Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

5. predavanje

ANALIZA PLOČA U
PRAVOKUTNIM KOORDINATAMA
Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva

LITERATURA:
Alfirević, Ivo, LINEARNA ANALIZA KONSTRUKCIJA, Fakultet
strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2011.

Napomena: Ovi materijali služe kao podloge za kolegij Uvod u čvrstoću konstrukcija
- doc. dr. sc. Ivica Skozrit, te su u druge svrhe ne smiju upotrebljavati kao niti kopirati
odnosno umnožavati.

Zagreb, studeni 2020.

Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

5. ANALIZA PLOČA U PRAVOKUTNIM

KOORDINATAMA

5.1. Diferencijalna jednadžba ploče u pravokutnim

koordinatama

5.1.1. Ograničenja

Slika 1. prikazuje ploču proizvoljna oblika s ucrtanim pravokutnim

koordinatnim sustavom.

Slika 1. Tanka ploča s pravokutnim koordinatnim sustavom

Na dimenzije i deformacije ploče postavljamo sljedeća ograničenja:

• ploče su tanke h / lmin  1/ 20 ,

• progibi su mali wmax / h  1/ 5 ,

gdje je lmin najmanja dimenzija ploče u njenoj ravnini, h je debljina ploče
kako je prikazano na slici 1a).
Ta su ograničenja slična onima koje smo uveli za kružne ploče u prethodnim
predavanjima i u praksi su gotovo uvijek ispunjena.

5.1.2. Pretpostavke o deformiranju i raspodjeli naprezanja

Analizu pomaka, deformacije i naprezanja provest ćemo uz sljedeće
pretpostavke:
• normale na srednju ravninu u toku deformiranja ostaju ravne i okomite
na elastičnu plohu w = w( x, y ) ,
Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva 1
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

• elastična ploha ujedno je i neutralna ploha u kojoj je  x = 0 i  y = 0 ,

• u ploči vlada dvoosno naprezanje, tj.  x  0 ,  y  0 i  z  0 .

Ove su pretpostavke analogne pretpostavkama koje smo uveli za kružne

ploče u osmom poglavlju. Druga pretpostavka uvjetuje da su pomaci točaka na
srednjoj ravnini paralelni osi z .

5.1.3. Geometrijska analiza

Nakon opterećenja srednja ravnina ploče postaje blago zakrivljena ploha

w = w( x, y ) koja se naziva elastična ploha. Element ABCD srednje ravnine prelazi
u zakrivljeni element A1B1C1D1 elastične plohe, kako je prikazano na slici 2.
Pomaci w točaka B, C i D izraženi pomoću pomaka wA točke A i derivacija
funkcije w = w( x, y ) glase
w
wB = w( x + dx, y ) = wA + dx , (1)
x
w
wC = w( x, y + dy ) = wA + dy , (2)
y

w w  w w 
wD = w( x + dx, y + dy ) = wA + dy + dx +  dx dy , (3)
y x  yx 

Slika 2. Početni ABCD i deformirani A1B1C1D1 element ploče

2 Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Presiječemo li plohu w( x, y ) ravninom koja prolazi kroz A , a okomita je na

os y , dobit ćemo krivulju A1 B1 kako je prikazano na slici 3. Tangenta u točki A1
ove krivulje čini kut  y s osi x . To je ujedno i kut koji normala u točki A1 čini s
osi z . Na sličan način definiramo kut  x kao kut koji tangenta u točki A1 krivulje
A1C1 čini s osi y .

Slika 3. Pomaci i kutovi zakreta tangente pravokutnog elementa ploče

Budući da su po pretpostavci kutovi  x i  y mali, smijemo njihov tangens

kuta zamijeniti sa samim kutom, tj. možemo prema slici 3. pisati:
w w
dx dy
x y
− y  tan( − y ) = i  x  tan x = . (4)
dx dy
Nakon sređivanja izrazi (4) prelaze u
w w
y = − i x = . (5)
x y
Prema slici 4. je
u = z y i v = − z x . (6)

Ako u izraz (6) uvrstimo (5), dobit ćemo

 w w
u = −z i v = −z . (7)
 x y

Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva 3

 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

y
SLAJD 12.

Slika 4. Geometrijska analiza deformiranja elementa ploče

Koristeći se sada izrazima koji povezuju pomake i deformacije, možemo

dobiti deformacije:
u  2w v  2w w
x = = −z 2 , y = = −z 2 , z = = 0,
x x y y z
v u  2w v w  w w
 xy = + = −2 z ,  yz = + =− + =0 i
x y  x y z y  y y
 w u  w  w
 zx = + = − = 0. (8)
x z x  x
Kako su za danu normalu derivacije 2w / x 2 , 2 w / y 2 i 2 w / xy konstantne,
vidimo da su deformacije duž normale raspodijeljene linearno. U srednjoj ravnini
komponente deformacije jednake su nuli. S jedne strane srednje ravnine
deformacije su pozitivne, a s druge strane negativne.
Druge derivacije progiba opisuju zakrivljenost, odnosno uvijenost srednje
plohe ploče
 2w  2w  2w
x = − 2 , y = − i  xy = − . (9)
x  y2  x y

5.1.4. Primjena Hookeova zakona

Kako u ploči, prema pretpostavci, vlada ravninsko naprezanje, Hookeov
zakon za ravninsko stanje naprezanja glasi
E E E
x = ( x +  y ) , y = ( y +  x ) i  xy =  xy . (10)
1 − 2 1 − 2 2(1 +  )
4 Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva
 Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Kad (8) uvrstimo u izraz (10), dobit ćemo

E z   2w  2w 
x = −  +
 y 2 
, (11)
1 − 2   x 2

E z   2w  2w 
y = −  +
 x 2 
, (12)
1 − 2   y 2

E z  2w
 xy = − . (13)
1 +   x y
Prema (11), (12) i (13) vidimo da su komponente naprezanja duž jedne
normale raspodijeljene po zakonu pravca. Osim tih naprezanja djeluju još
naprezanja  xz i  yz . Ta su naprezanja raspodijeljena po zakonu parabole kako je
prikazano na slici 5.
SLAJD 13.

Slika 5. Raspodjela naprezanja po presjeku ploče

5.1.5. Primjena uvjeta ravnoteže

Uvjete ravnoteže za diferencijalni element postavit ćemo preko
komponenata unutarnjih sila: momenata savijanja M x i M y , momenta uvijanja
M xy = M yx i poprečnih sila Qxz i Qyz . Radi toga ćemo prije postavljanja uvjeta
ravnoteže definirati ove veličine. Prema slici 5. vrijedi
h /2 h /2
Mx = 
− h /2
 x z dz i Qxz =   xz dz ,
− h /2
(14)

h /2 h /2
My = 
− h /2
 y z dz i Qyz = 
− h /2
 yz dz , (15)

Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva 5

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija
h /2
M xy = 
− h /2
xy z dz . (16)

Kad se (11), (12) i (13) uvrsti u prve jednadžbe izraza (14), (15) i (16) i
provede integracija, dobit će se
  2w  2w 
M x = − D 2 +  2  , analogno i za ostale veličine, (17)
 x y 

  2w  2w 
M y = − D 2 +  2  , (18)
 y x 

 2w
M xy = − D(1 − ) , (19)
xy

gdje je D fleksijska krutost ploče definirana izrazom kod savijanja tankih kružnih
ploča.
Diferencijalni element ploče s ucrtanim vanjskim opterećenjem q z i svim
komponentama unutarnjih sila prikazan je na slici 6. Uvjeti ravnoteže tog
elementa glase
 Qyz  Qxz
F z =
y
dydx +
x
dxdy + qz dxdy = 0 . (20)

0 0
M M Q dx dx
 M y1 =  x x dxdy +  yyx dydx − Qxzdydx +  yyz dydx 2 + qz dxdy
2
= 0 . (21)

0 0
 My  M xy  Qxz dy dy
 x1  y
M = dydx +
x
dxdy − Q yz dxdy +
x
dxdy
2
+ qz dxdy
2
= 0 . (22)

Ako izraze (20), (21) i (22) sredimo, uz zanemarenje malih veličina višeg
reda, dobit ćemo
 Qxz  Qyz
+ + qz = 0 , (23)
 x  y

 M x  M yx
+ − Qxz = 0 , (24)
 x  y
 M y  M xy
+ − Qyz = 0 . (25)
y x

6 Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Slika 6. Opterećenje q i komponente unutarnjih sila na elementu ploče

Uvrstimo li (17), (18) i (19) u izraze (24) i (25), bit će

 M x  M yx    2 w  2 w
Q xz = + = −D +
 x   x 2  y 2 
, (26)
x y
analogno i za
 M y  M xy   2w 2w 
Qyz = + = −D +
 y   x 2  y 2 
. (27)
y x
Uvrstimo sada (26) i (27) u prvu jednadžbu (23), pa ćemo dobiti
  2   2w  2w   2   2w  2w 
D 2  2 + 2 
+ 2 
+ 2 
= qz . (28)
  x   x  y   y   x 2
 y  
što nakon sređivanja prelazi u
 4w  4w  4 w qz
+2 2 2 + = , (29)
 x4  x  y  y4 D
odnosno

qz qz
 2 2 w =  4 w = , (30)
D D
Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva 7
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

gdje je  2 ( ) Laplaceov operator

2( ) 2( )
2 ( ) = + . (31)
 x2  y2
Izrazi (29), odnosno (30) diferencijalne su jednadžbe savijanja ploče.
Diferencijalna jednadžba savijanja ploče je linearna nehomogena
parcijalna diferencijalna jednadžba 4. reda. Često se naziva nehomogena
biharmonijska jednadžba.
Iz (17), (18) i (19) možemo dobiti
 2w  2w Mx 12M x
+  = − = − (1 − 2 ) , (32)
x 2
y 2
D Eh 3

 2w  2w My 12M y
+  =− =− (1 − 2 ) , (33)
y 2
x 2
D Eh 3

 2w M xy 12M xy
=− =− (1 +  ) , (34)
xy D(1 − ) Eh 3

što uvršteno u (11), (12) i (13) daje

12M x 12M y 12M xy
x = z, y = z i  xy = z. (35)
h3 h3 h3
Pomoću (35) možemo odrediti naprezanje u bilo kojoj točki ploče.
Maksimalne vrijednosti prema (35) nastaju u krajnjim točkama normale, tj. na
površini ploče gdje je z = zmax =  h 2 . Tada izraz (35) prelazi u

6M x 6M y 6 M xy
 x.max =  ,  y .max =  i  xy .max =  . (36)
h2 h2 h2
Kad riješimo diferencijalnu jednadžbu (29), tj. odredimo funkciju w = w( x, y )
koja zapravo predstavlja jednadžbu elastične plohe, možemo pomoću (17), (18) i
(19) odrediti momente savijanja M x i M y , te moment uvijanja M xy , a zatim
pomoću (35) i (36) naprezanja. Ako je potrebno, možemo pomoću (5) i (6)
odrediti kutne i dužinske pomake.
Međutim, prilikom integriranja diferencijalne jednadžbe u općem rješenju
javljaju se konstante integracije, odnosno funkcije integracije koje se određuju iz
rubnih uvjeta.
Pri rješavanju diferencijalne jednadžbe savijanja pravokutne ploče potrebno
je zadovoljiti rubne uvjete. Razlikuju se rubni uvjeti sila i rubni uvjeti pomaka.

8 Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

5.2. Definiranje rubnih uvjeta

5.2.1. Označavanje rubnog učvršćenja ploče

Prije nego priđemo definiranju rubnih uvjeta, uvest ćemo dogovor o

označavanju raznih načina učvršćenja, odnosno oslanjanja ploča.
Načini oslanjanja, odnosno učvršćenja ploča i njihove oznake prikazane su
u tablici 1. Prema tome dogovoru ploča na slici 7.a) ukliještena je duž ruba x = 0 ,
slobodno je oslonjena duž rubova y = 0 i y = b , dok je rub x = a slobodan.

Tablica 1. Oznake oslanjanja rubova pravokutne ploče

Način učvršćenja ruba Presjek ploče Tlocrt

Slobodan rub

Zglobno oslonjen rub

Ukliješten rub

Oslanjanje na stup
(točkasti oslonac)

Definiranje rubnih uvjeta prikazat ćemo za pravokutne ploče. Ti se uvjeti

mogu poopćiti i za zakrivljene rubove.

Slika 7. Označavanje učvršćenja ruba ploče

Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva 9

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

5.2.2. Ukliješten rub

Duž ukliještenog ruba progibi i kutovi nagiba jednaki su nuli. Neka je npr.
rub x = a ukliješten. Tada rubni uvjeti glase
w w
w(a, y) = 0 , ( a, y ) = 0 i ( a, y ) = 0 . (37)
x y

5.2.3. Zglobno vezani rub

Ako je rub ploče zglobno vezan i neopterećen, progib i moment savijanja

jednaki su nuli. Uzmimo da je opet rub x = a zglobno vezan. U tom slučaju rubni
uvjeti glase
M x  2w  2w
za x=a w=0 i = + = 0. (38)
D  x2  y2
Budući da je  2 w /  y 2 = 0 , mora biti i  2 w /  x2 = 0 , pa drugi uvjet postaje

 2w
= 0. (39)
 x2
Ako je rub opterećen momentom M 0 , vrijedi

 2w  2w M
za x=a w=0 i + =− o . (40)
x 2
y 2
D

5.2.4. Slobodni rub

Neka je npr. rub ploče x = a slobodan. U tom slučaju očekujemo da će rubni
uvjeti glasiti
za x=a Mx = 0, M xy = 0 i Qxz = 0 . (41)

Rubne uvjete u ovom obliku je formulirao S. S. Poisson. G. Kirchhoff je,

međutim, dokazao da nisu potrebna sva tri rubna uvjeta i da se dva uvjeta koja se
odnose na moment uvijanja M xy i poprečnu silu Qxz mogu izraziti kao jedan.
Fizikalno je ovo objasnio Kelvin.
Razmotrimo ploču prikazanu na slici 8.a). Neka duž ruba x = a djeluje
moment uvijanja M xy . Razdijelimo ovaj rub u niz odsječaka duljine dy . Ako na
nekom odsječku djeluje moment M xy dy , na susjednom lijevom odsječku djeluje

10 Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

moment M xy + ( M xy / y)dydy . Ove momente stvaraju posmična naprezanja  xy

koja su raspoređena linearno po visini presjeka ploče.

Slika 8. Uvjet na slobodnom rubu ploče

Zamijenimo ove momente sa spregovima koji tvore po dvije sile kako je

prikazano na slici 8.b). Kako ove sile imaju krak dy , njihov iznos je jednak
momentu uvijanja. Po Saint Venantovom principu nećemo ovom zamjenom
utjecati na raspored naprezanja u ploči osim u neposrednoj blizini ruba.
Uočimo sada dva susjedna sprega M xy dy i M xy + ( M xy / y)dydy . Desna sila
lijevog sprega i lijeva sila desnog sprega su kolinearne, pa se gotovo poništavaju.
Preostaje samo iznos ( M xy / y) dy . Što vrijedi za ova dva susjedna sprega, vrijedi
Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva 11
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

i za sve ostale tako da moment uvijanja M xy možemo zamijeniti kontinuirano

raspoređenom silom  M xy / y i dvjema koncentriranim silama na kraju kako je
prikazano na slici 8.c). Kontinuirana sila  M xy / y predstavlja u stvari dopunsku
poprečnu silu Qxz .
Ukupna poprečna sila mora biti jednaka nuli, tj.
 M xy
Qz + =0. (42)
y

Uvrštenjem izraza (17), (18), (19), (26) i (27) u (42) dobit ćemo
 3w  3w
+(2 − ) =0. (43)
 x3  x y 2

Drugi rubni uvjet je M x = 0 , odnosno

 2w  2w
+  =0. (44)
 x2  y2

Ako duž neoslonjenog ruba ploče djeluje moment M  i sila F , kako je

ilustrirano na slici 9., rubni uvjeti glase
 M xy
M x = M i Qxz + = F . (45)
y

Slika 9. Rubni uvjeti na neoslonjenom rubu pravokutne ploče

Nakon uvrštenja izraza (17), (18), (19), (26) i (27) u (45), bit će
 3w  3w F  2w  2w M
+ 2(1 −  ) =− o i +  =−  . (46)
x 3
 x y 2
D x 2
y 2
D

12 Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Prema slici 8., vidimo da će u uglu ploče C( a, b) preostati koncentrirana sila

čija je veličina M xy + M yx . Budući da je M xy = M yx , i da je koncentrirana sila
usmjerena suprotno od osi z , možemo pisati
FC = −2M xyC . (47)

Na sličan način možemo pokazati da je u točki A(0,0)

FA = −2M xyA . (48)

U uglovima B( a,0) i D( 0, b) vrijedi

FB = 2 M xyB i FD = 2M xyD . (49)

Ako je ploča oslonjena duž rubova x = 0 i x = a , na podlogu će se prenijeti

kontinuirana reakcija Fx koja iznosi
 M xy
Fx = Qx + , (50)
y

odnosno
 3 w  3w 
Fx = − D  3 + (2 − ) . (51)
 x  x y 2 

Na sličan način može o pokazati da duž rubova y = 0 i y = b , djeluje

kontinuirana reakcija
 3 w  3w 
Fy = − D  3 + (2 − ) . (52)
 y  y x 2 

Predznak reakcija Fx i Fy određujemo na isti način kao i predznak poprečnih

sila. Reakcije FA , FB , FC , FD , Fx i Fy prikazane su na slici 10.

Ako pomoću izraza (46) do (52) dobijemo pozitivne vrijednosti reakcija, one
će djelovati kako je prikazano na slici 10.

5.3. Diferencijalna jednadžba savijanja ploče u polarnim

koordinatama
Laplaceov diferencijalni operator u polarnim koordinatama:
2 1  1 2
2 = + + . (53)
r 2 r r r 2  2

Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva 13

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Slika 10. Rubni uvjeti za pravokutnu ploču koja je duž sva četiri ruba slobodno oslonjena

qz
Na taj način je biharmonijska diferencijalna jednadžba  2 2 w = jednaka
D
  2 1  1  2   2 1  1  2  q
 2+ + 2 2 
+ + 2 2 
w= z . (54)
 r r r r   r 2
r r r   D

Za rješavanje problema osnosimetrične deformacije, osnosimetrični je

diferencijalni operator
2 1 
 2r = + , (55)
r 2 r r
qz
pa je diferencijalna jednadžba  2r  r2 w = jednaka
D
  2 1    2 1   qz
 2+  2 + w = , (56)
 r r r  r r r  D

što predstavlja diferencijalnu jednadžbu savijanja kružnih ploča za stanje

osnosimetrične deformacije.
Poprečna sila u kružnoj ploči za stanje osnosimetrične deformacije, analogno
izrazu za pravokutne ploče, jednaka je
 2
Q =− D  w, (57)
r r
14 Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

što se dalje može napisati

 2 Q d  d2 1 d  Q
r w = −   +  w = − 
r D d r  dr 2 r dr  D
d3 w 1 d 2 w 1 dw Q
3
+ 2
− 2 =− . (58)
dr r dr r dr D
dw
Nakon uvođenja supstitucije = − , dobiva se
dx
d 2 1 d  Q
+ − = , (59)
dr 2 r dr r 2 D
što je jednako prethodno izvedenoj diferencijalnoj jednadžbi savijanja kružnih
ploča gdje je nepoznanica kut zakreta  .

5.4. Rješavanje diferencijalne jednadžbe savijanja

pravokutnih ploča
Diferencijalna jednadžba savijanja ploče je linearna nehomogena parcijalna
diferencijalna jednadžba 4. reda.
qz
 2 2 w = . (60)
D
Postupak dobivanja matematički točnih rješenja u općem slučaju je dosta
složen.
U literaturi se mogu naći sljedeći oblici točnih rješenja:
• Zatvoreni oblik rješenja (closed-form solution)
To su tzv. direktna (neposredna) rješenja u zatvorenom obliku koja
zadovoljavaju diferencijalnu jednadžbu i potrebne rubne uvjete.
Raspoloživa su samo za ograničeni broj ploča koje imaju posebnu
geometriju, opterećenje i rubne uvjete.
• Rješenja koja se temelje na tzv. rješavanju problema rubnih
vrijednosti (boundary value problem)
Sastoje se od rješenja homogene diferencijalne jednadžbe wh ( x, y) i
partikularnog rješenja wp ( x, y)
w( x, y) = wh ( x, y) + wp ( x, y) .
Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva 15
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Rješenje homogene diferencijalne jednadžbe opisuje deformiranu

plohu ploče tako da su zadovoljeni rubni uvjeti. Na taj način
zadovoljeni su uvjeti ravnoteže vanjskih rubnih sila. Partikularno
rješenje mora zadovoljiti nehomogenu diferencijalnu jednadžbu, a u
općem slučaju ne mora zadovoljavati rubne uvjete. Zadovoljena je
ravnoteža vanjskih poprečnih sila q z na plohi ploče.

• Rješenja u obliku dvostrukih trigonometrijskih redova

Ta rješenja se odnose na pravokutne ploče s posebnim rubnim
uvjetima. Najpoznatije je Navierovo rješenje koje se primjenjuje za
slučaj slobodno oslonjene pravokutne ploče. Opterećenje je po jedinici
površine i djeluje u pravcu normale na srednju plohu. Pritom je
rješenje jednako partikularnom rješenju koje zadovoljava rubne
uvjete.
w( x, y) = wp ( x, y)

Primjenom dvostrukuih trigonometrijskih redova, parcijalna

diferencijalna jednadžba 4. reda svodi se na algebarsku jednadžbu
čijim rješavanjem se izračunava amplituda pomaka trigonometrijskog
reda koji jako brzo konvergira ka točnom rješenju.
• Rješenja u obliku jednostrukih trigonometrijskih redova
To rješenje ima širu primjenu od dvostrukih trigonometrijskih redova.
Ukupno rješenje je jednako zbroju rješenja homogene jednadžbe i
partikularnog rješenja
w( x, y) = wh ( x, y) + wp ( x, y)

Najpoznatija je Lévyjeva metoda koju je moguće primijeniti u slučaju

kada su dva nasuprotna ruba slobodno oslonjena, a pri određivanju
partikularnog rješenja pretpostavlja se da je ploča u drugom smjeru
beskonačna.

5.5. Navierovo rješenje

Jedno vrlo važno rješenje dao je još 1820. L. Navier. On je riješio savijanje
beskonačne ploče opterećene kontinuiranim opterećenjem raspoređenim u obliku
dvostrukog sinusnog vala. Budući da se svako opterećenje q( x, y ) dade rastaviti u

16 Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

dvostruki trigonometrijski red, Navierovo rješenje je omogućilo rješavanje

mnogih konkretnih problema.
Interesantno je napomenuti da je diferencijalnu jednadžbu savijanja ploče
izveo J. L. Lagrange 1811., dok je J. Fourier objavio svoj rad o trigonometrijskim
redovima 1819. Dakle, samo nekoliko godina nakon postavljanja diferencijalne
jednadžbe savijanja ploče bilo je moguće riješiti mnoge konkretne probleme.
Razmotrimo beskonačnu ploču prema slici 11. koja se pod opterećenjem
deformira u obliku dvostrukog sinusnog vala, tj.
x y
w = w sin sin . (61)
a b

Slika 11. Ploča savijena u obliku dvostruke sinusne plohe

Uvrštenjem tog izraza u 4 w = q / D , dobit ćemo

   4       
2 2 4
x y q
 w =   + 2     +    w sin
4
sin = . (62)
 a   a  b  b 
 a b D

Da bi ova diferencijalna jednadžba bila zadovoljena, mora biti

x y
q = q sin sin , (63)
a b

gdje je
2
 1 1
q =  D w  2 + 2  ,
4
(64)
a b 

odnosno
q
w = 2
. (65)
1 1
 D 2 + 2 
4
a b 
Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva 17
Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Prema izrazima (17), (18) i (19) momenti savijanja i uvijanja glase

1 
M x = D 2  2 + 2  w , (66)
a b 

1 
M y = D 2  2 + 2  w , (67)
b a 

π2 πx πy
M xy = − D(1 − ) w cos cos . (68)
ab a b
Vidimo da su momenti savijanja i opterećenje raspoređeni na isti način kao
i pomaci w , tj. po dvostrukom sinusnom zakonu. Moment uvijanja M xy
raspoređen je po dvostrukom zakonu kosinusa. Raspored momenata M x , M y i
M xy prikazan je na slici 12.

Isiječemo li iz beskonačne ploče pravokutnik omeđen rubovima x = 0 i

x = a , y = 0 , y = b , uzduž ovih rubova bit će momenti savijanja i pomaci jednaki
nuli. Nasuprot tome, poprečne sile i momenti uvijanja bit će različiti od nule.

Slika 12. Raspodjela momenata savijanja M x , M y te momenta uvijanja M xy u elementu veličine ab

Prema izrazu (51) duž rubova x = 0 i x = a pojavit će se reakcija

  2 w  2w
Fx = − D + 2(1 −  ) , (69)
 x   x 2  y 2 

odnosno
π π 
2 2
π πx πy
Fx = D   + 2(1 − )   w cos a sin b . (70)
a  a  b 

18 Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Duž ruba x = 0 je cos(πx / a) = 1 . Uzmemo li u obzir izraz (64), dobit ćemo

1 2 −
+ 2
Fx =
q a 2 b sin π y . (71)
π a  1 1 2 b
 2+ 2
a b 

Vidimo da će reakcija Fx biti veća od nule, što po definiciji predznaka za

poprečnu silu znači da će biti usmjerena prema gore, tj. suprotno od osi z .
Nasuprot tome je za x = a , cos(πx / a) = −1, tj.
1 2 −
+ 2
Fx = −
q a 2 b sin π y . (72)
π a  1 1 2 b
 2+ 2
a b 

U ovom slučaju negativni predznak znači da reakcija Fx djeluje suprotno od

osi z . Na sličan način možemo pokazati da je
1 2 −
+ 2
Fy = 
q b 2 a sin π x . (73)
π b  1 1 2 a
 2+ 2
a b 

Pozitivni predznak vrijedi za rub y = 0 , a negativni predznak za rub y = b , pa

će u oba slučaja reakcija Fy djelovati suprotno od osi z . Pomoću izraza (48)
odredit ćemo koncentriranu reakciju u točki A(0,0) , tj.
π2 πx πy
FA = −2M xy = +2 D(1 − ) w cos cos . (74)
ab a b

Uvrstimo li izraz (65) u gornji izraz i uzmemo li u obzir da je x = y = 0 , dobit

ćemo
2q (1 − )
FA = − 2
. (75)
 1
π ab 2 + 2 
2 1
a b 

Na sličan način možemo odrediti reakcije u ostalim uglovima i ustanoviti da

je
FA = FB = FC = FD . (76)

Raspored koncentriranih i kontinuiranih reakcija prikazan je na slici 13.

Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva 19

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Slika 13. Koncentrirane i kontinuirane reakcije duž ruba ploče

5.6. Varijacijska metoda za rješavanje problema savijanja

pravokutnih ploča - Rayleigh-Ritzova metoda
Rayleigh-Ritzova metoda temelji se na varijacijskom principu minimuma
ukupne potencijalne energije.
 = 0 . (77)
Ukupna potencijalna energija
 = i +  e , (78)
gdje je
 i - energija deformiranja,
 e - energija vanjskih sila,
Energija deformiranja
1
2 A
i = ( M x x + M y y + 2M xy xy ) d A . (79)

Energija vanjskih sila

 e = −  qz w( x, y ) d A . (80)
A

20 Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

Uvrštavanjem
  2w  2w    2w  2w 
M x = −D  2 + , M y = −D  2 +
 y 2   x 2 
,
x  y
 2w
M xy = − D(1 − ) ,
 x y
 2w  2w  2w
x = − 2 ,  y = − 2 i  xy = − ,
x y  x y
dobiva se

1 
  2 w  2 w 
2
  2 w  2 w   2 w 2  

 i =  D  2 + 2  − 2 (1 −  )  2 2 −     d A . (81)
2 A  x y   x y  xy   
 
Pretpostavlja se funkcija koja opisuje deformiranu plohu ploče u obliku
w( x, y ) = a1 f1 ( x, y ) + a2 f 2 ( x, y ) + a3 f 3 ( x, y ) + + an f n ( x , y )
n . (82)
=  ai fi ( x, y )
i =1
gdje su
fi ( x, y) - kontinuirane funkcije koje zadovoljavaju rubne uvjete
pomaka.

POSTUPAK:
n
w( x, y ) =  ai fi ( x, y )     = (a1, a2 , , an )
i =1


  
 = 0  = 0, = 0, , =0
a1 a2 an

a1, a2 an

n
w( x, y ) =  ai fi ( x, y )  M x , M y , M xy .
i =1

Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva 21

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija

5.7. Tablični prikaz rješenja

Sve slike tj. tablice su preuzete iz literature:
[1] Inženjerski priručnik 1, “7.12. Ljuske i ploče”, prof. dr. sc. Jurica
Sorić, Školska knjiga, Zagreb, 643-665, 1996.
Tablica 1. Slobodno oslonjena pravokutna ploča opterećena jednoliko kontinuirano [1]

Tablica 2. Pravokutna ploča s ukliještenim rubovima opterećena jednoliko kontinuirano [1]

22 Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva

Fakultet strojarstva i brodogradnje Uvod u čvrstoću konstrukcija
Tablica 3. Pravokutna ploča s nasuprotnim ukliještenim i slobodno oslonjenim rubovima opterećena jednoliko
kontinuirano [1]

Tablica 4. Pravokutna ploča s tri slobodno oslonjena i jednim ukliještenim rubom opterećena jednoliko
kontinuirano [1]

Doc. dr. sc. Ivica Skozrit, dipl. ing. strojarstva 23