UNIVERZITET U BANJOJ LUCI

FILOZOFSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ ETIKE

EP O GILGAMEŠU

Mentor: Student:

Doc.dr Goran Stojanović Nikola Bogićević 352/15

Banja Luka, 2016

2
 SADRŽAJ

UVOD 5

DIO PRVI 6

DIO DRUGI 7

DIO TREĆI 8

LITERATURA 11

3
4
UVOD
Koliko god voljeli ili ne voljeli drevne istočne civilizacije složićemo se da svi
zajedno imamo veliku intelektualnu dužnost da ih u akademskom diskursu ne zaobiđemo.
Objektivno gledano, Ep o Gilgamešu ima veliku misaonu tradiciju i od velike je
akademske i intelektualne važnosti. Jedna od najstarijih ispričanih priča koja je ostala
sačuvana i danas ne prestaje da privlači pažnju kako mladih učenika i studenata tako i
ostalih ljudi koji dijele kulturu čitanja knjige. Stoga će ovaj seminarski rad predstaviti
narativ djela u kratkim crtama i pokušati da pokaže njegove bezvremene, transistorijske
etičke vrijednosti koje ne jenjavaju. Kako bez navedenog transistorijskog i trans-
svjetskog karaktera ne možemo ni prići vrijednostima djela, sadržaj Epa o Gilgamešu se
mora posmatrati iz hipostaziranog mitologizovanog ugla. Zato bi bilo dobro više se držati
tumačenja osnovnih elementa i momenata akcije heroja u homogenom mitu a manje
samog sadržaja djela. Osnovni elementi djela će zato biti početak, koji pokazuje prvu
poziciju nedodirljivog poluboga ( tačnije dvije trećine boga, a jedne čovjeka ) i
upoznavanje Enkidua poslije kojeg se smisao njegove egzistencije mijenja, ulazak i
posvećenje u novi život te upoznavanje sa smrću i dodirivanje tragičnog patosa života.

Sve je video on, gospodar zemlje.

Upoznao je svakoga i svačije znanje i delo,
sve je razumeo.
Video je život i rad ljudi.
Izneo je na svetlo tajne i skrivene stvari.
Mudrost, kao ponor duboka, bila mu je jasna.
Doneo je vesti iz vremena pre velikog potopa.
Dugim putem išao je u daljinu.
Mučno je bilo dugo putovanje i tegobna vožnja.
Svu muku dao je patnik napisati klinovima.
U tvrdom kamenu uklesana su sva dela
i sve patnje.

5
DIO PRVI

Početak prve ploče ilustruje vanvremenski karakter heroja "koji je donio vijesti iz
vremena prije velikog potopa, koji je otrkio tajnu smrti i zagrobnog života" i njegovu
poziciju na početku i na kraju u isto vrijeme. Gilgameš je imao neopisivu moć. Bio je
moćni despot grada Uruka. Izgadio je veliki zid oko grada i sveti hram na brdu posvećen
boginji Ištar. Sve stanovnike grada držao je u ropskom i potlačenom položaju. Njegov
ego je bio neizmjeriv. Nakon jadikovanja ljudi, Anu, bog neba, smilova se i poruči
boginji Aruru da oblikuje i kreira stvorenje koje će po moći biti ravno Gilgamešu. Ona to
čini i stvara Enkidua, biće koje u početku simbolizuje polu-životinju koja nema racio i
znanje o pravoj egzistenciji. On trči u divljini i živi sa životinjama sve dok mu bogovi ne
otkriše tajnu života u vidu seksualnog čina. Nakon toga Enkidu više nije nevin, spoznao
je svoju ljudsku stranu. On se oblači i dolazi u Uruk da izazove Gilgameša na dvoboj.
Gilgameš je usnio strašan san koji mu je nagovijestio dolazak mračnih i teških dana.
Snovi imaju poseban karakter u drevnim civilizacijama. Oni predstavljaju nedokučive
simbole nesvjesnog. Kroz snove sile sudbine i bogovi se obraćaju egzistenciji heroja.
Gilgamešovi snovi će se stoga obistiniti kao što se uvijek i obistine. Enkidu dolazi u Uruk
i on i Gilgameš počinju borbu. Nakon duge borbe Gilgameš u tom činu prvi put osjeti
ranjivost i nesposobnost da ukloni opasnost. Po prvi put biva uzdrman i ograničen u
svojim moćima. Trećina čovjeka u njemu polako počinje da mu se otkriva. Gilgameš je u
borbi spoznao brata. Njihova borba simbolizira susret dvije ljudske egzistencije, koje su
vječno u raskoraku između nebesa i zemlje. Oni su dva čovjeka, koji su sami za sebe
nedovoljni i nužno su upućeni jedan na drugoga. Između njih dvojice se rađa velika
ljubav i prijateljstvo. Dakle, scena borbe pokazuje mitski karakter prijateljstva i ljubav
između ljudi. Sledeće scene prikazuju borbu dvojice prijatelja protiv zlih sila i stvorenja
koja sudbina i bogovi šalju ljudima. Prvi zadatak je savladavanje ogromnog čudovišta,
Humbabe, kojeg je bog Bel poslao na strah ljudima. U međuvremenu Enkidu osjeća strah
od ljudske sudbine. On osjeća zov divljine i hoće da se vrati u svoj stari život. Mračni san
mu je ukazao na nesreću. Bježi iz Uruka i Gilgameš čuvši za to odlazi da ga traži. Nalazi
ga u stepi i uvjerava ga da se vrati i da se bori sa njim protiv Humbabe. Dva prijatelja

6
odlaze na Brijeg Bogova te uz pomoć boga Šamaša i njima naklonjenog sna ubijaju
čudovište. Nakon toga se vraćaju u Uruk i bivaju proslavljeni od strane svih stanovnika
grada.

DIO DRUGI

Ali zli bogovi egzistencije ne miruju. Sve ima svoju cijenu. Boginja Ištar se
ponudi Gilgamešu i obeća mu slavu i razne počasti ako legne sa njom. On ju drsko odbi.
Ona se požali Anuu koji na njen zahtjev posla nebeskog bika da ga ubije. Anu pusti stvora
na Uruk ali Gilgameš nije bio sam i nezaštićen. U pomoć mu priteče njegov prijatelj
Enkidu. Zajedno su pobijedili ponovo. Ubiše nebeskog bika i opet se proslaviše. Kada je
Ištar to vidjela prokle Gilgameša na smrt. Od tog trenutka sudbina mu okreće leđa.
Gilgameš počinje svoje kretanje od prvobitnog položaja ka svom kraju. To se jasno da
naslutiti i osjetiti u samoj atmosferi narativa. Smrt mu se ponovo javlja u snovima
njegovog prijatelja Enkidua i nagovještava mu strašne događaje. Enkidu je u snu vidio
svoju propast. Nedugo zatim, Enkida stiže smrt. Šest dana i šest noći Gilgameš ga je
oplakivao. Njihov odnos od tog trenutka biva zapečaćen smrću. Smrt postaje glavna
supstancijalnost za Gilgameša i on odlučuje da krene u potragu za besmrtnošću.
Supstanca tragičnog znanja mu se otkriva. Tek tada postaje istinski heroj koji kreće u
borbu protiv zle, rušilačke sudbine. Prvi put je u stanju da sebi postavi pitanje. U
mitskom krugu znanje dobija svoj pravi oblik. Ono je to koje nas vječno tjera naprijed
iako znamo da je tamo naprijed kraj. Upravo zato što istorijski i kulturni kontekst Istoka
ne poznaje ovakvu vrstu znanja Ep o Gilgamešu je jedinstvena pojava. Čitava XVIII i IX
ploča obiluje motivima koje možemo sresti i kod kasnijih grčkih tragičara. Gilgameš tek
treba da pređe put u kojem će doći do potpunog saznanja sudbine i potencijalnog
pomirenja sa njom.

7
DIO TREĆI

Prije polaska na put možemo naslućujemo pitanja koje su izvorno filozofska .

Iako im fali izvjesna forma ona su intuitivno takva u svojoj suštini. Zašto tako? Ko sam
ja? Da li ću i ja morati da umrem kao Enkidu? Šta je krivica, šta je sudbina? Gilgameš
odlučuje da ode da potraži starog mudraca Utnapištima kojem su bogovi otkrili svoje
tajne i dali odgovore na data pitanja. Do njega je dug put prožet brojnim opasnostima.
Prvo odlazi na planinu Mašu, sreće čuvare Kapije neba, Ljude-Škorpione koji mu govore
da još niko nije mogao da ih prođe i da krene putem bogova i sunca. Herojeva žudnja za
istinom je bila jača. Uvidjevši njegovu hrabrost čuvari ga pustiše. Nakon toga stigao je do
mračnog klanca koji ovde predstavlja simbol neznanja i dugog traganja za istinom.
Nakon dvanaest "dvostrukih" sati stigao je u Vrt bogova. Tamo sreće boga sunca Šamaša
i izjada mu se. Šamaš ga sasluša i posla mudroj ženi Siduri Sabiti koja će mu moći
pokazati put do dalekog Utnapištima. Na sličan način vodi se dijalog između heroja sa
svim likovima na koje nailazi. Onu mu svi ukazuju na neminovnost i uslovljenost smrti.
On ipak nastavlja da srlja u sukob sa sudbinom. Poslije svih prilika dolazi do
Utnapištimovog lađara uz mnoge neprilike dolazi do mudraca. Susret sa Utnapištimom
zatvara mitski krug. On je taj koji poznaje tajne, kome su bogovi dali odgovore, ali više
od bezizlaznog kruga smrti on nema šta da objasni Gilgamešu. Tek u tom momentu patos
života pada na heroja. Došao je do kraja. Utnapištim mu pokaza u viziji kako je došlo do
Velikog potopa i kako je dospio na napušteno ostrvo daleko od svijeta i ljudi. Suoči ga sa
izazovom koji Gilgameš ne umije da pređe jer je ipak dijelom čovjek. Mudrac se sažali
nad Gilgamešom i odluči da mu da priliku. Oda mu tajnu o čudotvornoj travi iz
slatkovodnog mora koja daje besmrtnost onom ko je ugrabi i okusi. Gilgameš je pronalazi
i poželi da je podijeli sa svim ljudima Uruka. Ali ništa mu više nije išlo od ruke. Sudbina
ga spriječi u tome. Izgubi travu i sav ponižen i tužan vrati se u Uruk. Sjedeći tako na
svom tronu zovnu sveštenike da mu stvore Enkiduovu sjenu. Najstariji od njih ga posla u

8
podzemlje i kaza mu čega treba da se pridržava na tom putu. Heroj se još uvijek nije
pomirio sa ograničenjem, neznanjem i neizvjesnošću. On nađe i upita boginju Ereškigal
da li može da mu stvori Enkidua. Ona mu reče da je to nemoguće te se on obrati bogu
dubina Ei za pomoć. Ea natjera boga podzemlja Nergala da pošalje Gilgamešu njegovog
druga. Enkidu mu zadaje poslednji udarac izjavom da je svejedno biti živ ili mrtav.
Zadnji dah besmisla je jasno vidljiv u njegovim zadnjim riječima:

„ Ja ti to ne mogu reći, prijatelju,

ja ti to ne mogu reći.
Ako bih ti otkrio zakon zemlje koju sam video,
ti bi sjeo i zaplakao."

„ Pogledaj, prijatelja kojega si prihvatio,

kojemu se srce tvoje obradovalo,
njega žderu crvi kao staro odijelo,
Enkidu, prijatelj,
koga je tvoja ruka dodirivala,
postao je blato zemlje,
pun je prašine,
potonuo je u prah,
prah je postao."

Nakon saznanja smisla života i smrti Gilgameš se vrati u svoje odaje i tamo ga ugrabi
smrt i zatvori krug.

9
 LITERATURA

1. Gilgameš: Sumersko-akadski ep o Gilgamešu, pr. Marko Višić, Draganić d.o.o., 2012

10