Borba protiv kriminaliteta povezanog s

dopingom
“IPA 2007 – Jačanje kapaciteta Ministarstva unutarnjih
poslova u borbi protiv suzbijanja krijumčarenja i zlouporabe
droga ”
 Sadržaj

Preambula
1. Međunarodni pravni okvir primjenjiv za Hrvatsku ……………………………….........4
2. Definicije……………………………………………………………………………………6
A. Što je doping?...............................................................................................6
B. Popis zabranjenih supstanci…………………………………………………….7
C. Sankcije predviđene WADA-Kodeksom……………………………………….8
D. Krvni doping, korištenjem autologne krvi………………………………………8
3. Međunarodne dimenzije ……………………………………………………………....11
A. Sličnosti u krijumčarenje droga i sredstava
dopinga…………………………………………………………………………11
B. Putovi rute krijumčarenja………………………………………………………13
a. Oblici krijumčarenja…………………………………………………….14
b. Krijumčarenje putem Interneta………………………………………...17
c. Rute krijumčarenja……………………………………………………...18
d. Statistički podaci o korištenju dopinških supstanci………………….19
4. Nacionalni zakonodavni okvir, Centar “Ivan Vučetić" i hrvatski predmeti.………..21
A. Hrvatski Kazneni zakon………………………………………………………..21
a. Članak 297. – nedozvoljena trgovina…………………………………21
b. Članak 298. – Izbjegavanje carinskog nadzora……………………..21
B. Hrvatski Carinski zakon………………………………………………………..22
a. Članak 240………………………………………………………………22
b. Članak 241………………………………………………………………23
C. Centar “Ivan Vučetić ”………………………………………………………….26
D. Hrvatski predmeti i zapljene…………………………………………………28
a. Carinarnica Osijek, Granični prijelaz Batina – 19. siječanj
2010………………………………………………………………………28
b. Carinarnica Vukovar, carinska ispostava Erdut – 10. svibnja
2010………………………………………………………………………29
c. Carinarnica Vukovar, carinska ispostava Bajakovo –7. svibnja
2010…………..………………………………………………………….30
d. Carinarnica Vukovar, carinska ispostava Bajakovo – 13. svibnja
2010.……..………………………………………………………………32

2
 Preambula

Postoje mnoga nagađanja oko porijekla riječi ‘doping’. Tako je moguće da je

riječ nastala od ‘dop’, alkoholni napitak koji se koristio kao stimulans u ritualnim
plesovima 18. stoljeća u Južnoj Africi. Također se nagađa da je riječ izvedena iz
nizozemske riječi ‘doop’ (gusti umak) koja se našala u američkom dijalektu i opisuje
kako provalnici obmanjuju žrtve tako što miješaju duhan i sjeme Datura
stramoniuma, koje sadrži određeni broj tropanih alkaloida sa sedativnim djelovanjem
i koje izaziva halucinacije i zbunjenost. Do 1889. godine ‘dope’ se koristio u vezi s
pripremanjem guste, viskozne smjese opijuma za pušenje, a tijekom 1890ih godina
je primjena proširena na sve obmanjujuće narkotičke droge. 1900. godine, dope se
također definira kao ‘pripremanje droga predviđenih za bolji uspjeh na konjskim
utrkama’.
Ovo je izvješće nastalo u sklopu EU-twinning projekta pod nazivom “IPA 2007.
– Jačanje kapaciteta Ministarstva unutarnjih poslova u borbi protiv suzbijanja
krijumčarenja i zlouporabe droga ”, a namijenjeno je državnim tijelima, prije svega
carini i policijskih službenicima i državnim odvjetnicima kako bi dobili opći pregled o
problemu dopinga koji vlada diljem svijeta i u Hrvatskoj. Dokument sadrži definicije,
opise dopinških metoda i statističke podatke o zlouporabi dopinških supstanci u
popularnim sportovima kao i pregled trenutačnih ruta krijumčarenja. Zatim ćemo u
ovom dokumentu iznijeti važeće zakonske propise u Hrvatskoj za borbu protiv
kriminala povezanog s dopingom.

3
 1. Međunarodni pravni okvir primjenjiv za Hrvatsku

Kako bismo u cijelosti razumjeli problem dopinga, potrebno je imati opći pregled i
prikupiti znanja o međunarodnom pravnom okviru koji se odnosi na doping, i to prije
svega iz razloga što je većina nacionalnih zakona, koja se odnose na doping,
usklađena s postojećim međunarodnim pravnim okvirom te se često i na njega
poziva.
Dvije su temeljne međunarodne konvencije koje se odnose na doping, a to su
Konvencija protiv dopinga u sportu Vijeća Europe kojoj mogu od 16. studenoga 1989.
pristupiti države članice Vijeća Europe i one države koje nisu članice Vijeća Europe,
te Konvencija UNESCO-a protiv dopinga u sportu, koja je 19. listopada 2005.
jednoglasno usvojena na 33. UNESCO-voj Općoj konferenciji, a koja je stupila na
snagu 1. veljače 2007.
Konvencijom protiv dopinga u sportu Vijeća Europe nije se namjeravao stvoriti
ujednačeni antidopinški model, već postaviti određeni broj zajedničkih standarda i
pravila, kojima se od sudionika zahtjeva usvajanje zakona te donošenje financijskih,
tehničkih, obrazovnih i drugih mjera u borbi protiv dopinga. Hrvatska koja je članica
Vijeća Europe od 1996., ratificirala je Konvenciju protiv dopinga u sportu 27. siječnja
1993., s tim da je stupila na snagu 1. ožujka 1993.
1999. Međunarodni olimpijski odbor odlučio je pozvati Svjetsku konferenciju o
dopingu, na kojoj su se okupile sve stranke uključene u borbu protiv dopinga. Na toj
prvoj Svjetskoj konferenciji o dopingu u sportu donesena je Lausanska Deklaracija o
dopingu u sportu, kojom je uspostavljena neovisna međunarodna Antidopinška
agencija zadužena za XXVII. Olimpijske igre u Sydneyu 2000. godine. U skladu s
uvjetima Lausanske Deklaracije, Svjetska anti-dopinška agencija, „WADA“, osnovana
je 10. studenog 1999. kako bi unaprijedila i koordinirala borbu protiv dopinga u sportu
na međunarodnom planu. WADA je potom napravila nacrt i donijela Svjetski kodeks
protiv dopinga, takozvani „WADA Kodeks“, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2004.
WADA kodeks predstavlja okvir za harmoniziranu anti-dopinšku politiku, pravila i
propise unutar sportskih organizacija i među državnim vlastima. Kodeks također
sadrži takozvani „Popis zabranjenih tvari“, riječ je o popisu zabranjenih supstanci i
metoda za sve sportaše. Sportaši koji koriste zabranjene supstance ili metode
navedene u Popisu zabranjenih tvari, smatrat će se „dopingiranima“ te mogu u
skladu s WADA Kodeksom biti kažnjeni. WADA Kodeks su tada prihvatile gotovo sve

4
sportske organizacije, kao što je Olimpijski pokret i Organizacije financirane od Vlada
na nacionalnoj razini, kao što su Nacionalne antidopinške agencije. Hrvatska
nacionalna antidopinška agencija, „HADA“ usvojila je WADA Kodeks u listopadu
2007.
Vlade dakako nisu bile vezane za takve ne-vladine dokumente, kao što je WADA
Kodeks. Stoga su Vlade pripremile Kopenhagenšku deklaraciju o antidopingu u
sportu, riječ je političkom dokumentu kojim su najavili namjeru za formalnim
priznavanjem i provođenjem WADA Kodeksa kroz međunarodni sporazum.
Kopenhagenška deklaracija donesena je 2003. godine. U skladu s Deklaracijom
vlade su potom izradile nacrt međunarodne konvencije pod pokroviteljstvom
UNESCO-a, „Međunarodnu konvenciju protiv dopinga u sportu“, kako bi se pristupilo
prihvaćanju WADA-e i WADA-Kodeksa. Hrvatska koja je članica UNESCO-a od 1.
lipnja 1992. ratificirala je Konvenciju 3. listopada 2007.

5
2. Definicije

A. Što je doping?

WADA-Kodeks definira doping kao pojavu jednog ili više kršenja sljedećih anti-
dopinških propisa:

1. Prisutnost zabranjene supstance – prisutnost zabranjene supstance

ili njihovih metabolita ili markera u uzorku uzetog od sportaša;

2. Korištenje zabranjene supstance/metode – korištenje ili pokušaj

korištenja zabranjene supstance ili metode od strane sportaša;

3. Odbijanje davanje uzorka – odbijanje ili propuštanje bez nužnog

opravdanja davanja uzorka nakon upozoravanja kao što je odobreno
u važećim anti-dopinškim propisima ili drugačije izbjegavanje
davanje uzorka;

4. Propuštanje davanja informacija o tome zašto su propuštena

testiranja i gdje se nalaze uzorci – kršenje važećih propisa u
pogledu na dostupnost sportaša za testiranja izvan natjecanja,
uključujući propuštanje pružanja informacija o testovima koji se ne
mogu pronaći (na primjer: kombinacija tri testa koja nedostaju i/ili
propusti unutar razdoblja od 18 mjeseci može se smatrati kršenjem
propisa o dopingu);

5. Krivotvorenje – krivotvorenje ili pokušaj krivotvorenja bilo kojeg dijela

postupka dopinške kontrole;

6. Posjedovanje – posjedovanje zabranjene supstance i zabranjene

metode;

7. Krijumčarenje – krijumčarenje ili pokušaj krijumčarenja zabranjene

supstance ili metode;

6
 8. Pomaganje – pomaganje ili pokušaj pomaganja sportašu koji
posjeduje zabranjenu supstanci i/ili metodu; ili pomaganje,
ohrabrivanje, asistiranje, pružanje pomoći, prekrivanje ili neka druga
vrsta sudjelovanja, koja uključuje kršenje anti-dopinških propisa ili
pokušaja kršenja antidopinških propisa.

B. Popis zabranjenih supstanci

U Aneks I. WADA Kodeksa, WADA je načinila nacrt popisa zabranjenih supstanci i

zabranjenih metoda, takozvani „Prohibition List“. Taj Popis WADA ažurira na godišnjoj
osnovi i definira što je zabranjeno unutar i izvan natjecanja. Popis također navodi
postoji li zabrana određenih supstanci za neki određeni sport.

1. Tvari koje su načelno zabranjene (što znači unutar i izvan natjecanja) su:
a. Anabolička sredstva, na primjer testosteron,
b. Peptidni hormoni, čimbenici rasta i slične tvari,
c. Beta-2-Agonisti,
d. Hormonski Antagonisti i modulatori, te
e. Diuretici i ostala maskirna sredstva.

2. Metode koje su načelno zabranjene (što znači unutar i izvan natjecanja) su:
a. pojačavanje prijenosa kisika,
b. kemijska i fizička manipulacija te
c. genetski doping.

3. Tvari koje su zabranjene za vrijeme natjecanja su:

a. Stimulansi,
b. Narkotici,
c. Kanabinoidi, te
d. Glukokortikosteroidi.

7
 4. Na posljetku Popis zabranjenih tvari sadrži tvari koje su zabranjene u
određenim sportovima u natjecanju, to su:
e. Alkohol, na primjer za karate ili streličarstvo i
f. Beta-Blokatori, na primjer za skijanje ili jedrenje.

Popis zabranjenih supstanci u hrvatskom prijevodu naći ćete u PRILOGU 1.

uz ovo Izvješće.

C. Sankcije predviđene WADA-Kodeksom

Sankcije za kršenje anti-dopinških propisa za sportaše u skladu sa pravnim

propisima o sportu, kreću se od opomene od doživotne zabrane. Razdoblje zabrane
varira ovisno o kršenju anti-dopinškog propisa, okolnosti pojedinog slučaja, tvari i
mogućem ponavljanju kršenja anti-dopinškog propisa. Ukoliko je provedeno
testiranje tijekom natjecanja, to automatski uključuje brisanje ostvarenih rezultata na
tom natjecanju te oduzimanje medalja, bodova i/ili nagrada. Svi rezultati ostvareni na
natjecanjima nakon što je uzet uzorak, također mogu biti brisani. Sankcije za
sportaše predviđene su odredbama WADA Kodeksa i ne podliježu pravosudnom
progonu.

D. Krvni doping, korištenjem autologne krvi

Krvni doping, korištenjem autologne krvi je metoda koja je svakako zabranjena

(u natjecanjima i izvan natjecanja). Riječ je o vrlo popularnom načinu dopinga, budući
da se ne mogu pronaći tragovi u tijelu sportaša. Kako bi se koristio krvni doping,
sportaš donira krv za vrijeme razdoblja kada nije u fazi treniranja. Krvna plazma se
tada odmah ponovno unosi, dočim se koncentracija eritrocita (crvena krvna zrnca)
čuva za korištenje u kasnijem trenutku. Kako bi koncentracija bila dugotrajna, u
koncentraciju eritrocita se dodaje tvar za sprečavanje smrzavanja, potom se tekućina
zamrzava na oko minus 80 stupnjeva Celzija i na taj se način čuva. Na svaku se
„donaciju“ nekog sportaša može dobiti 200 ml koncentracije eritrocita.
Kako bi se djelovanje koncentracije eritrocita povećalo, ona se ponovno unosi
u krvotok sportaša otprilike dva dana prije nekog natjecanja.

8
 U tom se slučaju djelotvornost sportaša povisuje za oko pet posto, jer se
povisuje razina hemoglobina u krvi te tako i kapacitet prijenosa kisika. Krvni doping
se nalazi na popisu zabranjenih metoda Međunarodnog olimpijskog odbora i
Svjetske antidopinške agencije od 1988.

Za provođenje krvnog dopinga, korištenjem autologne krvi, potrebni su

specifični uređaji:

1. Sustav za vađenje/čuvanje krvi Alyx – trošak oko EUR 35.000.

Uređaj se koristi za vađenje krvi i proizvodnju koncentracije eritrocita. Svaki put se

izvadi 1000 ml krvi. Krvna plazma se odmah vraća u tijelo. Svaki se put prikupi
vrećica s oko 200 ml koncentracije eritrocita.

2. Haemonetics ACP 215 – trošak oko EUR 30.000.

9
Koncentracija eritrocita se glicerolizira uz pomoć uređaja ACP 215 te se tako
priprema za smrzavanje. Uz pomoć uređaja ACP 215 krv se može također
deglicerolizirati nakon otapanja i obrade za ponovno unošenje u ljudski krvotok.

3. Oprema za hermetičko zatvaranje „Handyseal“

Za rezanje i za hermetičko zatvaranje.

4. Posebni zamrzivači

Vrećice krvi pripremljene za duboko smrzavanje na minus 80 stupnjeva Celzija.

Koncentracija eritrocita može se čuvati nekoliko godina.
5. Uređaj za otapanje – Sahara

Ovaj se uređaj koristi za otapanje smrznutih koncentracija eritrocita.

10
 3. Međunarodne dimenzije1

A. Sličnosti u krijumčarenju droge i sredstava dopinga

Postoje značajna preklapanja glede krijumčarenja droge i sredstava dopinga,

uglavnom jer se supstance poput amfetamina, stimulansa, kokaina, heroina i
kanabisa koriste u oba područja: droge i dopinga. Štoviše u gotovo svim zemljama,
te se supstance smatraju onima s najvećom opasnosti po zdravlje, ne samo zbog
njihovog toksičkog djelovanja, već i zbog toga što se o njima razvija ovisnosti, fizičke
i mentalne naravi. Vrhunski sportaši i ljudi koji se bave sportom i koji su uključeni
„samo“ u doping, percipiraju ovisnosti o drogama kao suprotnost onoga što oni čine.
Jasno je da korištenje amfetamina, stimulansa ili kokaina u velikoj mjeri i tijekom
dužeg razdoblja prouzrokuje opasne probleme ovisnosti, s tim da je djelovanje
jednako za sportaše i body buildere. Dvije tvari koje se najčešće koriste za doping,
anabolički steroidi i testosteroni, izazivaju visoku ovisnosti, te potiču korištenje drugih
droga i farmaceutskih supstanci (posebno amfetamina, stimulansa, kokaina itd). kao
dodatke ili supstitute. Učinak ovisnosti sličan anaboličnim steroidima promatramo za
hormone rasta, dočim znanstvena literatura govori o kritičnim rizicima povezanima sa
zlouporabom eritropoietina (“EPO”) od strane zdravih korisnika zbog čega u slučaju
jake pojačane doze dolazi do ozbiljnog oštećenja kapaciteta tijela za sintetiziranjem
tog hormona. U slučaju EPO-a, možda nije sasvim ispravno govoriti o mentalnoj
ovisnosti (preostaje još za istražiti euforičko stanje osoba s hiper-opskrbom kisika),
no fizička ili psihološka ovisnost zasigurno postoji.

1
Informacije uglavnom uzete iz „Donati-Reporta” (2007.).

11
Diler doping sredstvima, slučaj u Austriji, 2009.

Činjenica je da kada policija zaplijeni ilegalne supstance od dilera, oni

pronalaze supstance za drogiranje i supstance za doping.

Zapljena kokaina. Vaga za droge.

12
Zapljena sredstava za doping i drogiranje.

B. Putovi i rute krijumčarenja

Ne uzimajući obzir mjesta proizvodnje opijuma i maka opijuma, promatramo

da se većina ruta droga koje kontroliraju veće međunarodne kriminalne organizacije,
preklapa s doping rutama. Dovoljno je spomenuti kako postoje rute od Azije, država
bivšeg Sovjetskog Saveza, Grčke, Cipra, Tajlanda, Kine, Španjolske i Meksika.

RO
C

SPA GREE CHI

IN CE NA
US
A THAILA
IND ND
IA
MEXI
CO

AUSTRA
LIA

Rute krijumčarenja.

13
 Pojam “ruta” označava put kojim se kreću dopinške supstance i droge od
mjesta proizvodnje do mjesta konzumacije. Neke zemlje predstavljaju mjesta
proizvodnje, a puno veći broj predstavlja odredišnu zemlju i mjesta konzumacije.
Zemlje su često odredište bazičnih supstanci, od kojih se potom izrađuju konačni
proizvodi te se prodaja obavlja putem Interneta. Često se uočava da čak i mjesta
proizvodnje mogu biti odredišna mjesta i mjesta konzumacije supstanci za doping i
drogiranje koje nisu dostupne na domaćem tržištu. Snažan porast internetske
prodaje vidno je promijenio oblike kretanja supstanci za doping i drogiranje od
zemalja proizvodnje do zemalja konzumenata.
Postoje zemlje koje su jaki proizvođači i izvoznici ali koje, u odnosu na svoj
znatan broj stanovnika i visoki udio moći, konzumiraju niski postotak onoga što
proizvode te dobivaju droge koje oni ne proizvode, iz inozemstva. Španjolska (a to se
mijenja) te Grčka su takve zemlje. Zatim postoje zemlje koje su uglavnom zemlje koje
konzumiraju, ali su u stanju proizvesti i izvoziti droge bolje kvalitete i po višim
cijenama: to je slučaj s Njemačkom, Nizozemskom, Engleskom i Sjedinjenim
Američkim Državama.

a. Oblici krijumčarenja

Možemo izdvojiti tri oblika krijumčarenja, koje su značajne po svom načinu

kretanja proizvoda i stupnju različitosti uloga među proizvođačima bazičnih supstanci
ili droga, osobi koja ih okuplja, možebitnom proizvođaču, i možebitnim online
„farmaceutskim“ menadžerima:

1. Oblik I., tradicionalno kretanje bazičnih supstanci i droga: značajne količine

(kvintali ili tone) svježe proizvedenih droga utovaruju se na plovilo ili teretno vozilo
(rjeđe na teretni zrakoplov) kako bi se dostavile na dva ili tri posrednička odredišta,
gdje se dio pošiljke konzumira, dočim drugi dio nastavlja u vozilima prilagođenima za
prijevoz količine predviđene za zemlje koje konzumiraju. Ovaj oblik se danas koristi
rjeđe nego što je to bio slučaj prije pet godina. Ovo je dobar prikaz nezakonitog
prijevoza robe predviđene za teretane, gdje korisnici, radije kupuju proizvode od
instruktora ili voditelja studija, kojem „vjeruju“ nego da ih naručuju putem Interneta.

14
Austrija: Bivši fitnes trener uhićen zbog preprodaje supstanci za doping.

2. Oblik II., tradicionalno kretanje u prvoj fazi a zatim putem pošte u drugoj
fazi: značajne količine (kvintali ili tone) nedavno proizvedenih bazičnih supstanci
prevoze se istim sredstvima kao gore, do zemlje prikupljanja, iz koje se u kombinaciji
s drugim bazičnim supstancama koje su zaprimljene iz drugih zemalja proizvodnje ili
iz iste zemlje gdje se prikupljaju, šalju kućanstvima internetskih kupaca u malim
poštanskim paketima. Ovaj je oblik u stalnom porastu te također odgovara slučaju
virtualnih „ljekarni“ koje prikupljaju iz velikog broja zemalja droge predviđene za
prodaju, odnosno što je još češće slučaj, upravljaju na daljinu droge koje se čuvaju
na sigurnim mjestima u drugim zemljama.

15
Doping mreža, istraženo u Austriji, 2009. Paketi koji se šalju diljem Europe i u
Sjedinjene države.

Distributer za austrijsku mrežu u Sjedinjenim Američkim Državama.

16
 3. Oblik III., jedno jedino kretanje poštom: dopinške supstance (u ovom
slučaju nije riječ o bazičnim supstancama) proizvode se u određenoj zemlji, iz koje se
šalju kupcu, koji je pošiljku naručio putem Interneta, u poštanskim paketima. Ovaj
oblik koji je s organizacijskog aspekta izuzetno jednostavan, također je u porastu.

b. Krijumčarenje putem Interneta

Internet je u jednu ruku „donio demokraciju“ tržištu farmaceutskih tvari, ali je u
isto vrijeme, učinio ovo tržište neizmjerno divljim i opasnim. Takozvane internetske
drogerije su dobavljače dovele u opasnu blizinu potencijalnih kupaca, koji se privlače
obećanim čudima i nekompliciranim postupcima; naime kupci samo upisuju broj
svoje kreditne kartice te uz lagano povišeni puls, pritišću gumb. Nakon nekoliko
dana, čudnovata farmaceutska tvar dostavlja se izravno u njihove domove, gdje će
supstancu konzumirati u tajnosti.
Internet je omogućio krijumčarima dopinških supstanci da drže razmak od
proizvoda. Uz pomoć Interneta, više nije potrebno utovariti kutije anaboličnih steroida
na teretno vozilo i poduzimati duga putovanja, kojima se izlažu riziku da ih se otkrije.
Uz pomoć Interneta, dopinške supstance ostaju u zemljama gdje se i proizvode, u
pravilu u sigurnoj zemlji, u kojoj ne postoje zakoni koji bi zabranili nekontroliranu
proizvodnju i ilegalno trgovanje.
Problemi povezani s Internetom, tim nepreglednim i ekstremno pogodnim
medijem za naručivanje dopinga, stoga su povod za intenzivnije bavljenje ovim
fenomenom.

Zapljena u Austriji (naručeno putem Interneta “International Pharmaceutical”).

17
 c. Rute krijumčarenja

Postoji sedam različitih ruta preko kojih se krijumčare dopinške supstance (i

droge).
i. Najvažnija ruta kreće iz Rusije i ostalih Republika bivšeg
Sovjetskog Saveza (prije svega Ukrajine i Litve) u sve zapadnoeuropske
zemlje, te zemlje Sjeverne Amerike i Srednjeg Istoka. Najmanje 20% svih
dopinških supstanci krijumčare se preko ove rute.

ii. Druga ruta kreće iz Tajlanda (i u puno manjem broju slučajeva iz

Koreje i Vijetnama) u zapadnoeuropske zemlje, te zemlje Sjeverne
Amerike i Oceanije. Ova je ruta prije nekoliko godina bila na vrhuncu
trgovačkog uspjeha, ali je trenutačno suočena sa snažnom konkurencijom iz
Kine i Indije. Unatoč tome, oko 6 do 7 % dopinških supstanci se krijumčari
ovom rutom.

iii. Treća ruta polazi iz Kine i ide do Zapadne Europe i Sjeverne

Amerike. Kineski izvozi bazičnih supstanci idu zahvaljujući niskim cijenama,
tamo gdje postoje tajne tvornice i to bilo gdje na svijetu. Duž kineske rute,
skoro 10 % svjetskih dopinških supstanci se krijumčare, ali je ovaj postotak u
stalnom i brzom rastu.

iv. Četvrta ruta kreće iz Indije i ide do Sjedinjenih Američkih Država

i Srednjeg Istoka. Indijska farmaceutska industrija je što se tiče domaćeg
tržišta u razvoju, a što se tiče izvoza nalazi se u rastu (na primjer u Meksiku,
Tajlandu i Rusiji). Indijska proizvodnja dopinških tvari iznosi 10 % svjetske
proizvodnje.

v. Peta ruta polazi iz Grčke i ide do Zapadne Europa i Sjedinjenih

Američkih Država. Porastom azijske proizvodnje, Grčka gubi tržište ilegalnih
dopinških tvari. Ona trenutačno izvozi 3 do 4 % svjetske proizvodnje.

18
 vi. Šesta ruta ide iz Meksika do Sjedinjenih Američkih Država,
Kanade i Južne Amerike. Proizvodnja je gotovo isključivo namijenjena za
ilegalno američko tržište, te iznosi 4 do 5 % svjetske proizvodnje.

vii. Sedma i najduža ruta ide iz Australije do Istočne Europe i

Sjedinjenih Američkih Država. Australski izvozi (i u puno manjem broju
novozelandski izvozi) uglavnom obuhvaćaju veterinarske anaboličke steroide,
koji su određeni i za ljudsku uporabu; iz tog razloga su opasni, premda ne
predstavljaju više od 1 % svjetskog ilegalnog tržišta dopinških supstanci i
droga.

Navedene zemlje izvoze oko 55 – 60 % od ukupnog ilegalnog svjetskog tržišta

dopinških supstanci. Ostatak proizvodnje dijeli velik broj zemalja, uključujući Koreju,
Pakistan, Rumunjsku, Mađarsku, Poljsku, Njemačku, Nizozemsku, Španjolsku (koja
je do prije dvije godine, dakle prije akcija Guardije Civil, proizvodila najmanje 4 %
tvari kojima se ilegalno trguje na svjetskom tržištu), Engleska, Egipat, Brazil,
Švicarska, Sjedinjene Američke Države i Argentina.

d. Statistički podaci o korištenju dopinških supstanci

Korištenje dopinških supstanci postalo je diljem svijeta veliki problem, posebno s

tinejdžerima, koji znaju puno manje o opasnostima po zdravlje od odraslih osoba.
Studije pokazuju da gotovo 50 % svih tinejdžera pokazuje velik interes za doping i
droge te da je oko 7 % svih tinejdžera koristilo anabolike u posljednjih 12 mjeseci 2. U
studijama se također spominje oko 31 milijun korisnika dopinških supstanci diljem
svijeta. U Sjedinjenim Američkim Državama godišnji promet za dopinške supstance
se procjenjuje na oko 60 milijardi, a godišnji troškovi za potrebnu rehabilitaciju se
procjenjuju na oko 100 milijardi. Najveća zapljena dopinških supstanci u Europi
iznosila je 550 kilograma anabolika u vrijednosti od 136 milijuna eura. Studije
provedene u teretanama u Velikoj Britaniji i Njemačkoj ponovno pokazuju da
prosječni broj od oko 18 % svih sportaša koristi ili je koristilo dopinške supstance.

2
Visoka škola sporta u Kölnu 2006.

19
Poboljšani uspjeh maratonaca od 1995. – vjerojatno zbog korištenja “Epo-a”.

Ispitivanje u teretanama u Velikoj Britaniji i Njemačkoj – između 11,2 % i 59,2 %

ispitanika priznaje da je koristilo dopinške supstance.

20
 4. Nacionali zakonodavni okvir, Centar “Ivan Vučetić” i
hrvatski predmeti
Međunarodna konvencija protiv dopinga u športu usvojena je 2005. godine u
sjedištu UNESCO-a u Parizu, a stupila je na snagu dana 1. veljače 2007., nakon što
ju je ratificiralo 30 zemalja, sukladno članku 37. Konvencije. Hrvatski sabor je, na
sjednici održanoj 6. srpnja 2007. godine, donio Zakon o potvrđivanju Međunarodne
konvencije protiv dopinga u športu (NN Međunarodni ugovori 07/2007).

U Hrvatskoj trgovina dopinškim supstancama može biti kažnjiva prema članku

297. i 298. Hrvatskog Kaznenog zakona kao i člancima 240. i 241. Carinskog
zakona.

A. Hrvatski Kazneni zakon

a. Članak 297. – nedozvoljena trgovina

(1) Tko neovlašteno kupuje, prodaje ili razmjenjuje predmete ili robu čiji je promet
zabranjen ili ograničen ako time nije počinjeno neko drugo kazneno djelo za koje je
propisana teža kazna, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Predmeti i roba nedozvoljene trgovine oduzet će se.

b. Članak 298. – Izbjegavanje carinskog nadzora

(1) Tko prenese preko carinske crte, izbjegavajući mjere carinskog nadzora,
robu čija su proizvodnja i promet ograničeni ili zabranjeni, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Tko organizira grupu ili na drugi način povezuje u zajedničko djelovanje tri
ili više osoba za počinjenje kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se
kaznom zatvora od jedne do osam godina.

21
 (3) Tko organizira grupu ljudi ili na drugi način povezuje u zajedničko
djelovanje tri ili više osoba radi prenošenja robe preko carinske crte uz izbjegavanje
mjera carinskog nadzora, ili mrežu preprodavatelja ili posrednika za prodaju
necarinjene robe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Tko s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi ili drugoj
pravnoj ili fizičkoj osobi prilikom poslova izvoza ili uvoza i sa zemljama Europske
unije sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, lažnim bilancama, procjenama ili
drugim lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, neistinito prikazuje količine,
kvalitete, vrste i namjene robe ili stvari, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci
do pet godina.

(5) Roba koja je predmet kaznenog djela iz stavka 1. ovog članka oduzet će
se.

B. Hrvatski Carinski zakon

a. Članak 240.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 1.000.000,00 kuna kazniti će se za

prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 3.000,00 do 100.000,00 kuna
odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba:

1) ako unese ili iznese, odnosno pokuša unijeti ili iznijeti robu u carinsko
područje odnosno iz carinskog područja, izvan graničnoga prijelaza ili preko
graničnog prijelaza u vrijeme kad granični prijelaz nije otvoren,

2) ako na skriven način unese ili iznese, odnosno pokuša unijeti ili iznijeti robu
preko graničnog prijelaza,

3) ako unese ili iznese, odnosno pokuša unijeti u carinsko područje ili iznijeti iz
carinskog područja zaštićene životinje, gljive i biljke, kao i njihove dijelove ili derivate
bez odgovarajućih dopuštenja i suprotno uvjetima i načinu propisanim ovim
22
Zakonom, te međunarodnim ugovorima ili sporazumima kojima je pristupila
Republika Hrvatska,

4) ako ne prijavi kulturna ili prirodna dobra koja iznosi iz carinskoga područja
ili unosi u carinsko područje.

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 900.000,00 kuna kazniti će se i fizička

osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz
stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge
samostalne djelatnosti.

b. Članak 241.

1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 900.000,00 kuna kazniti će se za

prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 100.000,00 kuna
odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba:

1) ako prilikom ulaska u carinsko područje ili izlaska iz carinskog područja ne

prijavi robu ili pokuša bez prijave prenijeti robu preko carinske crte (članak 49. stavak
1.),

2) ako prilikom ulaska u carinsko područje ili izlaska iz carinskog područja ne

podnese carinsku deklaraciju za robu ili dio robe koja je komercijalne naravi, ili koja
je predmet zabrana ili ograničenja pri uvozu ili izvozu (članak 71. st. 1.),

3) ako unese ili iznese, odnosno pokuša unijeti ili iznijeti preko graničnog
prijelaza vozilo na kojemu su krivotvoreni identifikacijski brojevi šasije ili na koji su
stavljene nepripadajuće registarske oznake, ili ako za vozilo podnese krivotvorene ili
nepripadajuće prometne isprave,

4) ako istovari ili pretovari robu bez odobrenja carinarnice ili na mjestu koje
nije za to određeno ili odobreno (članak 58.),

23
 5) ako robom u privremenom smještaju raspolaže protivno uvjetima koje je
odobrila carinarnica (članak 63. stavak 1. i članak 64.),

6) ako ne obavijesti carinarnicu o činjenicama koje su nastale nakon

donošenja odobrenja za carinski postupak s odgodom ili za carinski postupak s
gospodarskim učinkom (članak 99. stavak 2.),

7) ako prije isteka propisanog roka robu puštenu u slobodan promet uz

oslobođenje od plaćanja carine proda, otuđi po drugom osnovu, dade drugom na
uporabu, zalog, najam, rabi u druge svrhe ili preda kao osiguranje za druge obveze,
a da prethodno ne podmiri carinski dug (članak 187. stavak 1.),

8) ako robom puštenom u slobodni promet uz smanjenu ili nultu stopu carine
zbog svoje uporabe u posebne svrhe raspolaže protivno svrsi zbog koje je odobreno
povoljnije tarifno postupanje (članak 22. i 94.),

9) ako odredišnoj carinarnici, u provoznome postupku, ne preda svu robu ili

dio robe i pripadajuće isprave ili robu preda u promijenjenu stanju (članak 104. i
107.),

10) ako ne preveze unesenu robu putem i na način koji je odredila carinarnica
(članak 50. stavak 1.),

11) ako postupa sa robom kao da ispunjava uvjete za privremeni uvoz a to

postupanje je protivno uvjetima za privremeni uvoz robe propisanim odredbama
ovoga Zakona ili Konvencijom o privremenom uvozu,

12) ako ne postupa u skladu s uvjetima i obvezama propisanima ovim

Zakonom ili određenima odobrenjem carinarnice, za carinski postupak s odgodom i
carinski postupak s gospodarskim učinkom (članak 99.),

13) ako u carinskoj deklaraciji neistinito, netočno ili nepotpuno navede količinu,
kakvoću, vrstu, tarifnu oznaku, vrijednost ili podrijetlo robe, ili ne navede svu robu, pa

24
je zbog toga carinski dug obračunat ili plaćen u svoti manjoj od propisane (članak 71.
stavak 1. i članak 74.),

14) ako podnese ispravu u svezi s provedbom carinskog postupka odnosno

drugog carinski dopuštenog postupanja ili uporabe robe u kojoj je navedena druga
količina, vrsta, kakvoća ili podrijetlo robe (članak 71. stavak 1., članak 74. i 186.),

15) ako u carinskoj deklaraciji netočno navede iznos carinskog duga, pa je

zbog toga carinski dug obračunat ili plaćen u svoti manjoj od propisane (članak 71.
stavak 1. i članak 74.),

16) ako neistinitim prikazivanjem činjenica ostvari ili pokuša ostvariti potpuno
ili djelomično oslobođenje od plaćanja carinskog duga (članak 160., 187. i 188.),

17) ako raspolaže robom prije nego što je carinarnica pusti u zahtijevani
carinski postupak,

18) ako sa robom puštenom od strane carinarnice, raspolaže protivno

uvjetima odobrenog postupka,

19) ako ne osigura carinska obilježja od oštećenja odnosno uništenja ili ih

ukloni, ošteti ili uništi s robe ili prijevoznog sredstva bez odobrenja carinarnice
(članak 84. stavak 2.),

20) ako robu čiji je uvoz zabranjen ne iznese iz carinskoga područja u roku
koji je odredila carinarnica,

21) ako onemogućuje carinski nadzor nad poslovanjem u slobodnoj zoni ili
slobodnome skladištu (članak 173.),

22) ako u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu obavlja djelatnost suprotno
odredbama ovoga zakona ili bez suglasnosti carinarnice (članak 176. do 178.),

25
 23) ako neistinitim prikazivanjem činjenica ostvari ili pokuša ostvariti povrat ili
otpust carinskoga duga (članak 232. do 235.).

(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 700.000,00 kuna kazniti će se i fizička

osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz
stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge
samostalne djelatnosti.

C. Centar za forenzična ispitivanja “Ivan Vučetić“

U Centru za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” vrše

se analize materijala dostavljenog na vještačenje, upućenog od strane policijskih
uprava, Odjela kriminalističke policije, Odjela organiziranog kriminaliteta, Odjela
kriminaliteta droga, Državnog odvjetništva, Carine, suda i drugih tijela ovlaštenih za
naredbe i zahtjeve za vještačenje.

U Centru se vrše mehanoskopska, biološka, kemijska, toksikološka,

grafološka vještačenja, vrši se identifikacija osoba daktiloskopskim i biološkim
metodama, balističko vještačenje oružja, kontaktnih tragova i ostale vrste
vještačenja.

Odsjek za toksikološka vještačenja vrši analize i daje nalaz i mišljenje u svrhu

izvođenja materijalnog dokaza na zahtjev navedenih tijela.

Najveći broj dostavljenih predmeta odnosi se na kriminalitet droga i

psihotropnih tvari i lijekova, toksikološka vještačenja pesticida i sličnih otrova,
utvrđivanje prisutnosti i koncentracije alkohola, lijekova, droga, psihotropnih tvari i
ostalih štetnih tvari u biološkim materijalima.

Posljednjih je godina Centar Ivan Vučetić zaprimao sve više i više zahtjeva za
analizom supstanci i droga koje se zloporabe za doping i koje u svom djelovanju
štete zdravlju korisnika.

26
 U tijeku 2009. godine u CFIIV je dostavljeno 27 predmeta s anaboličkim
steroidima s ukupno 1988 priloga. Dosada su najzastupljeniji lijekovi prilikom
zapljena bili mnogi od lijekova navedenih kao doping-sredstva.

Dostavljeni su anabolici (metandrostenolon, dihidroboldenon, nadrolon,

testosteron, boldenon, stanozolol, i to u oblicima tableta, otopina ili suhog oblika za
parenteralnu uporabu), analgetika i nesteroidnih antireumatika, antiestrogena
(klomifen, tamoksifen), diuretika (spironolakton, furosemid), tvari djelatne za gubitak
masnog tkiva (klenbuterol, ketotifen, fentermin), hormona štitnjače (levotiroksin),
hormona rasta (klonidin), hipoglikemika, i stimulirajućih faktora testosterona (humani
horionski gonadotropin).

Uzorci hormona rasta, kreatina, testosterona u ampulama i nandrolona u tekućini iz

originalne bočice lijeka.

27
Lijekovi u obliku tableta i gotovih otopina za injiciranje (efedrin, klenbuterol,
tamoksifen, testosteron, metandrostenolon)

D. Hrvatski predmeti i zapljene

Bilo je nekoliko zapljena dopinških supstanci u Hrvatskoj, u nastavku su

navedene one najnovije zapljene. Ljudi koji se bave prijevozom dopinških tvari
uglavnom su gonjeni prema propisima Carinskog zakona.

a. Carinarnica Osijek, Granični prijelaz Batina - ulaz 19. siječnja 2010.

Pristupilo je osobno motorno vozilo marke “ŠKODA“ hrvatskih registracijskih oznaka

kojim je upravljao državljanin Republike Hrvatske. Na upit službenika Carinarnice
Osijek, Odsjeka za upravljanje rizikom, suzbijanje krijumčarenja i istrage ima li što za
prijaviti carinskoj kontroli, vozač odgovara da nema ništa. S obzirom da se
posumnjalo u izjavu vozača, pristupilo se detaljnom pregledu vozila.

Pregledom je u spremniku goriva ukupno pronađeno:

 20 ampula TESTOSTERONA DEPO (1ml);

 4 ampule DECA-DURABOLINA (2ml);
28
 100 tableta CLENBUTEROLA.

Protiv počinitelja je pokrenut prekršajni postupak zbog pokušaj krijumčarenja

anaboličkih steroida

b. Carinarnica Vukovar, Carinska ispostava

Erdut - 10. svibnja 2010.

10. svibnja 2010. Hrvatske vlasti su uspjele spriječiti pokušaj krijumčarenja:

 360 komada tableta " Pfizer Viagra" (100 mg);

 80 komada tableta "Lilly Icos Cialis" (20 mg);

 30 komada ampula "Galenika Testosteron Depo" (250 mg/ml)

29
Roba je bila skrivena u šupljini ispod zadnjeg sjedišta osobnog vozila marke
Mercedes, tip 190, hrvatskih registarskih oznaka

Pokrenut je prekršajni postupak pod brojem na osnovu članka 240, stavak 1., točka
2., Carinskog zakona

c. Carinarnica Vukovar, Carinska ispostava

Bajakovo - ulaz, 07. svibnja 2010.

Vozilo bugarskih registarskih oznaka u vlasništvu prijevozničkog poduzeća „M i M

TRAVEL“ koji prometuje na relaciji Bugarska-Italija.

Vozač je prijavio redovnu liniju, a nakon izjave vozača da nema ništa za prijaviti
pristupilo se pregledu vozila, putnika i prtljage te u putnoj torbi koja je prijavljena
kao pošiljka pronađeno je skriveno (upakirano) u kutiju od keksa, bočicama
pekmeza i ajvara :

 2480 komada ANABOLIČKIH STEROIDA,

 80 komada tableta SILDEN (VIAGRA)

ukupne vrijednosti 52 000,00 kuna. Protiv vozača kombi-busa nositelja bugarske

putne isprave pokrenut i okončan prekršajni postupak po čl. 240. st. 1. t. 2. CZ
NN 83/09, te je izrečena i naplaćena novčana kazna u iznosu od 20.000,00 kuna.
Roba koja je predmet prekršaja oduzeta je u korist Republike Hrvatske.

30
31
 d. Carinarnica Vukovar, Carinska ispostava Bajakovo,
13. svibnja 2010.

Na putničkom ulazu bugarski državljanin, u svojstvu vozača autobusa tvrtke

„Vakancia“, nije prijavio carinskim djelatnicima sljedeću robu:

 1000 komada cigareta Marlboro;

 1000 komada tableta Metandronstolon steroid;

 5 ampula Primobolan Depot Steroid;

 3 ampule Boldenon Steroid;

 9 ampula Trendbolone Steroid;

 3 ampule Masteron Steroid;

 30 ampula Testosteron Depot Steroid;

 3 bočice Testaplex C 200 Steroid;

 30 bočica Decadurabolin Steroid;

 2 komada ručno improvizirana uređaja za očitavanje magnetnih kartica i dvije

mikrokamere prilagođene za snimanje pin brojeva na bankomatima

Protiv prekršitelja pokrenut i okončan prekršajni postupak po članku 241. st.1. CZ,
te počinitelj kažnjen novčanom kaznom u iznosu 2.500,00 kn, a roba oduzeta u
korist Republike Hrvatske.

32
33