Elektromagnetizam

Amperov zakon
Biot-Savartov zakon

1
 Ampereov zakon protjecanja
• Još se naziva: Amperov kružni zakon, Zakon protjecanja,
Zakon cirkulacije vektora magnetske indukcije

• 1821. André Marie Ampere je došao do zakona koji kaže

da je krivuljni integral vektora B po zatvorenoj krivulji L
proporcionalan algebarskoj sumi struja obuhvaćenih tom
petljom:

∫ B dl = µ 0 ∑ I k
k =1
L
2
• konstanta proporcionalnosti µ0 je permeabilnost
vakuuma
1
µ 0= = π⋅
4 10−7
[Vs / Am]
ε0 c 2

• Ampereov zakon je jedan od temeljnih

zakona elektromagnetizma koji povezuje
električnu struju i magnetsko polje koje ta
struja stvara.

3
Polje beskonačno dugog ravnog vodiča
protjecanog strujom
Polje izvan vodiča, r ≥ a

∫ B dl = µ ∑ I
L1
0
k =1
k

∫ = µ0 I
0
B dl cos 0
L1

4
Polje izvan vodiča, r ≥ a

∫ = µ0 I
0
B dl cos 0
L1

B ∫ dl = µ 0 I
L1

B 2 rπ = µ 0 I

µ0 I
B=
2 rπ
5
 Polje unutar vodiča, r < a
n
I
∫ B dl = µ ∑ I
-gustoća struje u vodiču
neka je konstantna J= 2 0 k
aπ L2 k =1

∫ = µ π,
0 2
B dl cos 0 0 Jr
L1

Ir 2π
B ∫ dl = µ 0 2
L1
a π

Ir 2π
B 2 rπ = µ 0 2
r a π
B = µ0 I 2
2a π 6
Polje beskonačno dugog ravnog vodiča
protjecanog strujom

7
Magnetske sile između dva vodiča
protjecana strujom
I1
B1 = µ 0
2 dπ
µ0

F12 = I 2 ⋅ (l2 × B1 )
I2
B2 = µ 0
2dπ

F21 = I1 ⋅ (l1 × B2 )
8
Magnetske sile između dva vodiča
protjecana strujom

I1
F12 = I 2l2 µ 0 sin 900
2dπ
µ0

I1 I 2 l 2
F12 = µ 0
2 dπ
F12 I1 I 2
= µ0
l2 2 dπ
9
 Superpozicija B
B2 I1
I1 r1 B1 = µ 0
⊗ 2r1π
r2 B1
I2 . Brez
B2 = µ 0
I2
2r2π

Brez = B1 + B2

10
Magnetski tok φ
• φ je tok vektora
magnetske indukcije
B kroz plohu S

dφ = B dS

φ = ∫∫ B dS
S

• jedinica za magnetski tok je Weber [Wb]

11
Primjer: Tražimo tok u pravokutnoj konturi
φ = ∫∫ B dS
S
a b

µ0 I
S ⊗ B B=
c 2 xπ dS = c dx
dS

µ0 I
x dx dφ = BdS = cdx
I 2 xπ
a +b
µ0 I µ0 I c a + b
φ = ∫
a
2 xπ
cdx =
2π
ln
a
12
Magnetski tok u homogenom polju

• U homogenom magnetskom polju kroz

ravnu plohu S magnetski tok će biti jednak

φ = ∫∫ B dS = ∫∫ B dS cos α
S S

φ = B S cos α

φ = BS
13
Zakon o konzervaciji magnetskog toka

∫∫ B dS = 0
S

• Magnetski tok kroz zatvorenu plohu

UVIJEK je jednak nuli
– magnetske silnice su krivulje ztvorene same u
sebe – neprekinute su
– magnetski tok nema svoj izvor (za razliku od
električnog toka)
14
Biot – Savartov zakon
• 1820. francuski istraživači Jean-Baptiste
Biot i Felix Savart
– utvrdili koliku magnetsku indukciju stvara
element vodiča dl, protjecan strujom I, na
udaljenosti r od vodiča

15
Biot – Savartov zakon

dB T
.
⊗ dB
µ 0 I dl × r0
I r dB = ⋅( 2 )
4π r
r0
dl

• I jakost struje u vodiču

• dl element vodiča
• r udaljenost točke T od vodiča
16
Magnetska indukcija ravnog vodiča
B.
. P

r
a
I α1 r0 α α2

dl
µ 0 I dl × r0
dB = ⋅( 2 )
4π r

µ 0 I dl sin α
dB = ⋅( )
4π r 2
17
Magnetska indukcija ravnog vodiča
B.
. P

r
a
I α1 θ r0 α α2
1 x dx dl 2

2 2
µ 0 I dl sin α µ0 I sin α
B=∫ ⋅( )= ∫ dl
1
4π r 2
4π 1
r 2

x a dθ
dl = dx, = ctgθ ⇒ x = a ctgθ , dx = − 2
a sin θ
18
Magnetska indukcija ravnog vodiča
B.
. P

r
a
I α1 θ r0 α α2
1 x dx dl 2

a a
dθ = −dα , = sin θ ⇒ r = ,
r sin θ
α2 α2
µ0 I sin α a µ0 I
B=
4π ∫α a 2 ⋅ sin 2 α dα = 4aπ ∫ sin α dα
α1
1

sin 2 α 19
Magnetska indukcija ravnog vodiča
α2
µ0 I µ0 I α2
B=
4aπ ∫α sin α dα = 4aπ (− cosα ) α1
1

µ0 I
B= (cos α1 − cos α 2 )
4aπ

• Za beskonačno dugi vodič α1 ⇒ 00 , α 2 ⇒ 1800

µ0 I µ0 I µ0 I
B= (cos 0 − cos180 ) =
0 0
(1 − (−1)) =
4 aπ 4aπ 2aπ
20
Magnetska indukcija ravnog vodiča

.
B. P

a
I α1 α2
1 2

µ0 I
B= (cos α1 − cos α 2 )
4 aπ

21
Magnetska indukcija u središtu kružnog
zavoja
NI

R
B
R r0
B
⊗
dl

µ 0 NI dl × r0
B= ⋅∫( 2 )
4π l
r 22
 Magnetska indukcija u središtu kružnog
zavoja
NI
µ 0 NI
2 ∫
B= ⋅ dl sin 90 0

4π R l
R r0
B
⊗
µ 0 NI
B= ⋅ 2 Rπ dl
4π R 2

µ 0 NI
B= ⋅
2R
23
 Magnetska indukcija na osi kružnog
zavoja
µ 0 NI dl × r0
dB = ⋅( 2 )
4π r
µ 0 NI
dB = ⋅ dl sin 90 0

4π r 2

• dBY= -dBY
µ 0 NI poništavaju se
dBx = dB sin β = ⋅ dl sin β
4π r 2

24
Magnetska indukcija na osi kružnog
zavoja
B = ∫ dBx
l

µ 0 NI
B=∫ ⋅ dl sin β
l
4π r 2

µ 0 NI
B= ⋅ sin β ∫ dl
4π r 2
l

µ 0 NI R
B= ⋅ sin β ⋅ 2 Rπ r = R + x , sin β =
2 2 2
4π r 2
r
25
Magnetska indukcija na osi kružnog
zavoja

µ 0 NI R 2
B= ⋅ 2
2 ( R + x 2 )3 / 2

ili
µ 0 NI
B= ⋅ sin β
3

2R
26
 Magnetska indukcija na osi svitka
(solenoida)

• polje u točki M na osi svitka izračunat ćemo kao sumu

doprinosa ukupnom polju svih kružnih zavoja širine dx
• po jedinici duljine ima n=N/l zavoja
• na duljini dx imamo n.dx zavoja
27
 Magnetska indukcija na osi svitka

µ 0 (ndx) I µ 0 ndx I
dB = ⋅ sin 3 β B=∫ ⋅ sin 3 β
2R 2R
l

R dβ β2
µ0n I
x = Rctgβ ⇒ dx = − 2 B = −∫ ⋅ sin βdβ
sin β β1
2 28
Magnetska indukcija na osi svitka

β2
µ0n I µ0n I β2
B = −∫ ⋅ sin βdβ = − (− cos β ) β
β1
2 2 1

µ0 N I
B= (cos β 2 − cos β1 )
2l
29
 R

Primjer: N=100, l=10cm, I=1 A, R=1cm, tražimo indukciju u

središtu svitka
1
tgβ 2 = ⇒ β 2 = 11.30 β1 = 1800 − β 2 = 169.7 0
5
µ0 N I
B= (cos β 2 − cos β1 ) =
2l
4π 10 −7 ⋅100 ⋅1
= (cos11.30 − cos168.7 0 ) = 1.23 mT
2 ⋅ 0.1 30
Magnetska indukcija u središtu dugog tankog svitka

β1 ≅ 1800 , β 2 ≅ 00

µ0 N I µ0 N I
B= (cos 0 − cos180 ) =
0 0

2l l
31
Magnetska indukcija na rubu dugog tankog svitka

β1 ≅ 900 , β 2 ≅ 00

µ0 N I µ0 N I
B= (cos 0 − cos 90 ) =
0 0

2l 2l
32
Priprema za sljedeće predavanje

• B. Kuzmanović: Osnove elektrotehnike 1

– poglavlja: 17. i 18.

33