Skripta PRAKSA ZA DRUGI RAZRED (III Stepen) PDF

Elektrotehnička škola za energetiku - Sarajevo
Skripta
PRAKSA ZA DRUGI RAZRED
(III stepen)
Autor: Mensur Šakić

2006/2007
ELEKTRIČNE INSTALACIJE
UVOD
Kroz obrazovni program ovog zanimanja učenici

usvajaju teorijska znanja iz općih i stručnih predmeta,
a ključna znanja su ona iz osnova elektrotehnike,
mjerenja u elektrotehnici, električkih strojeva, el,
instalacija, kućanskih aparata i znanja iz praktične
nastave potrebna za samostalno obavljanje poslova.
Obrazovni program elektromehaničara osposobljava
polaznike za obavljanje poslova ispitivanja, održavanja
i popravake strojeva, njihovog sklapanja i rasklapanja,
popravke kućanskih aparata, klima-uređaja te vođenja
poslova u obrtu.
Poslovi se obavljaju uglavnom u zatvorenom prostoru
(obrtnički pogoni i servisi), a dijelom i na terenu (na
poziv klijenata). Veći je dio poslova moguće obavljati
sjedeći, no nekad je potrebno zauzeti različite položaje
tijela prilagođavajući se položaju strojeva i aparata.
UVOD
Električna instalacija je skup instaliranih

električnih vodova i pripadajućih naprava koje
služe za povezivanje trošila električne energije
sa elektroenergetskom mrežom (napajanje), za
povezivanje sa drugim trošilima (za
telekomunikacije ili za signalizaciju) ili sa
zemljom (za zaštitu od opasnog napona dodira
ili udara groma). Otuda se može izvršiti
osnovna podjela električnih instalacija na:
elektroenergetske, telekomunikacione,
signalne i gromobranske instalacije.
VRSTE I NAMJENA ELEKTRIČNIH INSTALACIJA
TEHNOLOGIJA IZVOĐENJA ELEKTRIČNIH INSTALACIJA
Prema načinu ugradnje provodnika i opreme,

instalacija možemo podijeliti u dvije grupe:
1. Podžbukne
2. Nadžbukne
1. Podžbukne
1. Nadžbukne
a) OG instalacije
b) OG instalacije SPN cijevima
c) Nadžbukne kanalne instalacije
Postupak izvođenja podžbuknih (klasičnih) električnih instalacija sastoji se od sljedećih

faza rada
• Tehnička priprema
• Formiranje monterske ekipe (sa određivanjem poslovođe ili brigadira, odgovornog
za radnu i tehnološku disciplinu na gradilištu)
• Obezbjeđenje prostora na gradilištu za smještaj ljudi opreme i materijala
• Dovoz materijala i opreme na gradilište
• Prenošenje mjera sa projekt na: zidove, stropove, podove objekta, određivanje
mjesta za priključnice, prekidače, svjetiljke, razvodne table, bojlere, grijalice, ...
• Štemanje otvora za montažne, razvodne kutije, žljebove (kanale) za kablove i
instalacione cijevi
• Ugradnja (gipsanje) montažnih i razvodnih kutija
• Ugradnja kablova i instalacionih cijevi, nakon
Nakon završetka ovih faza rada (tzv. grubi instalacioni radovi) i nakon što zidari
finiraju (izmalterišu) zidove i stropove prelazi se na slijedeće faze rada:
9. Vezivanje razvodnih kutija
Postupak izvođenja podžbuknih (klasičnih) električnih instalacija sastoji se od sljedećih

faza rada
10. Ispitivanje instalacije mrežnim naponom
kad se izvrši krečenje i bojenje zidova pristupamo sljedećim fazama rada
11. Montaža: priključnica, prekidača, svjetiljki, razvodnih tabli, ...
12. Funkcionalno ispitivanje instalacije i njen priključak na mrežni napon (probni rad)
13. Završno ispitivanje i mjerenje parametara električne instalacije
a) Otpora izolacije izvedene instalacije ,
b) neprekidnosti glavnih faznih, nul i zaštitnih vodiča
c) mjerenje otpora petlje (ako se radi o nulovanju)
d) Ispitivanje funkcionalnosti FI sklopke
e) mjerenje otpora rasprostiranja dopunskog uzemljivača i izdavanje protokola
(atesta) o ispravnosti električne instalacije
14. Organizovanje tehničkog prijema i predaju svih dokumenata (atesta i izvedbenih
projekata) investitoru kako bi se mogla zatražiti upotrebna dozvola
SASTAVLJANJE SPECIFIKACIJE POTREBNOG MATERIJALA
Jednopolna šema električne instalacije dvosobnog stana

SPECIFIKACIJA MATERIHALA - PRIMJER

1. Ormarić za smještaj stepenišnog
automata, pomoćnogrekleja, automa
tskog osigurača i stezaljki za ugradnju
u zid dim. 200x200x120mm kom 1 1.700,00
2. Stepenišni automat 220V 50Hz 0-360 sec. kom 1 620,00
3. Pomoćni relej 220V 50Hz Kontakti AC 2x20A kom 1 320,00
4. Automatski osigurač dvopolni 220V, 20A kom 1 37,00
5. Kabel PR/R 2x2,5mm2 m 70 12,00
6. Kabel PR/R 2x1,5mm2 m 70 9,00
7. Razvodna kutija fi VC fi...mm. kom 223,00
8. Kutija za ugradnju za aktiviranje za
Kativiranje stubišne rasvjete PVC fi...mm kom 44 2,00
9. Plafonjera sa grlom E27 kom 22 26,00
10. Žarulja 220V/100W kom 22 1,50
11. Taster za aktiviranje zasvjete kom kom 44 6,00
12. Izolacijska traka kom 5 1,00
13. Tablovi za plafonjere kom 66 0,40
14. Vijci za plafonjere kom 66 0,40
15. Gips – alabasrer kg 10 1,00
PROSTORNI RAZNJEŠTAJ INSTALACIJE U STAMBENOJ
PROSTORIJI
RAZVODNI UREĐAJI
Definicija
Uređaji u kojima su smješteni potrebni aparati i instrumenti kojima se

osigurava, kontroliše ispravnost instalacije i upravlja priključenim
trošilima
Karakteristika
Zbog uštede prostora i zaštite od vlage, prašine i slično RU su zbijene

konstrukcije.
Podjela RU
RU za industriju
RU za stambene objekte
RAZVODNI UREĐAJI
MATERIJAL RAZVODNIH UREĐAJA
Lim
Silumin
Plastični materijali
Željezo
RAZVODNI UREĐAJI ZA INDUSTRIJU
Potrebno je poznavati:
• Orijentacionu instalisanu snagu

• Tehniku građenja
• Svrhu objekta
• Kakva će biti atmosfera u prostorijama
• Ekonomsku situaciju
RAZVODNI UREĐAJI ZA INDUSTIJU
Podjela:
• NN ormari transformatorskih stanica

• Komandni pultovi
• Ormari za radilište
• Distributivni razvodni ormari...
RAZVODNI UREĐEJI OD LIMA
Pogodan za izradu RU
Nedostaci lima:
• Teško se izvodi zaštita od

korozije
• Teško se izvodi veća mehanička
zaštita od IP 55
RAZVODNI UREĐAJI OD
PLASTIČNE MASE
Koriste se kao i silumin ali

se odlikuju još nekim
kvalitetom:
• Plastične mase su izolator

• Otporne su na razne hemijske
uticaje
• Lagane su
• Moguće je koristiti prozirne
plastične mase
GLAVNI RAZVODNI ORMAR
GRO na sebi ima dovodni kabl sa NN ormara TS ili distributivnog

ormara
Namijenjen je za ugradnju različite razvodne i upravljačke opreme:

sabirnica, osigurača, sklopki, prekidača, sklopnika, mjernih
transformatora, releja, brojila, instrumenata, tipkala, signalnih sijalica...
JEDNOPOLNA ŠEMA GRO

SPECIFIČNI SLUČAJEVI
• VALJAONICE...
• ŽELJEZARE
- Atmosfera je zagađena
- RU se postavljaju u posebne prostorije potpuno odvojeno od glavnih
pogonskih prostorija
- Nisu potrebni ni klasični ormari nego se električni uređaji postavljaju
na nosače
RAZVODNA BATERIJA
• Koriste se zbog lakšeg projektiranja, montaže i održavanja ormarića

• Predstavljaju sistem dobro spojenih i zaptivenih kućišta
• Koriste se u prašnjavim, vlažnim pa čak i u prostorijama sa kiselim
isparenjima
• Sastavlja se iz više modularnih kućišta
SASTAVLJANJE RAZVODNE BATERIJE

KARAKTERISTIKE RAZVODNE BATERIJE
• Kućišta ormarića su izvedena na modularnom principu sa osnovnom

modulnom jedinicom
• Imaju predviđene otvore za spajanja na bočnim stranama što

omogućava slaganje razvodnih baterija željenog oblika
• Jednostavno je izvesti proširenje naknadno u toku eksploatacije

DISTRIBUTIVNI RAZVODNI ORMARI (DRO)
Materijal: poliester
Mjesto montaže: spoljašnja montaža na mjestima grananja kablova

gradske NN električne mreže
Postavljanje: na montažni armirano betonski ili poliesterski temelj
Sadrže: izolirane osigurač pruge sa NV ulošcima

NV IZOLIRANE PRUGE
•Montiraju se direktno na sabirnice

koje su udaljene jedna od druge 185
mm
• Omogućavaju da se na malom
prostoru smjesti veći broj kablovskih
priključaka
ORMAR ZA RADILIŠTE
Montaža: prenosni
Priključenje: na DRO ili NN ormar u najbližoj trafostanici
Upotreba: napajanje trošila na građevinskom radilištu ili u krugu

industrijskog pogona gdje vladaju teški pogonski uslovi
Zaštita od opasno napona dodira: zaštitna strujna sklopka
Pristup priključnicama, osiguračima: kroz čeona vrata
Pristup brojilu: kroz druga vrata koja se mogu plombirati

ORMAR ZA RADILIŠTE
RAZVODNI UREĐAJI ZA STAMBENE OBJEKTE
Šema električne instalacije individualnih objekata za podzemni i

nadzemni priključak
Za niskonaponske priključke
individualnih stambenih/poslovnih
objekata (smatra se objekat sa 4 ili
manje mijernih mijesta)
upotrebljavaju se slijedeći razvodni
ormari:
♦ Kućni priključni ormarić(KPO);
♦ Mijerni ormarić (MO);
♦ Stanski razdjelnik (SR).
Razvodni ormari za stambene
objekte su tehničkim preporukama
JP Elektroprivreda BiH od 1999
godine tipizirani. Ranije u našoj
zemlji razvodni ormari nisu bili
tipizirani već su ih elektroinstalateri
proizvodili po određenim uslovima.
Podzemni priključak objekta na nadzemnu mrežu

Nadzemni priključak objekta sa SKS

a - preko zida, b – preko krova, c – preko krovnog nosača
Vrste glavnog razvoda višespratnih objekata niske i visoke

spratnosti – KLASIČNI SISTEM
Za klasični mjemo-razvodni sistem upotrebljavaju se slijedeći razvodni

ormari:
♦ Kućni priključni ormarić (KPO);

♦ Glavni razvodno-mjemi ormar (GRMO);
♦ Glavni razvodni ormar (GRO);
♦ Ormar zajedničke potrošnje (OZP);
♦ Etažni (spratni) razdjelnik (ER);
♦ Etazni (spratni) mjerni ormar (EMO);
♦ Stanski razdjelnik (SR).
Vrste glavnog razvoda višespratnih objekata niske i visoke

spratnosti – KLASIČNI SISTEM
Kućni priključni ormarić (KPO)
KPO je ormar u kojem se povezuje elektrodistributivna mreža s električnom

instalacijom objekta. U kućnom priključnom ormariću obavezno je izvedeno
rastavno mjesto s glavnim osiguračima objekta. KPO se obavezno ugrađuje u
slučaju kablovskog podzemnog priključka.
Kućni priključni ormarić se ugrađuje kod podzemnog priključka, tako da donji

rub ormarića bude na visini od 0,7 do 1,1m od uređene kote tla stajališta (na
fasadu, u fasadu ili ograđni zid objekta). KPO treba biti izrađen od atestiranog
izolacionog PVC materijala ili od provodnog materijala (lim) uz primjenu
odgovarajuće zaštite od opasnog napona dodira.
Kućni priključni ormarić (KPO)

Mijerni ormarić (MO)
je tipizirani ormar smješten na fasadi individualnog stambenog objekta u kojem

je postavljena oprema koja čini mjerno mjesto, Mjerno mjesto električne
energije je sklop mjernih i pomočnih uređaja koji služe za mjerenje isporučene
električne energije.
MO1 460x300x240 MO2 460x400x240

Mijerni ormarić (MO)
Mjerni ormarić se izrađuje od atestiranog izolacionog PVC materijala,

kao uzidni ili nadžbukni, ili od provodnog materijala (lim) uz primjenu
odgovarajuće zaštite od opasnog napona dodira. MO se obavezno
naslanja na KPO tako da visina otvora za očitanje iznosi 1,7m. Ormarić
mora biti izrađen u zaštiti IP 54 što podrazumjeva da treba imati vrata
izvedena tako da je onemogućen prodor vode u ormarić. Vrata MO
moraju biti izradena od PVC mase koja je providna ili na vratima mora
biti u visini brojčanika postakljeni otvor za očitanje stanja brojila i
kontrolu položaja ručice/dugmeta termomagnetnog prekidača-limitera.
Tipizirano se MO izrađuje u dvije veličine: MO-1 za smještaj jednog
monofaznog brojila i MO-2 mogućnost smjestaja dva monofazna ili
jednog trofaznog brojila.
Stanski razvodnik (SR)
Stanski razdjelnici se ugrađuju u stanu, najčešće iznad ulaznih vrata,

nadžbukno ili podžbukno. Namijenjeni su za stambene, poslovne,
školske i slične objekte. Stanski razdjelnici se izrađuju od termoplasta
(npr. polyflam) kao 1,2,3, 4-redni. U stanske razdjelnike se ugrađuju
osigurači i zaštitno-strujne sklopke za prekostrujnu zaštitu strujnih
krugova u stanu, postavljanjem na standardni nosač (letvu) 35mm.
Tehničkom preporukom JP elektroprivreda BiH od 1999 godine zaštita
od indirektnog dodira dijelova pod naponom se vrši obaveznom
ugradnjom strujno-zaštitne sklopke s diferencijalnom strujom prorade
30mA u strujne krugove trošila sa metalnim kućištima i prostorijama sa
kadom i tušem ili ugradnjom jedne strujno-zaštitne sklopke sa strujom
prorade 30mA za cjelokupnu instalaciju objekta (limitator u brojilu sa
strujom prorade 500mA predstavlja samo dopunsku zastitu).
je ormar sa osiguračima montiran u stanu, a služi za razdiobu električne

energije po strujnim krugovima stana.
Stanski razdjelnik podžbukni Unutrašnjost stanskog razdjelnika

U SR se mogu ugraditi i signalna sijalica, instalacioni kontaktor,

zujalica, zvonce itd. Svaki stanski razdjelnik mora imati stezaljke za
neutralni i zaštitni vodič N/PE, kao i bakarne sabirnice za fazne vodiče
(sabirnice se montiraju direktno na osigurače).
Jednopolna šema razvodne table (GRT-e, i PRT-e)

Jednopolna šema razvodne table (GRT-e, i PRT-e)

Instalacijoni osigurači, izbor i postavljanje
Šema predstavlja primjer

selektivne nadstrujne zaštite.
Selektivna nadstrujna zaštita ima
zadaću da vodove i izvor struje
zaštiti od prevelikih struja kratkog
spoja. Zaštitne naprave, osigurači,
postavljaju se uvijek na početak
svakog voda ili ogranka, a njihova
jakost raste od smjera trošila
prema izvoru struje.
Rastalni osigurači
su elementi nadstrujne zaštite koji

djeluju na principu Jouleove topline.
Kod kratkog spoja strujnog kruga
dolazi do pregrijavanja i taljenja
rastalne niti, a time i do prekida
strujnog kruga. Nit će se momentalno
rastaliti kod 300% nazivne struje
osigurača tj. rastalnog uloška. Ako je
struja kroz rastalni uložak 200%
nazivne struje nit će se rastaliti za
približno 2 sata.
Standardne veličine struja i boja označne pločice i

kalibarcijskog prstena rastalnih osigurača
PODJELA OSIGURAČA
RASTALNI,
Aparatni tip - B Instalacijski tip – D Za postrojenja tip – NV, NH
Veličine DII,DIII,
DIV, DV
UZ - element
je element osigurača kod kojih se
priključak vodova vrši s prednje
strane i postavlja se na razvodne
ploče od željeznog lima.
TZ – element
je element osigurača kod kojih se
priključak vodova vrši sa stražnje
strane razvodne ploče i postavlja
se na izolacione materijale.
EZ, EZR i (EZN, EZV) – element

Izrađeni od porculana i mesinga. Postavljaju se na noseću metalnu ploču.
Dijelovi osigurača
Tip D
A – tijelo (osnova) DII

B - kontaktni prsten, (kalibracijski
prsten)
C - rastalni uložak (umetak, patrona)
D – glava (kapa) DII
NISKONAPONSKI VISOKOUČINSKI OSIGURAČI - NV

ULOŠCI

OSNOVA – TROPOLNA, JEDNOPOLNA

IZOLACIONA RUČKA
(upotrebljava se za pravilno i bezopasno vađenje i stavljanje uložka)
Vremensko-strujna karakteristika taljenja

NV/NH gL-gG uložaka proizvodnje ETI-lzlake
(gL-gG) - univerzalni topljivi/rastalni ulošci
Automatski osigurač – instalacijski

prekidač Tip D
1 -dugme za ručno isklapanje,

2 - dugme za uklapanje,
3 - bimetal,
4 – polužni sistem za uklapanje,
5 - nepomični kontakt,
6 - pomični kontakt,
7 - namot elektromagneta.
8 - željezna jezgra,
9 - kotva,
10 - navoj, Edison 27 i
11 - kontakt.
Automatski osigurači - instalacijski prekidači

Automatski osigurači - instalacijski prekidači
Karakteristika okidanja za tipove B i C
jednopolni dvopolni troploni
DLS 5, - B, 6 A DLS 5, -B, 6 A DLS 5, -B, 6 A

Automatski osigurač - instalacijski prekidač

unutrašnji izgled
Automatski osigurač - instalacijski prekidač

ednopolni, dvopolni i troplolni
ZAŠTITNE SKLOPKE
FID Strujne zaštitne sklopke DFS, 230V, 50 HZ, 10kA
FID sklopka DFS 2 (dvopolna)
16/0,01 16/0,03 16/0,10 16/0,30 16/0,50

25/0,01 25/0,03 25/0,10 25/0,30 25/0,50
40/0,01 40/0,03 40/0,10 40/0,30 40/050
63/0,01 63/0,03 63/0,10 63/0,30 63/050
ZAŠTITNE SKLOPKE
FID Strujne zaštitne sklopke DFS, 230V, 50 HZ, 10kA

FID sklopka DFS 4 (četveropolna)
25/0,01 25/0,03 25/0,10 25/0,30 25/0,50

40/0,01 40/0,03 40/0,10 40/0,30 40/050
63/0,01 63/0,03 63/0,10 63/0,30 63/050
80/0,01 80/0,03 80/0,10 80/0,30 80/050
100/0,01 100/0,03 100/0,10 100/0,30 100/050
125/0,01 125/0,03 125/0,10 125/0,30 125/050
ZAŠTITNE SKLOPKE
FID Strujna zaštitna sklopka DFS4 FT, s daljinskim okidanjam za

FID sklopke DFS 2 i DFS 4, 230/400V, 50 HZ, 10kA, AC 230V/6A,
DC 230V/1A
FID sklopka DFS 4 FT (četveropolna)
40/0,03 40/050
63/0,03 63/050
DIREKTNO MJERENJE SNAGE
ELEKTRIČNA BROJILA
služe za mjerenje i regiristranje potrošnje električne energije.

lzrađuju se kao jednofazna i trofazna (za tri ili četiri vodiča), a to su
trožična ili četverožična trofazna brojila.
ELEKTRIČNA BROJILA ZA DOMAĆINSTVA
Na niskom naponu (za domačinstva) upotrebljavaju se

elektromehanička monofazna, odnosno trofazna trosistemska
četverožična brojila aktivne energije. lzrađuju se kao jednotarifna i
dvotarifna tj. s jednim ili s dva cifarnika (6 ili 7 cifara).
ELEKTRIČNA BROJILA ZA INDUSTRIJU
Za industrijske potrebe izrađuju se i brojila za mjerenje aktivne ili

reaktivne energije, brojila s pokazivačem vršnog opterećenja i brojila
za priključak preko strujnih i naponskih mjernih transformatora.
ELEKTRIČNA BROJILA - TREND

Danas se u svijetu sve više upotrebljavaju elektronska
multifunkcijska brojila namijenjena za registraciju aktivne energije,
reaktivne energije vršnog opterećenja, više tarifa i sl.
VIŠETARIFNA ELEKTRIČNA BROJILA
Dvotarifna ili višetaritna brojila se koriste u distributivnim područjima

u kojima postoji dnevna; (viša) i nočna (niža) tarifa tj. cijena Kilovat-
sata. Takva su elektromehanička broiila s dva cifarnika (brojčanika) i
jednim kretnim mehanizmom. Određeni elektromagnet prebacuje
jedan ili drugi cifarnik na kretni mehanizam. Uključivanje
elektromagneta vrši električni uklopni sat koji može biti u brojilu ili
pored brojila. Kada je uklopni sat zasebna cjelina, može da služi za
više dvotarifnih brojila u istom razvodnom ormaru. Savremeno
prebacivanje sa jedne na drugu tarifu vrši se elektronski iz centra uz
pomoć elektronske jedinice ugrađene u samo brojilo ili upotrebom
MTK tonfrekventnih prijemnika (mrežna telekomunikaciona
komanda).
NAZIVNI NAPONI I STRUJE ZA KOJE SE UZRAĐUJU

ELEKTRIČNA BROJILA
Brojila se izrađuju za nazivni napon 230V (jednofazna); 3x

230/400V (četverožična trofazna); 3x400V (trožična trofazna);
3x100V i 3x(100/1,73)/100V (trožična i četverožična trofazna za
priključak preko naponskih mjernih transformatora) i dr.
Nazivna struja brojila može da iznosi: 1; 2,5 i 5A (za priključak preko
strujnih transformatora.), i 10, 15 i 20A (za direktan priključak).
Maksimalna struja je struja koju brojilo može da podnese je 2-6 puta
veća od nazivne, što se označava na brojilu npr. 10(40)A ili 10-40A.
ŠEMA VEZIVANJA TROFAZNOG TROSISTEMSKOG

ELEKTRIČNA BROJILA
IZGLED TROFAZNOG JEDNOTARIFNOG I DVOTARIFNOG

ELEKTRIČNOG BROJILA
UZEMNLENJE
Pogonsko
Zaštitno
Gromobransko
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
IZJEDNAČENJE POTENCIJALA
Galvansko povezivanje kojim se razni strani vodljivi dijelovi u

objektu dovode na isti potencijal.
Za izjednačenje potencijala se koriste posebni zaštitni vodiči.

UZEMNLENJE
GLAVNI PRIKLJUČAK ZA UZEMLJENJE
Bakarna sabirnica za galvansko povezivanje koja je predviđena

za priključak glavnih zaštitnih vodiča, glavnih vodiča za
izjednačavanje potencijala (IP) i vodiča za radno uzemljenje ako
postoji.
ZEMLJOVOD je zaštitni vodič koji spaja glavni priključak za

uzemljenje sa zaštitnim uzemljivačem.
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
UZEMNLENJE
PRIKLJUČNICE SA ZAŠTITNIM KONTAKTOM
Jednofazne i trofazne priključnice i utikači za ugradnju u zid (p/ž)

Način izvođenja zaštita u TT i TN sistemima razvoda

JEDNOPOLNA SKLOPKA
Simbol jednopolne sklopke Plan instalacije za rasvjetu u sobi

JEDNOPOLNA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s izgled jednopolne

jednopolnom sklopkom sklopke
JEDNOPOLNA SKLOPKA
Jednopolna šema i šema vezivanja
JEDNOPOLNA SKLOPKA
SERIJSKA SKLOPKA
Simbol serijske sklopke Plan instalacije za rasvjetu u sobi

SERIJSKA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s izgled serijske

serijskom sklopkom sklopke
SERIJSKA SKLOPKA
IZMJENIČNA SKLOPKA
Plan instalacije za rasvjetu u sobi

Simbol izmjenične sklopke Sa dvije izmjenične sklopke
IZMJENIČNA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s dvije izgled izmjenične

izmjenične sklopke sklopke
IZMJENIČNA SKLOPKA
KRIŽNA SKLOPKA
Plan instalacije za rasvjetu u sobi

Simbol križne sklopke
Sa dvije izmjenične i jednom križnom sklopkom
KRIŽNA SKLOPKA
Plan instalacije rasvjete u sobi s dvije izgled križne

izmjenične i jednom križnom sklopke
sklopkom
KRIŽNA SKLOPKA
AUTOMATSKE INSTALACIONE SKLOPKE
• Impulsne sklopke
• Stubišni automat
• Fotoosjetljive
sklopke
Uključuju se daljinski
djelovanjem tastera ili
ulaskom čovjeka u
vidni ugao sklopke
IMPLULSNE INSTALACIONE SKLOPKE

IMPLULSNE INSTALACIONE SKLOPKE
Na elektromagnet (A1 i A2) se dovodi “impuls” napona preko radnih
tastera
Tasteri su radni i za slučaj uključenja sa više mjesta tasteri se
paraleluju
SEME VEZIVANJA STUBIŠNOG AUTOMATA
Pri izboru stubišnog automata

paziti na nazivnu snagu koju
treba uporediti sa rasvjetnim
opterećenjem
Pri zamjeni automata paziti na
šemu veze
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
SVRHA TRANSFORMATORA
- Transformatori su električni uređaji pomoću kojih se može napon

naizmenične struje mijenjati, tj. podići ili spustiti (ovdje se koristi pojava
elektromagnetne indukcije). Pri tim promjenama frekvencija struje ostaje
nepromjenjena.
- Mogućnost transformiranja naizmenične struje daje ovoj prednost nad
jednosmjernom.
- U konstruktivnom pogledu transformatori nemaju nikakvih pokretnih
dijelova, što omogućava jednostavno održavanje i dugu eksploataciju.
- Pri smanjenju napona dobija se veća struja uz istu snagu i frekvenciju.
- Transformator omogućava da se električna energija proizvede na
naponu najekonomičnijem za generatore, da se energija prenese na
naponu najekonomičnijem za tu svrhu i, najzad, da se ona koristi na
naponu koji je najekonomičniji i najpodesniji za pojedinačne potrosače.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
SVRHA TRANSFORMATORA
- Električna energija se od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje

prenosi visokim naponom, zbog čega su struje male, a i presjek
provodnika mali, pa se na ovaj način štedi na bakarnim ili aluminijskim
provodnicima na dalekovodima. Izgradnja dalekovoda postaje jeftinija, a
gubici električne energije manji.
- Dakle, transformatori primaju električnu energiju u vidu

naizmenične struje date frekvencije, određenog napona, a daju
električnu energiju u vidu naizmenične struje iste frekvencije, ali
drugog napona. Sem toga, transformator je jedan od jednostavnijih
uređaja s dva ili više električnih kola spregnutih zajedničkim
magnetnim kolom.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
PRINCIP RADA TRANSFORMATORA

- Namotaj I ima 1500 navoja bakarne žice
prečnika 0,30 mm,
- Namotaj II ima 50 navoja bakarne žice prečnika
0,50 mm,
- Na namotaj II priključena je sijalica od 6,3 V
- Spojimo sada naš uređaj na istosmjerni napon
od 220 V
- Uključimo prekidač.
- Sijalica neće goriti.
- Zašto?
- Istosmjerna struja je protekla kroz namotaj i
stvorila istosmjerni magnetni tok.
- Brzim prekidanjem i uključivanjem namotaja I na
izvor istosmjerne struje proizvešće promjenjljivu
struju a time i magnetni tok i sijalica će treperiti u
ritmu sa prekidima i uključenjima prekidača.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI

- Dakle, samo promjenljivi magnetni tok ima
osobinu da u namotaju II stvara (inducira) napon.
Takav promjenljivi magnetni tok ima naizmenična
struja.
- Priključimo li na uređaj naizmenični napon.
- Sijalica gori!
- Pod dejstvom priključenog naizmeničnog napona
protiče kroz namotaj I naizmjenična struja, a ona
proizvodi naizmjenični promjenljivi magnetni tok,
koji presjeca namotaje II i u njima inducira napon.
- Magnetna jezgra uređaja na slici ima dva dijela.
Postupno odmicanje dijela B od dijela A će
uvjetovati sve slabije svjetljenje sijalice. Povećava
se zračni prostor pa slabi magnetni tok a time i
indukcija odnosno inducirani napon u namotaju II.
- Dakle, zrak slabo vodi magnetne silnice.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
Pojava pri kojoj se u jednom namotaju inducira napon, kada se na drugi

namotaj priključi napon, a da ovi namotaji nisu električki povezani, već
samo magnetno preko promjenljivog magnetnog toka, naziva se
elektromagnetska indukcija.
Opisani uređaj koji radi na principu elektromagnetne indukcije naziva se
transformator.
Transformatori i električne mašine počivaju na dvjema osnovnim fizikalnim
pojavama:
- na električkim i
- magnetskim pojavama,
koje su tijesno povezane zakonima proticanja električne struje i zakonima

indukcije.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
Lencov zakon glasi: izazvane struje elektromotorne sile i magnetna polja

imaju uvijek onaj smjer u kome uništavaju ili slabe uzrok koji ih izaziva.
Zakon indukcije (Faradej 1831) glasi: promjenljivi magnetni tok inducira u

svakom navoju oko sebe električni napon koji je srazmjeran brzini tih
promjena.
Magnetni tok označavamo slovom Φ (to je ukupan broj silnica u nekom

presjeku). Jedinica je Vs (Volt sekunda) ili Wb (Weber). Stara jedinica je M
(Maxvel). 1M = 10-8 Wb
Magnetnu indukciju označavamo slovom B. Ona predstavlja gustinu
magnetnog toka, odnosno magnetne indukcije. Jedinica je Vs/m2 ili Wb/m2.
Ovu jedinicu nazivamo i T (Tesla). Stara jedinica je G (Gaus). 1G = 10-4 T
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
Električne veličine (napon i snaga) se izražavaju efektivnim veličinama koje

za sinusnu promjenu iznosi 0,707 maksimalne vrijednosti.
Magnetne veličine Φ i B izražavamo u maksimalnim vrijednostima, jer kod

magnetnih veličina izražavamo stanje zasićenja, koje je određeno
maksimalnim vrijednostima magnetne indukcije. Tako je magnetni tok Φm i
magnetna indukcija Bm.
Φm = Bm * S (Wb);
S= Φm / Bm (m2);
Bm = Φm / S (T).
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
OBLICI TRANSFORMATORA
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
KONSTRUKCIJA TRANSFORMATORA
Konstrukcija transformatora zavisi od mnogih faktora, kao što su:
a) vrsta pogona (trajni ili povremeni pogon sa trajnim ili povremenim

opterećenjem)
b) vrsta hlađenja
c) nominalni primarni i sekundarni napon, nominalna struja i nominalna
snaga, kao i nominalna frekvencija;
d) mogućnost regulacije transformatora i način regulacije;
e) vrsta zaštite transformatora (kako od unutarnjih tako i od spoljnih
kvarova).
f) namjena: monofazni, dvofazni, trofazni i višefazni, zatim štedni,
mjerni i dr., kao i da li su za unutrasnje ili vanjsko postavljanje.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
KONSTRUKCIJA TRANSFORMATORA
Konstruktivni dijelovi iz kojih se gradi transformator su sljedeći:
1. Gvozdeno jezgro. Transformatorska gvozdene jezgre grade se od

visokolegiranih, toplo ili hladno valjanih transformatorskih limova
debljine 0,35 - 0,50 mm. Limovi mogu biti izolirani lakom, papirom ili
sarletom koji ima veliku izolacijsku moć. Gvozdena jezgra se stežu
vijcima i ostalim steznim dijelovima koji su izolirani prema
gvozdenom jezgru.
2. Namotaj. Kod transformatora namotaji se izvode od elektrolitskog
bakra standardne kvalitete i provodljivosti, a rede se i od aluminija.
Tanji provodnici se izoliraju sintetskim lakom velike elktrične
čvrstoće, a ostali provodnici se izoliraju visoko-kvalitetnim papirom.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
JEDNOFAZNI TRANSFORMATORI
Jednofazni transformatori su oni transformatori koji se napajaju jednim

faznim i jednim nultim vodičem. Grade se za snage od nekoliko VA (za
električno zvonce) do nekoliko kVA (za električne željeznice). Obični
jednofazni transformatori imaju, obično, dva namotaja (na sekundarnoj
strani može biti i više sekundarnih namotaja).
Gvozdena jezgra jednofaznih transformatora manjih snaga grade se
obično od dinamo lima debljine 0,5 mm, radi lakšeg isjecanja pod
presom, dok se gvozdena jezgra jednofaznih transformatora većih
snaga grade od visokolegiranih transformatorskih limova.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
JEDNOFAZNI TRANSFORMATORI
Ogrnuti tip. Transformator čiji je namotaj okružen gvozdenim jezgrom. Oba

namotaja (primar i sekundar) smješteni su zajedno. Koristi se pri izradi
transformatora manjih snaga.
Jezgrasti tip. Transformator sa ovim tipom jezgre uz iste presjeke i jednake
snage, troši više gvožđa, manje bakra i da ima bolje hlađenje Primarni i
sekundarni namotaji su posebno. Koristi se pri izradi transformatora većih
snaga.
Prstenasti (torusni) tip. Transformator sa ovim tipom jezgre proizilazi iz
jezgrastog tipa sa posebnim prstenastim tipom jezgre sa boljoim
iskorištenjem bakra, boljim hlađenjem i manjim rasipanjem. Primarni i
sekundarni namotaji mogu biti jedan do drugog ili jedan preko drugog.
Koristi se za izradu malih i srednjih snaga.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
OBLICI JEZGRI JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA

ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
OBLICI JEZGRI JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA

ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
PRIJENOSNI OMJER TRANSFORMATORA
Kod transformatora u praznom hodu sekundarne stezaljke su otvorene,

na njih nije priključen nikakav potrošač. Ako zanemarimo magnetna
rasipanja, pa smatramo da isti magnetni tok siječe namotaje primara i
sekundara, onda će omjer primarnih i sekundarnih elektromotornih sila,
odnosno napona namotaja, biti:
E1/E2 = U1/U2 = m
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
PRIJENOSNI OMJER TRANSFORMATORA
Prijenosni omjer je omjer napona namotaja s većim brojem navoja

prema naponu s manjim brojem navoja i to u praznom hodu.
Ako se zanemari pad napona usljed struje praznog hoda kod
transformatora s nepomičnim namotajima podudara se odnos napona u
praznom hodu dovoljno tačno s odnosom broja navoja.
U1/U2 = N1/N2 = m
Odnosno:
U1/U2 = N1/N2 = I2/I1 = m
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
SNAGA JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA

Snaga jednofaznih transformatora (kao i trofaznih) zavisi od presjeka,
odnosno od volumena gvozdenog jezgra. Što je presjek, odnosno
volumen veći biće i snaga veća. Za svaki pojedini VA snage potrebno je
oko 3 cm3 gvozdenog jezgra. Tako, na primer, za snagu od 50 VA
potrebno je gvozdeno jezgro od 50 x 3= 150 cm3.
Za transformatore manjih snaga presek gvozdenog jezgra se izračunava
iz izraza:
S Fe 1,1 Ps
gdje je SFe efektivni presjek gvozdenog jezgra, Ps prividna snaga u VA.
Za Faktor ispune gvožđa je uzet 1,1. Pri sastavljanju gvozdenog
jezgra moramo računati na izolaciju jezgra i nedovoljnu dodirnu
površinu izmedu limova.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
NAMOTAJI JEDNOFAZNIH TRANSFORMATORA

Namotaji jednofaznih transformatora se izvode tako što prvo napravimo
model gvozdenog jezgra od drveta. On mora biti bar dva milimetra kraći
nego što je dužina jezgra, da bi prilikom sastavljanja limova išlo lakše i da
ne bi namotaj oštetili. Preko drvenog modela napravimo omotač od
prešpan papira koji zalijepimo, a onda na motalici namotamo namotaj.
Kod ogrnutog tipa namotaji se motaju jedan preko drugoga. Namotaje
jedan od drugoga moramo izolirati prešpanom (međuizolacija). Kod
jezgrastog tipa na istom modelu posebno se namota primarni a posebno
sekundarni namotaj. Kod prstenastog se obično po cijelom obodu
namotaji motaju jedan preko drugoga što čini namot kompaktnijim. Mogu
se motati i jedan do drugoga kada je hlađenje svakog namota bolje.
Motanje prstenastih transformatora se vrši ili specijalnim alatima ili
posebno napravljenim priborom za tu svrhu.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
PRORAČUN BROJA NAVOJA

Iz osnovne jednačine za transformatore:
U 4,44 Bm f S Fe N
za magnetnu indukciju 1 T i frekvenciju 50 Hz dobijemo broj navoja
po (1V) jednom voltu:
U 1 1 10000 45,04
N
4,44 Bm f S Fe 4,44 1 50 S Fe 4,44 1 50 S Fe (cm 2 ) 104 4,44 1 50 S Fe S Fe
45,04
N
S Fe
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
GUSTINA STRUJE
Pod gustinom struje podrazumijevamo jačinu struje (u amperima) koja

prolazi kroz presek provodnika (u kvadratnim milimetrima) i označavamo
je slovom J.
I ª A º
J «¬ mm2 »¼
S
Kod suhih transformatora s prirodnim hlađenjem koji su trajno u pogonu je
gustina struje J= 1,5 A/mm2. Kod transformatora koji su kraće vrijeme u
pogonu gustina struje može biti i veća, npr. 3 A/mm2.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
PRORAČUN BROJA NAVOJA
Ranije navedenom izrazu treba dodati i faktor ispune gvozdenog jezgra

KFe, pa za KFe = 0,9 i frekvenciju mreže f = 50Hz broj namotaja se
izračunava kao:
U 50,05 U
N
4,44 Bm f S Fe K Fe Bm S Fe
Napon U je u V (Volt), Bm u T (Tesla) i SFe u cm2

ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
PREČNIK PROVODNIKA
Ako je gustina struje J = 3 A/mm2 onda dolazimo do izraza za prečnik
vodiča:
I 4 I
J 2
d S d S
2
4
Prečnik vodiča d u mm je:
I I
d 2 3,54 0,65 I
J S J
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
KORISNOST TRANSFORMATORA
Ili stepen djelovanja je odnos između izlazne i ulazne snage
transformatora, a označava se grčkim slovom h (eta). Pošto je izlazna
snaga transformatora jednaka ulaznoj snazi umanjenoj za ukupne gubitke
u transformatoru, onda će korisnost biti:
Ps ( PCu PFe )
K
Ps
PCu su gubici opterećenja
PFe su gubici praznog hoda
h neimenovan broj
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
KORISNOST TRANSFORMATORA
U svom radu transformatori nisu uvijek opterećeni nazivnom snagom.
Nekada je to opterećenje manje, a nekada veće. Transformator je, dakle,
opterećen samo dijelom snage n od nazivne snage Pn. Ako nam je
poznat faktor učinka onda možemo stepen korisnosti transformatora
izračunati u postocima (%):
2
( PFe n PCu )
K >%@ 100
n Pn cos M
PCu su gubici opterećenja
PFe su gubici praznog hoda
h% korisnost u postocima
cosf faktor snage
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
IZLAZNA SNAGA TRANSFORMATORA
Izlaznu snagu transformatora možemo izračunati kada nam je poznata

ulazna snaga i stepen korisnosti transformatora prema izrazu:
P2 K P1
P2 izlazna snaga
P1 ulazna snaga
h korisnost (neimenovan broj)
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
ULAZNA SNAGA TRANSFORMATORA
Ulaznu snagu transformatora možemo izračunati ako nam je poznata

izlazna snaga i stepen korisnosti, a prema izrazu:
P2
P1
K
P2 izlazna snaga
P1 ulazna snaga
h korisnost (neimenovan broj)
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
POSTUPAK PRI IZRADI TORUSNIH TRANSFORMATORA
1. Zarezivanje trake do
polovine širine i 1 cm od
kraja sa jedne strane.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
2. Zarezivanje trake do
polovine širine i na
udaljenosti jednog
unutrašnjeg obima od
prvog zareza i sa
suprotne strane.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
3. Sastavljanje prvog
namotaja ubacivanjem
prvog zareza u drugi, što
osigurava nepromjenjljiv
unutrašnji obim a time i
unutrašnji prečnik
buduće torusne jezgre
transformatora.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
4. Čvrsto namatanje
jezgre dok se ne
postigne potrebni
poprečni presjek koji
diktira snaga
transformatora.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
5. Čvrsto namatanje
jezgre dok se ne
postigne potrebni
poprečni presjek koji
diktira snaga
transformatora.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
6. Specijalna traka koja

ima podužna vlakna koja
joj daju posebnu
čvrstoču na zatezno
kidanje.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
6. Pričvršćivanje zadnjeg
navoja trake
transformatorske jezgre.
Ovdje je upotrebljena
specijalna traka koja ima
podužna vlakna koja joj
daju posebnu čvrstoču
na zatezno kidanje.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
7. Primjer završene
jezgre torusnog
transformatora.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
8. Izrada unutračnje
obloge jezgre od
izolacionog papira. (npr.
Prešpan)
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
9. Postavljanje
unutračnje obloge jezgre
od izolacionog papira.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
10. Postavljanje bočnih

prstenova obloge jezgre
od izolacionog papira.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
11. Omotavanje obloge

jezgre specijalnom
trakom velike mehaničke
čvrstoče i viskokog
probojnog napona.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
11. Omotavanje obloge

jezgre specijalnom
trakom velike mehaničke
probojnog napona.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
11. specijalna traka

velike mehaničke
probojnog napona
(MILARD).
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
12. specijalna traka od

voštanog platna koja se
koristi pri pripremi
podloge za namotavanje
primarnog namotaja kao
i za razdvajanje
primarnog i sekundarnog
namotaja ukoliko se
motaju jedan preko
drugoga.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
13. Specijalna keper

traka koja se koristi za
stezanje namotaja kod
torusnih transformatora
većih snaga. Posjeduje
veliku mekaničku
čvrstoću i dobra
električna i termička
svojstava.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
14. Viljuška za
namotavanje žice koja
se zatim premotava na
pripremljenu jezgru
torusnog transformatora.
Mora biti prikladnih
dimenzija, kako bi se što
lakše provlačila kroz
središnji dio jezgre a
dovoljno velika da primi
potrebnu dužinu žice
primarnog
(sekundarnog) namotaja.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
15. Kroz rupicu se

provuče žica a zatim
namotava na viljušku.
Dužina žice mora biti
dovoljna da se bez
nastavljanja može
namotati potreban broj
navoja primarnog
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
15. Kroz rupicu se

provuče žica a zatim
namotava na viljušku.
Dužina žice mora biti
dovoljna da se bez
nastavljanja može
namotati potreban broj
navoja primarnog
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
16. Započinje se i
završava motanje navoja
jedan do drugoga sa
posebnom tehnikom
pripreme početnog i
krajnjeg izvoda.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
17. Slika pokazuje

tehniku motanja navoja i
preuzimanja viljuške pri
njenom provlačenju kroz
središnji otvor jezgre
torusnog transformatora.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
18. Važno je motati

navoje čvrsto jedan uz
drugi. Pri tome treba
voditi računa da se žica
ne krivi što bi otežalo
njeno namotavanje navoj
uz navoj a time bi i
čvrstoća namotanog
namotaja bila manja.
Kod transformatora većih
snaga i većih presjeka
žice, dodatno se služimo
i gumenim čekićm za
oblikovanje navoja.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
19. Po završenom
namotavanju jednog
navoja pravi se izvod.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
20. Na početni i krajnji

izvod se navlači bužir
cijev odgovarajućeg
prečnika i specijalne
izvedbe, dobrih
mehaničkih i električnih i
termičkih svojstava.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
21. Avlači se bužir cijev

odgovarajućeg prečnika i
specijalne izvedbe,
dobrih mehaničkih i
električnih i termičkih
svojstava.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
22. Razdvajanje slojeva

namotaja ili primarnog i
sekundarnog namotaja
vrši se namotavanjem
iranije pomenute trake.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
23. Pri tome se

pričvršćuju na poseban
način izvodi namotaja.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
24. Ovako obrađen izvod

se ne može pomjerati pa
su na taj način dobro
obezbjeđeni i početni i
krajnji navoj zbog čega
je onemogućeno
osipanje namotaja.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
25. Pričvršćivanje
zadnjeg navoja
izolacione trake se vrši
provlačenjem kraja ispod
prethodno namotanog
zadnjeg navoja.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
26. Zatim se snažno

povuče traka tako da se
počne istezati.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
27. Te se višak odreže makazama.

ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
28. Ako namotaj nije

stao u jednom sloju,
preko ranije namotane
izolacije se vrši
namotavanje drugog
sloja namotaja u istom
smjeru kao i prvi sloj. Taj
se postupak ponavlja
dok se ne namota
potreban broj navoja koji
slijede iz proračuna
transformatora.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
29. Slika prikazuje jedan

završen torusni
transformator sa svim
potrebnim izvodima.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI
29. Ova vrsta

transformatora se
ugrađuje na nekoliko
tipičnih načina. Najčešće
se postavlja na kružni
oblik tvrde.Sa gornje
strane se postavlja tvrda
guma istog oblika preko
koje se postavlja pritezni
tanjirić sa udubljenjem u
središnje dijelu koji ne
dozvoljava bočno
pomjeranje
transformatora.
ELEKTRIČNE MAŠINE
TRANSFORMATORI

ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
To su električne mašine koje pretvaraju električnu energiju u mehanički

rad.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Rad asinhronih motora zasniva se na
okretnom magnetnom polju.
Kada se stalni magnet okreće, okreću je i
njegove silnice, tj. Okreće se njegovo
magnetno polje, koje u bakrenoj ploči
inducira vrtložne struje. Prema Lencovom
zakonu inducirane vrtložne struje u
bakrenoj ploči suprotstavljaju okretanju
magneta i nastoje njegovo okretanje
zaustave. Brzina bakrene ploče zaostaje
nešto za brzinom okretanja magneta. Kada
bi se okretali podjednako brzo, magnetne
silnice ne bi sjekle bakrenu ploču pa se u
njoj ne bi inducirale vrtložne struje.
Zaostajanje brzine okretanja bakrene ploče
zove se klizanje.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
1887 godine Nikola Tesla je izveo historijski eksperiment i dokazao da

se okretno (obrtno) magnetno polje može dobiti i bez okretanja magneta
pomoću višefaznih naizmjeničnih struja koje prolaze kroz nepomične
namotaje i koji su međusobno pomaknuti za 120°.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Brzina rotiranja rotora iznosi od 3000 do 5000 o/min

Sastavni dijelovi su:
Stator
je nepomični dio električne mašine. On je u obliku šupljeg valjka, a

sastavljen je iz visokolegiranih motornih limova debljine 0,35 mm
međusobno izolovanih radi smanjenja gubitaka u gvožđu koji nastaju
usljed histereze i vrtložnih struja. Limovi se slažu u pakete i pod
pritiskom sastavljaju i stežu zakivcima ili zavrtnjima. S unutrašnje
strane statora usječeni su žljebovi. U žljebove se stavljaju namotaji.
Osim žljebova u paketu limova nalaze se otvori, kanali za hlađenje kroz
koje struji vazduh.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Rotor
je pomični dio električne mašine. Sastavljen je iz paketa rotorskih

limova debljine 0,35 mm međusobno izolovanih radi smanjenja
gubitaka u gvožđu koji nastaju usljed histereze i vrtložnih struja. Rotor
je u obliku valjka. Rotorski paket limova smješten je pod pritiskom na
osovinu, čija se vratila nalaze u nepomičnim ležajima osovine.
Statorski i rotorski limovi presuju se iz jednog komada lima. Prvo se
presuju statorski limovi a iz unutrašnjeg ostatka obrađuju se rotorski
limovi. Na spoljašnoj strani rotorskih limova usječeni su žljebovi koji
mogu biti otvoreni, poluotvoreni ili zatvoreni.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Kućiste motora, priključne kutije, ventilatori i ventilatorske kape
izrađuju se od livenog gvožđa ili silumina. Radi boljeg hlađenja kućišta

motora mogu biti i rebrasta. Noge motora kod manjih snaga liju se
zajedno sa kućištem. Kod većih snaga liju se posebno, pa se pomoću
zavrtnja učvrste za kućište motora.
Kućište kod asinhronih motora ne služi za sprovođenje magnetskog
toka. Ono nosi paket limova statora sa strane poklopaca u kojima su
smešteni ležajevi koji nose osovinu s rotorom. Na kućištu se nalazi
kuka za prijenos motora. Kolutni motori imaju dvije priključne kutije, dok
ostali motori imaju jednu pri-ključnu kutiju. Kavezni motori imaju
priključnu kutiju sa 6 priključnih stezaljki.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Međuprostor
Međuprostor između statora i rotora kod asinhronih motora treba da

bude što manji. Kod velikih asinhronih motora taj prostor ne smije biti
veći od 3 mm, a kod malih motora on iznosi od 3/10 do 5/10 mm. Ovaj
međuprostor (međugvožđe) kod asinhronih motora je vrlo važan i od
njega zavisi faktor učinka motora cosφ. Što je taj međuprostor veći
cosφ je slabiji. Zato prilikom popravke motora rotor se ne smije
obrađivati na strugu ili turpijati to jest međuprostor povećavati, jer se na
taj način smanjuje faktor učinka motora.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Ležaji
Asinhroni motori imaju kotrljajuće ležaje (kuglične ili valjkaste). Ležaji

motora, koji su montirani horizontalno, podnose izvjesnu silu u
aksijalnom smjeru. Ako je motor montiran koso ili vertikalno ležaji se
normalno ne smiju opteretiti nikakvom dodatnom aksijalnom silom. U
tom slučaju ležaji nose samo težinu vlastitog rotora s remenicom ili
spojkom. Asinhroni motori mogu se izrađivati i s kliznim ležajima, gdje
je potreban bešuman rad, kao na primer za osobne liftove.
Podmazivanje ležaja treba po pravilu vršiti jedanput godišnje, odnosno
nakon 4000 radnih sati. Ležaje treba tada otvoriti, oprati i nanovo
podmazati prema uputstvima koja se isporučuju zajedno s motorom. Za
podmazivanje najbolje je upotrijebiti originalnu mast SKF 28 ili sličnu.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Hlađenje
Asinhroni motori se hlade pomoću ventilatora. Ventilatori mogu biti

spoljni ili unutarnji. Spoljni ventilatori su zastićeni posebnim
ventilatorskim kapama. Ventilator djeluje nezavisno od smjera
okretanja motora, tjera rashladni zrak te tako intenzivno odvodi toplotu.
U unutrašnjosti motora nalaze se manji ventilatori. Kod kaveznih
motora oni su odliveni zajedno sa kavezom i miješaju unutrašnji
vazduh te tako doprinose hlađenju motora. Motor treba montirati uvijek
tako da rashladni vazduh može strujati slobodno oko njih. Otvori na
ventilatorskim kapama moraju uvijek biti slobodni i čisti. Ako motor ima
dva kraja osovine, remenica na strani ventilatora mora biti takva da ne
zaklanja otvore i ne sprječava ulazak vazduha. Ventilator i ven-
tilatorska kapa ne smiju se skinuti kad motor radi, jer bez ventilacije
motor ne može davati snagu označenu na natpisnoj pločici.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Natpisna pločica motora i tipske oznake
Svaki motor mora imati natpisnu pločicu s tipskom oznakom. Na

natpisnoj pločici treba da stoji naziv proizvođača koji je proizveo motor,
napon motora, struja, spoj, snaga, broj okretaja, frekvencija, kod
motora s kliznim kolutima i napon između dva koluta u momentu
ukopčavanja. Tipske oznake motora sastoje se iz niza slova i brojeva.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
NAJVAŽNIJI OBLICI ELEKTRIČNIH MAŠINA
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
PRESJEK TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA
1. ležajni štit, 2. ležaj, 3. statorski namotaj, 4. kučište, 5. rotor, 6. ležajni štit,

7. kapa, 8. ventilator, 9. podnožje, 10. učinska pločica, 11. priključna kutija,
12. priključna pločica, 13. poklopac priključne kutije, 14. uvodnica.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
IZRADA NAMOTAJA STATORA

ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
IZRADA NAMOTAJA STATORA

Vrste žljebova:
- Otvoreni
- Poluotvoreni
- Zatvoreni
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
TROFAZNI ASINHRONI MOTORI SA KLIZNIM KOLUTIMA
Motori većih snaga grade se s namotajem na rotoru, koji mora biti

izveden s istim brojem pari polova kao što je izveden i namotaj statora.
Pošto je kod trofaznih motora statorski namotaj izveden trofazno, i
rotorski namotaj se izvodi trofazno (rjeđe dvofazno). Namotaji su
obično u spoju zvijezda. Krajevi faznih namotaja spajaju se na klizne
kolute.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Po kliznim kolutima klize četkice. One su s provodnicima spojene na

posebnu priključnu kutiju s tri stezaljke i oznakama: u, v, w, S ovih
stezaljki se preko provodnika veže upuštač. Upuštači mogu biti metalni
ili tečni. Metalni upuštači grade se od otporne zice: cekasa, nikelina.
Otpornici na upuštaču podeljeni su u tri grupe. Svakoj grupi pripada
jedan fazni namotaj rotora. Krajevi otpornih žica spajaju se u jednu
tačku. S otpornih žica odvajaju se izvodi koji se spajaju na segmente
upuštača. Preko segmenta klizi klizač.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Na upuštaču mora stajati oznaka: uključeno i isključeno. Kada se motor

s kliznim kolutima pušta u pogon onda cjelokupan otpor upuštača mora
biti uključen u rotorski namotaj. Poslije toga se klizač polagano okreče
(otpor upuštača se smanjuje) tako da se na kraju upuštač kratko spoji.
Da se četkice ne bi uzalud trošile kod motora većih snaga na poklopcu
motora postoji ručica koja je spojena s tri pomočna kontakta kojima su
klizni koluti kratko spojeni a četkice se podignu s kliznih koluta.
Upuštači za manje snage grade se kao suhi, a kod večih snaga
otporna žica napuštača smještena je u ulje.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Tečni upuštač
Kod motora većih snaga upustači se izvode kao tečni. Oni se sastoje
od vode kojoj se doda 10-15% kaustične sode ili potaše. Da se preko
zime elektrolit ne bi zamrzao dodaje se svakom litru elektrolita 300 cm3
glicerina. Elektrolit je smješten u jednu posudu u koju se mogu
pomicanjem uroniti tri metalne elektrode.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Otpor upuštača kod motora s kliznim kolutima je vrlo važan element; on

služi da smanji struju ukopčavanja i da motor u početku rada povuče
što bolje teret, te da prije postigne asinhronu brzinu.
Sinhronu brzinu okretanja kod asinhronih motora možemo izračunati iz
izraza:
f 60 ª $ º
n
P «¬ min »¼
n = broj obrtaja, f = frekvencija mreže, P = broj pari polova

ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Asinhroni motori se ponašaju kao transformatori. Statorski namotaj

možemo smatrati primarnim, a rotorski sekundarni. Veličina
indukovane elektromotorne sile na sekundarnoj strani, to jest na rotoru
određena je izrazom:
E2 4,44 f k N )
Ako u gornjem izrazu uzmemo da su 4,44, k, N konstatni, onda će
veličina elektromotorne sile na sekundarnoj strani biti određena
izrazom:
E K f
Gdje je: K 4,44 k N )
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
U momentu ukopčavanja frekvencija na rotoru ista je kao i kod statora,

to jest 50 Hz, pa će i indukovana elektro-motorna sila E2 na rotoru
između dva klizna koluta biti najveća, ali ne veća od 100 V. Kada rotor
dobije nazivni broj obrtaja, to jest svoju asinhronu brzinu frekvencija će
biti na rotoru mala i iznosiće nekoliko herca, pa je onda I elektromotorna
sila E2 najmanja. Usljed toga klizni koluti mogu se kratko spojiti.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
SPAJANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA U SPOJ ZVIJEZDA

I TROKUT
Trofazni asinhroni motori, isto kao i trofazni sinhroni, mogu se spajati u

spoj zvijezda i spoj troukut. Motori u priključnoj kutiji imaju 6 priključnih
stezaljki na koje je izvedeno 6 krajeva namotaja statora. Priključak na
mrežu izvodi se dovodnim kablom koji se priključuje na tri stezaljke u
priključnoj kutiji označene slovima U, V, W. Statorski namotaj motora
izrađen je za dva napona koji se odnose 1: 1,73 a mogu se spojiti u
zvijezdu i u trokut. Na taj način se može motor priIagoditi da radi na dva
napona. Tako, na primer, motor za napon 380V spojen u zvijezdu kada
se prespoji u spoj trokut može raditi na 220V. Kod spoja u trokut, gdje je
napon 1,73 puta manji nego u spoju zvijezda, linijska struja je 1,73 puta
veća od one koja bi bila u spoju zvijezda.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
SPAJANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA U SPOJ ZVIJEZDA

ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
SPAJANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA U SPOJ TROKUT

ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
REGULACIJA BROJA OBRTAJA ASINHRONOG MOTORA
Broj obrtaja trofaznih asinhronih motora tijesno je povezan s

frekvencijom mreže i brojem pari polova:
f 60 ª $ º
n
P «¬ min »¼
Brzina okretanja opterečenog
motora nešto će se
razlikovati od naprijed
navedenog izraza, to jest od
brzine okretanja oobrtnog
magnetskog polja, kako je
navedeno u tabeli.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
REGULACIJA BROJA OBRTAJA TROFAZNIH ASINHRONOG
MOTORA
I. Kod motora s kratko spojenom kotvom:

1) posebnim namotajem za više brzina,
2) dodavanjem otpora u statorski strujni krug (što je neekonomično i što
se ne primjenjuje).
II. Kod motora s kliznim kolutima:
1) dodavanjem otpora u rotorski strujni krug (regulacionim upuštačem),
2) dvostruko napajanim motorom.
III. Upotrebom više mašina:
1) kaskadnim spojem dva asinhrona motora, gdje se jedan od motora
uključuje na klizne prstenove drugog motora,
2) mijenjanjem primarne frekvencije, koju provodi poseban izvor
frekvencije, na primer asinhroni pretvarač frekvencije.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
REGULACIJA BROJA OBRTAJA KOD TROFAZNIH ASINHRONIH

MOTORA
IV. Narocitom izradom elektromotora:

1) dvojni motori, dva statora i rotora na istoj osovini,
2)segmentni motor, gdje stator sačinjava samo jedan statorski luk.
Od gore navedenih primjera tehnička praksa je zadržala samo dva:
- naročitim namotajem za više brzina,

- dodavanjem otpora u rotorski strujni krug (regulacionim upuštačem).
Svi ostali načini, zbog poteskoca u rukovanju i izradi, nisu se mogli

zadržati, odnosno primjeniti.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
TROFAZNI ASINHRONI MOTORI KAO JEDNOFAZNI
Trofazni asinhroni motori mogu raditi kao jednofazni. To se primjenjuje

tamo gdje nemamo na raspolaganju trofaznu mrežu, gdje je trofazni
priključak skup, ili u nedostatku jednofaznih motora. Oni ne mogu početi
s radom sami, potrebno ih je pokrenuti rukom, što se redovito ne čini.
Da bi se trofazni motor sam pokrenuo kao jednofazni na jednofaznoj
mreži treba ga spojiti na sljedeći način s odgovarajućim
kondenzatorom.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
TROFAZNI ASINHRONI MOTORI KAO JEDNOFAZNI
Na slici a fazni namotaji spojeni su u trougao, a na slici b u zvijezdu. No

ako motor spajamo u spoj zvijezda, onda ga je mnogo zgodnije spojiti
po Otu kako je prikazano na slici c. Kod ovog spoja pri puštanju u
pogon glavni namotaj služi ujedno i kao transformator u štednom spoju
za pomoćni namotaj, pa se na ovaj način poveća napon na
kondenzatoru, što dovodi do povećanja poteznog momenta. Ako ovi
motori rade bez kondenzatora onda mogu dati 60% trofazne snage, a
ako rade s kondenzatorom onda mogu dati i do 80% trofazne snage.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
JEDNOFAZNI ASINHRONI MOTORI

(PRINCIP RADA I JEDNOFAZNO OKRETNO MAGNETSKO POLJE)
Jednofazni asinhroni motori po svojoj konstrukcionoj izvedbi ne razlikuju

se od trofaznih asinhronih motora. I kod njih je stator izveden iz paketa i
motornih visokolegiranih limova sa usječenim žljebovima u koje se
smiještaju namotaji. Rotor je kavezni, to jest s kratko spojenim rotorom.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI

Ako namotamo takav motor jednofazno i priključimo ga na jednofaznu

mrežu on se neće pokrenuti. Pokrenimo motor rukom desno ili lijevo, da
dobije zalet; on će početi besprijekorno da se okreće. Šta je tome
uzrok? To objašnjava Leblanova teorema: jednofazna struja, koja teće u
jednofaznom namotaju statora stvara nepokretni magnetski tok koji se
može zamijeniti s dva upola slabija obrtna toka, Oni se u suprotninim
smjerovima okreću podjednakim sinhronim brzinama. Kada rotor miruje
oba magnetska toka djeluju s podjednakim elektromagnetnim silama na
struje u provodnicima rotora ali u suprotnim smjerovima. Pošto su im
momenti iste veličine ali suprotni, rezultantni moment je jednak nuli;
rotor se ne može pokrenuti.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Nikola TesIa je otkrio da se može dobiti okretno magnetsko polje ako

stator ima dva fazna namotaja koji su međusobno pomaknuti za 90°.
Dakle, kod jednofaznih motora, da bi mogli raditi, potrebno je na statoru
vještački sagraditi još jednu fazu. Tako se to i čini. U dvije trećine
statorskih žljebova smiješta se namotaj glavne radne faze koja ima
nešto deblju žicu, a u preostalu 1/3 žljebova stavljaju se namotaji
pomoćne faze s nešto tanjom žicom. Pomak od 90° između ova dva
namotaja može se postići na više načina:
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI

a) pomoću kondenzatora. U seriju s pomoćnim namotajem ukopča se

odgovarajući kondenzator,
b) pomoću induktivnih otpora. U seriju s pomoćnom fazom ukopča se
prikladan induktivni otpor, odnosno namotaj pomoćne faze izvodi se
s nekim drugim materijalom (ne s bakrom), recimo s mesingom,
gvozdenim provodnicima ili nekim drugim, što je danas najčesći
slučaj, c) ukopčavanjem u seriju s pomoćnom fazom prikladnim
omskim otporom. Pošto je pomoćni namotaj potreban samo dok
motor dobije zalet on se kasnije iskopča. Iskopčavanje je najčešće
pomoću centrifugalne sklopke koja je smeštena na osovini rotora, a
iskopčavanje se može vršiti (što je rjeđe) i pomoću prekidača.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
ISPITIVANJE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA
Pri ispitivanju trofaznih motora prvenstveno treba ispitati namotaje. Pri

tom polazimo od mjerenja otpora faznih namotaja. Koju ćemo metodu
primijeniti zavisi od veličine otpora namotaja. Ako je otpor namotaja
ispod 0,001 oma najbolje je da primjenimo metodu UI. tj. mjerenja
napona i struje. Veće otpore od 0,001 do 1 Ohm mjerimo Tompsonovim
mostom, a otpore iznad 1 Ohma mjerimo Vitsonovim mostom. Pri
mjerenju otpora mora se posvetiti velika pažnja spojevima (kontaktima)
da su dobro pritegnuti i da imaju glatku površinu. Najzgodnije je da
mjerimo otpor svake faze i da za svaku fazu to naznačimo.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Ako nam je spoj nerazrješiv, onda otpor moramo mjeriti izmedu dva
fazna namotaja. Tako, ako imamo spoj u zvijezdu, a mjerimo otpor
izmedu dvije faze, onda će otpor jedne faze iznositi:
1
Rf Rst
2
A kod spoja u trokut:
2
Rf Rst
3
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Otpor rotorskog namotaja mjerimo između dva klizna koluta, a nikako

preko četkica ili stezaljki.
Poslije mjerenja otpora namotaja dolazi ispitivanje naponom („naponska
proba" u trajanju od jednog minuta). Ispitni napon iznosi 2Un+1000V, a
kod motora ispod 500 V ispitni napon iznosi 2000 V.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Ispitivanje redoslijeda faza faznih namotaja kod trofaznih mašina
U slučaju kada trofazni sinhroni generator uz simetrično opterećenje

daje različite napone, odnosno struje ili kada trofazni asinhroni motor
uzima iz mreže različite struje u fazama, onda redoslijed stezaljki nije
ispravan, pa je potrebno odrediti ispravan red stezaljki. Ispravni red
stezaljki potrebno nam je odrediti i pri premotavanju trofaznih mašina ili
pri oštećenju priključne kutije kada su nam stezaljke izmešane.
Redoslijed stezaljki utvrđuje se na sledeći način:
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI

Ispitnom lampom ispitujemo fazne namotaje na trofaznoj mašini i proiz-

voljno označavamo početak sa U, odgovarajući svršetak sa X, početak
sa V, odgovarajući svršetak sa Y, početak sa W, odgovarajući svršetak
sa Z. Svršetke X, Y, Z spojimo u jednu tačku - zvjezdište. Na ovo
zvjezdište, označenu stezaljku U, dovedemo pobudni napon čija
veličina treba da iznosi od 4 do 8 % faznog napona. Recimo, da je
ispitivana mašina spojena pri normalnom radu u spoj zvijezda na napon
380 V, tj. fazni napon 220 V. Tada pobudni napon neka je od 8 do 30 V i
uzimamo ga preko transformatora. Ukoliko smo prvi put pogodili
ispravan redoslijed stezaljki, onda će ispitivani napon na stezaljkama
izgledati kao prema slici. Između stezaljki U i V napon će biti nula.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI

Između zvjezdišta i stezaljki V i W napon će biti 0,5 U, tj. polovina

pobudnog napona. Između zvjezdišta i stezaljke U napon će imati punu
vrijednost pobudnog napona U, a izmedu stezaljke U i stezaljki V i W
iznosiće 1,5 vrijednosti pobudnog napona. Ako ispitivanje ne pokazuje
redoslijed faza onda nismo pogodili, pa ćemo morati mijenjati oznake
faznih namotaja: prvo U zamijeniti sa X, odnosno V sa Y, odnosno W sa
Z.
Za ispitivanje je potreban transformator 220/8 - 30 V i voltmetar za

naizmeničnu struju s područjem mjerenja do 50 V, kao i ispitna lampa,
ohmetar ili induktor.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI

Ispitivanje u praznom hodu
U praznom hodu mjerimo napon praznog hoda U0, struju praznog hoda
I0, snagu praznog hoda P0 i faktor učinka praznog hoda cosφ.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI

Ispitivanje u kratkom spoju
Kod ispitivanja u kratkom spoju potrebno je rotor zadržavati da se ne

okreće, što se čini polugom na kraju osovine. Na statorske namotaje
dovede se napon nazivne frekvencije čija veličina iznosi od 1/6 do
1/3 nazivnog napona, odnosno kod motora malih snaga i do 1/1
veličine nazivnog napona. Kod motora koji rade pri spoju faznih
namotaja u trougao, prekopčamo ih u spoj zvijezda i dovedemo
nazivni napon, što odgovara naponu U n 3 Kod ispitivanja u
kratkom spoju mjerimo napon kratkog spoja Uk, struju kratkog spoja
Ik, snagu kratkog spoja Pk i faktor učinka kratkog spoja cosφ.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI

Ispitivanje klizanja
Klizanje spada među najvažnije veličine opterećenog asinhronog

motora, jer su gubici u bakru rotora tijesno povezani s klizanjem.
Za mjerenje klizanja postoji više metoda kao što su:
1) Mjerenje brzine okretanja rotora pomoću tahometra.
2) Mjerenje napona između dva klizna koluta instrumentom sa stalnim

magnetom i zaokretnim namotajem. Broj otklona instrumenta na jednu
stranu u sekundi odgovara veličini frekvencije.
3) Mjerenje frekvencije pomoću namotaja.

ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Namotaj se sastoji od oko 700 navoja žice čiji je presjek 1 mm2. Srednji
navoj namotaja treba da iznosi oko 60 cm. Namotaj se postavi aksijalno
do motora. Na krajeve namotaja priključi se instrument sa stalnim
magnetom i zaokretnim namotajem. Otklone instrumenta brojimo samo
na jednu stranu. Kod mrežne frekvencije od 50 Hz klizanje ćemo dobiti
u postocima (ako otklone na jednu stranu izbrojimo u vremenu od 20
sekundi i podijelimo sa 10). Na primjer, ako smo u vremenu od 20
sekundi izbrojali 22 otklona na jednu stranu, onda klizanje iznosi 2,2%
(22:10 = 2,2).
n 100
k >%@
t f
k = u postocima, n = broj otklona instrumenta u jednu stranu, t = vrijeme
u sekundama, f = mrežna frekvencija
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
4) Optičko određivanje klizanja (stroboskopska
metoda).
Na jedan krug od kartona ili lesonita ucrtamo
toliko bijelih i crnih isječaka koliko motor ima
polova. Recimo, ako ispitujemo motor sa 4 pola,
onda ćemo nacrtati 4 crna ili 4 bijela isječka. Krug
učvrstimo na osovinu motora i pustimo ga u
pogon. Krug osvjetljavamo bljeskalicom ili živinom
svetiljkom posebno napajanom.
Kada motor radi u praznom hodu, tj. približimo ga sinhronoj brzini
gledajući u krug, učiniće nam se da on stoji, kao da se ne okreće. Ako
sada opteretimo motor, pa mu brzina opadne, primjetićemo da se crni
isječci okreću polagano, suprotno okretanju motora. Ako motor
pokrenemo većom brzinom od sinhrone, onda bi se crni isječci polako
okretali u smjeru kretanja rotora.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI

Klijzanje ćemo odrediti iz izraza:
P M
k f mt
P = Broj pari polova
M = Broj izbrojanih crnih isječaka a odgovaraju nekom vremenu
m = Broj crnih isjčaka a odgovara broju polova
t = vrieme u sekundama
f = mrežna frekvencija
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPNICI (EL. MAGNETNE SKLOPKE)
Opći izgled sklopnika
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
BIMETALNI RELEJ
a - bimetal;
b - smjer savijanja bimetala;
c - letva koju pomiču bimetali
prilikom savijanja;
d - put na kojem bimetal
isključuje;
e - pomoćni kontakti (1 radni +
1 mirni);
f - podešavanje nazivne struje;
g - bimetalna poluga za
kompenzaciju uticaja okolne
temperature i preklapanje
kontakata
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPNIK SA BIMETALNIM RELEJEM – UPRAVLJANJE SA DVA

TIPKALA
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPNIK SA BIMETALNIM RELEJEM – UPRAVLJANJE S
GREBENASTOM SKLOPKOM
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
DIREKTAN POGON MOTORA 15 kW S ODABRANIM

SKLOPNIKOM, BIMETALNIM RELEJEM I OSIGURAČIMA
ZADATAK:
Izabrati sklopnik, bimetalni relej i osigurače za direktno uklapanje

(pokretanje i isklapanje za vrijeme zaleta) i zaštitu trofaznog kaveznog
asinhronog motora snage 15kW, napona 400V, uz najviše 30
sklapanja na sat.
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Nazivne snage, nazivne struje i odabir osigurača za trofazne izmjenične
motore 50Hz, 1500 o/min
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Izbor (odabir) sklopnika i bimetalnih releja za trofazne izmjenične motore
50 Hz, 1500 o/min u kateaoriii upotrebe AC 3
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
Isklopna karakteristika bimetalnih releja TD-EV: a - iz hladog
stanja, b - iz toplog stanja
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
DIREKTAN POGON
MOTORA 15 kW S
ODABRANIM
SKLOPNIKOM,
BIMETALNIM RELEJEM I
OSIGURAČIMA
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI
SKLOPKE ZVIJEZDA – TROKUT

Šema djelovanja automatske sklopke zvijezda-trougao
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI

Tropolna šema glavnog strujnog kruga
ELEKTRIČNE MAŠINE
ASINHRONI MOTORI

Šema pomoćnog (upravljačkog) strujnog kruga
ELEKTRIČNE MAŠINE
ZAVOJNICA U KRUGU IZMJENIČNE STRUJE
INDUKTIVNI OTPOR (REAKTANCA)
Potrošačem (žaruljom) na slici prolazi manja struja od one, koja bi
odgovarala naponu izvora i radnom otporu potrošača (I=U/R). U
stvarnosti se namotaju ne povećava radni otpor R, ali se na
njegovim krajevima stvara napon koji djeluje suprotno naponu
izvora, što se prema vani odražava kao da se namotaju povisio
njegov radni otpor. Taj prirast rezultirajućeg otpora namotaja pri
izmjeničnoj struji nazivamo induktivnim (jalovim) otporom.
Možemo reći, da je induktivni otpor, odnosno reaktanca XL napon
samoindukcije induciran od vlastitog magnetskog toka, tj.
samoindukcijski napon koji djeluje suprotno naponu mreže.
XL Z L 2 S f L
ELEKTRIČNE MAŠINE
OGLED SA ZAVOJNICOM U KRUGU IZMJENIČNE STRUJE
ELEKTRIČNE MAŠINE
IDEALNA ZAVOJNICA
ELEKTRIČNE MAŠINE
REALNA ZAVOJNICA BIFILARNO MOTANJE
ELEKTRIČNE MAŠINE
Induktivne otpore wL ili induktivnost L namotaja spajamo kao radne

otpore R, tj. serijski, paralelno i mješovito.
SERIJSKO SPAJANJE INDUKTIVNIH OTPORA (REAKTANSI)
XL Z L1 Z L2
XL Z L1 Z L2 Z L3 ... Z ( L1 L2 L3 ...)
L L1 L2 L3 ...
ELEKTRIČNE MAŠINE
PARALELNO SPAJANJE INDUKTIVNIH OTPORA (REAKTANSI)
1 1 1 1

Z L1 Z L2 Z L3
1 1 1 1

XL
XL Z L1 Z L2 Z L3
1 1 1 1

L L1 L2 L3
1 1 1 1

L L1 L2 L3
ELEKTRIČNE MAŠINE
MJERENJE INDUKTIVITETA ZAVOJNICE

Koeficijent srazmjernosti između magnetnog toka (fluksa) kroz konturu
i struje kroz nju, odnosno ems samoindukcije i brzine promjene struje
kroz konturu naziva se sopstvena induktivnost, ili samoinduktivnost, ili
često induktivnost i označava se sa L:
)(t ) L i(t )
i(t )
e(t ) L
dt
ELEKTRIČNE MAŠINE
Nepoznata induktivnost se može izračunati i iz izraza za impedancu

realnog zavojnice u ustaljenom prostoperiodičnom režimu:
Z RL2 (Z L) 2
odnosno ako se zanemari aktivna otpornost kalema RL, a impedanca
odredi kao odnos efektivnih vrijdnosti napona na kalemu i struje kroz
kalem, dobija se:
1 UL 1 UL
L
Z I 2 S f I
ELEKTRIČNE MAŠINE

Ukoliko se ne zanemari otpornost kalema RL, induktivnost se može
izračunati relacijom:
1 2 2
L Z R
Z
L
gdje su
UL UL
Z RL
I I
UL, I – vrijednosti mjerene pri jednosmernoj struji,
RL – radni (termogeni) otpor zavojnice.
ELEKTRIČNE MAŠINE
Povezati instrumente i pribor u elektri~no kolo prema slici 11.1. koriste}i

matador plo~u. Zavojnicu spojiti izme|u prikqu~aka ozna~enih sa ,,1200,,. Na
generatoru funkcija odabrati sinusni talasni oblik. Proveriti da li su
instrumenti postavqeni da mere nazna~ene veli~ine.
Kada nastavnik odnosno asistent pregleda ispravnost povezivawa {eme i
odobri ukqu~ivawe, ukqu~iti izvor i podesiti napon na U = 4 V, i za frekvencije
nazna~ene u tabeli 11.1. izvr{iti nazna~ena merewa. Zatim spojiti zavojnicu izme|u
priku~aka ozna~enih sa ,,2400,, i ponoviti postupak. Isto to uraditi i sa zavojnicom
spojenom izme|u krajwih prikqu~aka. Rezultate srediti u tabele 11.1., 11.2. i 11.3
TROFAZNI SPOJEVI
SPOJ U ZVIJEZDU
SPOJ TROŠILA U SIMETRIČNU ZVIJEZDU
u12 u f 1 u f 2 u23 u f 2 u f 3 u31 uf 3 if1 Ul Uf 3

TROFAZNI SPOJEVI
SPOJ U TROKUT
SPOJ TROŠILA U TROKUT
i1 i f 1 i f 3 i2 i f 2 i f 1 i3 if 3 if 2 Il If 3
TROFAZNI SPOJEVI
SPOJ GENERATORA U ZVIJEZDU SA NULTIM
VODIČEM
SPOJ U ZVIJEZDU SA DODATNIM, NULTIM VODIČEM
i0 i1 i2 i3
BOJLER
VRSTE
BOJLERI SU GRUPA
ELEKTROTEHNIČKIH
APARATA ZA
ZAGRIJAVJANJE VODE
1. BOJLERI ZA
ZAGRIJAVANJE I ČUVANJE
ZAGRIJANE VODE
2. BOJLERI ZA
ZAGRIJAVANJE VODE
KOJA SE ODMAH TROŠI
3. PROTOČNI BOJLERI
BOJLER
PODJELA PREMA KOLIČINI VODE KOJU
ZAGRIJAVAJU
BOJLERI SE IZRAĐUJU U
RAZLIČITIM VELIČINAMA:
- GRUPA MANJIH BOJLERA
(5, 8, 10, 15 L)
- GRUPA VEĆIH BOJLERA
(20, 30, 50, 80, 90 I 120 L)
BOJLER
SNAGE GRIJAČA I VRSTE EL. PRIKLJUČKA
SNAGA GRIJAČA BOJLERA

OVISI O NAMJENI I OBIČNO
IZNOSI:
1200, 2000, 3000 i 4000W
- GRIJAČI MANJIH
BOJLERA (DO 10 L) SU
SNAGE DO 2000W
- GRIJAČI VEĆIH BOJLERA
(50 DO 120 l) SU SNAGE
3000, 4500, 6000 i 7500W
- ZA GRIJAČE VEĆE
SNAGE OD 4500W MORA
SE KORISTITI TROFAZNI
PRIKLJUČAK
BOJLER
PODJELA PREMA NAČINU POSTAVLJANJA, RADA I
KORIŠTENJA
- BOJLERI SA NISKIM
PRITISKOM
- BOJLERI SA VISOKIM
PRITISKOM
BOJLER
BOJLERI NISKOG PRITISKA
KOD BOJLERA SA NISKIM PRITISKOM

UNUTRAŠNJOST BOJLERA JE PREKO
PRELIVNe CIJEVI U DIREKTNOM KONTAKTU
SA ATMOSFEROM
OVAKO SU SAGRAĐENI KUHINJSKI BOJLERI
KAPACITETA 5, 8 I 10 L
KUHINJSKI BOJLERI DO 5 L SE KORISTE U
DOMAĆINSTVIMA DO 6 OSOBA A 8 I 10 L ZA
DOMAĆINSTVA SA VIŠE OD 6 ČLANOVA
BOJLERI OD 5 L ZAGRIJAVAJU VODU
5°C/1MIN A 10 L-TARSKI 2,5°C/1MIN
IZRAĐUJU SE ZA UGRADNJU IZNAD I ISPOD
SUDOPERA
BOJLER
BOJLERI VISOKOG PRITISKA
KOD BOJLERA SA VISOKIM PRITISKOM PRELIVNA

CIJEV JE ZATVORENA SLAVINAMA ZA TOPLU
VODU KOJIH MOŽE BITI JEDNA ILI VIŠE
RADI SIGURNE UPOTREBE OVAKVIH BOJLERA
POTREBAN JE ODREĐENI BROJ OSIGURAVAJUĆIH
ELEMENATA KOJI SE POSTAVLJAJU U
INSTALACIJI DOVODNIH CIJEVI
- ZAPREČNA SLAVINA
- POVRATNI VENTIL
- VENTIL ZA REDUKCIJU PRITISKA KOJI DJELUJE
AKO JE VODOVODNA INSTALACIJA POD
PRITISKOM VEĆIM OD 5 bar-a
- SIGURNOSNI VENTIL (ČIJA J MEMBRANA
PODEŠENA OBIČNO NA PRITISAK 6 bar-a)
- MANOMETAR ZA OČITAVANJE PRITISKA
- SLAVINA ZA ISPUŠTANJE VODE IZ BOJLERA
BOJLER
PRIKLJUČENJE BOJLERA VISOKOG PRITISKA NA
VODOVODNU INSTALACIJU
KOD BOJLERA SA VISOKIM PRITISKOM PRELIVNA CIJEV
JE ZATVORENA SLAVINAMA ZA TOPLU VODU KOJIH
MOŽE BITI JEDNA ILI VIŠE
RADI SIGURNE UPOTREBE OVAKVIH BOJLERA
POTREBAN JE ODREĐENI BROJ OSIGURAVAJUĆIH
ELEMENATA KOJI SE POSTAVLJAJU U INSTALACIJI
DOVODNIH CIJEVI
1. IZLAZNA INSTALACIJA TOPLE VODE
2. MANOMETAR ZA OČITAVANJE PRITISKA
3. SLAVINA ZA ISPUŠTANJE VODE IZ BOJLERA
4. STRUJNI KRUG GRIJAČA SA SONDOM TERMOSTATA
5. SIGURNOSNI VENTIL (ČIJA J MEMBRANA PODEŠENA
OBIČNO NA PRITISAK 6 bar-a)
6. POVRATNI VENTIL
7. VENTIL ZA REDUKCIJU PRITISKA KOJI DJELUJE AKO
JE VODOVODNA INSTALACIJA POD PRITISKOM VEĆIM OD
5 bar-a
8. ZAPREČNA SLAVINA
BOJLER
PRIKLJUČENJE NA ELEKTRIČNU MREŽU
PRIJE PRIKLJUČENJA NA ELEKTRIČNU

MREŽU ELEJKTRIČNI BOJLERI MORAJU
BITI PROPISNO UZEMLJENI PREKO ZA
TO PREDVIĐENIH SPOJNIH MIJESTA
BOJLER
IZVEDBE GRIJAČA
STROJ ZA PRANJE RUBLJA
SASTAVNI DIJEKLOVI
MEHANIČKI
HIDRAULIČNI
ELEKTRIČNI
SASTAVNI DIJEKLOVI
SASTAVNI DIJEKLOVI
MEHANIČKI DIJELOVI STROJA
1. Kućište
2. Stražnji dio kazana
3. Bubanj
4. Vrata bubnja
5. Remenica bubnja
6. Remenica elektromotora
7. Klinasti remen
8. Tijelo filtra
9. Kuglični ležaji
10. Prednji dio kazana
SASTAVNI DIJEKLOVI
HIDRAULIČNI DIJELOVI STROJA
A. Dovodna cijev
B. Cijev elektroventil-dozirna
posuda
C. Cijev dozirna posuda –
kazan
D. Cijev kazan-filter
E. Cijev filter-motorpumpa
F. Odvodna gumena cijev
G. Mijeh - guma vrata
H. Cijev presostata
SASTAVNI DIJEKLOVI
ELEKTRIČNI DIJELOVI STROJA

a. Mikrosklopka vrata
b. Elektroventil
c. Presostat
d. Motorpumpa
e. Pogonski elektromotor
f. Zaštita pogonskog
elektromotora
g. Kondenzatori za pokretanje
motora
h. Grijač vode
i. Termostat
j. Programator
k. Tastatura
l. Priključni vod
MEHANIČKI SASTAVNI DIJELOVI
KUĆIŠTE STROJA
Kućišta strojeva za pranje izrađena su od čeličnog lima i zaštićena od
korozije na dva načina, ovisno o proizvođaču:
- Elajliranje (velika otpornost na koroziju slaba otpornost na udarce)
- Lakiranje (znatno otpornije na blaže udarce – pojačana površinska
elastičnost)
Kućište stroja nosi aktivne i pomoćne dijelove stroja.
KAZAN
Jedan od osnovnih mehaničkih dijelova stroja. Sastoji se od:
- Stražnjeg-osnovnog dijela
- Prednjeg dijela-poklopca
Ova dva dijela su povezani metalnim prstenom po cijelom obodu kazana

i zaptiveni gumenim prstenom.
Kazan je izrađen od čeličnog lima koji je emajliran ili od pocinčanog lima.
Za kazan su varenjem pričvršćeni svi potrebni nosači za pogonski motor,
amortizere, vješenje i sl.
Prednji dio kazana je

poklopac i mjesto koje
se ispunjava betonom
radi stabiliziranja
sistema.
Specifična izvedba
kazana izrađenog
od nehrđajučeg
materijala sa
samonosivim
čeličnim obodom u
nekim modelima
strja “CANDY”
BUBANJ
Pravilnog je kružnog oblika i obično

izrađen od specijalnog nehrđajučeg lima –
rostfraj
Unutar bubnja oblikovana su tri
prebacivača rublja smješteni na razmaku
120° koji osim što prevrću rublje, izazivaju
i vrtloženje vode. To poboljšava pranje
rublja.
PRINCIPIJELNI PRIKAZ KAZANA I BUBNJA STROJA

a) Oblik kazana tzv. CANDY-jaje, omogućava uštedu vode i električne
energije uz nepromjenjen učinak pranja
b) Klasični oblik kazana i bubnja
AMORTIZERI
Zadatak amortizera je ublažavanje vibracija koje nastaju uslijed
centrifugalne sile bublja i ostalih vibracija u toku rada stroja
Spiralne opruge za
vješanje kazana
AMORTIZERI
Zadatak amortizera je ublažavanje vibracija koje nastaju uslijed
centrifugalne sile bublja i ostalih vibracija u toku rada stroja
Jedna od izvedbi
amortizera kazana
VRATA STROJA
Izrađena su od metalnog okvira sa bravom. Unutar okvira je
smješteno i zaptiveno vatrostano staklo ili pleksiglas.
Kod nekih strojeva su vrata

izrađena iz jednog komada
stakla kojemu je obot
metaliziran ili plastificiran. U
tom slučaju eliminiran gumeni
prsten koji zaptiva unutrašnje
staklo. U stroj se ugrađuje
mehaničko-električna blokada
brave kako bi se onemogućilo
otvaranje vrata u toku i
neposredno po završetku rada
stroja.
REMENICA BUBNJA
Izrađena je od specijalne legure silumina ili od presovanog čeličnog
lima. Učvršćuje se na osnovu bubnja uz pomoć vijka sa osiguračem
koji onemogućava odvrtanje i li pomoću inbus vijka.
Rijetka su oštećenja remenice

a ako do njih dođe to se desi
na pričvrsnom mjestu zbog
habanja materijala o osovinu
bubnja koja je izrađena od
čelika.
REMENICA POGONSKOG EKEKTROMOTORA

KLINASTI REMEN
Presjek klinastog remena je

trapezastog oblika i mora
odgovarati profilu remenica.
Zadatak remena je da prenosi
vrtnju sa pogonskog
elektromotora na remenicu
bubnja. Za nesmetani rad,
neophodan je podesiti progib
remena ili njegovu
zategnutost
TIJELO FILTERA
Izrađeno je od specijalne plastične mase i pričvršćeno na prednju

stranu kućišta stroja. Unutar tijela je smješten prečistač (uložak)
filtera sa odgovarajućim zaptivnim prstenom i poklopcem.
Na ulaznoj strani je opvezan sa cijevi koja vodi od kazana do kućišta
filtera.
Na izlazboj strani kućište filtera je povezano gumenom cijevi sa
motorpumpom.
Kod nekih strojeva motorpumpa je povezana odmah uz tijelo filtera
tako da je nepotrebna izlazna gumena cijev.
Često se na tijelu filtera nalazi i izdanak za priključenje cijevi
presostata.
KUGLIČNI LEŽAJEVI
U strojevima za pranje rublja se koriste kuglični jednoredni radijalni
ležajevi i to po dva na osovini pogonskog motora i osovini bubnja.
Oznaka ležaja se nalazi na boku vanjskog prstena. Ti podaci
jednoznačno označavaju o kakvom se ležaju radi i kod zamjene istog
trebaju se ti podaci poznavati (vrsta, i nazivna veličina). Mogu se na
njima nalaziti i oznake za “Z ili “ZZ” što znači da su ležajevi zaptiveni
samo sa jedne ili sa obje strane.
Podmazivanje tih ležajeva nije predviđeno, osim kad se vrši njihova
zamjena i ako su uz to otvorene izvedbe.
Ležajevi za bubanj se smiještaju na dva načina:
a) Na kazan i to sa obje strane po jedan
b) Na poseban nosač koji je učvršćen na kazan a izrađen je od
lijevanog željeza ili silumina.
HIDRAULIČKI SASTAVNI DIJELOVI
GUMENE CIJEVI ZA PROTOK VODE I OSTALE CIJEVI I GUME
Hidrauličke dijelove čini sistem gumenih cijevi koje međusobno

povezuju mehaničke dijelove stroja sa električnim dijelovima.
Tipični hidraulički dijelovi stroja, bez obzira na proizvođača su:
Dovodna gumena cijev, cijev od elektroventila do dozirne posude,
cijev od dozirne podude do kazana, cijev od kazana do kučišta filtera,
cijev od kučišta filtera do motorpumpe i odvodna cijev.
U ovu grupu spadaju još guma na vratima bubnja (mijeh-guma) i cijev
presostata.
DOVODNA CIJEV
Dovodna cijev služi za

dovođenje vode od
vodovodne slavine do grla
elektroventil. Na krajevima
cijevi nalaze se tzv.
holenderske matice sa
plinskim rarezom od ¾” a
služe za pričvršćivanje.
Isporučuju se uz stroj u
dužini od 1,5m a mogu se
nabaviti i u dužinama od 2 i
3m.
a) Zaptivna gumica
CIJEV(I) ELEKTROVENTIL – DOZIRNA POSUDA
Na strojevima za pranje rublja mogu biti ugrađene jedna, dvije ili tri
ovakve cijevi, ovisno o tome koji tip elektroventila je ugrađen (jednostruki,
dvostruki ili trostruki). One povezuju izlazne grane (mlaznice)
elektroventila sa dozirnom posudom za deterdžent. Pričvršćene su
elastičnim obujmicama.
CIJEV DOZIRNA POSUDA - KAZAN
Ove cijevi su različitog oblika ovisno proizvođaču stroja ali su sve

izvedene u rebrastoj formi zbog pomicanja kazana u toku rada stroja. U
nekim od ovih cijevi se nalazi neka vrsta povratnog ventila sa gumenom
membranom koji se zatvara po punjenju kazana vodom i deterdžentom,
kako bi se spriječilo prodiranje pare iz kazana u dozirnu posudu i vani. U
nekim izvedbama jec ovaj problem riješen tzv sifonskim oblikom.
CIJEV KAZAN – KUĆIŠTE FILTERA
Zadatak ove cijevi je odvođenje vode

iz kazana do kućišta filtera. Rebraste
je izvedbe zbog pomicanja kazana u
toku rada stroja. Kod nekih strojeva
ove cijevi imaju poseban nastavak sa
izdankom za priključenje cijevi
presostata. U tzv. “EKO” izvedbi
strojeva u ovu cijev je ugrađena
pojednostavljena izvedba povratnog
ventila koji enemogućva oticanje
nerastvorenog deterdženta pri
uzimanju vode, čime se povećava
iskoristivost deterdženta i smanjuje
zagađenje čovjekove okoline.
CIJEV KAZAN – KUĆIŠTE FILTERA
Dvije tipične izvedbe

cijevi kazan - kućište
filtera s nastavkom za
priključenje cijevi
presostata tzv. F –
izvedba.
CIJEV KUĆIŠTE FILTERA – MOTORPUMPA
Ova cijev hidraulički povezuje kućište filtera sa turbinskom komorom

motorpumpe. Udući da ova cijev povezuje stabilne (nepomične)
dijelove stroja to se znatno manje habaju pa ih je vrlo rijetko potrebno
mijenjati.
U nekim strojevima ove cijevi i nema jer su tijela motorpumpe i
kućišta filtera međusobno direktno povezani i čine jednstvini element
stroja.
MIJEH VRATA
To je rebrasta guma smještena na obod vrata i povezuje prednji dio

kazana sa kućištem stroja preko izvučenih rubova na limu kojima je
prilagođen i profil oboda mijeh-gume.
Postoje dvije vrste ove gume i to: koje se pričvršćuju na prednji dio
kazana sa vanjske strane i sa unutrašnje strane.
U oba slučaja goma je pričvršćena za kazansa elastičnim prstenom ili
od gume ili u vidu opruge. Kod nekih strojeva u ovu svrhu se koristi
kružno oblikovana čelična žica koja se priteže vijkom. Druga strana
mijeh-gume je učvršćena uz kućište stroja pogodnim oblikovanjem
ruba a ponekad dodatno osigurana čeličnom okruglo profiliranom
žicom koja je nategnuta vijkom.
Mijeh guma na vratima stroja, i gumeni prsten koji pričvršćuje mijeh-gumu

za rub prednjeg dijela kazana stroja.
Detalj karakterističnih izvedbi pričvršćenja mijeh-gume na rub prednjeg

dijela kazana. 1 – Mijeh-guma, 2 – Elastični prsten, 3 – Prednji dio kazana,
4 – Bubanj, a) pričvršćenje sa unutrašnje strane kazana, b) pričvršćenje
sa prednje strane kazana
CIJEV PRESOSTATA
Ova cijev je najčešće izrađena od
plastične mase i najčešće
povezuje izdanak povezne cijevi
kazan-kućište filtera sa
presostatom. Krajevi ove cijevi
su fiksirani elastičnim
obujmicama. Posebno je važno
za ispravan i siguran rad
presostata dobra zaptivenost
krajeva ove cijevi. Vremenom se
u nju nakupi ostataka deterđenta
i drugih nečistoća pa se
povremeno treba skinuti i
propuhati ili pročistiti komadom
mekše žice.
ELEKTRIČNI SASTAVNI DIJELOVI
CIJEV PRESOSTATA
To je grupa astavnih dijelova najkomplesnija i najzanimljivija, pa ćemo
detaljnije obraditi pojedine električne elemente. Za pronalaženje kvara u
električnom sistemu stroja, kao i ispitivanje električne ispravnosti
pojedinih elemenata i cijelih sklopova, potrebno je elementarno znanje iz
osnova elektrotehnike što podrazumijeva i poznavanje osnovnih mijera
zažtite od udara električne struje.
Sistem električnih sastavnih elemenata u strojevima za pranje rublja čine
ovi dijelovi: elektroventil, presostat (hidrostat), programator,
motorpumpa, pogonski elektromotor, kondenzator(i) za pokretanje
elektromotora, grijač vode, termostat(i), kikrosklopka na vratima stroja,
RSO-filte i priključni kabel.
Dodatno, ovi strojevi mogu imati i: signalnu sijalicu (označava da je stroj
pod naponom i da je uključen grijač vode), Tastaturu (sistem tastera za
uključenje stroja i izbor programa), BIO-relej, mikrosklopku na posudici
za doziranje deterdženta, motopumpu za dovod vode u stroj itd.
MIKROSKLOPKA VRATA
Je jednopolna sklopka koja je na red spojena u glavni strujni krug pa se
otvaranjem vrata isključuju svi električni elementi stroja. Djelovanje ove
sklopke spriječava kvarove na stroju i druge vrste šteta (npr. poplava...).
Obzirom da preko kontakata ove sklopke teče nazivna struja stroja to ona
mora biti dimenzionirana za nazivne struje od 16A.
ELEKTROVENTIL
Elektroventil propušta vodu u unutrašnjost stroja za vrijeme programa
punjenja vodom.
Električni dio ventila je jednostavan i na njega djeluje impuls
programatora ili presostata.
Može biti jednostruki, dvostruki i trostruki te rjeđe četverostruki.
Tehničke karakteristike ventila – prijer :
Nazivna snaga 6W
Radni pritisak 0,2 – 10 bara
Protok 4 – 5 L/min @ 0,2 bara
25 – 40 L/min @ 10 bara
Izdržlivost 50.000 uključenja
SASTAVNI DIJELOVI ELEKTROVENTILE
1. Kućište
2. El. namotaj (svitak)
3. Pomična kotva
4. Povratna opruga
5. Gumena membrana sa plastičnim
nosačem
6. Ulazni filter
a - jednostruku, b - dvostruki, c - trostruki,
d - četverostruki
SASTAVNI DIJELOVI ELEKTROVENTILA
a – Ekektrični svitak,
b – Povratna opruga,
c – Pomična kotva,
d – Gumena membrana
SASTAVNI DIJELOVI JEDNOSTRUKOG ELEKTROVENTILA
a – Ulazni filter,
b – PVC kućište,
c – Metalni nosač,
d – Električni svitak
e – Cilinder
f – Povratna opruga
g – Pomična kotva
h – Gumena membrana
SKLOPNI PRESJEK JEDNOSTRUKOG ELEKTROVENTILA
1 – Kućište,
2 – Električni svitak,
3 – Pomična kotva,
4 – Plastični nosač
membrane,
5 – Gumena membrana,
6 – Povratna opruga,
7 – Ulazni filter,
8 – Pričvrsni vijak
9 – Reduktor pritiska.
DJELOVANJE ELEKTROVENTILA
Voda iz vodovodne mreže prodire i

na drugu stranu gumene membrane
kroz mali otvor na membrani zbog
čega se izjednačuju pritisci sa obje
strane membrane, pa je dovoljan
mali indirektni pritisak povratne
opruge za savladavanje pritiska iz
vodovodne mreže. Pri proticanju
struke kroz namotaj podiže se kotva
i time i gumena membrana pa je
omogućen dotok vode u stroj. Kad
programator ili presostat prekinu
dovod struje na namotaj, opruga
ponovno pritisne membranu i ventil
se zatvara.
PRESOSTAT
Ponekad se zove i nivostat jer je zadužen da održava nivo vode u

kazanu.
Proizvode se kao jednostruki, dvostruki i trostruki i reguliraju jedan, dva
ili tri nivoa vode u kazanu. (najviši nivo se obično koristi u procesu
predpranja, srednji u procesu pranja a najniži nivo kao nivo koji korisnik
sam može izabrati kod ekonomičnog pranja).
U starije tipove strojeva su ugrađivana dva jednostruka a novije jedan
jednostruki i jedan dvostruki.
Kontakti presostata imaju dva karakteristična položaja. PRAZAN
(nedostignut nivo vode u kazanu) odgovara jednom a PUN (dostignut
zadati nivo vode u kazanu) drugom položaju.
JEDNOSTRUKI PRESOSTAT
Svaki segment presostata ima

tri kontakta:
- Jedan zajednički (za dovod
napon, mrežni kontakt), 1 - 11
- Jedan za stanje PRAZAN (za
aktiviranje elektroventila i
motora centrifuge), 2 - 12
- Jedan za stanje PUN (za
aktiviranje elektromotora i
programatora), 3 - 13
DVOSTRUKI PRESOSTAT
Niži nivo:
I – 11 (zajednički kontakt)
II – 12 (stanje PRAZAN)
III – 13 (stanje PUN)
Viši nivo:
1 – 21 (zajednički kontakt)
2 – 22 (stanje PRAZAN)
3 – 23 (stanje PUN)
TROSTRUKI PRESOSTAT
Niži nivo:
I – 11 (zajednički kontakt)
II – 12 (stanje PRAZAN)
III – 13 (stanje PUN)
Viši nivo:
1 – 21 (zajednički kontakt)
2 – 22 (stanje PRAZAN)
3 – 23 (stanje PUN)
Ekonomični nivo:
31 (zajednički kontakt)
32 (stanje PRAZAN)
33 (stanje PUN)
PRESOSTAT SA MEHANIZMOM ZA PODEŠAVANJE
Presostat sa mehanizmom za
podešavanje nivoa vode
kojim impulsno upravlja
programator.
PRESOSTAT SA MEHANIZMOM ZA PODEŠAVANJE
Dvostruki sigurnosni presostat

U novije vrijeme se proizvode
presostati koji imaju četvrtni, poćni Niži nivo:
kontakt koji preko kojeg se direktno I – 11 (zajednički kontakt)
uključuje motorpumpa. Svrha mu II – 12 (stanje PRAZAN)
zaštitna u slučaju da u kazanu stroja III – 13 (stanje PUN)
nivo vodi nivo vode prekoračni
maksimalni dozvoljeni, što se obično Viši nivo:
dešava kada zazaji elektro venzil i ne 1 – 21 (zajednički kontakt)
zatvori dovod vode kad za to dobije 2 – 22 (stanje PRAZAN)
nalog. 3 – 23 (stanje PUN)
4 – 24 (stanje PREPUN)
ŠEMATSKI PRIKAZ SPOJA HUIDRAULIČKOG PRESOSTATA
1 – Presostat,
2 – Cijev presostata,
3 – Bubanj
4 – Kazan
5 – Izdanak cijevi presostata
6 – Cijev kazan-filter sa izvodom za
cijev presostata
Djelovanje:
Po principu spojenih posuda, nivo
vode u kazanu i cijevi presostata je
jednak. Sa porastom nivoa vode u
kazanu raste i nivo vode u cijevi
presostata a time i pritisak koji
djeluje na membranu presostata,
koja opet djeluje na mehanizam
DJELOVANJE HUIDRAULIČKOG PRESOSTATA
Po principu spojenih posuda, nivo vode u

kazanu i cijevi presostata je jednak. Sa
porastom nivoa vode u kazanu raste i nivo
vode u cijevi presostata a time i pritisak
koji djeluje na membranu presostata, koja
opet djeluje na mehanizam opisanih
izmjeničnih jednopolnih skolopki.
Opseg podešavanja pritiska kod koga
djeluje mehanizam preklapanja kobtakata
sklopke je obično od 250 Pa (minimalna
količina vode) - 3500 Pa (maksimalna
količina vode). Ako se ukaže potreba za
podešavanjem nivoa vode kod kog će
presostat reagirati, treba biti vrlo pažljiv jer
se isti može nepopravljivo oštetiti.
KARAKTERISTIČNA STANJA PRESOSTATA
1 – vijak za podešavanje nivoa vode, 2 – vijak za podešavanje diferencije presostata

DIFERENCIJA PRESOSTATA
To je razlika aktivirajućeg pritiska (količine vode) is položaja uključivanja u položaj
isključivanja mehanizma presostata. Ta razlika treba biti najmanje 10%-tak
maksimalnog nivoa presostata, a uobićajeno se kreće oko 1/3 nazivnog
(podešenog nivoa). Neodgovarajuća diferencija izaziva smetnje u radu stroja.
Npr. U toku pranja se nivo vode malo mijenja pa se zbog male diferencije presostat
povremeno uključivati i otvarati elektroventile, zbog čaga će doteći nova voda u
stroj iako je nivo zadovoljavajući.
Osim toga, ako presostat, iz stanja PUN prijeđe u stanje PRAZAN, već nakon
nekoliko litara ispumpane vode nakon pranja, a programator se nalazi na impulsu
centrifugiranja, elektromotor će početi raditi gotovo sa punim kazanom. Zbog
prevelike težine bubnja, pogonski motor centrifuge se preoptereti pa može doći do
njegovog oštećenja.
Predviđena je mogućnost podešavanja diferencije presostata, što se naravno ne
preporučuje.
PRINCIPIJELNI PRIKAZ DJELOVANJA PRESOSTATA U
KARAKTERISTIČNIM STRUJNIM KRUGOVIMA
P – Presostat
S1 – Sklopka programatora za uključivanje
pogonskog elektromotora (elektroventila)
a – Standradna izvedba presostata
b – Izvedba sa sigurnosnim kontaktom
(osiguranjem od prelijevanja vode). U slučaju
prevelike količnine vode u kazanu sklopka
presostata je u položaju 1-4 i aktivira
motorpumpu (Mc)
MOTORPUMPA
Motorpumpa je jedan od složenijih mehaničkih dijelova u stroju za pranje

rublja.
Zadatak joj je da po prijemu odgovarajućih impulsa koje joj šalje
programator , ispumpa vodu iz stroja.
Pumpu pokreće jednofazni samozaletni motor snage 70 – 120 W.
Pumpe se centrifugalne i crpe vodu samo ako je turbina (rotor) pumpe
potopljena u vodu. Ove pumpe se zato i nalaze na dnu stroja.
Kapacitet (hidraulička sposobnost) pumpe se definira kao količina vode
koju pumpa može izbaciti na visinu od 1 m u jednoj minuti, i obično se
kreće 25 do 38 L/min kod nekih modela i do 40 L/min. Kapacitet pumpe
ovisi o priključnom naponu. Ovaj kapacitet vrijedi za napon napajanja
220V, međutim ako napon padne za 15%, kapacitet padne sa 25 do 30%.
SASTAVNI DIJELOVI MOTORPUMPE


1 – Električni svitak žica 0,5 mm
na PVC tijelu sa dvije “faston”
priključnice. Omski otpor je 12
do 30 Ohma. Završni sloj
zaštićen sloje prešpan papira.
2 – Nosač pumpe
3 – Rotor s osovinom, na
krajevima se sa jedne strane
nalazi trubina a sa druge
ventilator.
4 – Turbina, izrađena od
plastične mase ili tvrde gume
pričvršćena za osovinu maticom.

5 – Ležajevi osovine rotora,
klizni izrađeni sinterovanjem
bronze pa je podmazivanje
nepotrebno i štetno.
Postavljeni su na prsten od
mekanog materijala pa su zbog
toga samopodesivi.
6 – Statorski parket (jezgra)
izrađena od dinamo lima.
Izrađena je iz dva dijela pa se
Svitak može lako zamijeniti. Na
statorskom paketu je izrađena i
pomoćna faza od par navoja
debele bakarne žice. Ova faza
služi za pokretanje motora.

7 – Umetak jezgre
8 – Zaptivni prsten rotora
(semering), sprječava prodor vode iz
turbinskog dijela pumpe uz osovinu
rotora. To je jedan osjetljivi dio koji
treba često mijenjati. Oznake
ugrađenog semeringa su na
njegovom boku a oznaka 22-6-7 ima
značenje Vanjski promjer-unutrašnji
promjer-debljina u (mm)
9 – Ventilator, služi hlađenju
namotaja motopumpe u toku rada.
Pričvrščen navlačenjem ili
suprotnim navojem od vrtnje
osovine.
Osač pumpe i poklopac turbinske

komore su izrađeni od plastike koja
izdržava temperaturu protočnog
media do 95°C ili od aluminij. lima.
Budući da je motorpumpa
postavljena na samom dnu stroja,
izložena je eventualnom vlaženju od
kapajuće vode, pa se iznad pumpe
postavlja zaštitni polopoac koji
sprječava kvašenje elektirčnog
svitka.
POGONSKI ELEKTROMOTOR
Pogonski motor u toku pranja i centrifugiranja rublja pokreće bubanj stroja.
Pogonski motor je monofazni sa trajno uključenom pomoćnom fazom i
kondenzatorom za pokretanje.
Specifične je konstrukcije koja proizilazi iz potrebe za dvije različite brzine
kao i potrebe za promjenom smjera vrtnje zbog mješanja rublja u toku
pranja.
Različite brzine vrtnje postižu se raličitim brojem polova 10, 12, 16, 18
odnosno brzinama vrtnje motora 600, 500, 375, 333 obrt./min.
Za centrifugiranje se isključivo koristi dvopolni motor sa brzinom vrtnje
3000 obrt./min.
n=60*f/p
(f=50Hz, p-broj pari polova), stvarna brzina vrtnje je manja za 8-10% koliko
izunosi klizanje u odnosu na sinhronu brzinu.
POGONSKI ELEKTROMOTOR
Električki gledano, to su dva
motora u jednom kućištu.
Oba motora imaju glavni i
pomočni namotaj.
U seriju sa pomoćnim
namotajem veže se kondenzator
koji uzrokuje vremenski pomak
struje između glavnog i
pomoćnog namotaja.
Svitak motora za pranje obično
se gradi sa tri svitka vezana u
zvijezdu. Ovakva izvedba je
proizašla iz potrebe mijenjanja
smjera vrtnje motora pri pranju.
ŠEMATSKI PRIKAZ POGNSKOG ELEKTROMOTORA

U tom slućaju glavna i pomoćna
faza su potpuno jednako
izvedene, jer se uloge svake faze
tog namotaja međusobno
mijenjaju (ovisno o trenutnom
smjeru vrtnje).
Jednofazni motor sa trajno
uključenom pomoćnom fazom i
kondenzatorom za pokretanje.
M – Elektromotor
Ff – Glavna faza namotaja
Pf – Pomoćna faza namotaja
C – Kondenzator za pokretanje
POGNSKI ELEKTROMOTOR SA 5 IZVODA

U mnogim strojevima su ugrađeni namotaji sa
5 priključaka.
M1 – Namotaj dijla motora za pranje
fI – Prva faza mamotaja za pranje
fII – Druga faza namotaja za pranje
M2 – Namotaj dijela motora za centrifugiranje.
Pf – Pomoćna faza
Gf – Glavna faza
T – Temperaturni osigurač
a – Izvedba namotaja za pranje sa dva svitka
b – Izvedba namotaja za pranje sa tri svitka
POGNSKI ELEKTROMOTOR SA 6 i 7 IZVODA
a – Izvedba namotaja sa 6 priključnih izvoda,

Temperaturni je osigurač u seriji sa
zajedničkim izvodom namotaja motora
centrifuge.
b – Izvedba namotaja sa 7 priključnih izvoda,

od kojih dva pripadaju temperaturnom
osiguraču, sa zajedničkim izvodom za oba
namotaja motora.
POGNSKI ELEKTROMOTOR SA 8 IZVODA
a – Izvedba namotaja sa 8 priključnih

izvoda,
Od kojih dva pripadaju temperaturnom
osiguraču Svaki namotaj ima vlastiti
zajednički izvod Zc i Zp.
Na motoru mora biti nvedena i snaga oba

motora.
Motor za pranje obično ima snagu od 250
– 300 W.
Motor za centrifugiranje ima snagu 650 –
800 W.
PROMJENA SMJERA POGNSKOG ELEKTROMOTORA
Šematski prikaz električnog spajanja namotaja motora za pranje sa

programatorom radi promjene smjera vrtnje.
M1 – Namotaj dijela motora za pranje, C1 – Kondenzator za pokretanje
motora, PG – Programator, u polažaju sklopke programatora 1-2 faza fI je
glavna, a fII je pomoćna (rotor se okreće u jednom smjeru). U položaju 1-3
uloge faza fI i FII se mijenjaju (rotor se okreće u suprotnom smjeru).
POGNSKI ELEKTROMOTOI VEĆIH SNAGA
U strojeve sa još većim brzinama centrifugiranja ugrađuju se i kolektorski

elektromotori koji koriste različit način regulacije u odnosu na
elektromotore sa kratkospojenim rotorom. No viji strojevi imaju
mogućnost izbora broja obrtaja centrifuge. Regulacija se izvodi posebnim
elektronskim sklopovima za regulaciju.
Kako bi klinasti remen bio propisno postavljen i zategnut, pogonski motor
se postavlja na nosače koji su zavareni za kazan i obično je odvojen od
nosača pomoću gumenih odstojnika. Jedan dio nosača su izvedeni u vidu
ušice pa je time omogućeno lako podešavanje napetosti remena.
ZAŠTITA POGONSKOG ELEKTROMOTORA
Obično se koriste dva tipa zaštite:
- Nadstrujna (električa)
- Temperaturna (bimetalna)
Nadstrujna zaštita se sreće u starijim modelima strojeva

Temperaturna se gotovo isključivo koristi.
KONDENZATOR(I) ZA POKRETANJE MOTORA
KOndenzatori su, funkcionalno gledano, sastavni dijelovi jednofaznih

asinhronih motora. Međutim, u strojevima za pranje rublja se zasebno
tretiraju.
Spajaju se u seriju sa pomoćnim faznim namotajem elektromotora i
zajedno sa njim pokreću motor.
U novije tipove strojeva se ugrađuje jedan kondenzator za pokretanje oba
motora a preko programatora se isti uključuje u krug pomoćnog namotaja
jednog ili drugog motora.
Kod dvokondenzatorskih strojeva kondenzator motora za pranje je10 do
12,5 uF i dimenzijama je manji od kondenzatora motora za centrifugiranje
čiji je kapacitet 14 do 16 uF.
Izrađeni su od metalne
polipropilenske folije i smješteni u
cilindrično aluminijsko kućište i
zaliveni epoksidnom smolom.
Priključnice su na vrhu
kondenzatora.
Pričvršćuju se u donjem dijelu
kućišta stroja na dva načina:
obujmicom ili mativom i vijkom
koji se nalazi na dnu koćišta
kondenzatora (naspram
priključnica)

a - Izvedba sa 6 priključnih izvoda
elektromotora, dva kondenzatora za
pokretanje i jednim temperaturnim
osiguračem izvan kućištamotora.
b - Izvedba sa 5 priključnih izvoda i
zajedničkim kondenzatorom za
pokretanje.
c - Izvedba sa 5 priključnih izvoda i
dva kondenzatora za pokretanje.
d - Izvedba sa 8 priključnih izvoda i
dva kondenzatora za pokretanje.
e - Izvedba sa 6 priključnih izvoda i
zajedničkim kondenzatorom za
pokretanje.
SISTEM ZAGRIJAVANJA VODE
Sistem zagrijavanja podrazumijeva odabrani način reguliranja temperature

vode (način zagrijavanja) i pripadajuće elemente za zagrijavanje i
reguliranje temperature (grijač i termostati).
Tri su principa zagrijavanja vode u stroju:
- Vremensko zagrijavanje, ovisan o temperatiri vode i napone ul. mreže. U
praksi se skoro više i ne sreće.
- Termostatsko zagrijavanje, pretpostavlja upotrebu termostata sa
normalno zatvorenim kontaktima (NZ) i programatora sa blokirnim
relejem.
- Zagrijavanje po sistemu termo-STOPA, komninacija vremenskog i
termostatskog zagrijavanja.
GRIJAČ VODE
Grijač vode je glavni element svakog od navedenih načina (sistema)

grijanja vode.
Cijevnog je oblika, ekspanziono montiran (direktno uronjen u vodu)
Smješten u donjem dijelu kazana sa zadnje strane.
Snaga grijača u strojevima za pranje rublja iznosi od 1950-2500 W
Otpornu žicu grijača obavija magnezij-oksid, odličan toplinski vodič i
dobar električni izolator, a sve zajedno je smješteno u bakrenu ili cijev od
nehrđajućeg čelika.
Krajevi otporne žice su izvedeni na prirubnicu grijača. Na prirubnici se
nalazi i stopica za priključak uzemljenja
Sastavni dio grijača je i zaptivka koja ne dopušta propuštanje vode iz
kazana stroja.
GRIJAČ VODE
a - Izvedba sa jednom spiralom (sa dva

priključna izvoda)
b – Izvedba sa dvije priključne spirale
(sa četiri priključna izvoda)
PRIRUBNICE GRIJAČA VODE
a - Izvedba sa gumenom zaptivkom koja je sastavni dio grijača

b – Izvedba sa zaobljenom prirubnicom čija je zaptivka samostalan element
Izvedba grijača sa gumenom prirubnicom i plastičnim umetkom (klinom) za

fiksiranje.
Prirubnica grijača sa rupom za

smještanje sonde kapilarnog termostata
TERMOSTATI - JEDNOSTRUKI
To je termička jednopolna sklopka

serijski spojena sa blokirnim relejem
(pri termostatskom zagrijavanju) ili s
elektromotorom programatora (kod
tzv. Termo-STOPA)
Obzirom na mogučnost regulacije
temperature rade se u dvije verzije:
- Termostati sa fiksnom
temperaturom djelovanja (nazivne
temperature djelovanja su obično 27,
38, 50 i 88°C ili 29, 52, 82°C
Karakteristične izvedbe
- Termostati sa promjenjljivom
jednostrukog termostata
temperaturom djelovanja
TERMOSTATI - DVOSTRUKI
Dvostruki termostati mogu imati 4 ili

3 priključna izvoda.
Kod termostata sa 3 priključna izvoda
jedan izvod je zajednički.
Smještanje termostata u otvor

kazana 1 – Kazan, 2 – Termostat
Karakteristične izvedbe
dvostrukog termostata
TERMOSTATI SA PROMJENJLJIVOM TEMPERATUROM DJELOVANJA
Izrađuju se za temperature koje se
mogu podešavati u opsegu od 30 do
90°C,
Omogućavaju bolje iskorištenje
stroja,
Smanjen broj elemenata stroja
(eliminirani su bimetalni termostati
sa fiksnom temperaturom
djelovanja),
Smanjen broj vodiča koji iju sa
programatora,
Karakteristične izvedbe kapilarnih
Nalaze se na komandnoj ploči stroja termostata sa podesivom temperaturom
a kapilatom prečnika 1mm povezani djelovanja. Temperaturna sonda je u
su sa senzorom koji se postavlja u obliku cjevčice.
kazan.
DJELOVANJE KAPILARNIH TERMOSTATA
Rad kapilarnog termostata
zasnovan je na promjeni volumena
pogodnog medija u unutrašnjosti
senzora (plin ili tekućina).
Izaziva mehanički pomak
mehanizma sklopke kojom se
otvara i zatvara strujni krug.
Mogu imati i elektronski način rada
pri čemu se kao senzor koristi
termistor (NTC, PTC ili Termopar).
Obzirom na poločaj kontakata Karakteristične izvedbe kapilarnih
mogu biti : termostata sa podesivom temperaturom
djelovanja. Temperaturna sonda je u
NZ – Normalno zatvoreni
obliku kapice (kao kod bimetalnih
NO – Normalno otvoreni termostata).
IZVEDBE JEDNOSTRUKIH TERMOSTATA
a – (NZ) Termostat nazivne

temperature 50°C
b – (NO) Termostat nazivne
temperature 37°C
1 – Položaj kontakta na
sobnoj temperaturi
2 – Položaj kontakta kad se
dostigne nazivna temperatura
termostata
IZVEDBE DVOSTRUKIH TERMOSTATA
a – (NZ) termostat nazivnih
temperatura 38 i 88°C (sa tri
priključna izvoda)
b – (NZ) termostat nazivnih
temperatura 40 i 90°C (sa četiri
priključna kontakta.
c – termostat sa (NO)
segmentom za nižu
temperaturu 40°C i (NZ)
elementom za tempraturu
88°C
1 – položaj kontakata na sobnoj temperaturi, 2 – položaj kontakata na

dostignutoj nižoj temperatutri i 3 – položaj kontakata na dostignutoj višoj
temperaturi
PROGRAMATOR
Programator je višepolna vremenska sklopka sklopka koja uključuje i

isključuje pojedine strujne krugove, u toku pranja.
Redoslijed i aktiviranje svakog elementa unaprijed je definirano
konstrukcijom i električnim spojem programatora.
Jedine operacije koje nisu vremenski ograničene su punjenje stroja vodom
i zagrijavanje vode.
U strojeva starije konstrukcije i jeftinim novijim modelima koriste se
programatori elektro-mehaničkkog tipa.
Programatori nove generacije su elektronski i rade pod nazorom procesora
koji izvršava programe memorirane u memoriju programatora.
ELEKTRO-MEHANIČKI PROGRAMATOR – SASTAVNI DIJELOVI
- Kućište,
- Grebenasto-rotirajući dio sa
osovinom,
- Pomični i nepomični kontakti,
- Satnog mehanizma (reduktora),
- Elektormotor za pokretanje,
- Blokirni relej.
ELEKTRO-MEHANIČKI PROGRAMATOR – IZVEDBE
Kockasta izvedba a – elektromotor, Pljosnata izvedba a – elektromotor,

b – blokirni rekej b – blokirni rekej
ELEKTROMOTORANIČKI PROGRAMATOR – PRINCIP RADA
a, b, i c pokazuju katakteristična stanja kontakata jednog sklopa. Kontakt

1 je pomičan a kontakti 2 i 3 su nepomični. Stanje konakta je ovisno o
položaju grebenaste sklopke koja u toku rotiranja djeluje na pomični
kontakt.
ELEKTROMOTOR PROGRAMATORA
To je sinhroni motor u mikroizvedbi čiji je zadatak okretanje grebenasto-

rotirajućeg dijela programatora za po jedan impuls odnosno za
kontinuirano kretanje (kada je to programom predviđeno) brze grebenaste
ploče.
Motor mora imati konstantan broj obrtaja što je rješeno sinhronom
izvedbom i isti smjer, što je rješeno posebnim mehaničkim zaporom na
osovini rotora.
ELEKTROMOTOR PROGRAMATORA – SASTAVNI DIJELOVI

a – Metalno kućište,
b – PVC Zaporka (osigurač),
c – Rotor sa zupčanikom,
d – Električni svitak.
Stator se sastoji od električnog svitka i
metalnog kućišta.
Svitak je izrađen od žice 0,07mm2 sa
otporom svitka 10 kOhma i obično je
zaliven plastičnom masom.
Rotor motora je pogodno oblikovan
permanentni magnet trajno fiksiran na
osovinu. Na izlaznoj strani osovine
rotora pričvršćen je mali zupčanik.
BLOKIRNI RELEJ – SASTAVNI DIJELOVI
To je specijalno građen elektormekhnički sklop ugrađen samo na neke

programatore strojeva sa termostatskim načinom zagrijavanja vode.
Naziva se još i termorelej ili blokirna kočnica programatora. Snaga mu je
oko 3 W a radni otpor 6-8 kOhma.
Zadatak blokirnog releja je da na određenom impulsu programatora
(obično na impulsu poslije uključenja grijača) mehanički blokira
grebenasto rotirajući dio programatora sve do zagrijavanja vode na
određenu temperaturu.
a – Pomična kotva,
b – Povratna opruga,
c – Električni svitak,
d – Kućište.
DJELOVANJE PROGRAMATORA
Ukupni broj impulsa programatorskog motora sa puni okretaj od 360° je

60 (postoje izvednbe i sa 30 i 45 impulsa na puni krug).
Jedan impuls odgovara jednom zupcu usmjerivača rotiranja grebenasto-
rotirajučeg dijela programatora.
Impulsi se dijele na podgrupe – programe (npr. BIO – 5 impulsa, program
normalnog pranja – 35 impulsa i osjetljivi-delikatni program 20 impulsa.
Brza grebenasta ploča napravi puni krug za trajanje jednoj impulsa
Trajanje jednog impulsa je 1,5 do 2s a ponekad i 3s. Ako impuls traje 120s,
ritam promjene položaja može biti 9s – 6s – 9s.
To znači da su kontakti sklopke za ukučivanjenje i isključivanje
elektromotora 9s zatvoreni u jednom položaju, 6s je pomični radni kontakt
u neutralnom položaju a sljedećih 9s je uključen drugi nepomični kontakt.
Taj je ritam definiran oblikom utora i grebena brze okretne ploče.
DJELOVANJE PROGRAMATORA
Za osjetljivo pranje ritam je manje energičan npr. 3s – 12s – 3s. U tom se
slučaju pogonski elektromotor (bubanj) okreče 3s, zatim miruje 12s a
zatim se okreče 3s u drugom smjeru.
RSO FILTER
Ima zadatak da uklanja radisjke i TV smetnje koje nastaju zbog iskrenja
prilikom uključivanja i isključivanja kontakata programatora u toku rada
stroja.
Ugradnja tog elementa je nužna radi udovoljenja propisima
(standardima) koji reguliraju problematiku ove vrste smetnji grugim
sistemima.
Obično se sastoji od nekoliko međusobno povezanih elemenata,
otpornika zavojnica i kondenzatora koji filtriraju pomenute smetnje.
Instalira se na samom ulazu za napajanje električnom energijom.
RSO FILTER – KONSTRUKTIVNE IZVEDBE
RSO filter sa 5 savitljivih RSO filter za RSO filter sa 4

priključnih vodova pogonski motor priključna izvoda
OSTALI ELEKTRIČNI ELEMENTI
Priključni vod (3x1,5mm2

PP/L
Priključne kleme
Priključne stopice
Višekontaktne el. spojnice
Vodiči (raznih boja i alfa-
numeričkih oznaka 1,5mm2
Signalne sijalice
Tastatura (skup sklopki za
uključenje pojedinih
programa)
BIO - RELEJ
Ugrađen je samo u neke
strojeve
Zadatak BIO-releja je da u za
pvrijeme tog ciklusa (traje
oko 1 sat), povremeno
uključuje i isključuje grijač
(radi dogrijavanja vode) i
pogonski motor (radi
miješanja veša – povremeno
rotiranje u oba smjera)
Sastoji se o grijačeg tiječa,
bimetalne pločice, kontakta,
šamotne obloge i kućišta.
RC - ČLAN
Neki strojevi imaju ugrađene RC –

člonove koji sprječavaju iskrenje
kontakata programatora na koje je
priključen pogonski elektromotor.
Spojen je paralelno kontaktima koji
uključuju pogonski motor u toku
promjene smjera motora.

Skripta PRAKSA ZA DRUGI RAZRED (III Stepen) PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta PRAKSA ZA DRUGI RAZRED (III Stepen) PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elektrotehnička škola za energetiku - Sarajevo

Autor: Mensur Šakić

Kroz obrazovni program ovog zanimanja učenici

Električna instalacija je skup instaliranih

Prema načinu ugradnje provodnika i opreme,

Postupak izvođenja podžbuknih (klasičnih) električnih instalacija sastoji se od sljedećih

Postupak izvođenja podžbuknih (klasičnih) električnih instalacija sastoji se od sljedećih

Jednopolna šema električne instalacije dvosobnog stana

SPECIFIKACIJA MATERIHALA - PRIMJER

Uređaji u kojima su smješteni potrebni aparati i instrumenti kojima se

Zbog uštede prostora i zaštite od vlage, prašine i slično RU su zbijene

MATERIJAL RAZVODNIH UREĐAJA

RAZVODNI UREĐAJI ZA INDUSTRIJU

• Orijentacionu instalisanu snagu

RAZVODNI UREĐAJI ZA INDUSTIJU

• NN ormari transformatorskih stanica

RAZVODNI UREĐEJI OD LIMA

• Teško se izvodi zaštita od

Koriste se kao i silumin ali

• Plastične mase su izolator

GLAVNI RAZVODNI ORMAR

GRO na sebi ima dovodni kabl sa NN ormara TS ili distributivnog

Namijenjen je za ugradnju različite razvodne i upravljačke opreme:

JEDNOPOLNA ŠEMA GRO

• Koriste se zbog lakšeg projektiranja, montaže i održavanja ormarića

SASTAVLJANJE RAZVODNE BATERIJE

KARAKTERISTIKE RAZVODNE BATERIJE

• Kućišta ormarića su izvedena na modularnom principu sa osnovnom

• Imaju predviđene otvore za spajanja na bočnim stranama što

• Jednostavno je izvesti proširenje naknadno u toku eksploatacije

DISTRIBUTIVNI RAZVODNI ORMARI (DRO)

Mjesto montaže: spoljašnja montaža na mjestima grananja kablova

Postavljanje: na montažni armirano betonski ili poliesterski temelj

Sadrže: izolirane osigurač pruge sa NV ulošcima

•Montiraju se direktno na sabirnice

Priključenje: na DRO ili NN ormar u najbližoj trafostanici

Upotreba: napajanje trošila na građevinskom radilištu ili u krugu

Zaštita od opasno napona dodira: zaštitna strujna sklopka

Pristup priključnicama, osiguračima: kroz čeona vrata

Pristup brojilu: kroz druga vrata koja se mogu plombirati

Šema električne instalacije individualnih objekata za podzemni i

Podzemni priključak objekta na nadzemnu mrežu

Nadzemni priključak objekta sa SKS

Vrste glavnog razvoda višespratnih objekata niske i visoke

Za klasični mjemo-razvodni sistem upotrebljavaju se slijedeći razvodni

♦ Kućni priključni ormarić (KPO);

Vrste glavnog razvoda višespratnih objekata niske i visoke

Kućni priključni ormarić (KPO)

KPO je ormar u kojem se povezuje elektrodistributivna mreža s električnom

Kućni priključni ormarić se ugrađuje kod podzemnog priključka, tako da donji

Kućni priključni ormarić (KPO)

Mijerni ormarić (MO)

je tipizirani ormar smješten na fasadi individualnog stambenog objekta u kojem

MO1 460x300x240 MO2 460x400x240

Mijerni ormarić (MO)

Mjerni ormarić se izrađuje od atestiranog izolacionog PVC materijala,

Stanski razvodnik (SR)

Stanski razdjelnici se ugrađuju u stanu, najčešće iznad ulaznih vrata,

Stanski razvodnik (SR)

je ormar sa osiguračima montiran u stanu, a služi za razdiobu električne

Stanski razdjelnik podžbukni Unutrašnjost stanskog razdjelnika

Stanski razvodnik (SR)

U SR se mogu ugraditi i signalna sijalica, instalacioni kontaktor,