A.D.

- anno Domini (godine Gospodnje)

BC - before Christ

SVEMIR
Temperatura svemira: oko -270 C
-na visini od oko 500 kilometara plinski omotac se potpuno stapa sa svemirom, dotle
se razrjeduje
-udaljenost Mjeseca od Zemlje: 384 400 km
-udaljenost Sunca od Zemlje: 150 miliona km
-svjetlosna godina - udaljenost koju svjetlost prede za godinu dana = 9,5 milijardi
kilometara
-Suncu je najbli�a zvijezda PROXIMA CENTAURI, 4,2 svjetlosne godine (svjetlost od
nje do nas putuje 4,2 godine)
-u sasvim tamnoj noci ljudsko oko razabire oko 2500 zvijezda
-cesto se vide i Venera, Jupiter, Saturn i Mars, ponekad Merkur
-najdalji objekt �to se vidi golim okom jest galaksija ANDROMEDINA MAGLICA
-150. Ptolomejeva geocentricna teorema
-1543. Kopernikova heliocentricna teorema
-1609. Galileo prvi put posmatra svemir teleskopom
-1687. Njutnovi zakoni gravitacije
-1781. William Herschel otkriva planet Uran
-1846. Galle otkriva planet Neptun
-1926. Goddard lansira prvu raketu na tekuce gorivo
-1930. Tombaugh otkriva planet Pluton
-1957. oko Zemlje kru�io prvi umjetni satelit - SPUTNIK 1
-1961. Jurij Gagarin postaje prvi covjek u svemiru
-1965. Mariner 4 �alje slike Marsa
-1969. Apollo 11 izvodi prvo spu�tanje na Mjesec
-1981. prvo lansiranje Space Shuttlea
-1990. lansiranje Hubbleovog svemirskog teleskopa
-1998. pocinje izgradnja internacionalne svemirske stanice
-ARIANE - raketa koja otprema u svemir satelite i druge svemirske letjelice radi
istra�ivanja i posmatranja svermia

ASTRONOMIJA
-proucava zvijezde i sve ostale objekte u svemiru
-teleskop - najkorisnije pomagalo
-babilonski i staroegipatski svecenici bilje�ili su kretanje Mjeseca i zvijezda i
na osnovu toga izradili kalendar poljskih radova i vjerskih svetkovina
-drveni astronomi promatrali su zvijezde pomocu ASTROLABA - instrument za mjerenje
polo�aja nebeskih tijela, te kretanja
-teleskop Herschela u zvjezdarnici Roque de los Muchachos na La Palmi u Kanarskom
otocju, veliki reflektorski teleskop, promjer njegov primarnog ogledala iznosi 4,2m
-teleskop se mo�e uperiti u svaku tacku nebeskog svoda te ga "zalijepii" tako da
slijedi na putu preko neba
-otvoreni tubus olak�ava teleskop i pokretljivost

TELESKOPI
-pomocu leca i/ili zrcala skuplja svjetlo s dalekih tijela i sa�ima ga u o�tru
sliku
-REFRAKTOR (Galileov teleskop) - skuplja svjetlo i svija zrake u o�tru sliku pomocu
staklenih leca; lece refraktuju (lome) zrake
-REFLEKTOR - ne lomi zrake nego ih odra�ava (reflektuje)
-svemirski teleskopi - skupljaju i nevidljive zrake, npr gama, rentgenske, UV i
infracrvene
-refraktor - svjetlost ulazi s prednje strane, objektiv sabire svjetlo u tacki pri
dnu tubusa (�ari�te) i tu stvara slik; kada se ona posmatra okularom, u oku
dobivamo
uvecansu sliku, on se mo�e pomicati radi izo�traanja
-�titnik na vrhu sprjecava oro�avanje objektiva, i mucenje slike
-tra�ilo je maleni teleskop za brzo pretra�ivanje neba
-prizma odra�ava sliku tako da se mo�e gledati i odozgo
-refrektori su posebno prikladni za posmatranje Mjeseca i planeta

ZVJEZDARNICE
-ili opservatoriji
-opticki teleskopi
-radioastronomi koriste radioteleskope, cesto spojeni u INTERFEROMETAR
-opticki opservatoriji grade se na uzvi�icama gdje je manje zracnog strujanja,
pra�ine i vlage, iznad najgu�cih slojeva atmosfere
-radioteleskopi (golemi, tanjurasti) sabiru radiovalove iz svemira, diskovi
(tanjuri) skupljaju signale i sa�imaju ih na anteni, ona �alje elektricne signale u
prijemnik,
pa u racunalo koje ih onda pretvara u radiosliku u la�nim bojama
-kupola se nocu otvara
-rotirajuca dvorana - astronom se okrece zajedno s teleskopom
-crvena pruga na nebeskoj radiokarti odgovara najjacim signalima
-LA SILLA, Cile, nadmorska visina 2400 metara

INTERFEROMETRI
-vi�e slo�enih radioteleskopa cine interferometar, vi�e teleskopa skupi vi�e
signala, a zbog svoje razmaknutosti daju i jasniju sliku
-signali se iz pojedinih teleskopa zajedno udru�uju u sliku postupkom zvanim
INTERFEROMETRIJA
-pomocu njih mogu se potanko kartografirati razilcita tijela u svemiru: kvazae,
radiogalaktike (tijela iz kojih se na milijune svjetlosnih godina pote�u perjanice
plina,
jaki emiteri radiovalova), na slican nacin se posmatraju i otaci supernova,
plinski mjehuri otpuhnuti s umirucih zvijezda, te planete Jupiter i Saturn
-�eljeznicke tracnice omogucuju primicanje i razmicanje tanjura
-osovina omogucuje naginjanje
-najveci interferometar - VERY LARGE ARRAY u Socorrou, New Mexico, sastavljen od 27
tanjura, i kad rade zajedno vide detaljno kao jedan teleskop s tanjurom od 27km

SAZVIJE��A (constellation)

-zvije�da sjeverne hemisfere:

Pisces, Pegasus, Delphinus, Aquilla, Sagitta, Cygnus
Andromeda, Triangulum, Aries, Cetus, Taurus, Perseus, Cassiopeia,
Cepheus, Lyra, Ophiuchus, Serpens Caput, Corona Borealis
Hercules, Draco, Ursa Minor, Polaris (trenutna sjevernjaca),
Auriga, Orion, Gemini, Monoceros, Canis minor
Hydra, Cancer, Ursa Major, Leo minor, Leo, Canes Venatici
Virgo, Bootes

-rub karte oznacava nebeski ekvator, tj granicu izmedu sjeverne i ju�ne hemisfere
-sve zvijezde prividno kru�e oko Sjevernjace

-BETELGEUSE, zvijezda promjerom 400 puta veca od Suna

-VEGA, zvijezda ce oko 14000. godine postati sjevernjacom

-Zvije�da ju�ne hemisfere:

Cetus, Eridanus, Orion, Monoceros, Canis Major, Lepus, Columba, Caelum, Horologium,
Fornax, Phoenix, Sculptor, Aquarius
Pisces Austrinus, Capricornus, Microscopium, Grus, Indus, Tucana
Pavo, Apus, Hydrus, Reticulum, Mensa, Chameleon, Dorado
Pictor, Volands, Carina, Puppis, Vela, Musca, Crux
Antlia, Hydra, Sextans, Crater, Corvus, Virgo, LIBRA
cENTARUS, Lupus, Norma, Triangulum Australe, Ara
Sagittarius, Aquila, Corona Australis, Ophiuchus, Scorpius

-Dorado krije najbli�u nam galaktiku - VELIKI MAGELLANOV OBLAK

-Sirius je najsjajnija zvijezda nocnog neba

-Zvijezde uz nebeski ekvator se pojavljuju i nestju iz mjeseca u mjesec

SUNCEV SISTEM (Solar system)

-Sunce i planete rodili su se iz golemog oblaka hladnog, uzvitlanog plina iz
takozvane
solarne NEBULE (sunceve maglice); on se uru�io pod vlastitom te�om u kuglastu masu
u
brzom okretanju; njezin sredi�nji dio postajao je sve gu�ci i topliji, da bi
napokon zasjao
svijetlo kao Sunce; kamenje, pra�ina i plinovi �to su kru�ili u disku oko Sunca
poceli
su se spajati te napokon su stvorili planete
-divovski plinski planeti nastali su u vanjskim predjelima sistema gdje je slabija
gravitacija i hladnija temperatura i
u kojima su postojale velike kolicine leda i pliina

PLANETI
-Pluton se do 2006. smatrao planetom
-Pluton je prica za sebe, jer je malen i sazdan od stijenja i leda
-Ispod oblacne atmosfere Jupitera tlak je tako visok da se ti plinovi pretvaraju u
silan tekuci ocean
(atmosfera od vodika i helija, tekuci vodik i helij, tekuci metalni vodik, moguca
kruta jezgra)
-Merkur ima tanku koru od tvrodga stijenja, ispod njega kameni pla�t, a u sredi�tu
je golema masa �eljeza

SUNCE
-u svemir izlijeva energiju u obliku svjetla i toplote
-gledano sa Zemlje, veliko je koliko i Mjesec
-73% vodika, 25% helija; tragovi 60 drugih elemenata (2%)
-vodik je gorivo za nuklearne reakcije koje proizvode Suncevu energiju (nuklearna
fuzija, stapanje)
-povr�ina se nadima i vrije jer se do nje izdi�u golemi mjehuri vreloga plina, koji
onda opet tonu u dubinu; tako dobiva zrnast izgled - GRANULACIJA
-pov�inu razdiru i divlje eksplozije - SUNCEVI BLJESKOVI, a divovske erupcije,
nalik na vodoskoke i zvane PROMINENCIJE, isapljuju silno vreo plin daleko u svemir
-cesto se pojavljuju i tamnija podrucja - SUNCEVE PJEGE, koje su od okolnog plina
hladnije za nekih 1500 C
-trajanje jednog okreta oko vlastite osi: 25,4 dana (na ekvatoru)
-masa: 330 000 Zemljinih
-gustoca: 1,4 vea od gustoce vode
-prosjecna temperatura povr�ine: 5500 C
-temperatura jezgre: 15 milijuna C
-starost: 4,6 milijarde godina
-promjer na ekvatoru: 1,4 miliona km
-suncevu energiju proizvode nuklearne reakcije u sredi�njoj jezgri; ta energije se
do povr�ine prenosi najprije zracenjem, a onda KONVEKCIJOM (dizanjem zagrijanog
plina)
-KONVEKTIVNA ZONA - u njoj se di�u struje zagrijanog plina i tako prenose energiju
na povr�inu
-u jezgri se stvara ogromna kolicina energije
-RADIJATIVNA ZONA- energija se prema povr�ini iz jezgre prenosi radijacijom
(zracenjem)
-PROTUBERANCA - golemi vodoskok vrelog plina iskace na tisuce kilometara iznad
SUNCEVE POVR�INE

POMRCINA SUNCA
-djelomicna i potpuna
-svake godine se iz neke tacke na Zemlji vide dvije do pet pomrcina
-kod potpuno se dan pretvori u noc, zrak se ohladi i ptice se pocnu spremati na
pocinak
-to razdoblje mraka zna potrajati i do 7,5 minuta, no obicno je mnogo krace
-pokazuje se ru�icasta unutra�nja atmosfera sunca - KROMOSFERA;
vidljivom postaje i sedefastobijela vanjska atmosfera - KORONA,
a oko mracnog ruba Mjeseca ponekad se vide i protuberance
-potpuna pomrcina Sunca traje ukupno oko dva sata

ZEMLJA
-atmosfera gradena od du�ika i kisika
-pod atmosferom te ispod mora nalazimo tvrdu kamenu koru
-ispod kore le�i sloj te�eg stijenja - pla�t
-u sredi�tu je golema masa �eljeza, u vanjskim dijelovim tekuca, u sredi�njim kruta
- Jezgra
-voda u tekucem stanju, atmosfera sadr�i kisik
-promjer na ekvatoru: 12 756 km
-trajanje obilaska oko Sunca: 365.25 dana
-trajanje dana: 23,93 sata
-udaljenost od sunca: 149,6 mil km
-masa: 6300 milijardi tona
-prosjecna temperatura povr�ine: od -70 do +55 C

OS
-uzrok smjene dana i noci
-nije okomita na ravninu u kojoj le�i njena orbita, vec je nagnuta za 23,5 stepeni,
�to uzrokuje smjenu godi�njih doba - prema Suncu se naginje prvo Sjeverni, a onda,
6 mjeseci kasnije, Ju�ni pol (ljeto i zima)
-dok se Zemlja okrece oko vlastite osi i kru�i oko Sunca,
ona se i vrlo vrlo sporo koleba; za trajanja ljudskog �ivota
cini se da je os uvijek naciljana u istu tocku nebeskog svoda,
no ona za 26 hiljada godina (Platonova godina) na njemu opi�e krug; u sada�njem
trenutku
je ona uperena skoro tocno u Sjevernjacu koju stoga zovemo polarnom zvijezdom
(precesija i nutacija)

MJESEC
-nema atmosferu, prekriven kraterima
-tvrda vanjska ljuska od stijene nalik granitu
-tipicna je stijena u morskim bazenima (ravnicama) slicna vulkanskom bazaltu na
Zemlji
-jezgra je vjerovatno djelomicno rastaljena
-kamenit
-Mjeseceva gravitacija privlaci Zemljine oceane i iskrivljuje im povr�inu, pa tako
nastaju plima i oseka
voda na strani bli�oj Mjesecu to privlacenje osjeca ponajvi�e pa se di�e prema
njemu
voda na suprotnoj strani takoder se di�e zbog pojacane centrifugalne sile, pa te
dvije vodene grbe slijede Zemljinu rotaciju i Mjesecevo kretanje
-MORE - pra�njava ravnica
-KRATER - vecinom su stari milijarde godina, neki su �iri od 250 km
-promjer na ekvatoru: 3476km
-trajanje jednog obilaska oko zemlje:27,3 dana
-trajanje jednog prolaska kroz faze:29,5 dana (jedan mjesec)
-Masa: 0,01 zemljine
-gravitacija na porv�ini: 0,17 zemljine
-prosjecna temperatura povr�ine: -20C
-NISKA PLIMA:
plimu izaziva privlacenje Sunca i Mjeseca
najni�a (mrtva) plima nastupa kad Sunce i mjesec stoje pod pravim kutom u odnosuna
Zemlju
tada se njihovo privlacenje djelomice poni�tava
-VISOKA PLIMA:
kad se Sunce, Zemlja i Mjesec nadu na istom pravcu, privlacnost Sunca i Mjeseca se
zbraja
pa nastaje najvi�a (�iva) plima

MJESECEVE FAZE
-pocinju kad se Mjesec nade izmedu Zemlje i Sunca: MLA�AK (tanki srp)
-prva cetvrt
-PUNI MJESEC (U�TAP)
-Posljednja cetvrt
-mjesec raste/smanjuje se

MERKUR
-sa Zemlje se mo�e vidjeti tek ponekad, tik iznad obzora, na istoku u zoru i na
zapadu na kraju dana
-danju se temperatura di�e i do 450C
razlog �to se vrlo sporo krece oko osi (59 dana)
oko sunca obide za 88 dana
-nocu, po�to prakticki nema atmosfere, vrlo se brzo hladi
temperatura padne na -180C

jedan od silniih meteora je stvorio i zavalu CALORIS,

�iroku 1300km i okru�enu planinskim lancima
-promjer na ekvatoru 4880km
-prosjecna udaljenost od sunca 57,9 miliona km
-nema prirodnih satelita
-veliki i mali krateri prekrivaju 60% povr�ine
kamenito je tlo osim toga ispresijecano i pukotinama i planinskim lancima,
kao i glatkim ravnicama stvorenim nedavnim izljevima lave
-MARINER 10 je jedina svemirska sonda koja je ikad fotografirala Merkur;
ucinila je to u
proleta 1974. i 1975. godine
-atmosfera tako rijetka da se prakticki ne osjeca

VENERA
-ujutro na istoku se vidi kao Danica
-uvecer na zapadu kao Vecernjaca
-kameni planet
-gusti oblaci ne dopu�taju da vidimo povr�inu
-MAGELLAN, radarska sonda uspjela ju je skanirati
-posuta je vulkanima i prekrivena valovitim ravnicama nastalim izljevima lave
-temperatura se di�e i iznad 464 C, te je ona najtoplija od svih planeta
-atmosfera 100 puta gu�ca od Zemljine, sazdana uglavnom od CO2,
zbog cega se ona zagrijava kao staklenik
-oblaci od sumporne kiseline
-MAAT MONS, jedan od mnogih vulkana, visok je oko 9 km; okru�en izljevima lave
-promjer na ekvatoru 12 104km
prosjecna udaljenost od Sunca 108,2 miliona km
trajanje godine - 224,7 dana
trajanje dana - 243 dana
nema prirodnih satelita

MARS
-rijetka atmosfera, ima ledene kape na polovima sazdane od sledenog CO2, vode i
pra�ine
-sna�ni vjetrovi vitlaju pra�inu i bicuju citav planet
-sva voda na Marsu smrznuta je u stijenju
mo�da su nekoc u njoj postojali primitivni oblici �ivota
-na nocnom nebu ima crvenkastu boju - CRVENI PLANET
-Mars - rimski bog rata; njegova boja simbolizira krv i vatru
-povr�ina hrdavocrvene boje, za �ta su zaslu�ni �eljeni spojevi u tlu i stijenju
-ima polarne ledene kape, goleme pje�cane pustinje, podrucja silno izbrazdana
kraterima,
visoke vulkanske lance
-OLYMPUS MONS - najveci vulkan u sistemu
-VALLES MARINERIS - najveci sistem kanjona u sistemu
-PATHFINDER, 1997. poslala slike razbacanog kamenja po pjeskovitom tlu (sonda)
-promjer na ekvatoru - 6794 km
-prosjecna udaljenost od sunca - 227,9 miliona km
-trajanje godine - 687 dana
-trajanje dana - 24,63 sata
prosjecna temperatura povr�ine -63C
broj prirodnih satelita: 2 (Fobos i Deimos)

JUPITER
-promjer 11 puta veci od Zemljinog; 142 984 km
-sazdan uglavnom od vodika i helija
-zbog brzog okretanja u atmosferi se stvaraju pruge, tzv pojasevi/zone
-4 najveca Jupiterova satelita je 1610. otkrio Galileri (GALILEJSKI SATELITI)
Ganimed - najveci satelit u sistemu sa promjerom 5268 km.
Kalisto - kraterima najizbrazdanije tijelo sistema
Io - najvulkanskije
Europa - prekrivena pla�tem vodenog leda ispod kojeg se mo�da kriju primitivni
oblici �ivota
-svjetlije zone su podrucja spu�tanja plina
-tamni pojasevi oznacavaju mjesta izviranja plina
-velika crvena pjega je zapravo uragan tri puta �iri od Zemlje, a koji bjesni vec
stoljecima
-prosjecna udaljenost od Sunca 778,5 mil km
trajanje godine - 11,87 godina
trajanje dana 9,93 sata
masa 318 Zemljinih
Gravitacija 2,36 Zemljine
broj satelita: 61
SATURN
-drugi po velicini
-sazdan uglavnom od vodika i helija
-7 prstena, razbacane krhotine kamenja i leda; najveci komadi diroki stotine metara
najmanji tek cestice pra�ine
-ti su prstenovi mo�da ostatak rasutog kometa ili vi�e njih
-svemirske sonde iz serije VOYAGER snimile su 1980. i 81.
slike Saturna.
-TITAN - najveci Saturnov mjesec i veci je od Merkura
promjer 5150km, drugi satelit po velicini
temperatura na povr�ini iznosi oko -180
jedini mjesec s gustom atmosferom
iako njegovu ledenu povr�inu skriva narand�asta sumaglica,
infracrveni teleskopi, radar i uredaji poslani su na njegovu povr�inu
i otkrili su ne�to �to izgleda poput jezera i rijeka tekuceg metana
-promjer na ekvatoru 120 536 km
prosjecna udaljenost od sunca 1427 mil km
trajanje godine 29,46 godina
trajanje dana 10,46 sati
broj satelita 31

URAN (Uranus)
-os nagnuta za 98 stepeni pa se cini da se valja na boku
-dok se giba, Suncu najprije okrece jedan, pa drugi pol
-treci po velicini
-11 uskih prstenova prema nama stoji skoro okomito zbog
silne nagnutosti osi;
najdeblji je vanjski epsilon prsten, �irok oko 100 km
-MIRANDA - satelit, povr�ina skrpljena od raznih geolo�kih pojava
cudnih klanaca, litica, dolina i slicno
-1781. ga otkrio William Herschel pomocu teleskopa vlastite izrade
prvi planet otkriven teleskopom i prvi nepoznat u starom svijetu
-vecina satelita je vrlo sitna
najveci je TITANIA s promjerom oko 1578km
najmanji (TRINCULO i MARGARET) imaju promjer oko 10 km
imena vecinom dobili po Shakespearovim likovima
-promjer na ekvatoru 51 118km
prosjecna udaljenost 2871mil km
trajanje godine 84 godina
trajanje dana 17,24 sata
masa 14,5 zemljinih
gravitacija 0,89 zemljine
temperatura na vrhu oblaka -197C
broj prirodnih satelita oko 20

NEPTUN
-od Sunca 30 pputa udaljeniji od Zemlje
-najbjesniji uragani u Suncevu sistemu
-tanu�ni prstenovi
-11 poznatih satelita
-TRITON najveci satelit
-tamne pjege okru�ene bijelim metanskim oblacima
ponekad nastaju na popri�tima velikih oluja
-�estoki vjetrovi pu�u brzinom i do 1200km/h
-atmosfera vrlo slicna Uranovoj, gradena od vodika, helija i metana,
te je posuta paperjem bijelih oblaka
-zbog metana je tamnomodar
-ispod plinskog omotaca le�i golem tekuci pla�t od vode, metana i aonijaka, a u
sredi�tu je planeta malena silikatna jezgra
-promjer na ekvatoru 49 532km
prosjecna udaljenost 4498 mil km
trajanje godine 164,8 godina
trajanje dana 16 sati
masa 17,2 zemljinih
gravitacija 1,13 zemljine
temperatura na vrhu oblaka -200 C

TRITON
-veci od Plutona
-najhladnija povr�ina u sistemu, -235C
-lijepa smrznuta povr�ina prekrivena ledenim kraterima i ru�icastim snijegom
-u nekim dijelovima poput gejzira izbijaju mlazovi du�ika pa u vjetar di�u sitnu
pra�inu
pra�ina potom pada i slije�e se na tlu u obliku tamnih pruga
-jedini veliki satelit u sistemu koji kru�i oko planeta suprotno od njegova
okretanja oko vlastite osi
vjeruje se da je nekoc bio samostalno tijelo i da ga je tek naknadno zarobila
Neptunova gravitacija

PLUTON
-duboko smrznuti svijet od kamena i leda
-posljednji otkriven planet, 1930. americki astronom Clyde Tombaugh
-najmanji planet i najdalji
-jako izdu�ena elipticna putanja pa se nekad primakne Suncu bli�e od Neptuna
-2006. izgubio svoj status
-vrlo malen i ne nalikuje na bilo koji drugi planet
-povr�ina pokrivena smrznutim du�ikom i metanom koji,
kad se pribli�i Suncu najvi�e, ispare i stvore rijetku atmosferu
-mnogi su ga smatrali tek jednim od vecih tijela Kuiperova pojasa
-promjer 2274km
-prosjecna udaljenost 5900 mil km
trajanje godine 247,7 godina
trajanje dana 6,39 dana
masa 0,002 zemljine
gravitacija 0,067 zemljine
prosjecna temperatura povr�ine -223C
broj prirodnih satelita: 3 (najveci je HARON, otkriven 1978.)
-KUIPEROV POJAS - prsten ledenih tijela koji se nalazi u vanjskom dijelu sistema
iza Neptuna
vec je otkriveno na desetke tijela, tzv KBO (Kuiper Belt Objects)
mnogi od njih igrom gravitacijskih sila krenu prema Suncu i pretvore se u komete
-ledene krajnosti na rubu sistema
veliki krug je OORTOV OBLAK, skoro svjetlosno godinu daleko od Sunca
vodoravna pruga sredina Kuiperova pojasa

IZVANZEMALJSKI �IVOT (ET life)

-UGLJIK, VODIK, KISIK I DU�IK - elementi od kojih su izgradeni �ivi organizmi
-mikroskopske cjevcice pronadene u meteoritu poteklom s Marsa mo�da upucuju na
davno postojanje bakterija
taj je meteorit pao na Zemlju prije 13 000 godina
-radiosignali �to ih emitiraju zvijezde, planeti i druga tijela na ekranu izgledaju
kao "snijeg"
ukoliko se medu njima pojavi ma kakva pravilnost, ona bi mogla poslu�iti kao dokaz
o postojanj vanzemaljaca
probni signal se ocituje kao tanka, neprekinuta crta
-divovski radiotanjur ARECIBO, Portoriko pretra�uje daleke sisteme vrebajuci na
znak razumnog �ivota
promjer iznosi 305m, a polo�en je u prirodno udubljenje u brdima

SETI
-Search for Extraterrestrial Intelligence
-program kojim astronomi hvataju radiovalove koji mo�da potjecu od razumnih
stvorenja
-1974. Arecibo je poslao radioporuku u digitalnom kodu put zvijezda u kojoj je bio
opisan �ivot na Zemlji. Svemirske sonde Pioneer 10 i 11, te Voyager 1 i 2 odnijele
su u svemir slike i zvucne zapise

KOMETI
-malena, ledena gruda koja putuje prema Suncu iz dalekih predjela sistema i u njih
se vraca
-kad se zagrije, iz nje bukne usijana glava i izniknu dva repa
-zaostala grada nakon stvaranja sistema
-neki se nalaze u pojasu iza Neptuna
-jo� ih na milijarde kru�i u Oortovom oblaku
-kad komet doputuje s ruba sistema i kad se zagrije, on postane mnogo svjetliji
zbog plina i pra�ine �to ih ispu�ta
-englez Edmond Halley prvi je uocio da je komet �to ga je vidio 1682. redoviti
posjetitelj zemaljskog neba
i da se vraca svakih 76 godina, cime je ukazao i na periodicnost drugih kometa
povijesni zapisi govore da je prvi put bio opa�en 240.pr.Kr., posljednji put se
vratio 1986., a sljedeci bi se put morao pojaviti 2061.
-plin i pra�ina struje iz kometa i stvaraju dva odvojena repa koja se znaju
protegnuti i stotinama milijuna kilometara
-povratak kometa 1066. zabilje�en je na tapiseriji iz Bayeuxa, koja prikazuje
normansko osvajanje Britanije
-kraj njega je 1986. proletjela svemirska sondo GIOTTO i obavila mjerenja

ASTEROIDI
-kamena gromada koja kru�i oko sunca
-mali planeti ili PLANETEZIMALE
-najveci je CERES ili Cerera s promjerom od 930km
-tri glavne vrste: sazdani od kamena, �eljeza ili jednog i drugog
-kameni asteroidi napravljeni su od ugljicnih hondrita (tip C), obicno su crni i
te�ko se opa�aju
-oni svjetliji, silikatnog sastava (tip S) sadr�e i pone�to samorodnog metala
-cisti metalni (tip M) su najsjajniji i najrjedi
-ASTEROIDNI POJAS - izmedu Marsa i Jupitera, �irok oko 350 miliona kilometara
-grada preostala nakon izgradnje kamenih planeta, skupljenih iz manjih kamenih
gromada
-neki kru�e i van pojasa, pa zalaze sve do Saturna, odnosno do Zemlje
-asteroide koji prilaze Zemlji zovemo NEO (Near-Earth objects, prizemaljska tijela)
-EROST je dug oko 33km, kad bi udario u Zemlju nastala bi katastrofa sa
nesagledivim posljedicama

METEORI
-zvijezda padalica
-svijetla pruga na nebu stvorena padom svemirskog kamenja �to izgara u Zmljinoj
atmosferi
-METEORSKI PLJUSAK - vecina nastaje svake godine u isti dan
ORIONIDNI pljusak se javlja u oktobru, kad Zemlja prolazi kroz pra�njavi rep
Halleyeva kometa
ti meteori dolaze iz istog predjela neba, tzv RADIJANTA

METEORITI
-grumen svemirske stijene ili metala (�eljeza), obicno potekao od asteroida ili
kometa
-veci meteoriti mogu iskopati krater
-vecina od 3000 meteorita koliko ih godi�nje padne na Zemlju su zapravo kamenice
(crna kora nastala taljenjem pri padu kroz atmosferu);
ostali su uglavnom metalni, tj sastavljeni od slitine �eljeza i nikla s malim
primjersama drugih kovina
-METEORSKI KRATER promjera 1,2km u Arizoni, iskopao je meteorit pormjera 30m

ZVIJEZDE
-goleme lopte silno usijanog plina toce u svemir svjetlo i toplotu
-radaju se u golemim NEBULAMA pra�ine i plina i mogu ustrajno svijetliti
milijardama godina
-sve zvijezde osim Sunca le�e tako daleko da njihovom svjetlu trebaju godine da
stigne do nas
-medusobno se razlikuju bojom, temperaturom, velicinom, masom
-povr�ina vrelih modrobijelih zvijezda mo�e se zagrijati i do 30 000 C (10 puta
vi�e nego u slucaju najhladnijih zvijezda)
-zvjezdani veledivovi ili supergiganti ponekad imaju promjer i milijardu
kilometara, ali bi neutronska zvijezda stala u oveci grad
-u jezgri je silan tlak i silna temperatura, pri cemu nastaje nuklearna fuzija, tj
zdru�ivanje atoma vodika u atome helija
pri tim se reakcijama oslobadaju silne kolicine nergije, a njezino izracivanje
do�ivaljavamo kao zvjezdani sjaj
-SUPERNOVA 1987A - najsvjetlija supernova (zvjezdana eksplozija) 20. stoljeca, smrt
modrog velediva u obli�njoj galaksiji
tri minute poslije njenog kolapsa, kroz njezinu vanjsku ljusku probija se materija
i stvara divlje turbulencije
rasprsla zvijezda 20 puta vecu masu od SUnca imala
-u zvije�du HERKUL nalazi se zvjezdani skup sa sotinama tisuca gusto slo�enih
zvijezda
kuglasta skupina M13; takve skupine kru�e i oko jezgre na�e galaksije
u spiralnim krakovima nalazimo raspr�enije, otvorenije skupine
-od 1995. nadene su mnoge planete �to kru�e oko drugih zvijezda (EKSTRASOLARNI
planeti);
predaleko su da bi se mogle vidjeti, no mogu se detektovati jer svojom gravitacijom
djeluju na zvijezde, pa se one pri gibanju kolebaju

NEBULE
-maglice - golemi oblaci plina i pra�ine izmedu zvijezda; neke i svijetle
druge su pak tamne pa se opa�aju samo kao siluete na pozadini zvijezda ili
svijetlih oblaka
u takvim tamnim se radaju nove zvijezde
-sadr�e sve sastojke potrebne za izgradnju zvijezda: vodik, kisik, du�ik, ugljik u
obliku grafita; vodu, druge molekule
-mnoge blistaju zato �to odra�avaju svjetlo obli�njih zvijezda; druge stvaraju
vlastito svjetlo - cestice njihvoa plina svjetle kad se energiziraju (upiju
energiju)
zracenja susjednih zvijezda
-MACJE OKO - planetarna nebula - tvore ju slojevi plina odaslani iz umirue zvijezde
u sredi�tu
ta zvijezda je sicu�na i vrlo vruca - bijeli patuljak
tipicni bijeli patuljak ima masu Sunca no sabijenu u tijelo veliko kao Zemla, a
temperatura je vi�a od 10 000 C

STVARANJE ZVIJEZDE
-rada se kad se gusti dijelovi nebule uru�e pod djelovanjem vlastite gravitacije
ona se onda skupi u gu�cu, vreliju kuglu - PROTOZVIJEZDU
kad se protozvijezda dovoljno zagrije, u njoj se pokrece nuklearna fuzija i ona
pocinje svijetliti kao nova zvijezda
poslije vi�e milijardi godina ona potro�i svo gorivo i pocne umirati
pritom se silno ra�iri,, ohladi i pocrveni
malene se umiruce zvijezde napu�u u crvene divove, a masivne u veledivovec7
crveni dim napokon optuhne vanjske slojeve i stvori planetarnu nebulu, a sam se
pretvara u bijelog patuljka
velediv ili supergigant eksplodira u obliku supernove, na kraju ostane neutronska
zvijezda ili CRNA RUPA
-sUNCE spada u malene zvijezde
-sjaj zvijezda se izra�ava zvjezdanom velicinom ili magnitudom
�to je manji broj, sjanija je zvijezda
vecina zvijezda �to ih vidimo golim okom ima zvjedzanu velicini zmedu 1 i 6
teleskop ih vide do velicine 9
izvanredno sjajne zvijezde - npr SIRIUS imaju negativnu zvjezdanu velicinu
-pojava BINARNOG-DVOJNOG ZVJEZDANOG SUSTAVA - zvijezde kru�e jedna oko druge

CRNE RUPE
-jako gravitacijsko polje tako da guta sve �to mu se pribli�i, pa i samo svjetlo
-jezgra se zvijezde uru�i tako �estoko da se materija toliko zgnjeci da oko sebe ne
ostavi skoro nimalo slobodnog prostora
-obicno imaju masu 5-10 puta vecu od Sunceve
-SUPERMASIVNE CRNE RUPE - imaju milione puta vecu masu, a one nastaju uru�avanjem
golemi plinskih oblaka
one su izvor energije visokoaktivnih galaktikka, primjerice kvazara
astronomi vjeruju da se jedna takva rupa krije i u sredi�tu na�e galaktike
-kad se materija u spirali ru�i u crnu rupu, ona se ubrazava i zagrijava do
temperature i od 100 miliona C
pritom izlucuje zracenje visoke energije, npr rentgenske zrake, koje se giba po
putanjama iskrivljenim zbog silno jakog polja

UNIVERZUM
-put tajanstvene tamne energije i zracenja, npr svjetlosnih i radiovalova
-zvijezde nebule i planeti su sazdani od obicne materije,
ali su galaktike okru�ene i silnim kolicinama nevidljive TAMNE MATERIJE ili
nevidljive mase
-univerzumom upravljaju 4 osnovne sile: ELEKTROMAGNETIZAM, SLABA SILA, JAKA SILA I
GRAVITACIJA
-danas se opa�aju i objekti udaljeni preko 12 milijardi svjetlosnih godina,
udaljeni od nas 115 tisuca milijardi milijardi kilometara
-svemir se �iri, sve vidljive galaktike bje�e jedna od druge (BALON=

VELIKI PRASAK
-BIG BANG
-prije 14 milijardi godina
-prije toga nije bilo nicega - ni materije, ni prostora, ni vremena
-novorodeni univerzum od velicine atoma je izrastao u silno jarku plamenu kuglu
vecu od galaktike u djelicu sekunde
kad se jo� vi�e pro�irio i ohladio, stvorio je gustu juhu sicu�nih cestica
materije,
trebalo je jo� 300 000 godina da se pojave i prvi atomi
-otkriveno je da pozadinska temperatura svemira odgovara temperaturi dobivenoj
racunski, nastaloj zbog zamiranja topline Velikog praska
-sitne varijacije u pozadinskoj temperaturi pojedinih sektora svemira pokazuju nam
kako su se iz meterije stvorene u velikom prasku pocele oblikovati zvijezde i
galktike

TAMNA MATERIJA
-da ona zaista postoji zakljucujemo samo na temelju njenog gravitacijskog
djelovanja na zvijezde i galaktike, kao i svijanja svjetlosnih zraka
-nitko jo� nije otkrio �to je ona zapravo
-nje je 10 puta vi�e od obicne materije
-sve do nedavno mislio se da gravitacijsko
djelovanje nevidljive i obicne materije
usporava �ienje univerzuma
novi dokazi upucuju na to da ta energija djeluje usuprot gravitaciji, tako da se
zbog nje svemir �iri br�e
-vecina gravitacije potjece od nevidljive tamne materije

GALAKTIKE
-silna zbirka zvijezda, plina i pra�ine �to se vrti u svemiru i dr�i na okupu
zajednickom gravitacijom
-sve zvijezde na nebu pripadaju na�oj galaktici
-stotine milijardi u svemiru
-4 glavne vrste:
spiralne - sredi�nje ispupcenje zvijezde, dok su ostale rasporedene u spiralnim
krakovim
prekri�ene ili polu�ne spiralne galaktike imaju krakove koji iznicu iz poluge
provucene kroz njhovo sredi�te
elipticne - okrugle ili ovalne i nemaju spiralnih krakova
nepravilne - bez odredenog oblika
-galaktike u galaktickim skupovima su uglavnom spiralne i eliipticne
-malobrojne galaktike su AKTIVNE, stvaraju goleme kolicine energije, kod njih u
sredi�tu le�i masivna crna rupa
koja izlucuje snagu trilijun puta vecu od Sunceve, te riga mlazove elektricno
anbijeih cestica
medu aktivne galaktike ubrajamo i kvazare i radiogalaktike
-EDWIN HUBBLE je pocetkom pro�log stoljeca razvrstao galaktike prema obliku
-mogu se sudariti
veca galaktika tzv KOLSKO KOTAC (CARTWHEEL GALAXY) je nekad bila obicna spiralna
galaktika
prije 300 miliona godina kroz nju je pro�la manja galaktika pa joj je izlomila
spiralne krakove i stvorila prsten novih zvijezda

MLIJECNA STAZA
-spiralna galaktika koja sadr�i 200 milijardi zvijezda
-promjer iznosi oko 100 hiljada svjetlosnih godina
-zemlja le�i pri kraju jednog spiralnog kraka Mlijecne staze
kako je gledamo s boka izgleda tanka i izdu�ena
-tamne mrlje predstavljaju oblake pra�ine koji skrivaju zvijezde

GALAKTICKI SKUPOVI
-ujedinjuje velik broj bliskih galaktika
-skup VIRGO sadr�i najmanje 2000 galaktika
-na�a galaktika pripada tzv LOKALNOM skupu, koji sadr�i 30tak galaktika,
medu kojima su i prvisusjedi - ANDROMEDA i MAGELLANOVI OBLACI, koje vidimo i golim
okom
vecina galaktika je elipricna ili nepravilna
-NADSKUP (SUPERKLASTER) je skup skupova galaktika
u na�em dijelu oni su razdvojeni praznim prostorima, tzv VOIDIMA
-skup COMA s oko 3000 galaktika, od nas je udaljen otprilike 300 miliona
svjetlosnih godina
nalazi se u zvije�du COMA BERENICES (Berenikina kosa)

RAKETE
-jedini strojevi dovoljno sna�ni da svladaju Zemljinu gravitaciju
-vi�estupanjske - vi�e raketnih jedinica povezano u jednu raketu - nosac
-u raketama hemijski reagira tzv POGONSKO SREDSTVO.
pritom nastaje struja vrelih plinova koja izlijece kroz sapnicu
taj mlaz �iklja natra�ke pa tjera raketu prema naprijed, stvarajuci potisak koji
tjera raketu put svemira

POGONSKA SREDSTVA
-najce�ce se sastoje od goriva i oksidansa
-da bi gorivo izgaralo potreban je kisik, a njega daje oksidans
-obicni motori kisik uzimaju iz zraka, no buduci da se raketa giba kroz zrakoprazni
prostor, mora ga ponijeti sa sobom
-uglavno mrakete rade na tekuca ps, no ponekad i na kruta
tako glavni motori space shuttlea spaljuju tekuci vodik u tekucem kisiku, ali su
startne rakete na kruto gorivo
u trenutku lansiranja, skoro 90% njegove mase tvori pogonsko sredstvo
-Rusi jo� od 1967. istom raketom lansiraju svemirske brodove SOJUZ s ljudskom
posadom (Sojuz)
-4 startne rakete rade do oko 2 minute poslije paljenja
sredi�nji stupanj do 5
gornji stupanj do 4

SATELITI
-umjetni satelit je svemirska sonda koja kru�i oko planeta
-primaju i oda�ilju komunikacijske i navigacijske signale
skupljaju meteorolo�ke podatke
tra�e rude
obavljaju geodetska mjerenja
proucavaju svemir
-ne padaju na Zemlju jer se krecu izvanrednom brzinom
(28 000+ km/h - ORBITALNA, PRVA KOZMICKA BRZINA),
tako da ih nad Zemljom dr�i centrifugalna sila nastala kru�enjem oko planeta
-SATELIT INTEGRAL - astronomski satelit koji proucava izvore gama zracenja u
svemiru, a lansiran je 2002., njegova ga jako elipticna orbita di�e i do 150 000 km
daleko od Zemlje
-Suncane baterije (celije) napajaju letjelicu elektricnom energijom
-servisni modul sadr�ava elektronicke uredaje same letjelice
teretni modul sadr�i naucne instrumente

SATELITSKE ORBITE
-kru�ne ili elipticne orbite koje slijede ekvator, prelaze preko polova ili le�e
negdje izmedu toga
VISOKA ELIPTICNA ORBITA
GEOSTAICONARNA ORBITA - satelit uviek lebdi nad istom tackom povr�ine, jer se
okrece jednako brzo kao i ona
EKVATORIJALNA ORBITA
POLARNA ORBITA
-niski sateliti padaju na Zemlju vec nakon nekoliko mjeseci zato �to prolaze kroz
silno razrijeden zrak visokih atmosferkih slojeva �to ih usporava
sateliti u visokim putanjama mogu u svemiru ostati neograniceno dugo

SVEMIRSKE ZVJEZDARNICE
-svemirske sonde za promatranje Sunca, zvijezda, planeta i dalekih galaktika
-prva takva bio je HUBBLEOV SVEMIRSKI TELESKOP
-u svemiru se vidi mnogo bistrije
-sabiru zracenja koja ne dopiru do Zemljine povr�ine jer ih upije njen zracni
omotac

HUBBLEOV SVEMIRSKI TELESKOP

-(HSP)
-1990. lansirao space shuttle Discovery u putanju visoku oko 600km
-reflektivni teleskop, jer svjetlo skuplja i sabire u sliku pomocu ogledala
tako skupljeno svjetlo ulazi u elektronicke kamere i infracrvene detektore te tako
nastaje slika
glavni svjetlostni senzori su FOTODIODE (CCD, charge-coupled device) kakve nalazimo
i u digitalnim kamerama
-suncane celije
radioantena - �alje informacije na Zemlju i prima naredbe
sjenilo - �titi teleskop od izravnog sunca
tubus slu�i kao kuci�te reflektoru
u stra�njem kuci�tu smje�tene su kamere

INTERPLANETARNE LETJELICE (spacecraft)

-istra�uju druge planete i ostala tijela SUnceva sistema
-prve ovakve letjelice su poslane u istra�ivanje mjeseca, pa najbli�ih planeta
-do danas su posjetile sve planete (osim plutona?)
-vecina ih samo proleti kraj cilja, ali mnoge ispuste i SONDE koje istra�uju
povr�inu
-istra�uju i komete i asteroide
-CASSINI - lansirana 1997., a 2004. krenula u orbitu oko Saturan
-1959. LUNA 2, prva fotografisala nevidljivu stranu Mjeseca
-1965. MARINER 4, prvi izbliza snimio drugi planet (Mars)
-1973. PIONEER 10, prve bliske snimke Jupitera
-1976. VIKING 1,2, prvi se spustio na Mars
-1986. VOYAGER 2, prvi istra�io Uran
-1986. GIOTTO, prvi susret s Halleyevim kometom i kometom uop�te
-2000. NEAR, prvi se spustio na asteroid (EROS)

SONDE (sletjelice)
-dio vece letjelice koja je ispu�ta na vrhu atmosfere, tj nad povr�inom planeta iil
satelita
-HUYGENS, sonda orbitera Cassinija,
pocetkom 2005. ona se padobranom spustila kroz atmosferu Titana i poslala
inormacije o njegovoj povr�ini i prolasku kroz atmosferu
-VIKING, 1976. na Mars su se spustile dvije sletjelice, snimile povr�inu i obavile
meteorolo�ka promatranja

PUT U SVEMIR
-1961. ljudi poceli putovati u svemir u KAPSULAMA
ruske posade i danas tako putuju u svemir, u kapsulama SOJUZ
-od 1981. Amerikanci su poceli putovati u space shuttleu, tj raketoplanom, avionom
na raketni pogon
-pre�ivljavanje putem sistema za odr�avanje �ivota
-ne osjeca se te�ina; stanje neprestanog slobodnog pada (inercijskog leta)
-nakon du�eg boravka mi�ici pocinju kr�ljavviti, a stradaju i kosti
-da bi se te pojave ubla�ile, astronauti moraju stalno vje�bati, a podvrgnuti su i
posebnoj dijeti
-najdalja predena udaljenost do Mjeseca
-Ruski astronaut u stanici MIR je kru�eci oko Zemlje prevalio oko 280 miliona
kilometara
-svi americki letovi s ljudskom posadom bili su upravlajni iz komandne dvoaren u
Johnsonovom svemirskom centru u Texasu
-Raketa SATURN V, poslu�ila za lansiranje svih Mjesecevih letjelica 60ih i 70ih
godina.
pri lansiranju je razvijala potisak ravan potisku 30 jumbo jetova pri polijetanju
-svemirski brod Apollo nosi astronaute
motor treceg stupnja upucuje svemirski brod prema Mjesecu
motori drugog stupnja di�u raketu do visine od 185km
motori prvog stupnja di�u raketu do visine od 65km

PROJEKT APOLLO
-prvo slijetanje 20.7.1969. Neil Armstrong i Buzz Aldrin, posada Apollo 11
prvi ljudi koji su nogom stupili na neko strano nebesko tijelo
-lansirala raketa Saturn V
citava kompozicija na lansirnom postolju bila je visoka 111m
sam brod je imao 45 tona, a sastojao se od 3 glavna modula
KOMANDNI MODUL - troclana posada, upravljanje brodom
SERVISNI MODUL - nosio opremu, gorivo i raketni motor
MJESECEV MODUL - mogao se odvojiti od ostatka letjelice i spustiti dva astronauta
na povr�inu Mjeseca
-EAGLE, mjesecev modul Apolla 11
-Buzz Aldrin se za 2 sata �to ih je proveo na povr�ini Mjeseca pro�etao Morem
spokoja (ti�ine)
-tri su divovska padobrana usporila propadanje Apollova komandnog modula, tako da
je blago pljusnuo u Tihi okean
-ukupno se na Mjesec spustilo 6, od Apolla 11 u julu 199. do Apolla 17 u decembru
1972.
za tih je misija 12 astronauta istra�ivalo povr�inu Mjeseca u ukupnom trajanju vi�e
od 80 sati,
te na Zemlju donijelo skoro 400 kg Mjesecevog stijenja i pra�ine

ASTRONAUTI
-rusi svoje putnike zovu KOZMONAUTIMA
-pri orbitalnom letu, svemirskim brodom upravljaju zapovjednik i pilot
u ranijim misijama specijalisti su obavljali promatranja, izvodili pokuse, i u
slucaju potrebe, obavljali vanjske aktivnosti
-piloti i zapovjednici treniraju letenje u simulatorima i mlaznim avionima
specijalisti uvje�bavaju procedure i pokuse
za vanjske aktivnosti se ponekad uvje�bavaju u vodenim bazenima gdje osjecaju
nedostatak te�ine slican onom u svemiru
-SVEMIRSKO ODIJELO sastavljeno je od vi�e slojeva, te astronauta opskrbljuje
kisikom i �titi ga od svemirskih opasnosti - silne vrucine i hladnoce, zracenja i
meteoritskihcestica
upravljacka kutija naprtnjace
kopce za alat - slu�e za vje�anje bu�ilica, izvijaca i kljuceva
svemirske rukavice - zagrijavaju se kako bi astronautu i pri jakoj studeni prsti
ostali gipki
kaciga - s pozlacenim vizirom koji odra�ava svjetlo i toplinu
prijenosni sustav za odr�avanje �ivota u naprtnjaci - opskrbljuje astronauta
kisikom, vodom (za hladenje skafandera) i elektricnom strujom
to mo�e astronauta odr�avati na �ivotu 8 sati
-KARDANSKO KOLO - astronaute vrte na sve strane kako bi ih pripremili na cudne
osjecaje pri svemirskom letu
-12.4.1961. Jurij Gagarin je jednom obi�ao Zemlju u kapsuli VOSTOK

VANJSKE AKTIVNOSTI
-svi radovi koji se obavljaju izvan letjelice (EVA, extravehicular activity)
-drugi naziv: SVEMIRSKA �ETNJA
-pritom imaju za�titna odijela i prikopcani su za letjelicu sigurnosnom uzicom
-1982. isku�ali su mlaznu naprtnjacu (MMU, manned manoeuvering unit)
-neke od zadaca u slobodnom prostoru:
spa�avanje i popravljanje satelita
-neki astronomi prevo�eni space shuttleom redovno u orbiti servisiraju Hubbleov
teleskop
-obavljaju i gradevinske radove na svemirskim konstrukcijama
-dugotrajna je bila i monta�a ISS iz dijelova dopremljenih sa Zemlje
-1965. VOSHOD 2, ALEKSEJ LEONOV, prva svemirska �etnja (10min)
-1969. APOLLO 11, NEIL ARMSTRONG, prva �etnja po Mjesecu (2,5 sata)
-2001. ISS, JIM VOSS, najdulja svemirska �etnja (8 sati, 56 minuta)
-NASAINA ZNACKA (MMU)

SPACE SHUTTLE
-vi�enamjensko vozilo za prevo�enje astronauta i tereta u svemir i natrag
-tri dijela:
krilati ORBITER
vanjski spremnik za gorivo
dvije startne rakete na kruto gorivo (SRB)
-pri polijetanju se ukljucuju glavni motori i startne rakete
2 min kasnije rakete se odvajaju i pomocu padobrana vracaju na Zemlju radi ponovne
upotrebe
6 min kasnije odvaja se i vanjski spremnik za gorivo, te se raspada u atmosferi
zatim krilati orbiter pomocu orbitalnog manevarskog sustava (OMS) dose�e �eljenu
orbitu
po obavljenom zadatku, orbiter se vraca na Zemlju sa iskljucenim motorima,
planirajuci kao jedrilica
napokon slijece na pistu i koci padobranom
-glavno vozilo za dopremu dijelova ISS u orbitu
-izbacuje nove satelite i dijelove za popravak starih; svemirske laboratorije i
teleskope, te manje svemirske letjelice namijenjene istra�ivanju sistema
-dijelovi orbitera (dug oko 37m a raspon krila 24m)
tri glavna motora (SME, Shuttle main engines) na tekuci vodik i kisik
gondole s OMS motorima i spremnicima goriva
delta krilo oblikovano aerodinamicki, tako da orbiter mo�e planirati kroz atmosferu
korisni teret
vrata teretnog prostora se otvaraju i oslobadaju teret
teretni prostor
prostor za posadu sa dvije palube - komandnom i donjom

ORBITER
-najva�niji dio space shuttlea, projektiran tako da mo�e izdr�ati te�ke svemirske
uvjete
-glavna konstrukcija od cvrstih aluminijskih slitina
-radi za�tite od topline prekriven izolacijskim materijalom, npr debelim keramickim
plocicama
-u gorivim se celijama kombinuju vodik i kisik pa proizvode struju i vodu za pice i
pranje
-najva�nije misije shuttlea
1981. STS-1, COLUMBIA, prva misija shuttlea
1995. STS-71, ATLANTIS, prvo povezivanje s ruskom svemirskom stanicom Mir
1998. STS-88, ENDEAVOUR, prva misija povezana s ISS

SVEMIRSKE STANICE
-u njima ljudi mogu dugo �ivjeti i raditi u svemiru
-ISS najveca konstrukcija ikad podignuta u svemiru
-znanstvena istra�ivanja
ispitivanje pona�anja materijala i �ivih organizama pri uvjetima mikrogravitacije i
djelovanja svemirskog leta na ljudsko tijelo
-prve svemirske stanice npr ruski SALJUTI i americki SKYLAB, bile napravljene na
Zemlji pa lansirane u orbitu kao vec dovr�ene i potpune jedinice
-vece stanice poput Mira i ISS-a bile su lso�ene u orbiti iz modula dopremljenih sa
Zemlje
-SKYLAB je bio americka stanica, lansirana 1973., tri su troclane posade u njemu
radile 28, 59 i 84 dana te tako sru�ile sve rekorde du�ine boravka u svemiru
-MIR, lansiran jo� 1986., imao je nprekidno posadu od 2-3 kozmonauta, uz mnoge
goste iz desetaka zemalja. 2001. se vratio na Zemlju i izgorio

INTERNACIONALNA SVEMIRSKA STANICA

-trenutno se montira iz vi�e stotina dijelova i bit ce globalni istra�ivacki centar
u svemiru
-najveci dio opreme nabavit ce SAD kroz svoju NASA-u
National Aeronautics and Space Administration
va�ne dijelove ce dodati i Rusija, Evropa (preko Evropske svemirske agencije),
Japan i Kanada
-�ivot i prostor je velik kao putnicki prostor aviona 747
4 laboratorijska modula
glavni stambeni prostor za 7clanu posadu smje�ten je u americkom stambenom modulu,
ima dvije palube, ni�e za spavanje, kuhinju, ambulantu, dvoranu za tjelovje�bu,
nu�nik i tu� u prostoru dugom oko 8 i �irokom oko 4 metra
-kad bude zavr�ena bit ce duga 80m, raspon 110m, a masa skoro 500 tona
-dijelovi:
platforma za vanjsku opremu
istra�ivacki laboratoriji
termicki radijatori reguli�u temperaturu
suncane celije napajaju strujom
re�etkasta greda slu�i kao okosnica
-nove sekcije na ISS-u povezuju roboti na shuttleu i samoj stanici, no da bi se
posao zavr�io, potrebna je i svemirska �etnja
-da bi se dovr�ila monta�a stanice, bit ce potrebno vi�e od 850 sati vanjskih
aktivnosti (EVA).

kljucni pojmovi

A.D.
temperatura svemira
500km
udaljenost mjeseca od zemlje
svjetlosna godina
najbli�a zvijezda Suncu, udaljenost
broj zvijezda na nocnom nebu
najudaljeniji objekat vidlijiv golim okom
Ptolomej
Kopernik
Galileo
Newton
William Herschel
Sputnik I
Gagarin
Mariner 4
Apollo 11
Space shuttle
Hubble Telescope
ISS
Ariane
ESO - La Silla, nadmorska visina
astrolab
Roque de los muchachos
"zalijepiti" teleskop
okular
objektiv
tra�ilo
prizma
refraktor
reflektor
svemirski teleskop
radioteleskopi
opservatorij
interferometar
rotirajuca dvorana
interferometrija
Very Large Array, Socorro, New Mexico, broj tanjura
nevidljive zrake
150.
1543.
1609.
1687.
1781.
1846.
1926.
1930.
1957.
1961.
1965.
1969.
1981.
1990.
1998.
broj sazvije�da na nebu
kvazar
radiogalaktike
Johann Gottfried Galle
Clyde Tombaugh
Robert Goddard