7 GEOMETRIJSKE ZNAČAJKE TIJELA I PLOHA

7.1 TEŽIŠTE
7.1.1 Težište tijela

Za homogeno tijelo gustoće r = konst. , položaj z

težišta S tijela u pravokutnom koordinatnom sustavu V, m
podudara se s geometrijskim središtem njegova dV, dm
obujma te su njegove koordinate S( xS , yS , zS ) , slika S
 
7.1. r rS
Prema momentnom pravilu ili Varignonovom teoremu 
dG O 
   

zS
općenito vrijedi rS  G =  x G
 r d G , z
(G ) y
  
te radi

dG = dm  g , G = m  g , yS x
 xS y
slijedi 
 r dm ,
(m)
rS = Slika 7.1
m
te radi r = konst. može se pisati
dm =  dV , m =  V ,
te se mogu izračunati skalarne projekcije,
1 1
xS =   xdV , yS =   ydV ,
V V  V V 
1
zS =   zdV ,
V V 

gdje je V =  dV obujam tijela.

V 

Za homogeno tijelo sastavljeno od više elementarnih tijela čija su težišta poznata,

koordinate težišta S sastavljenog tijela su (za r = konst. ):
1 n 1 n 1 n
xS =   xSiVi , yS =   ySiVi , zS =   zSiVi
V i =1 V i=1 V i=1
n
gdje su: V =  Vi obujam sastavljenog tijela, Vi je iznos obujma i-tog elementarnog
i =1
tijela, a koordinate težišta i-tog tijela su Si ( xSi , ySi , zSi ) .
 7.1.2 Težište ravne ploče (težište površine)

Statički moment površine:

oko osi y: oko osi z: z

Sy =  zdA Sz =  ydA dA
( A) ( A)
, ,

z
S y y

Slika 7.15

Za homogenu ravnu ploču čija je debljina d z

znatno manja od drugih dviju dimenzija (   b, h ), A
zadatak određivanja koordinata težišta S svodi se na dA
određivanje geometrijskog središta površine A, slika
S
7.2.

Koordinate težišta S xS , yS , z S  površine A su: z

zS
O
1 x
xS =   xdA ,
A  A y
yS x
1
y S =   ydA , y
A  A xS
1
z S =   zdA , Slika 7.2
A  A

gdje je ploština površine A jednaka: A =  dA .

 A
Za površinu sastavljenu od više ravnih površina čija su težišta poznata, koordinate
težišta S ( x S , y S , z S ) određuju se iz izraza:
1 n 1 n 1 n
xS =   xSi Ai , yS =   ySi Ai , zS =   zSi Ai ,
A i=1 A i=1 A i=1
n
gdje su: A =  Ai ploština sastavljene površine, Ai je ploština i-te površine, a koordinate
i =1

težišta i-te površine su Si  xSi , ySi , zSi  .

 a) Težište trokuta
z z h
z= yh
z=f(y) b
dA
A
h

S Sd A

hd
zS

y dy y
yS y
b b

Potrebno je odrediti težište površine omeđene koordinatnim osima i padajućim pravcem

koji ih presijeca te oblikuje trokut širine b i visine h.

Jednadžba se pravca može odrediti iz opće jednadžbe:

z = Ky  L te poznatih koordinata dvije točke pravca.
Za y = 0 ; z = h slijedi h = L
h
Za y = b ; z = 0 slijedi 0 = Ka  h tj. K =  .
a
h
Jednadžbe je pravca: z =  yh.
a
bh
Površina je trokuta A = .
2
Kako je općenita formula za određivanje koordinate yS težišta S plohe
1
yS =   ydA potrebno je prikladno definirati diferencijal plohe dA. U tu se svrhu
A  A
može uzeti diferencijalno uski uspravni pojas širine dy koji se može promatrati kao
h
pravokutnik promjenjive visine hd = z =  y  h čije je težište Sd na koordinatama
a
hd dy  h 
zSd = i ySd = y  . Dakle dA = hd  dy =   y  h   dy
2 2  a 
1b 1 b h  dy 
Koordinate težišta su: yS =  y Sd dA =    y  h  y  dy Veličina
A0 A 0 b  2
se dydy u računu težišta zanemaruje.
1b 1 b h 
yS =  ydA =    y  h  ydy ,
A0 A 0 b 
b
2 b h 2  2  h 3 hy 2 
yS =    y  hy dy =  y  
bh 0  b  bh  3b 2 0
b
yS =
3
 1b 1 b hd 1 b 1 h   h 
zS =  zdA =   dA , zS =    y  h     y  h dy
A0 A0 2 A0 2 b   b 
1 b  h 2 2 2h 2 2
zS =   2 y  y  h dy ,
bh 0  b b 

b
1  h 2 3 2h 2 2  1 2 
zS =  y  y  h 2 y  = h   1
bh  3b 2 2b 0  3 2 
h
zS =
3
 b) Težište kružnom isječka
z A
A z dA
kružni luk d
 S
 d 
S y
r  y
r 
rSd
yS
Potrebno je odrediti težište kružnog isječka polumjera r s vršnim kutom 2 .

Površina kružnog isječka je: A=  dA . Potrebno je definirati diferencijal dA.

Kako je d vrlo mala veličina može se dA računati kao trokut visine r s katetom
1 1 2r
r  d tj. dA = r  r  d = r 2  d Težište ove diferencijalne površine rSd =
2 2 3
mjereno od ishodišta koordinatnog sustava.
Površina kružnog isječka iznosi:
1 2 1 2 1
A=  r d  = r  d = r 2        = r 2 .
2  2  2
1a 1 
Koordinate težišta su: yS =  ydA =   rSd  cos  1 r 2d ;
A0 A  2
 
1  2r 1 2 r
yS =
r 2
  3  cos  2r d = 3   cos d
   

2 sin 
yS = r,
3
2 1 4r
 y = r=
Za slučaj polukruga  = koordinata težišta iznosi S  3 .
2 3
2
 c) Težište površine omeđene parabolom II. reda
h 2
z z z= y h
tjeme z=f(y) a2
dA
A A
Sd
h

hd
zS

yS y y dy y
a a
Potrebno je odrediti težište površine omeđene koordinatnim osima i parabolom II. reda
čije je tjeme na osi z.
Jednadžbe se parabole može odrediti iz opće jednadžbe:
z = Ky 2  L te poznatih koordinata dvije točke parabole.
Za y = 0 ; z = h slijedi h = L
h
Za y = a ; z = 0 slijedi 0 = Ka 2  h tj. K =  2 .
a
h 2
Jednadžbe je parabole: z =  y h .
a2
a
Površina ispod parabole je: A =  dA . Potrebno je definirati diferencijal dA.
0
Kako je dy vrlo mala veličina može se dA računati kao pravokutnik visine hd i širine
hd
dy čije je težište na polovici visine tj. dA = hd  dy . Sa slike je vidljivo da je
2
h 2  h 2 
hd =  2
y  h te slijedi: dA =   2 y  h dy .
a  a 
Površina ispod parabole je:
a
 h
a
  h  ha 2
A =    2 y 2  h dy =  2 y 3  hy  =   ha = ha .
0 a   3a 0 3 3
1a 1 a h 
Koordinate težišta su: yS =  ydA =    2 y 2  h  ydy ;
A0 A 0 a 
a
3 a h 3  3  h hy 2 
yS =    2 y  hy dy =  y 4
 
2ha 0  a  2ha  4a 2 2 
0
3
yS = a
8
1a 1 a hd 1 a1 h 2   h 2 
zS =  zd A =   d A ; zS =    2 y  h     2 y  h dy
A0 A0 2 A0 2 a   a 
3 a  h 2 4 2h 2 2 
zS =    4 y  2 y  h 2 dy ;

4ha 0  a a 

 a
3  h 2 5 2h 2 3  3h  3 10 15  2h
zS =  y  y  h 2 y  =     ; zS =
4ha  5a 4 3a 2 0 4  15 15 15  5
Tablica 7.1 Koordinate težišta homogenih tijela
Prizma, valjak Stožac, piramida Odrezak kugle
(ravni ili kosi) (ravni ili kosi)

z z
z
V

h
x1 x1 S x1

h
h

y x
S S

zS
O

zS
x
r x r
y
zS

y r

3  2r  h 
2
h
h zS = zS = 
zS = 4 4 3r  h
2

Polukugla Isječak kugle Klin

z z a1
a2
h

x1 S x1 z
S
 x
x y
h

O
zS

y O
r S
r
zS

y
x

3 r
zS

zS = r
3
8 zS = r 1  cos  
Šuplja polukugla: 8
3 rv4  ru4 =
3
 2r  h  h a1  a 2
zS =  3 3 zS = 
8 2 2a1  a 2
8 rv  ru
Tablica 7.2 Koordinate težišta ravnih površina

Trokut Paralelogram Trapez Polukrug

b a
b/2
b/2 S S S
S

zS
h
zS

zS

zS
r r
a/2 a/2 b a

h a  2b 4r
zS = h / 3 zS = h / 2 zS =  zS =
3 ab 3

Kružni isječak Četvrt kruga Kružni odsječak Površina omeđena

parabolom
b
yS2
  S
r S

zS2
S tjeme

zS
zS

zS

r r   S2
yS
l S1

h
zS1
2 sin 
zS = r  4r 2r sin 3 
3  yS = z S = zS =  yS1
ili 3 3   sin  cos   a
2 r l
zS =  3a
3 b y S1 =
8
3a
y S2 =
4
2h
z S1 =
5
3h
z S2 =
10
 7.1.3 Težište linije
Ako su poprečne dimenzije tijela mnogo manje od z
duljine ( b, h  l ), npr. kod tanke žice, određivanje l
položaja težišta S svodi se na određivanje dl
geometrijskog središta linije duljine l, slika 7.3.
S

Koordinate težišta S x S , y S , z S  linije l su:
z

zS
1
xS =   xdl , x O
l l
y
1 x
y S =   ydl , yS
l l
xS y
1
z S =   zdl ,
l l Slika 7.3
gdje je duljina linije: l =  dl
(l )

Za liniju sastavljenu od više linija čija su težišta poznata, koordinate težišta

Si  xSi , ySi , zSi  određuju se iz izraza:
1 n 1 n 1 n
xS =   xSi li , yS =   ySi li , zS =   zSi li ,
l i=1 l i=1 l i=1
n
gdje su: l =  li duljina sastavljene linije, li je duljina i-te linije, a njene su težišne
i =1

koordinate S x S , y S , z S . 
 b) Težište kružnom luka
z l
l z dl
kružni luk d
 Sd
 
S y
r  y
r 

yS
Potrebno je odrediti težište kružnog luka polumjera r s vršnim kutom 2 .

Duljina kružnog luka je: l=  dl . Potrebno je definirati diferencijal dl .

Kako je d vrlo mala veličina može se dl računati dužina duljine r  d tj.
dl = r  d . Težište Sd ovog diferencijalnog luka je smješteno na samoj sredini
diferencijala kružnog luka.

Duljina je kružnog luka: l =  rd = 2r .


1 1
Apscisa je težišta: yS = 
l 
yd l =   r  cos rd ;
l 
1  
yS =  r  cos rd = r   cos d
2 r   2 
sin 
yS = r,

1 2r
 y = r=
Za slučaj polukruga  = koordinata težišta iznosi S   .
2
2
 Tablica 7.3 Koordinate težišta linija

Kružni luk Polukružnica Četvrt kružnice

z z z
S S S
  r
r

zS

zS
y y

zS
r y
yS
sin  2r
zS =   r zS = 2r
  yS = z S =


7.1.4 Pappus - Guldinova pravila

Oplošje plohe nastale rotacijom


linije l za kut  oko osi z, koja leži u
ravnini linije, a ne presijeca je, l z
određeno je izrazom: S

O =   l  xS
gdje je l duljina linije, a xS udaljenost
težišta S linije od osi rotacije z.
Na slici 7.4 dan je primjer za O

 = 2 . x
xS y

Slika 7.4

Obujam tijela nastalog rotacijom


ravne površine A za kut  oko osi z, A z
koja leži u istoj ravnini, a ne presijeca
je, određuje se prema izrazu: S

V =   A  xS ,
gdje je A ploština površine A, a xS
O
udaljenost težišta S od osi z. x
xS y
Na slici 7.5 dan je primjer za

 = 2 .
Slika 7.5
 Primjer 7.1
Za betonski temelj stroja zadan z
prema slici 7.6 odrediti koordinate
4m
 
težišta S x S , y S , z S . Dimenzije 2 2 3,2
na slici su dane u metrima. 1

Rješenje:
3 2
Temelj se smatra homogenim O

0,8

2
tijelom te se određivanje težišta svodi
na određivanje geometrijskog središta x y
njegovog obujma. Promatraju se 1,5
pojedini sastavni dijelovi temelja,
označeni na slici. Slika 7.6
Obujam i koordinate težišta dijelova su:
i Vi ,m3 xSi ,m ySi ,m zSi ,m
1 16,0 2,00 1,00 1,00
2 3,6 0,75 2,60 1,00
3 3,2 5,00 1,00 0,40
 22,8

Koordinate težišta S temelja u pravokutnom koordinatnom sustavu su:

1 3 1
xS =   xSiVi =   2  16  0,75  3,6  5  3,2 , xS = 2,224 m
V i =1 22,8
1 3 1
yS =   y SiVi =  1  16  2,60  3,6  1  3,2 , y S = 1,253 m
V i =1 22,8
1 3 1
z S =   z SiVi =  1  16  1  3,6  0,40  3,2  , z S = 0,916 m .
V i =1 22,8
 Primjer 7.5
Za sastavljenu površinu zadanu prema slici 7.10
odrediti koordinate težišta, ako je zadano: a = 10 cm. z

Rješenje:
Ploštine dijelova površina i koordinate njihovih težišta su: a 2
3
i Ai xSi ySi zSi a
x O
a a
1 a2 0 1
2 2 a
a y
a2 4a 4a
2 0 3 3
4 Slika 7.10
a2 a a
3 2 3 0 3
Ploština je sastavljene površine:
3 a2 a2 a2
A =  Ai = a 2   = (6   ) .
i =1 4 2 4
Koordinate težišta sastavljene površine:
a 2 a a2
a  
1 3 3 2 = 8a ,
xS =   xSi Ai = 2 2
A i =1 a 3(6   )
(6   )
4
3
a 2 4a a 2 
 ySi Ai a  
10a
yS = i =1 = 2 2 3 4 = ,
A a 3(6   )
(6   )
4
3
4a a 2  a a 2
 zSi Ai   
zS = i =1
= 3  4 3 2 = 2a .
A a 2
6 
(6   )
4
Uvrštenjem numeričkih vrijednosti izračuna se:
A = 228,54 cm 2 ,
xS = 2,917 cm ,
yS = 3,646 cm ,
z S = 2 ,188 cm .
 Homogena žica savijena je u obliku prema slici 18 z
7.12. Treba odrediti koordinate težišta S, ako su
dimenzije na slici u centimetrima. 3 4
30 cm
2

30
O 1
Rješenje: x
Duljina žice (linije): 25
5 5 y
l =  li = 48  30  18  39,05  39,27 = 174,32 cm.
i =1
Slika 7.12
Koordinate težišta S linije l su:
1 5 1
xS =   xSi l i =    6  48  18  30  9  18  15,916  39,27
xS = 5,96 cm .
l i =1 174,32
,
1 5 1
yS =   ySi l i =  12,5  39,05  15,916  39,27 , y S = 6,385 cm .
l i =1 174,32
1 5 1
z S =   z Si l i =  15  30  30  18  15  39,05 , z S = 9,04 cm .
l i =1 174,32