24.11L1903.u Mrcinama (Konavlje), zavidajanu dopi
Dubrovniku,zavr5iotrgovadkuakaderniju(s rnaturom),u novinarstvuod 192'7., sudb
ravnateljKrugovalnepostajeDubrovnik,stanovao je u Dubrovniku,Tabakerije13.
f 69. Perojevid,Marko, roden 16.X.1876.u Trogiru, zavitajanu Zagrebu, Kupi
zavrSioteoloSkif-akultet,suradnikNovog lista, stanovaoje u Sarajevu,Kedina 12, "Crot
gdjeje takodersuradivao u novinanra.
170. Pero5,Vilim, roden l.l.l9l4. u Komorskim Moravicama(danas Vesi,
Moravicekraj Vrbovskog),zavidajanu SvetornKriZu Zatretju,zavriio uditeljsku knjiZ
Skofu i studiraona ViSoj pedago5kojSkoli, u novinarstvuod 1941.,suradnik stano
Hrvalskognaroda i Nove Hrvotske,stanovaoje u Zagrebu,Trnjanska4l , strijeljan
je 1947.godine,kad i Tijas Moftigiija, DanijelUvanovi6,Crga EreSi drugi. zavrS
I 7 l . P e r o 5Z, v o n i r r r i r . . . stano
172.PerF;e, ing. Franjo...
I73. Per5i6,lvan, roden 6.1V.1814.u Zagrebu,tu i zvid,ajan, zavrSioje u no
trgovadkitedaj u Bedu i pravni fakultet, u novinarstvuod 1896.,za NDH bez Zagre
namje5tenja, stanovaoje u Zagrebu,Pod zidom 10,umroje u Zagrebu.
174. Petanjek,Viktor, roden l4.VII.1922. u Zagrebt, zavitajanu Zagrebu, istup
zavr5iotrgovadkuakademijuidva semestraEKVS-a, u novinarstvuod 1941.,
suradnikNoveHrvatske,stanovao je uZagrebu,Bauerova 6, a poslijerataradioje u apso
zagrebadkornVjesn iku. Hrvat
175. Petrak, Zlatko, roden 7.11I.1920. u Karlovcu, zavid,ajan u Karlovcu,
zavrsiosrednjuSkolu,u novinarstvuod 194L, suradnikSprenmosti,stanovaoje u zavrS
Zagrebu,Trg Kulina bana 1, a poslijeratanije se znaloje li u inozemstvuilije fakul
nestao. stano
inoze

204
u i zavidajan, 176. Petris,Hijacint, roden 2.1.1906.u Vrbniku (Krk), diplorniraopravo,
tvu od 1939., novinar od 1930., suradnik Nove Hrvatske, stanovaoje u Zagrebu,Trg kralja
na, Za dom, Tomislava21, umroje l95l . u Zagrebt.
), a od svibnja 177. Polonio, Stanislav,roden 22.vI11.1923.u Vrbniku (Krk), zavidqanu
Vrbniku, zavr$iotri semestra prava,u novinarstvuod 1941.,zaNDH suradniklista
o5u,zavidajan (Jstaia, stanovaoje t zagrebu,Perkovdeva2, a poslije rata nije se znalo je li u
t 9 2 1z, a N D H inozemstvui Ii je likvidiran(Bleiburg).
je
r, Rokova34., 178.Preindl,Otmar,zaratabioje u vojnoj sluZbiu istodnojBosni,stanovao
remstvu(?). uZagrebu,Dordi6eva8.
iajan, zavr5io 179. Preissler,Percy, roden 21.X.1898.u Puli, zavilaian u Puli, zavr5io
je
u od 1937., za pomorsku akademiju, suradnik lista DeutschesNachrichtenbiiro, stanovao u
l0 (ili 40), a Zagrebu,Slovenska2.
180.Prpi6,Jure,roden l6.XI .lgz0. u Dali (Vojvodina),zavldajanuzagrebu,
u Karlovcu, student prava, u novinarstvuod 1941., za NDH suradnikHrvatskog krugovala,
:nja,stanovao (Jstaie, (Jstaikog godiSniaka i drugihnovina i publikacija, imao je stanove u
Zagrebu,Badali6eva I l, i u Bedu(Wien 7), Schottemfeldgasse53,a 1951.mislilo

;rebu,zavr5io se da se krije u Zagrebu.

uradnik Neue l8l. puljiz, iuka, roden 24.X.1913.u Vukovaru, zavidajanu Runoviiima
je
(lmotski),ruursiodetirirazredaginnaziie,unovinarstvuod 1935.,zaNDH bio
zavid,ajanu dopisnik NoveHrvatske.stanovaoje u Vukovaru. Samac3. a poratnanjegova
Nu od 1927., sudbinanije poznata.
182.Fupi6,Oton,rodenI I .VI.1900.u Petrovaradinu, zavidajanu Severinuna
abakerije13.
n u Zagrebu, Kupi, zavrsiopravni i filozofski fakultet,u novinarstvuod 1918.,suradnikHDU
u,Kedina12, "Croatia", stanovaoje u Zagrebu.Skrlceva47.
183.Radi6,Vladimir, roden 14.V.1906.u Zagrebu,zavidajanu Martinskoj
;anta (danas Vesi, zavrsio trgovadku i eksportnu akademiju u Pragu, te novinarsku sekciju
iio uditeljsku knjiZevnogfakuiteta u Parizu, u novinarstvuod 192'7.,za NDH bez namjestenja,
i I ., suradnik stanovaoje u Zagrebu,Goljak 10.
41,strijeljan t t+. nafajel, Oto, roden l9.lll. l9l 8. u Osijeku, zavidaianu StarojGradiSki,
i drugi. zavrSiotrgovadku akademiju,u novinarstvuod 1940., suradnikHrvatskog lista,
stanovaoj-eu Osijeku, RuLiia}4,a poslijeratanavodnoje Zivio u StarojGradi5ki'
t gS.Rai6,Vlaho,rodenI .1.1921. u Medovdocu,zavrsiodetirisemestraprava,
je
r, zavrSioje u novinarstvu od 1941., za NDH suradnik Hrvatskog naroda, stanovao u
zaNDH bez Zagrebu,Radi5ina 12.
u. 186. ReZek,Ivo, namjeStenikodjela za umjetnostMinistarstvaprosvjete,
t u Zagrebt, istupio6.XL 1941., stanovaoje u Zagrebu,gdjeje i poslijeratabio slikar.
,u od 1941., 187. Rojni6, Ante, roden 30.I.1905.u Medulinu, zavilaian u zagrebtt,
ataradioje u apsolvent Fillzofskog fakulteta u Zagrebt, u novinarstvu od 1929., suradnik
Hrvatskog noroda, stanovaoje u Zagrebu'Vinkoviieva 15'
u Karlovcu, t88. Rubina,Franjo,roden 13.v.1917.u varaZdinu,zavitaianu VaraZdinu,
zavr5ioSetsemestara Filozofskogi sedamsemestara Ekonomsko-komercijalnog
tanovaojeu
:mstvuili je fakultetau Zagrebu,u novinarstvuod l94l ., suradnikNove Hrvatske i Novog lista
stanovaoie u Zagrebu,Perkovdeva2, a poslije rata pobjegaoje, navodno, u
inozemstvo.

205
 202. Son
l89.RuZi6,dr'Z|atan,roden8.VIII'lSg4.uKa5teliru,zavilajanlZagrebl, zavidajanu Ol
visoku Skolu u zagrebrt, u
zavrsio pravni fakultet i Ekonomsko-komercijalnu je zagrebt,Heinzelova suradnikHrval
stanovao u
novinarstvudo 1939.,zaNDH beznarnjestenja, navodnoZivio
29. a poslijeratan'rjeradio kao novinar' 203.SPo
"Su-u.dii;a,
i90. ing' Harndija' rod Filozofskifak
vijesli, stanov
204.Sta5
zavrSiorealnu
stanovaoje u i
205. Sud
Zagre.bu' zavr5io tri raz
.1902' u Zagrebu' zavidaiant suradnikleks
uZagrebu'u nivinarstvu od 1942'' suradnik
zavrsiosrednjuumjetnidkuakaderniju takoderje sur
je
itova Alarm i Pokret, stanovao u Zagrebu' 206. Sud
1 9 3 .S e f i 6 ,O m e r H ' , r o d e n l l ' X l ' 1 8 9 7 ' Marofa, zavi
zavr5io tri razredaSer'sud' Skole,u novlni 1943.,doPi
je
(dopisnik iz Mostara),stanovao u Mosl 207. Su
proveo i Prve Poratne godine' je u HanZekovi6
je u,Bratislavi,a poslije rata radio
194. Senedi6,dr. Geno,bio novinar 208' Sv
"Jadran-filmu" u Zagrebu' stanovaoje u
ggg. t zagrebu, zavidajnau Jezeranima,
1g5. Serti6,r'riri:r,l"a"na 7.VIII. l -Gospodarstvo'
stanovalaje u
(do 2000.).
lista
zavrsila visu djevol;;t, sk;il, suradnica 209.Sv
Zagrebu,Dralkov i6eva62' 2 1 0 .S Y
lg6.Sinkovic,BoZidar,roden2g.IX.lgl5.lZadretju,zavtlajanuZadretjtl, zavriio detir
zavrsiosrednjuSkolu,unovinarstvuodl93S',suradnik|istaDomovinaHrvatska, o d 1 9 2 3 .s, u
stanovaoje u Berlinu,Wilmersdo ul. 4, gdjeje
lgT.Sirovica,Vinko,rotlen8.XII.|8,|2.uSibeniku,zavit,ajanuSibeniku, 2l 1. S
z a v r S i o u d i t e l j s k u S k o l u , u n o v i n a r s t v u o d l g 2 5 ' 'je
s u r a d n i k l i s t a G o s p okao
darstvo' Zagrebu,za'
poriii" rata Zivio navodnou Sibeniku
stanovaoje u Zagre6r,Taborska4, a Nove Hrvats
umirovljenik,nije se bavio novinarstvom' 212' St
u Prozoru' zavidaianu Travniku'
198. Skodibu5i6,Vinko, roden 1914' naroda 192'7.,zaNI
od lg4l'' suradnik Hrvatskog
apsolvent agrono*ije, u novinarswu listova,stan
je.iP*joj Luci' Kralja Kre5imiral5' 'l
(dopisnikiz Banjefi'["], stanovao u Zagrebtt'
je Zivio u
199.Slavi6,,'*:"'rod"n 5'lll'1895' ; ivetom [vanu'.zavidajan dasnidkuod
z a v r s i o F i l o z o f s k i i T e h n o l o 5 k i f a k u l t e t u Z a g r e b l , u20'novinarstvuodl9l9.,za 2 1 3 'S
je B-o5kovi6eva
NDH bez namje5tenja,stanovao uZagtebt' zavr5iodeti
g.tt.t6qs. u Karlovcu, zavitaian u Karlovcu,
200. Smoldie,'iorip, roden sarajevsko
2 1 4 .S
doktorirala
t Zagrebt,
2 1 5s.
Zagrebu,zavr5io detiri razredagimnaz zavr5iotrgt
S6l.,zaNDH suradnikNoveHrvatske
Narodnom listu'
poslijf rata radio je u zagrebadkome

206
tjan u Zagrebu, 202. Sonnenfeld, viktor (Dragutin), roden 22J]902. u Petrijevcima,
t t Zagtebu, u zavilajan u osijeku, zavrsio srednju Skolu, u novinarstvu od 1934., za NDH
je
:bu,Heinzelova suradnikHrvatskog lista u Osijeku, stanovaoje u Osijeku,TrLna ulica 17, gdje
navodnoZivio i poslije rata.
u, zavidajanu 203. Spordi6, Ivo, roden 28.II. I 887. u Zagrebu,zavilajan u Zagrebu,zavriio
tskoga naroda, Filozofski fakultet u Zagrebu,unovinarstvuod I 9 I 2., zaNDH suradnikNedjelinih
raotehniku. vijesti, stanovaoje u Zagrebu,Pavidi6eva23, gdieie i umro'
m u Na5icama, 204.Stasi6,Antun, roden LVIII.l92l . u Gorici, zaviEaianuVrbniku na Krku,
., suradniklista zavr5iorealnugimnaziju uZagrebu,unovinarstvuod 1942.,suradniklistaZa Dom,
a poslijerata u stanovaoje u Zagrebt,Nova c. 192.
205- Sudec,Duro, roclen 14.II.1903.u KriZevcima,zavrdajanu vidovcu,
an u Zagrebu, zavr5io tri razredagimnazije i Merkurov tedaj, u novinarstvuod 1929.,za NDH
1942.,suradnik suradnik Tetcstilnogujestnika,stanovaoje u Zagrebu,Tu5kanova30, a poslije rata
takotlerje suradivaot Tekstilnomujesniku.
ian u Mostaru, 206. Sudec.Valentin,rotlen 13.II.1914.(ili 1919.)u ostricama kraj Novog
NoveHrvatske Marofa, zaviEajanu Novom Marofu, zavr5io pravni fakultet, u novinarstvu od
iili u Sarajevu) lg43. dopisnikiz BeEazaNovuHrvatsku,stanovao 9'
je u Bedu,IX. Ttirkensstrase
zoz. suaie, Frida, suradnica HDU "croatia", inade supruga rezisera
rataradioje u HanZekovi6a,stanovalaje u Zagrebu.
208. Svoboda,Slavo,roilen 12.XII.1919.,zaNDH suradnikNove Hrvatske,
ru Jezeranima, stanovaoje t Zagrebu,poslije rata radio ie u zagrebadkim,lporlskim novostima
;tanovalaje u (do 2000.).
209. Svova,Maksim, suradniksarajevskogNovog lista'
jan l ZaEretju, 210. Sykora,otokar, rotten20.II.1902.u Banjoj Luci, zavldajanu Sarajevu,
vina Hrvatska, zavr5iodetiri razredagimnazije i dva razredatrgovadkeakademije,u novinarstvu
od 1923.,suradnik Hivatskog lista i Novog lista, stanovaoje u Sarajevu,Kartal
m u Sibeniku, gdjeje
uI.4,-z"ti. bio iposlije rata(?).
-Safran"k,
Gospodarstvo, V"lid (Vilim), roden 8.V.1886. u Zagrebu,zavidajanu
r Sibenikukao Zagrebu,zavrlioosamsemestaraprava,u novinarstvuod l9 I 2., za NDH suradnik
Nove Hrvatsfte,stanovaoieuZagrebu, Klaiieva 19, umro'
r u Travniku, 212. Sahinovi6-Ekrernov,Munir, roclen1900. u Sarajevu,u novinarstvu od
tskog naroda lg27., za NDH suradnikDrZavnogaizvjestajnogi promidbenogureda,te brojnih
i r a1 5 . listova,stanovaoje u SarajevuiZagrebu,Klaileva44-46, a poslije ratatvrdilo seda
ian t Zagrebu, je Zivio u Tursktj, iako neki izvori govore da nije bjeLao, nego da je obukao
r od 1919.,za dasnidkuodoru,izasaona ulicu i poginuou travnju 1945.u Sarajevu.
213. 5antri6,llija, rotlen20.VIL1903.u Makarskoj,zavilaianu Makarskoj,
r u Karlovcu, zavr5iodetiri razredagratlevinskeSkole,u novinarstvuod 1932.,za NDH suradnik
iou DrZavnom sarajevskogaNovog/rsla (dopisnik iz Makarske),'stanovao je u Makarskoj.
idki dol 20, a 214. $arid, dr-.Ljiljana, rodena g.VII.1905. u Zadru, zavitaina u Zagrebu,
je
n listu. doktorirala izprava,u novinarstvu od 1929.,za NDH bez namje5tenja,stanovala
; zavi(,ajanu t Zagrebtt,Marti6eva33 .
ovinarstvuod 1 t S. Sari6,ing. Miljenko, roden 6.VI. I 907. u Zagrebu,zavi(,ajanu Zagrebu,
ssolinieva9, a zavr5iotrgovadkuakademlu i VEKS, u novinarsfvuod 1927.,za NDH u vojsci,

207
stanovao je uZagrebu,lvkandeva18,a poslijerataradioje u nekomministarstvuu '
221.
Beogradu.
Osijeku,za
216. Sarkanj,BoZo, roden 24.1V.1918.u Zagrebu, zavi(,ajanu Zagrebu,
iDrZavno
apsolventprava,u novinarstvuod 1941., suradnikNove Hrvatste, stanovaoje u
Zivioje u ir
Zagrebu,Perkovdeva2, a u svibnju 1945.odselioje u inozemstvo.
228.1
217. Segina.Dragutin,roden 6.11.1890. u Krivom Putu, zavidajanu Ozlju,
kotar Grad
zavr5ioViSu Skoluza umjetnosti umjetnidkiobrt u Zagrebt, u novinarstvuod
Nove Hrva,
1926.,zaNDH suradnikHrvcttskognaroda,stanovao je uZagrebu,Zerjaviceva8. -
229.
2l 8. Senda,Antun, roden26.XI1.1907 . u Ljubuikom, zavidajanu Gornjem
apsolvent1
Vakufu, zavr5io pravni fakultet, u novinarstvu od 1928., suradnik Hrvatskog
urednikPo
naroda,stanovao je uZagrebu,NovaVes27, a poslijerataosuden jena20 godinai
navodnoje
bio je u kazneno-popravnomdomu: kazna mu je smanjena na 10 godina
230.7
tamnovanja.
godinu EK
219. Siprak. Ivica, novinar, izv-iestilacRiznice, stanovaoje t Zagrebt,
stanovaoje
Zvonimirova(ili Buconjiieva)25, a poslijeratabio je privatninamje5tenik.
[X.1962.u
220. Skrbi6 (Skrgii) Nikola, roden 7.XII.1901. u Karlovcu, zavi1ajanu
23t.1
Zagrebu,zavr5iosrednjuSkolu,u novinarstvuod l928.,zaNDH suradnikHDU
Klanjcu, st
"Croatia",stanovaoje tZagrebu, Goljak 48, gdjeje ostaoi poslijerata.
krugovala,
221.Smit,Alojzije,roden9.1X.1919. u Osijeku,zavidajan u Krndiji,zavriio
7. a poslije
realnugimnaziju,u novinarstvuod 1939.,zaNDH suradnikosjedkogaHrvatskog
nepoznata
lista i zagrebadkoga Hrvatskognaroda, stanovaoje u Zagrebt, RuZina94, a poslije
2 3 2 .I
rataradioje u GlasuSlavonijeiz Osijekaili u Sveudili5nojklinici u Zagrebt.
zavrSiotri ri
222. Stagljar,Rudi (Drago), roden 9.lX.l 897. uTuzli, zavidajanu Karlovcu,
oruZanihsn
zavrSiojedan razred srednjetehnidkeSkole,u novinarstvuod 1919.,za NDH
Trumbiiev
suradniklista Gospodarslvo.stanovaoje u Zagrebu,Klai6eva44-46, a poslije rata aa1 T
/.J J. I
nije vi5ebio novinar.
zavriio tlgr
223. Stahan Cvjetko, roden 31.VIII.1900. u Zlataru, zavttajan u Zlataru,
Hrvatskog I
zavr5iopravnifakultet,u novinarstvlu od 1926.,savjetniku Ministarstvuprosvjete
zagrebadkor
NDH, suradnikSef aikog ognjiita, stanovaoje u Zagrebu,M. Nehajeva23, odakle a1^ a

je pobjegaopredJA.
Cetingradu
224. Stefan,Nelly, rodena 17.1X. I 894. u Novom Mestu, zavidajnau Novom
suradniklis
Marofu, zavrSiladetiti razredadjevojadkeSkolei dvarazredatrgovadkeakademije,
je u radioje u Bc
u novinarstvuod 1920.,za NDH suradnicalistaDeutscheZeitung,stanovala
235. T
Zagrebu,Kuderina72. poslijerataumirovljenica.
(Podvinje),s
225.TeLak,Dragan,roden13.1X.1901. u VaraZdinu, zavidajanu KriZovljan
236. U
Cestici, zavr5io pet razreda girnnazije, u novinarstvu od 1922., suradnik
novlnarstvu
Preporoda,stanovaoje u Zagrebu,DeZrnanova7, a poslije rata bio je tehnidki
D'Anunzio I
urednik zagrebadkogVjesnika.
231.U
226. Ttjan, Pavao, roden 15.VI.1908.u Senju, diplomirao slavistikuna
(Omi5),zavr
Filozofskomfakultetuu Zagrebu,za NDH postaotajnikomili urednikomrazliditih
1 9 3 0 . z, a N I
izdanja HIBZ-a (Knjiievni tjednik 1941.-1942, Tekstovi i pregledi, Hrvatska
Zagrebu,Pa
misao i rijei, Vedraknjiga, Sujetskiklasici i dasopisCroatia), urednikomkulturne
238.Uz
rubrike Spretnnosti,u podetkusvibnja 1945.emigriraoje u Italiju i Spanjolsku,
doktor prava
razvivSivrlo plodanintelektualnirad.
Neue Ordnu
ministarstvuu '7
227. Tolj, Mijo, roden .1I.1907. u Veljacima, kotar Ljubuski, zavidaianu
n u Zagrebu, Osijeku,zavriio srednjuSkolu,u novinarstvuod 1926.,suradnikHrvatskognaroda
je u i DrZavnogaizvje5tajnogi promidbenogureda,stanovaoje uZagrebu,a poslije rata
stanovao
Zivioje u inozemstvu,gdjeje pobjegaopredJA.
lajanu Ozlju, 228. Tomidii, Martin, roden22.Il.l908.u RajevuSelu,zavidajanu Lovincu,
cvinarstvuod kotar Gradac,zavr5io jedan razredgimnazije, u novinarstvu od 1936., suradnik
:rjaviieva8. Nove Hrvatsfte,stanovaoje :uZagrebu,Palmoti6eva4'
229. Tomi(,i6,Sdepan,roden 26.V.1919'u Otodcu, zavldajanu Zagrebu,
m u Gornjem
apsolventprava,u novinarstvuod 1938.,za NDH suradnikSpremnosti,glavni
ik Hrvatskog
ra20 godinai urednik Poldana i Pokreta, stanovaoie t Zagrebu,Trumbiieva 15, a poslije rata
a l0 godina navodnoje Zivio u Bedu.
230. Torti6,Janko,roden2 l .xll. l 902. u Petrinji, tu i zavidajan,zavr5iojednu
: l Zagrebu, godinu EKVS-a, u novinarstvu od 1929.,za NDH obavljao ie razne duZnosti,
:Stenik. stanovaoje uZagrebu,Novakova l, a poslije rata odselioje u SAD i umro 30.
zavitajan t IX.1962.u Los Angelesu.
rradnikHDU 231. Trbuha, Franjo, roden l.X.l9l9. u Goljaku (Klanjec), zavilaian u
rta. Kfanjcu, student prava, u novinarstvuod 1941., suradnik Hrvatskoga driavnog
ndiji,zavriio krugovala, Nove Hrvalske i Plave reviie, stanovaoje u Zagrebu' Gupdevazviiezda
gaHrvatskog 7, a poslije rata nije se znaloje li ubijen ili je pobjegaopred JA. Sudbinamu je
nepoznata.
r 94,a poslije
232. Treml. Emilijan, roden 6.X.1916.u Derventi, zavt(,ajanu Sarajevu,
lagrebu.
zavr5io tri razredagimnazije,u novinarstvuod 1938.,namje5teniku Ministarstvu
r u Karlovcu,
9., za NDH oruZanih snaga NDH u Sarajevu - Odgojni odsjek, stanovaoje u Sarajevu,
Trumbi6eva7.
a poslijerata
233. Trisler, Mirko, roden 24.VII.l9l9. u Osijeku, zavilaian u osijeku,
zavrSio trgovadku akademiju, u novinarstvu od 1938, suradnik osjedkoga
n u Zlataru,
.vuprosvjete Hrvatskog lista, stanovaoje u Osijeku, Pejadeviieva6, a poslije rata radio je u
,a23, odakle zagrebadkomKerempuhui Viesnikovindnevnicimai revijama.
234. Turkalj, Vladimir, roden 14.1V.1887.u Modrusu, zavidajan u
Cetingradu,zavr5ioosamsemestara Sumarstva, u novinarstvuod 1911.,zaNDH
na u Novom
eakademije, suradnik lista Gospodarsfvo,stanovaoje u Zagrebu,Kuderina 46, a poslije rata
anovalaje u radioje u Borbi (Zagreb).
235. TurLanski,Josip, roden_l8.lll.l9l0. u Bukovlju, zavitajan u Brodu
r KriZovljan (Podvinj e), stanovaoje u Zagrebt, Zeriavi6eva 9 .
1., suradnik 236. lJjevit, Lenka, zavriila srednju Skolu, apsolventica u Zagrebu, u
je tehnidki novinarstvuod 1922.,zaNDH u Splitu - bez namje5tenja, stan u Via Gabriele
D'Anunzio 12,poslijerata- umirovljenica.
237. IJvanovi6, Danijel, roden 22.v1I.1908. u Trstu, zavi(,ajanu Priku
Iavistikuna
(Omi5), zavr5ioSestsemestaraFilozofskog fakulteta uZagrebrt,u novinarstvuod
rmrazliditih
'i, 1930., za NDH suradnik Hrvatskog naroda i agencije "Cfoatia", stanovaoje u
Hrvatska
Zagrebu,Pavi6eva3, a strijeljanie 1941.godines grupomnovinara.
rm kulturne
238.rJzorinac,dr. Theodor,roden30.VI.1909'u Jajcu,zavrtajanu Ogulinu,
Spanjolsku,
doktorprava,u novinarstvuod 1935.,zaNDH osnivadpoduzedakoje izdajelistove
Neue Ordnung, Za dom, Alarm i Pokret, stanovaoie u Zagrebu, Hatzova 10, a

209
 poslijeratabio je osudenna rmrt, odnosnona 20 godinazatvorai 195I . joSje bio u
t) t.
logoruGradi5ka,dak sve dok nije izvrsio l0 godinarobije, a1956.ernigriraoje u
zavr5io d
Njemadku. stanovaoj
239.Yaratovid-HadZi,Murat, roden 8.IV.1904.u Sarajevu,zavriio je detiri Tom
razreda gimnazije, u novinarstvu od 1935., suradnik sarajevskogNovog lista, ljudima (
stanovao je u Sarajevu, ielikova l, alise r95r. nije znaloje lijos u Sarajevu. odnosno
240-Yernic-Turanski, dr. Zdenko,roclen24.IV.r885., zavid,ajan u Karlovcu, ekonomij
zavrsio filozofski fakultet, u novinarstvuod 1910.,za NDH suradnik HDU koje suza
"croatia", stanovaoje u Zagrebu,Kukuljeviieva 5 l, umro je 1942.u zagrebr.
Evo i
241. Vidakovi6,Perica,roden 6.X.1922.u Subotici,zavilajanu Subotici,u 5. Bari6,I
novinarstvuod1941.,suradnikNoveHrvatske,stanovaojeuzagrebu,Heinzelova2, 9. Bonifad
teu svibnjuI 945.nestao. Dominik;
242-Yiduli6, dr. Sdepan.roden 12.x1.1886. u varpovu, zavidajanuValpovu, Sredko;
zavr5iotehnologiju,u novinarstvuod 1926.,za NDH suradnikNove Hrvalske, Muhamed
stanovaoje u Zagrebu,Jurkoviieva 8. 25. Ivanid
243. Yodvarska,Slavko, roden 1.xI.1884.u FuZinama,zavi(ajanu Novoj Nikola: 2!
Bukovici (PodravskaS)latina), -.pvrsiopravni fakultet,u novinarstvuod l9z9.,za Krunosla
NDH radio je u njemadkom poslanstvu u Zagrebu, stanovaoje u zagrebu, 37. Magd
Perkovdeva 2 (Novinarskidorn). M i r k o ;4 1
244. Yu(,eti6,Ivan, roden 26.X. 1912.u Brinju, zavi(ajanu Brinju, zavrsio 44. von Bu
sedam razredagimnazije, u noginarstvuod 1937.,suradnlk Hrvatskog radnika, 48. Nizete
stanovaoje u zagrebu,Perkovdeva2,a u svibnju 1945.pobjegaoje pred JA. 52. Pejno
245. Vudidevid, Ivo, roden 4.IL1920. u Osijeku, zavid,ajanu Zupanji, Bonifacije
apsofventprava i uditelj stenografije,u novinarstvuod 1940.,za NDH dopisnik dr.Vilko;(
HDU "croatia" iz Berlina, stanovaoje u Berlinu iu svibnju 1945.ostaoje u 63. Skrad
inozemstvu. 67. Stoha
246.Vukeli t, pl.Zv onimir,rodenI 4.VIIL I 876. u Senju, zavid,ajanu Zagr ebu, Hasan;69
zavr5io pravni fakultet, u novinarstvuod 1899.,za NDH suradnik Hrvatskog 73. Wiesn
naroda, stanovaoje u Zagrebu, Gajeva 32, a poslije rata nije smio objavljivati Vladimir;
napiseu novinama.Umroje l8.lll.l947. Neki r
241. Yukota. Pero,roclen7.VIt. I 923. u Dubrovniku,zavida.ian u Dubrovniku, listovirna)
studentfilozofrje, u novinarstvuod 1942.,s'rradnikHrvatskognaroda, stanovaoje poznati, ta
uZagrebu,BauerovaI3. jugoslaven
248. wagner, Marijan, '.oden 2l.Iv.lgl4. u Teichenau adk. (Sudeti), ZKRZ-a, n
zaviEajanu Bjelovaru,zavrsioosamrazreda gimnazije,u novinarstvuod 1940.,za suradnjus
NDH suradnikosjedkogaHrvatskoglisra, stanovaoje u Zagrebu,Gajev trg 9, a ne jugoslaven
zna se gdjeje Zivio poslijerata. likvidirala
249. werle, Miroslav,roden30.v.1908.u Rumi, zavitajanu osijeku, zavrsio
pravni f'akultet, u novinarstvu od 1931., za NDH suradnik Hrvatskog naroda
(dopisnikiz Osijeka),stanovaoje u Osijeku,Draikovi6eva33.
250.zduni(,,Josip,rotlen30.III.lBg7.u otodcu, zavidajanuZagrebu,zavriio
pet semestara teologijei detirisemestra pravnogfakulteta,u novinarstvuod 1917.,
Popis s
1923.,iod 1938.,stanovaojeuZagrebu,Srebrenjak ll8. Rodbi
koje su im r

2t0
 1 9 5l . j o S j eb i o u 251. Zibrat, Aleksandar,roden I 3.IIl.l92l. u Zagrebu, zavilajan u Zagrebl,
i6.emigriraoje u zavr5io detiri semestraprava, u novinarstvu od 1943., suradnik lista Ustaia,
stanovaoje u Zagrebu,Granice27, a zatimje emigrirao.
, zavr5ioje detiri Tom popisunovinara,a vei letimidnose moZeuoditi da je rijed o mladim
<ogNovog lista, ljudima (18-25 godina), uglavnom gimnazljalcima, trgovcima i studentirna,
5 u Sarajevu. odnosno o diplomiranima na humanistidkimfakultetima (filozofrja, pravo,
ajanu Karlovcu, ekonomija),zapravomu5karcima,pridodanje 1951.-1952.popis od jo5 79 osoba
suradnikHDU koje suzaNDH pisaleu novinamaili sepojavljivalena radiju(dakle,ukupno330).
2. u Zagrebu. Evo i toga popisa:1. Alpi; 2. Balic, Franjo;3. Barac;4. Barada,Miho;
ianu Subotici,u 5. Bari6,Leo "Bobi";6.Bari(,, Vice; 7. Ba5agii,Nafis; 8. Bilad, Jeronim;
lu,Heinzelova2, 9. Bonifadi6,dr. Ante; 10.Bo5njak,Dragovedki,IvSa;I I . Braut,Ivo;;12.Bumber,
Dominik; 13.Ciliga,Ante; 14.Crljen,Danijel;15.Covii. Marko; 16.Dragidevid,
iajanu Valpovu, Sreiko; 17. Durdan; 18. Golik, Kre5o; 19. Grdevi6,Mladen; 20. HadLijakil,
Nove Hrvatske, Muhamed;21.Halper;22.Hanlekovid,Fedor;23.Horvat,lvo 24. Horvat,Josip;
25. Ivarridek,dr. Franjo;26. Jelidi(.dr. Mate; 27. Jirha,Branko;28. Kirigin, ing.
'ridajanu Novoj Nikola: 29. Konrad, Antun; 30. Kovadi6, Matija; 3 l. Kristi6; 32. Krsti6, dr.
Nu od 1929.,za Krunoslav;33. Kuzmi6,Rikard;34.Lendi(,,lvo;35. Lisni6,Milan; 36.Luki(,,Joza;
je u Zagrebt, 37. Magdi6,Milivoj; 38. Marakovii, dr. Ljubomir; 39. Mati5i6,Ivan; 40. Meke5,
Mirko;41. Meldicki,Ladislav;42.Mtkac, ing. Marijan;43.Mlinovic,dr.Zlatan;
Brinju,zavr5io 44. von Buttlar-Moscon,Alfred; 45. Mrmii, Josip;46. ???;47. Nikoli6, Vinko;
atskog radnika, 48. Nizeteo,Antun;49.Novak,dr. Grga;50. Or5anii,Ivo;51. Pavi6,Milan;
ie predJA. 52. Pejnovi6,Grga;53. Perini6,Ljeposlav;54.Perini6,Vjekoslava;55.Perovi6,
jan u Zupanji, Bonifacije;56. Pe5ka,Emil; 57. Probst,Herman;58. Prribst,dr. Willy; 59. Rieger,
NDH dopisnik dr. Vilko; 60. Schwell,Mara; 61. Seitz,Aleksandar;62. SkamerZa, Ivo;
945.ostaoje u 63. Skraci6.Jerko:64. Srnerdel. Ton; 65. Stajduhar;06. Stedimlija,Sava"Savi6"1
67. Stohan,Cvjetko (on je upisankao Stahan,pod br. 223. - n.o.); 68. Suljak,
ajan:uZagrebu, Hasan;69. Teufel,Duro; 70. Topali,dr. Zvonko;71. Ujevi6,Tin;72. Vlai6, Adolf;
lnik Hrvatskog 73. Wiesner, Ljubo; 74. Wolf, Hinko; 15. Zibrat, Marijan; 76. Zidovec, dr.
nio objavljivati Vladimir: 11. Zivic, Viktorl 78. Zokall dr. Eugen;79. Zokalj.Zdenka.
Neki od tih novinara,publicistaili znanstvenika koji su 1941.-1945.pisali u
u Dubrovniku, listovimaNDH, odnosnogovorili na krugovalu(radiju), bili su vrlo popularni,
da, stanovaoje poznati, talentirani,ali ih je ve6ina do 1951. bila u inozemstvu,daleko od
jugoslavensketajne policije (OZN-e, Udbe), nekeje dohvatilaAnketna komisija
adk. (Sudeti), ZKRZ-a, nekevojni sudovi(Stoje opisanou ovoj knjizi), neki su od njih prihvatili
vuod 1940.,za suradnjus tijelima nove vlasti i afirmirali svoj talent u novoj drLavi,a nekeje
a j e v t r g9 , a n e jugoslavenskatajna policija, dak desetlje6imakasnije, traLila po svijetu i
likvidirala.
,sijeku,zavrSio
ttskog naroda

Lgrebu,
zavr5io
'sfvuod P opis strij eljanih novinara
1917.,
Rodbina,prijatelji i znanci,traLe|i u pora6usvoje najmil ije, najdraZ,qoneza
koje su im rekli da su "nestali", vjerovali su da ih tragovi vode do poratnih logora,

211
 medutim,c
skrivenih6elija
Sabiralista, jama u koje su pobjedniciubacivaliubijene,do zatvora, viSe svoje
uito raa i bilo gdje "procuriti"' a oni
ili golih otoka,oa ee inmrmu""iluo "nestalima" europskim
doznati istinu. vlastima,k
iona 6e moZda biti bolna za
Istinu otkrivamo tek sada (1999' godine)' U inc
popisa: t dr' Josip' 2'Barac'
potomke strijeljanih novinara' Evo njihova -n1tit<.13' (voda Kulr
Boris; 5' Bjeli5' Vicko; 6' Bubani6'
fra Dominik; 3' Belo5evii,Josip;4' Berkovi6' BabineGr
Zlatko 9' Fuis' Mariian;
er"":"t 7. Frauenheim,Sdepan;8' Fogetic' Hrvatska z
Hans, Mijo:12' Jedvaj'Antun: 13' Karamarko'
10. Hajdinovi6,Stjepan;ll' lista La ve
N'; 15' Kirin' Vjekoslav;16' Makanac'
Ljudevit (strijeljalegJu,ius"l; l4' Kavuri6' 8. BlaZina
Situije;19'Mihodevi6'Petar(objesile
dr. Julije; 17.Magdi6,Milivoj; l8 Marlllo' Antun; ll
Ivanl 23' Pero5'Vilim;
ga usta5e); 20. Mortigii", ii:"t; ?J. P-ujlu5"Anteizz'Peko' 14. Butko
Zvonimir Streha;
24. RuZidi6,lo*ugffiii. sr.rueie,lert<o;'26.Srnak' Faco;27. (glavniur
30' Sirola' Gajo; 3l' Smit' prof;32'
28. Santi6,Aleksandar;29' Sestak'Ivan; (uredniks
Sunji6; 19.Colus
D-ragutin37' Uvanovi6'
33.Teufel,Duro;34.Tommaseo;35'Trezi6'N';39'Tuk' lista Aren
Zg' Zidovec'V ladimir; 40' Zidov ec'
Danijel; 38. Wolf, Hinko (strijeljalega ustase); 24. Demu
dr. Feliks. (suradnik
je u sluZbenomdokumentu
Kako se vidi, OznalUdba,koja ih strijeljall-ntjt Giusepp
Zini*a iako su oni, zahvafiuju6iupravo
nekima znalanii*", u nekeje vodila rr-t"au Arenad'l
tajnoj
- policiji, ve6 bili likvidirani' 32.Duld
Kton;u sedaje toliko novinarapobij novinet
svim drZavamakoje su seu Drugome svlt Giusepp
Giornale
iz Pule),
(veliki Zt
I PukemrZnjeili osvete' 42.Heiti
43. Holu
45. Hras
49. Just
Popis novinarakoii su 1945'emigrirali dr. Mlad
Otiliol5
U strahuod smrti, vi5egodi5njegta Matija;1
sloboda, od besPravlja koje se odek novlnar
Zimmermann:"Poviestnismisaosada5n (odgovo
60. Lisi
(suradn
(urednik

;lJ[l;,i6;l:";].:T1T
l; ::i:T"'ff 66. Mit
odgovo
Lino;7
lvan;'73
Spirigi
Oton;7

212
skrivenih6elija medutim, dio nije vratio ni nakon pola stolje6a,neki su u tudini i umrli ne vide6i
lrocuriti",a oni vi5e svoje najmilije (osobito potomke),a neke su saveznici,uhapsivsi ih po
europskimlogorima,osobitou Austriji i Italiji, vratili (izrudili)jugoslavenskim
L biti bolna za vlastima,koje su im sudilei brojne- likvidirale.
losip,2. Barac, u inozemstvosu od 6. do 8. svibnja 1945.pobjegli: r. Aldgajer,Branimir
ko;6. Bubanii, (votla Kulturbunda, koji je suradivaou brojnim listovima); 2. Babit,, Franjo (iz
u Babine Grede, suradnikHrvatskog lista);3. Bani6, Ivan (glavni urednik tjednika
3. Karamarko, Hrvatska zemlja u Petrinji); 4. Basso,walther; 5. Bevilaqua,Domenico (suradnik
; 16.Makanac, listaLavedettad'Italia iz Rijeke);6. Bianchi,Giorgio;7. Bilas (iliBalas), Rudolf;
Petar(objesile 8. BlaZina,Josip- "JoZdenko";9. Bogdan,Ivo (ubijenu emigraciji);10.Bonifadi6,
. Pero5,
Vilim; Antun; I I . Brancoli, Enzo- "Coppi"; 12.Bubli6,Dragan;l3. Bui, dr. Stjepan;
onimir Streha; 14. Butkovi6, Ante (suradnik tjednika sloboda u Karlovcu); 15. califi, Stenio
mit, prof.; 32. (glavni urednik listaArena d'Pola iz Pule); I 6. caromio, Guido; I 7. cionci, Sergio
(urednik sve6enidkogtjednika Democraziachristiana); 18. ciprin, vlado;
37.Uvanovii, 19.colussi, Pietro (suradnik listaLa yedettad'Italia);20. cosi, Alfredo (suradnik
r;40.Zidovec, listaArena d'Pola);21 . Crljen,Danijel;22. eovic, Marko; 23. Degrel,[van;
24. Demut, Pavle(suradniklistaHrvatskaslobodaiz Karlovca); 25. Dernut,Ratko
rmdokumentu (suradnik lista Hrvatska sloboda iz Karlovca); 26. DeLman,Daut, 27. Domini
Lljujudiupravo Giuseppe(suradnik lista Termini iz Rijeke); 28. Dorigo, Eduardo (suradnik lista
Arenctd'PoIa);29.Dragitevi6,Sreiko;30. Dujmovii, Franjo,3l. Dujiin,Ignacije;
vijetu,dakni u 32. Duldi6, Mate; 33. Diirigl, Bruno; 34.Faget,Roko(glavni urednik listaHrvatske
radkoj,Italiji i novineu sisku); 35. Fertilio,Dario; 36. Fedorov(Fjodorov),Nikolaj; 37. Gerrini,
e prednjadilai Giuseppe(glavni urednik lista Terntini); 38. Giovannini, Alberto (direktor lista Il
lkompokretu, Giontaled'Dalmaziaizzadra);39. Giovannone,Ricardo(suradniklistaz'Azione
nanji zapadni iz Pule),40. Gracin,Milivoj (SefpromidbenoguredaZupeSplit);4l . Hefer,Stjepan
(veliki Zupanza Baranju ijedan od vlasnikaosjedkogaHrvatskog rista;
42.Heitijan, dr. Emil (urednik i vlasnik listaGlas primorja,izlazio u Susaku);
43. Holub, Josip (uditelj, suradnikHrvatskezemlje u petrinji); 44. Homan (?);
45. Hrastovec,Stjepan;46.Ielati6, dr. Mate; 47. Jerkov,Ante; 4g. Jirka, Branko;
49. Just-verdus,Antonije (glavni urednik lista san Mqrco iz Splita); 50. Kabajn,
dr. Mladen (direktor Radio-sluZbeu osijeku); 51. Kadii, Branko;52. Kalieto,
t i gradanskih otilio; 53. Kapitovi6, Ante (zamjenikdirektorakrugovalau osijeku); 54. Kovadi6,
rdje: Stjepan Matija;55. KruZii, Slavko;56 Krvarii, Kamilo (roden23.|v.1894.u Sarajevu,u
ludu6nost...": novinarstvu od 1929., suradnik Hrvatskog lista u osijeku); 57. Lanzin, Rudi
5 nagomilane (odgovorniurednikL'Azione iz Pule);58. Latkovi6,Radovan;59. Lendi6,Ivo;
rstvoje, pred 60. Lisicich, Aldo (suradnik lisra popolo di spalato iz Splita); 61. Longo, Ugo
(suradniklista La vedettad'Italia iz Rijeke), 62. Lukas; Filip; 63. Manzin, Simeon
Sto su imali (uredniklistaArenad'Pola);64. Marusi,Garibaldo;65. Medea,Casalotti;
rrzoproii, da 66. Mihajlovski, Eugen; 67. Miksi6, prof. Franjo; 68. Milia, Guido (glavni i
sim Stosu se odgovorni urednik lista Arena d'Pola); 69. Mlinarii, dr. Zlatan: 70. Modinezi,
rcljievizmu i Lino; 7l. Molussa,Toni (suradnikhumoristidkogristaEt spin iz pule), 72. Mrak,
tori,novinari rvan;73. Mrakovii, rvan;74. Muljat Loris; 75. Nevisti6,Franjo;76. Nikolinica,
iakavzlodin, Spirigione; 77. Nizeteo, Ante (suradnik lista Termini iz Rijeke); 7g. oreskovi6,
:mstvaih se, oton; 79. orsani6,Ante: 80. orsani6,prof. Ivan; 81. paparich,Bare(suradniklista

213
La vedettad'Italia iz Rijeke); 82. Pascuccio,Rugiero-Rugielo(suradnik lista 54. Mirl
Ivan; 58
L'Azione,squadristi agentOvre);83. Pavidii,Josip(suradnikosjedkoga llrvatskog
lista;84.Pavidi6,Jure(umrou emigraciji);85.Pavidi6,Slavko(umrou emigraciji); Ante;6'
86. PavrliSek,Milan; 87. Perlini,dr. Marco (uredniklistaLa rivista Dalmaticaiz Milan; (
Franjo;
Zadra),88.Per5e,ing. Franjo;89. Petronio,Giusto(suradniklistaArenad'Pola);
listaGiornalefficiale del'governodellaDalmazia Jure;74
90. Poli. G. (uredniksluZbenog
78. Rdt
izZadra);91. Polonio,Stanislav;92. Pripetid,Petar(suradniklistaGlas Printorja;
82. Sar
93. Probst, Herman; 94. Prpit, Jure; 95. Putarich,Mario; 96. Radin, Rugielo
(suradniklistaArenad'Pola);97. Ricato,Giordano(suradniklistaArenad'Pola); 86. Ste
90.Tom
98. Rieger,dr. Vilko;99. Rornersa,Giggi; 100.Rossi,dr. Antonio (uredniklista
94. Uzo
Dalntaticarurale); l0l. Rubina,Franjo; 102.Salascher,Anteo: 103. Sangiorgi,
Pero;9f
Pietro; 104.Schram;105.Scorza,Carlo, 106.Senetta(rukovodilacpropagandnog
uredaza talijanskeokupaciieu Splitu); 107. Sessa,Livio (suradniklista Arena
d'Pota);108.Sinovdi6, Marko; 109.Skrbin,Janko;I 10.Stotzer, Nikolaus(glavnii
odgovorni urednik Grenzreichtau Osijeku), lll. Sari6,Franjo; 112' Sarkanj,
Savol
Popi
BoZo;I 13.Sepeti6. Remigio(suradniklistaArenad'Pola);114.Stedimlija.
115.Tacconi,Hildebrando(glavni urednik listaLa rivista Dalmatica); I 16. Tolj. Sv
Mijo; 117.Tomidi6.Stjepan;ll8. Topoli,dr.; I19. Torti6,Janko; 120.Trbuha, nakon I
Franjo:121.Urni6,Josip;l22.Yeterano,Giovanni;123.Vidakovi6,Perica; Ustaia
l24.Yiola. Arnadlo (vlasniki glavni uredniklistaLa vedettad'Italict); svoju pr
125.Vruticki.Vlah; 126.Vudek,dr.;127.Vudeti6,Ivan; 128.Vudidevi6,Ivo; je staln
129. Zande,Giacommo (suradniklista La vedeltad'Italia); 130. Zudenigo,dr. povrem
Zvonimir; B | . Zrbrant,Aleksandar. Sportsk
nastanj
rubrici)

Popis novinara kojimaie oduzetopravo pisania

DoZivotnopravopisanja(pravona profesiju)oduzetoje u svibnju 1945.ravno
stotini novinara,od kojih su neki bili u ernigraciji,a drugi u domovini. Evo ih
poimence:1. Ambrozi6, Ivatr; 2.Babi(,, Franjo;3. Bala5,Rudolf; 4. Balentovi6,
Ivo; 5. Belobrajdid,dr. Leopold,6. BlaZina,Josip,7. Bobek,dr. Josip;8. Bogdan,
Ivo;9. Bonifadi6,dr. Ante, 10. Boroje,Jure; 11. Bubanii, Franjo; 12. Bubi6,
Dragan;13.Budar,Romeo; 14.von Buttlar-Moscon,Alfred; 15.Bzik, Mijo;
16.Cerovac.Ivo; I 7 . Cerovac,Mirko; 18. Cerovac,Tomislav;19.Ciliga, dr. Ante;
20. Ciprin, Vladirnir;2l . Crljen,Danijel;22. Covi6,Marko; 23. Degrel,Ivan;
24.Dev1i6,Milica: 25. Dujmovii, dr. Franjo;26.Duj5in,ing. Viktor Antun;
27. Fedorov(Fjodorov),Nikolaj; 28. Fertilio,Luka;29. Floss,Julius;30' Frickel,
Fritz'.31.Fcirtsch,dr. Gerda;32.GrubiSa, lvan;33.Hrastovec, Stjepan,34.Hiihn, Ivo E
dr.Ivo; 35. Ilii, Andrija;36. Ilini6,Milan; 37.Iagati6,Mato;38.Jerkov,Antun; repo
39. Juzba5i6,St.; 40. Kern-Madkovid,Milivoj; 41. Korenidki,Zvonimir; omenta
42. Kovadic,Matija; 43. Krvari6, Kamilo; 44. Ktihne, Karl; 45. Kus-Nikolajev, tema
Mirko;46. Latkovi6,Radovan;47.Lendic,Ivo; 48. Lenz, Sepp;49. Lovri6, Vlah; objavi
50. Magdi6,Milivoj; 51. Marunii, [vo;52. Milkovii, Josip;53.Milkovid, Zlatko;

214
 (suradniklista 54. Mirkovi6,, Zvonimir; 55. Mortigjija, Tijas; 56. Mosner, Stipe; 57. Mrakovdi6,
kogaHrvatskog Ivan; 58. Mrmii, Josip;59.Nikoli6, Vinko; 60. Novakovi6,Milan;61. Or5ani6,
'o u emigraciji); Ante;62. orsani6, Ivan; 63. Pavidi6,Jure,64.Pavidi6,dr. Slavko;65. pavrlidak,
ta Dalmatica iz Milan;66. Pejnovi6,Grga;67.Penavit,Tomica;68.peroi, Vilim;69. perie, ing.
Arenqd'Pola); Franjo;70. Petrak,zlatko:71. Polonio,Stanislav;72. probst,Herman; 73.prpi6,
della Dalmazia Jure;74.Puljiz, Luka; 75. Radi6,Vladimir; 76.Raic,Vlaho;77. Rieger,dr. Vilko;
GlasPrimorja; 78. Bdtl, dr. Erih; 79. Rubina,Franjo;80.Rudali6,Jure;81. Softa,Ivan;
ladin, Rugielo 82. Sarkanj,BoZo; 83. Se_nda, Antun; 84. Si5ulj, Vjekoslav; g5. Stahan,Cvjetko;
Arenad'Pola); 86. Stedimlija,Sava;87. Suljak,Hasan;88. Teufel,Duro; g9. Tolj, Mijo;
r (uredniklista 90. Tomidi6,Sdepan;9l. Torti6,Janko;g2.Trbuha,Franjo;93. Uvanovi6,Danijel;
03. Sangiorgi, 94. Uzorinac, dr. Teodor; 95. Vitkovid, Stanko;96. Vudidevi6, Ivo; 97. Vukota,
propagandnog Pero; 98. Wiesner,Ljubo; 99.Zaneti6,Janko; l00.ZibratAleksandar.
rik fistaArena
rolaus(glavni i
l12. Sarkanj,
:dimlija,Savo; Popis novinara kojimaje bio dopuiten rad
ca); 116.Tolj.
120.Trbuha, Svegadvadeseti sedmoricinovinaraNDH bio je dopustenrad u profesiji i
Perica; nakon 8. svibnja 1945.godine. Bili su to: l. Balentovii, Ivo, suradniklistova
,
io); ustaia i Krugoval, kojije bio dopisnik iz Sofije Hrvatskognaroda, a 1942.tiskao
levi6,Ivo; svoju prvu knjigu. osudenje na pet godinazatvora,iz kojegje izi5ao1950.i otada
Zudenigo,dr. je stalnoZivio u ZupanjikaonamjestenikFD "Granidar",paje bio nezaposlen, alije
povremeno pisao za osjedki Glas Slavonije i za zagrebalke listove vjesnik i
Sportskenovosti;2. Bezi(,, Ante, roden 3l.VIII.l905. u Grohotamana Solti.
nastanjenu Splitu, suradnik listova san Marco i Popolo di splato (u gradskoj
rubrici),zaposliose poslije ratau splitskoj SlobodnojDalmaciji, ali je ostao bez
tisqnja posla i povremenoje suradivaou zagrebadkom
Vjesniku i beogradskojPolitici;
u 1945.ravno 3. Braut, Ivo, roden 30.III.1921.u Korni6u
(Krk), student Agronomskog fakulteta u
lvini. Evo ih
l. Balentovi6, Zagrebu, korektor i sportski reporter u
p; 8. Bogdan, Hrvatskom narodu, odakle je potkraj sijednja
1945.bio otpu5ten,radioje nakonsvibnja 1945.
r; 12. Bubi6,
u sportskoj, gradskoj i privrednoj rubrici
k, Mijo;
zagrebadkogaVjesnika, sve do umirovljenja:
iga,dr. Ante;
razvio se u jednoga od najboljih hrvatskih
rel,Ivan;
reportera uopde; 4. Cerjan, Eduard, roden
Antun;
3.VII.l9l0. u VaraZdinu,koji je za rata bio
;; 30.Frickel,
urednikBorovskoglista, od I .VIII.l946. podeo
n,34. Htihn,
Ivo Braut: Od 1950.slobodni je objavljivati u zagrebadkomVjesniku i razvio
:ov,Antun;
reporter,glosist,uvodnidari se u aktivna i dobra novinara;5. Cihlar, Slavko,
nlr;
komentatorsa Sirokim dijapazonom roden 3.VIII.1896. u poznatoj senjskoj
rs-Nikolajev, tema i problema,u Vjesnihtje knj iZevno-umjetnidkojobitelji, koj i je zavr5io
,ovrii, Vlah; objavio niz feljtonau nastavcima Pomorskuakademijuu Kotoru, a novinarstvom
tvi(,, Zlatko;

215
se podeobaviti 1923.godine,suradivaoje za Ante, ro
NDH u vanjskopolitidkoj rubrici l,'love p o s l i j er
Hrvatske (govorio je njemadki,talijanski i se dozn
fi'ancuski),a poslije rata, Liveti u Rijeci, Nakladn
honorarnoje pisaoza Rijeiki list i zagreba(ki nastanJ
Vjesnik, uglavnom o ternama iz kulture i (Vukovr
urnjetrrosti,pokazuju6i iztzetnu memoriju, nastanJ
n"toczapalanjai talent pisanjal6. Cackovi6, gdje je
Zvonimir, roderr11.Xl.1895.u Sv. Nedjelji nastan_
(Samobor),koji je u Kraljevini Jugoslaviii Osijeku
zavrSio trgovadku akademiju i radio kod (prije ra
Marceliukli
"Jugoslavenskog Lloyda". a za NDH u listu zagreba
Gospodctrstvo(burzovni izvjestitelj) i kao Sef na.jvr.je
kabinetadr. BogdanaStopara(velikog Ztpanau Zagrebu),poslijerataradioje kao nastanJ
SefradiosluZbe kodNarodneitampe;7.Cukli,Marcel,roden16.I.l92l.uZagrebu, korekto
kojije zavr5ioSestsemestara Filozofskogfakultetau Zagrebu.a novinarstvomse Ne
podeobaviti 1938.godine, suraduju6iu Zagrebaikotnlistu i VeselontVandrokaiu V. Tur
(prijevodis engleskogjezika).za NDH je bio korektoru listovirnaHrvat,skakrila i socijal
Preporod, poslije rata (od 1946.)u Kerernpuhz.suraduju6ii t Novorrtsvijelu; ljudirn
8. Derne-DeLe,lzrael. u ratu urednik biltena ma{Iarskenacionainemanjine u KP nec
Osijeku,poslije rata osudenna pet godina zatvora,a pedesetihgodina,Zive6iu demok
Osijeku, suradivaoje u rnadarskotnlistu koji je izlazio u Zagrebu;9. Konrad, novlnarl
Antun. roden 17.XII.1908.u Hvaru, nastanjenu Zagrebu,bavio se novinarstvom lnformb
o d 1 9 3 1 .g o d i n e ;1 0 . K a r a ,M i h o v i l ,r o d e n3 0 . X . 1 9 1 4u. Z a g r e b u ; 1 1 K
. elovi6, novlllar
Milko, roclen30.1X.1888. u daruvarskoj je
Poljani,bio nastanjen u Zagrebu,Trg sjecanju
JoZeV lahovi(.a2; 12.Macanovi6, Hrvoje, roden dajo5(
1.VI. I 904. u Arbanasima (Zadar),nastanjenu netl1au
Zagrebu,Meduli6eva 18, koji je za rata (do
1943.)suradivaoulistuNeue Ordnung,a poslije
toga (do 1945.) bio u logoru Mauthausenu
(Njernadka),postaoje poslije rata novinar u Popi
Habunekovu Narodnom sportu i jedan od
najpoznatijih radio-novinara, govore6i dak Nc
devet jezika (najbolje talijanski, francuski, profesi
engleskii Spanjolski);13. Mandekii, Vinko, plakate
roden 20.1.1902.u Kraljevici, nastanjenu lvan. bi
Rijeci; 14. Matkovi6, Dragutin, roden N O P .p
8.XII.1907. u Donjern Lapcu; 15. Mayer, kaznad
Vladirnir, roden 31.VIILl907. u Virovitici, uz opa
Hrvoje Macanovii nastanjen u Zagrebu; 16. Mazzieli, Ettore, druStv
rodom iz Rijeke; 17. Mikuli6, dr. Totnislav, Z i v i oj e
roderi7.VII.l9l I . u Osekovu(Kutina),nastanjen u Zagrebu;18. Petanjek, Viktor, niStapl
roden 14.VII.1922.u Zagrebu,nastanjenu Zagrebu,Mrazovi6eva3; 19. Pindic, do 194
Nikola, roden 5.VII .1902,u Cunskom(Lo5inj), nastanjenu Lo5inju; 20. Rojnid kao da s

2t6
 Ante, roden 30.1.1905. u Medulinu,nastanjenu Zagrebu,Vinkovi6eva 15, bio je
poslijeratatVjesnitu isuradivaouGlasuIstre,alijeizVjesnika bio otpuStenkada
se doznalo da je za rata napisao neki dlanak protiv NOP-a, pa se zaposlio u
NakladnomzavoduHrvatske;21. Smoldi6,Nikola, rotlen3.XI.1885.,u Karlovcu,
nastanjen u Zagrebu; 22. Sonnenfeld, Viktor, roden 1902. u Petrijevcima
(Vukovar),nastanjenu Osijeku;23.Skrgi6,Nikola, roden7.XII,1908.u Karlovcu,
nastanjenuZagrebu,Goljak 48 24. Smit, Alojzije, roden 9.IX.1919.u Osijeku,
gdje je bio i nastanjen;25. TeLak, Dragan, roden 13.IX.1901.u VaraZdinu,
nastanjenu Zagrebu,DeZmanova7:26. Tri$ler, Mirko, roden 24.VII.1919. u
Osijeku, koji je zavrSiotrgovadkuakademiju,radioje u osjedkomeHrvatskomlistu
(prije rata i zarata), a poslije ratau Glasu Slavoniie i Vijestima,od lipnja 1947.u
zagrebadkomKerempuhu i drugim Vjesnikovim izdanjima, postav5ijedan od
najvrjednijih novinara; 27. Turkal} Vladimir, roden 14.IV.1887' u Modru5u,
'ataradioje kao nastanjen u Zagrebu,za rataje suradivaou listu Gospodarstvo,a nakon rata bio je
92l.uZagrebu, korektor, pa tehnidki urednik Borbe (zagrebadkoizdanje).
ovinarstvomse Neki od tih 27 novinara(A. Bezi6, S. Cihlar, E. Cerjan,Z. CaEkovil,
tm Vandrokaiu V. Turkalj) u prvim su poratnim godinama iskazivali negativan stav prema
Hrvatskakrilq i socijalizmu i komunizmu (da su se socijalizarni komunizam diskreditirali,da
'omsvijetu; ljudima donosebijedu, utapanjelidnosti u kolektiv i masovni terorizam, pa da se
rlne manjine u KP ne6e odrZati na vlasti bez bajuneta),a hvalili su Zapad, osobito zapadnu
;odina,Ziveii u demokraciju i ekonomiju, tvrdedi da 6,eZapad ipak pobijediti. Neki su se od tih
bu; 9. Konrad, novinara politidki umrtvili, dva-tri su zavoljeli da5icu,jedan je bio optuZenzbog
e novinarstvom Informbiroa (194S.godine),a neki su pristali na suradnjus novim vlastima.U
u; I l. Kelovi6, novinarskim krugovima, zbog svoje strudnosti,profesionalnosti,trajno 6e ostati u
u Zagrebu,Trg sje6anjuIvo Braut, Marcel iukli, Hrvoje Macanovi6i Mirko Tri5ler, a treba ista6i
;,Hrvoje,roden da joi (1999. godine)pi5u u novinamaSlavo Svobodai Tomislav Butorac,kojih
Lr),nastanjenu nemau tom popisu.
je za rata (do
Inung,aposlije
Mauthausenu
rata novinar u Popis novinara koji supromiienili profesiju
u i jedan od
govoredi dak Nova vlast se 1945. suodilasa 45 novinarakoji vise nisu radili u svojoj
ski, francuski, profesiji.Evo njihova popisa:l. Alii, Salih,poslijerataZivio uZagrebu i pisao
ndeki6,Vinko, plakatei ostaloza ulidnu organizacijuFronte,bore6ise s nesta5icom;2.AmbroZi6,
, nastanjen u Ivan, bio je poslije rata optuZenda je u Novoi Hrvatskoj i na krugovalu klevetao
rgutin, roden NOP, pa je osudenna osam godina zatvora(neprijateljskodjelovanje),ali mu je
r; 15. Mayer, kaznadvaput(1946.i 1948.)ublaZivana, teje22. svibnja 1948.puStenna slobodu,
u Virovitici, uz opasku da je i u KPD-u "sirio neprijateljskupropaganduprotiv postojeiega
uzieli, Ettore, dru5tvenoguredenjaFNRJ";3. Andri6, dr. Josip,poslije Drugogasvjetskograta
dr. Tomislav, Zivio je uZagrebu i bio tajnik Dru5fvasv. Jeronima.Pratilo se njegov rad, ali nije
:tanjek,Viktor, ni5ta primije6enoStobi bilo protiv dru5tvenoguredenja.OptuZbeza drLanje1941.
r 3; 19.Pindi6, do 1945.(turnejapoNjernadkojs pjevadkimdru5tvom"Kolo", diji je bio dirigent)
rju; 20. Rojni6 kao da su mu oproitene;4. Ba5agii,Nafiz, saZenomi dvoje djeceZivio je u Banjoj

217
Luci, a ondasenastaniouZagrebu.Bio je zbogInformbiroaosudenna godinudana 20. Kara
zatvora,nakon degasedrZaosasvimpasivno,5. Bena5i6, Zvonko,poslijeratabioje sudjelova
osudenna trimjesecaprisilnograda,a ondaje bio Sefradunovodstva u osjedkome navodnos
poduze6u"Tramvaj", 6. Bonifadi6,fra Vjekoslav,poslije rata bio je starje5ina zatvoren,i
samostana"Mala bra6a"u Dubrovniku i navodnoje "providno izigravaolojalnost u "Jadran
prema novoj vlasti"; 7. BoLi6, ing. Vladimir, poslije rata bio je direktor je jedanb
radunovodstvau zagrebadkompoduzeiu "Josip Kra5", izbiegavaiuli bilo kakve studentp
politidke izjave,a druZe6ise uglavnomsa strancima;8. Brajkovii, Antun, poslije studenom
iata bio je korektor u Narodnom listu i aktivan u radu Narodne fronte, a kad je partizans
umirovljen- pasiviziraosei rijetkos kim druZio:g. iiein-Sain, iiro, iakoje poslije osuafennz
rata bio tereien za detnidkupropaganduu splitskim ratnim listovima San Marco i (radiou "'
Popolo di Spalato, te za ratno druZenje s prvacima Orjune (Organizacije Milivoj, ,
jugoslavenskihnacionalista)i JNS-a(Jugoslavenske nacionalistidke stranke),ne nastanje
Lna seje lizatoodgovarao prednovim vlastima,ali seznadaje bio direktor Muzeja humorist
u Splitu; 10.Cerovac,Tomislav,poslijerataproveoje dva mjesecau logoru,zatim Kern-Ma
Zivio u zagrebu,te bio uditelj u osnovnoj Skoli velika Gorica, navodnose prihvatio
negativnoiira1avajfti o "narodnitnvlastima"; 11.Dageli6,Ante, roden9.I.1910' zatvora.)
na Visu, zavr5io detiri razredasrednjeSkole,koji je u novinarstvuod 1932. suradujet
(dopisnik listaHrvatski clnevnikza sibenik iokolicu), a koji je u svibnju 1941. se vi5ent
po.tuo dlan redakcije sarajevskogaNovog lista, pa i njegov glavni i odgovorni ponekad
urednik (1942.-1944.),neko vrijeme i splitskogaNovog doba,bio je poslije rata Karlovcu
osudenna Sestgodinaprisilnog rada;12.Faget,Stjepan,poslijeratanije se bavio se u Zagr
novinarstvom,ve6je bio direktor buffeta na Britanskomtrgu uZagrebtti navodno Leksikog
je izjavljivao:"Pod ovirn uvjetimaneiu pisati.Imam previ5etrgovadkogduhada inZenjer5
Uih izgubio glavu zbog suradnjes jugoslavenskimkomunistirna";73' Giunio, rubrike.(
Petar, poslije rata Zivio je u zagrebu, pasivizirajuii se: nije se odazivao na naplsanI
frontovske radr-reakcije, a navodno se katkad i negativno izrazio o tada5njemu izvjestite
je u
dru5tveno-politidkomuredenju; 14. Golik. Miroslav, poslije rata radio Hrvatsko
poduze6uia raspodjelufilmova u Zagrebu,posaoprilidno Stetanzazdravlje, avec lipnju l9
je bio slabog zdravljai fizidki dostaoronuo. Politidki se pasivizirao,iako ima pomilov
je
rni5ljenjaaa ie Uio protivnik ondaSnjice;15. Hafner, Rikard, umirovljen u rata izja.
Osi;Ltu, i pisao je strudnedlanke o slatkovodnom ribarstvu; 16. Haramba5id, oslobod
zuiuo,poslije rata,Iele bolestan,ne rade6inigdje, Zivio je uzagrebu, nadaju6ise seda6e
da ie sereZimpromijenitiikomunisti si6i savlasti; 17.Huber,Milivoj, poslijerata novevlas
zauzimaoje odgovorna i rukovode6arnjestau Narodnoj fronti, ali je 1946. bio Crkve pr
uhapsenzbog Spijuna^e, koia mu nije dokazana,pa je osloboden,i ponovo se 28. KriS
aktivirao u NF: 18. Ivanidei, dr. Franjo, roden l8.l'1906. u Dapcima (eazma), "zbog sv
zavr5iofilozofski i medicinskifakultet,prije rata HSS-ovac,u ratu imenovanza bio uhi6e
SefaAntropolo5koginstitutau Zagrebu,naspecijalizacijiu Njemadkoj,pa suradnik Uditeljsk
Spremnosii, vrlo zasluZanstrudnjak za iskopavanjestaroslavenskihgrobova u ga tko od
ptuju. poslije rata bio je Sef Antropolo5kogzavodaMedicinskog fakultetau Zagrebu
Zagrebti "pristaSazapadnedemokracije";[9. Kajdi, Mirko, poslijerataDivizijski Zagrebu
vojni sud za oblastSlavonijuosudioga je na osamgodinazatvora'Pobjegaoje iz promidb
KPD-a Lepoglava19.x1j946.. ali je uhva6eniponovo je izdrlavaokaznu; drugimli

218
ragodinudana 20. Kara, Ljudevit, poslije rata, "zbog velike starosti" (roden je 1879.), nije
slijeratabioje sudjelovaou aktivnostimaNF ni u novinarstvu;21. Katalinid,Josip,poslije rata,
a u osjedkome navodno se prikriv5i, dospioje u dopisniSfro Vjesnika,ali je otkriven, uhapSeni
r je starje5ina zatvoren,a nakon zafroraZivioje u Zagrebu;22.Kati6, Milan, poslije rata radioje
'avaolojalnost
u "Jadran-filmu" u Zagrebui u ulidnoj organizacijiNF. Godine 1946.strijeljanmu
o je direktor je jedan brat i otadase potpuno povukao;23.Katult6,Ivan, roden 1923.ttOmi5u,
rii bilo kakve student prava, od 1942. u Zagrebu, vojni novinar, 1944. vratio se u Split, u
Antun,poslije studenom 1944. pristupio NOV-u i radio u Prop-odjelu Prve dalmatinske
onte,a kad je partizanskebrigade,u srpnju 1945.izTrLidaie pobjegaou Italiju, alije bio vraien i
iakojeposlije osudenna pet godina prisilnograda.Poslije izlaskaizzatvora Zivio je u Omi5u
a SanMarco i (radio u "Napretku") i pisao skedevei manja kazali5nadjela;24. Kern-Madkovi6,
(Organizacije Milivoj, roden 5.II.1890. u Samoboru,knjiZevnik, bez stalnog namje5tenja,
e stranke),ne nastanjen u Zagrebu, Petrova 42, podeo je potkraj 1939. izdavati vlastiti
rektorMuzeja hunroristidki list Satiricus, ali su ga vlasti u podetku 1942. zabranile i
logoru,zatim Kern-Madkoviiu ponudile da bude urednik humoristidkog lista Si/o, Sto je
L,navodnose prihvatio i na toj duZnostiostao do kraja rata, atadaje osudenna sedamgodina
xlen9.I.1910. zatvora.Nasloboduje uvjetnopuSten15. sijednja1950.,pa mu je ponudenoda
fvu od 1932. suradujeu "Vedroj vederi"Radio-Zagreba, alije odbio,navodnopod izgovoromda
svibnju194I . se vi5e neie baviti politikom. lzdrLavaose od honorarakao glazbenik, sviraju6i
ri i odgovorni ponekadi na Radio-staniciZagreb;25. Klanjdi6,Valent, poslije rata radio je u
je poslijerata
Karlovcu kao distributernovina i tu je osudenna l8 mjeseciprisilnog rada,vratio
r nije sebavio seu Zagrebi radio u razliditim poduze6ima,svedok nije zaposlenkao daktilografu
:bu i navodno Leksikografskomzavoduu zagrebu;26.Koliba5,Josip,roden 1917.u Osijeku,
Ldkogduhada inZenjerSumarstva, zaNDH korektor.Flrvatskog naroda,kasniiei suradnikgradske
; 13. Giunio, rubrike. Godine 1942.otpu5ten iz sluZbezbog jednoga dlanka "koji nije bio
je
odazivaona napisan u usta5kom duhu", ali je na intervenciju V. Riegera, zaposlen kao
o tadainjemu izvjestitelj za veliku hupuZagorjeu VaraZdinu.Tu je oko dva mjesecabio urednik
a radio je u Hrvatskog jedinstva, azatim, do kraja rata, urednik njemadkog lista Ogledalo.U
:dravlje,a ve6 lipnju 1945. uhap5enje t Zagrebui osuden na kaznu smrti strijeljanjem, ali je
rao, iako ima pomilovan ikaznarnu je smanjenana 20 godina zatvora;27.Ko5uti6, Sida,poslije
rirovljenje u iata izjavljivala je, navodno, da su oni, HSS-ovci, mrzili usta5e i odekivali
HarambaSi6, oslobodioce,te da su od narodnevlasti odekivali suradnju,a ne progone,nadaju6i
u, nadaju6ise se da 6e dodi do kompromisaizmedu Madeka i komunista.Osudivalaje postupak
rj, poslijerata novevlasti premadomobranskimdasnicima,koji sti sudeni,a odobravalaje borbu
i j e 1 9 4 6b
. io crkve protiv novogadrustvenoguredenja.Rijetko je izlazila u drustvo;
, i ponovo se 28. Kri5kovi6.Hrvoje, poslije rataZivioje neprimjetnouZagrebu,gdje je 1948.,
ima (Cazma), "zbogsvoga aktivnog rada i propagiranjausta5kogpokretaza vrijeme okupacije",
imenovanza bio uhi6eni zafvoren;29.KriLani6,Kamilo, poslijeratatrebaojeraditi kao profesor
j, pasuradnik
Uditeljske Skoleu Petrinji, ali u Petrinjuuop6enije dolazio,boje6i se,navodno,da
ih grobova u ga tko od poznatihprijavi vlastima;30. Kus-Nikolajev,Mirko, roden I 1.V.1896.u
g fakulteta u Zagrebu, tu i nastanjen,Dugi dol 5, sa zavr5enim Filozofskim fakultetom u
'ataDivizijski
Zagrebu, za NDH bio je rukovodilac biblioteke pri Glavnom ravnateljstvuza
'objegaojeiz
promidbu, a pisao je i dlanke u Spremnosti,Hrvatskom narodu, Neue Ordnungu i
kaznu, drugim listovima, i to iz podrudjasociologije,etnografijei povijesti kulture. Poslije

2t9
 rata bio je osuden na I I godina prisilnog rada, ali se Zalio svim tadasnjim odbo
strukturama,azanjegasu sezauzimalii neki ameridkiknjiZevnici(Upton Sinclair), za|.]m
paje oslobotlenprije istekakazne.Nije se "zbogpro5losti"mogaozaposliti; gdje .
31. Mirosavljevii, zvonimir, navodno sejednako drZaou Kraljevini Jugoslaviji, simp
NDH i u FNRJ (veselodru5tvo,a ne politika),pa su on, bratmu dr. vladimir i neki prisil
Kocmut izradivali raznereklame,oglase,crteLe,teje on crteLeobjavljivao.Izbai,en godin
je iz Dru5tvanovinaraHrvatske,pa je zivio od prihodasvoga brata koji je bio ustaS
asistentna odsjeku za povijestFilozofskogfakultetauzagrebu;32. orban,zlatko, poslij
poslije rata dlan NF, ali nije aktivno sudjelovao u radu (kao ni za Kraljevine na rad
Jugoslavijei za NDH), vedje Zivio skromno.rade6iu poduzeiu"Skolskaknjiga" u u Petr
Zagrebu;33. Pave5ii,Franjo, vlasnik lista Primorje u Kraljevini Jugoslaviji,za Skolu
NDH dopisnik iz Rirna nekih listova, zatim suradniknovinskeagencije"Croatia", lovac
radioje poslijeratau CentralnojugostiteljskojSkoliu Opatiji.Primje6ivalosedaje dlank
vrlo religiozan i da istide svoje hrvatstvo,ali ne i da je neprijateljski raspoloZen radio-
premanovoj vlasti (samosepasivizirao,nije bio aktivan);34. Peharl,Karlo, iakoje koji je
radio u listuNeue Ordnung,usta5esu ga progonile,jer mu je suprugabila Zidovka, rataos
a poslijeratabio je aktivanu raduNF, zatim se 1949.oZenioZenomdijeg su brata, ondaj
zbog navodneSpijunaZe u ratuza Gestapo,osudili na smrt, pa se primjeiivalo da Pero,r
daje "neprijateljske izjave", te se nije Inogao zaposliti, aizdrLavao se od novca i surac
paketaprimanih iz inozemstva;35. Pejnovi6,Grga,roden 1915.u DebelomBrdu Hrvatt
(Gospi6),za NDH rukovodilac Ureda za kontrolu izdavadkedjelatnostiGlavnog grads
ravnateljstvaza promidbu u Zagrebu, poslije rata osuden na 15 godina strogog prisiln
zatvora(izdrLavao je u KPD-u);36. Preindl,Otmar,roden3l.V.l9l7.uZagrebu, odme
zavr5ionekoliko semestaraarhitekture,nastanjenuZagrebu,Dordideva8, do 1938. Kotar
nije imao stalnog zanimanjai mijenjaoje mjesto boravka,a tadaje postaoglavni 4 5 .Z d
dopisnik DNB-a za Hrvatsku, do uspostaveNDH, kadaje postaoglavni urednik detiris
novinske agencije "Croatia". Poslije rata pisao je pisma raznim iseljenidkim je ure
druStvimau SAD i nudio im informacijeo politidkom i ekonomskomstanjuu (posta
zemlji. Zauzvratje od njih traLio raznedarove.Pisaoje i radiopostajamaParizi paslvr
London, te osobno DesmonduClarcu, komentatoruRadio-Londona,sugeriraju6i K
im kakvebi trebalebiti emisijeza Jugoslaviju.Govorioje i protiv socijalizma,teje rnoZer
zbog svegapredansudu(kaznanije poznata).Nrjeradio nigdje,ve6 se izdrLavaood obvez
raznihhonorara,37. Pavi5i6,Josip,poslijeratazaposliose u osjedkom"Otpadu"; zapad
38. Ramous,Osvaldo,prije rataZivioje u Rijeci idjelovao kao novinaru listu Za "nepri
vedettad'Italia (antijugoslavenski dlanci),za ratase pridruZioTalijanima, 1943. odnos
postaoje glavni i odgovorniurednik listaLavedetta d'Italia, prije kraja rata podeo T
je simpatiziratiNOP, odmahnakon rata radioje kao novinar, azatim se zaposliou novln
rijedkomkazaliStu(viceintendant) i bio umjetnidkivrloaktivan(politidkipasivan). ove ko
Kad su izbili sukobi Italije i Jugoslavijeoko Trsta i Istre,Radio-stanica Beograd rodbin
traltla je izjave od pripadnika talijanske narodnosti,pa i od Ramousa,ali je on B
odbio to s obrazloZenjem da u Trstu ima uZu rodbinu,koju bi time eventualno ijedna
izloLioraznimneugodnostima; 39. Sladovii,Mirko, roden1893.u Klanjcu,zavr5io Sudda
Sestrazredagimnazije,trgovac,nastanjenu eakovcu, za bivie Jugoslavijevlasnik nj ihov
prodavaoniceu e akovcu, od l93l . urednik listaHrvatskoiedinstvoi dlanGradskog novina

220
m tadainjim odboraHSS-a u VaraZdinu,u ratu (do 1942.)takoderurednik Hrvatskogjedinstva,
tonSinclair), zatim domobran(intendant),zarobljenu Sarajevu(od partizana)iupu6en u logor,
rposliti; gdje je proveo dva mjeseca, pa se zaposlio u dakovedkom "Zitoprometu",
i Jugoslaviji, simpatiziraju6iHSS; 40. Senda,Antun, poslije rata osudenje na 20 godina
adimiri neki prisilnograda,alimu je PrezidijumNarodneskupStine FNRJ smanjiokaznuna l0
ivao.Izbaden godina,te jeizdrLavaokaznuu KPD-u;41. Stagljar.Rudi, u ratu nije bio prista5a
a koji je bio usta5kogpokreta, iako je radio u listu Gospodarslvo(usta5esu ga dak hapsili), a
rban,Zlatko, poslije ratabio je vrlo aktivan u raduulidneNarodnefronte uZagrebui dragovoljac
a Kraljevine na radnimakcijamauZagrebui izvangrada;42. Vitkovii, Sime,ro<len18.X.1917.
;kaknjiga" u u Petrinji, nastanjenuZagrebu,kojije u KraljeviniJugoslavijizavr5ioavijatidarsku
Lgoslaviji, za Skoluu Mostaru (podnarednik)i bio u vojsci do rata,ve6 u podetku 1942.,kao pilot
ie "Croatia", lovac,otiSaoje na istodnobojiStei odatleje zalist Hrvatskazemlja iz Petrinjepisao
ivalosedaje dlanke o stanju na bojiStu, a poslije rata radio je u Radio-centru Zagreb i kao
i raspoloZen radio-amaterkod privatnikaing. Tadejau Zagrebu;43.Vukeli6, Josip,sve6enik,
Larlo,iakoje koji je u Petrinju stigaoiz Bosne,suradniki urednik Hrvatskezemlje,bio je poslije
ilaZidovka, rataosudenna srnrtstrijeljanjem(Vojni sud),alije pomilovanna doZivotnurobiju,
ijegsu brata, ondaje oslobodeni od podetkapedesetihgodinaZivioje u Crikvenici;44. Vuki6,
nje6ivaloda Pero,roclen1907.u Dubrovniku,zavr5ioje udiLeljsku SkoluiZivio u Dubrovniku,
e od novca i suraduju6i (prije rata) t Jadranskom dnevniku, Hrvatskom glasniku, Dubravi i
rbelomBrdu Hrvatskomjugu, kao prista5aHSS-a, u ratu je bio domobran,od 1944. urednik
rstiGlavnog gradskerubrike u listu Hrvatska, a poslije rata bio je osudenna tri i pol godine
lina strogog prisilnog rada (zbog navodnog odrZavanja veze s "oruZanom bandom",
. t Zagrebu, odmetnicima).Budu6i da se drZaodobro,pu5tenje prije istekakaznei radioje u
a 8 , d o1 9 3 8 . Kotarskomnarodnooslobodiladkom odboru Dubrovnik: politidki se pasivizirao;
ostaoglavni 45. Zduni6,Josip,roden30.III.1897.u Otodcu,zavr5iopet semestara teolo5kogi
rvni urednik detiri semestrapravnogfakulteta,bio je nastanjenuZagrebu,SrebrenjakI 18,u ratu
iseljenidkim je uredivao gradsku rubriku Nove Hrvatsfre,poslije rata aktivirao se u radu NF
rm stanjuu (postaoje tajnik), ali je smijenjen,jedan sin mu je bio uhap5en,pa se razodarao,
iamaPariz i pasiviziraoi Zivio je, umirovljenik, oskudno.
sugeriraju6i Kad se proditasveStosu tajnepolicijeFNRJ-SFRJzapisaleo tim ljudirna,ne
alizma,teje rnoZese oteti dojmu da su bili obezvrijedeni,vrbovani, pod golemin'rpritiscima i
zdrLavaood obvezanra,razolarani,uporni u pasiviziranju,osobito politidkom, opredijeljeniza
n "Otpadu"; zapadnu demokraciju (osim trojice), Sto je u to vrijeme izjednadavanos
ar u listu Za "neprijateljskorndjelatnosti".Uglavnomsu bili nezaposleniili na tereturodbine,
nima,1943. odnosnoemigracije.destoskloni alkoholu.
a ratapodeo Te5ko ih je izjednadavatis novinarima koji su emigrirali ili nastavili
e zaposliou novinarskuprofesiju,jer svi irnaju svoje posebnosti,specifidnosti,ali upravouz
;kipasivan). ove koji su ostali bez profesijenajde5iese spominjuopijanje,neuredanZivot, teret
icaBeograd rodbin i, upropa5ten i brak i pasiviziranje(demoraliziranje).
;a, ali je on Bila je to, sve u svemu, raspr5enageneracijanovinara, kaZnjenateZe nego
eventualno ijedna novinarskageneracijau povijesti svjetskognovinarstva.Cak je nagovoren
{cu,zavr5io Sud dastida ih doZivotnoizbriSeiz svojeorganizacije,da od javnogtuLiocazatraLi
vije vlasnik njihov najstroZiprogon (i izrudenjeonih koji su emigrirali), da im se trajno zabrani
LnGradskog novinarskodjelovanje,a nekirnaoduzmupolitidkai gradanska(osim obiteljskih)

221
prava, jer je novinarski Sud dasti, osnovan poslije svibnja 1945' godine' to
prihvatio,proglasivsite novinare"ratniln zlodincima"(vidjeti zagrebadkidnevnik
viesnikod25.listopada 1945.iUdbin prijepisiztogavjesnikanadinjen 14.travnja
1'952.:o novinarimafa!istima,intelektualnimzadetnicima i podstrekadima ratnih
zlodinaso.

pohranjen.ieu HDA-u. u fbndu MUP-a RH'

80 udbin prijepisvlesnikovaizvjesia sa sjerlniceSudadastiDNH-a
u s p r s up o d S i f r o m0 l 3 / 1 8

222
45. godine,to
ebadkidnevnik
rjen 14.travnja
ekadimaratnih

Zukljuinu
ruzmutrunju

fonduMUP-a RH,
 Razl
Te
zlod.in
ZKRZ)
pregle
cjelini
NDH-n
Dr
aktualn
karakte
zE Stoje b
f
demor
(D
T.
I surovir
(=. odnosi
I znadilo
N nrislirn
Ta
t
govore
N pojedin
I
koja je
o
novlnar
jeuja
5
demok
oq telne, a
a.
pribliZ
o
prihvat
O( zabavn
h
t
zrtanstv
(D genera
(=
.=. neprijat
prvornn
(strijelj
Ta
ustaSe(
HSS-ov
paliku6
naciona
provJer
krivi go
zapaliti,
 Razliiiti i dominantni sadrZaji
Tek poslije8. svibnja 1945.,kad su Zemaljskakomisijaza utvrdivanjeratnih
zlodina okupatora i njihovih pomagada(ZKRZ), te njena Anketna t<omisi;a
1ar
ZKF.Z), kako bi ustanovile"zlodinadkuodgovornost'lnovinaraNDH, pri[upite I
pregledalegotovosveStoje napisanoi izgovorenolg4l.-1945.uNDH, moglo se
u
cjelini sagledatitematsko-sadrLajnu i ideologijsko-politidkustrukturui orijentaciju
NDH-novinarstva.
Dotad se moglo govoritijedino o bitnim temama-sadrLajima, pojedinadnim,
aktualnim,iskrslim,nametnutim,dirigiranim,prevladavajuiimu nekomrazdoblju,
karakteristidnimpo tome Stose njima ne5toisticaloili zamagljivalo,osobitoono
Stoje bilo osjetljivo, iritiraju6e, provocirajuie, opasno,sto je moglo novinare i
demoralizirati,pasivizirati.
T. Mortigiija je to novinarstvonazvao- snalaZenjemi domisljanjem,jer je u
surovim ratnim uvjetima, u kojima je i mala nesmotrenostuni5tavalatariie.e iti
odnosila ljudske glave, bilo vaZno ne samo poslusati,prenositi naretleno,-sto je
znatllo preZivjeti,nego i stvarati,a da to bude nezapaZeno, igrati u prvoj ligi, a s
mislima koje su pridonosilepobjediprotivnika.
Ta misao,koja senekirnarnoZeudinitikao opravdavanjeonogastoje pisanoi
govoreno u NDH, a koja s tim nema veZe, osim ako se odnosi na konkretne
pojedinadnesludajeve,bit 6ejasnija ako se usporedis istovremenomgeneracijom
koja je pripadala partizanskornpokretu, pa s prvom poratnom generacijom
novinara,ili onom iz sedamdesetih ili devedesetih godina,dak i s genelcijom koja
je u javnim medijima u Hnratskoj zauzeraradna mjesta i dominirala
od
demokratskihpromjenado novoganovinarskogvala: i svi oni imali su dominantne
teme, ali svi nisu jednako plivali u tim temama,niti im je odgovornostbila
priblizna, a kamoli ista. zadane dominantneteme nisu jednako razumjeli, pa ni
prihvatili:jedni su se politidki isticali,drugi pasivizirali,povukli se u kulturne,
zabavne,sportskerubrike ilipriloge, u nepolitidketjednikeilirevije, u strudneili
znanstvene magazine. Samo je, od svih, medutim, bila jednako tesko kriva
generacija novinara NDH. u poradu je kvalifikacija glasila: djelovali su
neprijateljski ili su pomagali okupatorima.Tko nije uspio pobjeii ili se sakriti u
prvom naletunove vlasti, zavr5avaoje u zatvoru(na prisilnom radu) ili na gubili5tu
(strijeljan).
Tada,u prvom pora6u(1945.-1952.),zavladalaje tzv. "op6epoznatost,': da su
ustaSe(u koje su uvr5tavani i hrvatski nacionalisti, frankovci, stardevi6anci,
HSS-ovci, kriLari, pripadnici Hrvatskog sokola, domobrani i jos neki) koljadi,
paliku6e, separatisti, progonitelji svega nehrvatskog, pokrstavatelji, fasisti,
nacionalsocijalistii sl., pa je ta op6epoznatost, koju se nije moglo, niti smjelo
provjeravati, podvr6i argumentima,protegnutai na novinare. posljednji su bili
krivi gotovo zasve,iako mnogi od njih nikad nisu napisaliili izrekli rijedi-- zaklati,
zapaliti,protjerati,pokrstiti, uhapsiti,oteti i ostaletipidno ratno-kriznerijedi, a dak

225
su mnogi,kako sevidi iz njihovih biografijakojeje pisalaOznallJdba,pomagali
ili
simpatiziraliNOP, odnosnopropagiralizapadnudernokraciju.

Izazovni primj eri " optepoznatosti "

U brojnirn poratnim dokumentima ili knjigama navodi se. po sistemu
nepreciznogili nepotpunogcitiranjaautoraili knjiga, bez pobliZihoznaka,da je,
primjerice, HSS-ov list Hrvatski dnevnik opravdavao "politiku pribliZavanja
zemlje (Jugoslavije - n.o.) fa5istidkom bloku". Slabu stranu te op6epoznatosti
otkrivaju argutnenti.Glavni i odgovorniurednikHrvatskogdnevnikabio je dr. Ilija
Jakovljevi6, predratni predsjednikDru5tva knjiZevnika Hrvatske, koji je prvi i
jedini poslije izbora 1939.objavio u listu izbornerezultate(Stoje bilo zabranjeno),i
to u tekstu jednoga Katedralisova romana u nastavcima.Zbog njegove lijeve sed
orijentacije, vei u podetku vlasti NDH zavriio je u zagrebadkomzatvoru i u "Poc
logorima Jasenovaci StaraGradi5ka,odakleje pu5ten 18. prosinca 1942. i do sup
BoLilaproveo u zatvoruna Savskojcestiu Zagrebu.Kad je osloboden,pratili su ga (Jug
agenti,alije uodi novog hap5enjato osjetio i 1944.pobjegaou partizane(do kraja tzra\
rata), a odmah poslije rata, kao liberalnije orijentiran, raziSaose s kornunistima. drLa
Godine 1948., pod sumnjivim okolnostima,u vezi s ispitivanjemo "sludaju suB
Hebrang", zavr5io je Zivot u Udbinu zatvoru u Beogradu.Njegova knjiga tzvo
Konc-logor na Savi, koja je zavrSena1945.godine, objavljenaje u Zagrebutek
1999.,a iz nje se iskri Jakovljevicevoantifa5istidkoi antiustaiko raspoloZenjei koja
narodnosnoopredjeljenje. naro
Drugi primjer "opiepoznatosti": list Hrvatska smotra Kerubina Segvi6a, kon
listovi Kcttoliiki tjednik i Vrhbosna,koje je uredivao sarajevskibiskup dr. Ivan pok
Sari(,, Hrvatska snaia zagrebadkogKaptola, sam biskup Sari6 i joS poneki stan
sve6enik,iako nisu istovremeni,dakni tematskiili ljudskiidentidni,izjednadenisu takv
s Katolidkorn crkvom u Hrvata, a kako su oni irnali i tema o pokr5tavanju, "Ne
Zidovstvu,Srbirnai NOP-u, to je Katolidkacrkva, diji su oni vrlo neznatandio, kasr
optuZivana za proustaStvo"an general" (u cjelini). NajdeS6ese "zaboravlja" stva
(pre5u6uje) daje I 0l katolidkisvedenikbio aktivanantifa5ist, da su svi provincijali Nikr
franjevadkogreda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ve6 u podetku rata (10.-12. bila
lipnja l94l .uZagrebu) usvojili Upute,da nijedanfranjevac(od njih 720) ne smije '-rat
biti udlanjen u usta5ki pokret, niti sudjelovati u progonima Srba i Zidova, u
oduzimanju njihova imetka, niti u iseljavanju Srba i naseljavanjuHrvata, da su koji
katolidki biskupi pod vodstvom kardinala Alojzija Stepinca, izdali 1942. ubij
priop6enjeo tome tko moZe biti pokr5ten(strogo privatna stvar), da je u logoru kon
Jasenovacstradalo40 katolidkihsve6enikai da ih je u ratu i pora6uubijeno 504 Je\
(pravoslavnih2 l7), itd. kon
joi t
U "op6epoznatost" (bez navodenja izvora, dakle neargumentirane,
neprovjerljive)spadajui dvije duveneizjave dr. Mile Budaka:ona od 8. srpnja cital
1941.u Vukovaru ("Srbi koji Zive u Hrvatskojinisu Srbi, nego'dotepenci' Hrv

226
, pomagaliili /prosjadki doseljenici/ sa istoka, koje su kao
nosadei sluge doveli u Sriem Turci. Oni su
ujedinjenisamos Pravoslavnomcrkvom, a mi
nijesmo uspjeli da ih asimiliramo.Medutim,
nekaznajudaje na5alozinka:'Ili se pokloni ili
seukloni!"') i onana Velikoj skupitini (dijoj?)u
Gospi6u(bez datuma!):"Jedandio Srba 6emo
po sistemu pobiti, drugi raseliti,a ostale6emo prevestiu
'znaka,daie, katolidku vjeru i tako pretopiti u Hrvate"). Kad
pribliZavanja se citiraju te izjave, obidno se navede pet
fepoznatosti podebljih knjiga ili zbornika (bez oznake
bioje dr.Ilija izdanja ili stranice), pa se tako stvorilo
koji je prvi i citatologijsko kolo "op6epoznatosti"
zabranjeno), i (nemoguinostiprovjere).U novije vrijeme misli
se da je slidno diskreditiranje osoba iz rukovodstva NDH Sirila organizacija
iegovelijeve
Lzatvoru i u "PodzemnaHrvatska" (oko 400 dasnikai dodasnikaKraljevine Jugoslavije),kojoj
a 1942.i do su pripadali JURKOM (Jugoslavenskirevolucionarnikomitet) i JUREPOH
r,pratilisuga (Jugoslavenskirevolucionaini pokret Hrvata) u Zagrebu, a koji su bili pod
ane(do kraja izravnom komandomDraLeMihajlovi6a (dokumento tome duva se u Hrvatskome
iomunistima. drZavnomarhivuuZagrebupod signaturomOS-1/83isignaturomOS-l/3). MoZda
n o "sludaju su Budakoveizjave i todne,ali to trebaprihvatiti tek kad seobjavi precizan,potpun
:gova knjiga izvor (dokument),znanstvenoprovjeren.
Zagrebutek "Op6epoznatosti"ne moLe izma(,ini konstatacijaiz prvih poratnih knjiga, a
mpoloZenjei koja je kasnije, bez navodenja izvora, prepisivana,i glasi: "Teror nad srpskim
narodom (1941. godine - n.o.) je sustavan: hap5enja, transportiranja u
,ina Segvi6a, koncentracionelogore, iseljavanja,masovni pokolji, drugi oblici nasilja, pljadka,
ikup dr. Ivan pokr5tavanje.Sa njegovim porastomSirio se i oruZaniustanakZivotno ugroZenoga
i jo5 poneki stanovni5tva".Je li moglo biti i obratno:prije ustanak,onda teror?Nisu rijetka ni
zjednadeni su takva mi5ljenja, npr. Vinka Nikoliia u Nedjeljnoj Dalmaciji od 7. travnja 1993.:
rckr5tavanju, "Ne smije sezaboravitida su se Srbi digli na oruZanupobunu,iako to ne opravdava
teznatandio, kasnije represalijepremanjima". Kad gaje novinar Marinko euli6 podsjetioda su
"zaboravlja" stvari bile "kronolo5ki obratne"(prvo pokolji, npr. u Gudovcu,pa pobune),V.
'i provincijali Nikoli6 je odgovorio:"Ja mislim da nije tako,negoonakokako samrekao.Prvoje
rata(10.-12. bila pobuna,a ondarepresalije"(str.38).
/20) ne smije "Op6epoznato" je i Sto5taiz brojnih nedatiranihi neautoriziranih, sumnjivih
i Zidova, u "ratnih" letaka i bro5ura,koje su potpisivalesve vojske, stranke ili skupine, a u
{rvata, da su kojima sve vrvi i od "zakletih usta5a",klerofaiista, mrZnje, pokolja ili "olakog
izdali 1942. ubijanja komunista", od diskvalificiranja i podmetanja.Evo, za ilustraciju,jedne
aje u logoru konstatacije:"Zakratko vrijeme, od 10.travnja do polovine svibnja 1941.,ubijeno
ubijeno504 je vi5e stotina komunista. Zbog toga pripadniii KPJ odlaze u ilegalnost i
konspiraciju".Zna se,medutim,da su komunistidjelovaliilegalnoi konspirativno
gumentirane, jo5 u Kraljevini Jugoslaviji (prije rata), a ne tek od vremenaNDH, te da u tom
od 8. srpnja citatu, koji se nekritidki prenosi (Siri), nedostajeglavni navod: gdje je i kada u
r 'dotepenci' Hrvatskoj "za kratko vrijeme" (...) ubijeno vi5e stotina komunista", jer u

227
 zbornicima dokumenatao NoR-u (sedamdesetak
knjiga) takav dokument ne
postoji.
Nitko, ipak,ne rnoZesprationo Stoje NDH
udinio,niti se to ovdje poku5ava,
vei se "ratnatematika',ieli prezentrrati
lbjektivno, istinito,potpuno,znanstveno,
pa i odistitiod nagornilanepolitidkeili
povijesne,,pra5ine,,.
ni

k(
Tematikaze razmistjanje i osudu p(

za ono sto su u ratu 1g4l.-1945.narnetnuri sn

novinari akreditiraniu NDH,
trebalisu i odgovarati,ali ne svi za sve,sa
svimaostalima1i ot o4"tim zlodincima). ot
Mnogi rnedu njirna prihvatiri su "pionirstvo,, ,,prvastuL,,
iri ustaskogpokreta, ito
im je donosilo zvje"danu karijeru, iako
su tek biri sa zavrsenomosnovnorrl, pa
trgovadkom ili srednjom skororn, nedorasri
za tematiku [o;u i- se pojavira i
nametnulau svjetskomratu, ali biloje i
onih koji nisusrrjaliu t u.,j".iru,n1negosu, str
zaposlenjem, Stitilisvoju egzistenciju.
(H
Ternatikao kojoj se pisaro iri govorilo javnim
u rnedijimaNDH moZe se
grupirati ovako:
l ' perspektivnost"novog poretka" u Europi, en
pod vodstvom sila osovine (D
(Njenradke,Italiie, Japanai njihovih saterita),
oanorno nacizmai falizma;
podrZavanje"kurta drZavnosti":niita pojedinadno,
nisru u interesnim
skupinama;
ulta Vode',(Hitlera,Mussolinia,dr. Ante etr
a providnost,a ne anarhijsko_liberalnog,
ji je prikazivankao ,,kaotidan,,;
por
zdanice hrvatskognaroda,,,koji je, kako
ij.e5iti ..hrvatsko pitanje,, u Jugoslaviji
dati blagostanje,zdravlje i novu lutturu i llor
umJetnost;
t- podrZavanje"kurta jednog naroda" u
-^^,- NDH: to je vodiro u progone i rad
raslzaml
po
6' razoblidavanje"sprskog hegemonizma",
dime se desto opravdavalo
progoneSrba,potrebustvaranja"distel'Hrvatske
i rasizaml poj
ro dijela Hrvatske:muslimani su Hrvati
rra6i',dviju vjera (islamskei katolidke): pre
:la: uslijedila su odvodenja u logore i
l;
ND
sli o oduzimanjuprivatnog vlasni5tva, us
ric ij ative, ko Iekt iv izac iji, iabr anjiv anju 5to
i gladi,besperspektivnosti u soci;alizmu Sto

zna
slui

228
lokumentne 10. antiboljSevizarn: pisalose igovorilo o surovom,nemilosrdnomteroru,o
radikalnirn (fanatiziranirn) komunistima, o podvalama i kratkorn
viieku
lje pokuSava, boljSevizmau svijetu;
, znanstveno, I l. propagiranjepotrebemobilizacijei odlaskahrvatsko-bosanskih voinika
na istodnobojiSte;
12. optuLivanjeNoP-a za zrod,inenad Hrvatima i Bosnjacinta,za njegovu
kornunistidkuorijentaciju,veiinski srpskisastavi za noveneda6ekoje, u
.tueulu
porazaNDH, donosi hrvatskomnarodu;
13. pisano je i govoreno o vjerskim prelascima i pokatolidavanju,
smaknu6imasve6enika,stavovimaCrkve;
raniu NDH, 14. razvijana je ideja o Banjoj Luci kao sredi5tuNDH: o prvim novim
zlodincima). objektirna(prornetnicamai zgradarna);
pokreta,Sto 15. detni5tvo je izjednadavanos odmetnistvom,zlorn i zlodinom, s
r osnovnom, partizanstinorn,a prikraju rata propagiranaje suradnjaustasai detnika;
;e pojavilai 15. pisano je o pudu vokid-Lorkovii, koji su, s nekim pukovnicima,
am,negosu, strijeljani, jer su traZili pribliLavanje Hrvatske zapadt, suradnju s Madekom
(HSS-orn)iNOP-om;
)H moZese 17. u dominantnutematikuspadaloje i iskrcavanjeSaveznika(ameridkih,
engleskih, francuskih i vojnika njihovih suradnika) na jadranskoj obali
;ila Osovine (Dubrovnik,Sibenik,Velebit)
ama; 18.pisanoje o izbjeglidkojvladi u Londonu;
L interesnim 19.dominiralesu iinformacije o sporazumuTito_Suba5ii;
20. politizirani su neki kulturni sadrZaji,osobito o jeziku i knjiZevnosti,
ria, dr. Ante etnografrji i glazb| filmu i kazaliitu;
r-liberalnog, 21' umjetnost je kroatizirna i europeizirana:slijedila je trendove "novog
rt'; poretka" u Europi, ali s nacionalnomnotom;
rojije, kako 22. sadrLajio Zenarnabili su moderni,originarni,ali s ratnom primjesom;
Jugoslaviji 23. duhovnost (religijska opredijeljenost)isticanaje vise nego ikad u
rvukulturui novinarskojpovijesti;
24. teme s ratiSta, vrlo brojne, na udarnirn stranicama i u udarnim
r progonei radioernisijama, Sto se rat bliZio kraju, postajale su objektivnije, s manje
pobjednidkezanesenosti, pesimistidnije: dakje objavljenaHitlerovasmrt;
rpravdavalo 25- zabavnii zanimljivi (znanstveni)sadrZajinikad se u tolikoj mjeri nisu
pojavili u povijestihrvatskognovinarstva;
ri su Hrvati 26. fotografrjesu bile u sluZbi ideje, promidZbe,vrlo brojne i dopadljivo
katolidke); prezentirane, itd.
u logore i Tim nabrajanjemdominantnih tematsko-sadrZajnih preokupacijanovinara
NDH moZeseopravdationo Stoje redeno- da svi oni nisubiiipodjednakozlodinci,
vlasniStva, u sluZbiokupatorai njihovih pomagada,nego i profesionalcilioji su morali Livjetii,,
branjivanju 5toje katkad znatilo i pokoriti se,trpjeti, pisati protiv uvjerenja,protiv profesijie,a
;ocijalizmu Stose u miru ne moZei ne smijeopravdati.
Tek u drustvu u kojem se shvati da je novinarstvo profesija, s obiljeZjirna
znanosti,ne6e biti optuZivanii osudivaninovinari koji prenoseprotokolirne,
sluZbene,nametnute,potrebne,zanimljive i brojne ostall informacije, dak ni
oni

229
koji iznosevlastitomiSljenjeo dogaclajima i pojavamazanimljivimjavnosti,jer je
nadelo javnosti u demokratskom svijetu valnije od ostalih nadela, osobito
SA
ideologiziranihili diktatorskiuzurpiranih.Novinarstvoje istina (ne izmi5ljanje),
P
golemapotrebajavnosti (ne doziranana kapaljku),nezamjenjivatvar u ljudskom
i rastajanja,
U
tijelu i dru5tvu(ne politidkatabletaili injekcija),mogu6nostsastajanja
suosje6anjai radovanja,djelovanjai poticanja,otkrivanja i dograclivanja,otvaranja
o
B
i zbrajanja(ne uniformiranost),pa ga tako valja i tretirati i razvijati.
R
P
Ir
N
tl

T
P
N
L
T
c
c
E
\

i
t
I
I
i
II

I
(
I
1

Mirko Puk

230
m javnosti,jerje
nadela,osobito SADRZAJ
(ne izmiSljanje),
PREDGOVOR... "'""9
tvar u ljudskom
uvoD " ' ll
ianjai rastajanja,
OKOLNOSTI KAO BITNA ODREDNICA
ivanja,otvaranja
Bitneodrednice.. """15
lti. ' ' ' 16
Radikalan zaokret- premahrvatstvu
Povjerenstvou redakcijamaiprve"klike" " " '17
Informacijskizamahpra6encenzurom " " " "20
N o v i d n e v n i ci in o v i n a r i . . . . . " " ""22
Glorificiranjenarodasa sjenomstraha " " " "27
'Ijednici-za"pridobivanie"neutralnih. " " " '31
Ptlumjesednici-ideologijaivojska ' " '31
Mjeseinici _ razlititarani*anja """'38
' "41
Idlalisti skapitalnimtemama
TISAK U "PROVINQIJI" (ZIJPAMA)
' " '45
O s t a j e t a b u - t e m anoo v i n a r i m a . . .'
Osijek:jedineprivatnenovine. " " ' " '45
Bjeiouai: novinari strijeljani " " 46
VlraZdin: glasilo zaZagorje " " 46
S i s a kH: rvatskenovine """"46
Karlovac: Hrvatska sloboda " " 47
Petrinja:Hrvatskazemlia """41
Dubrovnik:elaborat oHrvatskoi """'4'7
' ' ' 50
Split: od San Marca do Novogdoba '
Zadar:sve na talijanskomjezit<u " " " ' 51
R i j e k a a: u t o r i t ept ie r a . . """'52
' ' ' ' 52
Pula:od politike do humora
ODSJEK ZA NOVINSTVO U DIPU-u
' ' ' '57
Doma6etenlezastranisvijet
KRUGOVALNAPOSTAJAZAGREB
63
Veliki i odgovorni zadaci
L. "HRVATSKI KRUGOVAL" (RADIO)
69
S "doma6imkutkom"u Americi
10
Rat i "vedre vederi"
HRVATSKI DOJAVNI URED "CROATIA"
75
Agencijski rekord dviju sluZba
NOVINE ISELJENIH HRVATA
79
Putovi domaderijedi .
s5
NOVINARSTVO I KULTURA UNDH
85
Film (stikopis):u sluZbidrLave
IzloZbeno-erafidki ured;ukrasNDH. . . ' ' 87
Kazali5te:topovi kalili Taliu i ostalemuze' 88

231
 Knjige-i dasopisi:zamahza parndenje . . .92
POLOZAJNOVINARA U NDH
O b e 6 a n j ian a d e ,p o t i c a j i n e v j e n i c e ....g7
TEORETTdARINOVINARSTVA Ig4I.-I945.GODINE
JereJareb:mnogo nesretnihodluka . . . l0l
Ivo Omrdanin:dirigiranonovinstvo . . . l0l
JurePrpi6:snaZnai rnistidnatrublja . . . 102
D u 5 a nZ a n k o : o e t i d k o j o s n o v i u s t a 5 f v a ......103
Tijas Mortigjija: nacionalizarn nije usta5tvo . . . 106
VilimPero5:uznakuparole"Vincerem ..o
. !,, ...... 113
A k t u a l n ei d e j ei z n a n s t v e n a o t k r i 6 a . ...ll4
Ulogaintelektualacalg4l.-1945.godine ..... il6
F i l i p L u k a s":Z a h r v a t s k u s a r n o s v o j n o s t , , . . ...llg
StjepanZimmermann:"Poviestnismisaosada5njice,, . . . . .. . l2l
PROGONI INTELEKTUALACA U HRVATSKOJ LJETI I945. GODINE
D r . I v a n K r a j a dn:e p r e r . n o s t i v i a r . . ...125
Dr. Vfadimir Bazala:Alma mater Croaticrt . . . 126
D r . S t j e p a lnv 5 i 6 g: o v o r . d o k t o r a n d i m a . . . ....12g
Z a p l i j e n j eKnr u g o v a l n i l i s t . . . ......"12g
D r . D r a g a nS a f a ro: h r v a t s k o m jeziku. .......12g
Dr. LjudevitJurak:srnrtzbogistine. .. 130
D r . L j u d e v i t Z i m p e r n a ns:v j e s nsi e b e. ...... 131
D r . V f a d i r n i r Z i d o v e c : " K u 6 a z a n a r o d n i ., .i a , , , ..... 133
A n t e O r 5 a n i t6k: o Z i v i u S r b i j i ? . . . . . ..135
Dr. Albert Bazala:posjetii govor . . . . .136
Dr. EugenSladovi6:islamskiHrvati
" . .137
Ivo Bogdan:politidkidlanci . . . l3l
DarrijelCrljen: dlancii knjige . . l3g
Dr. BlaZ Juri5i6:staripravaS . . . l4l
Dr. Nikola Per5i6:ZemljopisNDH . . . .143
Dr. Mirko KoSutii: pravona drLavu . . . 144
Ivo Balentovii:dopisnikiz Sofije . . . . .146
Tijas Mortigjija: glavni urednikSpremnosti . . . l4g
VjekoslavVrandi6:napadna boljSevizam . . . . 153
M a t i j a K o v a d i 6r a: v n a t ezl ja p r o r n i d b u .......154
Dr. Vilko Rieger:tko je kriv? . . l5g
F i l i p L u k a ss: m j e r n i c e h r v a t s kLoi vgo t a ......162
Vinko Nikoli6: pjesni5tvoi hrvatsfvo . . 166
Ante Ciliga:desetgodinau SSSR-u . . . 169
Dr. EduardMiloslavid:groboviu Katynu. . . . .170
A l e k s a n d a r S e i kt zn:j i g e , d l a n c i , g o v o r i ......174
M a r i j a nM i k a c :h r v a t s k i s l i k o p i s . .....176
B o Z o K a v r a np:o l i t i d a r i p u b l i c i s t .....177
D r . A n t u nB o n i f a d i 6p: j e s m e o e u r o p s k odmu h u . ....l7g

232
 .......92 D r . F r a n j o N e v i s t i 6" H
: u d o v n a r a z j e d i n j e n o .s.t." ... 181
Milivoj Magdi6:u smrt zbog kritike . . . 183
.......97 UpitniarciAKZKRZ-a:strahiosude. . . . . ..186
POIMENICNE SUDBINE NOVINARA DO I952. GODINE
......101 U d b i ns p i sp o dS i f r o r0n1 3 , 1i 2 b r o j 1 8 . . . . .. .. . ... 191
......101 NepotpunpopisnovinaraprijavljenihuNDH ........191
......r02 P o p i ss t r i j e l j a nni ho v i n a r a . . . . .......211
...... 103 Popisnovinarakoji su 1945.enrigrirali. . . . . . .212
.. . . . . 106 Popisnovinarakojimajeoduzetopravopisanja.. . . . . . . . . . .214
. . . . . . I l3 Popisnovinarakojirnaje bio dopuitenrad . . . .215
......114 Popisnovinarakoji su promijeniliprofesiju . . .217
. . . . . . I l6 ZAKLJUCNA RAZMATRANJA
...... ll8 R a z l i d i ti id o m i n a n t nsia d r Z a j i . .......225
......121 lzazovniprimjeri "op6epoznatosti". . . .226
+5.GODINE Tematika zarazmilljanje i osudu . . . . .228
......125 SADRZAJ .....231
......126
......r28
......t28
......129
......130
. . . . . . 131
...... t33
...... 135
......136
t{,

......137
...... 139
......141
......143
......144
......146
......148
..... . 153
......154
.... . . 158
......162
......t66
......169
......170
......114
......176
......177
,.....119

ZJJ