Zašto Hrvatske Trgovine Radije Bacaju Nego Darivaju Hranu - Priča Dana - DW - 17.10

19. 10. 2017. Zašto hrvatske trgovine radije bacaju nego darivaju hranu? | Priča dana | DW | 17.10.
2017
LANGUAGE
TEME
PR IČA DAN A
Zašto hrvatske trgovine radije bacaju

nego darivaju hranu?
Hrvatska jest ukinula PDV za doniranu
hranu kako bi ona došla do socijalnih
samoposluga, ali trgovački lanci i dalje
hranu drže na polici gotovo do
posljednjeg dana valjanosti – i nakon
toga završava u smeću.
http://m.dw.com/hr/za%C5%A1to-hrvatske-trgovine-radije-bacaju-nego-darivaju-hranu/a-40967120 1/12
19. 10. 2017. Zašto hrvatske trgovine radije bacaju nego darivaju hranu? | Priča dana | DW | 17.10.2017
Premda je prošlo više od dvije godine otkako je

ukinut PDV na doniranu hranu, svaki dan više
od tisuću tona jestive i zdravstveno ispravne
hrane završava u kontejnerima, a ne u
socijalnim samoposlugama i pučkim kuhinjama.
Razlog: Pravilnik o oslobađanju plaćanja PDV-a
za doniranu hranu, kojim se potiče doniranje
hrane bez stvaranja dodatnih troškova za
donatora doduše postoji, ali nije zaživio.
Trgovački lanci, restorani, catering-tvrtke i

proizvođači hrane i dalje neusporedivo više
hrane bacaju nego doniraju, zbog čega socijalne
samoposluge koje djeluju u Rijeci, Vinkovcima,
Crikvenici, Vukovaru, Zagrebu, Karlovcu,
Varaždinu i drugim gradovima i dalje nemaju
stalnu isporuku hrane za svoje korisnike kojih je
sve više.
Odgovor na pitanje zbog čega trgovci i dalje

hranu radije bacaju, potražili smo kod Zorana
Grozdanova i Mladene Tadej, riječkih aktivista
koji su prije dvije godine i predvodili kampanju
za ukidanje PDV-a za doniranu hranu.
Grozdanov, je koordinator Mreže hrane,
platforme koja okuplja desetak udruga. Njihov
je cilj izgraditi učinkovit nacionalni sustav
doniranja i distribucije hrane pod geslom "Za
Hrvatsku bez gladnih!"
Trgovci će radije držati robu do posljednjeg dana

valjanosti na polici, čak i nuditi apsurdne popuste. Ali
makar ih donacija sada ne opterećuje PDV-om, nemaju
niti osobitih poticaja sudjelovati u projektu.
„Možda ipak i to prodam i zaradim..."

On nas uvjerava kako je glavni problem u
nedostatku sustava doniranja hrane i u
socijalnoj neodgovornosti donatora. "Problem je
u potpunom nedostatku svijesti da se stotine i

tisuće obitelji u Hrvatskoj mogu nahraniti s
hranom koju trgovci proizvođači svakodnevno
bacaju, a ne doniraju", objašnjava Grozdanov.
Mladena Tadej, volonterka riječke socijalne

samoposluge i članica Mreže hrane, podsjeća da
su na početku njihove kampanje za oslobađanje
donirane hrane PDV-a trgovci tvrdili da im je
PDV glavna prepreka. U međuvremenu se
pokazalo da to ipak nije točno i da to nije jedini
problem. "Glavna prepreka su njihova želja za
profitom, nesolidarnost i nebriga", rezolutna je
riječka aktivistica. Trgovci, po njezinim riječima,
robu prodaju do zadnjeg dana roka trajanja i
nude je i sa 80% popusta. Iako po važećem
pravilniku mogu donirati robu od 90 do sedam
dana prije isteka roka trajanja i biti oslobođeni
PDV-a. U Rijeci je iznimka Dukat koji je, kaže
Tadej, jedina tvrtka koja surađuje i daje robu
čak i desetak dana prije isteka roka trajanja. Iz
toga se nameće nedvojben zaključak: profit je
glavni razlog zbog kojeg trgovci i tvrtke ne
doniraju hranu.
Dodatni problem krije se u činjenici da socijalne
samoposluge nemaju logistiku i prijevozna
sredstva za dopremanje hrane od donatora do
svojih korisnika. Veliki trgovački lanci i
proizvođači po sadašnjem sustavu nemaju

interesa dopustiti korištenje vlastite logistike za
tu namjenu, tako da umjesto tog dodatnog
troška i dalje radije bacaju i uništavaju hranu
nego da je doniraju.
Računalom do objeda za siromašne
Mladena Tadej
U Hrvatskoj, nastavlja Tadej, ne postoji sustav

koji bi osiguravao doniranje. Trgovce se ne može
prisiliti da doniraju ako oni to ne žele, iako u
svijetu postoje i takvi slučajevi. Primjerice u
Belgiji država doniranjem hrane uvjetuje
produljenje okolišne dozvole.
Ukidanje PDV-a za doniranu hranu prije dvije
godine trebalo je biti samo prvi korak u
izgradnji sustava za doniranje hrane. On je
trebao povezati proizvođače i trgovce, odnosno
donatore s korisnicima, socijalnim

samoposlugama. Aktivisti okupljeni u Mreži
hrane predložili su Ministarstvu poljoprivrede,
koje je nadležno za ovo pitanje, uspostavu IT
sustava između glavnih aktera sustava za
doniranje hrane. Taj sustav trebao je umrežiti i
povezati socijalne samoposluge međusobno,
kako bi se vidjelo kakvo je stanje njihovih zaliha,
kao i donatore i proizvođače hrane.
Ministarstvu poljoprivrede predloženo je i

osiguranje olakšica za one koji bi prevozili robu
od proizvođača do korisnika, odnosno socijalnih
samoposluga. Razmišljalo se i o drugom
rješenju, odnosno stvaranju banke hrane, iako
se radi o skupljem i zahtjevnijem rješenju.
Banku hrane u tom slučaju predstavljalo bi
skladište u koje bi proizvođači dovozili svoje
viškove iz kojeg bi se onda hrana raspoređivala i
usmjeravala prema korisnicima.
Crkvena trgovina za potrebite Kruh sv. Elizabete u Rijeci

otvorena je tek povremeno, jer i poklonjena hrana stiže
tek ponekad - i nipošto je nema dovoljno. A kontejneri
iza samoposluga su uvijek prepuni...
Država želi – i mora nešto učiniti

No odluku treba donijeti brzo jer stanje postaje
nepodnošljivo, a hrane nedostaje u većini
socijalnih samoposluga u zemlji. Prošlog tjedna
predstavnici Mreže hrane izvijestili su o svemu
nadležne u Ministarstvu poljoprivrede kojima su
predali i projektni prijedlog za nastavak
izgradnje cijelog sustava. Grozdanov je došao sa
sastanka zadovoljan jer su njihovi prijedlozi
prihvaćeni.
Kako doznajemo od naših sugovornika, 1.
siječnja trebala bi početi realizacija projekta
izgradnje IT sustava za doniranje hrane i to na
temelju prijedloga Mreže hrane. Ministarstvo
poljoprivrede izvijestilo je nakon sastanka da se

razmatraju svi modeli i prijedlozi kako bi se
došlo do najboljeg rješenja u cilju poticanja
doniranja hrane. Država je ponovno pokazala
spremnost sudjelovati u ovom projektu, što ne
treba objašnjavati samo humanitarnim i
altruističkim razlozima. Jer Hrvatska je kao
članica EU dužna postupno smanjivati i do
2030. prepoloviti količinu hrane koja završava u
smeću.
Ponovno uključenje siromašnih u

društvo
Zoran Grozdanov
Riječki aktivisti nadaju se da će ovaj put projekt

biti realiziran do kraja kako bi se mogli posvetiti
svom prvotnom cilju, koji bi se mogao opisati
kao želja da ne samo nahrane svoje gladne
sugrađane, nego i da im pomognu da više ne

budu gladni. Riječka socijalna samoposluga
osnovana je prije šest godina i to kao prva takva
ustanova u Hrvatskoj. Danas ima više od 1200
izdanih kartica, što znači da s članovima obitelji
skrbi o tri do pet tisuća ljudi.
"No ideja socijalne samoposluge u Rijeci bila je
da njome privučemo korisnike kako bismo se
onda mogli posvetiti njihovom ponovnom
uključivanju u društvo. Željeli smo djecu
osnažiti da izađu iz sadašnjeg kruga neimaštine.
Željeli smo se više baviti korisnicima i njihovim
problemima, a ne samo prikupljanjem hrane.
No zbog ogromnog posla pri prikupljanju hrane
time se ne stignemo baviti. Premda je stanje u
Rijeci bolje nego u ostalim gradovima jer imamo
krasne volontere koji znaju ljudima objasniti
zašto je važno donirati hranu, a i Rijeka je
razmjerno bogat grad i ljudi mogu više dati,
uspostava sustava doniranja hrana omogućila bi
nam rad s ljudima. A to je bio naš cilj od
početka", zaključuje naša sugovornica.
PR EP O RUK A UREDNI ŠT VA
Kruh naš svagdašnji - na smeću

U Njemačka kina dolazi film koji na potresan način

govori o masovnom bacanju hrane u industrijskim
zemljama. Njome bi se mogli tri puta nahraniti svi
gladni ovoga svijeta. (08.09.2011)
Ronioci u smeću na zadatku

Stefan i Lars su studenti i zapravo imaju dovoljno novca
za život. Ali iz principa oni žive od otpada koji nalaze u
kontejnerima za smeće. Time prosvjeduju zbog brda
dobre hrane koja se u Njemačkoj svakodnevno baca.
(27.08.2012)
Zbog PDV-a hrana ide u smeće

Pučke kuhinje u Hrvatskoj su sve brojnije i imaju sve
više korisnika. Istovremeno tone upotrebljive hrane
završavaju u smeću jer je trgovcima to jeftinije nego
donirati hranu. (09.07.2015)
AU DI O S AN D VI DEO S O N T H E TO P I C
Danski model za spašavanje hrane
Datum 17.10.2017
Autor Denis Romac
Ključne riječi
Hrvatska darivanje hrane
,
,
trgovački lanci
,
porez na dodanu vrijednost
,
socijalna pomoć siromaštvo
,
,
Mreža hrane Rijeka
,
Podijeli
VI Š E I Z RUBRI KE
Ako je novčanik prazan, onda u šume

po ogrjev 18.10.2017
I u Srbiji je došlo vrijeme da se
upali grijanje, ali topao dom je
sve skuplji luksuz. Problem su i
toplane i izolacija, a najjeftinije
je grijanje na drva. A još je jeftinije – ako se u

šumu odlazi ilegalno.
Vatreni pakao u vinskom raju 16.10.2017
Već tjedan dana sjeverom

Kalifornije bjesne požari,
najgori u povijesti zapadne
obale. I kraj stihije se još ne
nazire.
Njemački izvozni hit - pas tragač

15.10.2017
Njemački psi tragači mogu

pronaći sve: od mobitela preko
novca pa do droga. Školuje ih
se u središtu Njemačke a na
posao odlaze u cijeli svijet.
© 2017 Deutsche Welle

Kontakt | Legal notice |
Zaštita osobnih podataka
Desktop verzija

Zašto Hrvatske Trgovine Radije Bacaju Nego Darivaju Hranu - Priča Dana - DW - 17.10

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zašto Hrvatske Trgovine Radije Bacaju Nego Darivaju Hranu - Priča Dana - DW - 17.10

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

19. 10. 2017. Zašto hrvatske trgovine radije bacaju nego darivaju hranu? | Priča dana | DW | 17.10.

Zašto hrvatske trgovine radije bacaju

Premda je prošlo više od dvije godine otkako je

Trgovački lanci, restorani, catering-tvrtke i

Odgovor na pitanje zbog čega trgovci i dalje

Trgovci će radije držati robu do posljednjeg dana

„Možda ipak i to prodam i zaradim..."

u potpunom nedostatku svijesti da se stotine i

Mladena Tadej, volonterka riječke socijalne

proizvođači po sadašnjem sustavu nemaju

Računalom do objeda za siromašne

U Hrvatskoj, nastavlja Tadej, ne postoji sustav

donatore s korisnicima, socijalnim

Ministarstvu poljoprivrede predloženo je i

Crkvena trgovina za potrebite Kruh sv. Elizabete u Rijeci

Država želi – i mora nešto učiniti

poljoprivrede izvijestilo je nakon sastanka da se

Ponovno uključenje siromašnih u

Riječki aktivisti nadaju se da će ovaj put projekt

sugrađane, nego i da im pomognu da više ne

Kruh naš svagdašnji - na smeću

U Njemačka kina dolazi film koji na potresan način

Ronioci u smeću na zadatku

Zbog PDV-a hrana ide u smeće

Danski model za spašavanje hrane

Autor Denis Romac

Hrvatska darivanje hrane

Ako je novčanik prazan, onda u šume

je grijanje na drva. A još je jeftinije – ako se u

Vatreni pakao u vinskom raju 16.10.2017

Već tjedan dana sjeverom

Njemački izvozni hit - pas tragač

Njemački psi tragači mogu

© 2017 Deutsche Welle

You might also like