BOTANIKA

Carstvo biljaka dijelimo na:

1. nevaskularne biljke – mahovine
2. vaskularne biljke - papratnjače, sjemenjače

Prilagodbe biljaka na kopneni način života:

1. razvoj sustava za učvršćivanje – korijen
2. razvoj tkiva
3. razvoj puči
4. sprečavanje isušivanja – pojava kutikule
5. razvoj provodnog sustava
6. pojava sjemenke
7. pojava ploda i cvijeta

Stablašice nazivamo kopnenim biljkama jer su se dobro prilagodile životu na kopnu. Škrob i klorofil
dokaz su evolucijske povezanosti stablašica sa zelenim algama.

VRSTE BILJNIH TKIVA

1. Tvorno tkivo (meristem) - služi za nastanak svih ostalih tkiva, čine ih stanice koje imaju stalnu
sposobnost diobe - tjemenice
a. primarni meristem (vršni meristem) – služe za rast stabljike i korijena u visinu
b. sekundarni meristem – najvažniji tip. vaskularni kambij – omogućuje rast u debljinu –
stvaranje godova i drva
2. Trajna tkiva
a. osnovna tkiva ili parenhimi – ispunjava prostor između ostalog tkiva
1) asimilacijski parenhim (klorenhim) – u listovima za fotosintezu
2) transpiracijski (spužvasti) parenhim – transpiracija (izlučivanje vode iz lista) i
izmjena plinova
3) spremišni parenhim – pohrana hranjivih tvari (škroba, bjelančevina, masti i
ulja), najčešće u podzemnim organima (gomoljima, lukovicama)
a. Pokrovno tkivo – sprečava isušivanje biljke, građeno je od epidermalnih stanica i pluta
– puči na epidermi omogućuju transpiraciju i izmjenu pllinova
b. Potporno tkivo – daje čvrstoću i elastičnost biljnim organima
1) kolenhim – žive stanice
2) sklerenhim – mrtve stanice
c. Provodno tkivo
1) ksilem – traheje i traheide – provođenje vode s mineralnim tvarima od
korijena prema vrhu biljke
2) floem – cjevaste stanice i stanice pratiteljice (samo kod kritosjemenjača) –
provoženje produkata fotosinteze ili asimilata d vrha prema korijenu biljke
d. Žljezdano tkivo – smolenice, uljne žlijezde, mliječne žlijezde, žljezdane dlake,
hidatode, nektariji, probavne žlijezde

BILJNI ORGANI

1) generativni organi (razmnožavanje)

a. cvijet – nalazi se na cvjetištu ( tj. vrhu cvjetne stapke (preobražena stabljika)) koje se
sastoji od lapova (čine čašku), latica (čine vjenčić), tučaka (ženski dio cvijeta) i
prašnika (muški dio cvijeta)
 Tučak izgrađuje njuška tučka, vrat tučka i plodnica unutar koje su sjemeni zametci
(megasporangiji). U sjemenom zametku mejotičkom diobom jedne diploidne stanice
nastaju 4 haploidne stanice. Tri propadaju, a od jedne nastaje embrionska vrećica
(megaspora). Mitozom (4 mitoze – kariokineze) jezgre embrionalne vrećice nastaje 8
jezgara – 6 jezgara stvara zasebne stanice, od kojih je jedna jajna stanica, pet jezgara
propada, a spajanjem preostalih 2 jezgara nastaje sekundarna jezgra.
Prašnik se sastoji od prašnice i prašničke niti. Prašnica se sastoji od dviju polutki. U svakoj
polutki nalaze se dvije polenovice, peludnice (mikrosporangiji). U polenovicama se nalaze
diploidne stanice. Iz svake stanice mejozom nastaju četiri peludna ili polenova zrnca
(mikrospore). Mitozom (kariokinezom) u peludu nastaju vegetativna i generativna jezgra,
a generativna jezgra se još podijelu u dvije spermalne jezgre. Anteridij je muški spolni
organ, a arhegonij je ženski spolni organ. Sporangij je nespolan rasplodni organ.

Jednospolni cvijet ima samo tučak ili prašnik (npr. breza, vrba, orah, kukuruz), a dvospolni
ima prašnik i tučak.
Jednodomna biljka je biljka koja ima i ženske i muške cvjetove, a dvodomna ona koja na
jednoj stabljici razvije samo ženske, a na drugoj samo muške cvjetove (vrba).

Cvat čini više cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci (resa, klas, grozd, štitac, glavica), pri čemu
svi cvjetovi jednog cvata ne procvatu u isto vrijeme.

b. plod – nastaje iz plodnice tučka. Štiti sjemenku i obavija sjemenke dok ne sazriju, a
kasnije sudjeluje u njihovu rasprostranjivanju. Građen je od usplođa i sjemenki.
Usplođe (perikarp) nastaje sazrijevanjem plodnice. Usplođe čine endokarp, mezokarp
i egzokarp. Cvjetiše sudjeluje u građi mesnog usplođa. Kod nepravog ploda kakav je
jabuka, dio koji jedemo zadebljalo je cvjetište, a dio u sredini, koji obavija sjemenku,
nastaje od plodnice. Suhi plodovi imaju suho usplođe, a sočni imaju sočno usplođe.

VRSTA PLODA
suhi plod
vrsta suhog ploda primjer biljke vrsta sočnog ploda primjer biljke
mahuna grašak, soja koštunica trešnja, višnja
pšeno kukuruz, riža boba rajčica, limun
orah lijeska jezgričasti plod jabuka
roška maslačak
tobolac pamuk, mak

način rasprostranjivanja prilagodbe na primjer biljke

rasprostranjivanje
vjetar lagani plodovi s dlačicama i maslačak, javor
krilcima
voda plod ispunjen zrakom kokos
životinja jstivi plodovi neprobavljivih tisa
sjemenki (ptica)
pomoću dlake (pas) čičak
biljka izbacivanje sadržaja ploda sa štrcalice
sjemenkama napetog usplođa kopriva
– „eksplodirajući prašnici“
 izbacuju pelud
čovjek kulturne biljke žitarice

SJEMENKA
Plodnica sazrijeva u plod, koji nosi jednu ili više sjemenki. Nakon oplodnje kod biljke sjemenjače iz
zigote nastaje sjemenka. Sjemenka sadrži zametak i određene količine rezervne hrane.
Sastoji se od: arilusa (sočni dio sjemenke), sjemene lupine (razvija se iz endosperma ili integumenta –
sloj tkiva koji obavija mladu biljku i hrani je)
U sjemenci se razvijaju: primarni pup ili pupoljak koji stvara mladu biljčicu i primarni korijen (radikul) i
kotiledon (supka) kojim se upija hrana iz endosperma.