Professional Documents
Culture Documents
Agroturistički Potencijal Općine Kupres
Agroturistički Potencijal Općine Kupres
Studij: Geografija
Martina Markov
Diplomski rad
Mostar, 2018.
Sveučilište u Mostaru
Studj: Geografija
Diplomski rad
Mostar, 2018.
PODACI O DIPLOMSKOM RADU
1. AUTOR
Ime i prezime: Martina Markov
Datum i mjesto rođenja: 4. listopada. 1994., Livno
Studij: Geografija
Matični broj: 2152DS/R
2. DIPLOMSKI RAD
Broj stranica:
__________________________
___________________________
__________________________
__________________________
____________________________
_____________________________
_____________________________
_____________________________
Sadržaj
Uvod.................................................................................................................................. 1
2. Položaj ....................................................................................................................... 3
5. Klima ....................................................................................................................... 12
7. Stanovništvo ............................................................................................................ 17
8. Turizam.................................................................................................................... 20
9. Agroturizam ............................................................................................................. 25
Zaključak ........................................................................................................................ 45
Literatura ......................................................................................................................... 46
Ime Kupres spominje se prvi put i to kao naziv za čitavi kraj u darovnici posljednjeg
bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, izdanoj na Bobovcu 18. rujna 1461. U toj
darovnici svom stricu Radivoju, za pomirbu s njim, prije samog pada Bosne pod Turke.
Za ime odnosno naziv Kupres još nije jasno i nije sigurno od koje riječi dolazi.
Međutim, od više teorija kao npr. od latinske riječi cuprum što znači bakar, ali na ovom
području ne postoje nalazišta bakra pa nije logično da naziv potječe od te riječi. Također
postoji teorija da naziv potječe od riječi „cypressus“ odnosno čempres. Ta teorija isto
ako nije sasvim odgovarajuća jer čempres ne podnosi jake zime koje su prisutne na
ovom području. Ime Kupres sigurno ne dolazi iz slavenskog jezika, pa je teško i pronaći
njegovo pravo značenje. Najtočnija teorija o značenju imena Kupres je ona prema kojoj
naziv dolazi najvjerojatnije od dvije albanske riječi: kupë što znači duboka zdjela i rrash
što znači ravnica.
1
1. Metodologija i cilj istraživanja
Cilj pisanja ovoga diplomskoga rada jest analizirati današnje stanje turističke
ponude općine Kupres odnosno koje su to pogodnosti i mogućnosti za razvoj
agroturizma pod utjecajem prirodnih, društvenih potencijala. Također u radu su opisani
brojni značajni podatci o Kupresu, perspektivama i mogućnostima ulaganja u
razvojturizma općenito ali i agroturizma.
2
2. Položaj
3
3. Geomorfološka obilježja
Milička kotlina
Mrtvička kotlina
Bajramovačka kotlina( Benac,1986.)
4
3.1.1. Milička kotlina
Rudo polje je sekundarna kotlina čije je dno građeno od dolomita. U kotlini se može
naći više vrtača od koji najveća ima dužinu od 300 – 400 metara i na njenom dnu se
nalaze manje sekundarne vrtače. (Cvijić, 1900.)
Milička kotlina obuhvaća i Rilić polje koje presijeca rijeka Milač koja ponire u
aluvijalnim kotlinama koje se nalaze oko njenog korita ali glavni ponor je u Pitomim
livadama. Rilić polje građeno je uglavnom od dolomita ali na mjestima i od jurskog
vapnenca koji su prekriveni slojem pijeska i šljunka. (Cvijić, 1900.)
5
polja. Kroz Mrtvičku kotlinu protječu dvije rijeke jača Mrtvica i nešto slabija Jazmak.
Mrtvica je vijugava rijeka s plitko urezanim koritom a oko korita su uglavnom barovita
područja. Mrtvica ponire u podnožju Kurljaja u mjestu pod nazivom Ponori. Jazmak je
rijeka koja ima barske osobine izvire iz močvarnog područja oko rijeke Mrtvice i gubi
se na rubu zaravni. U središnjem dijelu nalazi se hrpa neogenih jezerskih naslaga Fatelj,
koja razbija riječne mreže i izdvaja tokove. Frtelj je tipična krška vododijelnica koja
razdvaja vode Crnomorskog i Jadranskog sliva. (Cvijić, 1900.)
6
Na području Bajramovačke kotline izmjenjuju se tri oblika:
Dugačke uvale,
Vrtače i
Prostrane ravni
7
Padine vrtača u masivnim jurskim vapnencima uglavnom su s strmim zidovima u
gornjim dijelovima. Vrtače Japage imaju različite oblike dna. Najčešće su konusnog
oblika dna, što ukazuje na aktivni podvodni proces u špiljskom sustavu ispod njih.
Topalovica, Crljenka i Kotlić imaju takav oblik dna. Dno Mrnješnice je konkavno a
vodom potopljena vrtača Rastičevsko jezero ima dno koje je najvjerojatnije ispunjeno
nepropusnim naslagama koje sprječavaju protok vode u podzemlje. (Stepišnik, 2014)
Vukovsko polje ima površinu od 30 km² . Sjeverni okvir Vukovskog polja građen je od
kupasti dolomitni vrhova , dok se na istočnom rubu Vukovskog polja koji je također
građen od dolomita ističe Raduša čiji je najviši vrh visok 1960m a građen je od jurskog
vapnenca. Na južnom rubu nalazi se sutjeska Ravanjska vrata duga 5-600m i široka
100-150m. Ravanjska vrata spajaju Vukovsko s Ravnim poljem. Vukovsko polje se
razvilo oko rasjeda koji se pruža u smjeru istok – zapad. Vukovsko polje se na zapadu
produžuje u uvalu koja ga spaja s Kupreškim poljem a na istoku u Duge Mekotine.
Vukovsko polje je postneogenog nastanka dno polja građeno je od trijaski vapnenaca i
verfenskih škriljavaca. (Milojevic, 1923.)
8
4. Hidrološke značajke općine Kupres
9
Rastičevsko ili Blagajsko jezero je najmanje glacijalno prirodno jezero u kupreškom
polju smješteno između naselja Blagaj i Rastičevo. Jezero se nalazi na sjeverozapadnom
dijelu Kupreškog polja, na nadmorskoj visini od 1200 m, a površina jezera je 1 900 m2.
Prosječna dubina jezera je do 4 m, a najveća dubina do 17 m. Uz Rastičevsko jezero
nema šumske niti šibljarske vegetacije. U jezeru osim ribe, ima i vodenih puževa kao i
endemskog vodozemca tritona. (Jahjefendić, 2014.)
U Kupreškom polju oblikovana su dva vodotoka koja pripadaju različitim morskim
slivovima:
Rijeka Mrtvica protječe središnjim dijelom Kupreškog polja i ima dužinu toka
koji ne presušuje od oko 9,41 km (Ribolovna osnova RU Pastrva, 2009.).
Izvorišne čelenke ove rijeke oblikuju vrela koja izviru na kontaktu Polja i
Stožera. Čine je mnoge pritoke od kojih su najznačajniji Karićevac, Jazmak i
Smrdelj. Rijeka na svom toku ima više ponora, a dva najznačajnija su ponor u
zapadnom dijelu Kupreškog polja, podno planine Kurljaj i iz njega voda otječe
prema Jadranskom moru dok se drugi ponor nalazi u sjevernom dijelu
Kupreškog polja a voda iz ovog ponora otječe prema crnomorskom slivu. Ovaj
tok Mrtvice ima karakter povremene tekućice odnosno presušuje .(Mioč, 2011.)
10
Slika 4: Hidrološka karta općine Kupres
Izvor:https://www.scribd.com/document/388091583/08-Vode-i-vodne-povrine-Layout1-pdf
11
5. Klima
20.00
15.00
10.00
5.00
.00
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
-5.00
Grafikon 1: Prosječna temperatura po mjesecima 2012.goine
12
20.00
15.00
10.00
5.00
.00
-5.00
-10.00
-15.00
Ukupna količina oborina od 1.227 mm/god. čini kupreški kraj u cijelosti vlažnim.
Najveća količina oborina je zimi (353 mm ili 28,8%) i u jesen (343 mm ili 27,9%) kada
su za vegetaciju i čovjeka manje potrebne i obrnuto, najmanje ljeti (273 mm ili 19,4%),
kada su najpotrebnije. Znatan dio ovih oborina propusti se zbog propusnosti kraškog
terena, 78,5 kišnih dana prosječno godišnje, a 46,8 dana s oborinama snijega godišnje.
Snježni pokrivač u tijeku godine je u prosjeku 110 dana.(Skupina autora, 2015.)
160
140
120
100
80
60
40
20
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Tijekom godine 69,2% vjetrova naspram 30,8% tišina ukazuje na značajnu vjetrovitost
ovog kraja u smislu korištenja ovog elementa klime kao prirodnog resursa. Najčešći su
13
vjetrovi bura, kao kontinentalni, i jugo, kao maritimni vjetar. Najveća prosječna
mjesečna jačina vjetrova je kod bure 3,1 bofora u siječnju, a najmanja kod vjetrova
pravca W i NW 0,2 bofora u veljači. Najveću prosječnu mjesečnu brzinu ima jugo od -
10,5 bofora, čija maksimalna brzina dostiže i 120 km/h.
C N NE E SE S SW W NW SUMA
Pravac vjetra Srednja
Čestine pojedinih brzina
30.8 25.1 7.8 2.1 2.8 21.8 4.8 1.8 2.9 100.0
pravaca vjetra (%)
Srednje brzine
pojedinih pravaca 2.6 3.1 1.8 1.9 2.9 2.8 2.4 2.1 2.71
vjetra (m/s)
Izvor: Meteorološka stanica Kupres,2014.
S S Čestine S S Srednje
W E pojedinih W E brzine
pravaca pojedinih
S vjetra (%) pravaca
S
vjetra (m/s)
14
6. Tla na području općine Kupres
Općina kupres ima površinu od 57 766 ha i najveći dio ovog prostora zauzimaju
poljoprivredne površne na koje otpada 62% ukupnog prostora općine Kupres. Nekada
su najveći dio ovog polja zauzimale oranice ali danas se obrađuje manje od 10%
poljoprivredni površina. Danas su te površine najčešće pod livadama i pašnjacima.
Livade su češće na području Kupreškog polja dok su pašnjaci češći na području
Vukovskog i Ravanjskog polja. Šume na području općine Kupres zauzimaju 32%
površine Općine i predstavljaju jednu od najveći gospodarski vrijednosti Općine. Zone
izvan biljne proizvodnje čine svega 1,05% općine Kupres i ograničene su uglavnom na
prostor općinskog središta Kupresa.(Ćorić, Bogunović, Husnjak, 2016.)
Površina
Broj Način korištenja ha %
1 Poljoprivredne površine 35 752,00 62,0
2 Potencijalne Šume 2 863,70 4,95
3 Šume 18 508,70 32,0
4 Zone izvan biljne proizvodnje 641,60 1,05
UKUPNO 57 766,00 100,0
Na širem se području Kupresa nalazi velik broj pedoloških jedinica, formiranih
kao rezultat složenosti i raznolikosti pedogenetskih čimbenika i njihova zajedničkog
djelovanja. Na području poljoprivrednog zemljišta općine Kupres utvrđeno je 14 tipova
tla a to su: koluvijalno tlo, vapnenačko dolomitna crnica, redzina, ranker, smolnica,
eutrično smeđe tlo, distrično smeđe tlo, smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, lesivirano
tlo, antropogena rigolana tla krša, močvarno glejno tlo, niski treset i hidromeliorirano
tlo. Ovih 14 tipova tla spadaju u dvije grupe tla a to su amorfna tla i hidromorfna tla.
(Ćorić, Bogunović, Husnjak, 2016.) Amorfna tla zauzimaju površinu od 36 374,88 ha a
to je 94,19% površin poljoprivrednog zemljišta odnosno 62,9% ukupne površne općine
Kupres. Najčešći tip amorfnog tla na području Kupresa je vapneno dolomitna crnica
koja zauzima 35,5% površine poljoprivrednog zemljišta i 23,8% ukupne površine
općine Kupres. Drugi tip tla koje se najčešće pojavljuje na ovom području su rendzine
one imaju i najviše podtipova tla na području Kupresa. Osim njih češće se pojavljuju
smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, distrično smeđe tlo i ranker. Hidromorfna tla
zauzimaju površinu od 2 241,12 ha što je 5,81% površine poljoprivrednog zemljišta i
3,9% cjelokupne površine općine Kupres. (Ćorić, Bogunović, Husnjak, 2016.)
15
Na području Federacije Bosne i Hercegovine pa tako i na području općine
Kupres poljoprivredno zemljište dijeli se u određene kategorije odnosno u bonitetne
razrede. Imamo osam bonitetni kategorija i podkategorija. Svaka županija odnosno
kanton vrednuje zemljište na području svoje županije s obzirom na njegovu mogućnost
korištenja u poljoprivredi. Namjensko korištenje zemljišta utvrđuje se na osnovi karte
uporabne vrijednosti zemljišta i to:
16
7. Stanovništvo
17
Nakon 1961. slijedi razdoblje u kome dolazi do značajnijeg porasta gradskog
stanovništva zbog jačanja strateškog opredjeljenja socijalističkoga gospodarskog
sustava pema industrijalizaciji i gubljenju interesa za poljoprivrednom granom
gospodarstva. Prema podatcima iz popisa stanovništva 1961. Godine Kupres je imao
550 gradskih stanovnika a već na sljedećem popisu 1971. taj broj se skoro udvostručio i
od tada kontinuirano raste. (Skupina autora, 2009.)
Gradsko stanovništvo
3500
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2013.
18
2013.
75(+)
70-74
65-69
60-64
55-59
50-54
45-49
40-44 M
35-39
30-34 Ž
25-29
20-24
15-19
10-14
5-9
0-4
-300 -200 -100 0 100 200 300
19
8. Turizam
2000
1500
Domaći
1000 Strani
500
0
2007. 2008. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
20
Grafikon 10: Broj turista po mjesecima
Izvor: Turistička zajednica Hercegbosanske Županije
6000
5000
4000
3000
2000
1000
0
2007. 2008. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Rješenje problema kratke turističke sezone na području općine Kupres može biti razvoj
agroturizma. Općina Kupres ima brojne pogodnosti za razvoj agroturizma koje se
očituju očuvanom prirodnom pejzažu čistoj, gotovo netaknutoj prirodi, ekološki
prihvatljivoj proizvodnji autohtonih proizvoda i poljoprivrednim površinama koje su
gotovo nekorištene. Kupres je tradicionalno stočarski kraj zbog toga postoji mogućnost
21
posjeta stočnim farmama na seoskim gospodarstvima koja bi privukla posjetitelje i
izvan zimski mjeseci, pa bi agroturizam mogao postati jedan od osnovnih pokretača
razvoja na području općine. Obnova napuštenih seoskih područja ovisi i o zanimanju
lokalne zajednice da tradicionalnim djelatnostima potakne razvoj malih seoskih
domaćinstava.
Za razvoj agroturizma nužna je edukacija i obrazovanje kadrova koja zbog
ograničenog financiranja u seoskim područjima nije na visokom nivo pa je kvaliteta
raspoloživih ljudskih resursa ispod minimalne potrebne za turističke standarde, kao i da
su stečene kvalifikacije i vještine na nižem nivou. Zbog toga su za razvoj agroturizma
nužna ulaganja u obrazovanje adekvatni kadrova za rad u turizmu. Osim nedostatka
kadrova za razvoj ovakvog oblika turizma ključni problemi su financiranje i često
neefikasna ili neuređena institucionalna struktura Bosne i Hercegovine. Institucionalna
struktura Bosne i Hercegovine se često ističe kao jedna od glavnih prepreka za ukupni
razvoj. Usklađivanje zakonske regulative je od presudnog značaja za daljnji razvoj. Ipak
spor napredak u razvoju turizma ne može se opravdati samo kompleksnom
institucionalnom strukturom. U skladu s Zakonom o gospodarskoj aktivnosti, seoska
domaćinstva moraju biti upisana u registar za obavljanje ugostiteljske djelatnosti koji se
vodi na županijskoj razini, što zapravo predstavlja jedinu organiziranu evidenciju
seoskih domaćinstava koja se bave turizmom u Bosni i Hercegovini.( Madžar, I.,
Madžar, D, 2015.)
22
Izvor: file:///C:/Users/Korisnik/ja/13_Madzar_Madzar%20(2).pdf
23
Izvor: http://www.zlosela.com/p/minski-sumnjiva-podrucja.html
24
9. Agroturizam
25
ruralno iskustvo (seoski turizam): turisti uranjaju u svakodnevni seoski život, a
ruralna naselja profitiraju kroz ekonomske i druge koristi turističkih aktivnosti;
kulturni turizam: odnosi se na kulturu, povijest, arheologiju i ostale kulturne
odrednice predmetnog ruralnog područja;
ostali kombinirani oblici turizma specijalnih interesa: turistička putovanja u
ruralnim predjelima i slično, kao i sve usluge koje nadopunjuju smještaj – razni
događaji, festivali, rekreacija na otvorenom, proizvodnja i prodaja lokalnih
suvenira i poljoprivrednih proizvoda itd. (Jelinčić,2007.)
26
S obzirom na objekte, razlikuju se oblici agroturizma za odmor:
U ruralnoj kući tradicionalne arhitekture,
27
Prema institucionalnom nivou postoje tri nivoa:
1. Državni nivo: Komora za vanjsku trgovinu čija je uloga i zadatak da promovira i jača
turistički sektor kao i da predstavlja interese entiteta tako što ima entitetske
predstavnike u Privrednoj komori entiteta.
2. Entitetski nivo: Turistička zajednica i organizacija čiji je osbovni zadatak da
promovira i jača turistički sektor
3. Kantonalni nivo: Kantonalne turističke zajednice i regionalne turističk zajednice koje
promovišu i razvijaju turističke atrakcije (Ljutić,2013.)
9.1.1. Porez
Prema Zakonu o porezu na dodatnu vrijednost ("Službene novine, broj 9/05 i 35/05),
("Službene novine", broj 44/03 i 52/04) na nekretnine, svaka djelatnost osim stanovanja
se oporezuje. U članu 32 Zakona o porezu na dohodak stoji: “Porez na dohodak iz
28
sredstava koja se, prema članu 20 ovog Zakona, dobivaju iznajmljivanjem kuća,
apartmana, soba i ležaja u turističke svrhe, koji se računa na svaku pojedinačnu
najamninu. Porez na dohodak se računa po stopi od 10% , što sačinjava unaprijed
plaćanje najamnine minus ostali troškovi.
Troškovi koji ulaze u postotak ostvarenih prihoda putem izdavanja nekretnina su
slijedeći:
50% od prihoda ostvarenih putem iznajmljivanja apartmana, soba i ležaja, kao i
naplatom lokalnih turističkih poreza od turista. (Ljutić,2013.)
29
• udaljenost gospodarstva od prve ambulante i pošte manja od 75 km.,
• udaljenost gospodarstva do prve trgovine i gostionice manja od 5 km.
Provjera turističke podobnosti seljačkog gospodarstva:
• da ima odgovarajuće poljoprivredno zemljište,
• da ima odgovarajuću poljoprivrednu proizvodnju,
• da osim stambenog objekta ima i gospodarske zgrade,
• da ima stoku i druge domaće životinje,
• da može gostima, posebno djeci pružiti mogućnost uvida u način
poljoprivredne proizvodnje,
• da je lokacija kuće na atraktivnom mjestu,
• daje do kuće osiguran pristup automobilom,
• da je u kući osigurana električna struja i tekuća voda,
• da se u kući nalazi telefon ili da udaljenost od javne govornice nije veća od 500 m,
• da se seljačko gospodarstvo (kuća, gospodarske zgrade, dvorište i si.) u okviru
ekonomski prihvatljive investicije može preurediti u turističko seljačko gospodarstvo,
• da broj, dob i osobna sklonost članova domaćinstva na gospodarstvu odgovaraju
potrebama pružanja ugostiteljskih usluga. (Bošković, 1999.)
Na području Kupresa sa stanovišta privlačnih ili atraktivnih, prometnih i
komunikativnih čimbenika osim prihvatnih ili receptivnih, uvjeti za razvoj agroturizma
su dobri. Kupres obiluje prirodnim ljepotama, bogatom kulturnom i povijesnom
baštinom i dobrom prometnom povezanošću.
Za razvoj turizma nije beznačajan i hidrografski elementi. Za agroturizam i ostale
ruralne oblike turizma u Kupresu posebnu važnost imaju rijeke ponornice Mrtvica i
Milač koje predstavljaju svojevrstan krški fenomen te Kukavičje jezero, Rastičevsko
jezero i jezero Turjača planinska jezera koja se često nazivaju planinske oči. Kupres je u
reljefnom pogledu planinsko područje, a posebne znamenitosti reljefnog obilježja su:
planina Stožer,koja ima nevjerojatno mnogo izvora u Kupresu se kaže da Stožer ima
izvora kao i dana u godini, Vitorog koji je vrlo razveden masiv s velikim brojem vrhova
s vrlo lijepim krajolikom s mnogobrojnim vrtačama i kamenim blokovima, na
sjeveroistoku Kupreškog polja ističe se skupina vrtača pod nazivom Japage
Društveni čimbenici također imaju veliku važnost za razvoj agroturizma Kupresa.
Razvrstavamo ih u slijedeće skupine:
• kulturno povijesne spomenike,
• kulturne ustanove i manifestacije,
30
• zabavne, sportske, gospodarske i druge manifestacije. (Bošković, 1999.)
Najvažniji društveni čimbenici za razvoj turizma, a time i agroturizma Kupresa su :
- Nekropola Ravanjska vrata koja je nominirana ispred BiH na Listu svjetske baštine
UNSCO-a.
Nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata je najbolje istražena nekropola na
prostoru Hercegbosanske županije. Stećci su najčešće u obliku ploče ili sanduci
koji su uglavnom manjih dimenzija a tek manji broj sanduka ima postolje.
Ornamentika stećaka relativno je bogata i obuhvaća čiste ukrase, socijalne i
religijske simbole. Osim socijalni i religijski simbola pojavljuju se figuralne
predstave kao što su: bordure, stiliziran ljiljan, rozete, zvijezdu, polumjesec,
križ, tordirano uže, ruku s mačem, štit s mačem, mač, arkade, djedovski štap,
ruke, sidro, turnir, kolo, lov, pojedinačne ljudske figure, figure životinja, te
ostale scene. (Jahjefendić, 2014.)
- Temelji rimske bazilike u Otinovcima koji predstavljau jedan od najznačajnijih
ostataka iz doba rimskog na području Kupresa.
Na području porušene župne crkve Sv. Ive istraživanjem 1999.godine otkriveni
su ostaci ranokršćanskog sakralnog kompleksa, bazilike s predvorjem, pratećim
prostorijama među kojima je i baptisterij s krsnim zdencom te više
kasnoantičkih zidanih grobnica. Bazilika u Otinovcima je izduženija nego ostale
crkve a u narteksu i južnoj bočnoj lađi su nađene grobnice. Prema izgledu
bazilike pretpostavlja se da je izgrađena u 5. Ili 6. Stoljeću. (Gudelj,1999.)
31
- Gradine na lokalitetima Poganac kod Kupresa, Vrila, Ravno,
Gradine su ostaci materijalne kulture prethistorijskih stanovnika, a u prvom redu
starih Ilira, koje svjedoče o njihovom boravku na Kupresu. Na Gradcu iznad
Ravnog (Kupres) ostao je i danas je još djelomično sačuvan zid na kome se
dobro primjećuju tragovi stare konstrukcije. Uvjeti na ovom mjestu arhitektura i
pomanjkanje pokretnog arheološkog materijala, daju naslutiti da je ovaj dio
ravanjskog Gradca služio kao obor za smještaj stoke, dok se odmah u
neposrednoj blizini uzidao objekt za zaštitu ljudi, na kom je, vjerojatno zbog
trošnosti, u rimsko doba izvršena generalna rekonstrukcija zidova, pri čemu je
korištena žbuka za povezivanje kamena. (Basler, 1954.)
Gradina Vrila se nalazi iznad sela Vrila. Površina ove gradine iznosi oko 5 290
m² a gradina je okruglastog oblika i ima promjer oko 80ak m. (Gradina se nalazi
na zemljištu sa blagim nagibom, a u kraju kome je stočarstvo u prošlosti kao i
danas davalo osnovni ekonomski akcenat. Ostaci zidova su još i danas povezani
u čvrsti, neprekinuti krug. Gradina Vrila danas svjedoči o gospodarskoj
djelatnosti koja se tu obavljala odnosno gradina je vrlo vjerojatno solidno građen
tor za ovce, i stoku uopće. (Basler, 1954.)
32
Slika 8: Velika gradina kod Vrila
Izvor:Blesar, Đ.,: Prahistorijske gradine i njihova zaštita, Naše strane II,Sarajevo, 1954.
- Dani kosidbe na Kupresu „Streljanica“
- Stalna Etnografska izložba u Hrvatskom domu Kupres
Kupres je u prometnom pogledu područje s relativno dobrom unutarnjom
komunikativnosti i međuregionalnom povezanosti, iako ne leži na primarnim
koridorima. Gospodarska preorijentacija općine Kupres ka razvoju turizma, posljedice
rata te tranzicije društva svedena u okvire općine Kupres u značajnoj mjeri utječu na
planski koncept razvoja prometne infrastrukture i to ne samo primarne magistralne već i
niže rangirane regionalnog i lokalnog značaja. Organizacija poštanskog prometa u
općini Kupres bazira se na PTT jedinicama u Kupresu, Vukovskom, Blagaju, Riliću i
Zvirnjaći. Razvoj telekomunikacijskog sustava bazira se na dogradnji postojećeg
sustava izgranenog u poratnom razdoblju. Izgranen je spojni put svjetlovodnim kablom
od Tomislavgrada do Kupresa i od Kupresa do entitetske granice u Blagaju. Osnovani
su optički razdjelnici u hotelu Adria–ski, Kupresu i Blagaju.(Skupina autora,2012.)
Tabela 3: Prometna infrastruktura na području Hercegbosanske županije
33
Receptivni dio turističke ponude Kupresa koji služi za zadovoljavanje potreba
smještaja, prehrane, zabave i rekreacije turista nije u svim segmentima podjednako
razvijen. Na području općine Kupres svi sadržaji potrebni za značajniji i intenzivniji
razvoj agroturizma nedostaju i predstavljaju limitirajući faktor razvoja. Određeni
kapaciteti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima postoje, ali ih neophodno
preurediti i pripremiti za tržište. Dio kapaciteta nalazimo u brojnim napuštenim
obiteljskim gospodarstvima ili čitavim naseljima, koja se mogu preurediti u veoma
atraktivnu ponudu smještaja. Uređenjem takvih kuća i naselja stvorila bi se vrlo
kvalitetna ponuda smještaja namijenjena ruralnom turizmu u obliku vila, turističkih
naselja na selu, ekoloških sela, pansiona i si. Postoji i mogućnost otvaranja stočnih
farmi na seoskim gospodarstvima koja bi privukla posjetitelje i izvan Kupresa, pa bi
turizam mogao postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je
do sada bio marginaliziran. Obnova napuštenih seoskih područja ovisi i o zanimanju
lokalne zajednice da tradicionalnim djelatnostima potakne razvoj malih seoskih
domaćinstava. (Bošković, 1999.)
Dodatni je argument činjenica da je područje Kupresa ranije bilo značajno područje
uzgoja ovaca i proizvodnje sira. Na taj bi se način povezali raznoliki elementi,
oblikovala bi se turistička ponuda odredišta te bi se stvorila nova turistička regija.
Obnova tradicijskih obrta, posebno onih vezanih za stočarsku djelatnost, te stvaranje
mogućih "staza ovaca i sira" potencijalno su značajan izvor prihoda. Projektom su
obuhvaćene vertikalne strukture, od planinskih pašnjaka i ispaša stoke do proizvođača
na seoskim imanjima do tržišta, poput restorana i objekata seoskog turizma (Šiljeg, A.,
Šiljeg, S.,Šiljković, 2009.).
34
10. Stanje agroturizma na području općine Kupres
Općina Kupres ima dobre preduvjete za razvoj različitih oblika turizma koji nisu
dovoljno korišteni ni promovirani na tržištu. S obzirom na očuvani prirodni krajobraz,
planinska jezera, zaštićene biljne vrste na prirodnim pašnjacima, značajna šumska
područja te na povijesno, religijsko i kulturno nasljeđe, osim zimskog turizma treba
poticati i održivi turistički razvoj usmjeren na seoski turizam koji je temelj za dodatni
izvor prihoda i zapošljavanje mjesnog stanovništva. (Šiljeg, A., Šiljeg, S.,Šiljković,
2009.)
35
Slika 9: Đir sira Kupres
Kušaonica je dodatna turistička ponuda koja se organizira na gospodarstvu na kojemu je
poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, koja je usmjerena ka profesionalnoj
proizvodnji jednog ili nekoliko tipičnih proizvoda karakterističnih za mjesto gdje se
gospodarstvo nalazi (vino, rakije, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, voće, bademi,
tradicionalne slastice, proizvodi od brašna mljevenog na mlin na vodu itd). Na
domaćinstvu ne postoje smještajni kapaciteti već se nude isključivo usluge kušanja i
prodaje tradicionalnih proizvoda.
36
je popunjen npr. samo jedan krevet. Bitno za ruralnu kuću za odmor je to da se ona
može organizirati u samom selu, ili može biti izdvojena iz sela kao samostojeća.
Vlasnik u pravilu ne živi na tom gospodarstvu već može živjeti u drugom mjestu, ali
postoji stalna komunikacija gost-domaćin. Kao dodatni marketinški „mamac“ ali i kao
dodatan doprinos očuvanju i popularizaciji ambijentalne arhitekture, ruralne kuće za
odmor mogu nositi i regionalni specifični naziv.
37
nalazi. To se prvenstveno odnosi na objekte unutar ruralnog kampa te same smještajne
jedinice.
Na području općine Kupres ne postoji ruralni kamp ali prema master planu
razvoja turizma postoji inicijativa za izradu kampa na području Kukavičkog jezera.
Kukavičko jezero je omiljeno izletište stanovnika Kupresa u ljetnim mjesecima.
Uobičajeno je da obitelji odlaze na kupanje na jezero dokle to temperatura vode
dozvoljava. Okolina jezera nije uređena i ne postoje nikakvi sadržaji. Ideja ovog
projekta je okolinu jezera pretvoriti u kamp. Urediti okolinu jezera organizirati
ugostiteljske sadržaje male drvene kućice koje će nuditi jednostavne obroke kupreški
sir, jogurt i ostale autohtone proizvode i pića prvenstveno imati na umu domaće likere,
sokove i slično. Kamp je zamišljen kao mali kamp u kojem se može smjestiti do 200
osoba odnosno 50-ak drvenih kućica. Cilj projekta je unaprijediti kvalitetu života
lokalnog stanovništva te osim lokalnog stanovništva na jezero privući i obiteljske turiste
te sve ostale koji su spremni zaroniti u jezero ili se samo osvježiti u šumi.(Skupina
autora 2009)
38
Tabela 4: Ponuda u sklopu turističkog seoskog gospodarstva
39
11. Dopuna ponude seoskog turizma
40
Slika 13: Neke biljne vrste na području Kupresa
Nadmetanje kosaca na 'Strljanici' također je jedna od nadopuna agroturizma koja
svake godine okupi više tisuća posjetitelja. Posjetitelji ove manifestacije na prostranim
sjenokošama uživaju u čistoj prirodi gledajući pučki ritual. Riječ je o manifestaciji koja
svaki put umnogome pridonese da u zaborav ne padne višestoljetna
tradicija.(https://www.agroklub.ba/sajmovi-dogadjanja/kosidbom-cuvaju-kupresku-
bastinu/25644/ )
41
Stalna Etnografska izložba također je jedan od dodatni ponuda seoskog turizma
smještena je u Hrvatskom domu Kupres na površini od 20m² i raspolaže sa 300
eksponata sakupljenih na prostoru Kupresa i bliže okolice. Tu se može vidjeti staru
kuprešku nošnju također mogu se vidjeti vezovi i različiti ručni radovi iz tih starih
vremena predmeti vezani za tradicionalne zanate kao što su:
kovački alati( nakovanj, mijeh, čekić, kliješta),
tesarski alati( ručne pile, žage za trupce, sjekire),
opančarski alati( kalup za opanke, oplate, alati za šavljenje kože
stolarski alati( blanje, svrdla, čekići, kalajdžijski alati) (http://www.attivo-
kupres.org/Repository/Documents/Kupres_turisticki_vodic.pdf )
42
12. Planovi za razvoj agroturizma na području općine
Kupres
43
biti populacija starije dobi, koja je inače i najviše zastupljena na selu odnosno u
ruralnim područjima. Stimulacijom i podrškom razvoja agroturizma u Kupresu jedna od
najvećih koristi bila bi i ta što bi se na selo počeli vraćati mladi ljudi.
Promidžba, prodaja, istraživanje i druge marketinške aktivnosti od ogromnog su
značenja za razvoj agroturizma. Njihova organizacija je specifična u odnosu na
ugostiteljska i turistička trgovačka društva koja imaju kadrovske, materijalne i druge
mogućnosti za to. Troškovi promidžbe i marketinga su veliki i zahtijevaju velika
financijska sredstva ako ih obavlja svako seljačko gospodarstvo pojedinačno. Na to se u
početku razvoja praktično niti ne može ozbiljnije računati. Zbog toga je neophodna
pomoć turističke zajednice koja je za sada na području općine Kupres, Hercegbosanske
županije ali i Bosne i Hercegovine nedovoljna. Ne postoji profesionalna marketinška i
prodajna platforma na nivou Bosne i Hercegovine. Tako da je i promocija seoskog
turizma neujednačena, nedostatna u smislu kvalitete i financijskih sredstava, bez
adekvatne koordinacije i smjernica za efektivan marketinški miks. Kroz institucije
turističkih zajednica koje promoviraju njihovu djelatnost kroz vlastitu internetsku
stranicu i druge komunikacijske materijale, te posredujući u njihovim kontaktima s
ostalim medijima, svakako se može naći poseban prostor i za razvoj i potporu seoskom
turizmu kao zasebnom segmentu turističke ponude. ( Madžar, I., Madžar, D, 2015.)
44
Zaključak
45
Literatura
46
18. Master plan razvoja turizma za područje Kupresa, Kupres, 2009.
19. Strategija razvoja općine Kupres 2016.-2020., Kupres, 2015.
20. Strategija razvoja poduzetništva općine Kupres 2012.-2020., Kupres, 2012
21. Zakon o poljoprivrednom zemljištu; službene novine FBiH 52/9
http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2009/zakoni/32bos.htm
22. https://www.agroklub.ba/sajmovi-dogadjanja/kosidbom-cuvaju-kupresku-
bastinu/25644/
23. http://www.attivokupres.org/Repository/Documents/Kupres_turisticki_vodic.pdf
47
Popis tablica, slika i grafikona
Grafikon 1: Prosječna temperatura po mjesecima 2012.goine ........ Error! Bookmark not defined.
Grafikon 2: Prosječna temperatura po mjesecima 2017.godine .................................................. 13
Grafikon 3: Prosječna količina padalina po mijesecima 2012. ................................................... 13
Grafikon 4: Čestina i pravac vjetra na području općine Kupres .................................................. 14
Grafikon 5: Broj stanovnika po popisima ................................................................................... 17
Grafikon 6: Broj gradskog stanovništva po popisima ................................................................. 18
Grafikon 7: Dobno spolna struktura stanovništva ....................................................................... 19
Grafikon 8:Nacionalni sastav stanovništva ................................................................................. 19
Grafikon 9: Broj turista po godinama.......................................................................................... 20
Grafikon 10: Broj turista po mjesecima ...................................................................................... 21
Grafikon 11: Broj turistički noćenja po godinama ...................................................................... 21
Grafikon 12: Važniji gospodarski elementi presudni za razvoj seoskog turizma ....................... 22
48