See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/311270857

Uloga i stil rada nastavnika u savremenoj školi

Article · October 2009

CITATIONS READS
0 1,688

1 author:

Semir Sejtanic
University Dzemal Bijedic Mostar
21 PUBLICATIONS   2 CITATIONS   

SEE PROFILE

Some of the authors of this publication are also working on these related projects:

1st International Conference on Education/1. Međunarodna konferencija o obrazovanju View project

1st International Conference on Education/1. Međunarodna konferencija o obrazovanju View project

All content following this page was uploaded by Semir Sejtanic on 01 December 2016.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

mr. Semir Šejtanić,
IV osnovna škola Mostar
tel. 00 387 61 467 396

ULOGA I STIL RADA NASTAVNIKA U SAVREMENOJ ŠKOLI

Rezime: Uzimajući u obzir promijenjenu ulogu nastavnika i njegovog cjelokupnog

odnosa i stila rada, kao prepoznatljive namjerne i usmjerene aktivnosti, u radu smo prezentovali
savremene poglede na ulogu i stil rada nastavnika u školi . U savremenoj školi učenik se dovodi u
poziciju subjekta i ravnopravnog nastavnikovog partnera. To znači da učenik dobiva istu ulogu
koju ima i nastavnik u odgojno-obrazovnom procesu. Od stila rada nastavnika u velikoj mjeri
zavisi i uspjeh učenika. Uspješni nastavnici, nastavnici koji uvažavaju učenike i njihovo
mišljenje, organizovat će nastavni rad tako da i učenici i on sam teže istom cilju.Ovo obilježje
možemo prepoznati kod nastavnika sa demokratskim stilom rad u savremenoj školi.

Ključne riječi: stil rada, uloga, učenik, nastavnik,savremena škola.

1. Uvod
Savremene promjene u cjelokupnom sistemu odgoja i obrazovanja, zahtjevaju od
nastavnika da to bude osoba od povjrenja, odgajatelj, savjetodavac, prijatelj, organizator,
koordinator, saradnik, inovator, ocjenjivač, mentor; jednom rječju svestrana osoba. U savremenoj
školi ( u budućnosti još više ) uloga nastavnika je daleko šira, raznovrsnija i bogatija. On treba da
bude aktivan u školi, izvan škole, u slobodnim aktivnostima, kulturnoj i javnoj djelatnosti škole.
Dobar nastavnik ne odupire se uticaju učenika, jer će svoju izuzetno odgovornu ulogu uspješno
ostvariti, ako sa njima dobro sarađuju. Sarađivati u ovom kontekstu ne znači da samo nastavnik
sluša prijedloge učenika, mada je i to veoma važno, već sarađivati znači prihvatanje prijedloga
učenika, ako su objektivno za prihvatiti ili objasniti zašto se određeni prijedlog ne može
realizovati. Nije moguće dobro i demokratski raditi u odjeljenju ako se ne prihvata uticaj učenika.
Ako nastavnikovo ponašanje i stil rada nisu u potrebnoj mjeri uslovljeni radom i ponašanjem
učenika, onda tu nema interakcije, a nastavni proces mora biti interakcija.

1
 2. Uloga nastavnika u savremenoj školi

Nastavnički poziv je jedan od najstarijih poziva koji svoje korjene ima u periodima prije
nastanka škole kao institucije ( vrači, ratnici koji su prenosili svoja znanja iz ratnih vještina
mladim naraštajima ). Svako društvo za ovaj častan poziv biralo je ljude u koje su imali najviše
povjeranja i koji su bili najcjenjeniji u datom društvu. Od samog nastavnika, njegovog stručnog
kvaliteta, njegovog stila rada u mnogome je zavisilo da li će se dostignuti nivo pedagoškog
znanja adekvatno sprovesti u praksu.
U učenjima starogrčkih filozofa ( Platona, Aristotela i dr. ) nalazimo brojne uslove i
zahtjeve koje su morali ispuniti budući učitelji. Naglašavajući značaj odgoja i obrazovanja za
državu, Platon slikovito naglašava da „državi neće štetiti ako obućar nema pojma o svom zanatu,
jedino će Atenjani ići lošije obuveni, ali ako vaspitači budu loše ispunjavali svoju obavezu, onda
će stvaraiti pokoljenja neznalica i poročnih ljudi koji će upropastiti zemlju“. ( Prema; Ilić,
2006:72)

Od nastavnika se oduvijek očekivalo i očekuje da svojim radom, zalaganjem osobinama,

ponašanjem, stručnom osposobljenošći bude primjer, ne samo učenicima, nego i društvu kao
cjelini. Lični primjer je najbolje sredstvo poučavanja, tako da nije svejedno ko će taj primjer
davati. Djeca se identifikuju sa svojim nastavnikom.
Osim moralnih vrlina, stručne kompetencije od nastavnika se očekuje da ima visoke ili
relativno visoke intelektualne sposobnosti. Od nivoa tih sposobnosti zavisi koje će vrste
aktivnosti nastavnik moći uspješno da obavlja i kakvi će biti dometi tih aktivnosti. Osim toga,
neophodno je da nastavnik posjeduje i dobro pamćenje. On treba da pamti ne samo sadržaje
nastave koju predaje, nego mu je dobro pamćenje potrebno da bi mogao poznavati i individualne
razilike i sposobnosti svakog učenika.
Pod uticajem najnovijih naučno-tehnoloških promjena, dešava se jedna promjena u
strukturi, položaju i ulozi nastavnika. Zahvaljujći novim tehničkim pomagalima i savremenim
nastavnim sredstvima, rutinski dio nastavnikovog angažovanja na prenošenju znanja smanjuje se
u korist kreativnog planiranja nastavnog procesa.

2
 Nekada je nastavnik bio osnovni i glavni nosilac odgojno-obrazovne djelatnosti u školi.
Danas se situacija u velikoj mjeri izmijenila. Uloga nastavnika u školi mijenaja se i u zavisnosti
od samih odnosa u odgoju. U autoritarnoj odgojno-obrazovnoj organizaciji nastavnik je u
cjelokupnoj aktivnosti dominirajuća ličnost. Nastavnikova uloga u savremenoj demokratskoj
školi nije samo obrazovanje već i odgojno djelovanje. U toj ulozi on mora stalno rasti i razvijati
se i u svom mišljenju i u svom djelovanju. Danas nastavnik ne treba biti samo predavač i
ocjenjivač, već sve više „ planer, programer, dijagnostičar, istraživač, organizator, vodič,
inovator, savjetodavac i vaspitač. Što nastavnik u većoj mjeri vrši te savremene funkcije, njegov
stil rada je manje klasični autoritaran, a više invetivan i demokratičan. „ ( Ilić, 1999:141. )
Nastavnik je organizator nastave a istovremeno komunikacioni partner svojih učenika.
Villiam Glasser za potrebe savremene škole nalazi izlaz u kvalitetnom obrazovanju koje
nije zasnovano na prisili i autoritarnom stilu rada nastavnika. Preme ovom autoru „ uspješan
nastavnik jeste onaj koji uspije uvjeriti ne polovicu ili tri četvrtine nego sve njegove ili njezine
učenike da u školi kvalitetno rade“. (Glasser, 1994:25). On također navodi da je poučavanje
teška aktivnost, posebno što se zanemaruju potrebe i učenika i nastavnika. Sve metode
poučavanja koje zanemaruju ove potrebe osuđene su na propast, smatra Glasser. „ Za kvalitetan i
produktivan rad i motivisanje učenika vrlo je značajno uspostaviti pozitivan razredni odgoj, koji
se najčešće opisuje kao svrhovit, radni, opušten, srdačan, poticajan i sređen. Ovakav ugođaj
olakšava učenje time što upravlja i održava pozitivan odnos i motivisanost učenika za nastavni
čas“ ( Glasser, 1994:45). Cilj novog obrazovanja je da se školsko upravljanje koje ne zanimaju
učeničke potrebe ili rekli bismo autokratski stil rada zamijeni voditeljskim upravljanjem ili
demokratskim stilom rada.

3. Stil rada nastavnika u savremenoj kvalitetnoj nastavi

Za razliku od tradicionalne nastave koja više računa vodio o nastavnom gradivu nego o
učeniku i načinu usvajanja tog gradiva, posljednjih godina prilazi se diferencijaciji nastave i
individualizaciji odgojno-obrazovnog rada, kako bi se što uspješnije realizovali ciljevi koje
društvo postavlja pred školu.
Savremena škola svakim danom prerasata iz ustanove za prenošenje znanja u odgojno-
obrazovnu organizaciju u kojoj se to znanje stiče i gdje učenik uz saradnju i partnerstvo sa
nastavnikom razvija svoje sposobnosti i formira ljudske vrijednosti. Savremena kvalitetna škola
3
osposobljava učenika da spoznajući svijet sudjeluje u njegovom mijenjanju i svojom elastičnom i
dinamičnom strukturom rada u kojoj dominira demokratski stil rada sve se više oslanja i koristi
bogasatavom odgojno-obrazovnih izvora za učenike, a sve manje ostaje zaseban, izoliran
informacioni sistem.
Cilj kvalitetne škole je da i učenik i nastavnik rade kvalitetno uz međusobno uvažavanje.
Kvalitetna škola teži da djeluje bez prisile i neuspjeha. Za razliku od tradicionalne škole u kojoj
se odgojno-obrazovni rad zasniva na vanjskom podražaju, na klasičnoj teoriji motivacije ( S –R
teoriji; teoriji podražaj-reakcija), kvalitetna škola zasniva se na Teoriji kontrole ( na unutrašnjoj
motivaciji ) i realitetnoj terapiji.
Teorija kontrole svoje tumačenje zasniva na tome „ da se sva ljudska bića rađaju s pet osnovnih
potreba ugrađenih u njihov genetski ustroj. To su preživljavanje, ljubav, moć, zabava i sloboda.
Čitav život moramo živjeti kako bismo najbolje zadovoljili jednu ili više tih potreba“. ( Glasser,
1994:54 )
Realitetna terapija odnosi se na rad sa učenicima koji postižu slab uspjeh. To su većinom
učenici koji imaju određene poteškoće u razvoju. Cilj realitetne terapije je pomoć ovoj kategroji
učenika da prebrode postojeće smetnje, da ih ohrabrimo, izvučemo iz neuravnotežene situacije
kako bi zadovoljili osnovne zahtjeve kvalitetnog rada.

Da bi se ostvario kvalitetan rad veoma je važno koji stil rada koristimo u radu sa djecom.
William Glasser navodi četiri uslova za kvalitetan rad:
 „ da vas poznaju i cijene kao osobu koja je kreirala ugodno radno okruženje;
 da vjeruju kako je to što od njih tražite korisno;
 da su voljni dati sve od sebe te
 da su naučili vrednovati vlastiti rad i na temelju toga ga i poboljšavati.“
( Glasser, 1994:79 )

Možemo primjetiti da navedene uslove za kvalitetan rad može jedino ispuniti nastavnik sa
demokratskim stilom rada. Najveći nedostatak našeg tradicionalnog sistema jeste što mnogi
nastavnici koristeći pogrešan stil rada, najčešće autokratski, nastojali „motivisati „ učenike da
rade beskoristan posao. Nastavnici koji se koriste „šefovskim“ upravljanjem a ne demokratskim

4
vođenjem, ne shvataju da se učenici ne mogu motivisati da rade ono što ne zadovoljava njihove
potrebe. Glasser navodi četiri temeljna elementa voditeljskog demokratskog upravljanja:
1. „Voditelj uključuje djelatnike ( učenike ) u raspravu o kvaliteti određenog posla i
vremenu potrebnom kako bi se obavio pa radnici mogu reći svoje prijedloge....
2. Voditelj pokazuje ili simulira posao kako bi radnik koji ga obavlja tačno vidio šta
rukovoditelj očekuje....
3. Voditelj traži od radnika provjeru ili ocjenu kvaliteta vlastitog rada...
4. Voditelj radnicima olakšava rad....“ ( Glasser, 1994:42 )

U kvalitetnoj školi zadatak nastavnika je da objasni učenicima korisnost onoga što tražimo od
njih.
Uspješni nastavnici u kvalitenoj i savremenoj školi vode:
 „više demokratski a manje autokratski
 više partnerski a manje autoritativno
 više kooperativno a manje patrijahalno
 više konzultivno a manje savjetodavno
 više kolegijalno a manje direktivno
 više participirajuće a manje hijerarhijski
 više indiosinkratski a manje biokratski“
( Brajša, 1995:106 )
Uspješan nastavnik je uspješan vođa koji, demokratski kolegijanlno, participirajući i
humanistički pospješuje odgojno-obrazovni proces u školama. Demokratski stil rada koji
pospješuje timski rad je preduslov kvalitetne škole. Savremena škola je ekipno usmjerena škola.
U njoj se uči zajedno raditi, kreirati povoljno okruženje, zajedno voditi i odlučivati. To je škola
kolegijalnosti i timskog rada a ne škola individualne evoluacije.
Nastavnik svojim radom, ili rekli bismo svojim stilom rada, mora pronalaziti inovacije da bi
njegov rad zadovoljio sve aspiracije i potrebe današnjih učenika i savremenog društva. On bi
trebao biti pomagač, strateg, prijatelj i osoba koja treba da omogući svakom učeniku maksimalno
da razvije svoje sposobnosti i umijeća. Inovativnog nastavnika mogli bismo prepoznati po
slijedećim karakteristikama:
 orginalnost ideja

5
  istarživač
 kritičan je u prosuđivanju
 permanentno se obrazuje
 vlada savremenim metodologijama

Navedene karakteristike možemo prepoznati kod nastavnika sa demokratskim stilom rada.

Jedna od bitnih karakteristika demokratskog stila rada je stvaralaštvo putem kojeg nastavnik
podstiče učenike na kreativnost i inovativnost. Učenik radeći kreira, a kreirajući putem svojih
osjetila organizuje misaonu aktivnost koja dovodi do novih otkrića, inovacija, izuma ili
orginalnih rješenja zadataka u konkretnoj problemskoj situaciji. Kreativni učenici su stalno u
traganju za nečim novim, savremenijim. Stalno pronalaze nove, lakše i korisnije obike rada, što u
krajnjoj mjeri doprinosi unapređenju odgojno-obrazovnog rada i boljem uspjehu učenika.

Bezbroj puta je već konstatovano kako tradicionaln nastava ne samo da potiskuje i guši
samostalnost i samoinicijativnost učenika, već i sputava inovativnost nastavnika. Efikasnost
tradicionalne nastave ogledala se u količini informacija koje su učenici usvojili, a ne u kojoj mjeri
su učenici osposobljeni da samostalno stiču znanja i da li su sposobn da odvoje važnije od manje
važnog. Savremena i škola omogućava stvaranje veće organizacije u kojoj su uključeni, pored
nastavnika, učenici i roditelji.

4.Zaključak

Promjene u društvu utiču na promjene u školi, a promjene u školi u najvažnijem dijelu

odnose se na promjenu pozicije nastavnik i njegove uloge i stila rada u nastavnom procesu.
Opstojnost i budućnost škole ogleda se u njenoj odgojnoj ulozi. Da bi nastavnik bio odgajatelj tj.
da bi ispunio svoju odgajateljsku ulogu, on mora djecu voljeti, uvažavati njihovo mišljenje,
podsticati ih na postizanje dobrih rezultata, ali sa njima dijeliti i eventualne neuspjehe. Uspješnost
i djelotvornost nastavnika kao odgajatelja više ovisi o kvaliteti uspostavljenih odnosa, a manje o
poznavanju predmeta kojeg predaje, mada se i ova komponenta ne može zanemariti. Zahvaljujući
dobrom stilu rada, nastavnik može postići bolje rezultate u odgojno-obrazovnom procesu. Ovo se
ne odnosi samo na izbor metoda rada, nego se stil rada ogleda i u cjelokupnoj individualnoj

6
pedagoškoj praksi nastavnika. U stilu rada nastavnik izražava svoju samostalnost, kreativnost,
inicijativnost, demokratičnost ili autoritarnost, nedosljednost, neodgovornost.
U savremenoj školi djeca trebaju zauzeti centralnu ulogu, a škola treba postati mjesto na kojem se
istražuje, ispituje, zajednički rješavaju problemi i vodi promišljeni dijalog. Učenici trebaju školu
doživljavati kao mjesto gdje se dijete razvija u kognitivnom,emocionalnom i društvenom smislu i
gdje će djetetova motivacija za rad biti na visokom nivou.

Short summary

Considering the modified role of teacher and his entire intercourse and working style as
recognizable intentional and aimed activity, this work presents the modern views on the role and
style of teacher in a school. In a modern school, students are brought into a position of subjects,
and students are the equal teacher’s partners. That means that students get the same role as a
teacher in the educational process. Students’ achievements depend on teacher’s working style. A
successful teacher, a teacher who respects students and their opinion will organize his work in a
way that students and a teacher aspire to the same goal. We can recognize this peculiarity in a
teacher with a democratic working style in modern school.

Key words: working style, role, student, teacher, modern school.

Literatura:
1. Bogojević, S . ( 2001 ): Stilovi odgoja, Filozofski fakultet u Banjoj Luci, Banja Luka
2. Brajša. P. ( 1994 ): Pedagoška komunikologija, Školske novine, Zagreb.
3. Glaser. W. ( 1994 ): Kvalitetna škola, Eduka, Zagreb.
4. Glaser. W. ( 1994 ): Nastavnik u kvalitetnoj školi, Eduka, Zagreb
5. Gordon. T. ( 1998 ): Kako biti uspješan nastavnik, Kreativni centar.
6. Havleka. N. ( 2000 ): Učenik i nastavnik u obrazovnom procesu, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd.
7. Ilić, M ( 2000 ): Responsibilna nastava, Univerzitet u Banjoj Luci, Banja Luka
8. Ilić. M. ( 1999 ): Od tradicionalne do kvalitetne škole, Radovi, Banja Luka
9. Ilić. M. ( 2006): Školska pedagogija, Učiteljski fakultet u Užicama, Užice

7
10. Osmić. I. ( 2001 ): Komunikacija i interakcije u nastavnom procesu, Grafičko-
izdavačka društvo „ Grin“, Tuzla
11. Pedagoška enciklopedija. ( 1989 ): Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo

8
 9

View publication stats