AutoCAD LT Ivana Penezic PDF

Autodesk AutoCAD LT / IVANA PENEZI]
IVANA PENEZI]
Autodesk AutoCAD LT tako lako
Izdava~:
ZNAK Zagreb
Urednik:
Goran Jedna~ak
Lektura i korektura:
Mladen Jedna~ak
Grafi~ki dizajn i priprema za tisak:

MI[ d.o.o., Zagreb
Tisak:
Grafika HISON d.o.o.
Tehni~ko vodstvo: Alan Hison
CIP Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb
UDK 681.3.06:62(035)
PENEZI], Ivana
AutoCAD LT: Tako lako / Ivana Penezi}.
Zagreb : Znak, 1997. xii, 237 str. : ilustr.; 24 cm. (Tako lako)
Kazalo
ISBN 953 189 067 6
Copyright © ZNAK, Zagreb, 1997.
Sva prava pridràna. Niti jedan dio knjige nije dozvoljeno upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojem
obliku ili na bilo koji na~in, niti pohranjivati u bazu podataka bilo kojeg oblika ili namjene bez prethodne
pismene dozvole izdava~a, osim u slu~ajevima kratkih navoda u stru~nim ~lancima. Izrada kopija bilo
kojeg dijela knjige u bilo kojem obliku predstavlja povredu Zakona.
Izdava~ i autor uloili su najve}i mogu}i napor u kvalitetnom pripremanju ove knjige. Izdava~ i autor
objavom ove knjige ne pruàju nikakve garancije, izravne ili posredne, za bilo koji dio sadràja knjige,
proceduru, postupak, radnju ili navod koje se nalaze u ovoj knjizi. Izdava~ i autor ne snose nikakve
posljedice koje bi mogle nastati uporabom ove knjige, niti se smatraju odgovornim za bilo kakvu {tetu ili
gubitak uzrokovan izravno ili posredno ovom knjigom.
Autodesk
AutoCAD
LT
potpisuju hrvatski autori
IVANA PENEZI]
O autoru
Ivana Penezi} diplomirala je arhitekturu, a radi kao profesorica na Gra-
diteljskoj tehni~koj {koli gdje predaje Ra~unalstvo u graditeljstvu. Svoje
bogato iskustvo i znanje profesorskom je lako}om prenijela u ovaj pri-
ru~nik. Kombinacija stru~nosti i pedago{kog iskustva ~ini Ivanu ideal-
nom autoricom ove edukativne, primjerima brojne knjige.
SADR@AJ
O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . V
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Namjena knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Organizacija knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Okviri tako-lako . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII
Slike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVIII
I. DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1. poglavlje: Osnovno o AutoCAD-u LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Pokretanje AutoCAD-a LT . . . ......................................... 3
Osnovni ekran AutoCAD-a LT .........................................4
Padaju}i izbornici . . . . . . . . . ......................................... 7
Alatni okviri . . . . . . . . . . . . . ......................................... 9
2. poglavlje: Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Koordinatni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Kako radi naredba Line . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Relativne koordinate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Apsolutne koordinate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Mjerne jedinice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Kako pohraniti crte` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Kako nacrtati kru`nicu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Zumiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Odabir objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Kako radi naredba Erase . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Upotreba naredbi Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38
3. poglavlje: Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
VI Sadràj
4. poglavlje: Crtanje tlocrta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

Pripreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Granice crteà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Kako zadati granice crteà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Slojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Definiranje slojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Kako promijeniti vaè}i sloj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
Crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Kako radi naredba Offset . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Kako radi naredba Fillet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Kako radi naredba Trim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Kako radi naredba Extend . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Kako u~itati vrste linija u AutoCAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
5. poglavlje: Crtanje oznaka za kupaonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103

Crtanje oznake kade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
Kako radi naredba Make Block . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
Crtanje oznake umivaonika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
Crtanje oznake wc {koljke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
Kako umetnuti blok u crte` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
Kako radi naredba Explode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132
6. poglavlje: Kako mijenjati izgled crteà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

Promjena izgleda crteà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
Kako radi naredba Move . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
Kako radi naredba Stretch . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
Kako radi naredba Distance . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Kako radi naredba Rotate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
Kako radi naredba Scale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Kako radi naredba Copy . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
7. poglavlje: Pisanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

Definiranje stila teksta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
Kako radi naredba Line Text . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161
Kako mijenjati ve} napisani tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
Mjerenje povr{ine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
Kako radi naredba Area . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
Sadràj VII
8. poglavlje: Definiranje bloka naredbom Wblock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171

Crtanje elementa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
Kako radi naredba WBlock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
9. poglavlje: Ucrtavanje uzorka {rafiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

Kako radi naredba Hatch . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
Kako mijenjati ve} nacrtani uzorak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191
10. poglavlje: Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193

Priprema crteà za kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
Definiranje stila kotiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209
Defpoints . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
Trajno uklju~ivanje alata Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .217
11. poglavlje: Iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219

Priprema crteà za iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
KAZALO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
IX Uvod
UVOD
Programi za ra~unalnu podr{ku projektiranju i proizvodnji (CAD/CAM)
ve} dugi niz godina predstavljaju standardne alate za izradu najsloèni-
jih projekata. [irok raspon njihovih mogu}nosti ~ini ih, jasno, i vrlo slo-
ènima za upotrebu. Najpopularniji CAD program svakako je Autodeskov
AutoCAD koji se nametnuo kao vaè}i standard. AutoCAD LT snaàn je i
prilagodljiv program koji za 2D crtanje nudi gotovo sve {to i njegov sta-
riji brat. Kako, me|utim, krenuti u svijet AutoCAD-a LT, a pritom ne izgu-
biti previ{e vremena i strpljenja? Odgovor, naravno, nude kvalitetni i
razumljivi priru~nici.
Namjena knjige
Knjiga tako-lako AutoCAD LT namijenjena je po~etnicima u radu s
AutoCAD-om, kao i u~enicima tehni~kih {kola koji u svom radu upotreb-
ljavaju CAD/CAM programe. Napisana je kao ud`benik koji korisnika kroz
niz vje`bi dovodi do krajnjeg cilja - nacrtanog i na pisa~u/crta~u iscrtanog
tlocrta objekta. Jasno}a i jednostavnost izraza, kao i postupnost u uvo-
|enju novih znanja ~ine ovu knjigu odli~nim ud`benikom za sve one koji
na razumljiv i jednostavan na~in èle ste}i osnovna znanja o AutoCAD-u
LT, ali i o na~inu primjene CAD programa op}enito.
Okviri tako-lako
U knjizi }ete se susretati s okvirima tako lako u kojima moète pro~itati
razne savjete za ubrzavanje rada, odre|ene napomene vezane uz rad po-
jedinih naredbi, ali i upozorenja za izbjegavanje naj~e{}e ponavljanih
gre{aka.
X Uvod
Slike
U knjizi tako-lako AutoCAD LT posebnu pa`nju posvetite slikama. Naime,
~itav pristup knjizi temelji se na crtanju konkretnog primjera, pa sve sli-
ke ne samo da slijede okolni tekst, ve} predstavljaju i osnovnu vizualnu
informaciju koja }e vam pomo}i u lak{em snalaènju i, naravno, crtanju.
Va{i }e se ekrani u pone~emu razlikovati od onih koje }ete ugledati u
knjizi ({to ovisi o pode{enjima Windowsa 95), ali }e sadràjno, neovisno
o tim razlikama, biti jednaki.
I DIO
1. Poglavlje
Osnovno o AutoCAD-u LT
Pokretanje AutoCAD-a LT
U ovom poglavlju
l Osnovni ekran AutoCAD-a LT

l Padaju}i izbornici
l Alatni okviri
U ovom poglavlju upoznat }ete se s izgledom osnovnog ekrana AutoCAD-a LT i na~inom

zadavanja naredbi.
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 3
Pokretanje AutoCAD-a LT
Kada su na va{em sustavu jednom instalirani Windowsi 95, pri svakom
pokretanju ra~unala dolazite izravno na radnu povr{inu Windowsa 95.
Radna povr{ina Windowsa 95 sadrì u donjem lijevom uglu gumb Start.
Slika 1.1
Pokretanje
AutoCAD-a LT. Ü
Kliknite na gumb Start da biste otvorili izbornik Start, kliknite na opci-

ju Programs i s izbornika programa odaberite AutoCAD LT i sada jo{ na
podizborniku kliknite na AutoCAD LT . Nakon nekoliko sekundi prozor
AutoCAD-a LT otvorit }e se u obliku okvira za dijalog Start Up.
Odabirom gumba na lijevoj strani odlu~ujete o osnovama na kojima }ete
zapo~eti crtati va{ crte`:
Wizard AutoCAD LT vam omogu}ava da unaprijed u odre|enom
broju koraka podesite crte`.
Template nudi popis datoteka koje moète koristiti kao podloge za
crtanje.
Start from Scratch po~injete ni od ~ega odabrav{i samo mjerni
sustav.
4 I. DIO
Open a Drawing odabirete postoje}i crte`.

Instruction ispisuje kratki opis svakog gumba.
Kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric, kliknite na
OK i pojavit }e se AutoCAD-ov osnovni ekran.
Slika 1.2
Okvir za dijalog
Start Up. Ü
Osnovni ekran AutoCAD-a LT

Slika prikazuje osnovni AutoCAD-ov ekran koji sadrì i dva plutaju}a
alatna okvira i gumb UCS u lijevom donjem uglu.
Naslovna traka
Traka
padaju}ih
izbornika
Standardni
alatni okvir
Okvir sa
zna~ajkama
objekta
Povr{ina
Naredbeni redak za crtanje
Slika 1.3
Osnovni
AutoCAD-ov
ekran. Ü
Statusna traka
AutoCAD-ov osnovni ekran podijeljen je na vi{e dijelova:

w naslovnu traku
w traku padaju}ih izbornika
w standardni alatni okvir
w okvir sa zna~ajkama objekta
w povr{inu za crtanje
w naredbeni redak
w statusnu traku
Naslovna traka pokazuje ime koje ste dali crteù na kojem trenutno radite.
Traka padaju}ih izbornika nudi padaju}e izbornike iz kojih biramo naredbe.
Standardni alatni okvir nudi razli~ite naredbe u obliku gumba i padaju-
}ih izbornika, a okvir sa zna~ajkama objekta sadrì informacije o objek-
tu na kojem trenutno radimo (sloj, vrsta linije...). Izbornika, naredbi i
gumba ima podosta i o njima }ete doznati vi{e u daljnjem radu.
Alatni okviri (Draw i Modify) nude naredbe koje oblikuju nove objekte i
mijenjaju postoje}e. Njihov poloàj i pojava na ekranu prepu{teni su na-
{em izboru, moèmo ih otvarati i zatvarati, povla~iti i smje{tati gdje god
nam odgovara na ekranu. Sada vidite samo ova dva alatna okvira, ali tre-
ba znati da AutoCAD LT nudi jo{ mnogo drugih.
Povr{ina za crtanje zauzima ve}inu ekrana. Sve {to crtate pojavljuje se u
tom podru~ju. Pomaknete li mi{a unutar povr{ine za crtanje, pojavljuje se
grafi~ki pokaziva~ u obliku dva okomito prekrièna beskona~na pravca s
kvadrati}em u sjeci{tu. On vam omogu}uje odabir unutar crteà. Izgled
grafi~kog pokaziva~a se mijenja s obzirom na zadatak koji obavlja.
Slika 1.4 Standardni Grafi~ki Grafi~ki

Izgled grafi~kog grafi~ki pokaziva~ pokaziva~
pokaziva~a ovisno pokaziva~ kada AutoCad LT kada AutoCad LT
o funkciji koju o~ekuje unos to~ke o~ekuje odabir
objekata
obavlja. Ü
6 I. DIO
Kada pomi~ete grafi~ki pokaziva~ u povr{ini za crtanje, u lijevom kraju

statusne trake mijenjaju se neki brojevi. AutoCAD LT vas obavje{tava o
poloàju grafi~kog pokaziva~a pomo}u x,y koordinata.
Statusna traka vas jo{ informira o va{em crteù, a pri odabiru naredbe
ispisuje se njen kratki opis.
Slika 1.5
Nakon ozna~avanja
naredbe njen kratki
opis ispisuje se u
statusnoj traci. Ü
U lijevom donjem kutu povr{ine za crtanje trebali biste vidjeti UCS ikonu
/User Coordinate System/ koja vam pokazuje smjer trenutnog koordi-
natnog sustava. X i Y unutar ikone ukazuju na x i y osi va{eg crteà. U
dnu ekrana iznad statusne trake nalazi se naredbeni redak. Vrlo je va`no
obratiti posebnu pa`nju na sve poruke koje vam AutoCAD LT {alje putem
retka naredbi, jer je to na~in na koji AutoCAD LT s vama komunicira.
Sada pokazuje rije~ Command: koja vam kazuje da ~eka na va{u nared-
bu. Bez obzira kako zadali naredbu, upisivanjem u naredbeni redak, iz
padaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira, uvijek treba pa`ljivo ~itati
poruke iz naredbenog retka, jer naredbe ~esto zahtijevaju dodatne poda-
tke koje neposredno upisujete u naredbeni redak. Kada odaberete nared-
bu AutoCAD LT:
w Otvara podizbornike
w Otvara okvir za dijalog koji sadrì podatke koji se mogu

mijenjati
w Pokre}e naredbu koja zahtijeva podatke koje unosite tipkovni-
com ili crtanjem.
Padaju}i izbornici
Padaju}i izbornici vam omogu}uju kontrolu nad op}im radom AutoCAD-a
LT i zadavanje gotovo svih naredbi. Otvorit }ete sada padaju}i izbornik
Draw tako da kliknite na Draw u traci izbornika. Otvorio se popis nared-
bi koje nam omogu}uju crtanje.
Slika 1.6
Otvoreni padaju}i
izbornik Draw. Ü
Pokaziva~ mi{a pomi~ite polagano po popisu naredbi. Obratite pa`nju na

opis koji se pojavljuje u statusnoj traci kad ozna~ite pojedinu naredbu.
Taj opis vam pomaè pri odabiru naredbe. Neke naredbe imaju strelicu
na desnom kraju. To zna~i da naredba otvara podizbornik.
8 I. DIO
Slika 1.7
Naredba Arc s
otvorenim
podizbornikom. Ü
Ozna~ite naredbu Arc i otvorit }e se podizbornik s desne strane koji omo-

gu}uje razne na~ine konstrukcije luka. Primijetili ste tako|er da postoje
naredbe s tri to~kice na kraju (...). To zna~i da naredba otvara okvir za
dijalog. Ozna~ite naredbu Hatch i kliknite. Padaju}i izbornik se zatvorio,
a otvorio se okvir za dijalog Boundary Hatch, gotovo preko cijelog po-
dru~ja za crtanje, koji vam omogu}uje odabir uzorka za ispunu povr{ine
»{rafure« i njezinu prilagodbu va{em crteù. Kliknite na gumb Cancel
i zatvorite okvir za dijalog.
O okviru za dijalog Boundary Hatch saznat }ete vi{e u

9. poglavlju.
Otvorite ponovno padaju}i izbornik Draw, ozna~ite naredbu Line i klik-

nite. Line je jedna od naredbi koja odmah od vas u naredbenom retku za-
htijeva podatke. Padaju}i izbornik se zatvorio, a u naredbenom retku se
pojavila poruka:
Slika 1.8
Okvir za dijalog
Boundary
Hatch. Ü
Command:line
From point:
AutoCAD LT traì da odredite to~ku od koje }e po~eti crtati. Pritisnite Esc
na tipkovnici i prekinite naredbu. O tome kako radi naredba Line saznat
}ete kasnije u 2. poglavlju.
Alatni okviri
Alatni okviri vam olak{avaju odabir naredbi i ubrzavaju rad pri kreiranju
novih objekata. Naredbe su grupirane po vrsti radnje koju izvr{avaju.
Primjerice, alatni okvir Modify sadrì naredbe koje mijenjaju postoje}e
objekte u crteù, dok alatni okvir Draw sadrì naredbe koje omogu}uju
kreiranje novih objekata. Ako slu~ajno nemate uklju~ene alatne okvire
Draw i Modify, ovako }ete ih uklju~iti: otvorite padaju}i izbornik View i
na dnu popisa kliknite na Toolbars...
Otvorit }e se okvir za dijalog Toolbars s popisom svih alatnih okvira.
Odaberite alatni okvir koji vam nedostaje tako da kliknete u bijeli kvadra-
ti} lijevo od njegova imena, a zatim kliknite na gumb OK (prazan kvadra-
ti}-isklju~eno, prekrièni kvadrati}-uklju~eno).
Ü
Slika 1.9
Odabir naredbe
Toolbars; padaju}i
izbornik View.
10 I. DIO
Slika 1.10
Okvir za dijalog
Toolbars. Ü
Alatni okviri sadrè gumbe koji predstavljaju naredbe. Pomaknite pokazi-
va~ mi{a na jedan od gumba, ostavite ga tamo sekundu-dvije. Pored
gumba }e se ispisati naziv naredbe, a u statusnoj traci pojavit }e se njen
kratki opis.
Slika 1.11
Ozna~eni gumb
naredbe Move s
ispisanim nazivom i
opisom u statusnoj
traci. Ü
Ve}ina naredbi pokre}e se kada kliknete na gumb, ali neke otvaraju jo{ i
dodatne gumbe (flyout). Gumbi koji imaju strelicu u donjem desnom
kutu otvaraju dodatne gumbe (isto kao {to naredbe iz padaju}ih izborni-
ka sa strelicama na desnom kraju otvaraju podizbornike). Kliknite na
gumb koji prikazuje kru`nicu, Circle, u alatnom okviru Draw i zadrìte
pritisnutu tipku mi{a dok se ne otvore dodatni gumbi koji nude razne
na~ine konstrukcije kru`nice.
Slika 1.12
Otvoreni dodatni
gumbi naredbe
Circle. Ü
I dalje drìte pritisnutu tipku mi{a i pomaknite pokaziva~ na neki od do-
datnih gumba. Opet }e se pojaviti naziv naredbe ozna~enog gumba i krat-
ki opis u statusnoj traci.
Obilje`je je alatnih okvira AutoCAD-a LT mogu}nost njihova pomicanja.
Moèmo pomaknuti alatne okvire na bilo koju poziciju u povr{ini za
crtanje ili ih usidriti izvan povr{ine za crtanje. Postavite pokaziva~ mi{a
na rub plutaju}eg alatnog okvira Draw i kliknite. Drìte tipku mi{a pri-
tisnutu i polagano odvucite alatni okvir ispod podru~ja za crtanje. Na isti
na~in pomaknite i alatni okvir Modify i smjestite ga pokraj alatnog okvi-
ra Draw kao na slici 1.13.
Kada alatni okvir usidrite izvan povr{ine za crtanje, nestat }e naslovne
trake okvira. (Standardni alatni okvir /Standard Toolbar/ i Okvir sa zna-
~ajkama objekta /Object Properties/ su usidreni alatni okviri.) Ako èlimo
da alatni okvir nestane s ekrana, treba samo kliknuti na gumb sa znakom
»x« u gornjem desnom kutu naslovne trake. Alatne okvire usidrene izvan
povr{ine za crtanje treba prvo dovu}i natrag u povr{inu za crtanje i onda
zatvoriti. Sada ve} znate kako se uklju~uju alatni okviri u slu~aju da ih
opet trebate (ViewíToolbars). Primijetili ste u okviru za dijalog Toolbars,
slika 1.10, da vam se nudi jo{ puno alatnih okvira.
12 I. DIO
Da ne biste zagu{ili povr{inu za crtanje, jer svaki novi alatni okvir sma-
njuje povr{inu za crtanje, okvire s alatima koje rijetko koristite drìte is-
klju~ene dok vam ne zatrebaju.
Slika 1.13
AutoCAD-ov ekran s
usidrenim alatnim
okvirima Draw i
Modify. Ü
Evo kratkog opisa nekih alatnih okvira koje }ete koristiti:

Draw /Crtaj/: Naredbe za kreiranje uobi~ajenih objekata, uklju~uju}i cr-
te, lukove, krugove, zakrivljene crte, elipse, tekst...
Slika 1.14
Alatni okvir
Draw. Ü
Modify /Mijenjaj/: Naredbe za mijenjanje postoje}ih objekata. Moète
pomicati /Move/, kopirati /Copy/, rotirati /Rotate/, brisati /Erase/, kratiti
/Trim/, produàvati /Extend/, itd.
Slika 1.15
Alatni okvir
Modify. Ü
Dimensioning /Kotiranje/: Naredbe koje pomaù pri kotiranju crteà.
Slika 1.16
Alatni okvir
Dimensioning. Ü
Object Snap /Objekti hvatanja/: Alati koji pomaù pri odabiru specifi~nih
to~aka na objektu, kao {to su zavr{na to~ka ili sredi{nja to~ka.
Slika 1.17
Alatni okvir Object
Snap. Ü
Standard Toolbar /Standardni alatni okvir/: Sadrì naj~e{}e kori{tene na-
redbe. Usidrena je ispod trake izbornika.
Object Properties /Zna~ajke objekta/: Naredbe koje omogu}uju rukovanje
raznim zna~ajkama objekata. Usidrena je ispod Standardnog alatnog ok-
vira.
Slika 1.18
Usidreni alatni
okviri Standard
Toolbars i Object
Properties. Ü
14 I. DIO
Saètak
U ovom ste poglavlju nau~ili {to je {to u osnovnom prozoru AutoCAD-a
LT s posebnim osvrtom na pojedine elemente prozora, poput alatnih
okvira i padaju}ih izbornika. U sljede}em }ete se poglavlju pripremiti
za crtanje.
II DIO
2. Poglavlje
Pripreme za crtanje
l Koordinatni sustav
l Relativne koordinate
l Apsolutne koordinate
U ovom poglavlju
l Mjerne jedinice
l Kako pohraniti crte`
l Kako nacrtati kru`nicu
l Zumiranje
l Odabir objekata
l Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata
info
info
U ovom }ete poglavlju nau~iti sve {to je potrebno da biste mogli crtati. Za crtanje je naj-
va`nija dobra priprema, pa stoga krenimo redom.
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 17
Pripreme za crtanje
Da biste mogli crtati u AutoCAD-u LT, trebate se upoznati s koordinatnim
sustavom AutoCAD-a LT i na~inom uno{enja koordinata. Ve}ina naredbi
za crtanje od vas o~ekuje da unesete koordinate to~aka kako bi se izabra-
ni objekt mogao iscrtati. Trebate tako|er shvatiti odnos AutoCAD-ovih
jedinica i na{ih mjernih jedinica za duìnu. Isto tako, vrlo je va`no da na-
u~ite koje naredbe omogu}uju pohranu crteà, njihovo imenovanje i po-
novno u~itavanje starih, te otvaranje novih crteà.
Va`no je upoznati se s jo{ nekim naredbama bez kojih ne moète zapo~eti
ozbiljnije crtanje na~in odabira objekata /Select Object/, na~in odabira
specifi~nih to~aka objekta /Object Snap/ i zumiranje /Zoom/.
Koordinatni sustav
Moglo bi se re}i da je podru~je za crtanje podijeljeno u niz to~aka jednako
udaljenih u vodoravnom i okomitom smjeru. Vodoravna udaljenost zove
se x, a okomita y. Svaku to~ku moète izraziti u x,y jedinicama, npr. x,y
= 10,5. To~ka je udaljena 10 jedinica vodoravno od lijevog ruba i 5
jedinica okomito od dna podru~ja za crtanje. To~ka ishodi{ta x,y = 0,0
donji je lijevi ugao podru~ja za crtanje (ikona UCS). Da biste definirali
to~ne udaljenosti u AutoCAD-u LT , moète koristiti:
Polarne koordinate poloàj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u od
ishodi{ta i kutom u odnosu na x os.
Pravokutne koordinate poloàj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u
od ishodi{ta po x osi i po y osi koordinate x,y.
(x,y) (r< )
y y
r
Slika 2.1
Pravokutne i
polarne x x
koordinate. Ü Pravokutne koordinate Polarne koordinate
18 II. DIO
Oba tipa koordinata mogu se odrediti kao relativne prema drugom objek-
tu ili kao apsolutne vrijednosti. Na primjeru naredbe za crtanje crta, nau-
~it }ete zadavati koordinate to~aka. Crte se crtaju naredbom Line. Nare-
dbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika
ili putem alatnog okvira Draw.
Kako radi naredba Line

Naredba Line iscrtava niz crta koje se definiraju svojom po~etnom i
zavr{nom to~kom i to tako da krajnja to~ka prethodne crte postaje
po~etna to~ka sljede}e. Nakon odabira naredbe Line, u naredbenom retku
se ispisuje:
Ü
Slika 2.2 Command:line

Odabir naredbe
From point: odredite po~etnu to~ku crte.
Line; padaju}i
izbornik Draw. To point: odredite krajnju to~ku crte.
To~ke se odabiru neposredno na ekranu ili upisivanjem koordinata. Na-
redba se zavr{ava pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a.
Relativne koordinate
Sada }ete nacrtati kvadrat stranice 30, koriste}i naredbu Line i relativne
koordinate to~aka. Odaberite naredbu Line i AutoCAD LT od vas traì da
unesete prvu to~ku crte.
Command:line
From point:
Kliknite negdje u sredinu podru~ja za crtanje. Time ste definirali prvu
to~ku crte neposrednim odabirom na ekranu.
Sada AutoCAD LT od vas traì drugu to~ku, a vi èlite 30 jedinica dugu
crtu i to desno od ve} odabrane to~ke.
To point:@30<0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Na ekranu se iscrtala crta duga trideset jedinica udesno od prvo odabrane
to~ke.
Klik u grafi~ko podru~je
Slika 2.3
Odabrana po~etna
to~ka crtanja. Ü
@30,0
Slika 2.4
Nacrtana prva
crta. Ü
20 II. DIO
Upravo ste unijeli relativnu polarnu koordinatu. Znakom @ dali ste do

znanja AutoCAD-u LT da }e vrijednost koju }ete unijeti biti udaljenost od
zadnje odabrane to~ke. 30 je udaljenost, a simbol < kazuje AutoCAD-u
LT da }ete odrediti kut pod kojim }e crta biti iscrtana. Broj 0 je vrijednost
kuta. Vrijednosti kuteva u AutoCAD-u LT temeljene su na sustavu prika-
zanom na slici 2.5.
45
Slika 2.5
Sustav vrijednosti
kuteva. Ü
Naredba Line nije dovr{ena i traì da odredite sljede}u to~ku. Da biste
zadali sljede}u to~ku upisat }ete:
To point:@0,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Crta duìne trideset jedinica iscrtala se iznad zadnje nacrtane to~ke.
@0,30
Slika 2.6
Nacrtana druga
crta. Ü
Unijeli ste relativnu pravokutnu koordinatu. Znak @ kazuje AutoCAD-u

LT da }e upisana vrijednost biti udaljenost od zadnje odabrane to~ke.
Zadali ste udaljenost u x,y vrijednostima. Prvo ste upisali x udaljenost 0
(nema pomaka po x osi od odabrane to~ke), a zatim y udaljenost 30
(pomak po y osi od odabrane to~ke). Ako èlite upisati decimalni broj kao
udaljenost, trebate paziti da ga upisujete s to~kom (30.5), a ne zarezom,
jer }e AutoCAD LT decimalni broj sa zarezom o~itati kao koordinatu.
Naredba Line jo{ nije zavr{ena i da biste zadali sljede}u to~ku upi{ite:
To point:@-30,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Ponovno ste unijeli relativnu pravokutnu koordinatu s udaljenostima u
x,y vrijednostma, ali x vrijednost udaljenosti je negativna i to je rezulti-
ralo iscrtavanjem crte s desna na lijevo. Pozitivne su vrijednosti u pra-
vokutnom koordinatnom sustavu s lijeva na desno (x) ili odozdo prema
gore (y). Ako èlite nacrtati crtu u suprotnom smjeru, morate unijeti neg-
ativnu vrijednost x ili y. Sada }ete zavr{iti crtanje tako {to }ete
upisati:
To point:C
C je kratica za Close /zatvori/ i ta opcija naredbe Line spaja zadnju to~ku
koju ste nacrtali s prvom iz koje ste krenuli, a zatim zavr{ava naredbu.
@-30,0
Slika 2.7
Kvadrat nacrtan
zadavanjem
relativnih
koordinata to~aka.Ü
22 II. DIO
Apsolutne koordinate
Sada }ete nacrtati isti kvadrat, samo }ete unositi apsolutne koordinate
to~aka.
Zadnje kori{tenu naredbu moète ponovno zadati tako da

pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a.
Ponovno zadajte naredbu Line i upi{ite apsolutne koordinate to~ke iz koje

zapo~injete crtanje:
Command:line
From point:30,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Prva to~ka crte udaljena je 30 jedinica od ishodi{ta po x osi i 30 jedinica
po y osi. Da biste odredili sljede}e to~ke stranica kvadrata upisujte:
To point:60,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:C
Nacrtali ste isti kvadrat, ali unose}i apsolutne koordinate to~aka. Ovo je
mo`da i djelovalo jednostavno, ali nije uvijek mogu}e znati sve apsolutne
koordinate to~aka kada crtamo. Zato }ete gotovo uvijek koristiti relativne
koordinate. Upotrebom relativnih koordinata znatno se olak{ava crtanje.
Nije potrebno znati apsolutne koordinate to~aka nego samo njihov me-
|usobni poloàj, na primjer, udaljenost izme|u to~aka.
30,60 60,60
30,30 60,30
Slika 2.8
Drugi kvadrat
nacrtan zadavanjem
apsolutnih
kordinata to~aka. Ü
Mjerne jedinice
Bilo bi dobro kada biste sada odredili to~nost u kojoj }e AutoCAD LT pri-
kazivati jedinice. Odaberite naredbu Units iz padaju}eg izbornika Format.
Otvorit }e se okvir za dijalog Units Control. U popisu jedinica Units os-
novni je izbor Decimal, nemojte to mijenjati.
Pitate se zasigurno za{to ne odaberemo Engineering ili

Ü
Slika 2.9 Architectural zato jer se one prikazuju u stopama i

palcima.
Odabir naredbe Units;
padaju}i izbornik
Format.
Iz popisa okvira to~nosti, Precision, odaberite to~nost koju èlite. To~no-
st na jednu decimalu, 0.0, dosta vam je, mo`da i previ{e. U popisu kute-
va, Angles, ostavite osnovni izbor za jedinice Decimal Degrees i za to~-
nost, 0.
24 II. DIO
Slika 2.10
Okvir za dijalog
Units Control. Ü
Opazili ste da do sada, kada smo spominjali neke vrijednosti ili udaljeno-
sti, nismo koristili mjerne jedinice za duìnu, nego smo govorili op}enito
o jedinicama. AutoCAD LT je temeljen na takozvanim AutoCAD-ovim je-
dinicama i ne postoji neposredna veza izme|u tih i na{ih mjernih jedini-
ca. Kako onda ne{to to~no nacrtati, pitate se, kada mi koristimo isklju~ivo
metre, centimetre ili milimetre da bismo izrazili mjere duìna. Da biste
mogli crtati onako kako ste nau~eni i kako je uobi~ajeno, najprije morate
odlu~iti koju }ete mjernu jedinicu koristiti prilikom izrade va{eg crteà i
onda u mislima izjedna~ite jednu AutoCAD-ovu jedinicu s jednom od
izabranih mjernih jedinica. Na primjer, jedna AutoCAD-ova jedinica je
jednaka jednom metru ili jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednom
centimetru. U va{em slu~aju najbolje je da odaberete centimetre 1
AutoCAD jedinica = 1 cm.
Vrlo je va`no kada jednom u crteù izaberete mjernu jedi-

nicu da je se i dosljedno pridràvate. Sve mjere moraju biti
uniformne.
Sada moète re}i da ste nacrtali dva kvadrata ~ija je jedna stranica 30 cm.
To {to ste nacrtali i podesili mogli biste sada imenovati i pohraniti.
Kako pohraniti crte`

Ako pogledate u naslovnu traku, vidjet }ete da je AutoCAD LT va{ crte`
prozvao »Unnamed« /neimenovan/.
Budu}i da je va{ crte` bez imena i prvi puta ga pohranjujete, otvorite pa-
daju}i izbornik File i odaberite naredbu Save As. Otvorit }e se okvir za
dijalog Save Drawing As.
U okvir za ime crteà, File Name, prvo }ete upisati ime va{eg crteà, a
onda }ete kliknuti na gumb OK i tako spremiti crte`. Utipkajte KVADRATI
kao ime va{eg creà i kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog je nestao, a
vi }ete opaziti aktivnost diska. Pohranili ste va{ crte` pod imenom KVA-
DRATI.DWG i sada u naslovnoj traci pi{e to ime.
Ü
Slika 2.11
Odabir naredbe
Save As; padaju}i
izbornik File. Nije potrebno upisivati ekstenziju .dwg prilikom imenovanja
crteà, to AutoCAD LT radi automatski prilikom pohranjiva-
nja. Za prvo pohranjivanje crteà uvijek koristite naredbu
Save As. Preporu~a se tako|er da ne koristite palatale ( } , ~,
|, { i ` ) za imenovanje crteà, blokova, slojeva,...
Slika 2.12
Okvir za dijalog
Save Drawing As. Ü
Naredbu Save As moète koristiti i kada èlite ve} pohranjeni i imenova-

ni crte` pohraniti pod drugim imenom. Ve} imenovani crte` moè se po-
hraniti i zadavanjem naredbe Save.
26 II. DIO
Naredbu Save moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, sa stan-

dardnog alatnog okvira ili iz padaju}eg izbornika File.
Ako èlite zavr{iti rad, odaberite naredbu Exit iz padaju}eg izbornika File.
Otvorit }e se okvir za dijalog AutoCAD LT koji }e vas pitati da li èlite
pohraniti promjene na va{em crteù, Save Changes to, i ponudit }e vam
tri gumba: Yes , No i Cancel.
Ako ste vr{ili neke promjene na crteù i zaboravili ih pohraniti, AutoCAD
LT vas podsje}a da to u~inite prije nego zatvorite crte`. Najbolje je da
kliknete na Yes, onda ste sigurni da je sve {to ste do sada radili na crteù
pohranjeno.
Ü
Slika 2.13
Odabir naredbe Save;
padaju}i izbornik
File.
AutoCAD LT automatski, zbog sigurnosti, pohranjuje va{
rad u odre|enim vremenskim razmacima pod imenom
ACLT .SVS, ali bez obzira na to dobro je povremeno pohra-
niti crte`. Dovoljno je, kad god se tijekom rada sjetite, klik-
nuti na gumb Save na alatnoj traci Standard.
Sada morate ponovno pokrenuti AutoCAD LT . Kada se otvori okvir za

dijalog Start Up kliknite na gumb Open a Drawing, odaberite va{ crte`
kvadrati.dwg iz popisa Select File, kliknite na OK i crte` se iscrtao na
ekranu nepromijenjen.
Ü
Slika 2.14
Odabir naredbe Exit;
padaju}i izbornik
File.
Slika 2.15
Okvir za dijalog
AutoCAD LT. Ü
Slika 2.16
Okvir za dijalog Start
Up s odabranom
opcijom Open a
Drawing. Ü
Ako èlite zapo~eti rad na potpuno novom crteù, kliknite na gumb New
na alatnoj traci Standard ili iz padaju}eg izbornika File odaberite nared-
bu New.
Ako ste mijenjali crte`, AutoCAD LT }e vam ponuditi okvir za dijalog s
upozorenjem da pohranite crte` prije nego otvorite novi, Save changes
to, a ako niste mijenjali crte` otvorit }e se odmah okvir za dijalog Create
New Drawing (vrlo je sli~an okviru za dijalog StartUp). Kliknite na gumb
Start from Scratch, odaberite opciju Metric i tada kliknite na gumb OK i
u~itat }e se potpuno novi crte` »Unnamed«.
Ü
Slika 2.17
Odabir naredbe New;
padaju}i izbornik File.
Slika 2.18
Okvir za dijalog
Create New
Drawing. Ü
28 II. DIO
Kako nacrtati kru`nicu

U~itajte va{ crte` KVADRATI.DWG ako ve} nije u~itan i zadajte naredbu
Circle. Moète je zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg
izbornika ili pomo}u alatnog okvira Draw. Naredba Circle omogu}uje
crtanje kru`nica na vi{e na~ina.
Center,Radius kru`nica odre|ena sredi{tem i polumjerom
Center,Diameter kru`nica odre|ena sredi{tem i promjerom
3 Points kru`nica odre|ena trima to~kama
Tan,Tan,Radius kru`nica odre|ena dvjema tangentama i polumjerom
Donut prsten definiran promjerom unutra{nje i vanjske kru`nice i
sredi{tem
Naj~e{}e }ete koristiti opciju Center,Radius. U naredbenom retku se,
Ü
nakon odabira Drawð ðCircleð ðCenter,Radius, ispisuje upit:

Slika 2.19
Odabir naredbe Circle; Command:_circle 3P/TTR/<Center point>:
padaju}i izbornik AutoCAD LT od vas traì da odredite to~ku sredi{ta kru`nice. Moète
Draw. odabrati to~ku neposredno na ekranu ili upisati koordinate. Ako upisujete
koordinate to~ke, morate, nakon {to ste je upisali , pritisnuti Enter ili
kliknuti na desnu tipku mi{a.
Tan, tan, Radius
to~ka
tangiranja
to~ka
jer
tangiranja
lum
tre}a
po
to~ka
polumjer
Slika 2.20 Sredi{te Sredi{te

prva
to~ka
druga
to~ka
Primjeri na~ina Center, Radius Center, Diameter
crtanja kru`nica. Ü
Nakon zadavanja naredbe njene opcije se ispisuju unutar

naredbenog retka odvojene kosim zagradama( / ). Opcija
unutar trokutastih zagrada(<>) je osnovno postavljena, tj.
opcija koja je aktivna ako mi druk~ije ne odredimo. Velika
slova opcija su ujedno i kratice koje koristimo ako opciju èli-
mo zadati neposrednim upisivanjem u naredbeni redak.
Nakon {to ste odredili sredi{te, u naredbenom retku se ispisuje:

Diameter/<Radius>:
AutoCAD LT od vas traì da odredite polumjer kru`nice. Polumjer moète
odrediti tako da odaberete to~ku kroz koju prolazi kru`nica, neposredno
na ekranu ili da upi{ete njegovu vrijednost. Opet, ako upisujete u nared-
beni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Sada }ete nacrtati kruì} polumjera 1 cm u lijevom donjem uglu desnog
kvadrata. Zadajte naredbu Circle /DrawððCircleð ðCenter,Radius/
Command:_circle 3P/TTR/<Center point>: kliknite lijevo
dolje unutar kvadrata
Diameter/<Radius>:1 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a
Slika 2.21
Kruì} polumjera
1 cm nacrtan u
donjem lijevom
uglu kvadrata. Ü
30 II. DIO
Zumiranje
Nacrtali ste tako malu kru`nicu da je gotovo ne vidite i rado biste izbliza
pogledali taj dio cteà. Tu vam pomaè naredba Zoom s opcijom Window.
Naredbu Zoom moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju-
}eg izbornika View ili putem alatne trake Standard.
Naredba Zoom mijenja veli~ine prikaza crteà. Moète dobiti pogled
izbliza zumiranjem prema crteù i moète dobiti sveobuhvatni pogled na
crte` zumiranjem od crteà. Odaberite Zoom naredbu iz padaju}eg izbo-
rnika View i vidjet }ete da ona nudi puno opcija. Naj~e{}e }ete koristiti
opcije:
Window zumira prema crteù dio crteà koji odre|ujete postav-
ljanjem prozora oko podru~ja koje èlite izbliza pogledati.
All zumira od crteà tako da prikaè cijeli crte`.
Ü
Previous vra}a na prija{nji pogled.

Slika 2.22 Odaberite opciju Window i u naredbenom retku ispisala se poruka:
Odabir naredbe
Zoom; padaju}i Command:Zoom
izbornik View. All/Center/Extents/Previous/Window/<Scale(x/xP)>:W
First corner:
AutoCAD LT traì od vas da odredite prvi ugao prozora s kojim }ete obu-
hvatiti podru~je na ekranu koje èlite izbliza pogledati. Obratite pa`nju
na grafi~ki pokaziva~, opet se promijenio i sada vam omogu}uje odabir
prozora pogleda. Ako èlite izbliza pogledati kruì}, prozorom treba
obuhvatiti ugao kvadrata koji èlite pogledati. Kliknite pokaziva~em ne-
gdje blizu donjeg lijevog ugla kvadrata i rastegnite prozor tako da obu-
hvatite kruì}, a zatim kliknite kako biste odabrali drugi ugao prozora.
Other corner:
Slika na ekranu se promijenila i na cijelom podru~ju za crtanje vidite
izabrani dio crteà. Opet biste htjeli na ekranu vidjeti prija{nju sliku.
Izaberite opciju Previous naredbe Zoom iz padaju}eg izbornika View. Da
biste nakon ~estih promjena pogleda opet sagledali cijeli svoj crte`,
upotrebite opciju All naredbe Zoom.
Slika 2.23
Odabir prozora
pogleda. Ü
Slika 2.24
Uve}ani pogled na
odabrano podru~je
crteà. Ü
32 II. DIO
Odabir objekata
@elite li bilo koji element crteà promijeniti ili od njega ne{to konstru-
irati, trebate ga prvo odabrati da biste na njemu mogli primijeniti nared-
bu. Sve naredbe Modify od vas traè da odaberete objekt ili objekte na
kojima èlite primijeniti naredbu.
Kako radi naredba Erase

Naredba za brisanje Erase je jedna od naredbi koja traì od vas da oda-
berete objekte. Naredbu Erase moète zadati upisivanjem u naredbeni
redak ili iz alatnog okvira Modify. Naredba Erase bri{e odabrane objekte.
Nakon odabira naredbe Erase, u naredbenom retku se ispisuje:
Command:erase
Select object:
Ü
Slika 2.25 Grafi~ki pokaziva~ se promijenio u kvadrati} i omogu}uje nam pojedi-

Odabir naredbe Erase; na~ni izbor objekata. Postavite pokaziva~ na jednu od stranica kvadrata i
gumb s alatnog okvira kliknite.
Modify.
Slika 2.26
Stranica kvadrata
odabrana
za brisanje. Ü
Stranica vi{e ne izgleda kao puna linija nego djeluje iscrtkana, a to zna~i
da je odabrana. Na isti na~in odaberite jo{ jednu stranicu i tako moète
birati koliko god èlite objekata sve dok AutoCAD-u LT ne poru~ite pri-
tiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a da ste zavr{ili odabir.
Naredba se odmah izvr{ava i svi ozna~eni objekti se bri{u.
Ako ste pogrije{ili i obrisali ne{to {to niste htjeli, jednos-

tavno utipkajte U u naredbeni redak (Command:U) i pritis-
nite Enter ili kliknite na ikonu Undo na alatnoj traci Stan-
dard. Naredba Undo poni{tava zadnju izvr{enu naredbu.
Slika 2.27
Odabir naredbe
Undo; gumb sa
standardnog
alatnog okvira. Ü
Pojedina~ni odabir moè biti dugotrajan ako èlite odabrati puno objeka-
ta nekog sloènijeg crteà. U takvim slu~ajevima koristi se opcija odabi-
ra prozorom. Postoje dvije vrste prozora za odabir.
Ponovno odaberite naredbu Erase. Grafi~ki pokaziva~ u obliku kvadrati}a
smjestite lijevo od kvadrata i kliknite (slika 2.28). U naredbenom retku
ispisao se upit:
Command:erase
Select object:
Other corner:
AutoCAD LT od vas traì da odaberete drugi ugao prozora za odabir.
Kliknuv{i pokaziva~em za odabir u podru~je za crtanje, odabrali ste prvi
ugao prozora. Pomaknite mi{a udesno i otvorit }e se kvadrat, tzv. prozor
za odabir. Ovisno o tome kako veliko podru~je èlite obuhvatiti, toliko po-
ve}avate prozor povla~e}i mi{a udesno. Obuhvatite otprilike pola kva-
drata prozorom i kliknite.
34 II. DIO
Drugi klik
Prvi klik
Slika 2.28
Otvaranje prozora
za odabir Window.Ü
Slika 2.29
Odabrani
objekti prozorom
Window. Ü
Time ste odabrali drugi ugao prozora. Ozna~eni objekti djeluju iscrtkano
{to zna~i da su odabrani. U naredbenom vas retku AutoCAD LT oba-
vje{tava o tome koliko ste objekata odabrali.
Other corner: 2 found
Pritiskom na desnu tipku mi{a dajemo AutoCAD-u LT znak da smo zavr-
{ili odabir. Svi odabrani elementi su izbrisani. Kliknite na gumb Undo da
bi se poni{tilo djelovanje naredbe Erase.
Opazili ste da nakon svakog odabira na ekranu ostaju bijeli

kriì}i /Blip/. Oni ozna~avaju mjesta odabira i nisu stvarni
objekti crteà, ali njihov veliki broj moè u~initi crte` nepre-
glednim. Da bi nestali s ekrana, kliknite na gumb Redraw
izbornika View na alatnoj traci Standard.
Prozor koji smo upravo opisali otvara se slijeva nadesno, stranice su mu

pune linije i odabire samo one objekte koji se cijeli nalaze unutar njega.
Drugi prozor za odabir, Crossing, otvara se zdesna nalijevo, stranice su
mu iscrtkane linije i odabire ne samo objekte koji su unutar njega nego i
one objekte koje su njegove stranice presjekle.
Ü
Slika 2.30
Odabir naredbe
Redraw; padaju}i
izbornik View.
36 II. DIO
Drugi klik
Prvi klik
Slika 2.31
Otvaranje
prozora za odabir
Crossing. Ü
Ponovno zadajte naredbu Erase. Smjestite grafi~ki pokaziva~ desno od
kvadrata kao na slici 2.31, kliknite i povucite mi{a u lijevo.
Otvorio se prozor s iscrtkanim stanicama. AutoCAD LT od vas traì da od-
redite drugi ugao prozora. Otvorite prozor kao na slici 2.31 i kliknite.
Slika 2.32
Odabrani objekti
prozorom
Crossing. Ü
AutoCAD LT }e vas u naredbenom retku obavijestiti da ste odabrali 4

objekta.
Command:_erase
Select object:
Other corner: 4 found pritisnite ESC.
@elite li prekinuti rad na nekoj naredbi, dovoljno je pritisnuti gumb Esc
na tipkovnici. Pritisnite Esc i naredba Erase se ne}e izvr{iti. Sada ste na-
u~ili kako sve moète odabrati objekte ako to od vas traì naredba.
Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata

Nau~ili ste kako se crtaju pojedini objekti zadavanjem koordinata to~aka.
Kada crtamo neki konkretni crte`, primjerice tlocrt, zapo~et }emo zasi-
gurno tako da osnovne konture nacrtamo zadavanjem koordinata to~aka,
ali ubrzo }emo morati nacrtati i neke objekte koji }e se na neki na~in
vezati na ve} nacrtane. Trebat }ete nacrtati prozor u otvoru zida tako da
povu~ete crtu izme|u odre|enih to~aka ve} nacrtanih objekata. Alati
Object Snap omogu}uju nam automatsko odre|ivanje koordinata nekih
karakteristi~nih to~aka objekta i eliminira potrebu za poznavanjem to~-
nih kordinata to~aka ve} nacrtanih objekata.
Slika 2.33
AutoCAD-ov ekran s
usidrenim alatnim
okvirom Object Snap
desno od podru~ja za
crtanje i otvorenim
dodatnim gumbima
gumba Snap sa
standardnog
alatnog okvira. Ü
38 II. DIO
Alate Object Snap zadajemo s dodatnih gumbiju gumba Snap na alatnom

okviru Standard ili s alatnog okvira Object Snap. Uklju~ite alatni okvir
Object Snap na prije opisan na~in i usidrite ga desno od podru~ja za
crtanje.
Alati Object Snap su:
Endpoint krajnja to~ka crte ili luka.
Midpoint polovi{te crte ili luka.
Intersection sjeci{te dvaju objekata.
Center sredi{te kru`nice ili luka.
Quadrant odabir kvadrantne to~ke kru`nice, to~ke koja se nalazi na
0,90,180 ili 270 stupnjeva.
Perpendicular to~ka dobivena povla~enjem okomice na odabrani
objekt iz prethodno ozna~ene to~ke.
Tangent to~ka dirali{ta tangente i kru`nice, luka ili elipse.
Node to~ka na objektu ili koti najblià mjestu odabira.
Insertion bazna to~ka umetanja bloka ili teksta.
Nearest to~ka objekta koja je najblià to~ki odabira.
None privremeno isklju~ivanje funkcija za to~an odabir to~aka.
From to~ka udaljena za zadanu vrjednost od prethodno ozna~ene
to~ke.
Running otvara okvir za dijalog Running Object Snap za trajno
zadavanje alata Object Snap.
Upotreba naredbi Object Snap

Ne budete li koristili alate Object Snap, nacrtat }ete crte koje izgledaju
kao da su spojene, no one zapravo ne}e biti spojene i to }e vam izazvati ci-
jeli niz problema u daljnjem crtanju. Sada upotrebljavaju}i alate Object
Snap nacrtajte linije kao na slici 2.34, od krajnje to~ke jedne stranice do
polovi{ta njoj suprotne stanice i zavr{ite u donjem lijevom uglu kvadrata.
Slika 2.34
Crte` linija unutar
kvadrata nacrtanih
naredbom Line uz
pomo} alata
Object Snap. Ü
Odaberite naredbu Line i, da biste odabrali prvu to~ku crte, kliknite na

gumb Snap to Endpoint s alatnog okvira Object Snap.
Command:line
From point:endp of
Grafi~ki pokaziva~ se promijenio i AutoCAD LT od vas traì da ozna~ite
crtu od ~ije posljednje to~ke èlite zapo~eti crtanje nove crte. Ozna~ite
donju stranicu kvadrata i kliknite.
Dovoljno je kvadrati}em pokaziva~a dotaknuti crtu negdje

blizu mjesta gdje pretpostavljamo da se nalazi traèna to~ka,
a AutoCAD LT }e sam prona}i ispravnu to~ku.
40 II. DIO
Slika 2.35
Ozna~avanje objekata
kod odabira to~aka
alatima
Object Snap. Ü
Opazit }ete da je po~etak crtanja crte to~no u zadnjoj to~ci ozna~ene
stranice.
Slika 2.36
Po~etak crtanja crte
uhva}en
za zavr{nu to~ku
ozna~ene crte. Ü
Da biste to~no izabrali sljede}u to~ku, kilknite na gumb Snap to Midpoint

s alatnog okvira Object Snap, ozna~ite suprotnu stranicu kvadrata i
kliknite.
To point:midp of
Druga to~ka crte je to~no u polovi{tu ozna~ene stranice.
Slika 2.37
To~ka odabrana
alatom Snap to
Midpoint to~no u
polovi{tu
ozna~ene crte. Ü
Sada jo{ kliknite na gumb Snap to Intersection, ozna~ite donji lijevi ugao
kvadrata i kliknite.
To point:int of
Crta zavr{ava u sjeci{tu dviju stranica.
Zavr{ite naredbu Line tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku
mi{a. Pohranite crte`.
42 II. DIO
Slika 2.38
Crta zavr{ava
to~no u sjeci{tu
odabranih crta. Ü
Saètak
U ovom ste poglavlju savladali osnove crtanja u AutoCAD-u LT, na~ine
za pregledniji prikaz crteà, kao i na~ine odabira objekata. U narednom
}ete poglavlju detaljnije upoznati naredbe za crtanje.
3. Poglavlje
Naredbe za crtanje
l Naredbe za crtanje
l Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke
l Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i
s dva polumjera
l Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap
info
info U ovom poglavlju }ete upoznati naredbe za crtanje. Nau~it }ete kako rade neke naredbe za
crtanje i kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap.
Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 45
Naredbe za crtanje
Upoznali ste ve} dvije naredbe za crtanje, Line i Circle, a sada }ete saz-
nati kako rade jo{ neke, a one koje }ete koristiti u daljnjem radu upoznat
}ete kroz kratke vje`be. Vje`bat }ete ujedno i kori{tenje alata Object
Snap. Naredbe za crtanje moète odabrati iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Draw. Sve naredbe za crtanje od vas traè da zadate neke
odre|ene to~ke. To~ke se odabiru neposredno na ekranu alatima Object
Snap ili upisivanjem koordinata. Nakon upisivanja koordinata u nared-
beni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a da
bi AutoCAD LT registrirao upisano.
Slika 3.1
AutoCAD-ov ekran s
otvorenim padaju}im
izbornikom
Draw. Ü
Naredbe za crtanje su:
Line naredba crta crte izme|u dvije zadane to~ke.
Construction line naredba crta pravce kroz dvije zadane to~ke.
Ray naredba crta polupravce od zadane po~etne to~ke kroz zadanu
to~ku
Pline naredba crta jedan objekt sastavljen od vi{e segmenata sa-
~injenih od crta ili lukova. Naredba se naj~e{}e koristi za 3D modeli-
ranje. Moè joj se pode{avati {irina.
46 II. DIO
Double Line naredba crta dvostruke crte.

Spline naredba crta zavojitu liniju izme|u odabranih to~aka.
Arc naredba crta kru`ne lukove. Opcije naredbe nude razne na~ine
konstrukcije:
Start,Center,End-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{tem
kru`nice kojoj pripada i krajnjom to~kom.
Start,Center,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{tem
kru`nice kojoj pripada i kutem kojeg luk obuhva}a.
Start,End,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, krajnjom
to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a.
Center,Start,End-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripa-
da, po~etnom i krajnjom to~kom.
Center,Start,Angle-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripa-
da, po~etnom to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a.
3Points-luk zadan trima to~kama po~etnom, to~kom »ne-
gdje« na luku i krajnjom to~kom).
Continue-luk koji se tangencijalno nastavlja na prethodno
nacrtani luk ili crtu, potrebno je samo odrediti krajnju to~ku.
Ellipse naredba crta elipse. Opcije naredbe nude razne na~ine kon-
strukcije:
Center-elipsa zadana sredi{tem i s dva polumjera.
Axis,End-elipsa zadana jednim promjerom i jednim polu-
mjerom.
Arc crta elipti~ni luk.
Polygon naredba crta poligone. Naredba ima dvije opcije:
Rectangle pravokutnik zadan to~kama dva nasuprotna
kuta.
Polygon-poligon zadan brojem stranica i sredi{tem i polu-
mjerom upisane kru`nice ili duìnom jedne stranice.
2D Solid naredba crta povr{ine definirane s tri ili ~etiri to~ke. Ko-
risti se u 3D modeliranju.
Point naredba crta to~ke. Naredba ima tri opcije:
Single Point to~ka zadana odabirom ili koordinatama.
Divide-ucrtava to~ke na odabrani objekt tako da ga podijeli
na zadani broj segmenata.
Measure-ucrtava to~ke na odabrani objekt na zadanoj
udaljenosti.
Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke
Slika 3.2
Skica kru`nog luka
koji treba
nacrtati. Ü
U~itajte crte` KVADRATI.DWG i odaberite naredbu Arc /Drawð ðArcð ð3
Point/ i nacrtajte kru`ni luk kao na slici. Za odabir to~aka koristite alate
Object Snap. Crtat }ete na lijevom kvadratu i da biste imali bolji pregled
nad onim {to radite odaberite naredbu Zoomð ðWindow i zumirajte po-
dru~je oko kvadrata.
Slika 3.3
Uve}an pogled na
lijevi kvadrat
naredbom Zoom
Window. Ü
48 II. DIO
Command:arc
Center/<Start point>:int of Object SnapðIntersection of i
ozna~ite sjeci{te kosih crta i gornje stranice kvadrata.
Center/End/<Second point>:mid of ðMidpoint
Object Snapð
of i ozna~ite desnu stranicu kvadrata .
End point:int of ðIntersection of i ozna~ite desni
Object Snapð
donji ugao kvadrata.
Slika 3.4
Nacrtani kru`ni luk
pomo}u naredbe
Arcð3point. Ü
Nacrtali ste kru`ni luk zadan trima to~kama, a to~ke ste birali neposred-
no s ekrana pomo}u alata Object Snap. Odaberite naredbu Zoomð ðPre-
vious da biste opet vidjeli cijeli crte`.
Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera

Sada }ete nacrtati elipsu kao na slici. Odaberite naredbu Ellipse /Draw-
ðEllipseððCenter/. Za odabir to~aka opet }ete upotrijebiti alate Object
Snap. Elipsu }ete crtati na desnom kvadratu i, da biste imali bolji pre-
gled nad onim {to radite, naredbom Zoomð ðWindow zumirajte podru~je
oko kvadrata.
Slika 3.5
Skica elipse koju
treba nacrtati. Ü
Slika 3.6
Uve}an pogled na
desni kvadrat
naredbom Zoom
Window. Ü
Command:ellipse
Arc/Center/<Axis endpoint1>:c
ðMidpoint of i
Center of ellipse:mid of Object Snap-ð
odaberite desnu stranicu kvadrata
Axis endpoint:mid of ðMidpoint of i odaberite
Object Snapð
lijevu stranicu kvadrata
<Other axis distance>/Rotation:int of Object
ðIntersection of i odaberite desni gornji ugao kvadrata
Snapð
50 II. DIO
Slika 3.7
Nacrtana elipsa
pomo}u naredbe
EllipseðCenter. Ü
ðPrevious da biste opet

Nacrtali ste elipsu. Odaberite naredbu Zoomð
vidjeli cijeli crte`.
Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap

Sada èlite nacrtati kru`nicu tako da joj je sredi{te udaljeno 50 cm od
sredi{nje to~ke desne strane kvadrata.
Slika 3.8
Skica kru`nice koju
treba nacrtati. Ü
Da biste ostvarili to~an pomak sredi{ta upotrijebit }ete alat Object Snapa
pod nazivom Snap From. Odaberite naredbu Circle /Drawð ðCircle/ i na
upit o poloàju to~ke sredi{ta odgovorite odabirom Object Snapð ðSnap
From.
Command:circle
3P/TTR/<center point>:_from
AutoCAD LT sada traì od vas da odredite baznu to~ku pomaka, moète
upisati koordinate ili je neposredno odabrati na ekranu. Vi èlite zapo~eti
crtanje 50 cm udesno od sredi{nje to~ke lijeve stranice kvadrata i da biste
ðMidpoint of.
je odabrali upotrijebit }ete Object Snapð
Base point:mid of ozna~ite lijevu stranicu kvadrata.
Na upit za pomak odgovorite upisom relativne koordinate to~ke u koju se
pomi~ete.
<offset>:@50,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Sredi{te kru`nice se pomaknulo od odabrane to~ke za èljenu vrijednost
udesno.
Slika 3.9
Ostvareni pomak
sredi{ta kru`nice
za 50 cm od
polovi{ta desne
stranice lijevog
kvadrata pomo}u
alata Object
SnapðSnap
From. Ü
52 II. DIO
Ovisno o tome koliki pomak trebate i u kojem smjeru ga èlite izvesti,

upisujete odgovaraju}u relativnu koordinatu. Sada jo{ trebate zadati
polumjer. @elite da kru`nica prolazi desnim uglom kvadrata.
Diameter/<Radius>:int of ðIntersection of i
Object Snapð
odaberite ugao kvadrata.
Slika 3.10
Nacrtana kru`nica
koja prolazi lijevim
donjim uglom
desnog kvadrata. Ü
Da biste isprobali kako rade ostali alati Object Snap koje }ete upotreb-
ljavati tokom crtanja, odaberite naredbu Line i nacrtajte kvadrat kao na
slici 3.11 pomo}u alata Snap to Quadrant.
Command:line
From point:qua of kliknite na kru`nicu u gornjem djelu.
To point:qua of kliknite na kru`nicu negdje lijevo.
To point:qua of kliknite na kru`nicu u donjem djelu.
To point:qua of kliknite na kru`nicu negdje desno.
To point:C
Slika 3.11
Kvadrat ucrtan u
kru`nicu pomo}u
alata Object
SnapðSnap to
Quadrant. Ü
Ponovno pozovite naredbu Line i ucrtajte kvadrat u upravo nacrtani kva-
drat pomo}u alata Snap to Midpoint.
Slika 3.12
Kvadrat ucrtan u
kvadrat pomo}u alata
Object Snapð
Snap to Midpoint. Ü
54 II. DIO
Command:line
From point:mid of kliknite na lijevu gornju stranicu.
To point:mid of kliknite na donju lijevu stranicu.
To point:mid of kliknite na donju desnu stranicu.
To point:mid of kliknite na gornju desnu stranicu.
To point:C
Ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte crtu iz sredi{ta kru`nice bilo
gdje na kru`nicu.
Slika 3.13
Crta nacrtana pomo}u
alata Object
SnapðSnap to
Center i Object
SnapðSnap to
Nearest. Ü
Command:line
From point:cen of kliknite bilo gdje na kru`nicu.
To point:nea to kliknite na kru`nicu negdje lijevo i prekinite
naredbu.
Ponovno pozovite naredbu Line i jo{ nacrtajte crtu iz lijevog gornjeg ugla
desnog kvadrata okomito na zadnje nacrtanu crtu.
Slika 3.14
Crta nacrtana pomo}u
alata Object
SnapðSnap to
Intersection i Object
SnapðSnap to
Perpendicular. Ü
Command:line
From point:int of kliknite na lijevi gornji ugao kvadrata.
To point:per to kliknite na zadnje nacrtanu crtu i prekinite
naredbu.
Pohranite crte`.
Saètak
U ovom ste poglavlju nau~ili kako rade neke naredbe za crtanje, kao i
upotrebu dodatnih alata Object Snap. Sve su ove radnje nu`ne kako
biste stekli iskustvo u radu s naredbama, a koje }e vam koristiti u dalj-
njem radu. U narednom }ete poglavlju krenuti s crtanjem tlocrta.
III DIO
4. Poglavlje
Crtanje tlocrta
U ovom poglavlju
l Pripreme
l Crtanje
info
info U ovom poglavlju nau~it }ete {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta. Tokom
crtanja jednostavnog tlocrta upoznat }ete niz naredbi koje vam pojednostavljuju crtanje.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 59
Pripreme
Sada }ete nacrtati konkretan nacrt s tekstom i kotama koji }ete na kraju
i iscrtati na pisa~u. Nacrtat }ete tlocrt kupaone s time da }ete sami na-
praviti sve potrebne oznake vrata, prozor, kadu, umivaonik i wc {koljku.
Slika 4.1
Skica tlocrta koji
}ete crtati. Ü
Prije po~etka samog crtanja treba definirati neke postavke. Kao prvo,
crte` mora stati na papir na koji ga kanimo iscrtati. Pokrenite AutoCAD
LT i kada se otvori okvir za dijalog Start Up, kliknite na gumb Start from
Scratch, odaberite opciju Metric i kliknite na OK.
Granice crteà
Kada otvorite novi crte`, prvo odredite to~nost u kojoj }e AutoCAD LT
prikazivati jedinice (2. poglavlje, dio »Mjerne jedinice«). Zatim trebate
odrediti granice crteà, a mo`da ih ~ak i nacrtati. Granice crteà pred-
stavljaju »rub papira« na koji }ete crte` iscrtati i ne dopu{taju, kada su
uklju~ene, crtanje izvan »papira«.
U AutoCAD-u LT se crta u mjerilu 1:1, unose se stvarne mjere i to je veli-
ka prednost crtanja u AutoCAD-u LT u odnosu na crtanje na papiru ne
morate misliti na mjerilo dok crtate. Kada pripremate crte` za iscrtava-
nje, AutoCAD-u zadajete omjer, ovisno o mjerilu, po kojem }e se crte`
smanjiti prilikom iscrtavanja.
Razmislite li, shvatit }ete da dimenzije papira ne moète unositi u crte`
u njihovim stvarnim mjerama nego ih morate uve}ati za faktor za koji
}ete kasnije crte` smanjiti. Taj faktor je obi~no mjerilo na primjer, nacrt
}ete iscrtati u mjerilu 1:20, faktor smanjenja kod iscrtavanja je 20, {to
zna~i da dimenzije papira koje }ete unijeti kao granice crteà moraju biti
20 puta ve}e.
60 III. DIO
Shvatit }ete to sve bolje kasnije, kada }ete svoj crte` pripremati za iscr-
tavanje. Prilikom zadavanja granica crteà treba znati mjerilo u kojem
}ete crte` iscrtati i dimenzije papira na koji }ete ga iscrtati. Ve} u pro{lom
poglavlju odlu~ili ste se da vam mjerna jedinica bude centimetar i ne
smijete to zaboraviti morate biti dosljedni u njihovom kori{tenju, stoga
i dimenzije papira morate izraziti u centimetrima.
Tablica 3-1. Koordinate gornjeg desnog ugla granica crteà ovisno o mjerilu i papiru.
MJERILO
1:10 1:20 1:50 1:100 1:200 1:500 1:1000
vodoravno A4 297,210 594,420 1485,1050 2970,2100 5940,4200 14850,10500 29700,21000
okomito A4 210,297 420, 594 1050,1485 2100,2970 4200,5940 10500,14850 21000,29700
vodoravno A3 420,297 840,594 2100,1485 4200,2970 8400,5940 21000,14850 42000,29700
okomito A3 297,420 594,840 1485,2100 2970,4200 5940,8400 14850,21000 29700,42000
Va{ crte` }e biti iscrtan u MJ 1:20 na vodoravno poloènom A4 papiru.

Naredbu Drawing Limits moète odabrati iz padaju}eg izbornika Format.
Kako zadati granice crteà

Naredba Drawing Limits vam omogu}ava da zadate granice crteà tako
da traì od vas da odredite koordinate donjeg lijevog i gornjeg desnog
ugla. Kada odaberete naredbu, u naredbenom se retku ispisuje:
Command:limits
Ü
Slika 4.2 Reset model space limits:

Odabir naredbe ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:
Drawing Limits;
padaju}i izbornik
Format.
AutoCAD LT vam nudi kao pretpostavljenu opciju koordinate 0,0 , to jest

ishodi{te koordinatnog sustava. Uvijek moète prihvatiti pretpostavljenu
opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Ovdje tako|er
uklju~ujete, ON, ili isklju~ujete, OF, granice crteà, ali tek nakon {to za-
date i gornji desni ugao granica crteà.
Uper right corner<297,210>:
Za desni gornji ugao granica crteà, AutoCAD LT vam nudi koordinate
koje predstavljaju dimenzije vodoravno poloènog A4 papira u milimetri-
ma. Ovdje upisujete, ovisno o mjerilu i veli~ini papira na koji }ete crte`
ispisivati, koordinate koje imate izra~unate u tablici. Uvijek nakon {to ste
zadali nove granice crteà da bi se podru~je za crtanje prilagodilo novim
zadanim granicama crteà, trebate primijeniti naredbu Viewð ðZoom
ðAll.
Nakon {to ste zadali granice crteà, ponovno otvarate naredbu Limits i
onda ih uklju~ujete tako da upi{ete ON u naredbeni redak i pritisnete Enter
ili kliknete na desnu tipku mi{a.
Command:limits
Reset model space limits:
ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:on
Uklju~ene granice crteà ne dopu{taju odabir to~aka izvan granica crteà.
Poku{ate li odabrati to~ku izvan granica, AutoCAD LT je ne}e odabrati, a
u naredbenom retku }e ispisati
**Outside limits.
Sada }ete zadati granice crteà va{eg budu}eg crteà. Odaberite naredbu
Drawing Limits /FormatðDrawing Limits/:
Command:limits
ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>: pritisnite Enter ili
kliknite na desnu tipku mi{a.
Za gornji desni ugao prona|ite vrijednosti u priloènoj tablici i upi{ite ih
(vodoravno A4, MJ 1:20).
Uper right corner<297,210>:594,420 pritisnite Enter ili
62 III. DIO
Prilagodite podru~je za crtanje novim zadanim granicama crteà

odabirom naredbe Viewð ðZoomð ðAll. Zadali ste granice crteà, ali ih jo{
niste uklju~ili. Zato sada ponovno odaberite naredbu Formatð ðDrawing
Limits i uklju~ite granice crteà.
Command:limits
ON/OF/<Lower left corner><0.0000,0.0000>:ON pritisnite
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Odaberite naredbu Line /Drawð ðLine/ i nacrtajte tri crte kao na slici 4.3,
biraju}i to~ke tako da samo kliknete u podru~je za crtanje.
Slika 4.3
Ovakve tri crte
poku{ajte nacrtati
crtu br.3 ne}ete
uspjeti nacrtati. Ü
Tre}u crtu niste uspjeti nacrtati, a u naredbenom retku ispisala se poruka:

**Outside limits
Tako vas je uklju~ena naredba Drawing Limits upozorila da ste odabrali
to~ku izvan granica crteà, to jest da poku{avate ne{to nacrtati izvan
»papira«. Sada ste sigurni da ne}ete nacrtati ne{to {to kasnije ne}e stati
na papir.
Slojevi
Slojevi se koriste da bi crte` bio pregledniji i da bi se moglo lak{e baratati
sa nekim djelovima crteà i skupinama elemenata. Slojevi se mogu shva-
titi kao prozirne folije koje sadrè dijelove crteà. Na jednoj se nalaze po-
mo}ne linije, na drugoj nosivi zidovi, na tre}oj prozori, na ~etvrtoj vrata,
na petoj kote, a preklopljene ~ine cjelovit nacrt. Slojevima se pridruùju
boje da bi crte` bio pregledniji i zato da bi se tim bojama prilikom ispisa
pridruìla debljina iscrtavanja. U okviru sa zna~ajkama objekata pi{e ime
trenutno vaè}eg sloja, a ispred imena je kvadrati} u boji koja je pridru-
èna sloju i odre|eni broj simbola koji nam govore o statusu sloja.
Sloj ~ije je ime ispisano u okviru sa zna~ajkama objekata je

trenutno vaè}i sloj, a to zna~i da }e svi nacrtani objekti biti
u tom sloju.
Slojeve se moè tako|er isklju~iti, smrznuti ili zaklju~ati. Kroz rad }ete
Slika 4.4 nau~iti ~emu sluì koja opcija.
Dio okvira sa
zna~ajkama objekata
koji sluì za
kontrolu slojeva. Ü
Definiranje slojeva
Kada otvorite novi crte`, uvijek na raspolaganju imate sloj 0 (nula), koji
je ujedno i trenutno vaè}i sloj, a sve ostale slojeve morate definirati sa-
mi. Slojevi se definiraju pomo}u naredbe Layers.
Naredbu Layers moète odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz
okvira sa zna~ajkama objekata. Odaberete li naredbu Layers, otvorit }e
Ü
se okvir za dijalog Layer Control. U popisu slojeva nalazi se samo sloj 0.

Slika 4.5
U okvir za dijalog Layer Control prvo upisujete imena slojeva. Va{i sloje-
Odabir naredbe
vi }e biti: VRATA, PROZOR, OPREMA i ZID.
Layers; padaju}i
izbornik Format.
64 III. DIO
Preporu~a se da ne koristite palatale( } , ~ ,| , { i ` ) za

imenovanje crteà, blokova, slojeva,...
Upi{ite ime ZID u okvir za upisivanje novih slojeva koji se nalazi u dnu
okvira za dijalog iznad gumba OK i kliknite na gumb New. Sloj ZID
ispisao se u popisu. Na isti na~in upi{ite i preostale slojeve.
U okvirima za dijalog ~esto }ete nai}i na gumbe ~iji su nat-

pisi sivi. To su gumbi koje trenutno ne moète upotrebljavati.
Oni se aktiviraju samo u odre|enim situacijama. U okviru za
dijalog Layer Control, na primjer, gumbi za definiranje sloje-
va desno od popisa aktiviraju se tek odabirom sloja iz popisa
koji èlite definirati.
Kliknite na sloj ZID na popisu i on }e se ozna~iti.
Slika 4.6
Okvir za dijalog Layer
Control s ozna~enim
slojem
u popisu. Ü
Gumbi na desno od popisa sada su aktivni i omogu}uju vam da definirate

odabarani sloj. Moèmo ga upaliti ili ugasiti, On-Off, odlediti ili zalediti,
Thaw-Freez i otklju~ati ili zaklju~ati, Unlock-Lock. Sada }ete definirati
samo boju svakog sloja. Kliknite na gumb Set Color i otvorit }e se novi
okvir za dijalog Select Color. Okvir za dijalog Select Color nudi vam
cijelu paletu boja, ali najbolje je odabirati izme|u ponu|enih standardnih
boja, Standard Colors.
Slika 4.7
Okvir za dijalog
Select Color. Ü
Izme|u standardnih boja odaberite ùtu boju tako da kliknete na ùti

kvadrati}, a onda na gumb OK. U popisu slojeva uz sloj ZID u stupcu boje
pi{e Yellow (ùto). Sloju ZID pridruìli ste ùtu boju i svi elementi nacr-
tani u tom sloju bit }e ùte boje. Sada na isti na~in pridruìte boje osta-
lim slojevima.
Vrlo je va`no da prvo kliknete na prije ozna~eni sloj tako

da vi{e ne bude ozna~en, a tek onda ozna~ite sljede}i.
Ako to ne u~inite, prvoodabrani sloj }e ostati ozna~en i
promjene koje }ete unositi za sljede}i odabrani sloj
odnosit }e se i na njega. U popisu slojeva treba biti
ozna~en samo sloj koji èlite definirati.
66 III. DIO
Sloju PROZOR pridruìte plavu (blue), sloju VRATA zelenu (green), a sloju
OPREMA crvenu (red) boju. Kada ste svim slojevima pridruìli boje, klik-
nite na gumb OK.
Slika 4.8
Okvir za dijalog
Layer Control
s definiranim
bojama slojeva. Ü
Sada ste definirali sve slojeve budu}eg crteà i htjeli biste po~eti crtati zi-
dove u sloju ZID. Ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete
da je jo{ uvijek vaè}i sloj 0 i ako bilo {to nacrtate, to }e biti u sloju 0.
Kako promijeniti vaè}i sloj
Slika 4.9
AutoCAD-ov ekran s
otvorenim popisom
imena definiranih
slojeva. Ü
Kliknite na gumb sa strelicom na desno od okvira za ime vaè}eg sloja i

otvorit }e se popis svih definiranih slojeva. Kliknite na sloj ZID i on se
ispisuje u okviru za ime vaè}eg sloja.
Crtanje
Sve ste podesili i definirali i moète zapo~eti sa crtanjem. Prvo }ete nacr-
tati unutarnje konture zidova kupaone. Odaberite naredbu Line /Draw-
ðLine/ i za po~etak crtanja izaberite to~ku neposredno sa ekrana, tako da
kliknete lijevo u podru~ju za crtanje.
Slika 4.10
Odabrana
po~etna to~ka. Ü
Za sljede}e to~ke upi{ite:
68 III. DIO
To point:C
Nacrtali ste unutarnje konture kupaone.
Slika 4.11
Nacrtane unutarnje
konture zidova
kupaone. Ü
Sada treba nacrtati vanjske konture tako da unesete debljine zidova. Po-
stoji vi{e na~ina na koji to moète nacrtati. Najbrè i najlak{e }ete to u~i-
niti koriste}i naredbu Offset. Naredbu moète zadati upisivanjem u
naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Offset

Naredba Offset crta paralelnu kopiju odabranog objekta na zadanoj uda-
ljenosti.
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Offset:
Ü
Command:offset
Slika 4.12
Odabir naredbe Offset; Offset distance of Through<Through>:
padaju}i izbornik Ovdje upisujete udaljenost ili zadajete to~ku kroz koju }e se objekt kopi-
Modify. rati. Ako ste upisali udaljenost, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na de-
snu tipku mi{a.
Paralelno kopirana kru`nica

za 30 prema sredini
Paralelno
kopirana crta
za 25
Slika 4.13
Paralelno kopirani
Primjeri djelovanja kru`ni luk za 20
naredbe Offset. Ü
Select object to offset:

Ovdje AutoCAD LT od vas traì da odaberete objekt koji èlite paralelno
kopirati. Moète odabrati samo jedan objekt i nakon {to ste ga odabrali:
Side to offset?
AutoCAD LT od vas traì da zadate smjer paralelnog kopiranja. Zadajete
ga tako da kliknete mi{em u stranu u koju èlite kopirati objekt. Nakon
{to ste paralelno kopirali jedan objekt, AutoCAD LT vam omogu}uje po-
novni odabir objekta koji onda moète paralelno kopirati za istu udalje-
nost u novom zadanom smjeru. Naredba se prekida pritiskom na Enter ili
klikom na desnu tipku mi{a.
Slika 4.14
Naredba Offset
primijenjena na
pregradne
zidove. Ü
70 III. DIO
Sada znate kako radi naredba Offset i moète je primjeniti na va{im

zidovima.
Imate tri zida debljine 12 cm i jedan debljine 30 cm. Prvo }ete nacrtati
pregradne ziove od 12 cm. Odaberite naredbu Offset / Modifyð ðOffset/.
Command:_offset
Offset distance of Through<Through>:12 pritisnite Enter
ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset: izaberite desnu okomitu stranicu.
Side to offset? kliknite bilo gdje desno od izabrane stranice.
Select object to offset: izaberite lijevu okomitu stranicu.
Side to offset? kliknite bilo gdje lijevo od izabrane stranice.
Select object to offset: izaberite donju vodoravnu stranicu.
Side to offset? kliknite bilo gdje dolje od izabrane stranice.
Select object to offset: pritisnite Enter ili kliknite na desnu
tipku mi{a.
Nacrtali ste zidove od 12 cm, sada treba jo{ onaj od 30 cm. Ponovno
otvorite naredbu Offset, upi{ite novu udaljenost i paralelno iskopirajte
vanjski zid.
Command:_offset
Offset distance of Through<12.0>:30 pritisnite Enter ili
Select object to offset: izaberite gornju stranicu.
Side to offset? kliknite prema gore i zavr{ite naredbu.
Slika 4.15
Naredba Offset
primijenjena na
vanjski zid
kupaone. Ü
Lako ste nacrtali konture zidove, ali sada imate jedan mali problem, crte
u uglovima nisu spojene. Naredba Fillet rije{iti }e taj problem. Naredbu
moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Fillet

Naredba Fillet ume}e kru`ni luk izme|u dvije crte, dva kru`na luka ili
crte i kru`nog luka i pri tome produùje ili skra}uje crte do krajnjih
to~aka umetnutog kru`nog luka.
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Fillet:
Command:_fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius=10.0
Ü
AutoCAD LT vas obavje{tava o trenutno vaè}em polumjeru, a u zagra-

Slika 4.16 dama o tome da }e odabrane crte biti skra}ene do po~etka i kraja umet-
Odabir naredbe nutog luka.
Fillet; padaju}i
izbornik Modify.
72 III. DIO
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: Naredba

nudi ~etiri opcije:
Select first object osnovno postavljena opcija, omogu}uje odabir prvog
objekta
Trim nudi dvije dodatne opcije Trim/ No trim
Trim-skra}uje odabrane objekte do po~etka i kraja umetnu-
tog luka
No trim ne skra}uje odabrane objekte
Radius omogu}uje promjenu polumjera kru`nog luka koji }e se umet-
nuti izme|u dva odbrana objekta
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R
Upi{ite R i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Enter fillet radius<10.0000>:NN
Upisujete èljeni polumjer i pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku
mi{a. Promijeniv{i polumjer zavr{ili ste naredbu. Morate je ponovno za-
dati da biste je mogli primijeniti. Ako je zadani polumjer 0, odabrani
objekti }e se skratiti ili produìti do svog sjeci{ta.
Polyline omogu}uje primjenu naredbe na poliliniji
Sada znate kako radi naredba Fillet pa je moète primjeniti na uglovima
ðFillet/ i promijenite po-
va{ih zidova. Odaberite naredbu Fillet /Modifyð
lumjer u 0.
Command:fillet
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R pritisnite
Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a
Enter fillet radius<10.0000>:0 pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a
Promijenili ste polumjer kru`nog luka i sada ponovno otvorite naredbu
Fillet i izaberite dvije stranice ~ije krajeve èlite spojiti.
Command:fillet
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite
stranicu.
Slika 4.17
Primjena naredbe
Fillet na prvom
uglu kupaone. Ü
Select second object: ozna~ite stranicu.
Slika 4.18
Zidovi nakon
primjene naredbe
Fillet na
svakom uglu. Ü
74 III. DIO
Nakon odabira para stranica, naredba Fillet se odmah izvr{ava. Da biste

mogli odabrati sljede}i par stranica, naredbu treba ponovno otvarati.
Primijenite naredbu Fillet i na ostale uglove.
Nakon crtanja zidova, sljede}i }e korak biti otvori u zidovima. Da biste
mogli nacrtati prozor i vrata, trebate »izbu{iti« otvore u zidovima. Prvo
}ete nacrtati otvor za prozor. Otvor prozora je odmaknut 72 cm od gor-
njeg lijevog ugla tlocrta i {irok je 90 cm.
Slika 4.19
Skica otvora
prozora. Ü
Da biste nacrtali lijevu stranu otvora za prozor, trebate zapo~eti crtanje
72 cm od lijevog gornjeg ugla. Odaberite naredbu Line /Drawð ðLine/ i uz
pomo} alata Snap From/Object Snapð ðSnap From/ pomaknite po~etak
crtanja crte od lijevog gornjeg ugla za 72 cm (3. poglavlje, dio »Kako jo{
upotrijebiti alate Object Snap«.
Command: line
From point:from Object SnapðSnap From.
Slika 4.20
Pomaknuti po~etak
crtanja nakon
primjene alata
Snap From. Ü
Base point:int of Object SnapðSnap to Intersection i kliknite

na lijevi gornji ugao.
<offset>:@72,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju
pomi~ete po~etak crtanja crte i pritisnite Enter ili kliknite na desnu
tipku mi{a
Pomakli ste po~etak crtanja u èljenu to~ku i naredba Line nije
zavr{ena, pa traì od vas da odredite drugu to~ku.
ðPerpendicular to i kliknite na
To point: per to Object Snapð
unutarnju stranu zida.
Slika 4.21
Nacrtana prva
stranica otvora
prozora primjenom
alata Snap to
Perpendicular. Ü
Nacrtali ste jednu stranu otvora i sada treba nacrtati drugu. To }ete nacr-
tati tako da }ete napraviti paralelnu kopiju upravo nacrtane crte koriste}i
se naredbom Offset. Odaberite naredbu Offset /Modifyð ðOffset/ i napra-
vite paralelnu kopiju lijeve strane otvora udesno na udaljenosti od
90 cm.
Command:_offset
76 III. DIO
Select object to offset: odaberite lijevu stranicu.

Side to offset? kliknite udesno od nje i prekinite naredbu.
Slika 4.22
Nacrtana druga
strana otvora
pomo}u naredbe
Offset. Ü
Nacrtali ste stranice otvora. Linije zida izme|u njih su suvi{ne i treba ih
odstraniti. U~init }ete to pomo}u naredbe Trim. Naredbu moète zadati
upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira
Modify.
Kako radi naredba Trim

Naredba Trim skra}uje crte, lukove, kru`nice ili polilinije do njihovog sje-
ci{ta s granicom odsijecanja. Granica odsijecanja moè biti tako|er crta,
Ü
luk, kru`nica ili polilinija.

Slika 4.23
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Trim:
Odabir naredbe Trim;
padaju}i izbornik Command:trim
Modify.
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
Odabrana opcija Edgemoda=No Extend

Granica odsijecanja Granice odsijecanja Odabrana opcija Edgemoda=Extend
Granica odsijecanja
Rezultat
Slika 4.24
Primjeri djelovanja Granica Rezultat Rezultat Rezultat
naredbe Trim. Ü odsijecanja
AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice odsijeca-

nja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se granica
odsijecanja ne}e produàvati.
Select object: N found
Odabirete granice odsijecanja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome
koliko ste ih izabrali. Kada zavr{ite s odabirom morate pritisnuti Enter ili
kliknuti na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:
Naredba nudi ~etiri opcije:
Select object to trim osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir
objekta koji }e se skratiti.
Project koristi se kod 3D modeliranja.
Edge nudi dvije dodatne opcije Extend/No extend:
Extend omogu}uje skra}enje izabranog objekta i kada se ne
sije~e vidljivo s granicom odsijecanja. Izabrani objekt skra-
}uje se do zami{ljenog sjeci{ta s granicom odsijecanja.
No extend skra}uje izabrani objekt samo ako se vidljivo
sije~e s granicom odsijecanja.
Undo-poni{tava odabir posljednjeg objekta.
Sada znate kako radi naredba Trim i moète je primijeniti na va{em pri-
mjeru.
ðTrim/ i odstranite dijelove zida u otvo-
Odaberite naredbu Trim /Modifyð
ru za prozor.
Command:trim
78 III. DIO

extend)
Select object:1 found odaberite lijevu stranu otvora.
Select object: 1 found odaberite desnu stranu otvora i pritis-
nite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: kliknite na
gornji dio zida koji èlite da se odsije~e.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: kliknite na
donji dio zida koji èlite da se odsije~e i zavr{ite naredbu
Nacrtali ste otvor za prozor i sada trebate jo{ nacrtati otvor za vrata.
Slika 4.25
Rezultat primjene
naredbe Trim na
otvoru prozora. Ü
Otvor za vrata je odmaknut 91 cm od lijevog pregradnog zida i {irok je

71 cm, a nacrtat }ete ga koriste}i naredbe Offset i Trim.
Odaberite naredbu Offset /Modifyð ðOffset/ i napravite paralelnu kopiju
vanjske strane lijevog zida udesno na udaljenosti od 91 cm.
Command:offset
Slika 4.26
Skica otvora
vrata. Ü
AutoCAD LT pamti zadnju kori{tenu udaljenost naredbe

Offset. Kada ponovno zadate naredbu, nakon upita o udalje-
nosti paralelnog kopiranja, u trokutastim zagradama pi{e
zadnja kori{tena udaljenost i AutoCAD LT je tretira kao os-
novno postavljenu aktivna je ako mi ne zadamo drugu.
Select object to offset: odaberite vanjsku stranicu lijevog

zida.
Side to offset? desno i prekinite naredbu.
Slika 4.27
Rezultat primjene
naredbe Offset na
vanjski zid. Ü
80 III. DIO
Ponovno otvorite naredbu Offset i upravo dobivenu crtu ponovno para-

lelno iskopirajte udesno na udaljenost od 71 cm.
Command:offset
kliknite na desnu tipku mi{a
Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije
dobili.
Slika 4.28
Rezultat primjene
naredbe Offset na
maloprije paralelno
kopiranu liniju. Ü
ðTrim/ i odsijecite sve vi{kove crta da

Odaberite naredbu Trim /Modifyð
biste dobili otvor za vrata.
Command:trim
extend)
Select objects:1 found odaberite prvu paralelno kopiranu
crtu.
Slika 4.29
Rezultat primjene
naredbe Trim na
otvoru za vrata. Ü
Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu crtu.

Select objects:1 found odaberite unutarnju stranu zida i pri-
tisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: odaberite
sve {to je suvi{no i kada ste gotovi pritisnite Enter ili kliknite na desnu
tipku mi{a.
Napravili ste otvor za vrata. Kao {to vidite, ima vi{e na~ina kojima se
dobiva isti rezultat, razlika je samo u vremenu koje ste potro{ili. Brzina
crtanja u AutoCAD-u LT ne postiè se samo vje`bom nego i pametnim
odabirom naredbi. Treba dobro upoznati naredbe i koristiti ih tako da
budu najdjelotvornije.
Sada }ete u otvor za vrata ucrtati oznaku za vrata.
Slika 4.30
Skica oznake za
vrata. Ü
82 III. DIO
ðZoomð
Pove}ajte prikaz crteà oko otvora za vrata /Viewð ðWindow/.
Slika 4.31
Uve}ani pogled na
otvor za vrata. Ü
ðLine/ i nacrtajte crtu od lijevog do

Odaberite naredbu Line /Drawð
desnog gornjeg ugla otvora.
Command:line
From point:int of Object Snapð ðSnap to Intersection i
odaberite gornji lijevi ugao otvora.
To point:int of Object Snapð ðSnap to Intersection i odaberite
desni gornji ugao otvora, te prekinite naredbu.
Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i napravite paralelnu kopiju
upravo nacrtane crte prema dolje za 12 cm.
Command:offset
nacrtali.
Side to offset? dolje i prekinite naredbu.
Slika 4.32
Nacrtane crte
praga. Ü
Okvir vrata trebate nacrtati 5 cm od zida, ovdje }e nam opet pomo}i

ðOffset/.
naredba Offset /Modifyð
Command:_offset
Select object to offset: odaberite lijevu stranu otvora.
Ponovno otvorite naredbu Offset i promijenite udaljenost paralelnog ko-
piranja.
Command:offset
nacrtali paralelnim kopiranjem.
84 III. DIO
Slika 4.33
Nacrtane crte
okvira vrata. Ü
ðTrim/ i odsijecite vi{ak vanjske li-
Odaberite sad naredbu Trim /Modifyð
nije praga.
Slika 4.34
Rezultat odsijecanja
vi{kova linija
pomo}u naredbe
Trim. Ü
Command:trim
extend)
Select objects:1 found odaberite prvu paralelno kopiranu crtu.
Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu
crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: odaberite
vanjsku liniju praga i zavr{ite naredbu.
Nedostaje vam jo{ vratno krilo i linija otvaranja vrata. Prvo }ete nacrtati
kru`nicu, ~ija ~etvrtina treba biti linija otvaranja vrata, a zatim }ete, uz
pomo} nove naredbe Extende, produìti liniju koja predstavlja desni
okvir vrata i tako dobiti vratno krilo.Odaberite naredbu Circle /Draw-
ðCircleððCenter,Radius/.
Command:circle
3P/TTR/<Center point>:int of Object Snapð ðSnap to Inter-
section i za sredi{te kru`nice odaberite desno sjeci{te okvira s pragom.
Slika 4.35
Nacrtana kru`nica
~ija ~etvrtina }e
predstavljati liniju
otvaranja vrata. Ü
86 III. DIO
Diametar/<Radius>:int of Object Snapð ðSnap to Intersection i

da biste odredili duìnu polumjera ozna~ite lijevo sjeci{te okvira sa
pragom.
Sada }ete nacrtati vratno krilo uz pomo} naredbe Extend. Naredbu mo-
ète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Extend

Naredba Extend produùje crte, polilinije ili lukove do odabrane granice
Ü
produènja. Granica produènja moè biti crta, polilinija, kru`ni luk ili
Slika 4.36
kru`nica.
Odabir naredbe
Extend; padaju}i Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon zadavanja naredbe
izbornik Modify. Extend:
Command:extend
Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No
extend)
Odabrana opcija Edgemode=No Extend Odabrana opcija Edgemode=Extend
Granica
produljenja Granica
produljenja
Slika 4.37
Primjeri djelovanja Granice Granice
produljenja produljenja
naredbe Rezultati Rezultati
Extend. Ü
AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice produ-

ènja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se grani-
ca produènja ne}e produàvati.
Select object: N found
Odabirete granice produènja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome
koliko ste ih izabrali. Moète birati kolko god vam granica produènja
treba, ali kada ste gotovi s odabirom morate pritisnuti Enter ili kliknuti
na desnu tipku mi{a.
<Select object to extend>/Project/Edge/Undo:
Naredba nudi ~etiri opcije:

Select object to extend osnovno postavljena opcija omogu}uje
odabir objekta koji }e se produìti.
Project koristi se kod 3D modeliranja.
Edge nudi dodatne opcije Extend/No extend:
Extend omogu}uje produènje izabranog objekta i kada se
njegov produèni kraj ne sije~e s granicom produènja.
No extend produùje izabrani objekt samo ako se njegov
zami{ljeni kraj sije~e s granicom produènja.
Undo poni{tava odabir posljednjeg objekta.
Sada kada znate kako radi naredba Extend, odaberite je /Modify
ðExtend/ i produìte desnu stranu okvira vrata do kru`nice.
Slika 4.38
Produèna desna
linija okvira vrata do
kru`nice pomo}u
naredbe Extend Ü
Command:extend
extend)
Select object: odaberite kru`nicu i pritisnite Enter ili kliknite
88 III. DIO

odaberite desnu stranu okvira vrata i zavr{ite naredbu.
ðTrim/ i odreìte vi{ak kru`nice.
Odaberite naredbu Trim / Modifyð
Slika 4.39
Odrezan vi{ak
kru`nice pomo}u
naredbe Trim. Ü
Command:trim
extend)
Select object:1found odaberite vratno krilo.
Select object:1found odaberite prag i pritisnite Enter ili
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: ozna~ite
kru`nicu desno od vratnog krila i zavr{ite naredbu.
Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima

Nacrtali ste simbol za vrata, ali u krivom sloju. Vrata bi trebala biti u slo-
ju VRATA. Ovakve gre{ke se ~esto doga|aju i vrlo se lako ispravljaju. Po-
stoji naredba koja mijenja zna~ajke objekata.
Zna~ajke objekata su: boja, vrsta linije, debljina, stil teksta i

sloj u kojem je objekt nacrtan.
Da biste nacrtanim elementima vrata promjenili sloj iz sloja ZID u sloj

VRATA, pomo}i }e vam naredba Properties. Naredbu moète odabrati iz
padaju}eg izbornika Edit ili okvira sa zna~ajkama objekta.
Upit koji se ispisuje u naredbenom retku nakon odabira naredbe Properties:
Select object:
Odabirete pojedina~no ili prozorom objekte kojima èlite promijeniti
zna~ajke. Kada ste zavr{ili s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknu-
ti na desnu tipku mi{a. Ako ste odabrali samo jedan objekt, otvara se
okvir za dijalog Modify ( ovisno o izabranom objektu crti, kru`nici, luku,
bloku, tekstu... nakon Modify se ispisuje Line, Circle, Arc, Text,...).
Okvir za dijalog Modify... pruà vam informacije o svim zna~ajkama
Ü
izabranog objekta (boja, sloj, vrsta linije, debljina i skala vrste linije) , o
Slika 4.40 elementima pomo}u kojih ste ga oblikovali ( za crtu koordinate po~etne
Odabir naredbe i zavr{ne to~ke), te o duìni odabranog objekta i kutu u odnosu na rav-
Properties; padaju}i
ninu u kojoj je nacrtan. Okvir za dijalog Modify... omogu}uje vam da
izbornik Edit.
mijenjate sve zna~ajke odabranog objekta i elemente pomo}u kojih ste
ga oblikovali.
Slika 4.41
Okvir za dijalog
Modify Line. Ü
90 III. DIO
Ako ste odabrali dva ili vi{e objekata, tada se otvara okvir za dijalog
Change Properties. Okvir za dijalog Change Properties vas informira o
svim zna~ajkama izabranih objekata i omogu}uje vam njihovu promjenu.
Slika 4.42
Okvir za dijalog
Change
Properties. Ü
U mogu}nosti ste mijenjati: boju gumb Color..., sloj gumb

Layer...,vrstu linije gumb Linetype..., faktor skaliranja vrste linije
Linetype Scale (upisujete novu vrijednost) i debljinu linije Thickness
(upisujete novu vrijednost).
ðProperties/
Sada znate kako radi naredba Properties, odaberite je / Editð
i svim objektima od kojih su oblikovana vrata promijenite sloj u sloj
VRATA.
Slika 4.43
Odabir svih objekata
pomo}u prozora
za odabir
Crossing. Ü
Select object: objekte vrata odaberite prozorom za odabir

Crossing kao na slici 4.43.
Other corner: 5 found Pritisnite Enter ili kliknite na desnu
tipku mi{a.
Otvorio se okvir za dijalog Change Properties, kliknite na gumb Layer i
otvorit }e se okvir za dijalog Select Layer s popisom svih definiranih slo-
jeva.
Slika 4.44
Okvir za dijalog
Change
Properties. Ü
Ozna~ite sloj VRATA i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Change

Properties uz gumb Layer sada pi{e VRATA i kvadrat uz gumb Color je
promijenio boju u zeleno. Kliknite na gumb OK i svi objekti koje ~ine
vrata promijenili su boju iz ùte u zelenu. Vrata su sada u sloju VRATA,
ali ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete da je vaè}i
sloj jo{ uvijek ZID. Naredbom Properties mijenja se sloj samo odabranim
objektima, vaè}i sloj ostaje isti. Sada }ete crtati prozor. Svakako prije
po~etka crtanja promijenite vaè}i sloj u sloj PROZOR.
92 III. DIO
Slika 4.45
Okvir za dijalog
Select Layer. Ü
Uvijek prije po~etka crtanja provjerite da li vaè}i sloj odgo-

vara onome {to namjeravate crtati.
Slika 4.46
Skica oznake
za prozor. Ü
Ako je vaè}i sloj PROZOR, moète po~eti crtati. Da biste opet vidjeli ci-
ðZoomð
jeli tlocrt, odaberite naredbu Viewð ðPrevious ili All, a zatim
pove}ajte prikaz crteà oko otvora za prozor naredbom Viewð ðZoom
ðWindow.
Slika 4.47
Uve}ani pogled na
otvor za prozor. Ü
ðLine/ i nacrtajte prvo vanjsku liniju para-

Odaberite naredbu Line /Drawð
peta.
Command:line
From point:int of ðSnap to Intersection i ozna~ite
Object Snapð
gornji desni ugao.
To point:int of Object Snapð ðSnap to Intersection, ozna~ite
gornji lijevi ugao i prekinite naredbu.
Odaberite sada naredbu Offset i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopiraj-
te za 20 cm prema dolje.
Select object to offset: odaberite gornju crtu.
94 III. DIO
Slika 4.48
Nacrtane crte
parapeta. Ü
Sada }ete pomo}u upravo nacrtanih crta parapeta nacrtati simbol prozo-
ðOffset / i nacrtane crte para-
ra. Odaberite sada naredbu Offset /Modifyð
lelno kopirajte za 6.5 cm.
Slika 4.49
Paralelno kopirane
stranice
parapeta. Ü
Command:offset
Offset distance of Through<20.0>:6.5
Select object to offset: odaberite gornju crtu.
Side to offset? dolje.
Select object to offset: odaberite donju crtu.
Side to offset? gore i prekinite naredbu.
Sada treba jo{ nacrtati linije okvira prozora, a one su 7 cm udaljene od
rubova otvora. Prvo }ete nacrtati lijevu liniju okvira, a da biste zapo~eli
crtanje na 7 cm udesno od lijeve strane otvora, ovaj puta upotrijebite alat
Object Snapð ðSnap From. Odaberite naredbu Line /Drawð ðLine/.
Command:line
From point:from ðSnap From.
Object Snapð
ðSnap to Intersection i ozna~ite
Base point:int of Object Snapð
gornji lijevi ugao prozora.
<offset>:@7,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju se
pomi~ete i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:per of Object Snapð ðSnap to Perpendicular i ozna~ite
suprotnu liniju prozora i prekinite naredbu.
Slika 4.50
Nacrtane obje
strane okvira
prozora Ü
96 III. DIO
Da biste nacrtali drugu stranu okvira prozora, odaberite naredbu Offset

ðOffset/ i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopirajte za 76 cm
/Modifyð
udesno.
Command:offset
nacrtali.
Simbol prozora je nactan. Sada jo{ trebate nacrtati crtkanu liniju grede i
prozor }e biti gotov. Do sada ste crtali samo kontinuiranim linijama. Raz-
ne druge vrste linija definirane su u vanjskim datotekama. Ako èlite ko-
ristiti razne vrste linija morate ih prvo u~itati u AutoCAD LT .
Kako u~itati vrste linija u AutoCAD LT

Naredba Linetype omogu}uje vam u~itavanje vrsta linija. Naredbu mo-
ète odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz okvira sa zna~ajkama
objekata.
Nakon odabira naredbe Linetype otvara se okvir za dijalog Select Line-
type.
Kliknete li na gumb Load otvoriti }e se okvir za dijalog Load and Reload
Linetypes.
Ü
Slika 4.51
Odabir naredbe
Linetype; padaju}i
izbornik Format.
Slika 4.52
Okvir za dijalog
Select Linetype. Ü
Slika 4.53
Okvir za dijalog
Load and Reload
Linetype. Ü
Kliknete li na gumb File unutar okvira Load and Reload Linetypes otvorit
}e se okvir za dijalog Select Linetype Files s popisom datoteka koje sadrè
definicije raznih vrsta linija. Iz popisa odaberite datoteku aclt.lin i kliknite
na gumb OK. U okviru za dijalog Load and Reload Linetypes unutar okvi-
ra Availabale linetypes ispisao se popis i iscrtao pripadaju}i primjer svih
vrsta linija koje odabrana datoteka sadrì. Moète pojedina~no birati
vrste linija koje èlite koristiti ili moète klikom na gumb Select All
u~itati sve vrste linija. Kliknite na gumb Select All a zatim na gumb OK.
AutoCAD LT vas je vratio u okvir za dijalog Select Linetype gdje se sada
u popisu Loaded Linetypes nalaze sve vrste linija iz odabrane datoteke.
Unutar okvira za dijalog Select Linetype nalazi se jo{ i podru~je unutar
kojeg odre|ujemo gusto}u ispisa odabrane linije.
Slika 4.54
Okvir za dijlog Select
Linetype File s
u~itanim vrstama
linija. Ü
ISO Pen Width gusto}a ispisa linija, definiranih po ISO standardi-
ma, odre|uje se ovisno o debljini linije kojom }e se iscrtavati. U ovaj
okvir upisujemo debljinu kojom }e se linjia iscrtati.
98 III. DIO
Linetype Scale upisujete faktor skaliranja ovisno o mjerilu i èljenoj

gusto}i ispisa linije.
Slika 4.55
Okvir za dijalog Select
Linetype s ozna~enom
linijom definiranom
po ISO
standardima. Ü
Nakon {to ste u~itali vrste linija i one su vam postale dostupne u popisu
Loaded Linetypes, kliknite na gumb OK.
Kao {to imate kontrolu nad slojevima i uvid u trenutno vaè}i sloj u
Slika 4.56 okviru sa zna~ajkama objekata, tako imate i kontrolu i uvid u trenutno
Dio okvira sa vaè}u vrstu linije.
zna~ajkama objekata
za kontrolu vrsta
linija. Ü
Klikom na gumb sa strelicom desno od okvira unutar kojeg pi{e trenut-

no vaè}a vrsta linije, otvara se popis vrsta linija s kojeg moète birati
kojom }ete vrstom linije crtati. Budu}i da }ete sada nacrtati samo jednu
iscrtkanu liniju, nije potrebno da za to mijenjate vaè}u vrstu linije.
Nacrtat }ete kontinuiranu liniju kao i sve do sada i onda }ete je pomo}u
naredbe Change Properties promijeniti u iscrtkanu. Odaberite naredbu
Line /Drawð ðLine/ i nacrtajte crtu koja }e predstavljati rub grede.
Command:line
From point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~ite
desni unutarnji ugao prozora.
To point:int of Object Snapð ðSnap to Intersection i ozna~ite lije-
vi unutarnji ugao i prekinite naredbu.
Slika 4.57
Nacrtana crta
ruba grede. Ü
ðProperties/ i odaberite
Odaberite sada naredbu Change Properties /Editð
zadnje nacrtanu crtu.
Select object:1found odaberite crtu i pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a. Otvorio se okvir za dijalog Modify Line.
Slika 4.58
Okvir za dijalog
Modify Line. Ü
Kliknite na gumb Linetype i u okviru za dijalog Select Linetype iz popisa
odaberite DASHED i kliknite na OK.
100 III. DIO
Slika 4.59
Okvir za dijalog
Select Linetype. Ü
Sada jo{ u okvir Linetype Scale upi{ite 20, a zatim kliknite na OK. Crta
je sada iscrtkana.
Slika 4.60
Iscrtkana linija
ruba grede. Ü
Da biste opet vidjeli cijeli tlocrt, odaberite naredbu Viewð ðZoomð ðAll.
Da bi tlocrt bio gotov trebate jo{ po pravilima crtanja vanjski zid odvoji-
ti od tankih pregradnih. Odaberite naredbu Extend/Modifyð ðExtend/ i
produìte unutarnju liniju vanjskog zida u desno i lijevo.
Slika 4.61
Produène unutarnje
linije vanjskog
zida. Ü
Command:extend
extend)
Select object: odaberite vanjsku stranu lijevog zida.
Select object: odaberite vanjsku stranu desnog zida i pritisnite
odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida desno od prozora .
odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida lijevo od prozora i pritisnite
ðSave As/
Tlocrt kupaone je nacrtan i trebate ga jo{ samo spremiti /Fileð
pod imenom KUPAONA.
102 III. DIO
Saètak
U ovom ste poglavlju nau~ili {to sve treba podesiti prije po~etka crta-
nja nacrta tako da imate {to manje problema kod crtanja i kasnijeg iscr-
tavanja. Nau~ili ste upotrijebiti i niz naredbi koje vam omogu}uju brè
i jednostavnije crtanje, a na primjeru tlocrta kupaone uspje{no ste
nacrtali i svoj prvi ozbiljniji crte`.
5. Poglavlje
Crtanje oznaka za kupaonu
l Crtanje oznaka kade
Kako radi naredba Make Block
U ovom poglavlju
l Crtanje oznake umivaonika

l Crtanje oznake wc {koljke
l Kako umetnuti blok u crte`
l Kako radi naredba Explode
info
info Nakon {to ste u prethodnom poglavlju nacrtali tlocrt kupaone, sada je potrebno dodati i
pojedine elemente. U ovom poglavlju }ete nau~iti kako od nacrtanih objekata definirati
blok.
Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 105
Crtanje oznake kade

Sada }ete nacrtati oznake kade, umivaonika i wc {koljke. Prvo }ete nacr-
tati kadu.
Slika 5.1
Skica oznake
kade. Ü
Prije po~etka crtanja promijenite vaè}i sloj PROZOR u sloj OPREMA.

Odaberite naredbu Line/Drawð ðLine/ i prvu to~ku izaberite neposredno
na ekranu tako da kliknete desno gore izvan tlocrta, kao na slici 5.2.
Kadu, a i ostale sanitarije, crtat }ete izvan tlocrta radi bolje preglednosti.
Slika 5.2
Nacrtan vanjski
rub kade. Ü
106 III. DIO
Command:line
From point: kliknite u podru~je za crtanje.
To point:C
Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i paralelno kopirajte tri stra-
nice upravo nacrtanog pravokutnika (dvije duè i gornju kra}u) uz odmak
od 5 cm, a preostalu za 10 cm, prema unutra.
Command:offset
Select object to offset: odaberite desnu duù stranicu.
Side to offset? lijevo.
Select object to offset: odaberite lijevu duù stranicu.
Side to offset? desno.
Slika 5.3
Tri paralelno
kopirane stranice
ruba kade. Ü
Select object to offset: odaberite gornju kra}u stranicu.

Ponovno pozovite naredbu Offset i promijenite udaljenost paralelnog
kopiranja.
Command:_offset
Select object to offset: odaberite donju kra}u stranicu.
Slika 5.4
Paralelno iskopirana
~etvrta stranica
kade. Ü
ðFilet/ i zaoblite spojeve gornjih uglo-

Odaberite naredbu Fillet /Modifyð
va kade lukovima polumjera 10 cm, a donje lukovima polumjera 25 cm.
Command:fillet
108 III. DIO

Enter fillet radius<0.0>: 10 pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Ponovno pozovite naredbu i prvo zaoblite lijevi gornji ugao.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius= 10.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: odaberite
lijevu duù stranu vi{e prema gore.
Select second object: odaberite gornju stranu vi{e u lijevo.
Ponovno pozovite naredbu i zaoblite desni gornji ugao.
Command:fillet
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: odaberite
desnu duù stranu vi{e prema gore.
Select second object: odaberite gornju stranu vi{e u desno.
Slika 5.5
Zaobljeni gornji
unutarnji uglovi kade
pomo}u naredbe
Fillet. Ü
Ponovno pozovite naredbu Fillet i zadajte novi polumjer:

Command:fillet
desnu tipku mi{a.
Ponovno pozovite naredbu i prvo zaoblite lijevi, a zatim desni donji
ugao kade.
Slika 5.6
Zaobljeni donji
unutarnji uglovi kade
pomo}u naredbe
Fillet. Ü
Kada je gotova i bilo bi dobro kada biste je sada mogli spremiti tako da
je moète koristiti kad god vam zatreba u crteù. To }e vam omogu}iti
naredba Make Block. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Draw.
Ü
Slika 5.7
Odabir naredbe Make
Block; padaju}i
izbornik Draw.
110 III. DIO
Kako radi naredba Make Block

Naredba Make Block od odabranih objekata nekog crteà oblikuje jedan
objekt blok i pohranjuje ga pod zadanim imenom. Tako definiran blok
moèmo koristiti samo u crteù u kojem je formiran. Blok unutar sebe
pohranjuje i zna~ajke objekata od kojih je oblikovan sloj, boja i vrsta linije).
Nakon odabira naredbe Make Block, otvara se okvir za dijalog Block
Definition.
Slika 5.8
Okvir za dijalog
Block
Definition. Ü
Da biste formirali blok, prvo morate u okvir za ime bloka, Block name:,
upisati ime budu}eg bloka.
Preporu~a se da ne koristite palatale( } , ~ ,| , { i ` ) za ime-

novanje crteà, blokova, slojeva,...Pomno odberite imena
blokova, tako da ih kasnije lako moète prepoznati.
Morate tako|er izabrati objekte od kojih }ete oblikovati blok. Kliknite na

gumb Select Objects<. AutoCAD LT vas privremeno vra}a u crte` i omo-
gu}uje vam odabir objekata. Kada zavr{ite s odabirom, pritisnite Enter ili
Ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition. Sada jo{ trebate
izabrati baznu to~ku, to jest to~ku koja }e vam prilikom umetanja bloka
u crte` omogu}iti da ga to~no smjestite u èljeni poloàj.
Kliknite na gumb Select Point< , AutoCAD LT vas ponovno privremeno

vra}a u crte` i omogu}uje vam odabir bazne to~ke. To~ku birajte
isklju~ivo alatima Object Snap.
Nakon odabira to~ke ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition.
Sada jo{ moète odlu~iti da li èlite da objekti od kojih ste napraviti blok
ostanu u crteù ili ne. Ako je postavljena kva~ica unutar kvadrati}a
Retain Object, onda je opcija uklju~ena i objekti }e ostati, a ako nije, opci-
ja je isklju~ena i objekti }e se izbrisati. Na kraju kliknite na gumb OK da
bi se naredba izvr{ila.
Sada kada znate kako se od nacrtanih objekata formira blok, odaberite
naredbu Make Block /Drawð ðMake Block/ i formirajte od crteà kade
blok KADA.
Slika 5.9
Izgled okvira za
dijalog Block
Definition prilikom
definiranja
bloka KADA. Ü
Prvo upi{ite ime, KADA, u okvir za ime bloka, zatim kliknite na gumb
Select Object<. Vra}ate se privremeno u crte`. Prozorom odaberite
cijelu kadu i klikom na desnu tipku mi{a potvrdite odabir.
Ponovno se otvorio okvir za dijalog Block Definition. Sada kliknite na
gumb Select Point<. Ponovno se vra}ate u crte` i pomo}u Object
ðSnap to Intersection odaberite gornji desni ugao kade.
Snapð
Ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition, isklju~ite opciju
Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok KADA, a crte`
kade je nestao s ekrana. Sada }ete nacrtati umivaonik.
112 III. DIO
Slika 5.10
Odabir objekata od
kojih }e se
formirati blok
KADA. Ü
Slika 5.11
Odabir bazne
to~ke. Ü
Crtanje oznake umivaonika
Slika 5.12
Skica oznake
umivaonika. Ü
ðLine/ i zapo~nite crtanje na istom mjes-
Odaberite naredbu Line / Drawð
tu na kojem ste crtali kadu.
Command:line
From point: kliknite u podru~je za crtanje
To point:C
Slika 5.13
Nacrtan vanjski
rub umivaonika. Ü
114 III. DIO
Odaberite naredbu Offset /Modifyð ðOffset/ i paralelno kopirajte dvije

kra}e stranice nacrtanog pravokutnika uz odmak za 5 cm, a gornju za 10
cm, prema unutra. Budu}i da je zadnja udaljenost na koju ste paralelno
kopirali bila 10, prvo paralelno iskopirajte gornju stranicu nacrtanog pra-
vokutnika.
Command:offset
Offset distance of Through<10.0>: pritisnite Enter ili
Select object to offset: odaberite gornju stranicu.
Side to offset? dolje.
Slika 5.14
dulja stranica
ruba
umivaonika Ü
Ponovno pozovite naredbu i promijenite udaljenost paralelnog kopiranja.

Command:offset
Select object to offset: odaberite desnu stranicu.
Side to offset? lijevo.

Select object to offset: odaberite lijevu stranicu.
Slika 5.15
Paralelno iskopirane
dvije kra}e
stranice
umivaonika. Ü
Donja strana umivaonika je zaobljena i da biste to nacrtali odaberite na-

redbu Arc /Drawð ðArc>3 points/ te nacrtajte kru`ni luk s po~etnom
to~kom u polovi{tu lijeve stranice, s jednom to~kom u polovi{tu donje
stranice i krajnjom to~kom u polovi{tu desne stranice pravokutnika.
Command:arc
Center/<Start point>:mid of ðSnap to
Object Snapð
Midpoint i ozna~ite lijevu stranu.
Center/End/<Second point>:mid of ðSnap to
Object Snapð
Midpoint i ozna~ite donju stranu.
End point:mid of ðSnap to Midpoint i ozna~ite
Object Snapð
desnu stranu.
116 III. DIO
Slika 5.16
Nacrtana zaobljena
stranica umivaonika
pomo}u naredbe
Arcð3 Points. Ü
Nacrtali ste luk i sada ga paralelno kopirajte za 5 cm prema gore. Odabe-

rite naredbu Offset/Modifyð ðOfsett /.
Command:offset
Select object to offset: odaberite luk.
Sada }ete upotrijebiti naredbu Fillet da biste uredili uglove i spojeve crta
i lukova. Odaberite naredbu Fillet /Modifyð ðFillet/ i zaoblite spojeve
unutarnjeg luka i okomitih unutarnjh stranica, kru`nim lukom polumjera
20 cm. Prvo promijenite polumjer.
Command:fillet
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: R priti-
snite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
desnu tipku mi{a.
Slika 5.17
zaobljena stranica
umivaonika. Ü
Ponovno pozovite naredbu Fillet i zaoblite spojeve kru`nog luka i stranica.
Command:fillet
lijevi kraj luka.
Select second object: ozna~ite lijevu unutarnju stranicu.
Ponovno pozovite naredbu.
Command:fillet
desni kraj luka.
Select second object: ozna~ite desnu unutarnju stranicu.
118 III. DIO
Slika 5.18
Spojevi unutarnjh
stranica i unutarnjeg
kru`nog luka
obra|eni
naredbom
Fillet, r=20. Ü
Ponovno pozovite naredbu, promijenite polumjer kru`nog luka na 25 cm

i zaoblite spojeve vanjskog luka i vanjskih okomitih stranica.
Command:fillet
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: R pritis-
nite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Enter fillet radius<20.0>: 25 pritisnite Enter ili kliknite
Command:fillet
lijevi kraj luka.
Select second object: ozna~ite lijevu vanjsku stranicu.
Command:fillet
desni kraj luka.
Select second object: ozna~ite desnu vanjsku stranicu.
Slika 5.19
Spojevi vanjskih
stranica i vanjskog
kru`nog luka
obra|eni
naredbom
Fillet, r=25. Ü
Ponovno pozovite naredbu i sada promijenite polumjer na 0 i odstranite
vi{kove gornjih unutarnjih uglova.
Command:_fillet
Enter fillet radius<25.0>:0 pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Command:_fillet
120 III. DIO

lijevu strana vodoravne stranice.
Select second object: ozna~ite lijevu okomitu stranicu.
Command:fillet
desnu strana vodoravne stranice.
Select second object: ozna~ite desnu okomitu stranicu.
Slika 5.20
Gorni unutarnji uglovi
umivaonika obra|eni
naredbom
Fillet, r=0. Ü
Odaberite naredbu Erase i obri{ite suvi{nu liniju s donje strane kru`nog

luka.
Nacrtali ste umivaonik i sada od njega napravite blok. Odaberite nared-
bu Make Block /Drawð ðMake Block/ i otvorit }e se okvir za dijalog Block
Definition.
Slika 5.21
Izgled okvira za dija-
log Block Definition
prilikom
definiranja
bloka UMIV. Ü
Upi{ite ime, Block name:UMIV, kliknite na Select Objects< i prozorom

odaberite cijeli umivaonik, a zatim potvrdite odabir.
Slika 5.22
Odabir objekata od
kojih }e se
formirati blok
UMIV. Ü
ðSnap to Midpoint i odaberite

Kliknite na Select Point<, Object Snapð
stranicu koja se polaè uza zid.
Isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok
UMIV, a crte` umivaonika je nestao s ekrana. Sada }ete jo{ nacrtati wc
{koljku.
122 III. DIO
Slika 5.23
Odabir bazne
to~ke. Ü
Crtanje oznake wc {koljke
Slika 5.24
Skica oznake
wc {koljke. Ü
ðLine/ i nacrtajte prvo konture kotli}a.

Odaberite naredbu Line / Drawð
Command:line
From point: kliknite u podru~je za crtanje.

To point:C
Slika 5.25
Nacrtane konture
kotli}a. Ü
Sada }ete nacrtati elipsu koja krajem svoje velike osi tangira donju
stranicu upravo nacrtanog pravokutnika to~no u polovi{tu, s time da je
promjer velike osi 50 cm, a polumjer male 17.5 cm. Odaberite naredbu
ðEllipseð
Ellipse /Drawð ð Axis,End/ i nacrtajte konturu wc {koljke.
Command:ellipse
Arc/Center/<Axsis endpoint1>:mid Object Snapð ðFrom
Midpoint i ozna~ite donju stranicu pravokutnika.
Axis endpoint2:@0,-50 upi{ite koordinatu to~ke kraja velike osi
elipse i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Other axis distance>/Rotationi@17.5,0 upi{ite koordi-
natu to~ke kraja polumjera male osi elipse i pritisnite Enter ili kliknite
124 III. DIO
Slika 5.26
Elipsa koja }e pred-
stavljati rub {koljke
nacrtana pomo}u
naredbe
EllipseðAxis,
End. Ü
Sada }ete odrezati dio elipse da bi kontura {koljke izgledala kao na slici
5.24. Granica odsijecanja treba biti na 5 cm od donje stranice kotli}a.
Prvo odaberite naredbu Offset /Modifyð ðOffset/ i paralelno iskopirajte
donju stranicu pravokutnika za 5 cm prema dolje.
Command:offset
Select object to offset: odaberite donju stranicu prvokutni-
ka.
Odaberite naredbu Trim /Modifyð ðTrim/ i odreìte kako dio elipse iznad
upravo nacrtane crte, tako i desni i lijevi kraj crte koji prelazi elipsu.
Command:trim
extend)
Select object: odaberite elipsu.
Slika 5.27
Kona~ni izgled
oznake wc
{koljke. Ü
Select object: odaberite crtu koja sije~e elipsu i pritisnite Enter
dio elipse koji èlite odrezati.
lijevi dio crte koji èlite odrezati.
desni dio crte koji èlite odrezati i zavr{ite naredbu.
Slika 5.28
Izgled okvira za
dijalog Block
Definition prilikom
definiranja
bloka WC. Ü
126 III. DIO
Nacrtali ste wc {koljku i sada napravite blok, WC. Odaberite naredbu

Make Block /Drawð ðMake Block/.
Upi{ite ime, Block name: WC, kliknite na gumb Select Objects<, pro-
zorom odaberite cijelu wc {koljku i potvrdite odabir, kliknite na gumb
Select Point< Object Snapð ðSnap to Midpoint i odaberite stranicu koja
se polaè uza zid. Isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK.
Definirali ste blok WC, a crte` WC {koljke je nestao sa ekrana.
Sada }ete opremiti va{u kupaonu sanitarijama tako da }ete umetnuti blo-
kove, KADA, UMIV i WC, u tlocrt. To }ete u~initi pomo}u naredbe Insert
Block.Naredbu moète na}i u padaju}em izborniku ili alatnom okviru Draw.
Ü
Slika 5.29
Odabir naredbe
Insert Block; padaju}i
izbornik Draw.
Kako umetnuti blok u crte`

Naredba Insert Block omogu}uje odabir definiranih blokova i njihovo
umetanje u crte`. Nakon odabira naredbe otvara se okvir za dijalog Insert.
Slika 5.30
Okvir za dijalog
Insert. Ü
Kliknete li na gumb Block..., otvara se novi okvir za dijalog Defined
Blocks s popisom blokova.
Prvo provjerite da li je opcija Specify Parameters on Screen uklju~ena.
Ona mora biti uklju~ena jer }ete parametre za umetanje bloka zadavati
nakon izlaska iz okvira za dijalog. @eljeni blok odabirete tako da ozna~ite
njegovo ime u popisu i onda kliknete na gumb OK. Ime odabranog bloka
ispisuje se u okviru kraj gumba Block... u okviru za dijalog Insert.
Slika 5.31
Okvir za dijalog
Defined Blocks. Ü
Kliknete li na gumb Files..., otvarate okvir za dijalog Select Drawing File
unutar kojeg moète odabrati datoteku {to sadrì èljeni blok (vidi 8.
poglavlje).
Slika 5.32
Okvir za dijalog
Select Drawing
File. Ü
Kada ste izabrali blok iz popisa definiranih blokova crteà ili iz popisa
datoteka, kliknite na gumb OK i sad }ete morati putem naredbenog retka
zadati neke parametre da biste pravilno umetnuli blok u crte`.
Insertion point:
AutoCAD LT od vas traì da izaberete to~ku u koju }ete umetnuti blok.
Pomo}u alata Object Snap odaberite najprikladniju to~ku ovisno o to~ci
umetanja za koju je vezan blok.
X scale factor <1>/Corner/XYZ:
AutoCAD LT vam omogu}uje da pove}ate ili smanjite blok po X osi, a
osnovno postavljena vrijednost je 1.
Y scale factor(default=X):
128 III. DIO
Moète pove}ati ili smanjiti blok i po y osi, a osnovno postavljena vrijed-

nost je jednaka izabranoj x vrijednosti.
Rotation angle<0>:
Na kraju moète jo{ i zarotirati blok oko to~ke umetanja za èljeni kut.
Slika 5.33
Tlocrt kupaone s
umetnutim
oznakama
sanitarija. Ü
Sada kada znate kako se ume}u blokovi u crte`, umetnite va{e blokove u
tlocrt. Prvo umetnite blok KADA u gornji desni ugao tlocrta kao na slici
5.33. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na gumb Block... i u
okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite KADA i kliknite na gumb OK.
Slika 5.34
Okvir za dijalog
Defined Blocks s
popisom definiranih
blokova unutar
kojeg odabiremo
blok KADA. Ü
Slika 5.35
Okvir za dijalog Insert
nakon odabira
bloka KADA. Ü
U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu se
pojavila kada. Pomaknite mi{a i vidjet }ete da se za vrijeme pomicanja po
ekranu grafi~ki pokaziva~ drì za gornji desni ugao (to~ka odabrana kao
bazna to~ka kada ste formirali blok).
Slika 5.36
Izgled bloka KADA
odmah nakon
u~itavanja prije
odabira to~ke
umetanja. Ü
Sada obratite pa`nju na naredbeni redak.
Insertion point:int of Object Snapð ðSnap to Intersection i
ozna~ite gornji desni ugao kupaone.
130 III. DIO
Insertion point:_int of X scale factor

<1>/Corner/XYZ:
prihvatite podrazumijevanu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu
tipku mi{a.
Yscale factor(default X): prihvatite podrazumijevanu opciju
pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>: prihvatite podrazumijevanu opciju pritiskom
na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a.
Umetnuli ste kadu u tlocrt i sada ponovno pozovite naredbu Insert Block,
odaberite blok UMIV i umetnite ga na lijevi zid, kao na slici 5.33, tako da
ga zakrenete za 90 stupnjeva. U okviru za dijalog Insert kliknite na gumb
Block, zatim u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite UMIV i kliknite
na gumb OK.
Slika 5.37
Okvir za dijalog
Defined Blocks s
popisom definiranih
blokova unutar kojeg
odabiremo blok
UMIV Ü
pojavio umivaonik. Sada obratite pa`nju na naredbeni redak.
Insertion point:nea to ðSnap to Nearest i
Object Snapð
ozna~ite zid kao na slici 5.33.
X scale factor <1>/Corner/XYZ: pritisnite Enter ili kliknite
Yscale factor(default=X): pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a
Rotation angle<0>:90 upi{ite 90 i pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Sada jo{ umetnite blok WC na lijevi zid, kao na slici 5.33, tako da ga
zaokrenete za 90 stupnjeva. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na
gumb Block... i u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite WC, te
kliknite na gumb OK.
Slika 5.38
Okvir za dijalog
Defined Blocks s
popisom definiranih
blokova unutar
kojeg odabiremo
blok WC. Ü
pojavila wc {koljka. Obratite sada pa`nju na naredbeni redak.
Insertion point:nea to ðSnap to Nearest i
Object Snapð
ozna~ite zid kao na slici 5.33.
X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Y scale factor(default=X): pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>:90 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Bez obzira koliko ste objekata nacrtali da biste ga formirali, svaki umet-
nuti blok je jedan objekt. Jo{ se sje}ate kako ste crtali wc {koljku nacr-
tali ste pet crta i elipsu ali ako sada probate obrisati samo jednu od
njih, obrisat }ete cijelu wc {koljku. Odaberite naredbu Erase/Mo-
difyððErase/ i probajte obrisati samo elipsu wc {koljke. Odabirom elipse
odabrali ste cijeli blok.
Budu}i da ne èlite obrisati wc {koljku, pritisnite Esc na tipkovnici da
biste prekinuli naredbu. Formiraju}i blok, AutoCAD LT od puno odabra-
nih objekata radi jedan. S blokom je zbog toga lak{e baratati i zauzima
manje mjesta na disku. Ako iz nekog razloga èlite mijenjati umetnuti
blok, morate ga prije toga rastaviti na sastavne dijelove pomo}u naredbe
Explode.
132 III. DIO
Slika 5.39
Rezultat poku{aja
brisanja elipse
wc {koljke - ozna~ila
se cijela wc
{koljka. Ü
Kako radi naredba Explode

Naredba Explode razbija izabrani blok na objekte iz kojih je formiran. Na-
redbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbor-
nika ili alatnog okvira Modify.
Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe
Explode:
Command:explode
Select objects: NN found
Odabirete jedan ili vi{e blokova, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njiho-
vom broju. Moète birati koliko god èlite blokova, ali kada ste gotovi s
odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Priti-
skom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a naredba se odmah izvr{ava.
Ü
Slika 5.40 Sada kada znate kako radi naredba Explode odaberite je i primijenite na
Odabir naredbe va{em bloku WC.
Explode; padaju}i
izbornik Modify. Command:explode
Select objects: ozna~ite wc {koljku i pritisnite Enter ili kliknite
ð
Sada ponovno poku{ajte obrisati samo elipsu wc {koljke Erase /Modifyð
Erase/.
Slika 5.41
Rezultat poku{aja
brisanja elipse wc
{koljke nakon {to ste
primjenili naredbu
Explode na bloku
WC - ozna~ila se
samo elipsa. Ü
Sada ste odabrali samo elipsu, wc {koljka vi{e nije blok i na njoj moète
vr{iti èljene promjene. Pritisnite na Esc da biste prekinuli naredbu Era-
se, a onda kliknite na gumb Undo na standardnoj alatnoj traci da biste
poni{tili djelovanje naredbe Explode. Blokovi koje ste definirali nared-
bom Make Block dostupni su vam, na àlost, samo u ovom crteù, a bilo
bi vrlo prakti~no kada biste ih mogli koristiti i u budu}im crteìma.
Blokove moète definirati i pomo}u narebe Wblock i tada }e vam biti
dostupni i u drugim crteìma. Naredbu }ete upoznati u 8. poglavlju.
Saètak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako od nacrtanih objekata definirati blok
i kako ga umetnuti u crte`. U narednom poglavlju savladat }ete radnje
koje se odnose na promjene postoje}ih crteà.
IV DIO
6. Poglavlje
Kako mijenjati izgled crteà
l Promjena izgleda crteà
l Kako radi naredba Move
U ovom poglavlju
l Kako radi naredba Stretch

l Kako radi naredba Distance
l Kako radi naredba Rotate
l Kako radi naredba Scale
l Kako radi naredba Copy
info
info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako rade neke od naredbi za mijenjanje (Modify) crteà i
kako ih primijeniti u stvarnoj situaciji.
Kako mijenjati izgled crteà 6. POGLAVLJE 137
Promjena izgleda crteà

Niste zadovoljni izgledom kupaone, èlite isprobati druk~iji raspored ili
~ak promijeniti dimenzije tlocrta.
Slika 6.1
Skica nove
kupaone. Ü
Da ste crtali na papiru, za takve promjene morali biste crtati novi crte`,
a u AutoCAD-u LT sve to moète napraviti jednostavno i brzo upotrebom
pravih naredbi. Prvo otvorite va{ crte` KUPAONA.dwg i spremite ga pod
novim imenom KUPAONA1 /Fileð ðSave As /. Sve promjene koje }ete
odsad izvoditi odnosit }e se na novi crte` KUPAONA1. Va{ prvi crte` KU-
PAONA ostat }e nepromijenjen.
Da biste promijenili dimenzije tlocrta, prvo trebate odstraniti sve sim-
bole sanitarija iz tlocrta. Mogli biste ih jednostavno izbrisati, Erase, pa
onda opet uvr{tavati, Insert Block, ali sada }ete ih samo maknuti iz
tlocrta koriste}i naredbu Move. Naredbu moète zadati upisivanjem u
naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira
Ü
Slika 6.2 Modify.

Odadbir naredbe
Move; padaju}i
izbornik Modify.
138 IV. DIO
Kako radi naredba Move

Naredba Move pomi~e odabrane objekte iz jednog u drugi poloàj na
crteù.
To~ka u koju pomi~emo objekt

Objekt koji pomi~emo
Rezultat
Slika 6.3
Primjer djelovanja
naredbe Move. Ü
To~ka iz koje pomi~emo objekt
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Move:

Command:move
Select objects:NN found
Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Mo-
ète birati koliko god èlite objekata, ali kada zavr{ite s izborom, morate
pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
Base point or displacement:
AutoCAD LT od vas traì da izaberete baznu to~ku za koju }e se odabrani
objekt »dràti« prilikom pomicanja. To~ku moète izabrati neposredno na
ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinata . Nakon odabi-
ra bazne to~ke, odabrani objekt se tom to~kom »uhvatio« za grafi~ki
pokaziva~ i sada moète odabrati to~ku u koju }ete ga premjestiti. Baznu
to~ku trebate uvijek odabrati tako da objekte koje pomi~ete to~no i jed-
nostavno smjestite u novi poloàj.
Zamislite da preslikavate baznu to~ku u drugu to~ku pomi-

canja. Baznu to~ku birate zapravo ovisno o novom poloàju
objekata. Prvo dobro sagledajte mjesto gdje }ete premjestiti
objekt i unaprijed odlu~ite o to~ci na koju }ete ga pomaknu-
ti, a tek onda, ovisno o njoj, izaberite baznu to~ku.
Second point of displacement:

Odabirom druge to~ke odre|ujete mjesto novog poloàja objekta. Moète
je odabrati neposredno u crteù, uz pomo} alata Object Snap ili upisom
to~nih koordinata to~ke.
Sada kada znate kako radi naredba Move, odaberite je i pomaknite sve
sanitarije izvan tlocrta kao na slici 6.4.
Slika 6.4
Oznake sanitarija
pomaknute izvan
tlocrta. Ü
Command:move
Select objects:1 found odaberite wc.
Select objects: 1 found odaberite umivaonik.
Select objects:1 found odaberite kadu.
Select objects: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Base point or displacement:mid of Object Snapð ðMidpoint
of i odaberite sredi{nju to~ku zida uz koji su prislonjeni wc i
umivaonik.
Ü
Slika 6.5 Second point of displacement: odaberite to~ku tako da

Odabir naredbe kliknete desno od tlocrta , kao na slici 6.4.
Stretch; padaju}i
izbornik Modify.
140 IV. DIO
Sada }ete, jednostavno i brzo, uz pomo} naredbe Stretch promijeniti di-

menzije tlocrta. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak,
odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Kako radi naredba Stretch

Naredba Stretch rasteè ili sti{}e objekte od izabrane to~ke za zadanu
vrijednost.
Druga to~ka pomaka Bazna to~ka pomaka

Druga to~ka pomaka
Po~etni oblik Rezultat
Druga to~ka pomaka Prozor za odabir Crossing
Slika 6.6
Rezultat
Primjer djelovanja
naredbe Bazna to~ka pomaka
Stretch. Ü
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Stretch
Command:stretch
Select objects to stretch by crossing window or
polygon...
AutoCAD LT vas obavje{tava da objekte koje èlite rastegnuti ili stisnu-
ti morate odabrati prozorom za odabir Crossing (2. poglavlje, dio »Odabir
objekata«).
Select objects:Other corner:NN found
Definirate prozor za odabir Crossing odabirom desnog donjeg i lijevog
gornjeg ugla i na taj na~in odabirete objekte koje èlite rastegnuti ili sti-
snuti, a AutoCAD LT vas obavje{tava o broju izabranih objekata. Kada
ste zavr{ili s odabirom, obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu
tipku mi{a.
Base point or displacement:
AutoCAD LT od vas traì da odredite to~ku iz koje }ete zapo~eti stiska-
nje ili rastezanje izabranih objekata. Moète je odabrati neposredno na
ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom to~nih koordinata to~ke.

Trebate zadati to~ku u koju }e se premjestiti bazna to~ka i time odrediti
za koliko }e se odabrani objekti stisnuti ili rastegnuti. To~ku moète
odabrati neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom
to~nih koordinata to~ke.
Nemojte zaboraviti, ako upisujete koordinate, da nakon upi-

sa morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
Sada odaberite naredbu Stretch i prvo rastegnite tlocrt za 40 cm udesno,

a zatim ponovno pozovite naredbu i stisnite tlocrt za 40 cm prema gore.
Slika 6.7
Odabir Crossing
prozora. Ü
Command:stretch
polygon...
142 IV. DIO
Select objects:Other corner: 6 found otvorite prozor

Crossing kao na slici 6.7 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Base point or displacement:int of Object Snap-ð ð
Intersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.
Second point of displacement:@40,0 upi{ite relativnu
koordinatu to~ke do koje èlite rastegnuti tlocrt i pritisnite Enter ili
Ponovno pozovite naredbu i sada stisnite tlocrt za 40 cm.
Slika 6.8
Odabir Crossing
prozora Ü
Command:stretch
polygon...
Select objects:Other corner:15 found otvorite prozor
Crossing kao na slici 6.8 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Base point or displacement:int of Object
ðIntersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.
Snapð
Second point of displacement:@0,40 upi{ite relativnu koor-

dinatu to~ke do koje èlite stisnuti tlocrt i pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Slika 6.9
Tlocrt kupaone
promijenjenih
dimenzija. Ü
Ako ste zaboravili koje su bile dimenzije po~etnog tlocrta, sada se si-
gurno pitate kojih je dimenzija ovaj novi. Moète prolistati knjigu i
prona}i po~etne dimenzije tlocrta i onda izra~unati sada{nje dimenzije,
ali bilo bi puno jednostavnije i djelotvornije da moète mjeriti duìne
neposredno na ekranu. Udaljenost izme|u dvije to~ke moète izmjeriti
pomo}u naredbe Distance. Naredbu moète odabrati iz okvira sa zna-
~ajkama objekata.
Ü
Slika 6.10
Odabir naredbe
Distance; gumb s
okvira sa
zna~ajkama
objekata.
144 IV. DIO
Kako radi naredba Distance

Naredba mjeri udaljenost izme|u dvije odabrane to~ke.
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe
Distance:
Command:dist
First point:
Odabirete to~ku neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap.
Second point:
Odabirete to~ku neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap. Na-
kon odabira druge to~ke u naredbenom retku se ispisuje niz informacija:
Distance:NN udaljenost odabranih to~aka.
Angle in XY Plane:NN kut u x,y ravnini.
Angle from XY Plane:NN kut u odnosu na x,y ravninu.
Delta X = NN, Delta Y =NN , Delta Z = NN udaljenost po
x, y i z osi.
Sada izmjerite {irinu i duìnu novog tlocrta kupaone koriste}i naredbu
Distance.
Command:dist
First point:int of ðIntersection of i odaberite lije-
Object Snapð
vi unutarnji ugao.
Second point:int of ðIntersection of i odaberite
Object Snapð
desni unutarnji ugao.
Distance:260.0,Angle in XY Plane:0,Angle from XY
Plane:0
Delta X =260.0, Delta Y =0.0, Delta Z =0.
Ponovno pozovite naredbu i izmjerite {irinu kupaone.
Command:dist
First point:int of ðIntersection of i odaberite donji
Object Snapð
lijevi unutarnji ugao.
Second point:int of ðIntersection of i odaberite
Object Snapð
gornji lijevi unutarnji ugao.
Distance:180.0,Anglie in XY Plane:90,Angle from XY

Plane:0
Delta X = 0.0, Delta Y = 180.0 , Delta Z = 0.0
Sada znate kojih vam je dimenzija tlocrt kupaone (260x180) i moète ga
opremiti sanitarijama. Ako ste mo`da zaboravili kojih su vam dimenzija
sanitarni elementi, moète ih na brzinu izmjeriti.
Sada }ete, upotrebljavaju}i naredbu Move /Modifyð ðMove/, smjestiti
simbole sanitarija u novi tlocrt kao na slici 6.1. Prvo premjestite kadu ta-
ko da je poloìte duòm stranom uz lijevi zid kupaone.
Command:move
Select objects:1 found odaberite kadu i pritisnite Enter ili
Base point or displacement:int of Object
ðIntersection of i odaberite lijevi donji ugao kade.
Snapð
Second point of displacement:int of Object
ðIntersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.
Snapð
Slika 6.11
Premje{tena
oznaka kade u
tlocrt. Ü
146 IV. DIO
Sada biste trebali premjestiti wc {koljku, ali da biste je mogli smjestili u

tlocrt, kao na slici 6.1, trebate je prvo zaokrenuti, a tek onda premjesti-
ti. Zaokrenut }ete je pomo}u naredbe Rotate. Naredbu moète zadati upi-
sivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog
okvira Modify.
Ü
Slika 6.12
Odabir naredbe Rotate;
padaju}i izbornik
Modify.
Kako radi naredba Rotate

Odabrani objekt
45º 90º 135º

Bazna to~ka
Slika 6.13
Primjeri 180º
djelovanja naredbe
Rotate. Ü 225º
270º
315º
Naredba Rotate zaokre}e odabrani objekt oko zadane to~ke za zadani

kut.
Rotate
Command:rotate
Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njhovom broju.
Moète birati koliko god èlite objekata, a kada ste zavr{ili s odabirom,
morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desni gumb mi{a.
Base point:
Trebate odabrati to~ku oko koje }ete zaokretati izabrani objekt. Moète
je izabrati neposredno na ekranu pomo}u alata Object Snap ili upisati
to~nu koordinatu to~ke.
U ve}ini slu~ajeva dobro je odabrati baznu to~ku na samom

objektu koji zaokre}ete.
<Rotation angle>/Reference:
Ovdje zadajete kut za koji èlite zaokrenuti objekt.
Sada kada znate kako radi naredba Rotate, odaberite je i zaokrenite wc
{koljku za 90 stupnjeva da biste je mogli smjestiti u tlocrt kao na slici 6.1.
Command:rotate
Select objects:1 found odaberite wc {koljku i pritisnite Enter
Base point:mid of Object Snapð ðMidpoint of i odaberite
stranicu koja se polaè uza zid.
<Rotation angle>/Reference:90 pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Slika 6.14
Zakrenuta
oznaka
wc {koljke. Ü
148 IV. DIO
Odaberite sada naredbu Move /Modifyð ðMove/ i premjestite wc {koljku

u sredi{nju to~ku zida desno od vrata.
Command:move
Select objects:1 found odaberite wc {koljku i pritisnite Enter
ðMidpoint of i odaberite
Base point or displacement:mid of Object Snapð
stranicu kotli}a koja se polaè uza zid.
Second point of displacement:mid of ðMid-
Object Snapð
point of i odaberite zid desno od vrata.
Slika 6.15
Premje{tena
oznaka wc {koljke
u tlocrt. Ü
Ovu novu kupaonu odlu~ili ste opremiti s dvostrukim umivaonikom. Si-

mbol koji vam je na raspolaganju prevelik je da biste jednostavno posta-
vili dva simbola umivaonika jedan kraj drugoga i rije{ili pitanje dvostru-
kog umivaonika. Morali biste prvo na neki na~in smanjiti simbol umivao-
nika i onda od dva smanjena napraviti dvostruki umivaonik. Da biste
smanjili simbol umivaonika, upotrijebit }ete naredbu Scale. Naredbu
moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg
izbornika ili alatnog okvira Modify.
Ü
Slika 6.16
Odabir naredbe Scale;
padaju}i izbornik
Modify.
Kako radi naredba Scale

Naredba Scale pove}ava ili smanjuje odabrane objekte od izabrane to~ke
za zadani faktor.
Faktor skaliranja
2
Odabrani objekt
Faktor skaliranja
0.5
Slika 6.17
Primjeri djelovanja
naredbe Bazna to~ka skaliranja
Scale. Ü
Scale:
Command:scale
Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Mo-
ète odabrati koliko god èlite objekata, a kada ste zavr{ili s odabirom,
morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
Base point:
Trebate odabrati baznu to~ku od koje }e se izabrani objekti smanjiti ili
pove}ati ovisno o zadanom faktoru. Koristite alate Object Snap prilikom
odabira to~ke.
Uvijek izaberite baznu to~ku na samom objektu koji sma-

njujete ili pove}avate i to to~ku za koju èlite da ostane na
mjestu.
<Scale factor>/Reference:
Ovdje upisujete faktor skaliranja brojevi manji od 1 smanjuju, a ve}i od
1 pove}avaju objekt .
150 IV. DIO
Decimalne brojeve uvijek upisujte s to~kom, jer ako ih

upi{ete sa zarezom, AutoCAD LT }e ih o~itati kao koordinate.
Sada kada znate kako radi naredba Scale, odaberite je i smanjite va{ umi-
vaonik za faktor skaliranja 0.9 (10%), tako da vam bazna to~ka smanje-
nja bude gornji lijevi ugao umivaonika.
Command:scale
Select objects:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enter
Base point:int of ðIntersection of i odaberite lijevi
Object Snapð
gornji ugao umivaonika.
<Scale factor>/Reference:0.9 pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Slika 6.18
Smanjena oznaka
umivaonika. Ü
Smanjili ste umivaonik za 10% i sada ga jo{ zaokrenite tako da ga moète

smjestiti uza zid nasuprot vrata, kao na slici 6.1. Odaberite naredbu
Rotate /ModifyððRotate/ i zaokrenite umivaonik za 270 stupnjeva.
Command:rotate
Select objects:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enter
ili kliknite na desnu tipku mi{a
Base point:mid of Object Snapð ðMidpoint of i odaberite stranicu
umivaonika koja se polaè uza zid.
<Rotation angle>/Reference: 270 pritisnite Enter ili kliknite
Slika 6.19
Zakrenuta oznaka
umivaonika. Ü
Da biste nacrtali dvostruki umivaonik, treba vam jo{ jedan isti takav
umivaonik. Moète napraviti kopiju simbola umivaonika pomo}u
naredbe Copy. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak,
odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify, pod imenom
Ü
Duplicate.
Slika 6.20
Odabir naredbe
Copy; padaju}i
izbornik Modify.
152 IV. DIO
Kako radi naredba Copy

Naredba Copy omogu}uje vam da napravite jednu ili vi{e kopija odabra-
nih objekata.
Objekt koji kopiramo To~ka u koju kopiramo
Rezultat
To~ka iz koje kopiramo
Objekt koji kopiramo Opcija Mutiple
Slika 6.21
Primjeri djelovanja To~ka iz koje
naredbe Copy. Ü
kopiramo To~ke u koje kopiramo Rezultat

Copy:
Command:copy
Select object:NN found
Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njhovom broju. Oda-
birete koliko god èlite objekata, a kada ste gotovi s odabirom, morate
pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
<Base point or displacement>/Multiple:
AutoCAD LT vam nudi dvije opcije :
Base point or displacement osnovno postavljena opcija omogu}uje
odabir bazne to~ke kopiranja. To~ku moète zadati neposrednim
odabirom na ekranu, uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordi-
nata to~ke. Ako èlite napraviti samo jednu kopiju odabranih objeka-
ta, onda prihva}ate osnovno postavljenu opciju tako da odaberete
baznu to~ku. Ako èlite vi{e od jedne kopije odabranih objekata,
onda morate odabrati opciju Multiple.
Multiple omogu}uje vam kopiranje izabranih objekata dva ili vi{e
puta. Nakon {to ste odabrali vi{estruko kopiranje (upi{ete M u na-
redbeni redak i pritisnete Enter), AutoCAD LT od vas traì da oda-
berete baznu to~ku kopiranja.
Base point:
Odaberete baznu to~ku kopiranja neposredno na ekranu, uz pomo} alata
Object Snap ili upisom koordinata.
Nakon {to ste odabrali baznu to~ku kopiranja, u naredbenom se retku

ispisuje upit:
AutoCAD LT od vas traì da odredite to~ku u koju }e se odabrani objek-
ti kopirati. To~ku odabirete neposredno na ekranu uz pomo} alata Object
Snap ili upisujete koordinate. Ako ste odabrali vi{estruko kopiranje,
AutoCAD LT vam omogu}uje da odre|ujete koliko god vam puta treba
to~aka u koje }ete kopirati odabrane objekte. Kada obavite kopiranje, tre-
bate zavr{iti naredbu pritiskom na Enter ili desni gumb mi{a.
Odabirom bazne to~ke i druge to~ke vi definirate vektor

pomaka.
Sada ste nau~ili kako radi naredba Copy i moète napraviti kopiju simbo-
la va{eg smanjenog i zaokrenutog umivaonika. Odaberite naredbu Copy
i kopirajte umivaonik iz njegovog lijevog ugla u desni.
Slika 6.22
Dvostruki umivaonik
dobiven
kopiranjem. Ü
154 IV. DIO
Command:copy
Select object:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enter
<Base point or displacement>/Multiple:int of Object
ðIntersection of i odaberite lijevi gornji ugao umivaonika.
Snapð
Second point of displacement:int of Object
ðIntersection of i odaberite desni gornji ugao umivaonika.
Snapð
Sada jo{ premjestite dvostruki umivaonik u tlocrt. Odaberite naredbu
Move /Modifyð ðMove/ i premjestite umivaonik u tlocrt kao na slici 6.1.
Command:move
Select objects:1 found odaberite jedan umivaonik.
Select objects:1 found odaberite drugi uminaonik i pritisnite
Base point or displacement:int of Object Snapð ð
Intersection of i odaberite to~ku gdje se umivaonici doti~u.
Second point of displacement: nea to ð
Object Snapð
Neovest i odaberite zid (kao na slici 6.1).
ðSave/ .
Nacrtali ste novi tlocrt, KUPAONA1, i sada ga pohranite /Fileð
Saètak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako uz pomo} naredbi za mijenjanje
(Modify) moète brzo i jednostavno vr{iti promjene na svom crteù i
time zna~ajno smanjiti vrijeme potrebno za preure|ivanje va{ih crteà.
V DIO
7. Poglavlje
Pisanje
Definiranje stila teksta

U ovom poglavlju
l Kako radi naredba Line Text

l Kako mijenjati ve} napisani tekst
l Mjerenje povr{ine
info
info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako se definira stil teksta, kako radi naredba za pisanje i kako
upisati tekst u crte`.
Pisanje 7. POGLAVLJE 157
Sada }ete urediti va{ tlocrt kupaone tako da svatko zna {to je na crteù i
u kojem mjerilu je nactan, da bude potpun, pregledan i uredan. Trebate
prvo smjestiti crte` na »papir«a zatim upisati tekst kojim }ete opisati
nacrt. Da biste to napravili, trebate upoznati naredbe koje }e vam to
omogu}iti.
U~itajte va{ crte` KUPAONA.DWG / Fileð ðOpen ili alatna traka Standard,
gumb Open/, otvorite naredbu Layers /Formatð ðLayers/ i definirajte nove
slojeve: OKVIR (bijelo-white) ,TEKST (ùto-yellow), UZORAK (ljubi~asto-
magenta) i OZNAKE (bijelo-white). Promijenite vaè}i sloj u sloj OKVIR,
otvorite naredbu Line /Drawð ðLine/ i nacrtajte, koriste}i apsolutne koor-
dinate to~aka, »rub papira« kako biste imali uvid u poloàj crteà na
papiru.
Da biste upisali to~ne apsolutne koordinate »papira«, koris-

tite se tablicom s koordinatama granica crteà u 2. poglavlju.
Command:_line
From point:0,0 upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog donjeg ugla i
pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:594,0 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog donjeg ugla
i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:594,420 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog gornjeg
ugla i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:0,420 upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog gornjeg ugla
i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:C pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
Ako se crte` ne nalazi u sredini »papira«, odaberite naredbu Move
ðMove/, odaberite cijeli tlocrt pomo}u prozora za odabir i
/Modifyð
pomaknite crte` u sredinu »papira«.
158 V. DIO
Slika 7.1
Crte`
s ucrtanim
»rubom papira«. Ü
Definiranje stila teksta

Prije nego zapo~nete s pisanjem, morate promijenti vaè}i sloj u sloj
TEKST, koji ste definirali za pisanje, i definirati stil teksta u kojem }e va{
tekst biti ispisan. U AutoCAD-u LT su dostupne tri vrste pisama: Post-
script ekstenzija .pfb, AutoCAD ekstenzija .shx, True Type ekstenzi-
ja .ttf.
Na temelju ponu|enih pisama formirate svoj stil teksta uz pomo} nare-
dbe Text Style. Stil teksta je opis zna~ajki upotrebljenih prilikom kreiran-
ja teksta. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika Format.
Nakon odabira naredbe Text Style otvara se okvir za dijalog Text Style.
Okvir za dijalog podijeljen je na podru~ja s opcijama:
Styles u tom podru~ju upisujete ime novog stila ili iz popisa ve}
Ü
definiranih stilova odabirete èljeni stil teksta.

Slika 7.2 Character Preview u tom podru~ju je okvir u kojem je ispisan
Odabir naredbe Text primjer odabranog pisma.
Style; padaju}i
izbornik
Format.
Slika 7.3
Okvir za dijalog
Text Style. Ü
Font u tom podru~ju se odabire pismo koje }e biti temelj za va{ stil
teksta. Pritiskom na gumb Browse otvarate okvir za dijalog Select
Font File te iz popisa datoteka pisama odabirete èljeno temeljno
pismo.
Slika 7.4
Okvir za dijalog
Select Font
File. Ü
Effects u tom podru~ju odabirete opcije i upisujete vrijednosti ve-
zane za èljeni izgled budu}eg stila teksta.
Kada definirate stil teksta, prvo u okvir za ime upi{ite ime stila i zatim
kliknite na gumb New. Nakon toga kliknite na gumb Browse, desno od
okvira Select Font File u podru~ju Font, u okviru za dijalog Select Font
File ozna~ite èljeno pismo i kliknite na gumb Open.
160 V. DIO
U okviru za pregled pisma ispisat }e se primjer izabranog pisma. Sada se

jo{ trebate odlu~iti èlite li da va{ budu}i stil teksta bude pisan Upside
Down /naopako/, Backwards /unazad/ ili Vertical /okomito/.
Slika 7.5
Primjeri teksta
pisanog naopako,
unazad, okomito
i nako{eno. Ü
Ispred svake opcije je bijeli kvadrati}; ako je prazan opcija je isklju~ena,
ako je prekrièn opcija je uklju~ena. Moète definirati jo{ i Height /vi-
sinu/, Width Factor /{irinu/ i Oblique Angle /nako{enost/ slova upisiva-
njem èljenih vrijednosti.
Ako }ete u va{em crteù koristiti samo nekoliko visina slova,

zgodno je za svaku visinu definirati novi stil teksta koji }e se
razlikovati samo u zadanoj visini te }ete koristiti odre|eni
stil teksta prilikom pisanja odre|ene visine slova. Ako niste
sigurni koju visinu slova èlite, onda je najbolje ne definirati
visinu, ostaviti 0. Tako }ete odre|ivati visinu slova svaki
puta kada odaberete naredbu za pisanje. Nemojte zaboravi-
ti pove}ati visinu slova u odabranim osnovnom mjernim
jedinicama /cm/, za faktor smanjenja prilikom ispisa.
[irinu slova je najbolje ne mijenjati (<1>) iako neka pisma bolje izgleda-
ju s faktorom {irine 0.8. @elite li da va{a slova budu nako{ena, upisujete
vrijednost kuta za koji èlite da va{a slova odstupaju od okomice /slika
7.5/. Kada zavr{ite s definiranjem va{eg stila, kliknite prvo na gumb
Apply, a onda na gumb Close.
Sada odaberite naredbu Text Style i definirajte stil teksta koji }ete koris-
titi za pisanje u ovom crteù. Ime neka mu bude ROMANS, a temeljni
font Romans.shx. U okviru za dijalog Text Style prvo u okvir za ime upi-
{ite ROMANS i kliknite na gumb New. Zatim u podru~ju Font kliknite na
gumb Browse i iz popisa pisama u okviru za dijalog Select Font File oda-
berite Romans.shx i kliknite na gumb Open. Ostavite isklju~ene opcije
Upside Down, Backwards i Vertical, visina neka ostane <0>, {irina<1>,
a nako{enost <0>. Na kraju kliknite na Apply, a zatim na Close. Defini-
rali ste stil teksta i sad moète upisati èljeni tekst u crte`.
Kako radi naredba Line Text

Naredbe za pisanje odabirete iz padaju}eg izbornika Draw s podizbornika
Text ili iz alatnog okvira Draw.
AutoCAD LT nudi dvije naredbe za pisanje: Paragraph Text i Line Text.
Paragraph Text otvara AutoCAD-ov ugra|eni editor teksta u obliku okvi-
ra za dijalog Edit Mtext u kojem, u prethodno odabranim granicama,
moète unositi i ure|ivati cijele odlomke teksta. Tekst napisan pomo}u
Paragraph Texta u crteù je jedan objekt.
Line Text ispisuje redak po redak teksta od odabrane to~ke. Svaki redak
teksta je jedan objekt.
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira Line Text:
Command:dtext
Ü
Slika 7.6 Justify/Style/<Start point>:

Odabir naredbi za AutoCAD LT vam nudi tri opcije:
pisanje; padaju}i
izbornik Draw, Start point osnovno postavljena opcija, traì da odaberete to~ku od koje
podizbornik Text. }e se ispisati tekst. To~ku odabirete neposredno na ekranu uz pomo} ala-
ta Object Snap ili upisom koordinate u naredbeni redak.
162 V. DIO
Slika 7.7
Okvir za dijalog
Edit MText. Ü
Justify otvara pet opcija poravnanja teksta u odnosu na odabranu
po~etnu to~ku.
Align/Fit/Center/Middle/Right:
Slika 7.8
Primjeri ispisa
teksta. Ü
Align traì da odaberete po~etnu i zavr{nu to~ku teksta i onda
AutoCAD LT odre|uje najpovoljniju visinu slova u odnosu na razmak
odabranih to~aka i koli~inu ispisanog teksta.
Fit traì da odaberete po~etnu i zavr{nu to~ku teksta te da odred-

ite visinu slova i onda AutoCAD LT ispisuje va{ tekst tako da ovisno
o razmaku odabranih to~aka pove}ava ili smanjuje faktor {irine slova.
Center AutoCAD LT smje{ta upisani tekst centralno u vodoravnom
smjeru u odnosu na odabranu to~ku.
Middle odabrana to~ka postaje centralna to~ka ispisanog teksta u
vodoravnom i okomitom smjeru.
Right AutoCAD LT smje{ta ispisani tekst tako da odabrana to~ka
predstavlja zavr{nu to~ku teksta.
Style omogu}ava vam da mijenjate stil teksta u kojem }ete pisati.
Upisujete ime prethodno definiranog stila teksta.
Nakon odabira po~etne to~ke, ako prilikom definiranja stila teksta koji
upravo koristite niste zadali visinu slova, u naredbenom retku se ispisu-
je upit:
Height<>:
Upi{ite èljenu visinu slova i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Prilikom zadavanja visine slova nemojte zaboraviti da su va{e

osnovne mjerne jedinice centimetri. Slova visine 5 mm mo-
rate izraziti u centimetrima, 0.5 cm. Tako|er nemojte zabo-
raviti da }e se va{ crte` prilikom ispisa smanjiti za zadani
faktor /mjerilo/ tako da èljenu visinu slova morate uve}ati za
faktor za koji }ete crte` prilikom ispisa smanjiti.
Rotation angle<0>:
Ovdje vam AutoCAD LT omogu}uje da upi{ete kut pod kojim èlite da se
redak teksta ispi{e. Osnovno postavljena opcija je 0, i ako je prihvatite
(Enter ili desna tipka mi{a), redak teksta }e biti vodoravan. Nakon upisa
èljenog kuta ili prihva}anja osnovno postavljene opcije u naredbenom
retku se ispisuje:
Text:
164 V. DIO
Sada moète upisivati èljeni tekst. Na ekranu pored izabrane po~etne

to~ke pojavio se kvadrati} koji se pomi~e u desno ispisuju}i slovo po slovo
kako ih vi utipkavate. Pritiskom na tipku Enter ne zavr{avate naredbu
nego prelazite u novi red. Kvadrati} se pojavljuje u novom redu ispod
prvo odabrane po~etne to~ke i omogu}uje vam da ispi{ete novi redak tek-
sta. Pisanje zavr{avate dvostrukim pritiskom na Enter. Svaki redak teks-
ta je zaseban objekt.
Odaberite Line Text/DrawððTextð
ðLine Text/ i desno pored va{eg tlocrta
upi{ite tekst, TLOCT KUPAONE MJ 1:20, visine slova 14 u dva retka kao
na slici 7.9.
Recimo da èlite da vam na iscrtanom nacrtu slova budu vi-

sine 7 mm. Prvo pretvorite milimetre u centimetre (7 mm
=0.7 cm), a zatim tu vrijednost uve}ajte za faktor za koji }ete
smanjiti crte` prilikom iscrtavanja. Budu}i da èlimo crte` u
MJ 1:20, faktor smanjenja }e biti 20. Rezultat je 0.7 x 20 = 14.
Slika 7.9
Izgled ispisanog
teksta, TLOCRT
KUPAONE
MJ 1:20,
u crteù. Ü
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>: odaberite po~etnu to~ku
neposredno na ekranu kao na slici 7.9.
Height<>:14 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>: prihvatite pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a osnovno postavljenu opciju.
Text:TLOCRT KUPAONE pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Text:MJ 1:20 pritisnite dva puta Enter ili kliknite dvaput na desnu
tipku mi{a.
Kako mijenjati ve} napisani tekst

Ako ste pogrije{ili prilikom pisanja, gre{ku moète ispraviti pomo}u na-
redbe Edit Text. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika Modify,
podizbornika Objects.
Naredba Edit Text... vam omogu}uje da mijenjate sadràj ispisanog retka
teksta. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe
Edit Text...:
Command:ddedit
<Select an annotation object>/Undo:
AutoCAD LT vam nudi dvije opcije:
Undo poni{tava prethodno izvr{enu promjenu
Select an annontation object osnovno postavljena opcija omogu}u-
Ü
je vam da odaberete redak teksta u ~ijem sadràju èlite vr{iti pro-

Slika 7.10 mjene. Nakon odabira retka teksta otvara se okvir za dijalog Edit
Odabir naredbe Edit Text.
Text; padaju}i
izbornik Modify, U okviru Text ispisan je sadràj ozna~enog retka teksta i unutar njega
podizbornik moète izvr{iti sve èljene promjene. Kada zavr{ite s ispravkom, kliknite
Objects. na gumb OK.
Odabrani redak teksta }e se ispisati na ekranu promijenjena sadràja.
166 V. DIO
Slika 7.11
Okvir za dijalog
Edit Text. Ü
Ako èlite promijeniti ne samo sadràj retka teksta nego i neke njegove
zna~ajke, upotrijebit }ete naredbu Properties. Naredba je opisana u 4.
poglavlju, u dijelu »Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima«.
Slika 7.12
Okvir za dijalog
Modify Text. Ü
U okviru za dijalog Modify Text moète promijeniti sve njegove zna-

~ajke, sadràj teksta u okviru Text, visinu, nako{enost i faktor {irine slo-
va, nako{enost retka teksta, promijeniti ispis teksta u odnosu na oda-
branu po~etnu to~ku, promijeniti stil teksta i ispisati ga naopako i una-
zad. Moète ~ak promijeniti i poloàj po~etne to~ke tako da kliknete na
gumb Pick Point<, u crteù odaberete novu po~etnu to~ku i zatim u ok-
viru za dijalog Modify Tekst kliknete na gumb OK. Sami isprobajte djelo-
vanje naredbe Properties/Editð ðProperties/ na nekom tekstu u va{em
crteù.
Mjerenje povr{ine
Napisali ste naslov crteà i sada }ete uz pomo} AutoCAD-a LT izmjeriti
povr{inu kupaone da biste je mogli upisati u tlocrt. Povr{ina se mjeri
pomo}u naredbe Area. Naredbu moète odabrati iz okvira sa zna~ajkama
objekata.
Ü
Slika 7.13
Odabir naredbe Area;
gumb okvira sa
zna~ajkama
objekata.
Kako radi naredba Area

Naredba Area omogu}uje mjerenje povr{ine nekog podru~ja odabirom
to~aka koje ga odre|uju.
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Area:
Command:area
<First point>/Object/Add/Subtract:
AutoCAD LT vam nudi ~etiri opcije:
Object-mjeri povr{ine kruga, elipse, zatvorene polilinije...
Add zbraja povr{ine
Subtract oduzima povr{ine
First point osnovno postavljena opcija koja od vas traì da oda-
berete prvu to~ku koja odre|uje podru~je ~iju povr{inu èlite izmje-
riti. To~ke birate pomo}u alata Object Snap. Nakon odabira prve
to~ke koja odre|uje podru~je ~iju povr{inu mjerite, u naredbenom
retku se ispisuje:
Next point:
AutoCAD LT od vas traì da odaberete sljede}u to~ku koja odre|uje po-
dru~je koje mjerite. To~ke birate sve dok ne odaberete sve to~ke koje
definiraju podru~je ~iju povr{inu mjerite.
168 V. DIO
Kada ste zavr{ili s odabirom, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a i u naredbenom retku se ispisuje:
Area=NN povr{ina u kvadratnim jedinicama.
Perimeter=NN opseg.
Odaberite sada naredbu Area i izmjerite povr{inu kupaone tako da
odabirete jedan po jedan ugao kupaone.
4 3
1 2
Slika 7.14
Odabir to~aka
prilikom mjerenja
povr{ine
kupaone. Ü
Command:area
<First point>/Object/Add/Subtract:int of Object Snap
ðSnap to Intersection i ozna~ite donji lijevi ugao.
Next point:int of ðSnap to Intersection i ozna~ite
Object Snapð
donji desni ugao.
Next point:int of ðSnap to Intersection i ozna~ite
Object Snapð
gornji desni ugao.
Next point:int of Object Snapð ðSnap to Intersection i ozna~ite
gornji lijevi ugao i zatim pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Area=48400.0 Perimeter=880.0
Povr{ina je izraèna u kvadratnim centimetrima jer ste crtali u centime-
trima. Pretvorite povr{inu iz cm2 u m2 i upi{ite u tlocrt tekst od tri reda
kao na slici 7.15. @elite da nakon iscrtavanja visina slova bude 5mm
(0.5x20=10) i zato za visinu upi{ite 10.
Slika 7.15
Izgled ispisanog
teksta, KUPAONA
P=4.84 m2
keram.pl.,
u crteù. Ü
ðTextð
Odaberite naredbu Line Text/Drawð ðLineText/.
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>: odaberite po~etnu to~ku
neposredno na ekranu kao na slici 7.15.
Height<16.0>:10 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>: prihvatite pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a osnovno postavljenu opciju.
Text:KUPAONA pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Text:P=4.84 m2 Pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
170 V. DIO
Text:keram.pl. pritisnite dva puta Enter ili kliknite dvaput na

desnu tipku mi{a.
Moète jo{ upisati i visinu parapeta (p=150 cm) kao na slici 7.15, a zatim
pohranite crte`.
Nemojte zaboraviti s vremena na vrijeme pohraniti crte`.
Saètak
U ovom poglavlju nau~ili ste definirati stil teksta i upisivati tekst u
crte`. Na taj }ete na~in dodatno ozna~iti pojedine elemente crteà i
u~initi ga razumljivijim. Nau~ili ste tako|er kako, uz pomo}
AutoCAD-a LT , moète izmjeriti povr{inu.
8. Poglavlje
Definiranje bloka naredbom
WBlock
U ovom poglavlju
l Crtanje elementa
l Kako radi naredba WBlock
info
info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati blok koji }ete mo}i koristiti u svim crteìma.
Definiranje bloka naredbom WBlock 8. POGLAVLJE 173
Crtanje elementa
Sada }ete nacrtati stavku od koje }ete napraviti blok.
U~itajte va{ crte` kupaone, KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo pro-
mijenite vaè}i sloj u sloj OZNAKE, zatim odaberite naredbu Circle /-
Drawð ðCircleððCenter,Radius/ i nacrtajte kru`nicu polumjera 15 cm de-
sno izvan tlocrta.
Command:circle
3P/TTR/<Center point>: odaberite to~ku neposredno na ekranu
tako da kliknete desno izvan tlocrta.
Ü
Slika 8.1 Diameter/<Radius>:15 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku

Skica stavke mi{a.
Slika 8.2
Crte` kru`nice stavke
desno izvan
tlocrta. Ü
Sada odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte crtu duìne 65 cm
s tim da po~etnu to~ku odaberete u donjem kvadrantu nacrtane kru`ni-
ce.
Command:line
174 II. DIO
From point:qua of ðSnap to Quadrant i ozna~ite

Object Snapð
donju polovicu kru`nice.
To point:@0,-65 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Slika 8.3
Gotov crte`
stavke. Ü
Kako radi naredba WBlock

Nacrtali ste stavku i od nje }ete napraviti blok, ali koriste}i naredbu
WBlock. Naredba WBlock definira blok od odabranih objekata isto kao i
naredba Make Block. Jedina je razlika da ga sprema kao datoteku s eks-
tenzijom .dwg u èljeni popis datoteka tako da vam je dostupan ne samo
u crteù u kojem je definiran nego i svim ostalim crteìma. Naredba
WBlock tako|er sprema kao datoteke i blokove definirane naredbom
Make Block. Naredbu zadajete tako da upi{ete wblock u naredbeni re-
dak, pritisnete Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a i otvorit }e se okvir
za dijalog Create Drawing File.
Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE 175
Slika 8.4
Okvir za dijalog
Create Drawing
File. Ü
U okvir za ime File Name upi{ite ime va{eg budu}eg bloka datoteke i
kliknete na gumb OK. Okvir za dijalog se zatvara, a u naredbenom retku
se ispisuje upit:
Block name:
Ako èlite kreirati blok datoteku od bloka definiranog naredbom Make
Block ovdje upisujete ime pod kojim je blok pohranjen prilikom defini-
ranja. Nakon {to upi{ete ime, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a i naredba je izvr{ena. Sada je blok, definiran naredbom Make Block,
spremljen kao datoteka pod imenom koje ste upisali u okviru za dijalog
Create Drawing File.
Ako definirate blok datoteku od nacrtanih objekata na ekranu, onda na
ovaj upit odgovorite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a jer
ste mu ime ve} odredili u okviru za dijalog Create Drawing File.
Insertion base point:
Odabirom bazne to~ke definiramo to~ku umetanja bloka. Sve je isto kao i
pri odabiru bazne to~ke prilikom definiranja bloka naredbom Make Block.
(5. poglavlje, dio »Kako radi naredba Make Block«).
Select object:
Odaberite objekte od kojih èlite formirati blok datoteku. Kada zavr{ite s
odabirom, kliknite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Objekti od
kojih ste formirali blok datoteku nestaju s ekrana.
Sada }ete pomo}u naredbe WBlock definirati blok datoteku STAVKA od
nacrtane stavke na ekranu.
176 II. DIO
Command:wblock pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

U okviru za dijalog Create Drawing File u okvir za ime File Name upi{ite
STAVKA i kliknite na gumb OK.
Block name: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Insertion base point:mid o ðSnap to Midpoint i
Object Snapð
ozna~ite liniju stavke.
Select object:1found ozna~ite kru`nicu.
Select object:1found ozna~ite liniju i pritisnite Enter ili kliknite
Stavka je nestala s ekrana. Sada }ete pomo}u naredbe Insert Block/
DrawððInsert Block / u~itati blok STAVKA u crte`.
Slika 8.5
Okvir za dijalog
Insert. Ü
U~itavanje blokova pomo}u naredbe Insert Block opisano je u 5. po-

glavlju, u dijelu »Kako umetnuti blok u crte`«. Jedina je razlika da se blo-
kovi definirani naredbom WBlock odabiru tako da se u okviru za dijalog
Insert klikne na gumb Files... nakon ~ega se otvara okvir za dijalog
Select Drawing Files gdje iz popisa datoteka odabirete èljeni blok.
U~itani blok postaje dio va{eg crteà, ime mu se ispisuje u okviru kraj
gumba Block... i prilikom sljede}eg u~itavanja mo}i }ete ga odabrati iz
okvira za dijalog Defined Blocks, u popisu Block u kojem se nalaze de-
finirani blokovi.
Slika 8.6
Okvir za dijalog
Select Drawing
File. Ü
Slika 8.7
Okvir za dijalog
Insert. Ü
U~itajte blok STAVKA u crte` i umetnite ga prvo u vrata, a onda i u pro-

zor kao na slici 8.8.
Odaberite sada naredbu Insert Block / Drawð ðInsert Block / i otvorit }e
se okvir za dijalog Insert. Kliknite na gumb File.., otvorit }e se okvir za
dijalog Select Drawing Files, iz popisa datoteka odaberite Stavka.dwg i
kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb
OK te na upit u naredbenom retku odgovorite:
Insertion point:mid of ðSnap to Midpoint i
Object Snapð
ozna~ite liniju praga vrata.
X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritiskom na Enter ili klikom
na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
178 II. DIO
Slika 8.8
Tlocrt s umetnutim
stavkama u prozor
i vrata. Ü
Y scale factor(default=X): pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku
mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Umetnuli ste stavku u vrata, a sada umetnite stavku na isti na~in i u pro-
zor. Ponovno odaberite naredbu Insert Block i u okviru za dijalog Insert
kliknite na gumb Block... .Iz popisa definiranih blokova, u okviru za dija-
log Defined Blocks, odaberite blok STAVKA i kliknite na gumb OK. U
okviru Insert tako|er kliknite na gumb OK, a na upit u naredbenom retku
odgovorite:
Insertion point:mid of Object Snapð ðSnap to Midpoint i
ozna~ite vanjsku liniju prozora kao na slici 8.8.
X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritiskom na Enter ili klikom
na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Y scale factor(default=X): pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Umetnuli ste stavku u prozor i sada biste jo{ trebali upisati brojeve u
stavke. Prvo promijenite vaè}i sloj u TEKST, zatim odaberite Line Text /
Drawð ðTextððLine Text / i budu}i da èlite da se brojevi ispi{u to~no u
sredi{tu kru`nice, na upit u naredbenom retku }ete odgovoriti:
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>:J pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Align//Fit/Center/Middle/Right:M pritisnite Enter ili
Middle point:cen of ðSnap to Center i ozna~ite
Object Snapð
kru`nicu stavke vrata.
Height<10.0>:14 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Text:1 dva pritiska na Enter ili dva klika na desnu tipku mi{a.
Slika 8.9
Upisan broj u
stavku vrata. Ü
180 II. DIO
Ponovno otvorite naredbu Line Text i upi{ite broj 2 u stavku prozora.

Command:dtext
Justify/Style/<Start point>:J pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Align//Fit/Center/Middle/Right:M pritisnite Enter ili kliknite
Middle point:cen of ðSnap to Center i ozna~ite
Object Snapð
kru`nicu stavke prozora.
Height<14.0>: visina je ista i zato samo pritisnite Enter ili kliknite
m{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Text:2 dva pritiska na Enter ili dva klika na desnu tipku mi{a.
Nakon {to ste upisali brojeve u stavke pohranite crte`.
Slika 8.10
Upisan broj u
stavku prozora. Ü
Saètak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako naredbom WBlock moète od nacr-
tanih objekata i ve} definiranih blokova definirati datoteke koje onda
moète koristiti u svim crteìma.
9. Poglavlje
Ucrtavanje uzorka {rafiranje
U ovom poglavlju
l Kako radi naredba Hatch

l Kako mijenjati ve} ucrtani uzorak
info
info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako odabrati, prilagoditi i ucrtati uzorak u crte`.
Ucrtavanje uzorka {rafiranje 9. POGLAVLJE 185
Nastavljate s ure|ivanjem crteà KUPAONA.dwg. Da biste ga uredili do

kraja, nedostaje vam jo{ uzorak unutar zidova, »{rafura« kojom poru-
~ujete od kojeg je materijala zid. Da bi crte` lijepo izgledao, moète jo{ i
uzorak koji bi opona{ao plo~ice ucrtati u pod kupaone. AutoCAD LT vam
omogu}uje automatsko ucrtavanje odabranog uzorka unutar odabrane
povr{ine. Uzorak spajate s praznim prostorom ome|enim objektima. Na-
redba Hatch }e vam omogu}iti ucrtavanje èljenog uzorka u odre|enu
povr{inu. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika ili iz alatnog
okvira Draw.
Slika 9.1
Ü
Odabir naredbe Hatch;

padaju}i izbornik Draw.
Kako radi naredba Hatch

Nakon odabira naredbe Hatch, otvara se okvir za dijalog Boundary Hatch.
Slika 9.2
Okvir za dijalog
Boundary
Hatch. Ü
Okvir za dijalog podijeljen je na podru~ja s opcijama:

Pattern Type u tom podru~ju se nalazi okvir za pregled odabranog
uzorka. Kliknete li na njega, promijenit }e se prikaz, a u podru~ju
Pattern Properties, u okviru za ime uzorka Pattern, ispisat }e se ime
tog novog uzorka.
186 V. DIO
Dok jo{ niste upoznati sa svim uzorcima i pripadaju}im im

imenima, uzorke birajte na gore opisani na~in.
Pattern Properties u ovom podru~ju u okviru Pattern pi{e ime tre-

nutno odabranog uzorka. Kliknete li na gumb sa strelicom udesno od
njega, otvorit }e se popis imena uzoraka tako da uzorak moète oda-
brati i odabirom njegova imena.
Slika 9.3
Popis imena
uzoraka. Ü
Nakon promjene uzorka odabirom imena iz popisa u okviru za pregled
iscrtava se njegov primjer. Unutar ovog podru~ja u okvir Scale upisujete
faktor kojim prilago|avate uzorak svom crteù, a u okvir Angle upisujete
kut pod kojim èlite da se odabrani uzorak iscrta.
Boundary u ovom podru~ju odlu~ujete na koji }ete na~in u crteù
birati granice podru~ja u koje èlite ucrtati uzorak. Odaberete li
gumb Pick Points<, AutoCAD LT }e vas privremeno vratiti u crte`,
a granice podru~ja za ispunu uzorkom odredit }ete tako da odaberete
bilo koju to~ku unutar podru~ja koje èlite ispuniti uzorkom, nakon
~ega }e AutoCAD LT sam od okolnih objekata odrediti granice.
Odaberete li gumb Select Object<, AutoCAD LT vas tako|er privre-
meno vra}a u crte` gdje sami ozna~avate objekte koji ~ine granicu
podru~ja koje èlite ispuniti uzorkom.
Kada zavr{ite odabir, na jedan ili drugi na~in, morate pritisnuti Enter
ili kliknuti na desnu tipku mi{a da bi se opet otvorio okvir za dijalog
Boundary Hatch. Gumb Advanced... otvara okvir za dijalog Advan-
ced Options ~ijim sadràjem se u ovoj knjizi ne}emo baviti.
Nakon {to ste odabrali granice podru~ja za ucrtavanje uzorka, na bilo koji
od dva opisana na~ina, moète kliknuti na gumb Preview Hatch< i prije
nego stvarno ucrtate uzorak u crte` pogledati da li uzorak izgleda onako
kako vi to èlite.
Pregled prikazuje kako }e izgledati crte` s ucrtanim uzorkom i sadrì mali
okvir za dijalog Boundary Hatch s gumbom Continue. Pritiskom na
gumb Continue vra}ate se ponovno u okvir za dijalog Boundary Hatch u
kojem, ako niste zadovoljni izgledom uzorka, moète promijeniti vrstu,
faktor prilagodbe ili kut iscrtavanja uzorka. Pregled uzorka na crteù
moète vr{iti koliko god puta ho}ete, sve dok niste zadovoljni rezultatom,
a tek onda kliknite na gumb Apply i ucrtajte uzorak u crte`.
Sada moète primijeniti naredbu Hatch na svom crteù. U~itajte crte`
KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo }ete u vanjski zid ucrtati uzo-
rak koji predstavlja armirani beton, a zatim }ete u pod ucrtati uzorak koji
}e predstavljati plo~ice. Promijenite vaè}i sloj u sloj UZORAK, odaberite
naredbu Hatch /Drawð ðHatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch iz
popisa uzoraka odaberite ansi37, a zatim kliknite na gumb Pick Points<.
Slika 9.4
Odabir povr{ine
za ispunu
uzorkom. Ü
188 V. DIO
AutoCAD LT vas je privremeno vratio u crte` da biste mogli odabrati

podru~ja za ispunu uzorkom. Kliknite unutar zida desno od prozora. Stra-
nice koje ome|uju to podru~je }e se iscrtkati. AutoCAD LT je odabrao
granice podru~ja koje èlimo ispuniti uzorkom. Kliknite jo{ i unutar zida
lijevo od prozora, stranice koje ome|uju to podru~je su se tako|er iscr-
tkale. Budu}i da odabranim uzorkom èlite ispuniti samo vanjski zid, do-
vr{ili ste odabir i pritisnite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Po-
novno se otvorio okvir za dijalog Boundary Hatch.
Slika 9.5
Okvir za dijalog
Boundary Hatch. Ü
Provjerite da li je Scale: 2, a Angle: 0 i zatim kliknite na gumb Preview
Hatch<.
Opet vas AutoCAD LT privremeno vra}a u crte` da bi vam pokazao kako
izgleda uzorak koji ste odabrali u podru~ju koje ste odabrali. Kliknite na
gumb Continue, a u okviru za dijalog Boundary Hatch na gumb Apply.
Uzorak se iscrtao unutar zida. Uzorak koji ste sada iscrtali, iako je u dva
potpuno odvojena dijela, jedan je objekt. Poku{ate li izbrisati, na primjer,
uzorak desno od prozora, kada ga ozna~ite ozna~it }e se i uzorak lijevo
od prozora.
Sada }ete jo{ ucrtati uzorak u pod kupaone. Ponovno odaberite naredbu
Hatch /Drawð ðHatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch iz popisa uzo-
raka odaberite ansi37 i zatim kliknite na gumb Pick Points<.
Slika 9.6
Pregled izgleda
uzorka. Ü
Slika 9.7
Odabir povr{ine
za ispunu
uzorkom. Ü
190 V. DIO
AutoCAD LT vas je privremeno vratio u crte` da biste mogli odabrati

podru~ja za ispunu uzorkom. Kliknite unutar tlocrta i budu}i da ste time
odabrali podru~je koje èlite ispuniti uzorkom, pritisnite na Enter ili kli-
knite na desnu tipku mi{a. Ponovno se otvorio okvir za dijalog Boundary
Hatch.
Slika 9.8
Okvir za dijalog
Boundary Hatch. Ü
Promijenite vrijednosti u okiru Scale: 10 i Angle: 90 i zatim kliknite na
gumb Preview Hatch<.
Slika 9.9
Pregled izgleda
uzorka. Ü
Opet vas AutoCAD LT privremeno vra}a u crte` da bi vam pokazao kako

izgleda uzorak koji ste odabrali u podru~ju koje ste odabrali. Kliknite na
gumb Continue, a u okviru za dijalog Boundary Hatch na gumb Apply.
Uzorak se iscrtao unutar kupaone. Pohranite crte`.
Ako, usprkos pregledavanju uzorka prije njegova iscrtavanja, niste zado-
voljni izgledom ili vrstom, naredbom Edit Hatch moète izvr{iti prom-
jene na ve} ucrtanom uzorku. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg
izbornika Modify.
Kako mijenjati ve} ucrtani uzorak

Nakon odabira naredbe u naredbenom retku se ispisuje:
Select hatch object:
Odaberete uzorak i odmah se otvara okvir za dijalog Hatch Edit. Okvir
Hatch Edit je potpuno isti kao i okvir Boundary Hatch, ali se neki gumbi
ne mogu koristiti.
Unutar okvira Hatch Edit moète promijeniti Scale, Angle i Pattern. Kada
izvr{ite èljene promjene, kliknete na gumb Apply.
Ü
Slika 9.10
Odabir naredbe Edit Hatch;
padaju}i izbornik Modify,
podizbornik Objects.
Slika 9.11
Okvir za dijalog
Hatch Edit. Ü
192 V. DIO
Saètak
U ovom ste kratkom poglavlju nau~ili kako moète u odre|enu povr{inu
ucrtati uzorak. Popunjavanje podru~ja crteà uzorcima u velikoj mjeri
pridonosi dobrom izgledu crteà. U narednom }ete poglavlju saznati
vi{e o kotiranju neizostavnom dijelu svakog tehni~kog crteà.
VI DIO
10. Poglavlje
Kotiranje
l Priprema crteà za kotiranje
U ovom poglavlju
l Definiranje stila kotiranja

l Kotiranje
l Defpoints
l Trajno uklju~ivanje alata Object Snap
info
info U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati stil kotiranja i kako pridruìti kote nacrtanim
objektima.
Kotiranje 10. POGLAVLJE 195
Priprema crteà za kotiranje

Va{em crteù nedostaju jo{ samo kote kako biste mogli re}i da ste dovr{ili
crtanje i kako ste spremni za ispis. Pomo}u AutoCAD-a LT vrlo se jed-
nostavno kotira: odaberete dvije to~ke ~iju udaljenost èlite kotirati i
odredite poloàj kotne linije, a AutoCAD LT sve drugo radi sam. AutoCAD
LT , osim toga, sadrì mogu}nost automatskog pode{avanja kota ako ste
promijenili veli~inu ili oblik kotiranog objekta. Ipak, AutoCAD LT od vas
traì dosta truda prilikom definiranja stila kotiranja i, s obzirom da nudi
puno mogu}ih kombinacija, cijeli taj proces }e vam se ~initi vrlo zamr{en.
Definiranje stila kotiranja sli~no je definiranju stila teksta, ali je puno
sloèniji. Kote se sastoje od glavne kotne linije /Dimension line/, pomo-
}nih kotnih linija /Extension line/, oznake zavr{etka kotne linije /Arrow-
heads/ i kotnog teksta /Dimension text/. Svaki dio kote se definira pose-
bno. Trebate definirati stil kotiranja koji odgovara arhitektonskim stan-
dardima kotiranja, a budu}i da ponu|ene opcije oznaka kraja kotnih lini-
ja ne odgovaraju na{im standardima, trebat }ete kreirati vlastitu oznaku
zavr{etka. Sada }ete nacrtati vlastitu oznaku zavr{etka kotne linije, a
onda }ete od nje definirati blok KOTA.
Slika 10.1
Oznaka zavr{etka
kotne linije koja
odgovara na{im
standardima. Ü
Odaberite naredbu Layers /Formatð ðLayers/, definirajte novi sloj KOTE
(bijelo-white), zatim promijenite vaè}i sloj u sloj KOTE i odaberite nard-
bu Line /Drawð ðLine/. Desno pokraj tlocrta nacrtajte najprije jednu
okomitu crtu duìne 2 cm.
Command:line
From point: kliknite negdje desno izvan tlocrta.
To point:@0,2 pritisnite Enter i prekinite naredbu.
Kako je crta vrlo mala, da biste imali bolji pregled onoga {to radite, oda-
berite naredbu Wiewð ðZoomð ðWindow i pove}ajte prikaz crteà oko
nacrtane crte. Sada ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte vodo-
ravnu crtu duìne 2 cm.
Command:line
196 VI. DIO
From point: kliknite negdje desno pokraj ve} nacrtane crte.

To point:@2,0 pritisnite Enter i prekinite naredbu.
Ponovno odaberite naredbu Line i nacrtajte crtu duìne 1.4 cm pod ku-
tem od 45 stupnjeva.
Command:line
From point: kliknite negdje desno pokraj ve} nacrtanih crta.
To point:@1.4<45 pritisnite Enter i prekinite naredbu.
Slika 10.2
Tri crte koje ste
nacrtali. Ü
Sada odaberite naredbu Move /Modifyð ðMove/ i vodoravnu crtu

pomaknite iz njenog polovi{ta u polovi{te okomite crte.
Command:move
Select objects: 1 found odaberite vodoravnu crtu i pritisnite
Base point of displacement:mid o Object Snap>Snap to

Midpoint i ozna~ite vodoravnu crtu.
Second point of displacement:mid of Object Snap>Snap to
Midpoint i ozna~ite okomitu crtu.
Ponovno odaberite naredbu i pomaknite kosu crtu u sjeci{te prve dvije.
Command:move
Select objects:1found odaberite kosu crtu i pritisnite Enter ili
kliknite na desnu tipku mi{a
Base point of displacement:mid of Object Snap>Snap to
Midpoint i ozna~ite kosu crtu.
Second point of displacement:int of Object Snap>Snap to
Intersection i ozna~ite sjeci{te okomite i vodoravne crte.
Pomo}u naredbe Properties iz okvira sa zna~ajkama objekta promijenite
kosoj crti boju u ùto (4. poglavlje, dio »Kako promijeniti sloj ve} nacr-
tanim objektima«).
Unutar okvira za dijalog Modify Line kliknite na gumb Color,

u okviru za odabir boja kliknite na ùti kvadrati} pa na gumb
OK i onda opet unutar okvira za dijalog Modify Line na OK.
Od nacrtane oznake za zavr{etak kotne linije definirajte pomo}u naredbe

Make Block /Drawð ðMake Block/ blok pod imenom KOTA, s tim da to~ka
umetanja bloka bude u sjeci{tu svih triju crta. (5. poglavlje, »Kako radi
naredba Make Block«). Sada ste spremni za definiranje svog stila kotira-
nja.
Definiranje stila kotiranja

Stil kotiranja definira se pomo}u naredbe Dimension Style. Naredbu
moète odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili alatnog okvira
Dimensioning.
198 II. DIO
Nakon odabira naredbe Dimension Style otvara se okvir za dijalog Di-

mension Styles.
Kako budete upoznavali pojedini dio odre|enog okvira za

Ü
dijalog, upi{ite u njega predloène vrijednosti i odaberite

Slika 10.3
predloène opcije.
Odabir naredbe
Dimension Style;
padaju}i izbornik
Format. Okvir sadrì dva podru~ja s opcijama i tri gumba. Klik na svaki otvara
dodatni okvir za dijalog koji definira razli~ite dijelove kota.
Slika 10.4
Okvir za dijalog
Dimension
Styles. Ü
Dimension Style ovo podru~je sadrì okvir Current s ispisanim

imenom trenutno vaè}eg stila kota i popisom prije definiranih stilo-
va. Popis otvarate klikom na gumb sa strelicom desno od imena. U
okvir Name upisujete ime novog stila kotiranja koji }ete definirati a
klikom na gumb Save ga potvr|ujete.
U okvir za ime Name upi{ite ARH i kliknite na Save.
Family ovo podru~je sadrì popis razli~itih vrsta kota dostupnih u
AutoCAD-u LT :
Linear kotiraju duljine i razmake
Radial kotiraju polumjere
Angular kotiraju kuteve

Diameter kotiraju promjere
Ordinate kotiraju x ili y kotu to~ke
Leader vo|ena kota.
@elite li da svaka od ovih vrsta kota u va{em stilu bude druk~ije definira-
na, moète svaku posebno definirati. @elite li pak da sve ove vrste izgle-
daju isto, uklju~it }ete vrstu Parent /roditelj/ i definirat }ete va{ kotni stil,
a sve vrste kota preuzet }e definiciju »roditelja«. Definicijom vrste kota
Parent definirate sve ostale vrste kota.
Uklju~ite opciju Parent.
Slika 10.5
Okvir za dijalog
Geometry. Ü
Klikom na gumb Geometry otvarate okvir za dijalog Geometry u kojem
definirate izgled glavne kotne linije /Dimension line/, pomo}nih kotnih
linija /Extension Line/, oznake zavr{etka kotne linije /Arrowheads/ i
oznake za sredi{te /Center/. Ovdje tako|er upisujete faktor skaliranja
kota Overall Scale.
Sve vrijednosti i dimenzije koje ovdje upisujete moraju biti u osnovno
odabranim jedinicama /cm/ i u mjerilu 1:1. Ako èlite da vam kotni tekst
bude visok 3 mm, za visinu }ete upisati 0.3, a ako èlite da vam oznaka
za zavr{etak kotne linije bude duga 2 mm, upisat }ete 0.2. Prilikom de-
finiranja stila kota ne moramo sami uve}avati vrijednosti koje upisujemo
(kao, na primjer, kod visine teksta prilikom pisanja) da bi one bile èljene
visine nakon ispisa. Na jednom mjestu upi{emo faktor uve}anja i Auto-
CAD LT sam vr{i uve}anje svih upisanih vrijednosti.
200 VI. DIO
Kotni tekst
Oznaka zavr{etka
Slika 10.6 Glavna kotna linija

Glavni dijelovi Pomo}na kotna linija
kote. Ü
Kao {to ve} znate, prilikom ispisa, s obzirom da crtate u MJ

1:1, morate smanjiti crte` za mjerilo u kojem ga èlite ispi-
sati i zato dijelove crteà za koje èlite da budu odre|ene vi-
sine i {irine morate uve}ati za faktor za koji }ete smanjiti
crte`. Za faktor uve}anja koristite mjerilo za koje prilikom
ispisa crte` smanjujete.
Scale u ovom podru~ju u okvir Overall Scale upisujete faktor

uve}anja da bi kote bile èljenih veli~ina nakon ispisa. Opcija Scale
to Paper Space treba biti isklju~ena.
U okvir Overall Scale upi{ite 20.
Dimension Line u ovom podru~ju definirate izgled glavne kotne linije.
Dimension line Extension

{
Spacing
{ Glavna kotna
Slika 10.7 linija
Dijelovi glavne kotne

linije koji se mogu
pode{avati. Ü
Suppress uklju~ena opcija 1st ne iscrtava prvu polovicu glavne ko-

tne linije, a uklju~ena opcija 2nd ne iscrtava drugu polovicu glavne
kotne linije.
Extension definirate duljinu produljenja glavne kotne linije desno i

lijevo od pomo}nih kotnih linija.
Spacing definirate udaljenost glavnih kotnih linija prilikom auto-
matskog paralelnog kotiranja.
Color moète odabrati boju glavne kotne linije. Klikom na gumb
Color otvarate standardni okvir za dijalog za odabir boja.
Opcije Suppress neka budu isklju~ene, u okvir Extension up{ite 0.2, u
okvir Spacing ne morate upisivati ni{ta jer ne}ete koristiti automatsko
paralelno kotiranje i nemojte mijenjati boju.
Extension Line u ovom podru~ju definirate izgled pomo}nih kotnih li-
nija.
Slika 10.8 {
Extension
Dijelovi pomo}ne
kotne linije koji se Origin offset
mogu Extension Origin
pode{avati. Ü (Defpoint)
Suppress uklju~ena opcija 1st ne iscrtava prvu pomo}nu kotnu li-

niju, a uklju~ena opcija 2nd ne iscrtava drugu pomo}nu kotnu liniju.
Extension definirate duljinu pomo}ne kotne linije iznad glavne
kotne linije.
Origin Offset definirate udaljenost po~etka iscrtavanja pomo}ne
kotne linije od to~ke iz koje kotirate objekt.
Color moète odabrati boju pomo}nih kotnih linija.
Obje opcije Suppress uklju~ite, a Extension, Origin Offset i Color ne
morate definirati budu}i da ubacujete svoju oznaku za kraj kotne linije.
Arrowheads u ovom podru~ju definirate izgled oznake zavr{etka kotne
linije.
1st iz popisa oznaka zavr{etka kotnih linija odabirete koji èlite za
oba kraja kote. Nakon odabira u okviru iznad iscrtavaju se primjeri
odabranih oznaka zavr{etaka kotnih linija.
2nd èlite li razli~ite oznake za zavr{etke kotnih linija, ovdje iz
popisa odabirete drugi zavr{etak.
202 VI. DIO
Slika 10.9
Popis oznaka
zavr{etaka kotnih
linija. Ü
U popisu oznaka zavr{etaka kotnih linija nalazi se i opcija User Arrow
koja vam omogu}uje da koristite od vas definiran blok umjesto ponu-
|enih. Odaberete li opciju User Arrow, otvara se okvir za dijalog User
Arrow u koji upisujete ime bloka koji èlite koristiti kao oznaku zavr{e-
taka.
Slika 10.10
Okvir za dijalog
User Arrow. Ü
Blok morate definirati prije nego krenete u definiranje kotnog stila.
Size upisujete duljinu oznake zavr{etka kotne linije, u osnovno
odabranim jedinicama /cm/.
Odaberite opciju User, u okvir za dijalog User Arrow upi{ite KOTA i kli-
knite na OK. U okvir Size upi{ite 0.3.
Center u ovom podru~ju definirate izgled oznake sredi{ta kru`nice ili
kru`nog luka.
Slika 10.11
Primjeri kako
pojedina opcija utje~e
na ozna~avanje
sredi{ta kru`nice. Ü
Mark uklju~ena opcija iscrtava oznaku sredi{ta.

Line uklju~ena opcija iscrtava oznaku sredi{ta i linije u kvadranti-
ma kru`nice.
None uklju~ena opcija ne iscrtava nikakve oznake
Size upisujete duljinu kraka oznake centra.
Odaberite opciju None.

Kada ste definirali sve {to je potrebno, kliknite na gumb OK. Okvir za
dijalog Geometry se zatvara, a ponovno se otvara okvir za dijalog Dimen-
sion Style unutar kojeg sada kliknite na gumb Format. Otvara se okvir za
dijalog Format unutar kojeg definiramo poloàj kotnog teksta.
Slika 10.12
Okvir za dijalog
Format. Ü
User Defined uklju~ena opcija sami odre|ujete poloàj kotnog

teksta prilikom kotiranja; isklju~ena opcija kotni tekst se automat-
ski ispisuje a njegov poloàj definirate odabirom ponu|enih opcija u
popisu Fit.
Force Line Inside uklju~ena opcija glavna kotna linija bit }e iscr-
tana bez obzira na poloàj kotnog teksta.
Fit omogu}uje vam odabir na~ina ispisa kotnog teksta i oznaka za-
vr{etka kotnih linija. Popis opcija se otvara klikom na gumb sa stre-
licom pored okvira u kojem je ispisana trenutno odabrana opcija.
Slika 10.13
Popis opcija ispisa
kotnog teksta. Ü
Text and Arrows AutoCAD LT procjenjuje razmak izme|u po-

mo}nih kotnih linija, a ako nema dovoljno mjesta, tada kotni tekst i
oznake zavr{etka kotnih linija smje{ta izvan pomo}nih kotnih linija.
204 VI. DIO
Text Only ako nema dovoljno mjesta, ispisuje kotni tekst izvan
pomo}nih kotnih linija.
Arrows Only ako nema dovoljno mjesta, iscrtava oznake zavr{etka
kotnih linija izvan pomo}nih kotnih linija.
Best Fit AutoCAD LT sam procjenjuje, ovisno o razmaku pomo}nih
kotnih linija, da li }e ispisati kotni tekst ili oznake zavr{etka kotnih
linija izvan pomo}nih kotnih linija.
Leader ako nema mjesta, kotni tekst se ispisuje kao vo|ena kota
od glavne kotne linije.
No Leader kotni tekst se ispisuje izme|u pomo}nih kotnih linija bez
obzira na njihov razmak.
Opcija User Definined neka bude isklju~ena, opcija Force Line Inside
uklju~ena, a iz popisa Fit odaberite opciju No Leader.
Text u ovom podru~ju definirate poravnanje kotnog teksta u odno-
su na glavnu kotnu liniju.
Slika 10.14
Primjeri kako poje-
dine opcije utje~u
na ispis kotnog
teksta. Ü
Inside Horizontal uklju~ena opcija kotni tekst se ispisuje
vodoravno; isklju~ena opcija ispisuje se poravnat s glavnom
kotnim linijom.
Outside Horizontal uklju~ena opcija kotni tekst izvan
pomo}nih kotnih linija ispisuje se vodoravno; isklju~ena opcija
ispisuje se poravnat s glavnom kotnom linijom.
Obje opcije neka budu isklju~ene.
Horizontal Justification u ovom podru~ju definirate poloàj kotnog
teksta u odnosu na pomo}ne kotne linije. Iz popisa, koji otvarate
klikom na gumb sa strelicom desno od okvira u kojemu je ispisano
trenutno poravnanje, odabirete èljenu opciju.
Centered kotni tekst se ispisuje centralno izme|u pomo}nih
kotnih linija.
Slika 10.15
Popis opcija ispisa
kotnog teksta u
odnosu na pomo}ne
kotne linije. Ü
1st Extension Line kotni tekst se ispisuje kraj prve pomo}ne
kotne linije.
2nd Extension Line kotni tekst se ispisuje kraj druge pomo}ne
kotne linije.
Over 1st Extension Line kotni tekst se ispisuje iznad prve
pomo}ne kotne linije.
Over 2nd Extension Line kotni tekst se ispisuje iznad druge
pomo}ne kotne linije.
Iz popisa odaberite opciju Centered.
Vertical Justification u ovom podru~ju definirate poloàj kotnog te-
ksta u odnosu na glavnu kotnu liniju. Iz popisa, koji otvarate klikom
na gumb sa strelicom desno od okvira u kojem je ispisano trenutno
poravnanje, odabirete èljenu opciju.
Slika 10.16
Popis opcija ispisa
kotnog teksta u
odnosu na glavnu
kotnu liniju. Ü
Centered ispisuje kotni tekst unutar glavne kotne linije.
Above ispisuje kotni tekst iznad glavne kotne linije.
Outside ispisuje kotni tekst visoko iznad glavne kotne linije.
JIS ispisuje kotni tekst u skladu s japanskim industrijskim
standardom.
Iz popisa odaberite opciju Above.
Kada zavr{ite definiranje, kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog Format
}e se zatvoriti, a ponovno se otvara okvir za dijalog Dimension Style
unutar kojeg sada kliknite na gumb Annotation. Otvara se okvir za dija-
log Annotation unutar kojeg definirate izgled kotnog teksta.
206 VI. DIO
Slika 10.17
Okvir za dijalog
Annotation. Ü
Primary Units i Alternate Units oba podru~ja nude iste opcije s tim
da unutar podru~ja Primary Units definirate glavni kotni tekst, a
unutar podru~ja Alternate Units definirate zamjenski kotni tekst ako
ste uklju~ili opciju Enable Units. Alternative Units se ispisuju u
zagradama i upotrebljavate ih, na primjer, kada trebate imati ispisan
kotni tekst u dvije razli~ite mjerne jedinice cm [palci].
Units klikom na gumb otvarate okvir za dijalog u kojem definirate
jedinice i preciznost kotnog teksta. Units, Angles i Precision defini-
rajte isto kao pri definiranju prikaza jedinica u 2. poglavlju, u dijelu
»Mjerne jedinice«.
Slika 10.18
Okvir za dijalog
Primary Units. Ü
Zero Supresion u tom podru~ju definirate ispis nula u kotnom tekstu.
Leading uklju~ena opcija ne ispisuje nule ispred decimalnog
zareza.
(broj 0.50 ispisuje se .50).

Trailing uklju~ena opcija ne ispisuje nule iza decimalnog zareza
(broj 0.50 ispisuje se 0.5).
0 Feet uklju~ena ne ispisuje nule ako su odabrane jedinice u stopama.
0 Inches uklju~ena ne ispisuje nule ako su odabrane jedinice u pal-
cima.
Tolerance definirate samo ako u va{em kotnom tekstu imate dozvoljeno
odstupanje.
Scale u ovom podru~ju definirate faktor skaliranja ako èlte skalirati
vrijednost kotnog teksta. Na primjer, nacrtali ste tlocrt u pola njegove
stvarne veli~ine i, ako èlite da kotni tekst bude to~an, morate vrijednost
svakog kotnog teksta udvostru~iti. U tom slu~aju }ete za faktor skaliran-
ja upisati 2.
Linear ovdje upisujete faktor skaliranja. Osnovno postavljena opci-
ja je 1 i u ve}ini slu~ajeva se ne mijenja.
Paper Space Only opcija treba biti isklju~ena.
Unutar okvira Primary Units iz popisa Units odaberite Decimal iz popisa
Angles odaberite Decimal Degrees, iz popisa Precision odaberite preci-
znost na jednu decimalu 0.0. U podru~ju Zero Suppression opcije Lead-
ing, 0 Feet i 0 Inches neka budu isklju~ene, opcija Trailing uklju~ena. To-
lerance ne trebate definirati jer je ne}ete koristiti.U podru~ju Scale neka
u okviru Linear ostane upisana osnovno postavljena opcija 1.
Kada ste sve definirali, kliknite na gumb OK i okvir za dijalog Annotation
se opet otvara. Unutar podru~ja Primary Units imate jo{ dvije mogu}nosti:
Prefix ako èlite da vam se ispred kotnog teksta uvijek ne{to ispisu-
je, taj tekst definirate ovdje.
Suffix ako èlite da vam se iza kotnog teksta uvijek ne{to ispisuje,
na primjer mjerne jedinice, upi{ite tekst u ovo polje.
Unutar ova dva okvira nemojte ni{ta upisivati.
Tolerance u ovom podru~ju definirate prikaz dozvoljenog odstupanja.
Method iz popisa, koji otvarate klikom na gumb sa strelicom, oda-
birete metodu ispisa dozvoljenog odstupanja.
208 VI. DIO
Slika 10.19
Popis opcija metoda
ispisa dozvoljenog
odstupanja. Ü
None dozvoljeno odstupanje se ne ispisuje

Simetrical ispisuje se isto pozitivno i negativno dozvoljeno odstu-
panje (N±0.1).
Deviation ispisuje se razli~ito pozitvno i negativno dozvoljeno od-
stupanje (N +0.01
-0.02 ).
Limits zadajete limite. Najve}a dozvoljena mjera ispisuje se iznad,

a najmanja ispod glavne kotne linije +1.00
-1.00
Basic kotni tekst se upisuje uokviren strojarske mjere (1.00).

Ovisno o odabranoj metodi ispisa dozvoljenog odstupanja moète defini-
rati ispis svakog od njh.
Slika 10.20
Metoda ispisa
dozvoljenog
odstupanja
Deviation. Ü
Upper Value ovdje upisujete vrijednost pozitivnog dozvoljenog
odstupanja.
Lower Value ovdje upisujete vrijednost negativnog dozvoljenog
odstupanja.
Justification ovdje iz popisa odabirete na~in ispisa dozvoljenog
odstupanja u odnosu na kotni tekst, Top, Middle i Bottom.
Height odre|ujete visinu ispisa dozvoljenog odstupanja.
Iz popisa Method odaberite None.
Text u ovom podru~ju definirate izgled kotnog teksta:
Style iz popisa definiranih stilova teksta odabirete stil teksta u
kojem }e se ispisivati kotni tekst.
Height upisujete visinu ispisa kotnog teksta.
Gap odre|ujete prostor oko kotnog teksta kao vrstu margina.

Color iz standardnog okvira za dijalog za odabir boja moète
odabrati boju kotnog teksta.
Iz popisa definiranih stilova odaberite prije definirani stil ROMANS, u
okvir Height upi{ite 0.4 a u okvir Gap 0.3. Kliknite na gumb Color i
odaberite zelenu boju.
Round Off ako ste odabrali preciznost na vi{e decimalnih jedinica,
ovdje moète definirati zaokruìvanje.
U ovaj okvir ne morate ni{ta upisivati.
Kada ste sve definirali, kliknite na gumb OK, opet se otvara okvir za dija-
log Dimension Styles unutar kojeg kliknite na gumb Save, ispod imena
stila koji ste upravo definirali, i onda na gumb OK.
Ako ste upisali sve nazna~ene vrijednosti i odabrali predloène opcije ti-
jekom opisivanja pojedinih okvira za dijalog, sada ste definirali va{ stil
kotiranja pod imenom ARH i spremni ste za kotiranje tlocrta kupaone.
Nakon {to ste definirali stil kotiranja svakako pohranite crte`.
Kotiranje
Kotira se uz pomo} naredbi za kotiranje koje odabirete iz padaju}eg izbor-
nika Dimension ili alatnog okvira Dimensioning.
Privremeno isklju~ite alatne okvire Modify i Draw, a uklju~ite i usidrite
na njihovo mjesto alatni okvir Dimensioning.
Naredbe za kotiranje su:
Linear kotira vodoravne i okomite duljine i razmake.
Aligned kotira stvarne duljine i razmake.
Radial Radius kotira polumjere.
Diameter kotira promjere.
Angular kotira kuteve.
Ordinate
Automatic kotira x ili y koordinatu odabrane to~ke.
X-Datum ispisuje x koordinatu odabrane to~ke.
Y-Datum ispisuje y koordinatu odabrane to~ke.
210 VI. DIO
Slika 10.21
AutoCAD-ov ekran s
alatnim okvirom
Dimensioning
usidrenim ispod
podru~ja za crtanje i
otvorenim padaju}im
izbornikom
Dimension. Ü
Baseline paralelno kotiranje.
Continue lan~ano kotiranje.
Slika 10.22
Primjeri
kota. Ü
Najvi{e }ete koristiti naredbu Linear, a nakon odabira naredbe u nared-
benom se retku ispisuje:
Command:dimlinear
First extension line or RETURN to select:
AutoCAD LT od vas traì da odaberete prvu to~ku duljine ili razmaka koji
èlite kotirati da bi znao poloàj prve pomo}ne kotne linije ili da pritis-
nite Enter da biste odabrali objekt koji kotirate.
Nemojte se oslanjati na opciju ozna~avanja objekta prilikom

kotiranja, iako se to ~ini jednostavnije. êsto kotirate raz-
make u kojima nema objekta koji biste mogli ozna~iti, ali pos-
toje objekti koji ih ome|uju i uvijek moète odabrati to~ke
koje definiraju razmak. Zbog toga odaberite to~ke pomo}u
alata Object Snapa, koje definiraju duljine i razmake koje
èlite kotirati.
Nakon {to ste odabrali prvu to~ku u naredbenom retku se ispisuje:

Second line origin:
AutoCAD LT od vas traì da odaberete drugu to~ku koja definira to {to
kotirate da bi mogao smjestiti drugu pomo}nu kotnu liniju. Nakon odabi-
ra druge to~ke u naredbenom retku se ispisuje:
Dimension line
location(Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated):
AutoCAD LT od vas traì da odredite poloàj glavne kotne linije. Upisu-
jete relativnu koodinatu to~ke u odnosu na zadnje odabranu to~ku, a u
kojoj èlite da se iscrta glavna kotna linija. Nakon {to ste odredili poloàj
glavne kotne linije, istovremeno se u naredbenom retku ispi{e kotni
tekst i iscrta kota.
Dimension text<NN>:
Command:
@elite li lan~ano nastaviti kotirati, nakon {to ste kotirali prvi objekt u nizu
odaberite naredbu Continue i u naredbenom retku }e se ispisati:
Comand:dimcontinue
Second extension line origin or RETURN to select:
AutoCAD LT od vas traì da odaberete drugu to~ku onoga {to kotirate u
nastavku prvokotiranog, podrazumijevaju}i drugu to~ku prvokotiranog
kao prvu to~ku onoga {to }ete sada kotirati.
212 VI. DIO
Nakon odabira to~ke istovremeno se u naredbenom retku ispisuje sadràj

kotnog teksta i u nastavku prve kote iscrtava se druga kota, a AutoCAD
LT vam omogu}uje nastavak kontinuiranog kotiranja ispisuju}i u nared-
benom retku upit:
Dimension text<NN>:
Second extension line origin or RETURN to select:
Tako moète neprekinuto kotirati koliko god trebate.
Sada }ete iskotirati tlocrt va{e kupaone. Uzorak ucrtan u vanjski zid i pod
kupaone vam moè zasmetati prilikom kotiranja (AutoCAD LT moè oda-
brati neku to~ku sjeci{ta zida i uzorka umjesto èljene to~ke). Radi toga
odaberite naredbu Layers i isklju~ite sloj UZORAK da vam ne bi smetao
prilikom kotiranja. Ozna~ite sloj UZORAK, kliknite na gumb Off i onda na
gumb OK. Odaberite naredbu Linear /DimensionðLinear/ i najprije koti-
rajte duljinu lijevog zida kupaone.
Slika 10.23
Tlocrt kupaone s
kotom lijevog
zida. Ü
Command>dimlinear
First extension line or RETURN to slect:int of
ðIntersection of i ozna~ite donji ugao zida.
Object Snapð
Second line origin:int of ðIntersection of i
Object Snapð
ozna~ite gornji ugao zida.
Dimension line
location(Text/Angle/Horizontal/Vertical
/Rotated):@-40,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a
@elite li da glavna kotna linja bude na iscrtanom nacrtu 2 cm lijevo od
zida koji kotirate, èljenu vrijednost trebate uve}ati za faktor za koji }ete
prilikom iscravanja tlocrt smanjiti, 2x20=40, i zato je relativna koordi-
nata to~ke 40,0.
Dimension text<240>:
Kotirali ste lijevi zid kupaone, a sada }ete kotirati zid s otvorom za vrata.
Ponovno odaberite naredbu Linear /Dimensionð ðLinear/.
Slika 10.24
Tlocrt kupaone s
kotama zida s
vratima. Ü
Command>dimlinear
First extension line or RETURN to slect:int of Object
ðIntersection of i ozna~ite lijevi ugao zida.
Snapð
Object Snapð
ozna~ite lijevi spoj zida i vrata.
214 VI. DIO
Dimension line
location(Text/Angle/Horizontal/Vertical
/Rotated):@0,-40 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a
Dimension text<91>:
Kota se iscrtala i vi biste sada htjeli lan~ano nastaviti kotirati, prvo otvor
vrata, a zatim i zid desno od vrata. Odaberite sada naredbu Continue-
/Dimensionð ðContinue/ i u naredbenom retku se ispisuje:
Command:dimcontinue
Second extension line origin or RETURN to select:int
ðIntersection of i ozna~ite desni spoj vrata i zida.
of Object Snapð
Dimension text<71>:
ðIntersection of i ozna~ite desni ugao zida.
of Object Snapð
Dimension text<82>:
Zavr{ili ste kotiranje i sada pritiskom na Enter prekinite naredbu. Pono-
vno odaberite naredbu Linear /Dimensionð ðLinear/ i kotirajte sada deblji-
nu pregradnog zida.
Slika 10.25
Odabir to~aka
prilikom kotiranja
debljine
pregradnog
zida. Ü
Command:dimlinear
First extension line or RETURN to slect:int of
ðIntersection of i ozna~ite donji vanjski ugao zida.
Object Snapð
Object Snapð
ozna~ite donji unutarnji ugao zida.
Dimension line location(Text/Angle/Horizontal
/Vertical /Rotated):@52,0 pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Dimension text<12>:
Kada kotirate naredbom Linear, AutoCAD LT mjeri okomitu

ili vodoravnu udaljenost odabranih to~aka bile one ili ne bile
na istom pravcu.
@elite lan~ano nastaviti kotiranje duljine zida i debljne vanjskog zida, zato
odaberite naredbu Continue/Dimensionð ðContinue/. U naredbenom re-
tku se ispisuje:
Command:dimcontinue
ðIntersection of i ozna~ite gornji unutarnji ugao zida.
of Object Snapð
Dimension text<240>:
ðIntersection of i ozna~ite vanjski ugao zida.
of Object Snapð
Dimension text<30>:
Slika 10.26
Tlocrt kupaone s
kotom desnog
zida. Ü
216 VI. DIO
Defpoints
Odaberite naredbu Move /Modifyð ðMove/ i odmaknite bilo koju kotu od
tlocrta. Opazit }ete da svaka pomo}na kotna linija povla~i za sobom
to~ku.
Slika 10.27
Pomaknuta kota
lijevog zida i
vidljive to~ke
(defpoints). Ü
Poku{ate li izbrisati te to~ke, izbrisat }ete i kotu. AutoCAD LT automat-

ski, kada vi ne{to kotirate bilo kojom naredbom za kotiranje, definira te
to~ke i poseban sloj za njih. Odaberete li naredbu Layers/Format
ðLayers / u okviru za dijalog Layer Control u popisu od vas definiranih
slojeva na}i }ete upisan i novi sloj: DEFPOINTS.
Defpoints je sastavni i vrlo va`ni dio kota. Klinite na gumb Undo da se
kota vrati u svoj prvobitni poloàj i sada jo{ moète kotirati vanjski zid
kao na slici 10.29, a zatim uklju~iti sloj UZORAK. Odaberite naredbu
Layers ozna~ite sloj UZORAK, kliknite na gumb On i onda na gumb OK
da se uzorak u vanjskom zidu i podu bude opet vidljiv. Va{ crte` je pot-
pun i spreman za iscrtavanje.
Slika 10.28
Okvir za dijalog
Layer Control. Ü
Slika 10.29
Kompletno kotiran
tlocrt kupaone. Ü
Trajno uklju~ivanje alata Object Snap

Da biste si olak{ali odabir to~aka, prilikom kotiranja moète naredbom
Running Object Snap trajno uklju~iti neke od alata Object Snap. Naredbu
moète odabrati iz padaju}eg izbornika Options ili alatnog okvira Object
Snap.
218 VI. DIO
Nakon odabira naredbe otvara se okvir za dijalog Running Object Snap

unutar kojeg se nalazi popis svih alata Object Snap.
Uklju~ite li, na primjer, Intersection, ne morate vi{e prilikom kotiranja
svaki puta kada èlite ozna~iti sjeci{te prije toga kliknuti na Intersection
of u alatnom okviru Object Snap. Dovoljno }e biti da ozna~ite sjeci{te i
AutoCAD LT }e automatski odabrati to~ku sjeci{ta ozna~enih objekata.
Ü
Slika 10.30
Odabir naredbe
Running Object Snap;
padaju}i izbornik
Options .
Slika 10.31
Okvir za dijalog
Running Object
Snap. Ü
Saètak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako se definira vlastiti stil kotiranja i
kako se kotira nacrt. Kotiranje nacrta neophodno je pri izradi svakog
tehni~kog crteà i u mnogome pomaè jasno}i ~itavog crteà. Nakon
svega nau~enog do{ao je red i na iscrtavanje va{eg crteà.
VII DIO
11. Poglavlje
Iscrtavanje
U ovom poglavlju
l Priprema crteà za iscrtavanje
info
info U ovom poglavlju }ete upoznati okvir za dijalog Plot Configuration pomo}u kojeg pripre-
mate crte` za iscrtavanje.
Iscrtavanje 11. POGLAVLJE 221
Priprema crteà za iscrtavanje

Iscrtati crte` nacrtan u AutoCAD-u LT je vrsta umjetnosti. Zahtijeva do-
bro poznavanje pisa~a ili crta~a koji posjedujete i puno proba i pogre{aka
da prona|ete najbolji na~in i fino podesite iscrtavanje. Budu}i da postoji
bezbroj pisa~a i crta~a, ovdje }ete dobiti op}enite upute koje morate slije-
diti kada pripremate crte` za iscrtavanje.
Ako ve} nije u~itan, u~itajte crte` kupaone KUPAONA.DWG i neka vam
on sluì kao podloga za vje`banje. Naredba Print omogu}uje vam pode-
{avanje crteà za iscrtavanje. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg
izbornika, odnosno pomo}u gumba na standardnom alatnom okviru.
Ü
Slika 11.1 Nakon odabira naredbe Print, otvara se okvir za dijalog Plot Configuration.
Odabir naredbe
Print; izbornik
File.
Slika 11.2
Okvir za dijalog
Plot Configuration.Ü
Okvir je podijeljen u vi{e podru~ja:

Setup and Default Information u tom podru~ju odabirete ure|aj za
iscrtavanje.
Ime trenutno odabranog ure|aja pi{e iznad gumba Print/Plot Setup and
Default Selection. Kliknete li na taj gumb, otvara se okvir za dijalog
Print/Plot Setup and Default Selection unutar kojega je u popisu Select
Device ozna~en System Printer.
222 VII. DIO
Slika 11.3
Okvir za dijalog
Print/Plot Setup and
Default Selection. Ü
Vi ne vr{ite odabir iz tog popisa nego kliknite na gumb Print/Plot Setup...

i kada se otvori okvir za dijalog Print Setup, odaberete iz popisa Name
va{ pisa~.
Slika 11.4
Okvir za dijalog
Print Setup. Ü
Ovdje moète promijeniti i neke varijable iscrtavanja kao {to su veli~ina
papira i orijentacija. Kada ste odabrali pisa~ kliknite na OK i onda opet
na OK unutar okvira za dijalog Print/Plot Setup and Default Selection.
Ponovno se otvara okvir za dijalog Plot Configuration.
Paper Size and Orientation u ovom podru~ju odlu~ujete o jedinicama
koje }ete koristiti i o veli~ini papira na koji }ete iscrtavati.
Odabirom izme|u gumba Inches i MM odre|ujete jedinice s kojima }ete
baratati unutar ovog okvira za dijalog. To su jedinice kojima }ete se mo-
rati koristiti prilikom odre|ivanja veli~ine papira, udaljenosti ili fakora
skaliranja.
Pazite da vas ne zbune palci i milimetri u okvirima za dijalog

koji pomaù pri iscrtavanju osnovne jedinice va{eg crteà
su i dalje centimetri.
Size ako koristite System Printer, ovaj gumb se ne moè koristiti. Ako
posjedujete pisa~ za koji AutoCAD LT ima vlastite pogonske programe u
dodatku onima iz Windowsa 95, onda }ete mo}i koristiti ovaj gumb.
Slika 11.5
Okvir za dijalog Plot
Configuration s
odabranim
printerom za koji
AutoCAD LT ima
vlastiti pogonski
program. Ü
Kliknete li na gumb Size, otvara se okvir za dijalog Paper Size unutar

kojeg se nalazi popis veli~ina papira, ovisno o tipu pisa~a. Desno u okvi-
rima USER moète upisivanjem {irine /Width/ i visine /Height/ definirati
vlastite dimenzije papira, ali morate paziti da ne prelaze najve}u (MAX)
dimenziju papira va{eg pisa~a.
Pen Parameters u ovom podru~ju pode{avate debljine iscrtavanja.
Pen Assignment klikom na taj gumb otvarate okvir za dijalog Pen
Assignment u kojem bojama koje ste koristili u crteù pridruùjete
debljine linija.
224 VII. DIO
Slika 11.6
Okvir za dijalog
Paper Size. Ü
Slika 11.7 SP
Okvir za dijalog
Pen Assignment. Ü
Color svaka boja u ovom okviru upisana je svojim brojem: 1 red,

crvena, 2-yellow, ùta, 3 green, zelena, 4 cyan, svijetlo plava, 5
blue, plava, 6 magenta, ljubi~asta, 7 white, bijela, itd.
To su osnovne boje na koje ste upozoreni da ih koristite kada

ste definirali slojeve.
Da biste odre|enoj boji pridruìli èljenu debljinu iscrtavanja, najprije je

morate ozna~iti tako da kliknete u redak u koji je upisana. Kada ste ozna-
~ili neku od boja u podru~ju Modify Values, okvir Color se oboji ozna~e-
nom bojom i AutoCAD LT vam omogu}uje da, ovisno o ure|aju koji ima-
te za iscrtavanje, pridruìte odabranoj boji:
Pen upisujete broj pera. Crta~i s perima imaju ulo{ke s utorima za

odre|en broj pera; utori su ozna~eni brojevima i vi zapravo pridru-
ùjete odabranoj boji broj utora u koji stavljate pero odre|ene debljine.
Ltype vrsta linije. Moète, ako to va{ ure|aj za iscrtavanje podr-
àva, boji moète pridruìti i vrstu linije (neprekinutu, isprekidanu,
to~ka crta...), tako da upi{ete broj pridruèn odre|enoj vrsti linije
(okvir za dijalog Feature Legend).
Speed brzinu kretanja pera. Ako imate crta~, moète podesiti brz-
inu kretanja pera, a to je va`no jer razli~ita pera zahtijevaju razli~ite
brzine.
Width debljinu linije. Boji pridruùjete debljinu linije kojom }e se
iscrtati.
Feature Legend klikom na taj gumb otvara se okvir za dijalog Fea-
ture Legend unutar kojeg je popis vrsta linija i pridruènih im broje-
va. To su brojevi koje, ovisno o èljenoj vrsti linije, upisujete u okvir
Ltype.
Slika11.8
Okvir za dijalog
Feature Legend. Ü
Obi~no se crta s ve} odre|enim vrstama linija, tako da se ova

opcija ne koristi prilikom pode{avanja crteà za iscrtavanje.
Kada ste svakoj boji koju ste koristili pridruìli èljenu debljinu iscrta-
vanja, kliknite na OK.
Optimization klikom na taj gumb otvarate okvir za dijalog Opti-
mizing Pen Motion unutar kojeg kontrolirate razinu najpovoljnijeg
kretanja pera va{eg pisa~a.
226 VII. DIO
Slika11.9
Okvir za dijalog
Optimizing Pen
Motion. Ü
Scale, Rotation and Origin u ovom podru~ju vi poru~ujete Auto-
CAD-u LT mjerilo u kojem èlite da se va{ crte` iscrta i imate mo-
gu}nost da zarotirate i pomaknete ishodi{te odabranog dijela za iscr-
tavanje, da bi se crte` {to je bolje mogu}e smjestio na papir.
Rotation and Origin klikom na ovaj gumb otvarate okvir za dijalog
Plot Rotation and Origin.
Slika 11.10
Okvir za dijalog Plot
Rotation and
Origin. Ü
Plot Rotation birate kut rotacije crteà prilikom ispisa izme|u
~etiri ponu|ene opcije.
Plot Origin upisujete x i y vrijednost pomaka ishodi{ta na papiru.
Upisujete vrijednosti u milimetrima i one predstavljaju stvarni po-
mak koji nije u vezi s mjerilom.
Nakon {to ste podesili sve potrebno, kliknite na OK.
Plotted MM = Drawing Units Ovdje povezujemo jedinice na
papiru (milimetre) s AutoCAD-ovim jedinicama, tj. zadajemo faktor
smanjenja crteà ovisno o mjerilu u kojem ga èlimo iscrtati. Pri to-
me je potrebno paziti na osnovne jedinice koje ste odabrali kada ste
po~eli crtati crte` koji sada iscrtavate (da li su to milimetri, centime-
tri ili metri). Va{e osnovne jedinice su centimetri!
Osnovne jedinice mm Osnovne jedinice cm Osnovne jedinice m

Slika 11.11 MJ 1:100 MJ 1:100 MJ 1:100
Faktori smanjenja
crteà ovisno o
mjerilu i osnovno
odabranim mjernim
jedinicama. Ü
Scaled to Fit uklju~ena opcija automatski odre|uje mjerilo i to tako
da cijelo podru~je odre|eno za ispis stane na odabrani format papi-
ra, a isklju~ena opcija vam dozvoljava da zadate èljeno mjerilo u
okvirima Plotted MM = Drawing Units.
Additional Parameters u ovom podru~ju odre|ujete {to }e se i kako
iscrtati.
Opcije na lijevoj strani podru~ja Additional Parameters definiraju kako }e
se crte` iscrtati.
Hide Lines opcija se koristi prilikom iscrtavanja 3D modela, uklju-
~ena odstranjuje skrivene linije tijekom iscrtavanja.
Adjust Area Fill uklju~ena opcija iscrtava debljinu linije unutar pu-
nih objekata tako da objekt zadrì to~nost vanjskih mjera. Ova opci-
ja se koristi samo prilikom preciznih foto montaà.
Dithering uklju~ena opcija simulira vi{e boja nego to va{ pisa~
stvarno moè kombiniraju}i boje i bijeli prostor.
Use Previous Printer uklju~ena opcija odabire zadnji upotrijebljeni
ure|aj za iscrtavanje.
Plot to File uklju~ena opcija sprema crte` definiran za iscrtavanje
kao datoteku umjesto da ga odmah po{alje na ispis.
Opcije na lijevoj strani podru~ja Additional Parameters omogu}uju vam
odabir onoga {to èlite iscrtati.
Display iscrtava ono {to je trenutno vidljivo na ekranu.
Extents iscrtava sve objekte crteà odstranjuju}i prazan prostor
koji ih okruùje.
Limits iscrtava sve unutar granica crteà.
228 VII. DIO
Slika 11.12
Izgled crteà na
ekranu. Ü
Slika 11.13
Kako }e izgledati
iscrtano odabir
opcije Display. Ü
Slika 11.14
Izgled crteà na
ekranu. Ü
View iscrtavaju se prije spremljeni pogledi.
Window iscrtava se podru~je koje odaberete prozorom. Kliknete li
na gumb Window... otvara se okvir za dijalog Window Selection.
Slika 11.15
Kako }e izgledati
iscrtano - odabir
opcije Limits. Ü
230 VII. DIO
Slika 11.16
Okvir za dijalog
Window
Selection. Ü
Slika 11.17
Odabir podru~ja
iscrtavanja prozorom
neposredno na
ekranu. Ü
U njega moète upisati koordinate dva suprotna ugla prozora ili klikom
na gumb Pick< dobivate mogu}nost odabira podru~ja za iscrtavanje
neposrednim odabirom prozora u crteù.
Nakon {to ste zadali prozor, klknite na gumb OK i okvir za dijalog Plot
Configuration se opet otvara.
Ostalo vam je jo{ jedino da prije nego pokrenete samo iscrtavanje pogle-
date {to ste i kako podesili za iscrtavanje te da popravite ako je ne{to
krivo pode{eno.
Plot Preview u ovom podru~ju vr{ite pregled izgleda crteà na
papiru. Moète izvr{iti samo djelomi~ni pregled Partial ili cjelokup-
ni Full.
Slika 11.18
Okvir za dijalog
Preview Effective
Plotting Area. Ü
Slika 11.19
Pregled crteà
pripremljenog za
iscrtavanje
odabirom opcije
Full. Ü
Odaberete li Partial i kliknete na gumb Preview... AutoCAD LT }e vam
unutar okvira za dijalog Preview Effective Plotting Area pokazati samo
rub papira crvena boja, i rub odabranog podru~ja za iscrtavanje plava
boja. Ispisat }e vam veli~ine jednog i drugog, a ako ne{to nije u redu,
ispisat }e vam poruku Warnings.
Veli~ina odabranog podru~ja za iscrtavanje mora biti uvijek ne{to manja
nego veli~ina papira.
232 VII. DIO
Slika 11.20
Okvir s porukom po-
stotka crteà poslanog
na iscrtavanje. Ü
Odaberete li Full i kliknete na gumb Preview, potrajat }e neko vrijeme

prije nego vam AutoCAD LT iscrta pregled va{eg crteà na papiru, ali
zasigurno puno kra}e nego stvarno iscrtavanje. Crte` izgleda to~no onako
kako }e izgledati na papiru i ako uo~ite kakvu gre{ku prilikom pode{ava-
nja, moète je jednostavno ispraviti.
Zajedno s pregledom crteà u~itava se i okvir za dijalog Plot Preview,
klikom na gumb End Preview zavr{avate pregled i opet se otvara okvir
za dijalog Plot Configuration.
Ako ste zadovoljni izgledom crteà na papiru, kliknite na gumb OK, po-
javljuje se okvir s porukom postotka crteà poslanog na iscrtavanje slika
11-20.) i kada postigne 100% nestaje s ekrana i po~inje iscrtavanje.
Saètak
U ovom ste poglavlju nau~ili kako pripremiti crte` za iscrtavanje, pode-
siti niz potrebnih parametara i kona~no iscrtati va{ crte`. Time ste u
potpunosti savladali osnove crtanja i iscrtavanja u AutoCAD-u LT.
KAZALO
A Copy, naredba, 151

Create Drawing File, okvir za dijalog, 175
Alati Object Snap, trajno uklju~ivanje, 217 Create New Drawing, okvir za dijalog, 27
Alati, Object Snap, 37 Crtanje, 67
Snap From, 51 elipsi, 49
Snap to Center, 54 kru`nica, 28
Snap to Intersection, 55 linija, 18
Snap to Midpoint, 53 lukova, 47
Snap to Nearest, 54 naredbe, 45-46
Snap to Perpendicular, 55 uzoraka, 185
Snap to Quadrant, 52
Alatni okviri, 9
Draw, 12
Modify, 12 D
Dimensioning, 13 Defined Blocks, okvir za dijalog, 127
Object Properties, 13 Definicija blokova, 110
Object Snap, 13 Definirani blokovi, 127
Standard, 13 Definiranje stila kotiranja, 197
Annotation, okvir za dijalog, 206 Defpoints, 216
Apsolutne koordinate, 22 Dimension Style, naredba, 198
Arc, naredba, 47 Dimension Styles, okvir za dijalog, 198
Area, naredba, 167 Dimensioning, alatni okvir, 13, 210
AutoCAD LT, okvir za dijalog, 26 Distance, naredba, 143
Draw, alatni okvir, 12
Drawing Limits, naredba, 60
B Duplicate, vidi Copy
Block Definition, okvir za dijalog, 110-111
Blokovi u crteìma, 109 E
Blokovi u crteìma, umetanje, 126
Boundary Hatch, okvir za dijalog, 185 Edit Hatch, naredba, 191
Brisanje dijelova crteà, 32 Edit MText, okvir za dijalog, 162
Edit Text, naredba, 165
Edit Text, okvir za dijalog, 166
Ellipse, naredba, 49
C Erase, naredba, 32
Change Properties, okvir za dijalog, 90 Exit, naredba, 26
Circle, naredba, 28 Explode, naredba, 132
Continue, naredba, 211 Extend, naredba, 86
234 Kazalo
F Load and reload linetypes, okvir za dijalog,

97
Feature Legend, okvir za dijalog, 225
Fillet, naredba, 71
Format, okvir za dijalog, 203 M
Make Blok, naredba, 109
Mjerenje,
G povr{ine, 167
Geometry, okvir za dijalog, 199 udaljenosti, 144
Grafi~ki pokaziva~i, 5 Mjerne jedinice, naredba Units, 23
Granice crteà, 59, 60 Modify Line, okvir za dijalog, 89, 99
Modify Text, okvir za dijalog, 166
Modify, alatni okvir, 12
Move, naredba, 137-138
H
Hatch Edit, okvir za dijalog, 191
Hatch, naredba, 185 N
Naredbe, 167
New, 27
I Linetype, 96
Insert Block, naredba, 126 Save As, 25
Insert, okvir za dijalog, 126, 177 Units, 23
Iscrtavanje crteà, 221 Arc, 47
Izgled grafi~kih pokaziva~a, 5 Circle, 28
Izlazak iz programa, 26 Continue, 211
Copy, 151
Dimension Style, 198
K Distance, 143
Drawing Limits, 60
Koordinatni sustav, 17 Edit Hatch, 191
Kopiranje objekata, 152 Edit Text, 165
Kotiranje, 197 Ellipse, 49
Kotiranje, naredba Linear, 210 Erase, 32
Kutevi u AutoCAD-u LT, 20 Exit, 26
Explode, 132
Extend, 86
L Fillet, 71
Hatch, 185
Layer Control, okvir za dijalog, 64, 66 Layers, 63
Layers, naredba, 63 Line, 18
Line, naredba, 18 Linear, 210
Linear, naredba, 210 Make Block, 109
Linetype, naredba, 96 Move, 137-138
Kazalo 235
Offset, 68 Defined Blocks, 127

Print, 221 Dimension Styles, 198
Properties, 89 Edit MText, 162
Redraw, 35 Edit Text, 166
Rotate, 146 Feature Legend, 225
Running Object Snap, 218 Format, 203
Save, 26 Geometry, 199
Scale, 148 Hatch Edit, 191
Stretch, 139 Insert, 126
Text Style, 158 Insert, 177
Text, 161 Layer Control, 64, 66
Trim, 76 Load and reload linetypes, 97
Undo, 33 Modify Line, 89, 99
WBlock, 174 Modify Text, 166
za kotiranje, 209 Optimizing Pen Motion, 226
Zoom, 30 Paper Size, 224
Naredbeni redak, 6 Pen Assigment, 224
New, naredba, 27 Plot Configuration, 221
Plot Rotation and Origin, 226
Preview Efective Plotting Area, 231
O Primary Units, 206
Object Properties, alatni okvir, 13 Print plot setup and default selection,
Object Snap, 37 222
alati, 37 Print Setup, 222
alatni okvir, 13 Running Object Snap, 218
Snap From, 51 Save Drawing As, 25
Snap to Center, 54 Select Color, 65
Snap to Intersection, 55 Select Drawing File, 127
Snap to Midpoint, 53 Select Font File, 159
Snap to Nearest, 54 Select Layer, 92
Snap to Perpendicular, 55 Select Linetype, 96, 100
Snap to Quadrant, 52 Start Up, 27
Odabir boja, 65 Start Up, 4
Offset, naredba, 68 Text Style, 159
Okvir sa zna~ajkama objekata, 13 Toolbars, 10
Okviri za dijalog, Units Control, 24
Annotation, 206 User Arrow, 202
AutoCAD LT, 26 Window Selection, 230
Block Definition, 110-111 Optimizing Pen Motion, okvir za dijalog,
Boundary Hatch, 185 226
Change Properties, 90, 91 Osnovni ekran AutoCAD-a LT, 4
Create Drawing File, 175 Osvjeàvanje crteà, 35
Create New Drawing, 27 Otvaranje novog crteà, 27
236 Kazalo
P Scale, naredba, 148

Select Color, okvir za dijalog, 65
Padaju}i izbornici, 7 Select Drawing File, okvir za dijalog, 127
Paper Size, okvir za dijalog, 224 Select Font File, okvir za dijalog, 159
Pen Assigment, okvir za dijalog, 224 Select Layer, okvir za dijalog, 92
Pisanje, naredba Line Text, 161-163 Select Linetype, okvir za dijalog, 96, 100
Plot Configuration, okvir za dijalog, 221 Slojevi,
Plot Rotation and Origin, okvir za dijalog, definiranje, 63
226 promjena, 89
Pohrana crteà, naredba Save As, 25 Spremanje bloka u datoteku, 174
Pohrana crteà, naredba Save, 26 Standard, alatni okvir, 13
Pokretanje programa, 3 Start Up, okvir za dijalog, 4, 27
Polarne koordinate, 17 Start,
Pomicanje objekata, 138 gumb, 3
Poni{tavanje djelovanja naredbi, 33 izbornik, 3
Povr{ina, 167 Stil kotiranja, 197
Pravokutne koordinate, 17 Stilovi teksta, 158
Preview Efective Plotting Area, okvir za Stretch, naredba, 139
dijalog, 231 Sustav vrijednosti kuteva, 20
Primary Units, okvir za dijalog, 206
Print plot setup and default selection,
okvir za dijalog, 222
Print Setup, okvir za dijalog, 222 T
Print, naredba, 221 Text Style,
Promjena slojeva, 89 naredba, 158
Promjena uzoraka, 191 okvir za dijalog, 159
Properties, naredba, 89 Text, naredba, 161
Toolbars, okvir za dijalog, 10
Trim, naredba, 76
R
Rastezanje objekata, 140
Redraw, naredba, 35 U
Relativne koordinate, 18 U~itavanje vrsta linija, 96
Rotacija objekata, 146 Udaljenosti, 144
Rotate, naredba, 146 Umetanje bloka u crte`, 126
Running Object Snap, 218 Undo, naredba, 33
Running Object Snap, okvir za dijalog, 218 Units Control, okvir za dijalog, 24
Units, naredba, 23
Upotreba alata Object Snap, 39-41
S User Arrow, okvir za dijalog, 202
Save As, naredba, 25 Uve}avanje crteà, 30
Save Drawing As, okvir za dijalog, 25 Uve}avanje i smanjivanje objekata, 149
Save, naredba, 26 Uzorci, 185, 191
Kazalo 237
V
Vrste linija, 96, 97
Z
Zadavanje jedinica, 23, 24
Zaokretanje objekata, 146
Zoom, naredba, 30
W
WBlock, naredba, 174
Window Selection, okvir za dijalog, 230

AutoCAD LT Ivana Penezic PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

AutoCAD LT Ivana Penezic PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Autodesk AutoCAD LT / IVANA PENEZI]

Grafi~ki dizajn i priprema za tisak:

CIP  Katalogizacija u publikaciji

2. poglavlje: Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

3. poglavlje: Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

4. poglavlje: Crtanje tlocrta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

5. poglavlje: Crtanje oznaka za kupaonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103

6. poglavlje: Kako mijenjati izgled crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

7. poglavlje: Pisanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

8. poglavlje: Definiranje bloka naredbom Wblock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171

9. poglavlje: Ucrtavanje uzorka  {rafiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

10. poglavlje: Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193

11. poglavlje: Iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219

l Osnovni ekran AutoCAD-a LT

U ovom poglavlju upoznat }ete se s izgledom osnovnog ekrana AutoCAD-a LT i na~inom

Kliknite na gumb Start da biste otvorili izbornik Start, kliknite na opci-

Open a Drawing  odabirete postoje}i crte`.

Osnovni ekran AutoCAD-a LT

AutoCAD-ov osnovni ekran podijeljen je na vi{e dijelova:

Slika 1.4 Standardni Grafi~ki Grafi~ki

Kada pomi~ete grafi~ki pokaziva~ u povr{ini za crtanje, u lijevom kraju

w Otvara okvir za dijalog koji sadr`i podatke koji se mogu

Pokaziva~ mi{a pomi~ite polagano po popisu naredbi. Obratite pa`nju na

Ozna~ite naredbu Arc i otvorit }e se podizbornik s desne strane koji omo-

O okviru za dijalog Boundary Hatch saznat }ete vi{e u

Otvorite ponovno padaju}i izbornik Draw, ozna~ite naredbu Line i klik-

Evo kratkog opisa nekih alatnih okvira koje }ete koristiti:

Dimensioning /Kotiranje/: Naredbe koje poma`u pri kotiranju crte`a.

Kako radi naredba Line

Slika 2.2 Command:line

Klik u grafi~ko podru~je

Upravo ste unijeli relativnu polarnu koordinatu. Znakom @ dali ste do

Unijeli ste relativnu pravokutnu koordinatu. Znak @ kazuje AutoCAD-u

Zadnje kori{tenu naredbu mo`ete ponovno zadati tako da

Ponovno zadajte naredbu Line i upi{ite apsolutne koordinate to~ke iz koje

Pitate se zasigurno za{to ne odaberemo Engineering ili

Slika 2.9 Architectural  zato jer se one prikazuju u stopama i

Vrlo je va`no kada jednom u crte`u izaberete mjernu jedi-

Kako pohraniti crte`

Naredbu Save As mo`ete koristiti i kada `elite ve} pohranjeni i imenova-

Naredbu Save mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, sa stan-

Sada morate ponovno pokrenuti AutoCAD LT . Kada se otvori okvir za

Kako nacrtati kru`nicu

nakon odabira Drawð ðCircleð ðCenter,Radius, ispisuje upit:

Tan, tan, Radius

Slika 2.20 Sredi{te Sredi{te

Nakon zadavanja naredbe njene opcije se ispisuju unutar

Nakon {to ste odredili sredi{te, u naredbenom retku se ispisuje:

Previous  vra}a na prija{nji pogled.

Kako radi naredba Erase

Slika 2.25 Grafi~ki pokaziva~ se promijenio u kvadrati} i omogu}uje nam pojedi-

Ako ste pogrije{ili i obrisali ne{to {to niste htjeli, jednos-

Opazili ste da nakon svakog odabira na ekranu ostaju bijeli

Prozor koji smo upravo opisali otvara se slijeva nadesno, stranice su mu

AutoCAD LT }e vas u naredbenom retku obavijestiti da ste odabrali 4

Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata

Alate Object Snap zadajemo s dodatnih gumbiju gumba Snap na alatnom

Upotreba naredbi Object Snap

Odaberite naredbu Line i, da biste odabrali prvu to~ku crte, kliknite na

Dovoljno je kvadrati}em pokaziva~a dotaknuti crtu negdje

Da biste to~no izabrali sljede}u to~ku, kilknite na gumb Snap to Midpoint

Double Line  naredba crta dvostruke crte.

Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke

CIP Katalogizacija u publikaciji

9. poglavlje: Ucrtavanje uzorka {rafiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

Open a Drawing odabirete postoje}i crte`.

Slika 2.9 Architectural zato jer se one prikazuju u stopama i

Previous vra}a na prija{nji pogled.

Double Line naredba crta dvostruke crte.

U mogu}nosti ste mijenjati: boju gumb Color..., sloj gumb

Linetype Scale upisujete faktor skaliranja ovisno o mjerilu i `eljenoj