SOCIO-EKONOMSKI UTJECAJI OPOREZIVANJA

MASTER TEZA

Sadržaj
Socio-ekonomski utjecaji oporezivanja .............................................................................. 2
Utjecaj oporezivanja na ekonomski rast ................................................................................... 2
Utjecaj oporezivanja na štednju i investicije ............................................................................. 4
Socijani učinci poreza ............................................................................................................... 6
Proporcionalna porezna stopa FLAX- TAX ...................................................................... 7
Teoretske prednosti flat-tax....................................................................................................... 9
Kritike flat-taxa ....................................................................................................................... 11
Hall-rabushka flat-tax ............................................................................................................. 12
Argumentacija Hall-Rabushka poreza i kritike ....................................................................... 14
Utjecaj na štednju ................................................................................................................ 16
Radni napor ......................................................................................................................... 17
Rast...................................................................................................................................... 18
Atkinson flat-tax ..................................................................................................................... 18
Analiza utjecaja flat-taxa na primjerima pojedinih zemalja .............................................20
Uvodenje flat-taxa ................................................................................................................... 22
Flat-tax u Rusiji ....................................................................................................................... 25
Utjecaj na povecanje poreznih prihoda ............................................................................... 28
Utjecaj na disitribuciju dohotka .......................................................................................... 30
Slovačka flat-tax ..................................................................................................................... 32
Ukrajina............................................................................................................................... 36
Baltičke zemlje........................................................................................................................ 37
Analiza uvođenja flat-taxa u Republici Hrvatskoj .................................................................. 43
Zaključak ...........................................................................................................................46
Literatura ..........................................................................................................................47
Knjige ....................................................................................................................................... 47
Internet izvori .......................................................................................................................... 47
Socio-ekonomski utjecaji oporezivanja

Utjecaj oporezivanja na ekonomski rast

Način na koji promjene u poreznoj politici utječu na ekonomsku aktivnost i socijano

blagostanje jedno je od glavnih područja makroekonomskih istraživanja. U teoriji se
obično smatra kako suj porezi negativno korelirani sa rastom, pa veći porezi donoese niže
stope rasta gospodarstva. Takvo ponašanje se tumači time što porezi unose u
gospodarstvo iskrivljenosti, odnosno nemaju neutralan učinak na ponašanje pojedinca. U
ivjetima poreznih iskrivljenosti mijenja se sustav poticaja za pojedince , pa su njihove
odluke o radu i dokolici , štednji i potrošnji drugačije nego što bi bile bez poreznog
opterečenja (Kesner-Škreb 1999).

Neefikasnost u gospodarstvu prouzročenu porezima, to jest trajno izgubljeno blagostanje

nastalo oporezivanjem nazivamo „Mrtvi teret oporezivanja“ („Deadweight loss of
taxation“). Mrtvi teret oporezivanja možemo ukratko definirati kao gubitak ekonomske
efikasnosti mjeren korišnošću za potrošača i proizvođača prouzročen neoptimalnom
alokacijom resursa.

Mrtvi teret oporezivanja može se prikazati kao gubitak blagostanja ili viška radi distorzija
uzrokovanih porezom, subvencijama, ograničavanjem/određivanjem cijena ili
monopolističkim određivanjem cijena. To je gubitak uzrokovan izostankom sudjelovanja
ekonomskih agenata u trgovini radi distorzija urokovanih gore navedenim mjerama.

Mrtvi teret oporezivanja se najčešće prikazuje grafički pomoču krivlja ponude i potražnje
te pojmovima proizvođačevog i potrošačevog viška:

Mrtvi teret oporezivanja

Potrošačev višak prije poreza: A + B + C
Potrošačev višak nakon poreza: A
Proizvođačev višak prije poreza: D + E + F
Proizvođačev višak nakon poreza: F
Mrtvi teret oporezivanja: C + E

2
Slika 1. Mrtvi teret oporezivanja

Cijena Potrošač S1
ev višak S0
A

P1 B
porez
C
Mrtvi teret
P0 D E oporeziva
P1–t F nja
Proizvođ Potražnja
ačev
višak Q1 Q0 Količina
Izvor: Izradio student prema thismatter.com

Kako bi vidjeli zašto mrtvi teret oporezivanja nastaje, možemo to učiniti promatrajući
krivulje ponude i potražnje na slici 1. Kada je tržišna transakcija oporezovana, kupac
plaća višu cijenu a prodavač dobiva nižu cijenu. To smanjuje potražnju a smanjena
potražnja posljedično pomiče točku tržišne ravnoteže sa tržišne cijene (P0) na višu točku
tržišne cijene (P1) pri nižoj količini. Jednako tako zbog toga što prodavač dobiva nižu
cijenu (P1-t) za svoj proizvod, on proizvodi manju količinu, što pomiče prodavačevu točku
ravnoteže niže niz krivulju ponude, na točku gdje je niža cijena i količina. Količina koju
država prima jednaka je porezu, a porez je jednak razlici kupčeve cijene i prodavačeve
cijene, pomnoženo sa količinom transakcija za robu ili usluge. (thismatter.com)

Gubitak ekonomskog blagostanja sastoji se od kupaca koji više neće kupovati proizvod
zbog toga što je cijena veća nego njihova percipirana korisnost za tu cijenu. Isto tako neki
proizvođači neće više proizvoditi proizvod zbog toga što cijena koju mogu dobiti za svoj
proizvod ne pokriva njihove troškove proizvoda. Ekonomska aktivnost kojom bi ti kupci
i porizvođači doprinijeli povečanju ukupne vrijednosti BDP-a, ali zbog oporezivanja ne
ostvaruju transakcije je mrtvi teret oporezivanja. Kako ti ekonomski agenti ne sudjeluju
u tržišnoj razmjeni, oni ne plaćaju porez što je razlog zašto država ne ubire razinu poreza

3
jednaku gubitku potrošača i proizvođača nego se taj dio njihovog viška gubi kao „mrtvi
teret“ oporezivanja. (thismatter.com)

Na veličinu mrtvog oporezivanja prije svega utječe cjenovna elastičnost ponude i

potražnje koje mjere promjenu količine ponuđenog i potraživanog dobra u zavisnosti od
cijene. Površina trokuta C+ E na slici 1. tj. Veličina mrtvog tereta oporezivanja je
određena nagibima
krivulja ponude i potražnje koji odražavaju njihove različite elastičnosti. Što su krivlje
elastičnije to je i efikasnost koju unose porezi na tržište veća (Kesner-Škreb 1999).

Utjecaj oporezivanja na štednju i investicije

Porezi mogu smanjiti gospodarski rast putem njihovog utjecaja na štednju i investicije.
Što je veći dio dohotka koji se štedi i investira to će biti veća i buduća razina dohotka.
Putem utjecaja na veličinu dohotka koji se štedi, odnosno investira, porezna polittika ima
presudan utejcaj na buduću razinu dohotka po stanovniku (Kesner-Škreb 1999).

Utjecaj oporezivanja na štednju mnogi su autori u SADu analizirali na primjeru IRE

(individual retirement accounts) gdje su sredstva uložena u IRU bila moguće koristiti kao
porezni odbitak. Iako je fond privukao značajan broj ulagača, nema dovoljno empirijskih
dokaza da bi se zaključilo da ulagači u slučaje nemogučnosti odbitka poreza nebi štedjeli
u tom ili nekom drugom obliku. Općeniti zaključak literature na tom području je da
porezni tretman vjerovatno nema učinak na samu odluku i količinu štednje, ali zato ima
važnu ulogu u vidu alokacije te štednje u razne oblike ovisno o poreznom tretmanu.
http://www.ic.keio.ac.jp/en/download/jjwbgsp/description/F5_Capital%20Income%20T
axation.pdf (sandmo,1985).

U radu Djankova i ostalih (2008) prezentirani su novi cross-country dokazi o učincima

korporativnih poreza na investicije i poduzetništvo. Dokazi su izvađeni iz baza
korporativnih poreza za 85 država u 2004 godini.

4
Oni zaključuju da porezi imaju značajan i velik učinak na domaće i strane investicije.
Njihov model procijenjuje da dizanje efektivne stope poreza za 10% smanjuje stopu
domaćih investicija za 2.2% (prosječna stopa je21.5%) i strane investicije za 2.3%
(prosječne strane investicije su 3.36%). Utjecaj poreza na poduzetništvo je također
značajan te model predviđa da bi 10% povečanje porezne obveze smanjilo business
density (broj novootrvorenih poduzeca na 100 ljudi) za 1.9 poduzeća na 100 ljudi (prosjek
je 5). Prema njihovim saznanjima investicije i poduzetništvo pozitivno koreliraju sa
smanjenom poreznom evazijom i boljim ubiranjem poreznih prihoda, ali nije moguće
utvrditi dali je to direktan učinak smanjenja porezne evazije ili stabilnih institucija
opcćenito.Što se tiče neformalnog sektora autori su došli do saznanja da 10% povećanje
korporativnih poreza povećava udio neformalnog sektora u ekonomskoj aktivnosti za 2%,
što je u skladu sa ranijim empirijskim istraživanjima na tom području Djankov i ostali
(2008). Generalno možemo reci da efektivna porezna stopa utječe na razinu i alokaciju
domačih investicija, no u uvjetima integracije internacionalnih financijskih tržišta,
domaće investicije nemoraju nužno biti ograničene domaćom štednjom te apsolutnom
visinom poreznog opterečenja investicija. Porezne mjere poticajne za povećanje prinosa
od domaćih investicija mogu povećati investiranje bez povećanja domaće štednje ako je
omogućen slobodan priliv inozemnog kapitala. (kesner-skreb
1999).Corporatetaxesonsaving.pdf

Bosworth i Burtless (1992) pokušali su analizirati učinak poreznih reformu u SADu 80-
ih godina, te su došli do zakljjučka da je smanjenje porezne presije najvjerovatnije imalo
učinak na radni napor, ali da je radi brojnosti ostalih faktora koji su utjecali na investicije,
nije moguće naci jasne dokaze o utjecaju oporezivanja na investicije. (rast kamata u 80-
ima, oporavak burzi, demografske promjene, itd.)

Porez na dohodak kao oblik poreza naprimjer tako što snižava neto prinos od štednje, tj.
Snižava kamatnu stopu na štednju. U takvim uvjetima se očekuje da će štednja pasti. No
štednja pojedinaca motivirana je i drugim razlozima pa tako konačna veličina štednje ne
ovisi samo o kretanju kamatne stope. Naprimjer mnoga domačinstva neće manje štedjeti
kada su kamatne stope niže, jer se nalaze u razdoblju životnog ciklusa kada trebaju štedjeti
za vrijeme umirovljenja. (kesner-skreb 1999)

5
Iz navedenog kratkog pregleda možemo zaključiti isto kao i Sandmo (1985) koji
zaključuje na temelju ukupnog pregleda empirijske literature u vezi poreza i štednje da je
iz dosadašnjeg znanstvenog rada moguće naći nekoliko bitnih zaključaka, pogotovo za
države koje su bili predmet empirijskih istraživanja, ali sa druge strane ne postoje čvrsti
razlozi da su ti rezultati za sve države i sva razdoblja. Institucije, strukutra tržišta i porezni
sistem svake države utječe na kretanje štednje u pojedinoj državi.

Socijani učinci poreza

Oporezivanje može imati utjecati i na povećanje ali i na smanjenje socijalne nejednakosti

u vidu distribucije dohotka i bogatstva. Hoće li porezi smanjiti ili povečati socijalnu
nejednakost ovisi o naravi poreza. Progresivan porezni sistem ima djelovanje na
smanjenje socijalnih nejednakosti, iz razloga što teret oporezivanja u većoj mjeri snose
bogatiji pojedinci.

Regresivan porez sa druge strane povečava socijalnu nejednakost, oporezujući manji udio
dohotka bogatijih pojedinaca od ostalih. Porezi na luksuz i nenužna dobra sa druge strane
doprinose smanjenju socijalne nejednakosti, dok porezi na nužna imaju suprotan učinak
povečavajući socijalnu nejednakost.

Sa druge strane progresivan porezni sistem ima suprotan učinak na output i socijalnu
nejednakost. Progresivan porezni sistem ima pozitivan učinak u vidu smanjenja socijalne
nejednakosti, ali negativan učinak u vidu smanjenja outputa.

Visoko progresivan porez na dohodak će smanjiti socijalnu nejednakost ali će proizvesti

neželjene učinke na mogučnost povećanja radnog napora, štednju, investicije i u
konačnici output neke ekonomije. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je potreban
svojevrsni „trade-off“ između nejednakosti i outputa koji se večim i progresivnijim
oporezivanjem kreću u suprotnom smjeru.(economicdiscussion.net)

6
Proporcionalna porezna stopa FLAX- TAX

Proporcionalni porez predstavlja porezni sustav u kojem pojedinci i poduzeća plaćaju

porez na dohodak po istoj stopi što znači da se s promjenom porezne osnovice ne mijenja
visina porezne stope. Dakle, porez na dohodak ne plaća se po različitim stopama na način
da se viši dohoci oporezuju i višim stopama, već po jednakoj stopi za sve dohotke. Pritom
je granična porezna stopa konstantna na svim razinama dohotka.

Kroz 19. stoljeće proporcionalnu stopu su prihvatile gotovo sve europske zemlje, da bi se
nakon 2. svjetskog rata počela koristiti progresivna porezna stopa jer su bili potrebni veći
prihodi za financiranje ratova. U posljednjih 20-ak godina proporcionalna porezna stopa
doživljava neku vrstu procvata i ponovno se vraća u porezne sustave mnogih zemalja.

Postoji nekoliko tipova i teorija povezanih uz osnovicu koja se može oporezivati

progresivnom proporcionalnom stopom, a uključuju slijedeće:

• Pravi flat-tax
Ista porezna stopa koja se ne mijenja sa poreznom porezne osnovice, i nema
nikakvih osobnih odbitaka ni izuzeća. Takav oblik oporezivanja je samo teoretski
koncept pošto nikada nije primjenjen radi izuzetno regresivnog učinka.
• Flat-tax sa osobnim odbitkom
Ista porezna stopa koja se ne mijenja sa poreznom porezne osnovice, ali postoji
određeni osobni odbitak koji uvodi indirektnu progresivnost u porezni sustav, te
ublažuje regresivnu narav čistog flat-taxa. Takav porezni oblik sa određenim
iznosom osobnog odbitka se primjenjivao u praksi kod država koje su imali ili
imaju flat-tax porez na dohodak stanovništva
• Negativni porez na dohodak (Friedmanov model)
Osnovna ideja je jednaka kao i kod flat-taxa sa osobnim odbitkom osim u slučaju
kad je odbitak veći od dohotka što rezultira negativnim osnovicom dohotka, te se
na tu negativnu osnovicu primjenjuje flat-tax stopa koju država duguje građanima
za razliku od „pozitivnog“ flat-taxa gdje građani duguju porez državi

• Atkinsonov model flat-taxa

7
 Flat-tax sa takozvanim non-wastable poreznim odbitkom, u slučaju da je porezna
osnovica manja od poreznog odbitka, razlika se dobiva od države kao svojevrsna
sveobuhvatna zamjena za sve ostale socijalne izdatke. Kasnije u radu cemo
analizirati njegovu potencijalnu ulogu u vidu sve zagovaranijeg temeljnog
dohotka.
• Hall-rabushin flat-tax
Osmišljen od strane ekonomista sa Hoover instituta, Hall-Rabushkin je u biti flat-
tax na potrošnju. U biti postiže učinak poreza na potrošnju tako što oporezuje
dohodak a zatim oduzima investicije od oporezivanja. Robert Hall i Alvin
Rabushka su sudjelovali u osmišljavanju flat-tax poreznih sistema diljem Istočne
Europe, a kasnije u radu ćemo upravo zbog vrlo česte upotrebe varijanti ovog
sistema oporezivanja posebno analizirati Hall-rabushkin flat-tax (Blažić,2009).
Prikaz flat-taxa sa osobnim odbitkom

Grafikon 1. Prikaz flat-taxa sa osobnim odbitkom

40,00%

30,00%

20,00%
Porezna stopa

10,00%

0,00%
2000 3000 4000 5000 6000 Dohodak

Izvor: Izradio student

8
Teoretske prednosti flat-tax

Kod pregleda komparativnih prednosti flat-taxa dobro je naglasiti da postoje one

neosporne, tj. Inherentne prednosti u odnosu na progresivan sistem oporezivanja ako se
gleda izolirani učinak vezan za samo tu pojedinu komparativnu prednost
(npr.jednostavnost), sa druge strane gledajući cijelokupan učinak na ekonomsku aktivnost
vrlo je teško razlučiti izolirani učinak pojedinog flat-taxa na pojedini parametra što cemo
kasnije i vidjeti analizirajući pojedine empirijske primjere.

Grecu (2006) sa Adam Smith instituta u Londonu napravio je praktičnu sintezu najčeščih
argumenata zagovaratelja flat-taxa u obliku sljedečeg dekaloga:

1. Flat-tax eliminira dvostruko oporezivanje štednje i investicija. Kako su kod flat-

taxa svi oblici dohotka oprezovani jednom i samo jednom, investitori su slobodni
u odabiru investicije koja maksimizira njihov profit.
2. Flat-tax povećava porezne prihode. Kao rezultat dinamičnije ekonomije i
smanjene porezne evazije, zagovornici flat-taxa tvrde da time država povećava
porezni prihod. Navode primjer Lafferove analize SADa i Uka gdje se
smanjenjem poreznog opterećenja postigao snažan ekonomski rast.
3. Flat tax značajno smanjuje administrativni trošak plaćanja poreza.
Flat-tax bez dilema smanjuje trošak obrade i vrijeme potrebno za obradu i izračun
porezne obveze, te time potencijalno porezni obveznici štede novac za usluge
financijskih stručnjaka ili vlastite resurse potrebne za obračun porezne obveze,
koje mogu iskoristiti produktivnije.
4.Flat-tax ukida mogućnost interesnih lobija
Ne samo da je progresivni porezni sistem često kompliciran, on je također
podložan utjecajima interesnih lobija koji pokušavaju pridobiti zakonodavce na
izuzimanje ili povlašteno porezno tretiranje njihove interesne sfere. Ukidanjem
svih izuzeća flat-tax onemogučava takvu vrsu lobiranja.
5.Flat-tax izuzima one sa najnižim dohotkom od plaćanja poreza uopće,davanjem
osbnog odbitka. Radi osobnog odbitka koji je kod flat-tax najčešće veći nego kod
progresivnih poreznih sustava, velik dio osoba sa niskim dohotkom, to jest
socijalno najugroženijih ne plaća porez uopće. Osobnim odbitkom flat-tax također

9
postaje indirektno progresivan za osobe sa srednjom razinom dohotka,dok samo
najviše razine dohotka plaćaju poreznu stopu gotovo jednaku flat-taxu
6.Flat-taxom pojedinci imaju veću kontrolu i mogučnost raspolaganja vlastitim
sredstvima i smanjuje uplitanje države u privatnost građana. Umjesto da
prepuštaju državno osmišljenim programima i politikama kreiranje odluka o
raspodjeli sredstava , ljudi imaju više novaca i izbora za ispunjavanje vlastitih
potreba i želja.
7.Flat-tax smanjuje kamatne stope kao rezultat neoporezianja kamata.
Bez poreza na kamate, smanjuje se kamatna stopa što potiče gospodarsku
aktivnost i povećava investicije.
8. Flat-tax smanjuje poreznu evaziju kao rezultat smanjenja koristi u odnosu na
rizik porezne evazije. Porezna evazija će logično biti manja radi manjeg poreznog
opterećenja, rizik od posljedica kazne i trošak porezne evazije će biti veči u
odnosu na uštedu.
9.Flat-tax čini državu povoljnijom za strane investicije. U globalnoj ekonomiji
gdje kapital ne poznaje granice, jednostavan i umjeren porezni sustav privlači
investicije,koje dalje potiču ekonomski rast.
10.Flat-tax ostvaruje načelo jednostavnosti koristeći jednu poreznu stopu bez
izuzetaka, ekonomske efikasnosti smanjujući distorzivan efekt oporezivanja na
ekonomsku aktivnost i pravednosti pružanjem osobnog odbitka postiže se
indirektna progresija flat-taxa

10
Kritike flat-taxa

Pregled kriitika flat-taxa možemo napraviti negacijom potencijalnih prednosti uvođenja flat-taxa
koje kao argumente koriste zagovornici:

1. Nema jasnih empirijskih dokaza da flat tax povećava porezni prihod

U dosadašnjim istraživanjima nije potvrđena pretpostavka zagovornika
flat-tax da se porezni prihod nakon uvođenja flat-taxa kreće po lafferovoj
krivulji to jest da porezni prihodi rastu smanjenjem marginalne porezne
stope, upravo suprotno (Keen,Varsano 2006) u svojoj analizi navode da su
prihodi od poreza na dohodak smanjeni nakon uvođenja flat-tax u svim
državama osim Rusije
2. Nema jasnih empirijskih dokaza da flat tax uzrokuje povečanje radnog
napora stanovništva
Nema dovoljno dokaza da flat-tax utječe na povečanje radnog napora, a
jedno od rijetkih ozbiljnijih istraživanja (Ivanova, Klemm,Keen 2006) na
području utjecaja flat-taxa na radni napor, analizirajući ruska domačinstva
nije pokazalo statistički značajan utjecaj na radni napor
3. Indirektna progresivnost flat-taxa putem dovoljno velikog osobnog
odbitka je neizvediva bez smanjenje efikasnosti samog poreznog sustava,
jer velikim dozvoljen osobnim odbitkom znatno se smanjuje porezna baza
što utječe na povećanje stope flat-taxa preostalom dijelu porezne baza, a
to potkopava same temelje poreznog sustava temeljenog na flat-taxu
povećanjem poreznog opterećenja najproduktivnijim pojedincima.
4. Flat-tax je zasigurno jednostavniji porezni sistem od većine progresivnih
sustava, ali većina kritičara tvrdi da to nije radi same naravi progresivnog
poreznog sustava, nego mnogobrojnih i kompliciranih olakšica i izuzeća
koje čini porezni sustav kompliciranim za primjenu i razumijevanje
5. Država bi upravo uvođenjem flat-taxa u najčešćem obliku izgubila
instrument poreznih poticaja za željeno dijelovanja (humanitarne svrhe,
porezni odbitci za ekološke izvore energije, itd.)
6. Konsenzus većine istraživača na području primjene flat-taxa je da flat-tax
sustav povećava nejednakost

11
Hall-rabushka flat-tax

Riječ je o najčeščoj varijanti proporcionalnog poreza koji se često naziva i

proporcionalnim potrošnim porezom (engl. flat consumption tax) jer se oporezuje sav
dohodak umanjen za investicije, tj. oporezuje se ono što se troši. Dohodak se može trošiti
ili investirati, pa potrošnju možemo mjeriti kao dohodak umanjen za investicije. Ideja
vodilja tog poreza jest da se nagrađuje ono što se ulaže u gospodarstvo, a oporezuje ono
što se troši.

Hall i Rabushka smatraju da bi zamjena postojećeg progresivnog poreznog sustava sa

flat-taxom bila veliko poboljšanje u odnosu na sadašnji sustav iz tri glavna razloga: flat-
tax bi bio jednostavniji nego sadašni progresivni porez na dohodak, potrošnja je bolja
baza za oporezivanje nego dohodak, i flat-tax bi bio puno efikasniji nego sadašnji porezni
sustav.

Prvo, Hall i Rabushka smatraju da je potrebno pojednostaviti porezni sustav. Oni

argumentiraju da je kompleksnost većine sadašnjih poreznih sustava rezultatira
prekomjernim administrativnim troškovima i troškovima ubiranja poreza

Drugo, Hall i Rabushka smatraju da je porez na potrošnju superioran porezu na dohodak

radi toga što bi „pojedinci bili oporezovani na ono što uzimaju iz gospodarstva (kada troše
novac na konzumaciju dobara) a ne na ono što proizvode (radom i štednjom). Oni tvrde
da „izuzimanjem investicija od oporezivanja, porezi na potrošnju potiču investicije i
obeshrabruju potrošnju.( S vremenom, svaka investicija dovodi do određenog povećanja
štednje, pa tako izuzimanjem investicija od oporezivanja dovodi do neoporezivanja
štednje (Hall i Rabushka p40.).

Treće, Hall i Rabushka smatraju da trenutni porezni sustav rezultira neefikasnom

upotrebom resursa. Oni smatraju da bi njihov prijedlog flat-taxa učinio porezni sustav
efikasnijim, što bi rezultiralo većim gospodarskim rastom i rastom standarda građana.

Zato autori predviđaju ubiranje poreza na dvije razine: poduzeće plaća porez po jednoj
stopi na sve dohotke koje proizvede osim na dohodak plačen radnicima. Radnici plaćaju
porez na ono što oni zarade, ali prema progresivnom poreznom sustavu. Hall i Rabushka
smatraju da je takav porezni sustav pravedan, efikasan i jednostavan za primjenu. Njihov

12
se prijedlog, dakle, zasniva na oporezivanju dohotka ne dvije razine: oporezivanju
dohotka (dobiti) poduzeæa i oporezivanju dohotka pojedinaca. U sklopu oporezivanja
poduzeća važno je odrediti poreznu osnovicu. Ona u sustavu proporcionalnog Hall-
Rabushkina potrošnog poreza označava ukupni prihod umanjen za ukupni rashod
poduzeća, tj. za sve prodaje koje poduzeće obavi umanjene za sve kupnje. Bitno je da se
kao rashodna stavka uključe i sva plačanja zaposlenicima jer se ti iznosi oporezuju u
sustavu oporezivanja dohotka pojedinaca. Važno je i da nema umanjenja za kamate,
dividende i sva ostala primanja od kapitala.

Svi se ti dohoci oporezuju na razini poduzeća i pojedinci na njega više ne moraju plaćati
porez. Kako je porez na te dohotke več plaćen, porezna se vlast ne treba brinuti što se
zbiva s kamatama, dividendama ili kapitalnim dobicima kada ti dohoci iziðu iz poduzeæa.
Zato više nema potrebe za primjenom kompliciranih metoda izbjegavanja dvostrukog
oporezivanja. Takoðer više nema kompliciranog sustava amortizacije i odreðivanja
amortizacijskog vijeka i stopa. Proporcionalni Hall-Rabushkin porez kao rashod priznaje
ukupan iznos investicija u izgradnju pogona i kupovinu opreme, a ne samo dio te
vrijednosti u obliku godišnjih amortizacijskih iznosa, kao u klasičnom porezu na dobit
poduzeća. Na tako široko utvrðenu osnovicu, bez uobičajnih izuzeća, koja uključuje sve
dohotke osim plaća radnika, poduzeće plaća porez po jedinstvenoj poreznoj stopi.
Osnovicu poreza na dohodak pojedinaca čine primanja (plaće i mirovine) što ih oni
realiziraju u zamjenu za svoj rad. Na tako utvrđenu osnovicu može se primijeniti bilo koji
raspored poreznih stopa te odrediti bilo koji iznos osobnog odbitka kako bi se u porezni
sustav uključila određena mjera progresivnosti. No prema prijedlogu Halla i Rabushke,
dohodak pojedinca trebalo bi oporezivati jednom stopom koja je jednaka onoj kojom se
oporezuje dohodak (dobit) poduzeća. Hall i Rabushka smatraju da se progresivnost u
oporezivanje pojedinaca moe uvesti određivanjem visine osobnog odbitka i granične
porezne stope. Različita razina osobnog odbitka znači i različitu razinu progresivnosti:
što je visina osobnog odbitka veća, veći broj poreznih obveznika na dnu dohodovne
ljestvice neće morati plačati porez na dohodak, a oni s višim dohocima plaćat će relativno
više poreza na dohodak.

Proporcionalni porez, prema prijedlogu Halla i Rabushke, ne dopušta nikakve druge

olakšice ili izuzeća osim osobnog odbitka. Kako time porezna osnovica postaje široka,

13
moguća je primjena niske porezne stope. Ali veći iznos utvrđenoga osobnog odbitka, a
time i veča progresivnost, znači da bi granična porezna stopa kako bi se ubrao željeni
iznos poreza trebala biti viša. Zato je pri određivanju tog poreza bitan odabir između
osobnog odbitka i granične porezne stope. Dakle, proporcionalni Hall-Rabushkin
potrošni porez jest porez na dohodak (umanjen za investicije) poduzeća i pojedinaca s
jedinstvenom, niskom poreznom stopom, bez poreznih izuzeća i olakšica (osim osobnog
odbitka), što znači da se primjenjuje na vrlo široku osnovicu.

Argumentacija Hall-Rabushka poreza i kritike

Hall i Rabushka smatraju da bi zamjena postojećeg progresivnog poreznog sustava sa

flat-taxom bila veliko poboljšanje u odnosu na sadašnji sustav iz tri glavna razloga: flat-
tax bi bio jednostavniji nego sadašni progresivni porez na dohodak, potrošnja je bolja
baza za oporezivanje nego dohodak, i flat-tax bi bio puno efikasniji nego sadašnji porezni
sustav.

Prvo, Hall i Rabushka smatraju da je potrebno pojednostaviti porezni sustav. Oni

argumentiraju da je kompleksnost većine sadašnjih poreznih sustava rezultatira
prekomjernim administrativnim troškovima i troškovima ubiranja poreza

Drugo, Hall i Rabushka smatraju da je porez na potrošnju superioran porezu na dohodak

radi toga što bi „pojedinci bili oporezovani na ono što uzimaju iz gospodarstva (kada troše
novac na konzumaciju dobara) a ne na ono što proizvode (radom i štednjom). Oni tvrde
da „izuzimanjem investicija od oporezivanja, porezi na potrošnju potiču investicije i
obeshrabruju potrošnju.( S vremenom, svaka investicija dovodi do određenog povećanja
štednje, pa tako izuzimanjem investicija od oporezivanja dovodi do neoporezivanja
štednje. (Hall i Rbushka p40.)

Treće, Hall i Rabushka smatraju da trenutni porezni sustav rezultira neefikasnom

upotrebom resursa. Oni smatraju da bi njihov prijedlog flat-taxa učinio porezni sustav
efikasnijim, što bi rezultiralo većim gospodarskim rastom i rastom standarda građana.

14
Hall i Rabushka priznaju da bi njihov predloženi flat-tax uzrokovao da bi neki porezni
obveznici plaćali više poreza a drugi manje u kratkom roku, ali u dugom roku, oni
smatraju da bi veći ekonomski rast uzrokovao da u dugom roku i oni koji plaćaju više
poreza u flat-tax sustavu budu na dobitku. (Hall-Rabushka p.93) equity

U.S. tresury je u svojoj analizi došao do zaključka da kada bi se primjenio prijedlog flat-
taxa za SAD od Armey-Shelby da bi razina prihoda ostala ista potrebna bi bila jedinstvena
stopa od 20.8%.

Riznici su također izračunali promjenu poreznog opterećenja na 8 različitih poreznih

razreda. Došli su do zaključka da bi samo najviši porezni razred (200 000$ ili više) plačao
manje poreza, a svi ostali razredi više. Takav distribucijski učinak bi po njihovoj analizi
bio uzrokovan dijelom i ostalim karakteristika flat-tax (ukidanje dedukcija i olakšica)
(Ibid 453-455).

U teoriji javnih financije, što je porez neutralniji, manje utječe na odluke o djelovanju
ekonomskih aktera,i posljedično postiže se veća efikasnost gospodarstva.

Za kučanstva 2 od 3 bitna područja odlučivanja nebi bila distorzirana hipotetskih Hall-

Rabushka flat-taxom. Prvo, takav potrošni porez nebi utjecao na odluke o izboru dobara
zbog toga što bi sva dobra bila jednako oporezovana, što znači da se relativne cijene nebi
mijenjale. U suprotnosti sa time pojedini ostali porezi kao trošarine, mijenjaju relativne
cijene dobara, što bi iskrivilo odluke potrošača potičući supstituciju neoporezovanih
dobrima umjesto oporezovanih dobara. (Bickley,2011).

Drugo, flat-tax ne utječe na relativne cijene sadašnje i buduće potrošnje. Dok sa druge
strane, porez na dohodak pojedinaca utječe na relativne cijene sadašnje i buduće potrošnje
zbog toga što je porez na dohodak nametnut na dohodak koji je ušteđen, i zatim kamata
na štednju koja je oporezovana (Bickley,2011).

Flat-tax bi sa druge strane utjecao na odluku pojedinaca o količini dokolice i rada kao i
svaki drugi porez bez obzira dali je baziran na potrošnji ili dohotku. Kako dokolica nebi
bila oporezovana, svako povećanje porezne obveze bi se prevalilo na dohodak od rada.
Dakle kod poreza na potrošnju ili dohodak relativna cijena dokolice bi se smanjila u
odnosu na potrošnju koju pojedinac može financirati dodatnim satom rada.

15
Za poduzeće flat-tax nebi utjecao na odluke o financiranju (dug ili kapital), odluke o
inputima, pravnom obliku (korporacija, partnerstvo, itd.) i odluke o vrsti proizvoda.

Kritičari kažu da radi toga što je potrošnja manje izdašna porezna baza nego dohodak, da
bi se prikupila jednaka razina poreznih prihoda potrošno bazirani porez zahtjevao bi veći
rast granične porezne stope nego što je slučaj kod poreza na dohodak. Takve distorzije
uzrokovane većom graničnom stopom mogle bi neutralizirati ili čak premašiti
potencijalne prednosti flat-taxa, stoga nije sasvim jasno koji je porezni sustav učinkovitiji.

Utjecaj na štednju

Štednja

H-R argumentira da bi oporezivanjem samo potrošnje umjesto svih dohodaka (štednje i

potrošnje) povećalo stopu štednje. H-R predviđa da bi posljedično, flat-tax uzrokovao
porast dostupnog kapitala što bi uzrokovalo rast BDP-a za 2%-4% unutar 7 godina (Hall-
Rabushka p.87).

Nema jasnih teorijskih ni empirijskih dokaza da bi potrošni porez povećao štednju i

posljedično nacionalnu štednju. Stoga dali flat-tax povećava ili smanjuje prihod utječe na
nacionalnu štednju.

Drugi problem se odnosi na osobnu štednju građana (personal saving). Također nema
jasnih empirijskih dokaza da bi potrošno baziran sustav oporezivanja povećao stopu
štednje i nacionalnu štednju. Prema ekonomskoj teoriji rast prihoda nakon oporezivanja
bi imao dva suprotna efekta: Prvo, svaki ušteđeni dolar danas rezultirao bi potencijalno
većoj mogučnosti potrošnje u budučnosti. To relativno povećanje u povratu na štednju
uzrokuje da kučanstvo želi supstituirati štednju za potrošnju iz trenutnog prihoda (efekt
supstitucije). Drugo, veći povrat na štednju povećava dohodak kučanstva pa onda
posljedično kučanstvo treba štedjeti manje da bi akumuliralo jednak željeni iznos štednje
u budučnosti (efekt dohotka). Stoga efekt dohotka potiče kučansto na vecu sadašnju
potrošnju a manju sadašnju štednju. Ta dva međusobno isključiva efekta čini sadašnjoj

16
ekonomskoj teoriji nemogućim odrediti utjecaj povečanog povrata na štednju na stopu
štednje (Bickley,2011).

Radni napor

H-R tvrde da bi njihov flat-tax smanjio marginalnu stopu poreza većini poreznih
obveznika. Porezni obveznici bi plaćali, ako bi se uzimala i njihove stope kao prijedlog
ili stopu 0% ili 19%- .Hall-Rabushka procjenjuju da bi kao rezultat toga na primjeru
američke ekonomije broj radnih sati porastao za 4%.(Hall-Rabushka p 84.)

Dali bi prihodovno neutralan flat-tax poveća ili smanji graničnu poreznu stopu kučanstva,
imao bi konfliktne učinke na radni napor, to jest broj radnih sati nekog kučanstva.
Kučanstva sa nižom graničnom poreznom stopom bi imala poticaj supstituirati rad za
dokolicu zbog relativnog rasta vrijednosti rada u odnosu na dokolicu (efekt supstitucije).
Analogno tome, kučanstvo bi imalo poticaj smanjiti broj radnih sati, jer bi sada bilo
potrebno manje radnih sati za jednak životni standard (efekt dohotka). Kučanstva sa
visokim graničnim stopama, efekt supstitucije bi djelovao na smanjenje radnog napora,
ali bi efekt dohotka povečavao radni napor. Granična porezna stopa kučantva utječe na
efekt supstitucije, ali prosječna porezna stopa utječe na efekt dohotka. Stoga flat-tax može
smanjiti. Povečati ili uopce ne promijeniti broj radnih sati kučanstva. Trenutna
ekonomska teorija kao što ćemo vidjeti i kasnije u pojedinačnoj analizi ne daje jasan
odgovor na utjecaj flat-taxa na radni napor (Bickley,2011).

H-R prijedlogom bi se sve investicije oporezovale istom stopom što bi poboljšalo

efikasnost alokacije kapitala i povećalo povrat na kapitalne investicije. Sadašni sistemi
imaju u sebi mnoge neefikasne elemente kao dvostruko oporezivanje, preferiranje
financiranja dugom, i preferirajući porezni tretman za vlasnike nekretnina u kojoj žive.
H-R također argumentiraju da sadašnji porezni sistem favorizira ulaganja u investicije i
fondove sa niskim rizikom kao naprimjer mirovinkse fondove, te da bi eliminiranjem
olakšica i odbitaka veći udio kapitala bio investiran u inovativna poduzeća bazirana na
novim idejama i tehnologiji.(idip p88.)

17
Rast

H-R u vezi rasta tvrde: Porezna reforma bi osim pojednostavljenja sadašnjeg poreznog
sustava utjecala na ekonomiju značajno: Povećanje poticaja za rad, povećalo
poduzetničku aktivnost i akumulaciju kapitala što bi povečalo BDP i standard života.
(Ibid 83)

H-R procjenjuju da bi njihov flat-tax povećao output za 6% godišnje, nakon što bi se

ekonomija prilagodila na poreznu promjenu što bi bilo nakon 7 godina. Tih 6% povećanja
bi se sastojalo od 3%nog povećanja radi povećanog radnog napora ostalih 3% radi
povećanja kapitala i poticajnije klime za poduzetništvo. (Ibid 83)

Ali H-R ne daju nikakav model na kojima temelje svoje procjene. Mnogi ekonomisti ne
vjeruju da bi promjena u poreznom sustavu značajno utjecala na stopu štednje ili odluku
o radnom naporu.

Atkinson flat-tax

Atkinson (1995) analizira za UK takozvani sustav temeljnog dohotka/flat-taxa, u kojem

postoji jedinstvena stopa oporezivanja i temeljni dohodak koji bi zamjenio porez na
osobni dohodak i cijeli socijalni sustav. Temeljni dohodak bi bio dan svakom pojedincu,
i zamjenio bi sve socijalne beneficije. Novi porez bi zamjenio trenutni progresivni porezni
sistem i sustav socijalnih doprinosa. Porezna stopa bi bila kao i kod svakog flat-taxa
jedinstvena bez obzira na visinu dohotka.

Prema Atkinsonu, glavne komponente i prednosti njegovog modela su sljedeće:

Temeljni dohodak mijenja sve porezne olakšice, čija vrijednost raste sa dohotkom, sa
refundable poreznim kreditom, čija vrijednost je jednaka za sve. To bi pomoglo slabije
plaćenim radnicima radi toga što sa trenutnim sistemom oni nemaju jednako veliku korist
od poreznih olakšica kao pojedinci sa većim dohotkom.

18
Sustav temeljnog dohotka/flat-taxa bio bio potpuno neovisan sustav. Sve odrasle osobe
bi dobivale temeljni dohodak, koji bi bio neovisan o njihovom građanskom statusu ili
okolnostima njihovog partnera. Djeca do 15. Godine života bi primala ekvivalent 2/3
naknade koju dobivaju odrasli. Nadalje, sav dohodak je oporezovan jednakom stopom, i
time nije potrebna obitelj kao porezna jedinica. To bi pogodovalo udanim ženama
smanjujući rodne nejednakosti.

Temeljni dohodak nebi ovisio o radnom statusu i stoga, osoba koja bi se vratila na posao
nebi izgubila naknadu. „Zamka nezaposlenosti“ bi nestala kao i potreba za provjerama o
sposobnosti ili mogućnosti rada pojedinca. Riješio bi se problem trenutnih nepoticajnih
efekata na rad sadašnjeg socijalnog sustava i određenih administrativnih troškova.

Takav sustav bi prouzročio smanjenje troškova za vlade, porezne obveznike i poslodavce.

Razne često komplicirane uvjetovane povlastice socijalnog sustava bi bile ukinute i nebi
bilo potrebe za nadzorom tako dodijeljenih sredstava.

Atkinsonov prijedlog poklapa se sa H-R flat-tax modelom u smislu da bi jedinstvena

stopa omogućila oporezivanje na izvoru plaće, kamate, dividende i rente. Kako bi
temeljni dohodak/flat-tax ukinuo i standardne osobne olakšice, Atkinson vjeruje da bi to
učinilo njegov model još jednostavnijim nego H-R flat-tax sustav. Isto tako pojedinci kao
samozaposleni koji sada plaćaju porez na dohodak i socijalne doprinose, oni nebi imali
više dvostruku poreznu obvezu u Atkinsonovom modelu (Cabre 2007).

19
Analiza utjecaja flat-taxa na primjerima pojedinih zemalja

U ovom dijelu rada analiziratii će se socioekonomski utjecaji uvođenja flat taxa na

primjerima zemalja koje su primjenile neki oblik flat-taxa. Velik broj država u Europi i
centralnoj Aziji je implementiralo neku verziju flat-taxa sredinom 1990ih, sa Estonijom
kao prvom državom sa flat-tax sustavom 1994. Reformep oreznog sustava se razlikuju od
države do države, i niti jedna država nije uvela „čisti“ flat-tax na sve izvore prihoda. Neke
države su uvele flat-tax samo na elemente osobnog dohotka,druge su uvele uz flat-taxa
na osobni dohodak, elemente flat-taxa na kapitalne dohotke ali sa drukčijom stopom, dok
su neke države uvele flat-tax sa istom stopom i na osobni i na kapitalni dohodak.Nakon
što su reforme poreznog sustava na bazi flat-taxa dobile zamah u javnim raspravama
brojne druge države počele su razmatrati uvođenje flat taxa, prvenstveno srednjoeuropske
tranzicijske zemlje kao Poljska, Slovenija,Češka i Mađarska. U ovom poglavlju dat cemo
sistematičan pregled stručne literature o socioekonomskim utjecajima flat-tax sa
posebnim naglaskom na na utjecaj takvih poreznih reformi na sljedećim područjima:

• Efikasnost i jednakost
I ekonomska efikasnost i utjecaj na raspodijelu dohotka su ključni problemi za
nositelje odluka o poreznoj politici. Štoviše efikasnost i pravednost često
impliciraju trade-off između sebe u dizajniranju porezne politike. Što se tiče
efikasnosti, porezi na dohodak pojedinaca i tvrtki se smatraju ključnima na utjecaj
o odlukama pojedinaca i tvrtki u vezi štednje, investicija i rada. Što manje porezni
oblik utječe na ponašanje agenata u ekonomiji on je efikasniji. Kao što smo već
spomenuli, u teoriji, primjena flat-taxa na sve vrste dohotka bi trebala imati manje
iskrivljujuč utjecaj na odluke pojedinaca i tvrtki nego porezni sustav sa različitim
poreznim stopama na različite vrste dohodaka. Flat-tax je često kritiziran u svezi
pravednosti tog poreznog oblika. Porezni obveznici plaća jednaku stopu poreza i
snose jednaki dio poreznog tereta u odnosu na dohodak, ali bogatiji porezni
obveznici, koji imaju veću mogučnost plaćanja ne snose veći teret od ostalih
proporcionalno sa svojim većim mogučnostima (vertikalna pravednost).
Vertikalna pravednost se dijelom može postiči kroz upotrebu poreznih kredita ili
neoporezivog dijela dohotka, čime se najsiromašniji slojevi izuzimaju od
oporezivanja u potpunosti ili dijelom. Također može se argumentirati da se

20
 porezna pravednost dijelom postiže i zatvaranjem raznih poreznih „rupa“ i
olakšica, radi toga što upravo porezni obveznici sa visokim dohotkom najčešće
iskorištavaju „rupe“ u poreznom zakonu te vješto koriste zakonske olakšice kako
bi umanjili ukupnu poreznu obvezu. Također pravednost bi trebalo analizirati iz
šire fiskalne perspektive, zbog toga što javni rashodi financirani poreznim
sustavom mogu biti izuzetno progresivne naravi, čineći time proračun
instrumentom raspodijele sa ciljem pravednosti.
• Jednostavnost i prihvaćanje porezne obveze
Jednostavniji porezni sustav i veći broj poreznih obveznika koji ne poseže za
poreznom evazijom jedni su od glavnih argumenata zagovornika flat-taxa.
Rezultati empirijskih istraživanja koje ćemo vidjeti kasnije sugeriraju da se
porezna evazija smanjuje a priznavanje stvarnih prihoda poreznih obveznika
povećava flat-tax poreznom reformom. Razina do koje flat-tax pojednostavljuje
porezni sustav ovisi dijelom i o promjenama iznosa i vrsta poreznih olakšica.
• Utjecaj flat-taxa na porezni prihod
Promjene u razini poreznog prihoda odražavaju dijelom i ciljeve kreatora porezne
politike koje žele postići poreznom reformom. U većini slučajeva, kreatori
porezne politike ne žele drastično smanjiti porezni prihod, stoga su porezne stope
i porezni odbitci izabrani tako da porezni prihod bude jednak kao i porezni prihod
kod proporcionalnog oporezivanja (Saavedra, 2007).
• Utjecaj flat-taxa na radni napor
?????

21
Uvodenje flat-taxa

Proces tranzicije početkom 1990ih godina primarni fokus imao je na makroekonomskoj

stabilnosti i ključnim strukturnim reformama kao što je proces privatizacije. Detaljnija
problematika optimalnog poreznog sustava nije bila u glavnom fokusu kreatora politike,
sve do sredine 1999ih kada su Baltičke države predvođene Estonijom 1994. Godine i
odmah zatim Litvom (nešto kasnije 1994.godine uvode flat-tax) i Latvijom (1995)
implementirale flat-tax jedinstvenu poreznu stopu na dohodak. Flat-tax je ponovo postao
aktualan sa Ruskom i Azijskom krizom krajem 1990ih, ali pažnju kreatora poreznih
politika i ekonomista diljem svijeta privukao je uvođenjem flat-tax na osobni dohodak
2001.godine u Ruskoj Federaciji. Ostale tranzicijske države istočne Europe su slijedile,
ponajviše Slovačka i Ukrajina 2004 godine i Gruzija i Rumunjska 2005 godine. Flat-tax
reforma je time pridobila pažnju među znanstvenicima i kreatorima porezne politike
diljem svijeta, kako su zemlje Istočne Europe i Kavkaza primjenile razne varijante flat-
taxa u svojim poreznim reformama. Niti jedna od tih varijanti nije bila „čisti“ u svom
najčiščem teoretskom obliku. Reforme su se fokusirale na jednaku stopu poreza na
osobni dohodak i jednaku stopu poreza na sve kapitalne dohotke, iako neke države su
imale jednake stope poreza na dohodak i porez na kapitalnu dobit, neke su poreznu
reformu usmjerile samo na porez na osobni dohodak. Reforme su također obuhvačale
određenu neoporezivu osnovicu ili neke olakšice za pojedine kategorije pojedinaca.
Porezne stope primjenjene na osobni i kapitalni dohodak razlikuju se značajno između
država. Najniža porezna stopa za osobni dohodak bila je 12% u Gruziji, zatim 13% u
Ukrajini. Sa druge strane najviše porezne stope implementirale su Baltičke države: Litva
je imala poreznu stopu od 33%, Latvija 25%, i Estonija poreznu stopu od 26%. Rusija je
imala najvišu stopu poreza na kapitalnu dobit, do 35%. Ostale države sa visokim stopa
poreza na kapitalnu dobit su Ukrajina i ponovo Baltičke države. 4 od 9 država koje su
implementirale neku varijantu flat-taxa-Estonija, Rumunjska, tada SciG (danas odvojene
države) i Slovačka imale su istu flat-tax stopu poreza na dohodak i dobit (Saavedra, 2007).

Velike razlike u stopama između država moguća su posljedica različitog vremena

implementacije. Baltičke države su flat-tax reformu uvele u razdoblju snažnih fiskalnih
ograničenja sredinom 1990ih, i opasnost od neodrživo velikog pada poreznih prihoda
nagnula je te države prema višim poreznim stopama. Ostale države, osobito one koje su

22
među zadnjima implementirali poreznu reformu 2004 godine pa nadalje, imale su iza sebe
već period snažnog ekonomskog rasta i usklaženije proračune u vrijeme implementacije
flat-tax reforme.

Razlike u stopama između država također odražavaju prereformske porezne stope i

sustav, prihod prikupljen od svakog poreznog razreda i općenito efektivne porezne stope.
Uspoređujući porezne stope svake države prije i poslije uvođenja flat-taxa pomaže
razumijeti ciljeve kreatora porezne politke. Isto tako gledajući prijašnje porezne stope
pomaže vizualizirati namjeru pojednostavljenja sa flat-tax poreznim sustavom.

Ključna odrednica flat-tax reforme u ECA? Državama je ostavljanje olakšica i poreznih

odbitaka, što je zastranjenje od teoretskog flat-tax modela. Kao i sa poreznim stopama,
razina i vrste olakšica i odbitaka se razlikuju od zemlje do zemlje u državama koje su
implementirale flat-tax reformu.

Razina olakšica je povećana u većini država uvođenjem flat-taxa, ali u različitim

omjerima. U Slovačkoj naprimjer, razina olakšica se gotovo dvostruko povećala i novi
porezni krediti su uvedeni kako bi se pojačala progresivnost. Ukrajina je također povećala
razinu olakšica ali smanjila broj subjekata na koji se olakšice odnose. Ukupno gledajući,
države koje su uvele veće fla-tax stope na dohodak paralelno su povećavale i razine
poreznih olakšica. Sa druge strane Gruzija koja ima izrazito nisku poreznu stopu od 12%
u potpunosti je ukinula sve porezne olakšice (Saavedra, 2007).

Tablica 1. Pregled poreza na dohodak zemalja koje su uvele flat-tax

Godina Stopa poreza Stopa poreza Stopa poreza Promjene u

uvođenja na dohodak na dohodak na dohodak u olakšicama
flat-taxa prije reforme nakon 2017.godini
reforme

Estonija 1994 16-33 26 20 Umjereni rast

olakšica
Litva 1994 18-33 33 15 Značajni rast
olakšica
Latvija 1995 10-20 25 20-31,4 Blago
smanjenje
olakšica
Rusija 2001 12-30 13 13 Umjereno
povećanje
olakšica

23
 Srbija 2003 10-20 14 10 Blago
smanjenje
olakšica
Slovačka 2004 10-38 19 19-25 Značajni rast
olakšica
Ukrajina 2004 10-40 13 18 (plus ratni Rast olakšica
porez 1.5%)
Gruzija 2005 12-20 12 20 Olakšice u
potpunosti
eliminirane
Rumunjska 2005 18-40 16 10 Rast olakšica
Makedonija 2007 15-24 12 10 Smanjenje
olakšica
Crna Gora 2007 16-24 15 9-20 Smanjenje
olakšica
Bugarska 2008 10-24 10 10 Smanjenje
olakšica
Češka 2008 12-32 15 22 Smanjenje
olakšica
Mađarska 2011 17-32 16 15 Smanjenje
olakšica
Izvor: Izradio student prema Amrus (2012).

24
Flat-tax u Rusiji

U 2001, Rusija je ujedinila svoje progresivne granične stope za osobni dohodak, od

prethodnih 12, 20 i 30 posto na jedinstvenu stopu od 13 posto. U sljedećoj su se godini
povećali prihodi od poreza na dohodak za 46 posto (realno oko 26 posto) i za petinu od
BDP-a. Ovaj uspjeh privukao je veliku pažnju i pokrenuo slične reforme u Istočnoj
Europi. Godine 2005. Ivanova, Keen i Klemm koristili su podatke o potrošnji pojedinca
i kučanstva iz Ruske državne longitudionalne studije o potrošnji kako bi procijenili
učinak flat-tax reforme u Rusiji na porezni prihod i poreznu evaziju.

Ova studija dala je nekoliko važnih zaključaka primjenjivih na druge zemlje s obzirom
na usvajanje sličnih reformi. Autori su utvrdili da sama reforma nije potaknula rast
prihoda od poreza na dohodak. U stvari, plaćanja poreza na dohodak, kao i kombinacija
plaćanja poreza na dohodak i socijalnog osiguranja, palo je za sve skupine osim onih koji
su u početku plaćali po niskim poreznim stopama i koji u osnovi nisu dotaknuti poreznom
reformom. Umjesto toga, ustanovili su da su niže stope poreza povećale poštivanje
poreznih propisa i poboljšale prijavljivanje prihoda. Vidljivo je bilo i povećanje
usklađenosti za pojedince koji su najviše profitirali poreznom reformom(porezni
obveznici s višim dohotkom) za 18 postotnih bodova (s 52 na 70 posto), dok je ostala
nepromijenjena za osobe na koje promjena stope nije utjecala (osobe s nižim prihodima
čiji porezi prije reforme su bili niži od fiksne stope utvrđene reformom).

Ova studija Ivanove,Keena i Klemma (2005) zaključuje da ruska porezna reforma se nije
isplatila jer su većina poreznih razreda plaćala manje poreza nego prije reforme. Autori
pripisuju poslijereformsko povećanje prihoda od poreza na dohodak povečanom
poštivanju poreznih propisa i zaključuju da, iako je poboljšanje naplate poreznih obveza
moglo biti rezultat flat-tax porezne reforme,to može također odražavati utjecaj jačanja
efikasnosti porezne administracije u isto vrijeme. Ostali pozitivni pokazatelji koji su
utjecali na rast poreznih prihoda, a nisu povezani s poreznom reformom, uključuju stvarni
rast plaća, rast cijena energije i šire strukturne reforme, koje su također su imale ulogu u
povećanju ukupnih poreznih prihoda.

Gorodichenko i Vazquez (2007) Mjere učinak flat-tax reforme u Rusiji na razinu porezne
evazije u Rusiji koristeći jaz potrošnje i dohotka što je proxy za neprijavljeni (utajeni)

25
 prihod. Taj se jaz smanjuje za 9-12% za pojedince kod kojih dolazi do pada marginalne
porezne stope, te autori zaključuju da dolazi do smanjenja porezne evazije ali prvenstveno
zbog dobrovoljnog smanjenja porezne evazije radi manje marginalne stope, a ne radi
pojačanog poreznog nadzora i strože naplate, što možemo vidjeti iz tablice da se osim
broja blokiranih bankovnih računa, večina ostalih vrsta kontrole smanjila nakon uvođenja
flat-taxa.

Rusija je smanjila broj svojih razreda poreza na dohodak (PIT) kao dio sveobuhvatne
porezne reforme u 2001. godini. Porezni prihodi i usklađenost porasli su u godinama
nakon reforme, zbog čega mnogi proglašavaju poreznu reformu uspjehom. Od tada je 28
država usvojilo flat-tax porezni sustav, a ostale države nastavljaju raspravljati o uvođenju
flat-tax poreznog sustava, uključujući SAD.

Tablica 2. Prikaz Ruske ekonomije prije i poslije uvođenja flat-taxa

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
Nominalni 1585.0 2200.2 2585.9 2741 4767 7302 9041 10830.5 13243.2 16966.4 21598.0
BDP,
milijarde.
real ni rast, -4.1 -3.5 0.8 -4.9 5.4 9.0 5.0 4.7 7.3 7.2 6.4
%
Godišnji 232.2 121.8 111.0 184.4 136.5 120.2 118.6 115.1 112.0 111.7 110.9
CPI, kraj
godine
Proračunski -49.1 -94.2 -127.9 -155 -44 138 265 97 174 760 1759
deficit (-),
milijarde.
Nominal 353.3 464.3 593.4 524.8 891.4 1481.9 1955.8 2331.0 2671.9 3299.6 4627.2
porezni
prihodi,
milijarde.
Realni rast, … -9.9 11.1 -25.4 -1.5 20.7 13.3 3.0 0.6 4.7 15.7
%
Od poreza 36.7 56.7 75.6 72.2 117.1 174.3 255.5 357.8 455.3 574.2 706.6
na dohodak,
milijarde.
rea ni rast, … 6.0 15.9 -19.4 -5.9 8.1 25.8 21.1 11.7 6.9 1.6
%
% od 10.4 12.2 12.7 13.8 13.1 11.8 13.1 15.3 17.0 17.4 15.3
poreznih
prihoda

26
Najviša 30 35 35 35 45 30 13 13 13 13 13
marginalna
stopa
poreza na
dohodak
Izvor: Napravio student prema Gorodichenko,Vazquez,Peter(2008)

Tablica 3. Porezne kontrole i sankcije u Rusiji prije i poslije flat-taxa

Porezne kontrole i sankcije 1999 2000 2001 2002 2003

189
Prikupljeni porezni prihodi od
poreznih kontrola i sankcija, u
milijardama rubalja 283 274 220.6 261

Od čega naplaćeno, milijarde rubalja 30.5 41.6 59.7 68.7 NA

Broj poreznih kontrola na lokaciji
poduzeća, tisuće 796 690 605 468.2 331.9
Broj poreznih kontrola poduzetnika,
tisuće 759 664 415 222.9 124.1
Prikupljeni porezni prihodi od
poreznih kontrola i sankcija na
lokaciji poduzeća, milijarde rubalja 49.7 75 68.4 NA 47.7
Od čega je naplaćeno, milijarde
rublja 20.3 21 17.8 NA NA

Optužbe za kršenje poreznog zakona

Tužbe menađera poduzeća, u tisućama 329 350 312 186 NA

Tužbe protiv poduzetnika, u tisućama 480 510 289 96 NA

Ukupni iznos optužbi, milioni rubalja 195 247 255 150 NA
Broj blokiranih bankonvih računa,u
tisućama 172 256 344 408 NA
Broj slučajeva proslieđen poreznoj
policiji na daljnju istragu, tisuće NA 14.4 17 13.4 9.5
Od čega su otvorene optužnice, tisuće 1.3 3.2 4 2.6 1.1
Izvor: Napravio student prema Gorodichenko,Vazquez,Peter(2008)

27
Utjecaj na povecanje poreznih prihoda

Realni prihodi od poreza na dohodak povećali su se za 26 posto u 2001., 21 posto u

odnosu na isto razdoblje godine 2002 i 12 posto u 2003. To je dramatično poboljšanje
tijekom prethodne tri godine, što je prouzrokovalo dvije godine pada nakon čega slijedi
godina rasta. Sličan uzorak zabilježen je i za prihode od poreza na dohodak kao udio bruto
domaćeg proizvoda (BDP), što ukazuje da prihodi od poreza na dohodak rastu brže od
BDP-a. Značajni i neposredni utjecaj na porezne prihode doveo je da mnogi vide reformu
uspjehom i vjeruje se da je flat-tax reforma u Rusiji bila katalizator za kasnije širenje
flat-tax poreznih sustava, osobito u istočnoj Europi.

Iako dokazi upućuju na različite uloge za različite aspekte reformi, fokus je ovdje na
utjecaj promjene stopa poreza na dohodak. Niže stope poreza imaju dva učinka na
porezne prihode. Prvo, niže stope podrazumijevaju niže prihode, ceteris paribus, jer svaki
porezni obveznik plaća manji udio svojih prihoda za porez. Međutim, niže stope pružaju
poticaj poreznim obveznicima da promijene svoje ponašanje na način da povećaju
oporezivi dohodak, što podrazumijeva veće prihode. Neto učinak poreznih stopa na
prihode ovisi o tome koji je učinak veći.

Iako je jasno da poboljšana provedba poreznih propisa i drugi ekonomski čimbenici su

pridonijeli rastu prihoda, također postoji jaki empirijski dokazi da su promjene ponašanja
agenata kao odgovor na niže porezne stope odigrali značajnu ulogu u uspijehu ove
reforme. Promjene poreznih stopa utjecale su na dva područja ponašanja potrošača:
stvarne, kao što su promjena broja radnih sati na radnom mjestu ili promjene u broju
radnih mjesta, i manipuliranje dohotkom, putem porezne evazije i legalnog izbjegavanja
plaćanja porezne obveze za određeno razdoblje (Prebacivanje dijela dohotka u drugu
kalendarsku godinu naprimjer). Postoje jasani empirijski dokazi da reforma nije imala
učinka na radni napor žena i vrlo mali pozitivan učinak na radnim napor među
muškarcima. To jest, povećanjem radnog napora (stvarna) ne može se objasniti
povećanje prihoda od poreza na dohodak. S obzirom na to da je stopa poreza pala, logičan
bi odgovor podrazumijevao pad prihoda (Duncan, 2012).

Prihod bi se također mogao povećati kroz povećano poštivanje poreznih propisa, tj. niže
evazije. Iako je vidljivo bilo veće poštivanje poreznih propisa koje je postignuto za sve

28
grupe, do najvećeg povečanja u pčoštivanju poreznih propisa došlo je kod oni poreznih
obveznika koji su imali najveće smanjenje porezne stope nakon reforme. Promjena u vidu
povečanog poštivanja poreznih propisa bila je dovoljno velika da bi se nadoknadio
gubitak prihoda koji je rezultat nižih stopa poreza na pojedinace. Stoga, porast prihoda
koji je uslijedio nakon porezne reforme može se dijelom pripisati nižim poreznim
stopama. S obzirom da su promjene u poštivanju poreznih propisa uglavnom veće od
utjecaja promjene porezne stope na ponašanje pojedinaca, zemlje s velikim
neusklađenostima između zakonske porezne obveze i stvarnog plaćanja porezne obveze,
vjerovatno će doživjeti veće povećanje poreznih prihoda sa nižim poreznim stopama,
ceteris paribus (Duncan, 2012).

Iako su promjene poreznog sustava izazvale promjene u usklađenosti formalne porezne

obveze i naplate te porezne obveze, s vidljivim pozitivnim učinkom na prihode, veliki dio
povećanja prihoda ne može se objasniti nižom stopom poreza. Stoga je važno je da budući
usvojitelji stavljaju jednaki, ako ne i veći, naglasak na provođenju poreznih zakona i
drugim administrativnim promjenama, kao i ekonomskoj klimi (Duncan, 2012).

Grafikon 2. Porezni prihodi Ruske federacoke

Porezni prihodi Ruske federacije u

milijardama rubalja
11000
10500
10000
9500
9000
8500
8000
7500
7000
6500
6000
5500
5000 Porezni prihodi
4500
4000
3500
3000
2500
2000
1500
1000
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016

Izvor: Ibidem.

29
Utjecaj na disitribuciju dohotka

Utjecaj uvođenja ruskog flat-tax sustava poreza na nejednakost dohotka je teško izolirati,
pogotovo s obzirom na činjenicu da je Rusija već imala trend stabilnog smanjenja
nejednakosti dohotka od 2000. do 2005. godine. Ipak, postoje neki empirijski dokazi o
promjeni poreznih stopa na nejednakost putem dva kanala. Prvo, niže stope poreza na
dohodak za bogate smanjila se njihova relativna porezna obveza u odnosu na siromašne,
koja je dovela je do posljedičnog porasta neto prihoda bogatih u odnosu na siromašne.
Istovremeno, niže stope poreza dovele su do promjene dohotka i promjene
produktivnosti, koje su se povećale bruto (a time i neto) dohodak bogatih u odnosu na
siromašne. Zajedno, izravni učinak i neizravni učinci putem ponašanja pojedinaca na
učinke promjene porezne stope povećali su nejednakost dohotka. No, nisu svi izvori
nejednakosti jednaki. Utjecaj na neto nejednakost dohotka ovisi o odgovoru na promjenu
dohotka nakon oporezivanja. Poboljšanje naplate i povećano poštivanje poreznih propisa
uzrokovano promjenom poreznog sustava glavni su razlozi povećanja oporezivog prihoda
nakon provođenja reforme. Stoga ne čudi da je utjecaj povećanog poštivanja poreznih
propisa imao najveći utjecaj na izmjerenu nejednakost. Međutim, ovaj učinak
usklađenosti ne predstavljaju nove resurse, niti predstavlja transfer resursa od bogatih
prema siromašnima. Umjesto toga, predstavlja postojeće resurse koje su uočeni nakon
reforme zbog smanjenja evazije i veće spremnosti građana da prikažu stvarne prihode. Iz
toga slijedi da je razina nejednakosti promatrana prije promjene poreznog sustava bila
pogrešno (prenisko) prikazana jer nije uzeto u obzir skriveni dohodak građana. S druge
strane, povećana je usklađenost imala mali učinak na stvarnu nejednakost - aproksimirana
potrošnjom - zbog plaćanja poreza na prethodno sakriveni dohodak. Stoga, iako je efekt
povećanog poštivanja poreznih propisa imao veliki formalni povećavajući učinak na
promatranu nejednakost, taj efekt je imao mnogo manji utjecaj na razinu stvarne
nejednakosti.

Za razliku od efekta usklađenosti, utjecaji produktivnosti mjeren brojem radnih sati imao
je vrlo mali (pozitivni) učinak na promatranoj i stvarnoj nejednakosti dohotka. Poreznom
reformom potaknuta promjena produktivnosti stvorila je veću ukupnu razinu dohotka, a
taj višak je bio raspoređen nejednako u korist bogatih. Zbog izrazito malog učinka

30
porezne reforme na stvarnu nejednakost i malog učinka povećane produktivnosti, reforma
imala je zanemariv utjecaj na stvarnu nejednakost prihoda.

Brojni čimbenici, uglavnom nepovezani s poreznom reformom, doprinijeli su smanjenju

nejednakosti promatranih tijekom razdoblja. Na primjer, realni BDP rastao je prosječnom
stopom od šest posto u istom razdoblju. Reforma je vjerojatno pridonijela gospodarskom
rastu povoljnijom ekonomskom klimom. Međutim, jedino simulacijom putem modela
opće ravnoteže moglo bi se odrediti koliko gospodarskog rasta može se pripisati reformi.
U svakom slučaju, gospodarski oporavak započeo je dvije godine prije reforme, što
ukazuje da bi makroekonomski učinci mogli biti mali (Duncan, 2012).

Grafikon 3. Kretanje GINI indeksa nejednakosti u Ruskoj Federaciji

46

44

42

40

38
Kretanje GINI indexa

36

34

32

30
1999 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Izvor: Napravio student prema procjeni svjetske banke (2015)

31
Slovačka flat-tax

Slovačka Republika od 2002. godine provodi opsežan paket socijalnih i strukturnih

reformi potaknutih želeći povečati zapošljavanje i konkurentnost. Prije reformi, Slovačka
je imala učinkovitu, ali fiskalno neodrživu socijalnu koja je bila prepreka za otvaranje
novih radnih mjesta te je sustav bio izuzetno nepoticajan za nezaposlene u vidu
neisplativosti traženja posla. Za rješavanje tih problema, vlada istodobno reformira svoj
porezni i socijalni sustav u 2004. godini, uvođenjem flat-taxa na osobni dohodak od 19
posto (smanjen od prethodnih stopi koje su bile od 10% do 38%) i smanjenje prosječnih
socijalnih transfera za 16%. Smanjenje stopa poreza na dohodak pratila je značajno
povećanje odbitaka i poreznih olakšica kako bi se smanjilo porezno opterećenje za
kućanstva s nižim primanjima i većim brojem djece.

Tablica 4. Olakšice i porezni krediti u Slovačkoj prije i poslije flat-tax reforme

Porezne olakšice i 2003 (prije reforme 2004 (nakon reforme)

krediti

Porezni obveznik 38,760 Sk (48000 Sk za 80,832 Sk

invalide)

Bračni partner 12,000 Sk ako nema prihode 80,832 minus prihodi bračnog
partnera

Umirovljenici sa 0 Sk (8,400 Sk u slucaju Nema olakšica

starosnom djelomične invalidnosti,
mirovinom 16,800 u slucaju potpune.

Djeca 16,800 Sk (22,800 u slučaju Nema olakšica

invalidnosti)

Porezni krediti

Djeca Nema poreznog kredita 4,800 Sk ako su godišnji prihodi

roditelja veći 6 puta od
minimalne plaće (Tada 36,480
Sk

Izvor: Napravio student prema Saavedra (2007, str.259) ??Fiscal Policy and Economic
Growth: Lessons for Eastern Europe and Central Asia??

Ministry of finance prema tocitatiujutro.pdf

32
Izvještaj Svjetske banke ispitivao je utjecaje kombiniranog poreza i reforme socijalnog
transfera na distribuciju dohotka i siromaštvo. Studija je utvrdila da je kombinirani
učinak reformi poreznog sustava i sustava socijalnih povećanje raspoloživog dohotka
većine kućanstava koje imali su pravo na naknadu. Jedina kućanstva koja su pretrpjela
smanjenje raspoloživog dohotka bili su ona s tri ili više djece u kojima su svi odrasli bili
nezaposleni i stoga su imali pravo na više socijalnih prava prije reforme, pa čak i onda i
na maksimalni potencijalni gubitak bio je ograničen.

Činjenica da je ukupni učinak na siromaštvo bio pozitivan unatoč smanjenju socijalnih

transfera od 16 posto, znači da je učinak reforme poreza na dohodak bio vrlo pozitivan.
Doista, bez smanjenje socijalnih povlastica porezna reforma bi smanjila siromaštvo za
čak 17 posto. Slovački porezni sustav postao je progresivniji nakon 2004. godine, a
najsiromašnija su kućanstva imala najviše koristi iz porezne reforme. To pokazuje da je
moguće povećati progresivnost poreza uvođenjem jedinstvene porezne stope uz
istovremenu promjenu strukture poreznih odbitaka i poreznih olakšica. (world bank 2005)

Jedan od ciljeva Slovačke reforme poreznog sustava bio je smanjiti ukupni porezni teret
i visoke stope poreza na dohodak, ali uz fiskalnu opreznost. U prvoj godini provedbe,
prihodi od poreza na dohodak pali su za 0,8 posto BDP-a (tablica 8.4). Međutim,
sveukupno broj povrata poreza je povećan, uključujući i za samozaposlene, što je dovelo
do malog povećanja prihoda od poreza na dohodak u 2005. godini. Ukupni prihodi od
porezna na kapitalnu dobit prije reforme iznosili su 2,5 posto BDP-a. Ukupni prihodi od
poreza na kapitalnu dobit su pali na 2,3 posto BDP - a u 2004, prvoj godini reforme, ali
su porasli iznad prereformske razine u 2005. Godini. Do tog obrata je došlo unatoč
smanjenju stope poreza na kapitalnu dobit od 25 na 19 posto, smanjenju poreza na
kapitalne dobitke s 36,3 na 19,0 posto i ukidanje poreza na dividende (prethodno
oporezivane na 15 posto). Ključni razlog povećanja prihoda bio je u širenju porezne
osnovice koja proizlazi iz ukidanja izuzeća. Slovačka je otišla dalje od većine drugih
zemalja u zatvaranju porezne rupe (točka 8.4), jer je smanjila porezne stope. (Saavedra,
2007).

33
U siječnju 2013 godine novoizabrana Slovačka vlada ponovo je vratila progresivan
porezni sustav kao dio mjera štednje. Uz već postojeću flat-tax stopu od 19%, uvedena je
i stopa od 25% za dohotke veće od otprilike 34,400E. Uz to uvedena je i viša stopa poreza
na dobit od 23%. Slovačka je uvođenjem flat-taxa 2004.godine, imala pozitivne
ekonomske trendove, rast BDP-a je bio i do 10%, nezaposlenost se gotovo prepolovila do
početka ekonomske krize (graf) i javni dug se smanjio sa 50% na 21% BDP-a u 2008
godini, stoga se nameće pitanje razloga ukidanja flat-txa sustava oporezivanja (The
London school of economics European institute,2013).

Grafikon 4. Stopa nezaposlenosti u Slovačkoj

Stopa nezaposlenosti u Slovačkoj 2003-2017

20
18
16
14
12
10
Stopa nezaposlenost
8
6
4
2
0

Izvor: Napravio student prema eurostat (2018)

Glavni argument Slovačke bio je negativan učinak na distribuciju dohotka na štetu srednje
klase. Uz to svijetska gospodarska kriza dovela je to povećanih zahtjeva da bogatiji
plaćaju veći dio poreznog tereta nego prije. To možemo vidjeti i na tablici 2. Koja
pokazuje veliki porast udijela ispitanika u 2008 godini, koji su odgovorili pozitivno na
pitanje dali misle da bi vlada trebala smanjiti dohodovne nejednakosti u Slovačkoj (The
London school of economics European institute,2013)

34
Grafikon 5. Preferencija za pravednijom redistribucijom dohotka u Slovačkoj

Preferencija za pravednijom redistribucijom

dohotka u Slovačkoj, 2004-2010
90%

85%

80%
Postotak ispitanika koji
75% smatraju da je potrebna
pravednija distribucija
70% dohotka

65%

60%
2004 2006 2008 2010

Izvor: Napravio student prema the London school of economics European institute
(http://blogs.lse.ac.uk/europpblog/2013/03/18/slovakia-abandon-flat-tax/,2013)

Iako je postojala korelacija dobrih ekonomskih pokazatelja nakon uvođenja flat-tax

poreznog sustava, nema jasnih kauzalnih empirijski dokaza da je flat-tax izravno utjecao
na poboljšanje ekonomskih pokazatelja. Generalno postoje 2 razloga zašto je teško
izolirati učinak flat-taxa na Slovačku ekonomiju. Prvo, mnogo se makroekonomsko bitnih
stvari promjenilo u isto vrijeme (Ulazak u EU, niski troškovi rada, porezna reforma, itd.).
Drugo, postoji malo kvalitetnih istraživanja i podataka za prereformski period.

Iako je uvođenjem više stope od 25% povećan porezni teret zapošljavanja i dalje, ta stopa
je među nižima u Europi te su procjene elastičnosti oporezivog dohotka također male. Sa
druge strane povećanje poreza na smatralo se problematičnijim i sa potencijalno
negativnim učinkom na direktna strana ulaganja,no kao što vidimo na grafu 3. Iz podataka
o stranim ulaganjima nemože se zaključiti da je povečanje poreza na dobit negativno
utjecalo na strana ulaganja u Slovačkoj.

35
Grafikon 6. Izravna strana ulaganja u Slovačku

Izravna strana ulaganja u Slovačku, u

milijardama dolara
4,5

1,5
Strana ulaganja

-1,5
2013 2014 2015 2016

Izvor: Napravio student prema izvještaju svjetske banke,2018

Ukrajina

Ukrajina je također željela smanjiti visoke marginalne porezne stope, pritom priznavajući
da bi porezni prihodi mogli pasti u kratkom roku. Fiskalne vlasti očekuje se pad prihoda
od poreza na dohodak za oko 0,5 posto BDP-a tijekom prve godine reforme (2004.), ali
bi se u potpunosti oporavila 2005. godine prihodi PIT-a u prvoj su godini smanjili za 1,3
posto BDP-a, znatno više nego što se očekivalo. Prihodi su oporavljeni u 2005 4,1 posto
BDP-a, ali je ostala ispod prereformne razine za 1 postotak BDP-a (vidi sliku 8.3). Prihodi
od CIT-a ostali su na razini gotovo na istoj razini tijekom prve godine i rastao dalje u
2005. godini, unatoč smanjenju stope od 30 do 25 posto u 2004. Godini Slovačka, pad
CIT stope bio je ublažen zatvorenim prazninama. Ukupni su porezni prihodi pala s 30,6
na 29,2 posto BDP-a a potom je porasla na 35 posto BDP-a u 2005. godini. Ovaj je val
bio potaknut po bučnim zbirkama poreza na dodanu vrijednost (PDV) (što objašnjava 66

36
posto vala), oporavak PIT i CIT i povećava se porez na rad (prvenstveno rezultat stvarnog
rasta plaća) (Saveedra,2007)

Baltičke zemlje

Estonija je 1994 godine uvela flat-tax porezni sustav postavši prva europska zemlja koja
je uvela flat-tax porezni sustav. Prije toga Estonija je imala progresivni porezni sustav sa
najvišom marginalnom stopom od 33%. Implementacija flat-taxa je gotovo u potpunosti
uvedena na inicijativu pro-tržišnog premijera Maarta Laara. U objašnjenju uvođenja flat-
taxa tadašnji estonski premijer objašnjava da za postizanje konkurentnog tržišnog
gospodarstva nije dovoljno samo deregulurati tržište nego i stvoriti povoljnu investicijsku
klimu poreznim sustavom koji ne „kažnjava“ uspijeh. Cilj je bio uspostava jednostavnog,
jeftinog i transparentnog poreznog sustava. (Greenberg, 2009).

Prihodi od poreza na dohodak i BDP su porasli uvođenjem flat-taxa. Iako povećanje

prihoda države nije bilo konzistentno te se iz korelacije sa uvođenjem flat-taxa nemože
nači kauzalnost koja bi direktno povezala flat-tax sa rastom prihoda i BDP-a

Grafikon 7. BDP Estonija

BDP Estonije od 1993-2017 u milijunima

$
50000
40000
30000
20000 BDP u milijunima $
10000
0

Izvor: Napravio student prema oecd-ovom izvještaju (2018)

37
Grafikon 8. Prihodi od poreza na dohodak u Estoniji nakon uvođenja flat-taxa

Prihodi od poreza na dohodak kao % BDP-a

10

6
% BDP-A

Prihodi od poreza na dohodak

kao % BDP-a
4

0
1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000

Izvor:Napravio student prema Greenberg (2009)

Vjerovatno najopsežnija analiza estonskog poreznog sustava je ona Karstena Staehera

(2008) Procjene učinaka poreza na dohodak na zaposlenost i blagostanje u državi sa flat-
tax poreznim sustavom: Case study Estonije“. Staehr razmatra kako pojedinci reagiraju
na ekonomske poticaje na tržištu rada. On koristi anketu estonske radne snage iz 2005e
godine koja se sastojala od otprilike 16,500 pojedinaca radne dobi, od kojih oko 8000 je
aktivno na tržištu rada, kako bi ispitao učinke oporezivanja rada na zaposlenost i
blagostanje.

Staehr najprije radi razliku između odluke o participaciji u radnom kontingentu i odluke
o intenzitetu rada mjerenog brojem radnih sat. Zatim gleda pojedince iz svih skupina
dohodaka, i procjenjuje kako promjena u poreznoj stopi utječe na njihovu odluku o
sudjelovanju i količini radnog napora ako sudjeluju u radnom kontingentu. Prosječna
porezna stopa utječe na odluku o participaciji u radnom kontingentu, dok marginalna
porezna stopa utječe na intenzitet radnog napora mjeren brojem radnih sati.

38
U prvoj fazi istraživanja on radi funkciju za predviđanje individualnog dohotka kao
funkciju individualnih karakteristika kao što su dob, spol, narodnost i obrazovanost.
Zatim procjenjuje logaritam od dohotka po satu i primanja za sve pojedince.

U slijedećoj fazi Staehrove analize je analiza individualne ponude rada, što on radi
koristeći Heckmanov model1 kako bi analizirao i pokazao da različiti faktori određuju
odluku o sudjelovanju u radnom kontingentu nasuprot ponude radnih sati. Zaključuje da
neto satnica nakon oporezivanja utječe pozitivno na odluku o participaciji u radnom
kontingentu. Elastičnosti rada su značajne za odluke o sudjelovanju u radnoj snazi, ali ne
za odluku o količini radnog napora, mjerenog brojem radnih sati, što navodi na zaključak
da neto prihod nakon oporezivanja ne utječe značajno na broj radnih sati pojedinca.

Staehrova analiza, posebno dio vezan za elastičnost ima brojne implikacije za Estonski
porezni sistem. On sugerira da porezna stopa utječe na odluku o sudjelovanju u radnom
kontingentu, dok ima zanemarivi učinak na broj radnih sati već radno aktivnih pojedinaca.

Staehr provodi 2 različita eksperimenta sa poreznim sustavom kako bi vidio učinak na

radnu ponudu. U prvom eksperimentu, osnovni odbitak je smanjen sa 1700 EEK na 1530
EEK mjesečno. U Nižoj i srednjoj dohodovnoj skupini zaposlenost je značajno smanjena,
dok je utjecaj bio manji u najvišoj dohodovnoj skupini gdje je elastičnost sudjelovanja u
radnom kontingentu bila relativno mala. Ukupna zaposlenost se smanjila za 0.48%. U
drugom eksperimentu, Staehr povećava poreznu stopu za 1% kako bi se prosječna neto
satnica smanjila najviše za pojedince sa visokim dohotkom. Iako najveći porast
zaposlenosti u eksperimentu imali su oni sa srednjim dohotkom zbog veće elastičnosti
rada. U ovom pokusu ukupna zaposlenost se smanjila za 0.36%. Oba pokusa sugeriraju
da promjene porezne promjene imaju značajni učinak na zaposlenost. Prvi pokus ima
najveći učinak među nižim dohodovnim skupinama, dok drugi pokus ima najveći učinak
među srednjim dohodovnim skupinama.

Staehrov rad je prvi koji je uzimao u obzir trošak blagostanja različitim oporezivanjem u
Estoniji, i jedan od nekoliko radova koje je kvantificirao utjecaj oporezivanja na
blagostanje jedne tranzicijske zemlje. Rad gleda elastičnost ponude rada u odnosu na

1
Heckmanov model selekcije je model koji uzima u obzir sklonost selektivnih parametara da utječu na
nezavisnu varijablu

39
promjenu marginalne porezne stope. Elastičnost ponude rada je relevantna za mjerenje
učinaka fla-tax poreznog sustava, pošto teorija kaže da preveliko oporezivanje ima
nepoticajan i negativan učinak na količinu radnog napora pojedinca. Staehrova analiza
pokazuje da pojedinci sa nižim dohotkom imaju najveću elastičnost rada na promjenu
porezne stope. Stoga oporezivanje pojedinaca sa niskim dohotkom može uzrokovati da
prestanu sudjelovati u radnom kontingentu, dok pojedinci sa višim dohotcima će
uglavnom nastaviti raditi. Koristeći se zaključcima iz ovog istraživanja, bilo bi efikasnije
imati progresivni porezni sustav gdje su pojedinci sa nižim dohotcima oporezovani
manja, a oni sa višim većom poreznom stopom. Stoga Staehr zaključuje da je trenutni
estonski flat-tax porezni sustav neefikasan u tome što bi veći porezni prihod bio
prikupljen oporezivanjem bogatijih više a siromašnijih manje.

Latvija i Litva uvele su flat-tax porezni sustav odmah iza Estonije (Latvija 1995e a Litva
1994e). Postoji jako malo istraživanja o utjecaju flat-taxa na te dvije države stoga ćemo
se fokusirati na generalne makroekonomske pokazatelje kao što su porezni prihodi i BDP.

Kao i u Estoniji, Latvija je u vrlo kratkom roku implemenitrala flat-tax sustav sa ciljem
pojednostavljenja poreznog sustava i davanja signala tržištu da je Latvija pogodna za
strana ulaganja. Latvija je od uvođenja flat-taxa 1995e godine imala konstantan rast BDP-
a do početka globalne ekonomske krize,kada je BDP oštro pao te još uvijek nije dostigao
najvišu pretkriznu razinu iz 2008e godine.

Grafikon 9. BDP Latvije

40
 BDP Latvije od 1995-2016 u $
4E+10

3,5E+10

3E+10

2,5E+10

2E+10 BDP Latvije od 1995-

1,5E+10 2016 u $

1E+10

5E+09

0
1995
1997
1999
2001
2003
2005
2007
2009
2011
2013
2015

Izvor:Napravio student prema oecd-ovom izvještaju (2018)

Prihodi od poreza na dohodak ako udio BDP-a nakon uvođenja flat-taxa u Latviji nemaju
tako jasnu tendenciju rasta u godinama nakon uvođenja flat-taxa, to vidimo na grafu gdje
u nekim godinama prihodi kao udio BDP-a rastu dok u drugima padaju.

Grafikon 10. Prihodi od poreza na dohodak u Latviji

Prihod od poreza na dohodak

kao udio BDP-a
6
5
4
%BDP-a

3 Prihod od poreza na
2 dohodak kao udio
BDP-a
1
0
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000

Izvor: Napravio student prema Greenberg (2009)

41
Litva je 1994e godine uvela flat-tax sa stopom od 33% što je bila najviša stopa poreza na
dohodak u prethodnom progresivnom sustavu, te su sukladno tome porezni prihodi
značajno rasli, kao i BDP. Kao i za Latviju iz ovih općih makroekonmskih pokazatelja
nemožemo izvesti jasni zaključak, jer na stope rasta BDP-a i poreznih prihoda utjecali su
i brojni drugi faktori, a trenutno nema dovoljno empirijskih istraživanja za te zemlje, gdje
bi se pokušalo izolirati učinak uvođenja flat-taxa na te države.

Grafikon 11. Rast BDP-a u Litvi

Rast BDP-a u Litvi 1994-2017

15
10
5
0
-5 Rast BDP-a u Litvi
-10 1994-2017
-15
-20

Izvor: Napravio student prema izvještaju svjetske banke (2018)

Grafikon 12. Porezni prihodi kao udio BDP-a u Litvi

Porezni prihodi kao udio BDP-a

u Litvi 1995-2015
8
6
4 Porezni prihodi
kao udio BDP-a u
2
Litvi 1995-2015
0
1995
1997
1999
2001
2003
2005
2007
2009
2011
2013
2015

Izvor: Izradio student prema izvještaju svjetske banke (2018)

42
Analiza uvođenja flat-taxa u Republici Hrvatskoj

Analizu scenarija hipotetskoj uvođenja flat-taxa u 2004. Godini napravio je Ivica Urban
(2006) sa instituta za javne financije. Simulirani porezni sustav ima slijedeće značajke:

• Dohodak poreznog obveznika je jednak svim vrstama dohotka tog poreznog

obveznika
• Dohotci od dividendi i udijela u profitu nisu oporezovani, radi moguće usporedbe
te vrste dohodaka su izuzete iz baze stvarnih i simuliranih dohodaka.
• Porezna baza je jednaka dohotku umanjenom za osobni odbitak i dodatne odbitke
za ovisne članove obitelji, u iznosima koji su jednaki stvarnim odbitcima u 2004.
Godini
• Porezni sustav je prihodovno neutralan, što znači da je jednak porezni prihod
prikupljen simuliranim sistemom, kao i stvarnim progresivnim sistemom 2004.
Godine. Nužna izračunata jedinstvena porezna stopa je 18.8%

Prvi red tablice dijeli porezne obveznike u razrede prema njihovom godišnjem
prihodu prije oporezivanja. 4. Red pokazuje prosječne porezne stope za stvarni a
6.red za simulirani sistem. Prosječna porezna stopa raste sa rastom dohotka u
simuliranom sistemu, što pokazuje njegovu progresivnost. Iako određene
promjene se događaju sa distribucijom poreznog tereta. Prosječna porezna stopa
pala je za one za dohotkom manjim od 20,000Kn godišnje, i za one sa dohotkom
od preko 100,000Kn. Najveće relativno smanjenje porezne obveze, od oko 10%
imali bi oni sa najvišim dohotkom, ali oni u stvarnom poreznom sustavu plaćaju
najviše poreza a to su oni sa preko 200,000Kn dohotka. Najće relativno povećanje
porezne obveze od oko 2.4% imali bi pojedinici sa dohotkom između 50,000-
60,000Kn. U apsolutnim iznosima najveće povečanje porezne obveze imali bi
pojedinci sa dohotkom između 60,000-70,000Kn. To pokazuje da bi srednji sloj
podnio najveći porezni teret u slučaju fla-tax porezne reforme.
Ova simulacija pokazuje da je većina progresivnosti u hrvatskom poreznom
sustavu rezultat osobnog odbitka. Autor zaključuje da da bi se postigla
progresivnost u sustavu poreza na dohodak bilo bi dovoljno imati optimalni
osobni odbitak i jednu poreznu stopu. Urban zaključuje da jednakim osobnim

43
 odbitkom kao i 2004.godine, ukidanjem svih ostalih olakšica i jedinstvenom
poreznom stopom od 19% prikupio bi se jednak porezni prihod, a 90%
progresivnosti poreznog sustava bi bilo sačuvano.

Tablica 5. Usporedba stvarnog i simuliranog poreznog tereta 2004e godine u Republici

Hrvatskoj

Udio od Pravi Pravi Simulirani Simulirani Razlika

ukupnog porez porez porez porez (kuna po
Dohodovni dijela (kuna po prosj.por (kuna po prosj.porez poreznom Razlika
razred poreznih poreznim ezna poreznom na stopa obvezniku (u
(u 000 kuna) obveznika obvezniku) stopa (%) obvezniku (%) ) postotku)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7=5-3. 8=6-4.
0-10 15.1 95 1.9 0 0.0 -95 -1.9
10-20 20.6 100 0.7 16 0.1 -84 -0.6
20-30 20.4 371 1.5 445 1.8 74 0.3
30-40 12.9 1,153 3.3 1,549 4.5 396 1.2
40-50 8.5 2,410 5.4 3,291 7.4 881 2.0
50-60 6.8 3,719 6.8 5,053 9.2 1,334 2.4
60-70 5.4 5,412 8.4 6,821 10.5 1,410 2.1
70-80 3.3 7,304 9.8 8,568 11.5 1,264 1.7
80-90 2.1 9,247 10.9 10,247 12.1 1,000 1.2
90-100 1.2 11,637 12.3 12,211 12.9 574 0.6
100-120 1.4 15,659 14.4 15,110 13.9 -550 -0.5
120-150 1.0 23,097 17.4 19,711 14.8 -3,386 -2.6
150-200 0.7 34,960 20.5 26,744 15.7 -8,216 -4.8
200 and up 0.7 91,156 27.4 57,182 17.2 -33,974 -10.2
Total: 100.0 2,930 8.1 2,930 8.1 0 0.0
Izvor: Napravio student prema Urban (2006)

Blažic (2009) radi simulaciju hipotetskog uvođenja flat-taxa za 2006.godinu sa stopama

od 19% i 21% koristeći mjesečni prihod. Autorica u simulaciji koristi sve prihode
pojedinaca koristeči podatke iz povrata poreza. Simulacija obuhvaća samo osnovnu
osobnu olakšicu a isključuje iz modela sve ostale olakšice. U izračunu porezne stope
pretpostavka je ukidanje svih nestandardnih olakšica (osim socijalnih doprinosa).
Autorica u izračunu dolazi do slične porezne stope kao i Urban (2006) od 18.7% (oko
19%). Zadržavanjem nestandardnih olakšica stopa bi trebala biti oko 20.7% (druga stopa
na grafu-21%).

44
Kao i u Urbanovoj simulaciji(2006) i u ovoj se simulaciji očituje negativni distribucijski
učinak uvođenja flat-taxa u RH. Radi osobnog odbitka krivulja je u početku strmija što
pokazuje i veću progresivnost za one sa najnižim dohotkom, ali kasnije sustav postaje sve
proporcionalniji pogotovo za one sa najvišim dohotcima.

Autorica izjednačavanjem jednadžbi za simulirani flat-tax i tadašnji progresivni sustav

dolazi do iznosa od 6,933 HRK za flat-tax stopu od 19% i 9,600 kn za flat-tax stopu od
21% za koje je jednak iznos poreza i stopa što vidimo iz tablice.

Tablica 6. Presjecanje postojeće porezne stope i simularane modelom

Flat-tax porezna Prosječna Dohodak nakon

stopa Dohodak Porez porezna stopa oporezivanja

19% 6,933 1,013 14,6 5920

21% 9,600 1680 17,5 7920

Izvor: Napravio student prema Blažić (2009)

Prosječan dohodak na mjesečnoj razini za osobe koje su podnijele zahtjev za povrat

poreza u 2006.godini bio je 4,499 za plaće, 2,917 za mirovine i 3,030 za samozaposlene.
To pokazuje da bi uvođenjem flat-tax sustava čitav srednji sloj u najširem smislu (također
dio onih sa iznadprosječnim dohotkom bi plaćali više poreza pod flat-tax sustavom)
plačao više poreza nego u tadašnjem progresivnom poreznom sustavu. Porezna stopa od
19% rezultirala bi manjim poreznim teretom jedino za mali broj pojedinaca sa visokim
dohotkom (oko 17% samozaposlenih i 13% zaposlenika), kada bi se u simulaciju uključili
i umirovljenici koji čine oko 40% poreznih obveznika a večinom uopće ne plaćaju porez
došlo bi se do rezultata sličnog onog u Urbanovoj simulaciji od oko 7% onih koji bi
plaćali manje poreza nakon reforme. U slučaju porezne stope od 21% 6,6% zaposlenika
i 8% samozaposlenih sa najvišim dohotcima bi profitiralo od porezne reforme
(Blažić,2009).

45
Zaključak

46
Literatura
Knjige

Internet izvori

47