6.

4 OKVIRNI NOSAČI

Okvirni nosači su sastavljeni od ravnih ili zakrivljenih štapova (nosača) koji su međusobno spojeni krutim
vezama. Kod statički neodređenih okvirnih nosača koji imaju više nepoznatih reakcija veza u osloncima nego se
može postaviti nezavisnih jednadžbi ravnoteže, postavlja se onoliko Gerberovih zglobova koliko je prekobrojnih
reakcija. Dopunske su jednadžbe ravnoteže nosača uvjeti da je u svakom Gerberovom zglobu moment savijanja
jednak nuli.
Jednadžbe su ravnoteže statički određenog okvirnog nosača za nosač u cjelini, u globalnom koordinatnom
sustavu (H-V), slika 6.25:

 FH  0,  FV  0,  M A  0 ,
gdje su: H - horizontalni, a V - vertikalni smjerovi sila.
Grafički se mogu reakcije u osloncima odrediti npr. pomoću metode verižnog poligona sila, slike 6.25 i 6.26, ili
pomoću drugih grafičkih metoda (poglavlje 4.2).

q F2 q F2

C D C Q = ql D
l l/2 l l/2
a

E B E B
F1 F1
0 0
a

FB FB
FA H
V V
A A
 
H H
FAV

P la n s ila : F A H
1 cm crt ˆ  F N
q F 2 F AV
F A
s
C Q = ql D l/2
l 1
Q
a

P F B
2
E B
F 1
4 Oč i t a n o :
0 3
4' F A H = .... N ,
s'
a

F B F 2 F A V = .... N ,
F A H 1' 2' 3' F A = .... N ,
V F F B = .... N .
A 1
 H
F AV

Slika 6.25 Slika 6.26

Jednadžbe ravnoteže okvirnog Gerberovog nosača (trozglobni nosač) mogu se postaviti, kao i kod ravnog
Gerberovog nosača, na dva načina:
a) tri nezavisne jednadžbe ravnoteže za okvirni nosač u cjelini i dodatna jednadžba momenata za Gerberov
zglob:

 FH  0,  FV  0,  M A  0, MC L  0 ili  MC D  0 ,
kako je to pokazano na slici 6.27 a).
b) okvirni se nosač rastavlja na svoje sastavne statički određene dijelove, dodaju se komponente reakcija veza u
osloncima te horizontalna i vertikalna komponenta sile u Gerberovom zglobu. Zatim se za svaki dio okvirnog
nosača postavljaju tri jednadžbe ravnoteže, što daje ukupno šest jednadžbi sa šest nepoznanica, slika 6.27 b):
za dio nosača AC:  FH  0,  FV  0,  M A  0 ,
te za dio nosača CB:  FH  0,  FV  0,  M B  0 .
F2 F2
C G C G
E H E H
0 0

F1 F1
D D V

H FB H
B B

FA H FBV
A A

FAV

F2
FCV
FC H C G
E C FC H H
0 FCV

F1
D
FB H B
V

H
FA H FBV
A

FAV
Slika 6.27

Grafički se reakcije u osloncima trozglobnog nosača određuju primjenom metode verižnog poligona sila
posebno za svaki sastavni dio okvirnog nosača, te vektorskim zbrajanjem komponenti reakcija u planu sila.
Reakcije u osloncima zajedno s zadanim silama daju zatvoren poligon sila, a sila u Gerberovom zglobu je
unutrašnja sila u planu sila, slika 6.28 b).

a) I P l a n p o l ož a j a : b) P la n s ila :
1 cm crt ˆ  L m
F 1
1 cm crt ˆ  F N
C
D E F A 1
0 F C 1 F A
F C 2
F 1

H F 2

II F B
F C

A F B 2 F = F F
B C1 B1 B 2

F A 2 F 2
F B 1 F C 2= F A 2
F A 1

Slika 6.28
 Ovisnosti između momenata savijanja, poprečnih sila i opterećenja za ravne dijelove okvirnog nosača su iste
kao i kod ravnih nosača, dok se lokalni koordinatni sustav (xOz) postavlja duž konture za svaki dio nosača, s
početkom u krajnjoj lijevoj točki nosača:

d Qz dM y d2M y
  qz ,  Qz ,   qz .
dx dx d x2
Dijagrami uzdužnih sila N(x), poprečnih sila Qz (x) i momenta savijanja My(x) crtaju se u mjerilu duž skice
konture nosača, koja je ujedno os x i nul-linija u tim dijagramima. Kod crtanja N- i My - dijagrama često se odstupa
od ranijeg dogovora o predznacima te se oni crtaju duž konture tako da je skica što preglednija.
Predznaci se određuju isto kao i kod ravnih nosača:
 uzdužna sila je pozitivna, ako uzrokuje rastezanje štapa (vlak),
 poprečna sila je pozitivna, ako na lijevom presjeku djeluje prema unutra, a na desnom
presjeku prema van, a vanjske sile se crtaju u smjeru njihovog djelovanja,
 moment savijanja je pozitivan, ako na unutrašnjoj strani nosača uzrokuje rastezanje,
tj. ako on nosač savija u konkavni oblik, kao u primjeru na slici 6.29.

F2=qa qa
FAH A C FAH 
qa
a B a A B C
MA x
z a V N 
FAV
q  H D
E a D F1=qa E
2qa 0F
2
qa 1 2
FAV  qa 
A 2 3 2
qa qa
A B C  B C 2
MA 
3 My
Qz qa   qa2
2
 E D 1 2
qa
E D F1 2

Slika 6.29

Međuovisnosti su između unutrašnjih sila i opterećenja kod zakrivljenih štapova opterećenih na savijanje (ravninski
zakrivljeni nosači), slika 6.30 a), u diferencijalnom obliku za element nosača na slici 6.30 b):
dN dQ dM
  Q,  N  q  r,  Q r .
d d d

Uzdužna sila N ( j ) u presjeku zakrivljenog nosača određenog kutom j ima smjer tangente, a poprečna sila
Q( j ) ima smjer prema središtu zakrivljenosti. Predznaci se unutrašnjih sila i momenta savijanja određuju kao
ranije kod ravnih dijelova nosača.

Dijagrami unutrašnjih sila N ( j ) i Q( j ) te momenta savijanja M ( j ) crtaju se duž konture zakrivljenog nosača,
koja je nul-linija dijagrama, a vrijednosti se u mjerilu nanose u smjeru normale na konturu, tj. prema središtu
zakrivljenosti nosača, kako je pokazano u primjeru na slikama 6.31 b, c i d.
 a) q( ) q Q+dQ
F1
M M+dM
F2 A B d A B d
ds  ds
d 
q N d r N+dN q
Q
r
r d
 d
 r
q 
0 q
0 q( )
F1
q( )
F1
F2 B
F2 B A
ds
d A C
r
C 
r
r


0
0
Slika 6.30

Za zakrivljeni nosač zadan i opterećen prema slici 6.31 a) ovisnosti između unutrašnjih sila i momenta savijanja
su funkcije opterećenja q i geometrije nosača,   60o ,   120o :

a) na dijelu AB (0 �j 1 � a) :
Za prikazani odsječak treba postaviti uvjete ravnoteže u smjeru tangente normale na kružni luk.
Tangenta se i normala postavljaju kroz točku koja prolazi simetralom kontinuiranog opterećenja:

�j � �j �
�F  0; t N cos � 1 � Q sin � 1 � 0
�2 � �2 �
j
�j 1 � �j �
1

�Fn  0; N sin �
�2 �
� Q cos � 1 � �
�2 � 0
Rqdj 1  0
j
j1�
 R j 1q  �
1

�M y  0;  M y  � dj 1  0
�R sin 2 �
� �
0

�j �
sin � 1 �
�j � �j � �2 � Q tan �j 1 �
Iz prve se jednadžbe izračuna N cos � 1 � Q sin � 1 �te slijedi N  Q �2 �.
�2 � �2 � �j � � �
cos � 1 �
2
� �
j
� �
sin � 1 � j1
�2 �sin �j 1 � Q cos �j 1 � Rqdj  0
Ovo se uvrsti u drugu jednadžbu: Q �2 � �2 � � 1
�j �
cos � 1 � � � � � 0
�2 �
2 2
� �j �
� 1 � j1� � 1
�
sin � 1 �
Kako je �  1  cos j 1  i �cos �
� �  2  1  cos j 1 
�
� �2 �
� 2 � �2 � �
j
Q � 1 cos j 1 �1 cos j 1 �
� 1
   �2 
2 � � � Rqdj 1  0
tj. �j 1 ��
� 2 2 � �
�
cos � � 0

�2 �
 j
�j �1 �j �
Q ( j 1 )  cos � 1 �� Rqdj 1  Rq j 1 cos � 1 �
�2 �0 �2 �
�j �
N ( j 1 )   Rq j 1 sin � 1 �
�2 �
j1
j1� j j j
M y  �  R j 1q  � dj 1  0 jer je poznato �
�R sin 2 � sin 1 � dj 1  2sin 1  j 1 cos 1
j 1�
0 � � 2 2 2
� j1 j1 j �
M y  2 R 2 q �sin  cos 1 �
� 2 2 2 �
b) na dijelu BC ( a �j 2 � b) :

       
N     2qR  sin  sin   2   , Q    2qR  sin  cos  2   ,
2  2 2  2
   
M     2qR 2  sin  sin   2  .
2  2
q B
B
  0,5qR
C
C
 FC N A
A
 R  qR R
R
0 0
B q

2
C
 1
A
 R
MC R
FC 0
N t
 1/2 q
My Q
C
1
n R A
90- 
O
0,87qR

B
Q
C A
R

0
 0,5qR2

 qR 2 B
M
MC
C R A

0
Slika 6.31
Primjer 6.9
q Za okvirni nosač zadan i opterećen prema slici 6.32 treba
odrediti reakcije u osloncima A i B te skicirati i kotirati N-, Qz- i My-
C 2 a D a G dijagrame, ako je zadano:
a x a = 2m,F = 3 kN, q = 2 kN/m, M  6 kNm.
F z M Rješenje:
V E
Ucrtaju se komponente reakcija veza u osloncima A i B te se
A a
F A
 H postave jednadžbe ravnoteže nosača:
F B H
1.  FH  F  FBH  0 ,
B 2.  FV  FA  FBV  q  3a  0,
 3 k N F B V

F  a
F B H 3.  M B   FA  2a  F  a  M  3qa   0, Vrijednosti su
2
C D G
reakcija u osloncima:

FBH  F , FBH  3 kN ,
A  N M 3 F
-3 k N F A FA   qa  , FA  3 kN ,
2a 4 2
FBV  3qa  FA , FBV  9 kN .
B
 9 k N Momenti savijanja u karakterističnim presjecima su (g - gore, d -
F B V
4 k N dolje):
3 k N x m F B V M C   F  a   3  2   6 kNm,
F A  D 
M A  M B  0,
C  D G
1 2 1
 MD D  qa    2  2 2  4 kNm,
2 2
A  5 k N

 M D  d   FBH  2a  M 3  2  2  6   6 kNm,
F  3 k N
MD L  FA  2a  F  a  2qa 2 
Q z
 3  4  3  2  2  2  4   10 kNm,
B 3 k N
F B H MD L  MD d  MD D 
 10 kN m   6  4  10 kNm ( provjera! ) .
 6 kN m  3 , 75 kN m (M D )d ME d   FBH  a   3  2   6 kNm,
 4 kN m  M E  g   M E  d  M   6  6  0, M G  0.

C  Maksimalni je moment savijanja na dijelu nosača CD, slika 6.32:
x D G F

m
 Qz ( x m )  FA  q  x m  0 , x m  A  1,5 m,
 6 kN m q
M
E q  xm2
A  6 kN m M y ( xm )  FA  xm   F a 
 2
M y   3,75 kN m.
B

Slika 6.32
Primjer 6.10
q Za okvirni nosač zadan i opterećen pre-ma slici 6.33 treba
M E D odrediti reakcije u osloncima te skicirati i kotirati N-, Qz i My -
G 2 C 3 m 2 dijagrame duž konture nosača. Zadano je:
F = 5 kN, q = 2 kN/m, M 8 kNm.
Rješenje:

3
F F B H
H
Jednadžbe ravnoteže nosača:
x B
F 1.  FH  F  FBH  0 , FBH  F  5 kN .
2

z B V

A V
2.  FV  FA  FBV  q  5  0 ,
F  3.  M B  FA  5  M  q  5  4,5  0.
A H
 5 k N Slijede vrijednosti reakcija u osloncima:
 F M
F B H Iz (3): FA  q  4,5  , FA  7,4 kN .
 2 ,5 k N 5
G C D Iz (2): FBV  q  5  FA , FBV  2,6 kN .
 N
 Momenti savijanja su u presjecima nosača:
B
F B V  MC L  M  q  2 1  8  2  2 1  4 kNm,
A
F
 7 ,4 k N
V
 M C  dolje   F  3   5  3  15 kNm,
A

x m
MC D  MC L  MC d  4  15 
3 ,4 k N  11 kNm, M G  M  8 kNm ,
G C  E F B V D
5 k N M E   FBH  3  FBV  2   5  3  2,6  2 
    9,8 kNm,
 4 k N  
 2 ,6 k N M A  M B  M H  0.
F A
 5 k N B
H F F B H Iz izraza Qz ( x m )  0 slijedi mjesto ekstremne vrijednosti
Q z momenta savijanja (minimum) na dijelu nosača CED:
A
x m Qz ( xm )  FA  q  2  q  xm  0,
 15 kN m
 8 ,1 kN m FA 7,4
 1 kN m  9 , 8 kN m xm  2   2  1,7 m ,
q 2
4 kN m 
M y ( xm )  M  q 
 2  xm  2  F  3 
G C D
2
E
M     FA  x m   8,11 kNm .

8 kN m  15 kN m Dijagrami unutrašnjih sila i momenta savijanja duž nosača skicirani

H su i kotirani na slici 6.33.
B
M y
A

Slika 6.33
Primjer 6.11
4m Za okvirni nosač zadan i opterećen prema slici 6.34 treba
odrediti reakcije u osloncima A i B te skicirati i kotirati N-, Qz- i
D E My- dijagrame duž dijelova nosača.
Zadano: F1  3 kN , F2  4 kN .

3
F1
F2
3
2 B Rješenje:
Jednadžbe ravnoteže nosača su:
G C
1.  FH   FAH  F2  0,
2

2.  FV  FAV  FB  F1  0,
A 3.  M A  F1  2  FB  4  F2  3  0 .
4m
Vrijednosti reakcija u osloncima iznose:
D E FAH  4 kN , FAV  1,5 kN , FB  1,5 kN .
3

F1 Momenti savijanja u presjecima nosača su:

F2
3

2 B
 M C  L   F1  2   3  2   6 kNm ,
G C FB  M C  d  FAH  2  4  2  8 kNm ,
 M C  g   M C  L   M C  d   6  8 2 kNm ,
2

x
FA H z V
M D  FAH  5  F1  2  4  5  3  2  14 kNm,

A H
M E  F2  2  4  2  8 kNm ,
FAV
MA  MB  MG  0 .
4 kN
Dijagrami unutrašnjih sila N i Qz te momenata savijanja My duž
FA H  dijelova nosača skicirani i kotirani su na slici 6.34.

1,5 kN E
D


B
 1,5 kN
F1 FB
 1,5 kN
G C
 N
A
FAV

 1,5 kN
 FB  4 kN
8 kNm
D E 

14 kNm D
B E
 8 kNm 
G C F2

F1  Qz My B
G C
 3 kN
A 4 kN  2 kNm
FA H 8 kN m
 6 kNm
 A
Slika 6.34
Primjer 6.12
q Za okvirni nosač zadan i opterećen prema slici 6.35 treba
odrediti reakcije u osloncima A i B te skicirati i kotirati N-, Qz- i
2
C 3m D F My- dijagrame, ako je zadano:
q = 2 kN/m, F = 3 kN, M  4 kNm .
2

H 2
E Rješenje:
M o
45 Jednadžbe ravnoteže okvirnog nosača su:
B
1.  FH  FAH  F  cos 45o  0,
2

x V
z  H FB 2.  FV  FAV  FB  q  3  F  sin 45o  0,
FA H A
3.  M A  M  FB (3  4cos 45) 
FAV
 2,12 kN 32
FA H   q  F (3cos 45  2  4cos 45)  0.
 1,077 kN 2
C D Slijede vrijednosti reakcija u osloncima:
 FB  1,52 kN , FAV  6,6 kN , FAH  2,12 kN.
H U točki B uzdužna i poprečna sila imaju vrijednosti:
E 
N N B  QB   FB  cos 45   1,077 kN.
NB
B Momenti savijanja u presjecima nosača su:
A  6,6 kN  M E  L   FAH 2   2,12  2   4,24 kNm,
FAV
 M E  D   M E  L  M   4,24  4 
6,6 kN   8,24 kNm, M A  M B  0 ,
M C   FA H 4  M   2,124  4 
FA V  0,6 kN
  12,48 kNm,
C M D  QB  4  F  2  1,077  4  3  2 
D 
1,92 kN  1,69 kN m,
H F
M H  QB  2  1,077  2  2,15 kNm .
E  Qz  Dijagrami unutrašnjih sila N i Qz te momenata savijanja My duž
B dijelova nosača skicirani i kotirani su na slici 6.35.
 1,077 kN QB
A  2,12 kN
FA H
 12 , 48 kN  m C D  1 , 69 kN  m

  
H
E 
2 ,15 kN  m
8 , 24 kN  m M
B
 4 , 24 kN  m  12 , 48 kN  m My
A
Slika 6.35
Primjer 6.13
Za zglobni okvirni nosač, zadan i opterećen prema slici 6.36,
D M
C odrediti reakcije u osloncima A i B te skicirati i kotirati N-, Qz- i
a E a My- dijagrame, ako je zadano: a = 1 m,
F = 4 kN, q = 2 kN/m, M  4 kN m .
2 a 2 a
q Rješenje:
x F Jednadžbe ravnoteže okvirnog nosača su za nosač ABC u cjelini:
F
z F B H 1.  FH  q  2a  FAH  FBH  0,
G a a
A F A H
V H 2.  FV  FAV  FBV  F  0,
F B
A V  F
H B V
3.  M A  q  2a  a  M  F  3a 
F  FBV  4a  0,
 1 k N C H
 1 k N  F C V 4.   M C  D  FBH  2a  F  a  FBV  2a  0.
D C 1 k N
Slijede komponente reakcija i sile u zglobu C:
  1 M 3
N FBV  qa   F , FBV  3 kN,
2 4a 4
A B
G FAV  F  FBV , FAV  1 kN, FCV  1 kN,
F A V  F B H

 1 k N F
FBH  FBV  , FBH  1 kN, FCH  1 kN,
1 k N 2
F A V
F
D
 C V
FAH  2qa  FBH , FAH  3 kN .
 1 k N C
 Mjesto je maksimalnog momenta savijanja na dijelu AD nosača:
F
Q z
 Qz ( xm )  FAH  q x m  0 , xm  A  1,5 m. Maksimalni
1 k N q
m


x

1 k N  H B je moment savijanja:
3 k N F A H A F B H
G q  xm 2
F  F B V M y ( x m )  FAH  x m  
2
3 kN m 3 k N 1,5 2
2 kN m  3 1,5  2   2,25 kNm.
M 2
 Momenti savijanja u presjecima nosača su:
2 , 25 kN m
E

C
M D  FAH  2a  q 
 2a  2  3  2 1  2 
22

D
 1 kN m
2 2
  2 kNm,
  M E  L  M D  FAV  a  2  11  3 kNm,
m

2 kN m
x

M y

A
G
H B  M E  D   M E  L  M  3  4  1 kNm, M A  M B  0,

M C  0,
2 kN m
M H  FBV  a  3 1  3 kNm,
3 kN m
M G  FBV  2a  F  a  3  2 1  4 1 2 kNm.
Slika 6.36
 Primjer 6.14
Za trozglobni nosač zadan i opterećen prema slici 6.37 a, odrediti
P l a n p o l ož a j a : P la n s ila : reakcije u osloncima A i B (analitički i grafički) te skicirati i kotirati
1 cm crt ˆ . m 1 cm crt ˆ . . N N-, Qz- i My- dijagrame, ako je zadano: q = 3 kN/m.
F B H Grafičko rješenje, slika 6.37 a):
a) F C
q Iz plana sila danog na slici očitane su komponente reakcija u
F B osloncima:
C E
FA  2,1 kN ( FAH  0,8 kN, FAV  1,9 kN) ,
Q F B V
 F C Q
D   FB  4,2 kN ( FBH  0,8 kN, FBV  4,1 kN) .
3

45 o 
Analitičko rješenje za reakcije u osloncima:
B
F C
F 1.  FH  FAH  FBH  0,
3 m

V F
A V
x

B
F A 2.  FV  FAV  FBV  q  2  0,
H F
3.  M A  FBH  2  FBV  4  q  2  3  0,
A H
z
A 2 2 m
22
F A 4.   M C  D   q   FBH  3  FBV  2  0.
2
(NC)D FB H Vrijednosti reakcija u osloncima su:
b)
(NC)L  0,75 kN 4,125 kN FBH  FAH = 0,75 kN ,

FBV  4,125 kN , FAV  1,875 kN ,
 1,856 kN  C  E
FA  FC   FAH  2   FAV  2 

 0,75  1,875
2 2
 2,02 kN ,
D
 1,875 kN B FB V
FB   FBH  2   FBV  2 

 0,75  4,125
2 2
 4,19 kN .
N
A Komponente unutrašnjih sila su na dijelu CD nosača, uz kut
FAV   23,2 , slika 6.37 a):
1,875 kN  NC  L   FC  cos    2,02  cos 23,2 
c) QCD
  1,856 kN,
QCL
 E  0,75 kN
xm

 QC  L   FC  sin     202  sin 23,2 
C
 0,796 kN   0,796 kN.
 FBV  Na dijelu CE nosača, uz kut   21,8 :
D  4,125 kN  N C  D   FC  sin    2,02  sin 21,8 
 0,75 kN B   0,75 kN ,
FB H

Qz  QC  D  FC  cos   2,02  cos 21,8 
A  1,875 kN .
FAH
Slika 6.37
0 ,586 kN  m Mjesto ekstremne vrijednosti momenta savijanja je na dijelu CE
d) nosača:
 2,25 kN  m
C
 2 , 25 kN  m
xm   E Q z ( xm )   QC  D  q  xm  0 ,
 
 QC  D
xm   0,625 m.
D q

B xm2
M y  xm    QC  D  xm  q   0,586 kNm,
M y 2
A
Slika 6.37 /nastavak/ M A  M B  M C  0.

Momenti savijanja su u karakterističnim presjecima nosača:

M D   FAH  3   0,75  3  2,25 kNm ,
M E   FBH  3   0,75  3  2,25 kNm .
Dijagrami unutrašnjih sila i momenata savijanja su duž konture okvirnog nosača dani skicama u mjerilu na slikama
6.37 b, c i d).

Primjer 6.15
Za kružno zakrivljeni nosač zadan i opterećen prema slici 6.38, treba
C M odrediti komponente reakcije na mjestu uklještenja A te skicirati i kotirati N,
Q i M - dijagrame duž konture nosača.
2 Zadano: F , r , M  F r .
Rješenje:
A B
O Komponente reakcije su na mjestu uklještenja A:
MA r FA  F , M A  M  F  r  2 F r .
FA 1
Izrazi za zakonitosti promjena unutrašnjih sila i momenata savijanja duž
D konture zakrivljenog nosača su:
F dio DBC, (0  1  ):
N   1   F  sin  1 , N D  0 , N B  F , N C  0 .
C Q  1    F  cos  1 , QD   F , QB  0, QC  F .
 M   1   F r  sin  1 , M D  0, M B  F r ,  M C  D  0 .
N

dio CA: (0  2  /2)
A FA  F O F
N   2    F  sin   , N A   F , N C  0 .
Q  2   F  cos  2 , QA  0, QC  F .
D
M   2    F r  sin  2  M   F r (1  sin  2 ) ,
Slika 6.38  M C  L   F r, M A =  2F r.
Grafički su prikazi ovih zakonitosti dani u N-, Q- i M - dijagramima na slici 6.38.

  Fr
F C M
C

B
A O  B
 F  2Fr A O
Fr
Q
F  M
D
D
Slika 6.38 /nastavak/

Primjer 6.16
Za trozglobni okvirni nosač ABC zadan i
C M opterećen prema slici 6.39, treba odrediti
V reakcije u osloncima A i C, komponente sile
FC H u zglobu B te skicirati i kotirati N -, Q - i M -
 H F
a  CV dijagrame.
q Zadano: q = 2 kN/m, a = 4 m, M  qa 2 .
FA H
Rješenje:
A B O
a Jednadžbe ravnoteže za cijeli nosač su:
FAV
1.  FH  FAH  FCH  0,
2.  FV  FAV  FCV  q  a  0,
  4 kN a
3.  M A  FCV  2a  FCH  a  M  qa   0,
2
N  FCH
a
C 4.   M B  L  FAV  a  qa   0.
2
45o Reakcije u osloncima i sila u zglobu C su:
 4 kN FBH
qa
FAH   FBV FAV   FBV ,
2
A B 4 kN O FAV  FBV  4 kN,
qa
FCV FCV  qa  FAV  ,
Q  5,66 kN 2
  4 kN FCV  4 kN,
4 kN M qa qa
45 FCH    2 FCV  ,
FAV  B a 2 2
A  qa
xm FBH  4 kN O FAH  FCH   FBH ,
FBV  4 kN 2
Uvrštavanjem slijedi:
FAH  FBH  FCH  4 kN .

Slika 6.39
Mjesto je maksimalnog momenta savijanja na dijelu AB nosača:
C xm
Qz ( xm )  FAV  xm  q  xm   0,
M  M 2
2 FAV a
 32 kN  m xm    2 m.
xm q 2
A B Maksimalni je moment savijanja:
2
 4 kN  m
O q  xm q a 2
M y ( xm )  FAV a    4 kNm.
2 8
Momenti savijanja su u karakterističnim presjecima nosača:
Slika 6.39 /nastavak/ M  M  0, M   M   32 kNm .
A B C