Professional Documents
Culture Documents
Dusko Trifunovic - Pjesme
Dusko Trifunovic - Pjesme
TUMAČ
TIRANIJE
ZLATNI KURŠUM
1955.
FANI
Sve podrhtava
I brdo podrhtava i ešalon
Jer korak jači poče
A Fani se ni ne nasmeši
Al nije ni pljunula
Samo se stidom pokrila
U sebi vetar korila
I brzo koračala
A dugo prolazila
1956.
Ponovo se navikavam na ljude. Otkrivam
da nikom ne godi šansa da bude dostojan
drugog – svak hoće da je on merilo.
Vježbam se da o svima govorim, a da niko
ne prepozna svoje lice i svoje postupke u
mojim recima. Spašava me fabrika, futbal i
zalasci sunca preko Save.
A tu je tišina
ko da nema pasa,
kao da se ovog časa
seje nevidljivo seme
iz kojeg će nići šuma čarobnih štapića;
ili možda kvrgave kruške parastos čine
crknutim psima
ili suhim jablanima
ili onom promrzlom golubu
koji je juče dugo umirao
klonuo na cesti.
(I neko pređe: Neka crkne, reče,
mršavo ptice nije za jesti).
Vidim:
vernici i verolomnici sviraju na istoj fruli
podlog pastira
koji je ovnu branitelju odbio rog
da ga učini krotkim.
Ni šuma nema.
Pre da se neko nevažan rodio...
HOD MALIH
A osam nas
vukli smo kroz ceo dan
za debelo uže privezan
račvasti Rabotkov glas
a za danas smo
pojeli svoj hleb i mast
otresli mrve
i napili se vode.
1956-1962.
VETAR TREĆEG DANA
ZNAM ZAŠTO
VELIKI KRAJ
Ne pozivam te
ali za sobom nisam zatvorio vrata.
Umro sam
doputovao na veliki kraj
i dobro mi je najzad.
Da vidiš prostranstva!
Samo –
odavde se nikuda ne može.
I ne želi.
1956.
1957.
RUBOM BOSNE
Bratu Luki
I sada,
kao od plutovine da je, sporo potanja dan
u vodu,
a noć krekeće iz nje kraj barskih trava,
od Blagovesti, od prvih toplih kiša.
***
Mesec, već starčić, svu noć pametuje.
Stari moj, a bio si najgluplji u našim ratovima
i svake noći nosio fenjer
i plivao s nama i sa žabama.
***
I sutra će fabrika dugo svirati rubom Bosne,
a zvuk duže visiti nad rekom,
i sutra opet
žena će na prag šesti da nadoji mladunče
ćapćavo
i siti haljinu dugu da za četiri godine ne
okraća
dok se ne zacuri mamina Belodanka,
DO ARENE
Rod si mi neki
ko šuma šumarku punom povijuša.
fakir na lomači
Ali svejedno
i onako će mi kroz kosti prorasti
bunika neka
kad umrem na zaravanku kraj reke.
1957.
PREDNOST NA VEČNOST
Klicalo se dalje
jer spremali smo se da umremo mali
pa sve velike preuveličali.
***
Čudan sam danas
pobolevam nešto
a zdravljem se kunem da mi ništa nije.
I opet bežim
iz izbe svoje prognan hajkom nekom
i tražim nekog suncolikog u tami.
TAMBURICA
Noć je
i sve su ove magle zamaglile
a samo nekog nema kad nikoga nema
u tim maglama.
Kao da bih hteo da se ispovedam.
A zar bi bistrija bila reka
da li bi nabujala
da u nju prospem to pridnu života.
I kome to treba srpstvo naše
ako smo brankovići
kome naše reci
ako kao zlatni kuršumi ne zaseku
pa sjaju iz dubine
i po kap kapilare.
Dolazim da vas zavolim
da nekog nadigram i natpevam
a ne da vam o glavu razbijem tamburicu.
Čak kada pođem poklonicu vam je
samo ću svoj prtljlag da uvezem
njenim žicama bodljikavim
trebaće nečim da mi grob ograde.
Ja mislim da sam ipak došao na vreme
došao da vas zavolim
da se natpevavamo
da me zavolite
pa da vam na kraju za to poklonim tamburicu.
1957.
ZAPAMĆENI OSMEH
KAMEN I VODA
1958.
Već nisam sam. Već mogu da mahnem preko
ulice i već meni mašu. Otvaram se da bih
se zahvalio na dobrodošlici. Prvi put osetim
da je to lako i da je to zdravo. Ali moji
divljačni refleksi zuje: dok se otvaram s
namerom da se otvorim kao cvet, ti se
zatvaraš oprezan pred mirisom tog cveta.
Taj zakon učim napamet. I smeškam se.
NOVI APIS
BOGOSLUŽJE
1.
2.
A bit će
ko uspe da poseje zvezde
kao sunca će plodove brati
BABOVA RĐAVA
BAŠTINA
14. 3. 1960.
1959.
PRIPADNOST
VATROMET
ŽIVOT
I ja te komadom bijem
a ti me bijes danom i komadom
SUDBA
ŠEĆERNA TRSKA
KRIV JE NEKO
I temeljićemo
Jest.
Nisam.
ODUVEK OVOLIKO
Zlatnim satom bi trebalo meriti ove dane
SMIRAJ
VERNOST
Varam te
i dok drugi leže u travi
ja se slobodom svojom poigravam.
ni do pola još
a već popola pretrgnut
i ničeg na pretek nemam
ničega za bacanje
PESMA NI O ČEMU
M.
i nestaje nas –
željenih
a željenih.
1959.
GRAD
Ovde je
posle pokolja
prcživelom hajduku pomogla čobanica
da sagradi kolibu pored izvora
i da ozdravi
U zdravlje zdravih!
nikome drugom nema se o što
da kucne bistrim pićem
dok se pred nama žednim polako tanji mlaz
i obojicu nas
srušene ostavljali.
1959.
MLADOST
Ne želju drugu
do s tobom u krugu da sam
a krug nam neprobojan
a vidik samo naš
i voda do pod planinu.
Ne želju drugu
JAMČIM ZA POSLEDNJE
Izetu Sarajliću
O znam tu znanu
ali prcćutaću da sam prisutan bio
i da preživclc često čekaju kajališta
umcsto kašika zlatnih.
BAŠTINA
al ne kao ti
bio bih lovac na mesoždere kraj vode
gdc dođu žeđ da tole
a po skapaju pred mojom rukom
u vodu gledajući.
o baštine li tvoje
a ja u strahu od greha
plovim po svome moru dobrodušja
bolesniji otkako naučih imena bolestima
i lek pominjem a leka ne tražim
nad vodom suvo pijem i suvonjav se vijem
povampiri se katkad vižljasta snaga
no strah me gr eha
pa razmećem se svojim dobrodušjem
a na ponosu mi namet baštinjeni.
1960.
1960.
HLADNI KOV
Ko se sraman vrati
taj vesto svoje odsustvo sakriva
I hoću li po svome
drukčije ne mogu
mada me život opominje mudro:
Hladno se ne kuje hladnim se okiva.
1960.
DRUKČIJI LEK
To što ja krivudam
to staza krivuda
staza kojom ljudi prolaze
BELI JABUČILO
Znao sam
nisu uzalud žalosne vrbe
proletos prve prolistalc.
A sustignut
zadnjim dahom Jabučilo progovara
a ne može da poleti
U sedam susreta
sedam smrtnih grehova imamo
i sedam besmrtnosti
1960.
ODA OD BISERA
Dajući snagu
nekako ću smoći i za sebe deo
VARIJANTA
JETKE PRIPOVETKE
26. 5. 1962.
1961.
SAVEST
On je moj
a ja znam svoj naum napamet
smak svoj
i ceo ritual već vidim oko njega
i već sam zadovoljan
U moje vreme
a to je okrutni čistac sa obe strane Krista
bili smo ljudi
i bili jestivo Ijudožderaču
Ko kamen prvobitno
nešto se u meni usprotivi
a šta je sa mnom
koji od rođenja
pod krilima čuvam crne lastavice
ja kada poletim
da jato poleti ćelo
kad dignem teška krila
božije ptice da sunu
i crnim zadive sjajem
A iskušenja će doći
večito nastaju samo teški dani
i vatra će biti strasnija
od svih strašnih sevova
kad zdrobljena bukne moja
dugo sušena tvrd
nisam li u sredini
nema me ni postrani
SLAVNA SLAMKA
Da li bi bila spas
kad si već žena
da suziš samo za se ovaj prostor
i da se opet širina široko vidi
VENAC I LANAC
a srećni behu
i rodiše me između dva pljuska
na svome mostu preko mesečine
gde vedri bog grohota
i jedino cenu ima sirotinjski ud
BIO DOŠAO
Kako rekoh
putem nigde hladovine nije bilo
osim naših dveju senki
i mojega verovanja
a sada nada mnom raste mrkli hlad
duša mi obrasta mladicama žalosne vrbe
o koje čvrsto kanim kada narastu
da vešam nevernike
JASNO
meni je jasno
i sve jasnije biva.
1961.
ZA BRDIMA BRDOVITO
za brdima brdovito
ko pred mravom grobovi
slutim
nije bez zmije
jer nikako u taj prostor
jedno lice da ugradim
KARIJATIDA
Još gladujem
I kad saznam
SLAST I TREPET
ne sme da prevagne
ovo privremeno bavljenje lepotom
i letom
Ostani tu i takva
a kako tebi bude u pesmi
tako će meni u životu
niko ne gubi ništa po mome rasporedu
Urediću za te da budeš tu
i takva
da budeš slast i trepet
umesto strah i trepet
kao i moje jetke pripovetke što su
udešavam za te
uz put je to meni
a tebi mirna zaleđina
NOĆ
Noću
svi smo sami
a živimo svojih stotine života
Noću ko nas traži može da zaluta
jer mi boravimo negde na po puta
između sebe sada i nikada
i živimo svojih stotinu života.
1961.
MOJ SAT
Miljenku Mlađenoviću
i ne odričem te se
ali ja se vraćam
i treba da šijem bez mrlje ikakve
a ne mrlja da sam
sad mogu
a sve što još je
to je
da se
više snova ne počinje.
VEČE
Ja ne tražim zemlju
mislim
ljude tražim
ali ne baš ove ljude
nego ljubav
a ne opet ljubav samu
nego sebe
tamo negde u toj zemlji
sa ljudima
u ljubavi
Zasad
ležim
glavom prema niskom suncu
tačno pod moćnom pobočnom granom
pogodnom za jedno smireno vešanje
i sve mislim da na sve mislim
TU SAM NEGDE
I počesmo da tresemo
Mahnula mi iz daljine
sa sredine tajnog puta
I nestala
Plačući i posrćući
od radosti
1962.
REŠENOST
VATRE NA BREGOVIMA
ni da im slavlja začinim
ni da im vatra dogori
ni da svane
1962.
GOSPOĐA ISTORIJA
a s druge strane
posvojčad njena šumno mljacka
a ona umorno reži
a glas joj kao u gavrana
onoga dana.
a mi se samo smeŠkamo
i obaramo glavu.
1962.
SMEH
Suv i prav
osmeh se moj još katkad vidi
a retko kad se čuje smeh
Do pravog mora
meni se čini
moram još
suv i prav
da se plićaka nagazim mirnih
meni se čini
osmeh je moj i meni vidljiv
meni se čini
a ceo svet je bolji od mene
meni se čini
kao i tebi sve mi se čini
pravo je more ovo ovde
a mrtva voda na pučini.
1956-1962.
KASNO
TUMAČ TIRANIJE
19. 5. 1966.
1963.
U SE NA SE I UZA SE
A kad se vratim
da bude dosta hrane i rakije
da sve poplavi
a da ne poplavi Sava
I da kukuruz
bože mi oprosti
naraste
ovoliki
Da što povaljam
a što pokosim
makar pedeset generacija trava
pa da umrem
Da umrem u snu
omrknem a ne osvanem
pa da se o meni priča.
1963.
CVET U GLAVI
Ja u duši revolver
za tu metu
za taj cvet
i za ruku
što se pruža prema cvetu
i za glavu
što ne ume da se makne
pred tom rukom
pred plamenom
Otkud greška
otkud greška u projektu
SASVIM PLAVA
ŠKOLA SMRTI
Evo
po dogovoru
za volju porivu starom
ležimo
na starom mestu
skupa
posiednji put
Učimo se mreti
1963.
KRUH MOJ
A ja kakav sam
ne stidim se što nudim
i ne plašim što grizu
i glas moj pritom nije robijaš
odbegli
što ćutka ptice u strahu
i korak umekšava
Ja nisam došao tu
da vam kruh zamenim ovom jabukom
ni da se takmičimo u mešanju krvi
iako je
i moj kruh
za spomenik prikladniji
nego za crnu usmenu uspomenu
Greška je možda
što ja nesmotreno
kušam
da s druge obale
resim problem strašnog suda
što hoću da znam ko je gde
u ovom dugačkom nizu
ko ima pravo da podigne glavu
i prođe zdesna Ocu Zlatne Brade
To pokušavam
a grešim
jer navodnjavam oko natrule jabuke
podupirem je
i delim da zagrizu
a kruh mi se suši.
1963.
MOLBA
Crno preduzeće
za proizvodnju veštačke nesreće
i modernih skandala
Tu živeli trezno
to su mudre muke
Večno na putu
a većno u kutu
A moje je
da se zanimam samo sudbinom kapi
koje se umno snalaze
da sebi pronađu reku
Molbi prilažem
kopiju svojih otmenih snova
svoj interes za tugu
potvrdu o zdravlju i veselju
prilazem svoje krhke milione
strugotinu s moje duše zelenkaste
koja nikad neće stići da zarudi
I još
nevešt vernik
prilažući svoju isposničku nadu
u vaše skoro povoljno rešenje
unapred hvala
1963.
REŠENJE
Vi ste u zabludi
Pesnik ionako nema domovine
on to podvaljuje
o majci pevajući
Pređite na rad
u Pogon za izradu veštačke sreće
i polufabrikata
To je pod istim krovom
Tu gde bacate smeće
postoje tajna vrata
Probajte
ista vam ostaje plata
a rekreacija je zagarantovana
Uz drugarski pozdrav
Eto To
1964.
Još davno
mojim rođenjem
i sada vašim Rešenjem
meni je jasno stavljeno na znanje
da irnam pravo žalbe
i ja se žalim po propisu
Kao
sedim ja na travi
a kraj naše šume
levo
s južne strane
o bolno istegnute Isusove ruke
apostoli vežu gajtan od hamajlije
svaki svoje
pa se vešaju
BRAVARIJA I MARIJA
Posle rada
posle crne bravarije
pozivam te kod Marije:
došla nova pevačica
u naš vrt
u duhovnu našu baštu
u fabrički prehrambeni restoran.
Hajde sa mnom
da dišemo blizu nje.
VELIKO OTVORENJE
Već pijan
laćam se rukom za bor zelelni
a nemam kud kući
i ne znam zašto kući
ni zašto ovde da ostanem
Ogroman uspeh
feudalizam se vozi avionom
Ko pijan
Ja
***
Već smo dosad mirno mogli
biti kod kuće
da smo znali poći kući
kad je trebalo.
1964.
PRAVDANJE KATARINE
ja to znam
a to ne zna Katarina.
Ona misli
ja još mogu da naberem cveća
za nju
po svom telu
kao onda!
da naslada od nesklada
koji bese među nama
još me drži
ona misli
da još stoji ona kuća na proplanku
u koju se može ući
i ostati
jer sam za nas takva vrata napravio
ona misli
siguran sam
da su sobe u toj kući tako male
da smo stalno na dohvatu
jedno drugom
i još misli
verovatno
da su stvari u toj sobi
od vazduha
i zidovi naše kuće
od vazduha
i baš ništa nema tela
osim nas
još se secam
pričao sam
kako oko naše kuće kruži sprava
što nas čuva u samoći
i nikome osim ptica k nama ne da
***
Mogu stvarno cveće brati po svom telu
ja znam kako se to radi
Ima stvarno jedna kuća na proplanku
ali drugom
Stvarno vrata
Stvarno prozor tako mali
Stvarno vazduh ptice sunce
stvarno sami...
Ti me želiš razumeti
ti to tako lepo znaš...
ČASNA DOKOLICA
***
Izvolite
tu se seda
gleda se u zid beli
i u zamišljenu reku
a misle se svoje misli.
To ne diraj
taj vez veze moja draga
kad navrati
da dopuni ovaj mir.
Ovaj nož?
to je poklon od mog brata
hamajlija za kroz svet.
Ovo svetlo?
to je oca moga duša
koja gori
jer se kaje.
Ovaj sat?
to su reci moje majke
iste reci iste reci iste reci
da se čuvam da se čuvam
da sam stalno na oprezu...
A sve to služi umesto reke
koja teče kuda mora.
***
Došao kraj sveta mome opiranju.
Sad da protiv mene krenu svetska čuda
stala bi naglo
videvši mene
opako sama čoveka
kako prebirem neke misli
0 veličini gladi
1 kako gordo i goropadno
gađam
u mramorni čemer mladosti svoje
kako zakivam ekserima tu zagonetnu metu
koju bi trebalo da pogodim u letu
i da obletim pobednički krug.
***
Moj živote ne bilo te.
Eno mi reku gaze
učenice Više devojačke škole
i krišom nose cveće.
'Kao da s kruhom nemaju nikakve veze
ni s mojom majkom
idu devojke
ide potrošni materijal hudi
nadiru da mi pogaze okolicu
obraslu gustom travom.
Puštam sve
a kajaću se
što im nisam zabranio
i da dođu
i pitaju
i da odu
kad im s tugom kažu laž.
Puštam ih da čine čuda
dok ja ličim
na tu reku
koja teče
kuda mora.
1964.
SERENADA
A ja se pitam
šta ću s tobom lepom
Samo da te volim
valjda
čuvam za sebe
i propadnem neminovno
a da se nemam na što da potužim
A po tome
što se htelo reći serenadom
ljubav je početničke shvatanje lepote
i zbog te lepote
ja ponovo tvrdim
da je zemlja centar
sunce samo služi . . .
Biti oblak
koji brdo dograđuje
ali ne smem dozvoliti
da od toga dela brda
neoprezni kamen klešu za temelje
SIROTINJA
i mi se zagrlismo
To proslavimo mrsno
pobednički:
pojedemo meso
osušimo kože
složimo ih obe lepo
da se samo jedna vidi
da njega ona druga ne postidi
i živismo mirno.
TRAGIČNE PTICE
1965.
SUDBONOSNI DEČACI
Ne spremam odgovore
a pitaćete me:
U jedno herojsko doba zar je bilo moguće?
To dolaze na red
sudbonosni dečaci
iza deda na medveda
da čine svoja čuda
i dok odrastu
da vladaju svetom.
MLADO LUDO
Ja se trudim
svestan svoje monotonije oranice
paromlina šumarka crkve i kasapnice.
TEŠKA BOLEST
D.
Eto ležiš
Evo ležim
A ti ćutiš
Nema leka
1965.
ANA TEMA
Plavo duboko
i ne vidiš mu kraja
a po njemu pliva moja ANAtema
plava duboka
i ne vidiš joj kraja
plave duboke
i ne vidiš im kraja
plave duboke
i ne vidiš joj kraja
Od žive vode
živi pesak
plava duboka
i ne vidiš joj kraja
1965.
TIRANIJA
Da narasteš sine
da izučiš škole
da se vrati tata
da odslužiš vojsku
da ne bude rata
radi samo radi
dok se snađu stari
dok očvrsnu mladi
radi samo radi
da se slave stari
da se snađu mladi
radi samo radi
-----------------
Radi pa radi
a umiru stari
a stare mladi
a umiru stari
a stare mladi
a sunce se hladi
i radi
samo radi
da umiru stari
i da stare mladi
1965.
RUKAVICE SINA SIZIFA
Podne.
Taman podne
taman senka mog temena
na temenu sekund stala
kad naiđe Sin Sizifov
Sav na Oca Sin Sizifov
a kupio rukavice Sin Sizifov
da se prikri je
Oko Sina Sizifova poslovni prijatelji
sabralo se belo roblje
dobrovoljno na svoj rad
Ljubim ruke
ljubim samo vaše ruke
(Otac Sizif sam je kriv
što prilazi svom kamenu
što se ači
što ne kupi drobilicu.)
To zausti Sizif Sin
a ne reče
nego reče Sin Sizifov
Ljubim ruke
ljubim samo vaše ruke.
Opet podne.
Podne nikad nije palma
nikad maslina
podne jest čempres uvek
jeste toranj
bodež jeste
gromobran
vazda krov moje kuće
temelj nikad.
I kad senka sekund stane
nailazi Sin Sizifov
da ljubi ruke.
1965,
ZLOBA BOŽIJA
otimam se
Gađano ne pogođeno
zakazano odgođeno
viša sila sve se više uzvisuje
na zlu pamet padaju mi
neke horde raspusnika
gledam brojim
otimam se
zloba božija
radi samo mrki deo moga mozga
a ta žena hoće silom
da uđe u moju pesmu
Uđi
kriknem
hajde uđi
vidi i ti šta to znači i kakva je
zloba božija
OTROV ZA SAMCE
I to vreme merodavno
ta istina
ti talasi
elastičnost moje kosti
dokazni materijali
i taj ikarizam večna
opsesija krila
tuđih
gad do gada
Na rad
kao u kabare
gde nas izigravaju
golotrbe i slepe
--------------------
Tražimo energično
da se ubuduće
proizvodi samo otrov za samce
inače štrajk
inače zaokret nagli
u vreme pretpotopsko
Duboko human
Sindikat prostitutski
nudi nam svoju pomoć u prahu
a preko pododbora
i milosrdnih organa
one će resiti problem
ljubavi u vojsci
i biće mir
-------------------
Fabrika stoje čitav božiji dan
i hiljade
hiljade hiljade
ostaju živi
Antoganizmi vrve
Štrajk-breheri u ofanzivi
Oni su voljni da proizvode zube
od viška svojih kostiju
od svojih nogu i glava
Hiljade
hiljade hiljade hiljade
kibernetika i kiretaža
ekvilibristika i kamuflaža
Hiljade
hiljade hiljade hiljade
i odoh u marine.
1965.
IZVRŠI PA SE ŽALI
Mirno
a znači da stanem
kako ne stoji čovek dobre volje
da gledam pravo
a ne vidim
no čujem muhu
kako mi kruži oko buduće rane
da čujem krv svoju
na doboš stavljenu
i takav
tako
vežbam se
da mrzim
i sebe
i one na drugoj strani
Napred marš
i pesma
i cev
od usta do ležišta metka
kundak
sanduk
nišan
nož
zatvarač
obarač
udarac
Pesma
od usta do ležišta
nož nišan juriš
od ležišta do metka
A pali ćute
od usta do ležišta
od ležišta do metka
Pali
Izvrši pa se žali
Znače se ko nam fali
Sanduk
ili kosti razasute
1965.
SUVEREN
Moći ću da biram
i da budem biran
1966.
TUMAČ TIRANIJE
ČIST ZRAK
uz put kašlje
uz put puši
uz put diše čisti zrak
Idite svi
na put
na more
idite svi u avanturu
moj brat radi danas
gradi za vas
novu seriju
novu turu
on je teška industrija
on je taj fundament
Sklonite se
njemu treba čisti zrak.
1966.
SRAMNI PONOS
Ćutati i pustiti
da se čini
šta se čini
to ne ide
I bog i svet
o tom zna vrlo mnogo
Ali gledaj
Ja ne mogu
da preplivam ovu reku
a kažem da ne želim
Ja mu kažem
budi dobar
inače ti ode zvezda
već se ljulja
vidi ti se po očima
da to nije ta livada
koju tražiš
a ti tražiš
ti zapeo
na mene je bilo palo da dokažem
kako nije Sve u Svemu
Tih dana
nekako na početku ozdravljenja
tu uđe u moju sobu
reče zdravo
i sede.
Ti sede
a čekao sam da mi skočiš u poljubac
savivši noge
kao saksofon
čekao sam tvoju igru
nedostojnu za dečake.
Ti sediš
a ja gledam u dečicu
oko žene sa buketom
Ima U većeg greha
do ružnoj ženi dati
da žensku decu rađa
O gospodine bože
prevelika bese tvoja
1 tvoga Noja lađa.
Ti sediš
i sve da hoćeš
odatle ne vidiš
kako čovek gleda sunce
čovek zdrav.
A ko to da mi čini.
Ti sediš
a ja ne znam da li čekam
a čekaću doživotno
da mi skočiš u poljubac
savivši noge
kao saksofon.
1966.
SVETI SPAS
Puštam i praštam
Evo slobode
evo mrtve tačke
do koje bačeni kamen
vraća se ponovo u moje ruke
u moju šećernu dušu
i grki naplav oko nje
Takav se vraćam
Šta hoće ta Evropa ta Rusija ta Istorija
Puštam i praštam
SPAŠAVAJ SE
BILJEŠKA O PISCU
SADRŽAJ:
ZLATNI KURŠUM
(18. 11. 1958.)
1955.
FANI
USTRAJ KAO REKA
1956.
U SVETU VERNIKA I VEROLOMNIKA
HOD MALIH
UŽE
VETAR TREĆEG DANA
ZNAM ZAŠTO
VELIKI KRAJ
1957.
RUBOM BOSNE
DO ARENE
FAKIR NA LOMAČI
PREDNOST NA VEČNOST
TAMBURICA
ZAPAMĆENI OSMEH
KAMEN I VODA
1958.
NOVI APIS
BOGOSLUŽJE
1.
2.
3.
A BRUT JE ČASTAN ČOVEK
1959.
POPLAVA
PRIPADNOST
VATROMET
ŽIVOT
SUDBA
ŠEĆERNA TRSKA
KRIV JE NEKO
ODUVEK OVOLIKO
SMIRAJ
VERNOST
PESMA NI O ČEMU
GRAD
MLADOST
JAMČIM ZA POSLEDNJE
BAŠTINA
1960.
HLADNI KOV
DRUKČIJI LEK
BELI JABUČILO
SEDAM SMRTNIH GREHOVA
ODA OD BISERA
BREZA
VARIJANTA
1961.
SAVEST
DUGO SUŠENA TVRĐ
SLAVNA SLAMKA
VENAC I LANAC
BIO DOŠAO
JASNO
ZA BRDIMA BRDOVITO
NIJE BEZ ZMIJE
KARIJATIDA
SLAST I TREPET
NOĆ
MOJ SAT
TANANA VEČERA
POD STARIM BAGREMOM
VEČE
TU SAM NEGDE
GOTOV ČOVEK
1962.
REŠENOST
VATRE NA BREGOVIMA
GOSPOĐA ISTORIJA
SMEH
KASNO
1963.
U SE NA SE I UZA SE
CVET U GLAVI
SASVIM PLAVA
ŠKOLA SMRTI
KRUH MOJ
MOLBA
REŠENJE
1964.
ŽALBA
BRAVARIJA I MARIJA
VELIKO OTVORENJE
PRAVDANJE KATARINE
ČASNA DOKOLICA
SERENADA
MIMO SVET
SIROTINJA
TRAGIČNE PTICE
1965.
SUDBONOSNI DEČACI
MLADO LUDO
TEŠKA BOLEST
ANA TEMA
TIRANIJA
RUKAVICE SINA SIZIFA
ZLOBA BOŽIJA
OTROV ZA SAMCE
IZVRŠI PA SE ŽALI
SUVEREN
1966.
TUMAČ TIRANIJE
ČIST ZRAK
SRAMNI PONOS
SVOJEGLAVOST SA DVE OŠTRICE
TAKO NEŠTO MOĆI
SVETI SPAS
SPAŠAVAJ SE
BILJEŠKA O PISCU