30.10.2015.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayer u Osijeku

Medicinski fakultet Osijek
Katedra za medicinsku kemiju, biokemiju i kliničku kemiju

INSTRUMENTALNE MJERNE
TEHNIKE I FIZIKALNE METODE U
BIOMEDICINSKOJ ANALITICI

biokemija@mefos.hr

Opće informacije
OPĆE I NF O R M A C I J E

Nositelj predmeta PROF.DR.DC. LJUBICA GLAVAŠ-OBROVAC

Naziv predmeta INSTRUMENTALNE MJERNE TEHNIKE I FIZIKALNE METODE U BIOMEDICINSKOJ ANALITICI
Prof.dr.sc. Tatjana Belovari
Prof.dr.sc. Mario Štefanić
Doc.dr.sc. Goran Ćurić
Doc.dr.sc. Katarina Mišković
Doc.dr.sc. Vatroslav Šerić
Dr.sc. Teuta Opačak Bernardi
Doc.dr.sc. Saška Marczi
Suradnici Dr.sc. Barbara Viljetić
Marijana Jukić, mag.bio.

Studijski program
Vanjski suradnici:
Doc.dr.sc. Berislav Marković
Dr.sc. Suzana Ćavar
Dr.sc. Stana Tokić
Dr.sc. Sanja Mandić
Sveučilišni preddiplomski studij medicinsko laboratorijske dijagnostike

Status predmeta Obavezni

Akademska godina 2015/2016.
Godina studija 2.
ECTS koeficijent opterećenja studenata 4.0

Bodovna vrijednost i način Predavanja 30 sati;

izvođenja nastave Broj sati svih oblika nastave seminari 15 sati;
vježbe 15 sati

1
 30.10.2015.

Cilj je nastave
• Upoznavanje i stjecanje znanja o analizi,
sintezi i vrednovanju visoko specijaliziranih
pojmova i principa kao i teorija na kojima se
zasniva rad u medicinsko biokemijskim,
kemijskim i istraživačkim laboratorijima s
naglaskom na fizikalno-matematičke postulate
i zakone fizike.

Ishodi učenja
• Objasniti kvantnu teoriju.
• Poznavati postojeće spektroskopske metode.
• Poznavati principe određivanje i analize promjenom spektroskopskih metoda.
• Odabrati odgovarajući mjerni uređaj prema vrsti uzorak.
• Odabrati odgovarajuću metodu za određivanje specifične komponente.
• Objasniti principe fluorometrijskog određivanja.
• Objasniti pobudu elektrona i povezanost s emisijom zračenja.
• Znati principe i razlike između fluorescencije i fosforescencije.
• Beer-Lambertov zakon.
• Zakone emisijske analize.
• Objasniti primjenu nefelometrije i turbdimetrije kao analitičkih metoda izbora.
• Payleighova jednadžba.
• Objasniti princip rada masenog spektrometra.
• Zakon loma svjetlosti.
• Obrazložiti primjenu polarimetra u analitičke svrhe.
• Teoriju plamene fotometrije.
• Poznavati razliku između atomske emisijske plamene fotometrije i atomske apsorpcijske
spektrofotometrije.

2
 30.10.2015.

Ishodi učenja
• Primijeniti atomski apsorpcijski spektrofotometar s ciljem analize nepoznatog uzorka.
• Znati osnove elektrokemijskih metoda.
• Poznavati vrste elektroda koja se primjenjuju u analitičke svrhe.
• Princip elektrokemijskog određivanja pH.
• Osnove radioaktivnosti i vrste zračenja.
• Načine mjerenje radijacije.
• Primjena radionuklida u dijagnostici i terapiji.
• Objasniti principe i osnovu apsorpcijske i razdjelne kromatografije.
• Poznavati vrste kromatografije - kromatografija na stupcu, plošna i plinska kromatografija, HPLC.
• Objasniti detekciju na primjeru plinske i tekućinske kromatografije.
• Objasniti teorijsku osnovu elektroforetskih metoda.
• Objasniti primjenu elekrofokusiranja kao metode izbora.
• Objasniti primjenu imunoelektroforeze kao metode izbora.
• Poznavati teoriju i principe ionskih izmjenjivača.
• Poznavati svojstva kationskih i anionskih izmjenjivača.
• Objasniti kemiluminiscenciju i bioluminiscenciju.
• Poznavati mogućnosti primjene luminiscentnih metoda u analitici i dijagnostici.
• Poznavati osnovne analitičke metode primjenjive u molekularnoj biologiji.
• Analizirati DNK sa ciljem analize u području sudske medicine.
• Primijenit jednokanalne i višekanalne analizatore.
• Poznavati osnove svjetlosnog mikroskopa i tehnike mikroskopiranja.
• Princip rada Transmisijskog i scanning elektronskog mikroskopa.
• Primjena transmisijskog i scanning elektronskog mikroskopa u dijagnostici.

Obveze studenata
• Pohađanje svih oblika nastave je obavezno, a student mora pristupiti
svim provjerama znanja.
• Redovni student može opravdano izostati s ukupno 30% nastave.
• Izvanredni student može izostati s ukupno 50% nastave
• Student je obavezan redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim
oblicima nastave.
• Za uspješnu izvedbu seminara i vježbi potrebna je prethodna
priprema studenta.
• Za rad u laboratoriju mora imati propisanu radnu odjeću (bijelu kutu) i
literaturu. Nastava se održava u propisano vrijeme i nije moguće
ulaziti nakon ulaska nastavnika.
• Na nastavu nije dozvoljeno unošenje jela i pića te nepotrebno
ulaženje ili izlaženje tijekom održavanja nastave.
• Zabranjeno je korištenje mobitela za vrijeme nastave kao i za vrijeme
provjera znanja.

3
 30.10.2015.

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata

tijekom nastave i na završnom ispitu
Način polaganja ispita: djelomični testovi, pismeni završni test, usmeni
ispit;

Vrednovanje obveza studentica i studenata

Pohađanje nastave
• Rad studenata vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu.
• Studenti se ocjenjuju brojčano i opisno: nedovoljan (1), dovoljan (2),
dobar (3), vrlo dobar (4), izvrstan (5).
• Tijekom turnusa student će moći sakupiti maksimalno 52 ocjenska
boda
• i na završnom ispitu maksimalno 48 bodova.
• Predviđen je 1 kolokvij iz vježbi i 1 kolokvij iz seminara
• Student treba riješiti najmanje 60% zadataka na pismenom dijelu
ispita kako bi se smatralo da je isti položio. Konačna ocjena
predstavlja zbroj ocjenskih bodova ostvarenih tijekom nastave i na
završnom ispitu.

Tablica 1. Vrednovanje nastavnih obveza studenta

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata

tijekom nastave i na završnom ispitu

MAX. BROJ
VREDNOVANJE
BODOVA
Kolokvij 15
Praktični rad/ Odrađena vježba i priznati 15
Laboratorijske vježbe referat
Ukupno 30
Aktivno sudjelovanje 7
Seminari Kolokvij 15
Ukupno 22
UKUPNO 52
Pisani dio 28
Završni ispit Usmeni dio 20
Ukupno 48
UKUPNO 100

4
 30.10.2015.

Završni ispit

Završni ispit je obavezan, a sastoji se od pisanog i usmenog

dijela.
Tijekom završnog ispita student može dobiti maksimalno 30 Postotak točno
ocjenskih bodova, od toga 15 ocjenskih bodova na pisanom Ocjenski
riješenih zadataka
dijelu i 15 na usmenom dijelu. bodovi
(%)
Pisani dio završnog ispita sastavljen je od 28 pitanja.
Minimalni kriterij za stjecanje ocjenskih bodova je 60% točno 60,00-64,99 14
riješenih pitanja. 65-69,99 16
Bodovi stečeni na pisanom dijelu završnog ispita pretvaraju se 70,00-74,99 18
u ocjenske bodove prema kriterijima navedenim u tablici. 75-79,99 20
Bodovi ostvareni na završnom ispitu pribrajaju se bodovima 80-84,99 22
ostvarenim tijekom nastave.
85-89,99 24
U slučaju kada student na završnom ispitu u prvom ispitnom
terminu ne zadovolji minimalne kriterije, pristupa ponovno 90,00-94,99 26
završnom ispitu u sljedećem ispitnom terminu. 95-100 28

Oblikovanje završne ocjene

• Ocjenskim bodovima ostvarenim tijekom nastave

pridružuju se bodovi ostvareni na završnom ispitu.

• Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom

raspodjelom, odnosno na temelju konačnog
postignuća i uspoređuje se s brojčanim sustavom na
sljedeći način:
• A – izvrstan (5): 80-100 ocjenskih bodova
• B – vrlo dobar (4): 70-79,99 ocjenskih bodova
• C – dobar (3): 60-69,99 ocjenskih bodova
• D – dovoljan (2): 50-59,99 ocjenskih bodova
• E – dovoljan (2): 40- 49,99 ocjenskih bodova

5
 30.10.2015.

Ispitni rokovi

1. 19.12.2015 Zimski semestar – izvanredni rok

2. 02.02.2016 Redoviti rok
3. 23.02.2016 Redoviti rok
4. 25.05.2016 Ljetni semestar – izvanredni rok
5. 29.06.2016 Redoviti rok
6. 13.07.2016 Redoviti rok
7. 07.09.2016 Redoviti rok
8. 28.09.2016 Redoviti rok

Način informiranja o predmetu i

terminima održavanja konzultacija s
nastavnicima i asistentima
• Sve obavijesti vezane uz nastavu studenti će
dobiti u uvodnom predavanju te će ih moći
naći na oglasnoj ploči i web stranicama
• Konzultacije se mogu dogovoriti
elektroničkom poštom biokemija@mefos.hr ili
osobno u za to predviđenom vremenu
(konzultacije).

6

Literatura
Obvezatna literatura
• Čvorišćec D, Čepelak I. Štrausova
medicinska biokemija, Medicinska
naklada, Zagreb, 2009.
• Janković S. i Eterović D. Fizikalne
osnove i klinički aspekti medicinske
dijagnostike, Medicinska naklada,
Zagreb, 2002.
• Štraus B, Stavljenić-Rukavina A,
Plavšić F. Analitičke tehnike u
kliničkom laboratoriju. Medicinska
naklada, Zagreb, 1997.
• P. W. Atkins: Physical Chemistry,
Oxford University Press, 6th Ed.,
Oxford, 1998.
30.10.2015.
Dopunska literatura
– Gaw A, Murphy M, Cowan R,
O’Reilly, Stewart M, Shepherd J.
Clinical Biochemistry 3rd Edition.
Elsevier, Oxford, 2004, dijelom
dostupno na
http://intl.elsevierhealth.com/gaw
– Lawrence A. Kaplan, Amadeo J.
Pesce, Steven C Kazmierczak:
Clinical Chemistry, Mosby, 2003.,
odabrana poglavlja
– G. P. Matheus: Experimental
Physical Chemistry, Claredon
Press, Oxford, 1985.