Gasovi su vrlo loši provodnici električne struje pa ih možemo smatrati
izolatorima.To znači da su njihovi atomi,odnosno molekuli neutralni i da nemaji slobodnih elektrona ili jona kojima bi se ostvarila električna provodljivost.Međutim ako su molekuli (atomi) gasa jonizuju onda i oni mogu provoditi električnu struju.Jonizacija molekula ili atoma može se vršiti pod nekim spoljnim uticajem,pri čemu se od njih odvoje jedan ili više elektrona.Tada molekuli ili atomi postaju joni.U procesu jonizacije gasova mogu se obrazovati i pozitivni i negativni joni i slobodni elektroni.Spoljašnji faktori koji čine gas provodnikom nazivaju se jonizatori.Jonizator može biti,na primjer,plamen,zračenje itd.Kada se proticanje električne struje kroz gasove ostvaruje djelovanjem nekog spoljnog faktora (jonizatora) onda se takvo provođenje naziva nesamostalno provođenje.Prestankom djelovanja jonizatora prestaje I provođenje.Pri malim vrijednostima napona struja je približno srazmjerna naponu sve do neke vrijednosti koja se zove struja zasićenja.Nakon toga struja prestaje da raste iako se napon povećava.U tom trenutku svi joni koji su stvoreni spoljašnjim jonizatorom dolaze do elektroda.Da bi se povećala struja zasićenja potrebno bi bilo povećati jačinu jonizatora.Međutim,iako struja dalje ne raste,povećanjem napona joni dobivaju sve veću energiju.Ovi joni se nazivaju primarni joni.Pri nekom naponu UII između elektroda skoči varnica.Taj napon se zove napon udarne jonizacije.U tom trenutku su joni dobili toliko veliku energiju da mogu sami vršiti jonizaciju neutralnih atoma,odnosno molekula.Tako nastaju sekundarni joni čiji se broj naglo umnožava.Sada se pražnjenje u gasovima samo po sebi održava.Kada se električna struja u gasovima može sama od sebe da održava provođenje je samostalno.Pored varničkog pražnjenja postoji i tzv lučno pražnjenje kod električnog luka.Samostalno pražnjenje (provođenje) ima široku primjenu u praksi: izrada fluorscentnih sijalica,biještalica,električno zavarivanje,visokonaponski prekidači,itd.