Broj 19. Godina II. 4. veljaËe 2005. www.hrvatski-vojnik.

hr BESPLATNI PRIMJERAK

1330 - 500X
PRINTED IN CROATIA
ISSN
€ 2,10•CAD 3,00•AUD 3,30•USA 2,00•CHF 3,50•SIT 430,00•SEK 17,00•NOK 17,00•DKK 15,50•GBP 1,30

» a s n i Ë k i n a m j e s n i k G o r a n Tu r k ,
prvi doËasnik Glavnog stoæera OSRH

DoËasnik - kljuË uspjeha

u ostvarenju zadaÊe
 SVIJET Pripremio D. VLAHOVIΔ

YOKOSUKA

Nes(p)retno slijetanje na nosaË

ijekom slijetanja ameriËkog

T zrakoplova tipa F/A- 18F Su-

per Hornet na palubu nosa-
Ëa USS Kitty Hawk, doπlo je do in-
cidenta u kojem su lakπe ozlijee-
na πestorica Ëlanova posade bro-
da koji su se nalazili na sletnom
dijelu palube, a piloti aviona su neo-
SYDNEY zlijeeni.
U trenutku nesreÊe (29. sijeËnja, u

Australski manjak 18:30 po lokalnom vremenu), no-

saË se nalazio oko 100 milja jugo-
sluæbenom izvjeπÊu objavljenom 1. veljaËe, Australski nacionalni istoËno od japanske luke Yoko-

U ured za reviziju (ANAO) je zakljuËio da je australska vojska zako-

Ëena manjkom borbeno spremnih postrojbi, te nedostatkom stre-
ljiva za uvjeæbavanje. Navedeno je da vojska nije ispunila cilj koji si je za-
suka.
Uzroci nesreÊe se istraæuju.

dala, a to je da u devedeset dana opremi i uvjeæba pet pjeπadijskih bojni WASHINGTON

i jednu pukovniju specijalaca.
AnalitiËar ANAO-a Aldo Borgu priopÊio je australskoj vladi da postoji opas-
nost da bi australske oruæane snage mogle postati premalene, dodavπi
Novi zapovjednik na Pacifiku
za Sky News da, ukoliko Ëelnici OS-a æele da “vojska bude viπe ukljuËena meriËki ministar obrane Donald Rumsfeld
u operacije izvan njihove bliæe regije, trebaju poveÊati broj pripadnika oru-
æanih snaga, posebno onih kopnene vojske”. A izabrao je dosadaπnjeg zapovjednika
ameriËke atlantske flote za prvog Ëovjeka
svih ameriËkih oruæanih snaga na podruËju
NEW YORK Pacifika i IstoËne Azije, priopÊio je Pentagon 28.
sijeËnja.

Plave kacige u Sudan Admiral William Fallon izvorno je mornariËki pilot

lovca, a na posljednjoj duænosti je boravio od kra-
lavni tajnik UN-a Kofi Annan je u VijeÊu ja 2003. godine. Prije toga bio je zamjenik zapo-

G sigurnosti zatraæio slanje mirovnih po-

strojbi u Sudan radi provedbe mirovnog
sporazuma izmeu tamoπnje vlade i pobunjeni-
ka (OslobodilaËki pokret naroda Sudana) koji
djeluju na jugu zemlje. Kontingent Êe Ëiniti 750
vojnih promatraËa, 160 Ëasnika, male peace-
keeping postrojbe s 5070 pripadnika vojnog i nevojnog osoblja, te zaπtit-
ne postrojbe od 4150 vojnika, dakle, viπe od 10 000 ljudi.
vjednika naËelnika stoæera za mornariËke operacije.
Ukoliko imenovanje bude potvreno, Fallon Êe zamijeniti admirala Thoma-
sa Fargoa koji Êe uskoro u mirovinu.
InaËe, ameriËko zapovjedniπtvo za Pacifik najveÊe je od pet sliËnih zapo-
vjedniπtava, obuhvaÊa podruËje od ameriËke zapadne do afriËke istoËne
obale, a u sklopu njega djeluje viπe od 300 000 pripadnika vojske.
KABUL

BRUXELLES
Rast afganistanske vojske
»vrsti njemaËki stav fganistanska nacionalna Te multietniËke postrojbe pred-

iraËkih izbora, ali potvrdio da nji-

a sastanku ministara vanj-
hova provedba ne znaËi da Êe
njegova zemlja uputiti svoje
postrojbe u Irak. InaËe, NjemaË-
ka provodi obuku iraËkih vojnika,
ali samo izvan Iraka. “Dok god je
sigurnosna situacija ovakva
kakva jest, to nije pitanje princi-
pa, nego vrlo praktiËno pitanje”,
A vojska, koju opremaju i
uvjeæbavaju pripadnici Koa-
licijskih snaga, dosegla je broj od
stavljat Êe regularnu vojsku Afga-
nistana i zamijeniti desetine tisuÊa
pripadnika privatnih paravojski ko-
19 000 pripadnika, objavljeno je je su pripomogle ruπenju taliban-
iz ameriËkog zapovjedniπtva u skog reæima.
Kabulu. U slijedeÊih neko-
liko mjeseci taj Êe broj
biti poveÊan za 3400.
Novaci Êe biti prikljuËeni
postrojbama koje se na-

N skih poslova zemalja EU u

Bruxellesu, Nijemac Josch-
ka Fischer pozdravio je odræavanje
izjavio je Fischer, dodavπi da je
obuka zbog sigurnosnih razloga
“mnogo uËinkovitija izvan Iraka”.
laze u mjestima Mazar-i-
Sharif, Kandahar, Herat i
Paktia.

2 4. veljaËe 2005.
 IMPRESUM
TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

IZ SADRfiAJA
Nakladnik: »asniËki namjesnik
MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Goran Turk, prvi doËas-
Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ
nik GS-a OSRH
(zeljko.stipanovic@morh.hr)
Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ Tri se temeljne odgovornosti
(vesna.pintaric@morh.hr) uvijek postavljaju pred svakog
Zamjenik glavnog urednika za Internet:
doËasnika: provedba zadaÊe,
Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)
Izvrπni urednik: Mario GaliÊ uvjeæban vojnik i ispravnost i
(mario.galic@morh.hr) kompletnost opreme...DoËasnik
Urednici rubrika: Marija Alvir je kljuË uspjeha u ostvarenju
(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ
zadaÊe
Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ,
Josipa Perica Strana 4
Fotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin,
Dubravko KovaË
GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik)
(zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,
Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek NatporuËnik Æeljko Heimer, veksilolog i autor izloæbe
Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)
“Norveπke zastave”
Redaktor: Danica PajiÊ
Lektor: Lidija BogiπiÊ
Zastava za mene nije samo slika, zanimljivo
Korektor: Gordana JelaviÊ obojani komad platna veÊ je ona i svjedok vre-
mena i povijesnog trenutka u kojem je nastala.
Marketing i financije: Igor VitanoviÊ Zastava bi trebala biti Ëitljiva iz daljine i, kakao
tel: 4568-699;
fax: 4551-852 je netko rekao, trebala bi biti toliko jednostavna
da je i dijete moæe nacrtati
Pretplata:
Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.
Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb
(za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-
Strana 12
nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci
30101-620-2500-3281060.
Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d., Plinsko-turbinski pogon kopnenih
Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:
vojnih vozila
Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),
æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj
Pod utjecajem brzog razvitka, usavrπavanja i primjene
165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-
platnike da nakon uplate kopiju uplatnice
plinske turbine u mnogo podruËja, Ëesto se postavlja
poπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d. pitanje bi li se ta vrsta motora mogla uporabiti kao mali
Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb. pokretaËki stroj, osobito u cestovnom prometu, tj. za
teretna vozila, traktore, autobuse, osobna vozila
Tisak:
AKD Agencija za komercijalnu
te za razna vojna vozila
djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31
Naslov uredniπtva:
MORH
Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p. Strana 21
252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska
http://www.hrvatski-vojnik.hr
E-mail: hrvojnik@morh.hr

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara Eurocopter Tiger - europski tigar

(EMPA)

ZajedniËki francusko-njemaËki proizvod Tiger

osmiπljen je kao izravna konkurencija amer-
iËkom Apacheu. PolitiËka neodluËnost produæi-
la je razvoj i podigla cijenu, tako da su se prvi
serijski Tigeri pojavili puno kasnije nakon nes-
tanka svojih najveÊih neprijatelja - oklopnih
Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.
divizija Sovjetskog Saveza
Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2004.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu Strana 22

sluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

3
 RAZGOVOR

»asniËki namjesnik Goran Turk

Prvi doËasnik
Glavnog stoæera OSRH

• doËasniËki lanac potpore - sastavni

dio æivota i rada u postrojbama
• doËasniËki odbor - savjetodavno
tijelo zapovjednika koji mu pomaæe
u donoπenju odluka
• sustav izobrazbe doËasnika u Ëetiri
razine prepoznatljiv u OSRH, ali i
Ëlanicama NATO-a

DoËasnik - kljuË uspjeha u ostvarenju zadaÊe

Tri se te meljne od go vor no sti uvi jek po stavl jaju pred sva kog do Ë a sni ka: pro ved ba za -
daÊe, uv jeæban voj nik i is prav nost i kom plet nost opre me. Us re do to Ë en jem na poj edi -
na Ë nu ob uku ko ja je u pot po ri za daÊe po stroj be os igu ra va mo da je sva ki po dreeni
tim, do Ë a snik i voj nik spre man za da Êu pro ve sti zaj ed ni Ë ki i uv jeæba no. To je te melj -
na i pre poz na ta ulo ga Do Ë a sni Ë kog zbo ra i za to sa si gur no π Êu moæe mo re Êi da je do -
Ë a snik kljuË uspjeha u ostva ren ju za daÊe

Leida PARLOV,
snimio Davor KIRIN
Naπa temeljna uloga
je da svojim iskustvom
i nazoËnoπÊu u podre-
enim postrojbama,
pravodobnim i kvali-
tetnim informiranjem,
te pomaæuÊi u stru-
Ënom i taktiËkom
dijelu, usmjeravamo
djelatnosti
DoËasniËkog zbora
obar doËasnik od iznimne je vaæno-
D sti za oruæane snage i kljuË je usp-
jeha u ostvarivanju zadaÊa. O ulozi
i poloæaju doËasnika u OS-u i daljnjem
razvoju DoËasniËkog zbora razgovarali
smo s prvim doËasnikom GS-a OSRH Ëa-
sniËkim namjesnikom Goranom Turkom
koji je na tu duænost doπao prije neπto vi-
πe od mjesec dana. RijeË je o Ëovjeku bo-
gate vojne karijere koji se u obranu RH
ukljuËio 1991. godine kao pripadnik
ZNG-a MUP-a RH, a svoj vojni put nasta-
vio je kao pripadnik 7. gbr Pume. Dosad je
obnaπao duænost prvog doËasnika 7. gbr,
prvog doËasnika VI. ZP-a OS RH Varaæ-
din, a na duænost prvog doËasnika GS-a
OSRH doπao je s mjesta prvog doËasnika
ZzL-a. Uz svu propisanu izobrazbu u
OS-u zavrπio je i DoËasniËku akademiju
KoV-a SAD-u u El Pasu u Texasu (Serge-
ant Major Course i Command Sergeant
Major Course).
Kako Vi kao prvi doËasnik GS-a OSRH
definirate i ocjenjujete poloæaj i ulogu
DoËasniËkog zbora i doËasniËkog lanca
potpore u Hrvatskoj vojsci?
DoËasniËki zbor Ëini svaki doËasnik
OSRH koji u skladu sa zapovijedima, na-
lozima i smjernicama Ëasnika i prvih do-
Ëasnika, zakonskom regulativom, propisa-
nim duænostima, mjerodavnostima u radu
i ovlastima svakodnevno provodi zadaÊu
na najbolji moguÊi naËin, a poπtivajuÊi te-
meljne pojmove i naËela voenja.
Tri se temeljne odgovornosti uvijek po-
stavljaju pred svakog doËasnika: proved-
ba zadaÊe, uvjeæban vojnik, i ispravnost i
kompletnost opreme. UsredotoËenjem na
pojedinaËnu obuku koja je u potpori za-
daÊe postrojbe, osiguravamo da je svaki
podreeni tim, doËasnik i vojnik spreman
provesti zadaÊu zajedniËki i uvjeæbano. To
je temeljna i prepoznata uloga DoËasniË-
kog zbora i zato sa sigurnoπÊu moæemo
reÊi da je doËasnik kljuË uspjeha u ostva-
renju zadaÊe.
DoËasniËki lanac potpore (DLP) Ëine vo-
e skupina, zapovjednici desetina i svi
prvi doËasnici od razine voda do prvog
doËasnika GS-a OSRH. Sve viπe posta-
jemo sastavni dio æivota i rada u postroj-
bama. Naπa temeljna uloga je da svojim
iskustvom i nazoËnoπÊu u podreenim po-
strojbama, pravodobnim i kvalitetnim in-
formiranjem, te pomaæuÊi u struËnom i
taktiËkom dijelu, usmjeravamo djelatnosti
DoËasniËkog zbora. Svojim zapovjednici-

4 4. veljaËe 2005.
 RAZGOVOR

ma kao savjetnici i pomoÊnici osigurava- okruæje za jednaku moguÊnost svima u

mo brzu i ËinjeniËnu informaciju o cjelo- vrednovanju njihova rada kao uvjeta za
kupnom stanju æivota i rada naπih vojnika uspjeπnu vojnu karijeru. DoËasniËki lanac pot-
i doËasnika. Naπim prijedlozima pokre- Dobivenim izvjeπÊima od prvih doËasni-
Êemo odreene projekte i podnosimo ka, doËasniËki odbori su realno i izraæe- pore OSRH trenu-
zahtjeve, te na taj naËin dalje razvijamo nije implementirani u rad DoËasniËke
DoËasniËki zbor i ukupnu spremnost πkole, gardijskih brigada i srediπta za obu- taËno radi na izradi
OSRH. S obzirom na mladu instituciju ku. S obzirom na trenutaËnu razliËitost
prvog doËasnika (uvedena 1999. godine), pojedinih zapovjednika i prvih doËasnika prijedloga ustroja in-
nju sve viπe prepoznaje ËasniËki lanac za- u pristupu traæenja pomoÊi od odbora,
povijedanja. Osim primarne i prioritetne prijedlogom nove podzakonske regulative
stitucije DoËasniËke
zadaÊe pojedinaËne obuke, danas od na- predsjedavajuÊi odbora (prvi doËasnik) bit
πih zapovjednika dobivamo sve snaæniji Êe ujedno i Ëlan kadrovskog savjeta za-
autoritet za poduzimanje postupaka kao povjedniπtva/postrojbe. To Êe svakako po-
akademije, na stva-
DLP i u ostalim teæiπnim zadaÊama i ak- veÊati objektivnost, osnaæiti identitet
tivnostima OSRH. Dosadaπnjim radom od prvih doËasnika i modernizirati sustav
ranju jednog zapov-
samog ustrojavanja, DLP OSRH pod vod- upravljanja osobljem u OSRH.
stvom mojih prethodnika ËasniËkih nam- jedniπtva s manjom,
jesnika Toplaka i SrebriÊa postigao je usp- Kako ocjenjujete suradnju s Ëasnicima u
jeπne i vrlo vidljive rezultate, timski je iz- OS-u i u kolikoj Vam mjeri oni pruæaju trajnijom i fleksibilni-
radio cijeli niz naputaka, uputa i ostale potporu u realizaciji Vaπih zadaÊa?
podzakonske regulative koja je na opera- Na temelju osobnog iskustva na svim jom strukturom djelat-
tivnoj uporabi i postupanju u OSRH. Ne- dosadaπnjim duænostima uvijek sam dobio
ka naπ rad ocjenjuju nadreeni zapovjed- maksimalnu potporu od svojih zapovjed- nika i instruktora/pre-
nici i podreeni vojnici i doËasnici, a mi nika. Uz uËinkovitu i uËestalu komunika-
nastavljamo s apsolutnim i kvalitetnim us- ciju i koordinaciju sa zapovjednikom, davaËa
redotoËenjem na naπ posao “prvih meu zamjenikom i stoæerom manifestirate
jednakima” na svim razinama. svoje znanje i sposobnosti. Kada ste pro-
fesionalni i odgovorni,
DoËasniËki odbor - savjetodavno tijelo operativni i kreativni te
zapovjednika postrojbe æelite uvjetovati pozitivne
Koje su zadaÊe doËasniËkih odbora i ko- promjene, nadreeni
liko su oni doista implementirani u rad brzo prepoznaje vaπ rad i
postrojbi? zalaganje. Kada joπ to
DoËasniËki odbor je savjetodavno tijelo sve pretvorite u zado-
zapovjednika postrojbe koji prati i pomaæe voljstvo u poslu, posta-
u donoπenju odluka vaænih za profesio- jete doista predan, ustra-
nalni razvoj doËasnika i vojnika. Odbor jan, optimistiËan i motivi-
upuÊuje prijedloge ovlaπtenom zapovjed- ran. To iskustvo, takvo
niku o promaknuÊima doËasnika, vojnika timsko radno ozraËje,
i roËnika, predlaæe doËasnike i vojnike za motivaciju i pozitivnu
πkolovanje, raspravlja o poticajnim mjera- energiju uvijek i na sva-
ma za doËasnike, vojnike i roËnike, kao i kom mjestu prenosim na
o izboru najboljeg doËasnika, vojnika i ro- sve svoje suradnike.
Ënika (postrojbe, naraπtaja izobrazbe /
obuke). Na godiπnjem sastanku
Na temelju zapovijedi naËelnika GS-a prvih doËasnika predsta-
OSRH iz oæujka 2003. godine, doËasniËki vili ste svoj program ra-
odbori su ustrojeni u veÊini podreenih da DoËasniËkog zbora i
postrojbi razine bojna/brigada. U protek- doËasniËkog lanca pot-
lom razdoblju sigurno je da su se pravil- pore za ovu godinu.
nom uporabom “Upute za ustrojavanje i Koje biste aktivnosti iz-
rad doËasniËkih odbora u OS RH” i doËa- dvojili kao prioritetne?
sniËkih odbora, postigli pozitivni pomaci Na temelju Plana rada
u rastereÊenju rada zapovjednog lanca i GS-a i OS-a za 2005. go-
afirmaciji doËasnika aktivnim sudjelova- dinu, a u skladu sa
njem u upravljanju karijerom za vojnike i smjernicama naËelnika
doËasnike. Isto tako, uz pomoÊ doËasniË- GS-a OSRH izraen je i
kih odbora skrbi se o vojnicima i doËasni- odobren GPR prvog do-
cima provedbom mjera koje potiËu motivi- Ëasnika GS-a za 2005.
ranje podreenih za rad, odnosno stvaraju godinu. Planirani su

4. veljaËe 2005.
5
 RAZGOVOR
Svojim zapovjednici-
ma kao savjetnici i
pomoÊnici osigurava-
mo brzu i ËinjeniËnu
informaciju o cjelo-
kupnom stanju æivota
i rada naπih vojnika i
doËasnika. Naπim pri-
jedlozima pokreÊemo
odreene projekte i
podnosimo zahtjeve, kvartalni, polugodiπnji i godiπnji tematski
radni sastanci i seminari DLP-a, doËasni-
Ëke radionice (VodiË za doËasnike OSRH i
te na taj naËin dalje
VodiË za vojnike OSRH), osnivanje DoËa-
sniËkog muzeja, nastavak provedbe rad-
razvijamo DoËasniËki nih posjeta zapovjedniπtvima/postrojbama
OSRH, izrada Knjige TVZ-a, provedba
zbor i ukupnu sprem- Plana MVS-a i daljnji razvoj DLP-a u
OSRH u skladu s novim ustrojem. Priori-
nost OSRH. Osim tetno Êe svakako biti naπa potpora u
daljnjem nastavku reformi OSRH, pripre-
primarne i prioritetne mama za ulazak u NATO, prihvaÊanje
NATO standarda i normi te njihova imple-
zadaÊe pojedinaËne mentacija, standardizacija sustava izo-
brazbe (πkolovanja i obuke), te svakako
obuke, danas od naπih standardizacija sustava razvoja karijere
vojnika i doËasnika.
zapovjednika dobiva-
Viπe od 130 doËasnika zavrπilo
mo sve snaæniji auto- izobrazbu u inozemstvu
U svom godiπnjem programu spomenuli
ritet za poduzimanje ste i neke meunarodne aktivnosti?
Svakako da osim tradicionalnih vojnih
postupaka kao DLP i zadaÊa, zadaÊe DoËasniËkog zbora i DLP-a
koje u potpori OSRH ostvarujemo preko
meunarodne vojne suradnje i prema
u ostalim teæiπnim za-
Ëlanstvu u NATO-u, dolaze istaknuto u
prvi plan. U skladu s Planom MVS-a za
daÊama i aktivnosti- 2005. godinu bit Êe nastavljena vrlo dobra
suradnja s USEUCOM, BMATT timom iz
ma OSRH Velike Britanije, DLP-om OS-a Kraljevine
Nizozemske i DLP-om Republike Maar-
ske. Ostvarit Êemo prvi put suradnju s Do-
ËasniËkim zborom Republike Francuske,
Republike Albanije i »eπke Republike.
Osim toga moramo se snaænije predstaviti
6 4. veljaËe 2005.
i kao inicijator suradnje i pomoÊi u regiji,
a na temelju naπeg iskustva i ukupnih ak-
tivnosti i sposobnosti u razvijanju naπeg
DoËasniËkog zbora i DLP-a.
U studenom je planirana Meunarodna
konferencija DoËasniËkog zbora OSRH,
gdje bi nazoËili i prvi doËasnik SHAPE-a i
prvi doËasnici OS-a iz europskih zemalja.
Koliko se naπih doËasnika do sada πkolo-
valo u stranim obrazovnim institu-
cijama?
Prema dostupnim podacima, viπe od 130
doËasnika gotovo svih rodova i sluæbi
OSRH zavrπilo je odreene oblike vojne
izobrazbe u inozemstvu. Kad je rijeË o
πkolovanju, svakako bih istaknuo najveÊi
broj doËasnika koji su zavrπili odreene
razine na DoËasniËkim akademijama u
SAD-u, Republici Austriji i »eπkoj Repu-
blici. Isto tako, po pitanju obuke jedan dio
doËasnika zavrπio je i veÊi broj funkcio-
nalnih teËajeva u SAD-u, Republici Kana-
di, Saveznoj Republici NjemaËkoj, Repu-
blici Turskoj itd...
Po dobivenim ocjenama nakon izobraz-
be, æelim istaknuti da su postigli izvrsne i
zapaæene rezultate, te profesionalno pred-
stavljali naπe oruæane snage i RH u cijelo-
sti. Osim provedbe redovitih duænosti u
OSRH, njihova zadaÊa mora i nadalje biti
prenoπenje steËenih iskustava, znanja,
sposobnosti i vjeπtina prilagoenih naπim
uvjetima, a posebno uvjeæbavanjem vojni-
ka i izgradnjom mlaih doËasnika.
Prije neπto viπe od godinu dana u Hrvat-
skoj je boravio ËasniËki namjesnik John
Mersino, prvi doËasnik USEUCOM-a.
Jeste li s njim u kontaktu i kako se razvi-
ja suradnja sa USEUCOM-om?
Nakon posjete ËasniËkog namjesnika
Mersina, izaslanstvo DLP-a OSRH pozva-
no je u lipnju proπle godine u uzvratni
posjet USEUCOM-u. Po temeljnom
sadræaju, posjet je svakako bio nastavak
odliËne suradnje s OS-om SAD-a. Pred-
stavljena nam je DoËasniËka akademija 7.
armije i njezine moguÊnosti, te razine izo-
brazbe koje se provode u toj instituciji.
Razgovarali smo i sa zamjenikom zapov-
jednika USEUCOM-a. Razmijenjena su
iskustva o izobrazbi, ponuena nam je po-
moÊ u osposobljavanju naπih instruktora
za provedbu naπe prve razine izobrazbe
(TRTSV), kao i shadow program u DoËa-
sniËkoj akademiji. Suradnja Êe se nastavi-
ti, i ove godine razvijati po odobrenim
planovima.
»asniËki namjesnik Mersino uskoro od-
lazi u mirovinu, ali Êe po ugovoru i nada-

lje biti aktivan. Svojim iskustvom i auto-
ritetom zasigurno Êe biti od velike pomo-
Êi naπem DoËasniËkom zboru i DLP-u u
zapovjedniπtvu SHAPE-a.
Moæete li usporediti poloæaj doËasnika
u OS RH s poloæajem doËasnika u dru-
gim tranzicijskim zemljama Ëlanicama
NATO-a?
Zanimljivo je da se pojedine oruæane
snage tranzicijskih zemalja Ëlanica NA-
TO-a u posljednjih godinu-dvije poËinju
intenzivnije ustrojavati i razvijati doËa-
sniËki lanac potpore. Upravo to opravda-
va i jaËe definira naπe ciljeve razvoja voj-
no-vojne suradnje izmeu DLP-a u regiji,
naπe jasno opredjeljenje za prenoπenje
naπih iskustava, obostranu razmjenu in-
formacija, te zajedniËkim aktivnostima
DLP-a daljnje pribliæavanje NATO-u.
U izradi prijedlog ustroja
DoËasniËke akademije
Kako ocjenjujete dosadaπnji sustav obu-
ke i πkolovanja doËasnika i oËekuju li se
tu neke promjene?
Sustav izobrazbe doËasnika u OSRH
stvaran je postupno i temeljito. TrenutaË-
ni model institucionalne izobrazbe od Ëe-
tiri razine (TRTSV, TDI, VDI i VsDI) pre-
poznatljiv je u OSRH, te posebno u zem-
ljama Ëlanicama NATO-a. To je sljedno i
progresivno πkolovanje, Ëiji je sustav
omoguÊio uspostavu i razvoj DLP-a u
naπim oruæanim snagama, stjecanje
znanja i sposobnosti kod naπih vojnika i
doËasnika, on prati razvoj OSRH i prila-
godbu NATO-u.
Polaznici DoËasniËke akademije KoV-a SAD-a u El Pasu u Texasu koju je zavrπio i ËasniËki
namjesnik Goran Turk
4. veljaËe 2005.
RAZGOVOR
Isto tako, svjesni smo i problema koji su
prisutni u sustavu izobrazbe. »etiri πkole-
Ëetiri zapovjedniπtva, problem standardi-
zacije literature i SOP-ova, problem ne-
dostatne funkcionalne obuke i razvoja ra-
zine vjeπtina koji su nastavak πkolovanja
u struci, problemi vezani za zakonsku re- Prema dostupnim po-
gulativu i normativno-pravno ureenje
itd... dacima, viπe od 130
U iduÊem razdoblju DLP OSRH oËekuje
vrlo ozbiljan i odgovoran posao, gdje viπe doËasnika gotovo svih
ne smije biti improvizacije i povrπnog pri-
stupa. rodova i sluæbi OSRH
DLP OSRH trenutaËno radi na izradi
prijedloga ustroja institucije DoËasniËke zavrπilo je odreene
akademije, na stvaranju jednog zapovje-
dniπtva s manjom, trajnijom i fleksibilni- oblike vojne izobrazbe
jom strukturom djelatnika i instrukto-
ra/predavaËa. U razvoju vrlo bitnog pro- u inozemstvu. Kad je
jekta novog sustava izobrazbe u OSRH,
aktivnosti DLP-a koordiniramo i uskla-
rijeË o πkolovanju sva-
ujemo sa ZZIO-om i Upravom J-7 GS-a
OSRH.
kako bih istaknuo naj-
©to o Vaπim planovima i viziji razvoja
DoËasniËkog zbora i DLP-a misle nadre-
veÊi broj doËasnika koji
eni?
Kao prvi doËasnik GS-a OSRH, u su zavrπili odreene ra-
prvom razgovoru i poËetnoj suradnji s na-
Ëelnikom GS-a OS RH generalom zbora zine na doËasniËkim
Josipom LuciÊem i zamjenikom naËelnika
GS-a OSRH general pukovnikom Slav- akademijama u SAD-u,
kom BariÊem, dobio sam bezuvjetnu pot-
poru. Smjernice i zadaÊe jasno su mi Republici Austriji i »eπ-
odreene, GPR za 2005. godinu odobren
i ovjeren, te u realizaciji planiranih aktiv- koj Republici. Isto tako,
nosti i zadaÊa svakodnevnim radom æe-
lim “biti, znati i raditi”. po pitanju obuke jedan
dio doËasnika zavrπio
je i veÊi broj funkcional-
nih teËajeva u SAD-u,
Republici Kanadi, Sa-
veznoj Republici Nje-
maËkoj, Republici Tur-
skoj
7
 OSRH
Seminar u RACVIAC-u
Uloga parlamentaraca u reformi sigurnosnog sustava
U Regionalnom srediπtu za pomoÊ
u provedbi meunarodnih ugovora
o kontroli naoruæanja (RACVIAC)
proveden je od 1. do 3. veljaËe se-
minar pod nazivom “Uloga parla-
mentaraca u reformi sigurnosnog
sustava”.
KljuËni cilj seminara bio je istak-
nuti vaænu ulogu parlamenta o pi-
tanjima sigurnosti u demokratskim
zemljama. Trodnevnim programom
nastojalo se istaknuti sljedeÊe
ideje: izazove za parlamentarna
nadgledanja sigurnosnog sustava,
ulogu i odgovornost parlamenta u
fazama stvaranja nacionalne sigur-
nosne politike, uËinak procesa nad-
gledanja na obrambeno planiranje,
AmeriËka krstarica u splitskoj luci
U Sjevernoj splitskoj luci od 26. do
31. sijeËnja boravila je krstarica
oruæanih snaga SAD-a USS Hue
City, koja je u Hrvatsku doplovila u
sluæbeni i prijateljski posjet.
Tom je prigodom za zapovjednika
broda, kapetana bojnog broda Pete-
ra Grausa i mornariËkog izaslanika
SAD-a u RH kapetana korvete Lloy-
da Cafrana, u zapovjedniπtvu Flote
HRM-a u Splitu prireen sveËani
prijam, a domaÊin je gostima bio
kapetan bojnog broda Augustin Be-
niÊ sa suradnicima. Kapetan BeniÊ
je goste upoznao s nastankom,
ustrojem i razvojem naπe Flote, a
8 4. veljaËe 2005.
obrambenu potroπnju i gospo-
darski kapacitet dræave itd. Su-
dionici seminara bili su visoki
politiËki i vojni duænosnici ze-
malja iz regije, a osim preda-
vanja omoguÊena je i otvorena
rasprava unutar koje su se mo-
snimio Dubravko KovaË
gla razmijeniti iskustva, iznijeti
ideje i prijedlozi, te donijeti
kvalitetni zakljuËci. Prvoga da-
na seminara sudionici su bili
upoznati s RACVIAC-om, te
sadræajem seminara. Kao prvi
predavaË nastupio je direktor u Za-
povjedniπtvu NATO-a, George Kat-
sirdakis, odræavπi prezentaciju o re-
formi sigurnosnog sustava, njezi-
nom cilju i perspektivama. Istaknuo
je kako se na podruËju jugoistoËne
Europe gotovo sve promijenilo, a si-
gurnosni krajolik je poprimio sa-
svim druga obiljeæja od onoga u
razdoblju Hladnog rata. Osvrnuvπi
se i na nastojanja zemalja jugoisto-
Ëne Europe da pristupe NATO-u i
EU, napomenuo je kako je nuæno
da i njihove obrambene politike
budu podvrgnute odreenim prom-
jenama u skladu sa standardima, te
da postignu potrebnu razinu pri-
premljenosti za sudjelovanje u ope-
bilo je rijeËi i o uspjeπno provede-
nim zajedniËkim vojnim vjeæbama
dviju mornarica, te je zakljuËeno
kako su takve vjeæbe prigoda za
uËenje i stjecanje iskustava za bu-
duÊe zajedniËke akcije. Na kraju
posjeta, zapovjednik ameriËke
krstarice, inaËe sudionice i brojnih
misija u sklopu multinacionalnih
snaga, kazao je kako podupire skori
ulazak Hrvatske u NATO.
InaËe ratna krstarica SAD-a USS
Hue City (CG-66) je dvadeseti brod
klase Ticonderoga, posada broji oko
340 Ëlanova, a u floti SAD-a je od
14. rujna 1991. S pogonom od Ëetiri
racijama koje Êe biti nuæne u nasto-
janju rjeπavanja novonastalih izazo-
va. Katsirdakis je iznio kljuËne ci-
ljeve u primjeni reforme sigurno-
snog sustava, te je objasnio njihovu
implementaciju kako na nacional-
noj, tako i na regionalnoj osnovi.
Temu procesa i mehanizama za
djelotvornu reformu sigurnosnog
sustava izloæio je pukovnik Alexan-
dru Rus, dok je o izazovima parla-
mentarnog nadgledanja sigurnos-
nog sustava govorio dr. Vlatko
Cvrtila. Kao predavaËi nastupili su i
Gerd Frorath govoreÊi o kontroli
troπkova nacionalnih proraËuna kao
odgovornosti parlamenata, Antonio
Prlenda na temu civilnog druπtva i
medija kao vaænih Ëimbenika u
pruæanju pomoÊi parlamentarnom
nadgledanju sigurnosnog sustava,
te brigadni general Giovanni Sulis
govoreÊi o razmjeni iskustava u in-
ternacionalnoj vojnoj suradnji.
ImajuÊi na umu iznimno visoki pro-
fesionalizam sudionika seminara, te
velika iskustva predavaËa, ne treba
dvojiti da Êe zakljuËci biti jedan od
koraka do osiguranja kvalitetne re-
forme sigurnosnog sustava.
A.DE»AK
General Electric LM 2500 plinsko -
turbinska motora postiæe brzinu ve-
Êu od 30 Nm, duga je 173 metra,
πiroka 16, 8 metara, a na sebi nosi i
dva helikoptera.
J.P.

Odbrojavanje je poËelo...
Od broj avan je je po Ë e lo, ia ko ne ki kaæu da ne val ja broj ati dane jer
ta da vrij eme spo rije teËe. Kaæu, bol je je ka da si bi lo Ëi me dru gim oku pi ran, neË im
πto ti od vlaËi po zor nost od raz mi πl jan ja o pro to ku vre me na. Ko na Ë ni cilj je vrlo bli zu,
a naj teæe bi tre ba lo bi ti iza nas. Tre nu ta Ë no na naπ im re dov nim sa stan ci ma raz go va -
ra mo o do la sku prethod ni ce, o raz duæi van ju opre me, o trans por tu stva ri avio nom...
posljednjem smo mjesecu mi-
U sije. Snijeg koji je presvukao
Kabul u bijelo odgodio je za-
vrπnicu nogometnog turnira koji
smo organizirali tijekom sijeËnja. U
zraku se veÊ pomalo osjeÊa kraj.
Stalna borba s raznoraz-
nim zadaÊama, dnevno- U ophodnji na -10˚C
noÊne ophodnje, πatori i
kontejneri - naπi privre-
meni domovi, kabulska
surova svakodnevnica,
borba sa samim sobom,
Ëeænja za obitelji i do-
movinom ...
U zavrπnoj fazi
Posljednji mjesec,
mjesec je kada se sve to
rezimira i vrti po naπim
glavama. Odbrojavanje
je poËelo, iako neki kaæu
da ne valja brojati dane jer tada
vrijeme sporije teËe. Kaæu, bolje je
kada si bilo Ëime drugim okupiran,
neËim πto ti odvlaËi pozornost od
razmiπljanja o protoku vremena. Po-
malo nas obuzima osjeÊaj da smo
pobjednici. KonaËni cilj je vrlo bli-
zu, a najteæe bi trebalo biti iza nas.
U KMNB-u (Kabulska multinacio-
nalna brigada) ovih dana nailazimo
na mnoge nove face. Lica zbunje-
na, ispitivaËka, æele doznati πto vi-
πe infor macija. Odmah vidimo da
su to pridoπlice, sjetimo se da smo
i mi tako izgledali prije pet - πest
mjeseci.
TrenutaËno na naπim redovitim sa-
stancima razgovaramo o dolasku
prethodnice, o razduæivanju opre-
me, o zakljuËnim ocjenama za rad
naπih pripadnika u misiji, o trans-
portu stvari avionom itd. To su teme
koje nose poruku: “ZadaÊa 4. kon-
tingenta OSRH u misiji ISAF VI
4. veljaËe 2005.
»ETVRTI KONTENGENT OSRH U MISIJI ISAF VI
Iz Afganistana Predrag MIKULIΔ
ulazi u zavrπnu fazu!” Ipak, zadaÊe
naπih pripadnika Vojne policije an-
gaæiranih u KMNB-u, kao i stoæer-
nih Ëasnika i svih ostalih pripadni-
ka kontingenta provode se nesma-
njenim ritmom. I tako Êe biti sve do
predaje duænosti naπim nasljednici-
ma u postrojbama ISAF-a, a i kada
se to obavi ostaje primopredaja
kampa, pripreme za put, zavrπna
izvjeπÊa...
ZajedniËka akcija pronalaæenja
droge
Osim redovitih zadaÊa koje odno-
se najviπe vremena i angaæiranja
raspoloæivih snaga nedavno smo
imali i zajedniËku akciju s naπim af-
ganistanskim sigurnosnim partneri-
ma (ASP), a u sklopu operacije Pi-
geon-2, koja se odnosi na borbu
protiv krijumËarenja i borbu protiv
narkotika. Na kontrolnom punktu
koji je bio postavljen na kabulskoj
prilaznoj cesti, na toËki zvanoj KEP
Echo, zajedno s ostalim kolegama
iz sastava ISAF-a i ASP-a naπlo se
osam pripadnika naπeg VP-a te je-
dan njemaËki kolega iz sastava
multinacionalne satnije vojne poli-
cije KMNB-a. Rezultat akcije je
pronalazak i zapljena manje koliËi-
ne haπiπa od oko 700 g, za privatnu
uporabu, πto inaËe nije kaænjivo af-
ganistanskim zakonom. Haπiπ je bio
skriven u kutijama cigareta i u pre-
tincima automobila.
Drogu je pronaπao naπ
vojno-policijski pas Cob-
ra, koji je sluæbeni pas
za detekciju droge.
Nakon toga uslijedio je
glavni zgoditak, otkri-
vanje i zapljena 2,6 kg
sirovog opijuma, koji je
krijumËaren iz sjevernih
pokrajina (Mazar-e-Sha-
rif) preko Kabula za
Kandahar. Opijum je bio
skriven u radiokazetofo-
nu, u dva zvuËnika, a ot-
krio ga je afganistanski
djelatnik odjela za suzbijanje narko-
tika i hrvatski vojni policajac. Od
lokalnih vlasti akcijom je zapovije-
dao pukovnik Nabimajroh, naËelnik
odjela za suzbijanje narkotika mini-
starstva unutarnjih poslova Afgani-
stana, a zapovjednik angaæiranih
snaga ISAF-a bio je desetnik Marko
Tabak. Snage ASP-a su brojale 50-ak
pripadnika lokalne policije KCP-a
(Kabul City Police), te 12 pripadni-
ka afganistanske vojske, uz 4 djelat-
nika NDS-a (National Directory of
Security). Iz ISAF-a su, osim pri-
padnika multinacionalne satnije VP
KMNB-a, bila angaæirana i Ëetiri
πvedska Ëasnika za vezu, 18 pripad-
nika norveπke borbene skupine, te
njemaËka posada za ED (elektroni-
Ëko djelovanje). Ova iznimno uspje-
πna akcija jedna je u nizu akcija u
kojima snage ISAF-a na ovaj naËin
daju potporu afganistanskim sigur-
nosnim partnerima.
9
 DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP
Sjaj Dubaia
Od jed nom u toj lje po ti la ga no po ni ran je, ta mom za o -
grnut Per zij ski zal jev i svjet la Du ba i ja. U zra Ë noj lu ci ne ko ves el je, kao da su do πli
baπ nas do Ë e kati. Ho tel ska li mu zi na koænih sje da la ot kli zi la je kroz bljeπ ta vi lo ne o na
do Le Me ri di e na. U so bi su me Ëe ka le pa puËe, ogr taË, ci ga re te, no vi ne, Ëo ko la da,
hlad no piÊe i πta pi Êi za uπi. Aneo Ëu var mi je tiho πa pu tao: “Ne di raj ni π ta,
sve se deb elo pla Êa.Ni πta piÊe? Ni πta piÊe!”
robudio sam se negdje na
P dvanaest tisuÊa i neπto meta-
ra. Sjedim, a u stvari jurim
viπe od hiljadu kilometara na sat.
Na ekranu ispred mene veliki avion
titra, ispred njega piπe “neutralna
zona”, lijevo Bagdad, malo dalje
Basra. Pa neki pametni prebacio na
drugi kanal. Kamera ispred aviona.
Totalni mrak. Pa treÊi kanal. Kame-
Shoping centar sa raznolikom ponudom
ra ispod aviona. Opet mrak. Tko to
mene prepada, da je meni znati? I
tko ovo Ëudo ovuda vozi kad se niπ-
ta ne vidi? Ima li pilota u avionu?
To mene Bog kaænjava πto sam is-
mijavao Bagija i Grenka da su oni
ustvari samo vozaËi tih vrtoleta i
namiguπa, isto, brate, kao πto su vo-
zaËi tramvaja vozaËi. Joπ je tramvaj-
cima puno gore, objaπnjavao sam
im jer stalno moraju stajati, otvarati
i zatvarati vrata i paziti jesu li sve
bake atletiËarke dotrËale s najlon-
skim vreÊicama unutra prije nego
πto su ih priËepili vrataπcima.
Ljepuπkaste curice koje rade za
Emirates i koje uglavnom govore
ruski, rumunjski, a i jezike naroda i
narodnosti bivπe nam dræave, lju-
bazno su se smjeπkale LovriÊu i me-
ni jer su za to plaÊene, a i LovriÊ
10
Iz Indije Davor »ULJAK
njima jer je mislio da im se svia.
Usput su donosile pomalo grickali-
ca, dimljenog lososa, rakova, razli-
Ëitih sireva, groæa i davno zaËe-
pljenog francuskog vina, pa sam za-
boravio da bi me tu gore trebalo biti
strah. Pustite dedu da leti...
Niπta ne diraj, sve se plaÊa!
Odjednom u toj ljepoti lagano po-
niranje, tamom zaogrnut Perzijski
zaljev i svjetla Dubaija. U zraËnoj
luci neko veselje, kao da su doπli
baπ nas doËekati. Djevojke ovlaπ
prebaËenih prozirnih πalova, koje
ne skrivaju puno od onoga πto je li-
jepo vidjeti, veselo su pirlitale i di-
jelile cvijeÊe naoËitijim muπkarcima
poput mene. Onda sam ja dao Lo-
vriÊu puπlek da ne plaËe. Hotelska
limuzina koænih sjedala otklizila je
kroz bljeπtavilo neona do Le Meri-
diena. U sobi su me Ëekale papuËe,
ogrtaË, cigarete, novine, Ëokolada,
hladno piÊe i πtapiÊi za uπi. Aneo
Ëuvar mi je tiho πaputao: “Ne diraj
niπta, sve se debelo plaÊa.”Ni πta-
piÊe? Ni πtapiÊe!”
Naπli smo se u baru. Nitko nije
lud da spava! U plaviËastom polu-
maraku sjedilo je nekoliko Europlja-
na, valjda biznismena, i tri -Ëetiri
πeika zamiπljena pogleda. Valja oz-
biljno promisliti u πto sutra uloæiti
milijune. I sam sam pretraæio dæe-
pove i uloæio neπto preostalog
mrtvog kapitala u dvije hladne pive.
Onda bacim oko na πeika. Djevojka
ozbiljnog lica oËiju punih tajni i
haljinom do poda decentno razreza-
nom podosta iznad koljena donijela
je pladanj do njegovog stoliÊa, ma-
estralno profesionalno kleknula na
oba koljena i posluæila mu piÊe ne
gledajuÊi ga u oËi. Ni on nju. Zato
smo mi buljili. Onaj se razrez samo
centimetar raπirio, taman toliko da
ciknem. I eto ti nje. Mislila je da je
zovem. Te preko volje naruËih i slje-
deÊu rundu i nekako se izvadih.
Doπetala mala, donijela pivo, al’
pred nama nema kleËanja.
Usred noÊi iz Rima je doletio Alfio,
razgovorljiv kao uvijek. Za njega
nema veze πto je tri ujutro, postavlja
stotine pitanja, ali sreÊom ne Ëeka
odgovore. On je od onih koje najvi-
πe volim, onih koji postavljaju pita-
nja i sami na njih odgovaraju. Bit Êe
od njega pravi zapovjednik, vidim
ja. Joπ od onog razreza prestao sam
razmiπljati i na hrvatskom, a kamoli
na engleskom. U ovim godinama
ljepπe je slutiti nego vidjeti. Barem
se od tebe niπta ne oËekuje.
Ujutro smo se odvezli u City Cen-
tre i lutali naokolo ËudeÊi se mjeπa-
vini muπkaraca u bijelim haljinama,
pokrivenih æena u crnim mondura-
ma i cura u minicama. Bio sam u
odori, valjda prva uniformirana oso-
ba u povijesti ovog grada, svi su me
gledali u Ëudu. Stao sam malo da se
odmorim dok moji razuzdani pri-
jatelji “pokupuju Dubai”, kad iza
mene glas: “Dobar dan, Hrvatska,
jesi li za kavu?”
(Nastavit Êe se, ako me ne uki-
nu...)
U trgovinama je stalna guæva
4. veljaËe 2005.
 DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMIL

O Liberiji iz prve ruke

U da na πn je vrij eme sa mo 5% sta nov ni ka Ëi ne po tom ci ame ri Ë kih ro bo va ko ji su prvi
na sta ni li ovo po druËje. Sluæbe ni je zik je en gles ki i go vo ri ga ve Êi na sta nov ni π tva.
Sta nov ni ka je vi πe od 3,5 mi lij una i ima oko 16 et ni Ë kih gru pa. Kli ma je trop ska i
iz ra zi to vlaæna, po se bi ce u lipnju i srpnju. Jed na od za niml ji vi jih stva ri je har mat tan
vje tar ko ji se poj avl juje od pro sin ca do oæuj ka, puπe sa sje ve ra Af ri ke i no si pij es ak
iz Saha re zbog koj eg ne moæe te tje kom da na ni sun ce vid je ti
Iz Liberije Draæen BARTOLAC

ako su zemljopisno i skim noÊnim temperatu-

I klimatski Sijera Leone

i Liberija susjedne dr-
æave i vrlo sliËne, ipak,
Srediπte glavnoga grada izgraeno geometrijski pravilno
dolaskom u Liberiju od-
mah Êete uoËiti velike
razlike. A ta razliËitost
vuËe korijene iz proπlo-
sti, tj. iz utjecaja koje je
Engleska imala na Sijera
Leone, a SAD na Libe-
riju. I, naravno, najveÊu
razliku uoËit Êete izmeu
glavnih gradova Free
Towna i Monrovije.
AmeriËki utjecaj na
svakom koraku
U Liberiji na svakom koraku pri-
mjeÊujete detalje povezane s Ameri-
kom. Tako je npr. dræavna zastava
Liberije veoma nalik na ameriËku,
novËana jedinica se takoer zove
dolar, ali liberijski dolar i trenuta-
Ëno za 52 liberijska dolara dobijete
jedan ameriËki. U srediπtu glavnog
grada vrlo teπko se izgubiti jer je
srediπte grada izgraeno savrπeno
pravilno. Glavna prometnica ne
prolazi srediπtem Monrovije nego
mostom spaja grad koji se nalazi na
dva poluotoka. A ona bi naravno, uz
pomoÊ jednostavne signalizacije i
duplih traka vrlo brzo mogla postati
brza prometnica. I naπ mali stan na-
lazi se na toj prometnici u naselju
zvanom Sinkor. SljedeÊe πto upada
u oËi su kamioni, veÊinom ameriËke
izrade iz 50-ih i 60-ih godina, mar-
ke Truck, Ford...i fascinantno ih je
vidjeti u funkciji. Naravno, o nekoj
tehniËkoj ispravnosti nema ni govo-
ra, ali oni voze...
Liberija je smjeπtena na samoj
obali Atlantskog oceana, a ranih go-
dina IXX. stoljeÊa otkrili su je Ame-
rikanci. Vaæno je istaknuti da u da-
naπnje vrijeme samo 5% stanovnika
Ëine potomci ameriËkih robova koji
su i prvi nastanili to podruËje. I na-
ravno, sluæbeni jezik je engleski i
govori ga veÊina stanovniπtva, a u
uporabi su joπ tri domaÊa jezika ko-
jima se sluæe i Mande, Zapadno-
atlantska i Kwa jeziËna skupina.
Stanovnika je viπe od 3,5 milijuna i
ima oko 16 etniËkih grupa od kojih
su najbrojnije Kpelle, Bassa, Gio i
Kru. Vaæno je spomenuti da je 50%
ukupne populacije ispod 14 godina.
Po religijskom opredjeljenju 40% je
krπÊana, 40% nacionalna religija, a
20% su muslimani.
Opasni harmattan
Klima u Liberiji je tropska i izrazi-
to vlaæna, posebice u lipnju i srpnju
kada nastupa vrijeme kiπne sezone.
U vrijeme zime, ovdje je suha sezo-
na s izrazito visokim dnevnim i ni-
rama. Jutro je idealno za
jutarnju gimnastiku, ali
je problem jutarnje ku-
panje. Vlaga, koja se ti-
jekom noÊi skupi je toli-
ka da imate osjecaj kako
pada kiπa jer doslovce
ujutro voda zna curiti s
krovova. ZahvaljujuÊi
blizini ekvatora, smjena
dana i noÊi nastane izra-
zito brzo. Jedna od za-
nimljivih stvari je har-
mattan vjetar. Pojavljuje
se od prosinca do oæuj-
ka, a mi smo ga imali
prilike, sreÊom, osjetiti
samo posljednjih 15-ak dana. RijeË
je o vjetru koji puπe sa sjevera Afri-
ke prema jugu i nosi pijesak iz
Sahare doslovce po cijeloj Africi.
Nije to vjetar velike snage, ali zbog
sitnog pijeska u zraku kojeg donosi
ne moæete tijekom dana ni sunce
vidjeti. Vani je sve prekriveno praπi-
nom, ali i u naπim sobama. Zbog to-
ga je u to vrijeme najbolje ne izlazi-
ti da ne biste udisali tu silnu praπi-
nu.
©to se tiËe prirodnih bogatstava
oko 20 % zemlje prekriveno je πu-
mom mahagonija i plantaæama pal-
mi i kauËuka. Zemlja je bogata i
æeljeznom rudaËom, dijamantima,
zlatom i drvenom graom. Od ces-
tovne komunikacije za sad postoje
samo dvije glavne ceste koje vode u
srediπnji dio zemlje, dok je u juæni
potrebno i nekoliko dana putovati
po lokalnim cestama. Naæalost, rat
je u ovoj zemlji potpuno uniπtio svu
infrastukturu, posebice u unutraπ-
njosti zemlje.

4. veljaËe 2005.
11
 RAZGOVOR
natporuËnik Æeljko Heimer
veksilolog
autor izloæbe “Norveπke zastave”
• za zastavu je najvaænije da bude pre-
poznatljiva i drukËija od ostalih
• crvene, bijele i plave boje zastupljene
su na najveÊem broju zastava
• u Hrvatskoj je propisano da su æupa-
nijske zastave dvobojne, a gradske i
opÊinske jednobojne, s grbom u
sredini ili prema koplju
• dvije najstarije hrvatske vojne zastave
Ëuvaju se u ©vedskoj
Zastava - svjedok vremena i povijesnog trenutka
Zastava za mene nije samo slika, zanimljivo obojani komad platna veÊ je ona i svje-
dok vremena i povijesnog trenutka u kojem je nastala. Zastava bi trebala biti Ëitljiva
iz daljine i, kakao je netko rekao, trebala bi biti toliko jednostavna da je i dijete
moæe nacrtati
svijetu djeluje stotinjak veksilo-
U loga, a jedan od malobrojnih
veksilologa u Hrvatskoj, koji se
usput reËeno mogu prebrojiti na
prste jedne ruke, je i naπ sugovornik
natporuËnik Æeljko Heimer. A o kak-
voj je zapravo znanosti rijeË? Veksilo-
logija je pomoÊna povijesna znanost
koja se bavi prouËavanjem zastava.
RijeË je o mladoj znanstvenoj disci-
plini koja je srodna heraldici, znano-
sti koja se bavi grbovima. Termin je
nastao 60-ih godina proπlog stoljeÊa
u SAD-u, a sustavno prouËavanje za-
stava zapoËelo je poËetkom dvade-
setog stoljeÊa u Europi i to u Njema-
Ëkoj i Italiji.
NatporuËnik Heimer se znanstveno
bavi prouËavanjem zastava posljed-
njih desetak godina i prepoznat je
meu svojim kolegama u svijetu. Re-
dovito objavljuje svoje radove u neko-
liko europskih meunarodnih veksilo-
loπkih Ëasopisa, a posljednjih je godi-
na objavio nekoliko Ëlanaka u struË-
nim glasilima NFS-a ( Nordijsko za-
stavno druπtvo) na norveπkom i engle-
skom jeziku te u glasilima Ëeπke i nje-
maËke veksiloloπke udruge. Od 1995.
godine aktivan je Ëlan veksiloloπke
udruge Flags of the World (FOTW
- www.fotw.net) a u razdoblju od
1996./97. bio je i njezin vicedirektor.
12
Leida PARLOV, snimio Davor KIRIN
Viπe od osam godina odræava mreæne
stranice Flags and Arms of the Mo-
dern Era na kojima objavljuje rezulta-
te svojih veksiloloπkih istraæivanja.
Kao izravni povod za razgovor s
natporuËnikom Heimerom je izloæba
“Norveπke zastave” Ëiji je on autor, a
koja Êe biti postavljena u MORH-ovoj
galeriji “Zvonimir”. S norveπkom
veksilologijom i heraldikom upoznao
se za vrijeme jednogodiπnjeg boravka
u Norveπkoj, a pripreme za izloæbu
trajale su neπto viπe od pola godine.
Kad je poËelo Vaπe zanimanje za
zastave?
Zastave su me poËele zanimati joπ
u djetinjstvu, a aktivno sam ih poËeo
prouËavati kad sam, zahvaljujuÊi
suvremenoj tehnologiji i Internetu,
otkrio da u svijetu ima joπ ljudi koji
dijele taj moj interes. Pokuπavam na
temelju dostupnih podataka raznih
dokumenata, sluæbenih listova, odlu-
ka, novinskih Ëlanaka, rijetkih znan-
stvenih radova koji se bave tom pro-
blematikom, starih fotografija, slika i
malobrojnih primjeraka povijesnih
zastava koje se Ëuvaju u muzejima,
rekonstruirati i nacrtati i povijesne i
sadaπnje zastave te ih na Internetu
uËiniti dostupnima πto veÊem broju
zainteresiranih. Crtam na raËunalu
πto je najjednostavnije i najpraktiË-
nije jer se eventualni nedostaci mogu
vrlo brzo i lako ispraviti.
©to za Vas kao veksilologa znaËi
zastava?
Zastava za mene nije samo slika,
zanimljivo obojani komad platna veÊ
je ona i svjedok vremena i povijes-
nog trenutka u kojem je nastala. Ono
πto me posebno fascinira u istraæi-
vanju je veza koja se moæe uspostavi-
ti izmeu druπtva koje je zastavu ra-
bilo i same zastave. Istraæivanje mi
daje odgovore na pitanja zaπto je
odabrana neka odreena boja ili sim-
bol i kakve to ima veze s opÊim dru-
πtvenim stanjem, s nekim drugim
zastavama, grbovima ili znakovima.
Uz veliki broj zastava vezane su i
priËe, legende i mitovi i to je ono πto
istraæivanje zastava Ëini posebno za-
nimljivim.
Koliko ste zastava dosad nacrtali?
Dosad sam ih nacrtao na tisuÊe. Na
mojoj web stranici zeljko-heimer-fa-
me.from.hr ima ih nekoliko stotina i
to su prvenstveno povijesne i sadaπ-
nje zastave Hrvatske, Slovenije i
Bosne i Hercegovine. Spomenuo bih
da su na toj web stranici detaljno ob-
raeni i grbovi iako mi to nije bila
4. veljaËe 2005.
 RAZGOVOR

namjera jer je to posao heraldiËara. muzejima, a najviπe sam ih rekon-
Ali, kako su na ovom naπem prostoru struirao i nacrtao na temelju podata-
grbovi gotovo redovito sastavni dio ka do kojih sam doπao istraæujuÊi po-
grafiËkog rjeπenja zastave ili su ba- vijesnu dokumentaciju. Na XX. me-
rem posluæili kao osnova dizajna nije unarodnom veksiloloπkom kongresu
moguÊe te zastave prouËavati odvo- u Stockholmu 2003. godine, predsta-
jeno od pripadajuÊih grbova. Redovi- vio sam se s radom na temu æupanij-
to objavljujem i na web stranici me- skih zastava.
unarodne udruge Flags of the
World gdje sam objavio na desetine Postoje li neke zakonitosti kojih bi
tisuÊa slika zastava. Moram reÊi da se trebali pridræavati oni koji pred-
je upravo Internet dao veliki poticaj laæu grafiËko rjeπenje zastave?
razvoju veksilologije. Na svojoj web Za zastavu je najvaænije da bude
stranici biljeæim i po 200 posjeta prepoznatljiva, dakle mora biti dru-
dnevno. kËija od ostalih. Jedno od naËela koje
je preuzeto iz heraldike je da se
Moæete li izdvojiti neke zastave upotrebljavaju kontrastne boje te da
koje Vas najviπe zanimaju? se sliËne boje ne slaæu jedna uz dru-
Posebno me zanimaju naπe æupanij- gu. Simboli bi trebali biti stilizirani i
ske zastave i njhovom sam istraæi- ne bi se trebali prikazivati realni li-
vanju posvetio najviπe vremena. Te kovi. »esto se dogaa, kako kod nas
zastave nisu nikad bile prikazane na tako i u svijetu, da se zastava pretrpa
jednom mjestu i kad sam krenuo stotinama razliËitih simbola i onda
istraæivati o njima gotovo i nisam zbog “guæve” postane neËitljiva. Za-
imao nikakvih podataka. Nekoliko stava bi trebala biti Ëitljiva iz daljine
primjeraka tih zastava naπao sam u i, kakao je netko rekao, trebala bi biti
toliko jednostavna da je i dijete moæe
nacrtati. U Hrvatskoj je propisano da
su æupanijske zastave dvobojne, a
gradske i opÊinske jednobojne, s
grbom u sredini ili prema koplju.
Zastavu koje zemlje biste izdvojili
kao najzanimljiviju po svom grafi-
Ëkom rjeπenju?
Svakako bih izdvojio geometrijski
zahjevnu zastavu Velike Britanije.
Kad je rijeË o zastavama nama sus-
jednih zemalja moderna, izrazito za-
nimljiva i prepoznatljiva je zastava
Republike Makedonije. Na zastavi su
O izloæbi “Norveπke zastave”
Povijest norveπke zastave je zapravo povijest norveπke dræave, a borba za norveπku
zastavu bila je i borba za nezavisnu Norveπku. Tijekom 200 godina konstantnim prom-
jenama zastave pokuπavalo se doÊi do vlastitog identiteta. Postoji cijeli niz norveπkih
zastava koje su poneπto razliËite, a sve one pokazuju promjene u druπtvenoj situaciji
Norveπke. Danaπnja norveπka zastava je trobojnica crven, bijeli i plavi koja je koncipi-
rana prema idejama Francuske revolucije. Na izloæbi Êe biti izloæeno 400-tinjak
norveπkih danaπnjih i povijesnih zastava i to poËevπi od dræavne i nacionalne preko
norveπkih æupanijskih zastava, zastava u oruæanim snagama, javnim sluæbama pa do
povijesnih zastava kroz viπe od 200 godina. Organizator izloæbe je Hrvatsko-norveπko
druπtvo “Æeljko TakaË” koje aktivno djeluje na proπirivanju prijateljskih odnosa izmeu
Norveπke i Hrvatske od 1981. godine. Ova izloæba samo je jedna u nizu aktivnosti koje
se organiziraju u povodu obiljeæavanja stogodiπnjice nezavisnosti Kraljevine Norveπke.
Izloæba Êe biti postavljena u MORH-ovoj galeriji “Zvonimir”, a moÊi Êe se razgledati
od 7. - 16. veljaËe.
tradicionalne makedonske boje crve-
na i æuta, a u srediπtu je sunce koje
simbolizira novu dræavu, prosperitet i
napredak.
Prema nekim podacima heraldika
je pokazala da bijela boja na zasta-
vi oznaËava vjeru i ËistoÊu, a da je
na najveÊem broju nacionalnih za-
stava zastupljena crvena boja koja
simbolizira hrabrost. Dijelite li i Vi
takvo miπljenje?
Crvena, bijela i plava boja zastup-
ljene su na najveÊem broju zastava.
Povezivanje boja s odreenom simbo-
likom nije u cijelom svijetu isto. U
Europi je doista uobiËajeno da bijela
boja simbolizira mir i ËistoÊu, a crve-
na krv. Ali to nije uvijek jednoznaËno
objaπnjenje.
Veliki broj zemalja je tijekom povi-
jesti Ëesto mijenjao svoje dræavne
zastave. Zaπto?
Da, mnoge su zemlje mijenjale
svoje zastave. Neke su se zastave
mijenjale namjerno, a neke revoluci-
jama. Najpoznatija zastava koja se
namjerno mijenjala je zastava SAD-a
i to dodavanjem zvjezdica za nove
dræave Ëlanice. U poËetku ih je imala
13, a sada 50. Druge zemlje su mi-
jenjale zastave zbog revolucionarnih
promjena. Meu najËeπÊe mijenja-
nim zastavama svakako bih izdvojio
zastavu Afganistana koja je u XX.
stoljeÊu mijenjana 50-ak puta.
Mnoge se zemlje vole hvaliti kako
je baπ njihova zastava najstarija.
©to su pokazala Vaπa istraæivanja?
Za najstariju zastavu obiËno se uzi-
ma ona iz Danske kojom se u izvor-
nom obliku koriste neprekidno od XI.
stoljeÊa. Negdje iz tog razdoblja je i
zastava Republike Austrije. Definicija
najstarije zastave ovisi i o kriterijima
koje uzimate u obzir (recimo zastava
San Marina potjeËe iz ranog sred-
njeg vijeka, a zakonski je definirana
tek negdje 80-ih.
Jeste li razmiπljali i o izloæbi naπih
zastava?
Da, naravno. Imam dosta materijala
i nadam se da Êu to i napraviti, iako
je to veÊ na neki naËin prikazano i na
mojoj web stranici. Ovdje bih spome-
nuo i da se dvije najstarije hrvatske
vojne zastave, one iz doba Trideseto-
godiπnjeg rata, Ëuvaju u ©vedskoj.

4. veljaËe 2005.
13
Darivanje krvi u SzOP-u Pozega
Nova 2005. pocela je humanitarnom akci-
jom dobrovoljnog davanja krvi u SzOP-u
Pozega, Tako se jos jednom, na zahtjev
Crvenog kriia Poiega, a za potrebe
pozeske bolnice, odazvao veliki broj vojni-
ka, te ce se prikupljanje provesti u vre-
menskim razmacima prema potrebama
Opce zupanljske bolnice. Krv su darivali i
djelatnici kao i zapovjednik Sredista
brigadir Alojzo Tornasevic i nacelnik
stozera, pukovnik Miroslav Crnjac. Takve
akcije provode se redovito i dosad je u
dvanaest i pol godina postojanja Sredlsta
prikupljeno 33 227 doza krvi.
OJI
Pripadnici 4. korpusa u akciji
darivanja krvi
Pripadnici 4. korpusa HKoV-a u suradnji
s Hrvatskim Crvenim kriiem - Split i Odje-
lom za transfuziju krvi KB Split - Firule or-
ganizirali su akciju dobrovoljnog darivanja
krvi u vojarni "Knez Trpimir" u Divuljama
20. sijec-
nja. Akciji
su se oda-
zvali pripa-
dnici zapov-
[ednistva 4.
korpusa,
204. briga-
de PZO-a,
41. inzenjerijske bojne, 257. bojna veze,
354. vojno - obavjestaine satnije i pripa-
dnici 95. zrakoplovne baze. Tom humani-
tarnom akcijom prikupljeno je ukupno 76
doza krvi. U ovoj godini to je prva akcija,
a u 2004. organizirano je sedam takvih
akcija u kojima je ukupno prikupljeno
4 71 doza krvi.
G.T.
Tecaj racunatelja u 16. trbr
Od 17 .- 21. sijecnja u 16. topnieko - ra-
ketnoj brigadi proveden je tecaj racuna-
telja, a nositelj tecaja bio je natporucnik
Davor Stetanovlc,
Tecaj je polazilo deset sudionika i
uspiesno su ga zavrsili, a jedan od polaz-
nika, narednik Damir Horvat je istaknuo:
"Tijekom tecaja uspiesno smo provodili
rad na sustavu za upravljanje paljbom
kojim se vrlo ucinkovlto provodi bojno ga-
danje. Ocjena te uspiesnosf vidjet ce se
prilikom topnickog bojnog gadanja na po-
ligonu "Eugen Kvaternik" u Slunju tijekom
veljace.
OJI
14
Pripadnici 3. gombr na bojnom gadanju
Obucnu 2004. godinu 3. gardij-
ska oklopno - mehanizirana bri-
gada je nakon intenzivne obu-
ke odlucila zavrsiti osposoblja-
vanjem pripadnika za operato-
re POVRS-a I. i II. narasteja.
U selekcijskom odabiru ukupno
je testirano oko 85 kandidata, a oda-
brano je 45 s najboljim rezultatima. U
vojarni "Dracice" Dakovo organizirana
su dva tecaja a voditelji su bili: satnik
Mario Nad, natporucnik Blazan Milic
te 1. docasnik narednik Mario Alduk.
Instruktori koji su se dokazali u Domo-
vinskom ratu uspjesno su prenijeli svoje
znanje na odabrane kandidate, i na za-
vrsnom testiranju ukupno je proslo 37
kandidata sto je vrlo visokih 82% pro-
laznosti.
Na vojnom poligonu "Gasinci" 19. si-
jecnja zavrsen je ciklus obuke operatora
POVRS-a koji je poceo jos 3. studenog
Tecaj stranog jezika u satniji za MVO
U varazdinskoj vojarni "L'V.Draskovic"
u kojoj je smjestena 2. pjesacka bojna 2.
gardijske brigade u tijeku je provedba
dijela tecaja engelskog jezika koji
pohadaju pripadnici satnije za meduna-
rodne vojne operacije.
Ideja o ucenju stranog jezika u vlasti-
toj postrojbi, sto je inace prvi takav tecaj
u OS-u, nastala je zato da se svakom
pripadniku satnije za medunarodne voj-
ne operacije omoguci stjecanje potreb-
ne razine znanja kako bi u sklopu
medunarodnih vojnih operacija uspjes-
no obavljali zadace,
Program po kojem se tecaj provodi ve-
rificirala je Skola stranih jezika HVU-a
uz cije odobrenje se tecaj i provodi. Te-
caj izvodi instruktorski tim iz sastava 2.
gardijske brigade koji je vrlo uspjesno
prosao edukaciju u spomenutoj skoli
stranih jezika.
Fonolabaratorij koji je instaliran u vo-
jarni "Lv Draskovic" omoqucava pro-
vedbu ulaznih i izlaznih testiranja u
sklopu tecaja. Na temelju postignutih
rezultata na izlaznom testiranju pripa-
prosle godine. U nazocnosti za-
povjednika 3. gombr brigadira
Berislava Jezidzica, casnika za
paljbenu potporu bojnika Pe-
tra Matanovica, zapovjednika
1. i 2. okb, mehanizirane bojne,
·te izaslanika zapovjednika 3.
korpusa polaznici tecaja uspjesno
su demonstrirali nauceno, Bojno gada-
nje provelo je 15 pripadnika od kojih je
14 pogodilo cilj, as obzirom na to da je
jedna raketa bila neispravna moze se
reci da je postotak pogodaka 100% i svi
SU Se promatraci slozili da takvu uspjes-
IlOSt pogadanja jos nisu vidjeli.
Nakon zavrsetka tecaja dodijeljene su
potvrdnice o pohadanju tecaja, a polaz-
nici ce biti rasporedivani na duznosti
operatora u postrojbama. Rezultate koje
su postigli na bojnom gadanju odrzavat
ce se redovitim trenaziranjem.
OJI
dnicima postrojbe Skola stranih jezika
izdaje potvrde o stupnju znanja engle-
skog jezika.
S dosadasnjim tijekom provedbe te-
caja, te rezultatima ostvarenim u prvom
dijelu koji je pohadalo 64 pripadnika
upoznao se 18. sijecnja i prvi docasnik
GS-a OSRH casnickt namjesnik Goran
Turk tijekom posjeta 2. gbr te se pohval-
no izrazio o rezultatima i organizaciji
tecaja.
I.S.
BRVATSKI
4. veljace 2005. V8JNIK
 SPORT U VOJSCI

REPUILIII HRVITSII
MINISTIRSTVO OIRINE
UPRIVI ZI lJUDSIE RESURSE
Principi treniranja
U SURIDNJI S UCllliTIMI Postoji sest principa treniranja. Progresivno povecanje optere-
raspisuje ~nja - znaci stalno povecan]e opterecenja (tezine utega), cesce
NATJECAJ vjezbanje, povecanie broja serija i broja ponavljanja za svaku
za stipendiranje studenata od 1 . godine studija u statusu vjezbu.
kadeta za stjecanje visoke strucna spreme od skolske go- Specififnost - koristiti
dine 2005./2006. na: se specificnim progra-
I. SVEUCILISTU U ZAGREBU: mom s obzirom na cilj
- Fakultet strojarstva i brodogradnje koji se zeli postlci,
- Fakultet elektrotehnike i racunalstva lntenzitet treninga -
- Fakultet kemijskog inzenjerstva i tehnologije
- Ekonomski fakultet Kad biste svaki dan po-
- Pravni fakultet tiskivali uteg od 2 kg iz-
- Prirodostovno-rnatematicki fakultet: nad glave, ne biste ad-
- inzeniersko usmjerenje matematike
vise razvili misice. Za
- inzenjersko usmjerenje fizike
- inzanjersko usmjerenje kemije razvoj misica treba ko-
- inzenjersko usmjerenje geofizike ristiti dovoljno veliko opterecenje. Broj kilograma iii kolicina opte-
- inzenjersko usmjerenje geologije recenja u odnosu na vas maksimalni kapacitet naziva se intenzi-
- usmjerenje profesor geografije
- Geodetski fakultet let treninga. Nitka ne zna tocno koliki je intenzitet najbolji za ra-
- Gradevinski fakultet zvoj rnlslca. Za razvoj snage obicno je to 75 - 95% od maksimal-
- Fakultet prometnih znanosti: ne tezlne dobivene jednim ponavljanjem. Koliko je to za poveca-
- smjer: cestovni nje misicne mase? Najpreciznije se koristiti onom tezinorn koja je
- smjer: postanski i telekomunikacijski
- smjer: aeroprometni dostatna u 8 -15 ponavljanja. lntenzitet treninga se maze reguli-
- smjer: aeronautika, VII. st .. vojni pilot rati na tri nacina i to povecaniern radne tezine, povecanjern bro-
- Prehrarnbeno-biotehnoloski fakultet ja ponavljanja iii serije te povecanjem brzine izvodenja vjezbi. ln-
- Filozofski fakultet:
tenzitet treninga je vrlo vazan za razvoj misica, no sto bi bilo da
- studij psihologije
- studij informacijske znanosti vjezbate samo jednom rnieseeno po jedan sat i to samo jednu se-
- Fakultet politickih znanosti riju? Ne bi se dogodilo bas nista. Znaci nije dovoljan samo inten-
- Katolicki bogoslovni fakultet zitet, vec i ucestalost. Pravilni intenzitet vjezbanja je najveci pro-
II. SVEUCILISTE U SPLITU blem u programima postrojbe. lntenzitet ce varirati s vrstom
- Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje vjezbe koja se vjefba,
- Pomorski fakultet Volumen opte~nja - pod volumenom opterecenja podrazu-
- Fakultet prirodoslovno-maternetickih znanosti i odgojnih pcdruc]a
mijevamo i broj serija. Nije dobro pretjerivati u broju serija jer bi
- Gradevinsko-arhitektonski fakultet
- Kernijsko-tehnoloski fakultet moglo doci do pretreniranosti. Treba vremena i iskustva da se od-
- Ekonomski fakultet redi koliki je broj serija optimalan za svakog vojnika, pri izvode-
- Katolicki bogoslovni fakultet nju pojedine vjezbe svake mlsicne skupine (najcesce se izvode tri
serije).
UVJETI:
- drzavljanstvo Republike Hrvatske Frekvencija treninga - pod frekvencijom treninga podrazumi-
- roden(a) 1985. godine iii kasnije jevamo koliko se cesto vjezba. Vojna pravilo 350 - 15 naznaco]e
- upisana 1 . godina redovitog studija
da bi se uspjesan program tjelovjezbe trebao primjenjivati tri do
- ispunjavanje propisanih kriterija za kadeta na temelju psihologijskog
ispitivanja iii zdravstvenih pregleda pet puta tjedno. Za optimalan rezultat, zapovjednici moraju
- zadovoljavanje sigurnosnih kriterija ustrajati na pet treninga tjedno. ldealno bi bilo imati tri treninga
- odqovareiuci rezultati na pregledu za novake (za rnuskarce] za kardiorespiratornu (KR) izdrzljivost. Misicna snaga, rnisicna
Rak za podnosenje prijava je 11. veljace2005. izdrfljivost i fleksibilnost trebaju biti zastupljene dva puta tjedno
Prijave se podnose u uredima za obranu u kojima se kandidati nalaze da bi se pobolisao stupanj tjelesne spremnosti. Npr. da bi odrfa-
u evidenciji vojnih obveznika, odnosno po mjestu prebivalista za zene, li maksimalnu snagu rnlsica, vojnici moraju imati najmanje tri
Kandidati trebaju dostaviti: treninga snage na tjedan. Tri treninga tjedno, sa samo jednim tre-
- zamolbu sa zivotopisom. adresom i brojem telefona ningom KR izdrzljivosti, rnlsicne snage i treninga fleksibilnosti
- preslik domovnice, rodnog lista, vojne iskaznice (samo za muskarce]
- preslik sviedodzbe cetvrtog razreda srednje skote iii potvrdu o nece pobolisat] ni jednu od te tri komponente. Uz nesto planira-
pohadanju skole nja, program tjelovjezbe za prosjecnog vojnika maze biti razvijen
- potvrdu o nekaznjavanju tako da osigura podjednake rnogucnosti za razvoj svih komponen-
- potvrdu o upisanom 1 . semestru na fakultetu navedenom u ti tjelesne spremnosti.
natjecaju (dostavlja se nakon upisa na fakultet u srpnju 2005.J
I lzolacija - mlslcna izolacija, s obzirom na to koju skupinu misi-
lnformacije u vezi s natjecajem mogu se dobiti na: ca zelimo razviti.
- www.morh.hr
- Uprave i uredi za obranu MORH-a Sandra VRANEKOVIC

BRVATSKI
VeJNIK 4. veljace 2005. 15
 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE
Viπenamjenski alat PowerLock
TVRTKA SOG iz ameriËkog grada
Lynwooda poznata je kao proizvo-
aË kvalitetnih i inovativnih proiz-
voda. Uz mnoπtvo sklopivih i fiks-
nih noæeva nude i viπenamjenski
alat PowerLock koji sadræi razne
alate pogodne za raznovrsne aktiv-
nosti. PowerLock ima nekoliko za-
nimljivih mo-
guÊnosti koje SOG
ga razlikuju
od obilja sliË-
nih alata. Jedna od
zanimljivijih opcija je
moguÊnost otvaranja
alata jednom rukom,
trzajem zgloba πa-
ke. Ta je opcija
zanimljiva i
omoguÊa-
va upora-
bu alata i
u onim si-
tuacijama kad korisnik nema slo-
bodne obje ruke πto ponekad moæe
biti vrlo vaæno.
Preustroj ruskog ratnog zrakoplovstva
POTKRAJ jeseni proπle godine
ruski mediji objavili su vijest kako
Êe se provesti nekoliko vaænih
promjena u ruskom ratnom zrako-
plovstvu. Uz povlaËenje zrakoplov-
ne tehnike preustroj Êe zahvatiti i
djelatni sastav, tako bi nakon preu-
stroja rusko zrakoplovstvo trebalo
imati 36000 djelatnih pripadnika. Iz
operativne uporabe bit Êe povuËeno
16
IduÊa znaËajka je prim- sebnih vijaka s imbus glavom omo-
jena posebnog meha- guÊeno je mijenjanje ugraenih ala-
nizma, nazvanog Com- ta i prilagodba potrebama korisnika.
pound Leverage, koji PowerLock ima klijeπta, πkarice,
omoguÊava veÊu silu razni tipovi izvijaËa, noæ s djelomiË-
uz smanjeni pritisak no nazubljenom oπtricom, otvaraË
rukom pri uporabi za konzerve i boce, raπpu, klijeπta,
klijeπta te olakπava pilu, sjekaË æice, a dio drπke ima
mjerilo oznaËeno u inËima i centi-
metrima.
Cijeli je PowerLock izraen od
nehrajuÊeg Ëelika, nudi se u tri
inaËice, standardnoj ËeliËnoj, s mat
zavrπnom obradom kako bi se spri-
jeËio odbljesak te inaËica presvuËe-
na titanij nitridom. Nanoπenjem slo-
ja titan nitrida dobiva se poveÊana
tvrdoÊa i otpornost na ogrebotine.
Nanosi se pomoÊu posebnog viso-
uporabu. Spo- kotehnoloπkog postupka nanoπe-
menut Êemo i njem pomoÊu plazme u potpu-
sustav bravljenja nom vakumu. PowerLock se is-
rasklopljenog alata kako bi se pove- poruËuje s koænim tokom, a tvrtka
Êala sigurnost uporabe. Alat je mo- daje doæivotno jamstvo πto dovoljno
guÊe sklopiti tek nakon πto se pritis- govori o kvaliteti izrade.
ne polugica brave. Primjenom po- M. PETROVIΔ
viπe zrakoplovnih pu- lo bi imati jedan puk bombardera
kova. Tako Êe biti po- Tu-22M3, Ëetiri puka presretaËa
vuËena dva puka bom- MiG-31, pet lovaËkih pukova s
bardera s velikim do- MiG-ovima 29, pet lovaËkih pukova
letom Tu-23M3, dva s avionima Su-27, osam bombarder-
puka taktiËkih bom- skih pukova s avionima Su-24M,
bardera Su-24M, dva Ëetiri izvidniËka puka s avionima
puka juriπnika Su-25. Su-24MR, te Ëetiri puka opremljena
Uz njih iz operativne juriπnicima Su-25.
uporabe bit Êe povuËe- I. SKENDEROVIΔ
ni i jedan
puk lovaca
MiG-29, dva
puka lovaca Su-27, jedan
puk presretaËa MiG-31,
dva izvidniËka puka po-
punjena avionima
Su-24MR i MiG-25RB, te
nekoliko helikopterskih
pukova popunjenih heli-
kopterima Mi-24 i Mi-8.
Nakon preustroja rusko
ratno zrakoplovstvo treba-
4. veljaËe 2005.
 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Rafael prodao Protector plovila namijenjena Izraelu

IZRAELSKA tvrtka Rafael Arma-
ment Development Authority je ob-
javila da je nekoliko povrπinskih
daljinski upravljanih plovila tipa
Protector prodala nepoznatom na-
ruËitelju.
Prodana plovila su poËetno bila
namijenjena ispitivanju u izraelskoj
ratnoj mornarici, a koja su naknad- mase 1000 kg πto ukljuËuje motrila-
no otkazana nakon prodaje Ëki radar i razne optroniËke senzo-
svih Protector plovila. re. Od naoruæanja nosi mini
Daljinski upravljana povr- Typhoon daljinski upravljani
πinska plovila Protector mogu oruæni sustav koji ukljuËuje teπku
zamijeniti brodove s ljud- strojnicu kalibra 12,7 mm i au-
skom posadom u puno tomatski minobacaË kalibra
klasiËnih i vi- 40 mm.
sokoriziËnih M. BRLIΔ
zadaÊa kao
πto su obalna
straæa, zaπtita
specijalnih snaga,
prikupljanje obavjeπtaj-
nih podataka, motrenje i iz-
vianje, a mogu kontrolirati po-
druËje od nekoliko desetaka milja.
Plovila Protector duljine su 9 meta-
ra, a mogu nositi korisni teret

Razvoj PZO sustava Starstreak

TVRTKA Thales Air Defence Limi- gao upravljati
ted (TADL) prikazala je novi potpu- sustavom. Do-
no automatski laki sustav za praÊe- datna suËelja
nje cilja i nadzor za PZO sustav omoguÊavaju
Starstreak. Moæe se rabiti na raz- dopunjavanje
nim inaËicama, a razvijen je na te- aktivnim i pa-
melju automatskog ciljniËkog susta- sivnim senzori-
va koji se rabi na samovoznoj inaËi- ma te umreæa-
ci Starstreaka za Finsku. vanje sustava
Pogodan je za postavljanje na gus- u taktiËki in-
Lockheed Martin

jeniËna, kotaËna podvozja i laka vo- ternet.

zila tipa Landrover, LMV, Duro,
Dingo i sliËno. Osnovni modul s in-
tegriranom glavom za praÊenje mo-
æe se inkorporirati u druge aplika-
cije kao npr. podvjesnik za helikop-
ter koji omoguÊava ispaljivanje pro-
jektila Starstreak. Prema TADL-u
sustav za praÊenje cilja se zbog ot-
vorene arhitekture moæe zdruæiti s
razliËitim senzorima, od termovizije
do radara te se moæe postaviti i na
vozila koja veÊ imaju kupolni top.
Novi sustav za praÊenje cilja moæe
se aktivirati vrlo brzo, ima sustav za
automatsko praÊenje cilja uz mo-
guÊnost preciznog ruËnog podeπa-
vanja. Zaslon je tzv. flat panel tipa
i na njemu se prikazuju svi potrebni
podaci kako bi jedan operator mo-
Automatsko
praÊenje uma-
njuje radno
optereÊenje posade i maksimizira
moguÊnosti praÊenja udaljenijih i
manjih ciljeva kao πto su bespilotne
letjelice.
Senzorski paket obuhvaÊa napred-
nu termalnu kameru pogodnu za
detekciju malih ciljeva koja radi u
dva valna podruËja, 3-5 nm i 8-12
nm, koja se biraju ovisno o trenuta-
Ënim uvjetima. Laserski daljinomjer,
siguran za oko, omoguÊava lansi-
ranje i presretanje cilja u najpogod-
nijem trenutku.
TADL razmatra daljnji razvoj Star-
streaka. Jedna od moguÊnosti je in-
tegracija na britanski borbeni heli-
kopter WAH-64 Apache. Druga je
moguÊnost razvoj u smjeru viπe-
namjenskog projektila sposobnog za
gaanje povrπinskih i zraËnih cilje-
va. Starstreak je veÊ pokazao kako
je sposoban uniπtiti lakooklopljeni
cilj. Vjeruje se kako bi bio pogodan
za djelovanje u urbanom okruæju
zbog preciznosti i male kolateralne
πtete.
Radi se i na razvoju protuzraËnih
sposobnosti projektila jer se u zraË-
nom prostoru pojavljuju nove vrste
ciljeva, bespilotni sustavi i precizno
voena oruæja.
M. PETROVIΔ

17
4. veljaËe 2005.
 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE
Tomcat odlazi u mirovinu
IAKO je proces povlaËenja borbe-
nog aviona F-14 iz operativne upo-
rabe US Navy poËela prije neπto vi-
πe od godinu dana, odnosno s uvo-
enjem njegove zamjene viπenam-
jenskog borbenog aviona F/A-18E/F
Super Hornet, on je krajem proπle
godine dosegnuo poseban momen-
tum, odnosno vrhunac. Naime, tada
se sa svoje redovite πestomjeseËne
smjene na moru u svoju matiËnu lu-
ku vratila i eskadrila VF-103 “Jolly
Rogers”, πto je ujedno bio i kraj
Tomcatovoj karijeri. Ta eskadrila
smatra se najËuvenijim korisnikom
aviona F-14 u US Navy, a nama je
takoer dobro poznata jer je protek-
lih godina u dva navrata bila sudio-
nikom bilateralnih vojnih vjeæbi s
Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom
(Safe Sky, Joint Wings). Do kraja
oæujka ove godine VF-103 “Jolly
Rogers” treba preuzeti svoje nove
Australija gradi nove razaraËe
POTKRAJ proπle godine australska
vlada je potvrdila gradnju tri nova
razaraËa namijenjena protuzraËnoj
obrani unutar programa SEA 4000.
Sva tri nova razaraËa gradit Êe se
u Australiji, tako da su otklonjene
sve moguÊnosti oko gradnje tih bro-
dova izvan Australije. Objava rezul-
tata natjeËaja oËekuje se poËetkom
18
dvosjede, odnosno avione F/A-18F
Super Hornet, i time sluæbeno
okonËati svoju dvadesetogodiπnju
sluæbu na Tomcatima. Prije sluæbe
na F-14, eskadrila VF-103 je do
1983. letjela na avionima McDon-
nell Douglas F-4 Phantom II.
Danaπnja eskadrila VF-103 nasta-
la je 1995. spajanjem dviju eskadri-
ove godine, a ugovoranje gradnje
2006. godine. Tri strane tvrtke koje
sudjeluju u natjeËaju su ameriËka
tvrtka Gibbs & Cox s modificiranim
projektom razaraËa klase Arleigh
Burke, πpanjolska brodograevna
grupacija IZAR s projektom razara-
Ëa tipa F 100 (klasa Don Alvaro de
Bazán) i njemaËka brodograevna
la VF-84 “Slaggers” i VF-103. Tada
je VF-103 zatraæila dopuπtenje za
nastavljanje tradicije “Slaggersa”,
odnosno preuzela njihovo Ëuveno
obiljeæje “skull and crossbones”.
InaËe tradicija noπenja tog znakov-
lja seæe od II. svjetskog rata, u spo-
men Jacku Ernieju koji je tada obo-
ren iznad Okinawe. U dosadaπnjoj
sluæbi na avionima F-14 eskadrila
VF-103 je meu najuspjeπnijima u
US Navyju, te je i pionir u primjeni
naprednih senzorskih sustava na
Tomcatima Ëime se znatno proπirio
opseg njihovih zadaÊa. Tako je bila
prva koju je US Navy opremila sa
TARPS-om (Tactical Airborne Re-
connaissance Pod) podvjesnicima za
taktiËko izvianje, te ciljniËkim pod-
vjesnikom LANTIRN (Low Altitude
Navigation and Targeting Infra Red
in Night), koji je dotad bio ponajviπe
svojstven za USAF, odnosno njime je
tada Tomcatima dana moguÊnost
napada na kopnene ciljeve.
I. SKENDEROVIΔ
grupacija Blöhm-Voss s projektom
razaraËa tipa 124 (klasa Sachsen).
Program gradnje razaraËa vrijed-
nosti je oko 4,4 milijarde dolara, a
razaraËi Êe se graditi ili u brodogra-
diliπtu Tenix ili brodogradiliπtu
tvrtke Australian Shipbuilding Cor-
poration (ASC).
M. BRLIΔ
4. veljaËe 2005.
 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Roboti dolaze
PREMA procjenama ameriËke ko-
pnene vojske (US Army) ova bi go-
dina mogla biti prekretnica u prim-
jeni vojnih borbenih robota. Prvi ko-
risnik novog robotskog sustava
SWORDS (Special Weapons Obser-
vation Reconnaisansse Detection
System) trebala bi biti brigada Stry-
ker, odmah po okonËanju zavrπnih
testiranja.
SWORDS se sastoji od oruæniËke
platforme postavljene na robot Ta-
lon tvrtke Foster-Miller. Talon je po-
Ëeo vojnu karijeru 2000. u BiH, na-
stavio u Afganistanu 2002. U Iraku
je angaæiran na poslovima otkriva-
nja i uklanjanja improviziranih ek-
spolozivnih naprava. Prema Foster-
Milleru Talon je dosad obavio oko
20 000 zadaÊa.
Kod SWORDS-a nije rijeË o novo- preciznost sustava, a domet ovisi o TrenutaËno postoji samo nekoliko
dizajniranom sustavu veÊ o kombi- uporabljenom oruæju. Moæe djelo- robota Talon i ustvari su unikatni
niranju postojeÊih elemenata u novi vati i u pokretu, ali tada pada pre- proizvod. AmeriËka KoV je naruËila
sustav - pristup poznat kao integra- ciznost. PokreÊe ga litij ionska bate- 18 primjeraka samo za uporabu u
cija sustava. Mogu se instalirati rija ili baterija radioureaja SINC- Iraku. Sadaπnja cijena Talona je oko
razna oruæja: puπka M16, strojnice GARS. Nadzorna jedinica ima masu 230 000 USD, no predvia se da Êe
M240 i M249, puπka kalibra od oko 14 kg i sastoji se od dvije nakon pokretanja serijske proiz-
12,7 mm. SWORDS-om daljinski upravljaËke palice (jedna za robota- vodnje cijena pasti na oko 160 000
upravlja vojnik, s razdaljine do 1000 platformu druga za oruæje) te od za- USD.
metara. Pokusi su pokazali veliku slona za prikaz podataka. M. PETROVIΔ

Predani prvi australski Tigeri

SREDINOM prosinca proπle godi-
ne australskim oruæanim snagama
predana su prva dva viπenamjenska
borbena helikoptera Tiger. Prva dva
helikoptera, odnosno izvidniËko-ju-
riπne inaËice, oznaka ARH1 i
ARH2, isporuËena su u sklopu Air
87 projekta kojim je Australija na-
ruËila 22 borbena helikoptera Tiger.
Novim helikopterima bit Êe popu-
njene 161. i 162. eskadrila, koje su
dosad letjele na helikopterima Bell
206B-1. Australski Tigeri opremljeni
su Strix senzorom, 30mm topom
Giat 30-M871, projektilima
AGM-114M Hellfire II, te nevoe-
nim raketama od 70mm.
Prva Ëetiri australska Tigera pre-
ma ugovoru bit Êe sklopljena u Eu- nju u Mariagneu, dok Êe preostali u Aerospaceovom postrojenju u
rocopterovom francuskom postroje- helikopteri biti sklapani u Australiji, Brisbaneu. I. SKENDEROVIΔ

19
4. veljaËe 2005.
 VOJSKE SVIJETA

U Ëlanku Primjena operacijskih istraæiva-

nja u kopnenoj vojsci oruæanih snaga
SAD-a (Hrvatski vojnik broj 11, od 1. pro-
sinca 2004.) opisan je sustav i organizaci-
ja primjene operacijskih istraæivanja (OI) u
oruæanim snagama SAD-a. U tom radu
samo su nabrojana vojna srediπta koja
vode projekte operacijskih istraæivanja i u
kojima se primjenjuju njihovi rezultati, prije
svega modeli razliËitih borbenih i drugih
djelovanja vojske
Mladen BARKOVIΔ, Irena PEHARDA

Srediπta za operacijska istraæivanja u

kopnenoj vojsci oruæanih snaga SAD-a
jerujemo da je zanimljivo opi- nje uvida u ameriËki vojni sustav jedniπtvom snaga SAD-a u Europi

V sati strukturu tih srediπta i po-

kazati na neke od modela koje
primjenjuju, s ciljem analize budu-
Êih vojnih djelovanja i pripreme za
donoπenje odluka o smjerovima ra-
zvitka strukture vojnih postrojbi i
njihovih sposobnosti.
Kao πto je u spomenutom Ëlanku
navedeno, Institut za istraæivanje i
razvoj obrambenih sustava (IROS)
Ministarstva obrane Republike Hr-
vatske (MORH) pokrenuo je stjeca-
Hrvatski struËnjaci tijekom posjeta jednom od
srediπta za operacijska istraæivanja OS-a SAD-a
primjene operacijskih istraæivanja.
Tijekom 2003. godine bio je nositelj
provedbe jednog seminara i struË-
nog posjeta nekolicine operacijskih
istraæivaËa srediπtima za vojnu pri-
mjenu operacijskih istraæivanja, na
temu Primjena operacijskih istraæi-
vanja u analitiËkoj potpori donoπenju
odluka. Seminar i posjet su organizi-
rani kao aktivnost programa JCTP-a
(Joint Contact Team Program), koji
MORH provodi u suradnji sa Zapov-
(EUCOM). Tim je posjetio neka od
srediπta za operacijska istraæivanja, a
s drugima je upoznat na seminaru i
brifinzima tijekom posjeta.
Provedbeni dio sustava za analizu
u kopnenoj vojsci SAD-a sastoji se u
osnovi od tri ustrojbene cjeline, koje
pokrivaju kljuËna podruËja u kojima
je nuæna profesionalna analitiËka
potpora. Ta srediπta, koja Êe se u na-
stavku opisati na temelju spoznaja
do kojih su autori doπli tijekom se-
minara i studijskog posjeta pojedi-
nim srediπtima, jesu:
- Srediπte za analizu u kopnenoj
vojsci (Center for Army Analysis -
CAA)
- Srediπte za analizu u Zapovjedni-
πtvu za obuku i doktrinu (Training
and Doctrine Analysis Center -
TRAC)
- Srediπta za analizu borbeno-
-tehniËkih sustava KoV-e (Army
Materiel Systems Analysis Activity -
AMSAA).

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

20 4. veljaËe 2005.

Plinsko-turbinski pogon kopnenih vojnih vozila
aËelno vrijedi opÊenita spoz-
N naja kako su motori s tekuÊim
gorivom po svojoj prirodi
strojevi velikih radnih moguÊnosti,
dakle pogodni za velike uËinke. To
je utemeljeno uglavnom kroz dva
stajaliπta.
Kao prvo, prilikom smanjenja
gabarita stroja radi radne si-
gurnosti, osobito pri viso-
kim temperaturama i zbog
njih uzrokovanih promjena
oblika, potrebni razmaci
izmeu pokretnih i nepo-
kretnih dijelova se ne mo-
gu prema æelji smanjiti,
πto znaËi kako su ti gubici
u malim motorima veÊi.
Takvi i sliËni razlozi predstavljaju
stajaliπta koja vode do gradnje tur-
bina. Parna turbina u izvedbi malih
gabarita pa prema tome i malih
snaga, ima nekoliko glavnih nedo-
stataka; najviπi tlak i ostali ekono-
miËni rastuÊi radni oblici (npr. re-
generacijsko predgrijavanje, meu-
pregrijavanje itd.) jedva da se
4. veljaËe 2005.
US DoD
mogu uporabiti pri malim snagama.
PoveÊanjem poËetnog tlaka, duljina
lopatice se joπ viπe smanjuje i visoki
stupnjevi se gotovo ne mogu postiÊi
te bi radi toga takve komplika-
cije pri malim uËincima
znaËile prevelik
troπak.
Plinska turbina
AGT-1500 iz ameriËkog
tenka Abrams
Mnogi od spomenutih utjecaja,
koji umanjuju ekonomiËnost, ne
postoje pri uporabi plinske turbine.
Plinska turbina radi ekonomiËnije
ako je poËetni tlak veÊi te ne dolazi
VOJNA TEHNIKA
Pod utjecajem brzog razvitka,
usavrπavanja i primjene plinske
turbine u mnogo podruËja, Ëesto
se postavlja pitanje bi li se ta
vrsta motora mogla uporabiti
kao mali pokretaËki stroj,
osobito u cestovnom prometu,
tj. za teretna vozila, traktore,
autobuse, osobna vozila te za
razna vojna vozila
Danijel VUKOVIΔ
do kondenzacije.
UobiËajeni izvedbeni poredak ma-
le turbine sastoji se od jednog radi-
jalnog kompresora i jedne aksijalne
turbine na jednom vratilu. Izmeu
njih se nalaze jedna, dvije ili po
opsegu razdijeljene viπe komora iz-
garanja, u kojima izgara dovedena
zapaljiva smjesa s komprimiranim
zrakom. Pritom se nastali plinovi
razvijaju ispred turbine i djeluju na
rub turbine, tj. na njezine lopatice.
Viπak energije pritom moæe
izaÊi kroz turbinsko vratilo.
Varijante koje su nastale iz-
vedbom malih turbina zbog
poboljπanja ekonomiËnosti
radnog procesa, predstav-
ljaju promjenu izvedbenog
oblika pojedinih dijelova postroje-
nja. Tako su nastale, npr. razne iz-
vedbe protoËnih strojeva (aksijalni i
radijalni kompresori, aksijalne i ra-
dijalne turbine).
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
21
 RATNO ZRAKOPLOVSTVO
Eurocopter Tiger - europski tigar
ZajedniËki francusko-njemaËki proizvod Tiger osmiπljen je kao izravna konkurencija ameriËkom Apacheu. PolitiËka
neodluËnost produæila je razvoj i podigla cijenu, tako da su se prvi serijski Tigeri pojavili puno kasnije nakon nes-
tanka svojih najveÊih neprijatelja - oklopnih divizija Sovjetskog Saveza
d 1968. do 1970. godine Repu-
O blika Francuska u suradnji s
britanskim Westlandom sudje-
luje u konstruiranju uskotrupne
inaËice, vrlo uspjeπnog helikoptera
Lynx, za protuoklopnu borbu. Neπto
kasnije projekt je doæivio kolaps.
MBB - Messerschmitt-Bölkow-
Blöhm iz Savezne Republike Nje-
maËke bio je u partnerstvu s talijan-
skom Agustom na projektu BO-115,
uspostavivπi zatim suradnju s fran-
cuskim Aérospatialeom glede kon-
struiranja novog viπenamjenskog
Prvi prototip poletio je
22
helikoptera HAC-3G - Hélicoptère
Anti-Char 3. generation (protuo-
klopni helikopter 3. naraπtaja) na-
mijenjenog Francuskoj te inaËici
istog helikoptera PAH-2 - Panzer-
Abwehr Hubschrauber 2, za njema-
Ëke potrebe. Od 1978. godine Ëitav
projekt Ëekao je zeleno svjetlo. ©est
godina poslije, uz joπ neke teπkoÊe
koje su kratko trajale, to zeleno
svjetlo konaËno je dobiveno. TreÊa
je viπenamjenska inaËica, francuski
Tigre HAP - Hélicoptère d’Appui et
Protection (helikopter za potporu i
zaπtitu).
Razvoj
Prvi let prvog
predserijskog
prototipa dogo-
dio se 27.
travnja 1991.
Kasnije mu se
pridruæuju joπ
Ëetiri na kojima
su obavljena
opseæna testi-
27. travnja 1991. ranja ukupno
Ljudevit POHAJDA
od 2000 sati letenja. Prototip PT1
koriπten je kao temelj za daljnji ra-
zvoj bez potpune avionike (zrako-
plovne elektronike). PT2 je poletio
u travnju 1993., a PT3 u studenome
iste godine. Oba su opremljena sa-
birnicom 1553 i avionikom pa su
rabljeni za razvoj integracije te
avionike. Godine 1994. pridruæuje
im se prototip PT4 koji je posluæio
za razvoj i integraciju sustava za
voenje zadaÊa na francuskoj inaËi-
ci HAP. Uslijedio je zatim PT5 rab-
ljen za integraciju sustava nao-
ruæanja i avionike na protuoklopnoj
inaËici Tigera. Sredinom 1995. PT5
uspjeπno lansira πest protuoklopnih
raketa HOT 2 za potvrdu uspjeπno-
sti s novougraenim MMS-om Osi-
ris. Testiranje na PT5 obuhvatilo je
joπ i rakete zrak-zrak Stinger i Mi-
stral, protuoklopne rakete Trigat i
HOT 2 te nevoena raketna zrna
(NRZ) 68-mm kao i topove kalibra
20 i 30-mm.
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
4. veljaËe 2005.

Razvoj mlaznih aviona 1937.-1950.
o danaπnjim mjerilima Ar-234
P prije bi bio juriπnik nego bom-
barder, ali u vrijeme kad je na-
stao od njega se oËekivalo, kao i od
drugog njemaËkog tajnog oruæja, da
preokrene tijek rata. U stvarnosti
Ar-234 je imao vrlo mali utjecaj na
tijek rata jer se na bojiπnicama po-
javio prekasno i u premalom broju.
Umjesto toga, zajedno s eksperi-
mentalnim Heinkelovim He-343 i
Junkersovim Ju-287 turbomlaznim
bombarderima, utjecao je na razvoj
Iako oznaËen kao bombarder Ar-234 po danaπnjim je mjerilima juriπni avion
4. veljaËe 2005.
Arado Ar-234 Blitz
suvremenog vojnog i civilnog zra-
koplovstva.
Zanimljivo je da je upravo tvrtka
Arado uspjela napraviti prvi bom-
barder na turbomlazni pogon, s ob-
zirom na to da se do tog projekta
uglavnom bavila projektiranjem i
proizvodnjom mornariËkih aviona s
plovcima. Ne postoji podatak da je
Arado ikada prije projektirao i pro-
izveo ijedan bombarder, te je odluka
o projektiranju tako naprednog
aviona bila popriliËno veliki rizik za
VOJNA POVIJEST
Iako nije bio ni pribliæno
tako revolucionaran kao
Messerschmittov Me-262,
Arado Ar-234 Blitz
ostat Êe trajno upamÊen
kao prvi u borbi
uporabljen bombarder
koji su pokretali
turbomlazni motori
Domagoj MI»IΔ
i Damir PAVLOVIΔ
tvrtku. Ispostavilo se da je upravo
Arado, za razliku od Heinkela i
Junkersa, uspio dovrπiti posao prije
kraja II. svjetskog rata i tako osigu-
rati svoje mjesto u povijesti. Ovdje
je dan saæet opis razvoja i borbenih
djelovanja Blitza u nekoliko posljed-
njih ratnih mjeseci, iako taj avion,
kao i Messerschmittov Me-262 za-
vreuje daleko viπe prostora.
PoËetak razvoja
Razvoj Ar-234 poËeo je poËetkom
1941. kad je razvoj njemaËkih turbo-
mlaznih motora obeÊavao da Êe se
njima moÊi napraviti toliko napredni
borbeni avioni koji Êe osigurati nje-
maËku pobjedu. Proces projektiranja
novog bombardera na sebe je osob-
no preuzeo tadaπnji direktor tvrtke
Arado profesor Walter Blume. Pro-
jekt je oznaËen kao “E370” i bio je
odgovor na zahtjev njemaËkog mini-
starstva zrakoplovstva (ReichsLuft-
fahrtMisnisterium - RLM) za brzim
izvidniËkim avionom.
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
23
 DOSSIER
Zaboravljene ratne epizode (X)
AmeriËki zraËni udar na Libiju 1986.
Nakon nekoliko teroristiËkih akcija izvedenih na europskom tlu za koje je optuæena Libija, Bijela kuÊa je odluËi-
la vojnim sredstvima utiπati Gadhaffijev reæim te je sredinom travnja 1986. godine izveden ameriËki zraËni napad
na Libiju. Meutim, Libija nije promijenila smjer u meunarodnim odnosima te se i dalje nastavila inatiti prema
Zapadu teroristiËkim akcijama, koje kulminiraju ruπenjem Pan Amovog zrakoplova iznad Lockerbiea 1988.
Tijekom devedesetih godina ekonomske su sankcije oslabile Gadhaffijev reæim te je Libija odustala od sukoba s
meunarodnom zajednicom
rujnu 1969. godine vojnim je
U udarom sruπena libijska mo-
narhija, a kao lider skupine
vojnih Ëasnika koji su izveli puË is-
plivao je mladi pukovnik Moammar
al Gadhaffi. Gadhaffijev uspon na
vlast u Libiji vremenski je koincidi-
rao sa smrÊu egipatskog predsjed-
nika Nassera koji je imao nesluæbe-
ni status arapskog voe te je Ga-
dhaffi u tome vidio priliku da
preuzme njegovu ulogu, nameÊuÊi
se kao neprijeporni libijski voa.
Gadhaffi je eliminirao zapadni utje-
caj i stranu vojnu nazoËnost u Libiji
ukidanjem dopuπtenja za ameriËke
i britanske vojne instalacije na
libijskom tlu te protjerao talijansku
i æidovsku etniËku zajednicu iz
zemlje.
Sedamdesetih godina Libija poËi-
nje igrati znatno aktivniju ulogu u
meunarodnim odnosima te se
upleÊe u nekoliko lokalnih konflika-
ta - u pokuπaje vojnog udara u
Egiptu i Sudanu te u dugogodiπnji
graanski rat koji se vodio u susjed-
nom »adu. Nakon pribliæavanja
Egipta i Izraela poslije Camp Davi-
da, Libija se okreÊe Sovjetskom Sa-
vezu, a tenzije izmeu Egipta i Li-
bije 1977. godine rezultiraju i krat-
kim pograniËnim sukobom dviju
dræava. Libijska je vlada sedamde-
setih godina financirala niz terori-
stiËkih i paravojnih skupina u svije-
tu, od Crnih pantera i Nacije islama
u Sjedinjenim Dræavama pa do sje-
vernoirske IRA-e, a Libija u to vri-
24
Hrvoje BARBERIΔ
Uniπtena berlinska diskoteka
U ameriËkim zraËnim napadima na
Libiju poginulo je 37 ljudi a jedna
od ærtava bila je i Gadhaffijeva pet-
naestomjeseËna kÊi, no sam Ga-
dhaffi proπao je bez ozljeda. U na-
padu je sruπen jedan ameriËki zra-
koplov F-111, a piloti su poginuli.
Globalne reakcije na ameriËki zraË-
ni napad na Libiju uglavnom su bile
osuujuÊe, a veÊina ameriËkih sa-
veznika u Europi takoer je kritizi-
rala napad. Sovjetski Savez je u
znak prosvjeda otkazao planirani
susret svog ministra vanjskih poslo-
va Shevarnadzea s ameriËkim
dræavnim tajnikom Shultzom, no
veÊina ameriËkih graana oËekiva-
no je poduprla napad
jeme pruæa i utoËiπte palestinskim
skupinama. Libijski agenti su redo-
vito u inozemstvu izvodili atentate
na libijske oporbenjake te su bili iz-
ravno ili neizravno umijeπani u niz
teroristiËkih napada diljem Europe.
Na posljetku, takav je libijski an-
gaæman doveo do izravne oruæane
konfrontacije sa Sjedinjenim Dræa-
vama.
U prosincu 1985. izvedeni su pa-
lestinski teroristiËki napadi na beË-
ku i rimsku zraËnu luku kao odmaz-
da za izraelsko bombardiranje
stoæera PLO-a u Tunisu, ostavivπi
Libijski helikopteri uniπteni u ameriË-
kom zraËnom napadu
iza sebe viπe od dvadeset mrtvih.
AmeriËka je administracija optuæila
Libiju da stoji iza napada, a u sijeË-
nju 1986. iznijela i dokaze o libij-
skoj umijeπanosti u napade na rim-
sku i beËku zraËnu luku. Washing-
ton je uveo ekonomske sankcije Li-
biji, koje je otupilo sporo povlaËenje
ameriËkih naftnih kompanija iz li-
bijskih poslova, te pozvao oko tisu-
4. veljaËe 2005.

Êu ameriËkih graana na odlazak iz
Libije.
Imperij uzvraÊa udarac
Prvi oruæani sukob Sjedinjenih
Dræava i Libije dogodio se joπ neko-
liko godina ranije, kada su tijekom
ameriËkih manevara u Zaljevu Si-
dra 1981. godine sruπena dva libij-
ska lovca. U sijeËnju 1986. ameriË-
ka je ratna mornarica poËela jedno -
tjednu vjeæbu u meunarodnim vo-
dama blizu libijske obale, na πto je
Libija u meunarodnim vodama
Zaljeva Sidra proglasila liniju Ëije
Êe krπenje sankcionirati vatrenim
odgovorom. Reakciju Sjedinjenih
U napadu na Libiju sudjelovao je i ameriËki nosaË
zrakoplova Saratoga
Dræava na libijsko razmetanje nije
trebalo dugo Ëekati - u oæujku 1986.
odræani su novi veliki ameriËki po-
morski manevri u Mediteranu koji
su ukljuËivali i tri nosaËa zrakoplo-
va, Saratogu i Coral Sea te Ameri-
cu. Dana 24. oæujka ameriËki su
zrakoplovi povrijedili proglaπenu li-
bijsku zonu zabrane leta, na πto je
libijska vojska reagirala ispaljiva-
njem projektila na ameriËke zrako-
plove. Odgovor je uslijedio veÊ s
padom mraka napadom ameriËkih
zrakoplova na nekoliko libijskih
ophodnih Ëamaca, pri Ëemu je po-
topljen najmanje jedan brod a pe-
desetak libijskih mornara ubijeno.
AmeriËki pomorski manevri u Me-
diteranu zavrπeni su 28. oæujka, a
Bijela kuÊa je povjerovala da je Li-
bija primila poruku i u Zaljevu Si-
dra nauËila lekciju. No, Gadhaffi je
dvoboj sa Sjedinjenim Dræavama
nazvao libijskim trijumfom i nije po-
kazivao namjeru odustati od dota-
daπnjeg smjera libijske vanjske poli-
tike. Na masovnom skupu potpore
4. veljaËe 2005.
u Tripoliju proglasio je ratno stanje
sa Sjedinjenim Dræavama, iza Ëega
je uslijedila nova teroristiËka akcija
na ameriËki cilj. Naime, 5. travnja
1986. izveden je bombaπki napad
na zapadnoberlinsku diskoteku koju
su posjeÊivali ameriËki vojnici, pri
Ëemu je πest vojnika ubijeno. Sje-
dinjene Dræave su za taj napad po-
novno optuæile Libiju, a kao nepore-
civi dokaz libijske umijeπanosti u
napad posluæilo je presretanje poru-
ke izmeu libijske misije u istoË-
nom Berlinu i srediπnjice u Libiji.
Kao protumjeru za napad na di-
skoteku zapadnonjemaËka vlada je
protjerala dva libijska diplomata, no
Sjedinjene Dræave pri-
premile su odluËniji od-
govor. Deset dana nakon
teroristiËkog napada, 15.
travnja 1986., 18 ameriË-
kih bombardera F-111
poletjelo iz Velike Brita-
nije i nakon dugog leta
preko cijelog europskog
kontinenta napalo ciljeve
oko glavnog libijskog
grada Tripolija. Istodob-
no su mornariËki zrako-
plovi s nosaËa zrakoplova
u Mediteranu bombardirali ciljeve
u gradu Benghaziju, a na meti ame-
riËkih zrakoplova naπle su se vojar-
ne i zraËna luka libijske vojske kod
Benine, luka u Tripoliju te Gadhaffi-
jeva predsjedniËka rezidencija. U
ameriËkim zraËnim napadima na
Libiju poginulo je 37 ljudi a jedna
AmeriËki predsjednik Reagan na
briefingu nakon napada na Libiju
od ærtava bila je i Gadhaffijeva pet-
naestomjeseËna kÊi, no sam Ga-
dhaffi proπao je bez ozljeda. U na-
padu je sruπen jedan ameriËki zra-
koplov F-111, a piloti su poginuli.
Globalne reakcije na ameriËki zra-
Ëni napad na Libiju uglavnom su
DOSSIER
Gadhaffi je ipak izbjegao ame-
riËke bombe
bile osuujuÊe, a veÊina ameriËkih
saveznika u Europi takoer je kriti-
zirala napad. Sovjetski Savez je u
znak prosvjeda otkazao planirani
susret svog ministra vanjskih poslo-
va Shevarnadzea s ameriËkim
dræavnim tajnikom Shultzom, no
veÊina ameriËkih graana oËekiva-
no je poduprla napad.
Gospodarske sankcije uËinkovitije
od bombi
U opÊem raskolu sa Zapadom, iz
Libije su deportirani mnogi zapad-
njaci, no zraËni napad na Libiju nije
se pokazao dugoroËno produktiv-
nim. U razdoblju nakon ameriËkog
zraËnog udara dogodilo se nekoliko
novih teroristiËkih napada i pripre-
ma teroristiËkih akcija za koje je
optuæena Libija. Najpoznatija libij-
ska teroristiËka akcija nakon 1986.
godine bila je ruπenje Pan Amovog
zrakoplova iznad grada Lockerbyja
u ©kotskoj 1988., a Libiji su 1992.
godine zbog odbijanja izruËenja
agenata optuæenih za izvoenje ak-
cije iznad Lockerbiea, uvedene gos-
podarske sankcije.
Tijekom druge polovice osamde-
setih libijsko se gospodarstvo nala-
zilo u teπkom stanju, a devedesetih
godina Gadhaffijeva pozicija u zem-
lji poËinje slabiti te je on u dva nav-
rata suoËen s pokuπajima vojnog
udara i krvavim demonstracijama.
Stoga je Libija postupno odustala
od svoje politike inaÊenja prema
meunarodnoj zajednici i poboljπa-
vala odnose sa Zapadom, da bi na
posljetku 2003. godine bila primlje-
na u meunarodnu zajednicu, i to
bez promjene na Ëelu zemlje.
Tekst u cijelosti proËitajte na:
www.hrvatski-vojnik.hr
25
 BIBLIOTEKA
Vladimir Vazdar: “Sjene rata”, Osijek, 1993.
“Sjene rata” prva je knjiga Vladi-
mira Vazdara, dugogodiπnjeg no-
vinara i urednika dnevnog izdanja
osjeËkoga Glasa Slavonije. Tije-
kom Domovinskog rata kao ratni
reporter redovito je objavljivao iz-
vjeπÊa u Glasu Slavonije te na Hr-
vatskom radiju i televiziji.
Knjiga nastala kao plod viπemje-
seËnog izvjeπÊivanja sa slavon-
skog bojiπta, poËevπi od istoËne
Slavonije, ratnih zbivanja u Vukovaru i oko Vukovara, a
kada je izvedena agresija na Valpovπtinu Vazdarovi tek-
stovi prerastaju u kronologiju stradanja i pruæanja otpo-
ra neprijateljima u predjelima uz Dravu, u zoni odgo-
vornosti 107. brigade Hrvatske vojske.
“Kao πto je domovina branjena srcem, tako je i ova knji-
ga pisana srcem. Kao πto veÊinu branitelja nitko nije
pripremao za rat, tako sam i ja bez ikakvih priprema po-
stajao ratni izvjestitelj”, zapisao je autor u uvodu knji-
ge, napomenuvπi kako je to tek dio onoga πto je tijekom
rata objavljeno.
Vazdar je na bojiπnicama snimio i viπe od 1500 fotogra-
fija, od kojih je u knjizi objavljeno pedesetak, a u svojim
izvornim tekstovima niπta nije mijenjao pa su pred Ëita-
teljima dijelovi istinskih zbivanja kako su nastajala. Je-
dinu intervenciju u ono πto je prvobitno napisao dao je
na kraju knjige, gdje se nalazi popis poginulih pripadni-
ka 107. brigade HV-a.
Milivoj KujundæiÊ, Zdravko Dizdar: “Hrvatska borba za
opstojnost 1918. - 1998.”, Zagreb, 2000.
U sklopu opseæne grae kojom
su autori obuhvatili hrvatsku
borbu za opstojnost od 1918.
do 1998. godine, jedan je dio
knjige (u ovom izdanju Ëetvrti)
posveÊen hrvatskim mukama i
tegobama u borbi za opstojnost
u obrani i osloboenju od veli-
kosrpskog agresora od 1990.
do 1995., s naznakom bitnih do-
gaaja od jeseni 1995. do
1998. godine kada je okonËana mirna reintegracija hr-
vatskog Podunavlja, a u ovom treÊem izdanju upravo je
taj dio najviπe nadopunjen.
Autori su detaljno obrazloæili tko je i zaπto ugroæavao
opstojnost Hrvata devedesetih godina, dajuÊi datumski
iscrpan pregled obrane i oruæanog osloboenja okupi-
ranih podruËja od 1990. do 1995. godine. Obraene su
i teme poput ekshumacija hrvatskih ærtava velikosrpske
agresije, ljudskih ærtava u Domovinskom ratu i strada-
vanja djece te problem posijanih mina. U Domovinskom
ratu veliki su obol dali i zdravstveni djelatnici, a autori
navode i saæetak materijalnih gubitaka u Hrvatskoj ti-
jekom rata. Posebno su izdvojene i navedene neke hr-
vatske pjesme iz razdoblja rata, a autori knjige nisu na-
vodili imena autora pjesama prosuujuÊi da su one dio
njihova doprinosa borbi za hrvatsku opstojnost. Na kra-
ju knjige objavljeni su povijesni zemljovidi Hrvatske, a
meu njima i zemljovid o æupanijskom ustroju Hrvatske
te zemljovidi u svezi s Domovinskim ratom.
Nikolina PETAN
26
VREMEPLOV
8. veljaËe 1834. Roen Mendeljejev
Ruski kemiËar, sastavljaË periodiËkog sustava
kemijskih elemenata, Dmitrij IvanoviË Mende-
ljejev roen je 8. veljaËe 1834. u sibirskom mjes-
tu Tobolsku. U Rusiji je, zbog sukoba s vlastima,
morao napustiti mjesto sveuËiliπnog profesora,
pa je veÊi dio æivota radio kao suradnik ureda za
mjere i utege u St. Petersburgu. No, i s toga
mjesta podario je svijetu jedno od najveÊih
otkriÊa moderne znanosti. Da meu kemijskim elementima postoji
neka “rodbinska veza” kemiËari su slutili i prije njega, ali je Men-
deljejev uspio objasniti tu povezanost. Prvi je shvatio da su sliËnos-
ti elemenata usko povezane s njihovom atomskom masom. Zato je
sastavio sustav prema veliËini atomske mase i spretno grupirao
kemijske elemente po srodnosti. Mendeljejev je bio toliko siguran u
svoju teoriju, da je u tablici Ëak ostavio prazna mjesta za elemente
koje tek treba otkriti. Potvrda je ubrzo uslijedila i u praksi. Novoot-
kriveni elementi imali su atomsku masu i svojstva toËno onakva
kakva je Mendeljejev predvidio.
8. veljaËe 1904. PoËeo Rusko-japanski rat
Veliko rusko πirenje na Dalekom istoku
kulminiralo je preuzimanjem strateπki
vrlo vaæne luke Port Arthur i izgradnjom
Transsibirske æeljeznice preko kineske
pokrajine Mandæurije. Japanu se nije svi-
ala velika ruska ekspanzija pa je u ljeto
1903. predloæio Rusiji podjelu sfere inte-
resa, nudeÊi Rusima utjecaj u Mandæuriji a za sebe traæeÊi utjecaj u
Koreji. Kada je taj zahtjev Rusija odbila, japanski su politiËari za-
kljuËili da svoje interese mogu postiÊi samo ratom. U iznenadnom
napadu 8. veljaËe 1904. japanska je flota bez objave rata napala
Port Arthur. OπteÊena su dva ruska ratna broda i razaraË, a Japan-
ci su blokirali luku do daljnjega. Nakon dva dana i sluæbeno su Ru-
sima objavili rat, koji je potrajao gotovo godinu dana i zavrπio pot-
punom japanskom pobjedom.
Leon RIZMAUL (leonriz@net.hr)
SLOVO DUHOVNOSTI
Nedjelja, 6. veljaËe
U Ëemu je pravo bogatstvo? Je li istinski bogat onaj tko nepre-
stano zgrÊe ili onaj koji je sposoban i drugima darivati? Liturgij-
ska Ëitanja ove nedjelje nude nam odgovor: “Podijeli kruh svoj
s gladnima, uvedi pod krov svoj beskuÊnike, odjeni onoga koga
vidiπ gola... Tada Êe sinuti poput zore tvoja svjetlost...”
(Iz 58 7-8). Svjedoci smo bili nedavne tragedije koja je zadesila
stanovnike pogoene tsunamijem. Brojni ugledni sportaπi, um-
jetnici, glazbenici i drugi ljudi dobre volje pomogli su unesreÊe-
nima svojim prilozima. Ali moglo se Ëuti licemjerno pitanje - πto
znaËi nekome tko zarauje milijune godiπnje izdvojiti nekoliko
milijuna za unesreÊene?! Dakako, takvi zaboravljaju pritom po-
gledati sebe i vidjeti da se uopÊe nisu pokrenuli te dali i ono ma-
lo koliko su mogli. Prava vrijednost dara ne ogleda se u njego-
voj materijalnoj vrijednosti, nego je njegova vrijednost u Ëin-
jenici da neËiju nesreÊu doæivljavamo kao vlastitu. Uostalom,
tko kaæe da se neπto sliËno sutra neÊe nama dogoditi? I zato
dijelimo svoj kruh s gladnima..., dok smo joπ u takvoj moguÊnos-
ti!
4. veljaËe 2005.
MILITARIA WEB INFO

www.cism-milsport.org
ko ste ljubitelj sporta, a

Crveni kaputi A k tome vas zanima i vojni

sport, tad je stranica
CISM-e, krovne svjetske or-
ganizacije za vojni sport, baπ
ezadovoljstvo britanskih doseljenika u

N
za vas. RijeË je o sluæbenom
sjevernu Ameriku trajalo je dugo i ne- siteu meunarodne institucije
prestance raslo. Kap koja je prelila Ëaπu koja je vojni pandan civilnom
bilo je nametenje pristojbe u iznosu od tri pe- Meunarodnom olimpijskom
nija na svaku funtu Ëaja. Premda je uredba odboru, naravno, (zasad) ne s
bila opozvana, gorak okus je ostao i 16. istovjetnim uspjehom, no, s
prosinca 1773. s brodova je u more bilo po- obzirom na brojnost natjeca-
bacano 340 sanduka Ëaja. Zbilo se to u bo- telja, te kvalitetu ponekih na-
tjecanja, ta razlika se pomalo smanjuje.
stonskoj luci , a dogaaj Êe svijet zapamtiti
Stranica je vrlo pregledna i jednostavna za pretraæivanje.
kao Bostonska Ëajanka, odnosno Boston Tea Meni se nalazi na lijevoj strani i sadræi nekoliko podstrani-
Party. Zavladao je krhki mir, kolonisti nisu ca, a u srediπnjem dijelu sitea najave su natjecanja ili iz-
predavali u meuvremenu nakupljeno oruæje, vjeπÊa o proteklim manifestacijama. Engleska verzija stra-
a kad su ga Britanci silom htjeli oduzeti, u nice se automatski uploada, no, æelite li skratiti otvaranje
gradiÊu Lexingtonu netko je neoprezno ispa- stranice samo upiπite URL http://www.cism-milsport.org/
lio hitac iz muπkete i poËeo je sukob koji eng/welcome.html.
je prerastao u rat te doveo do stvaranja ne- Fotografije su, iz nama nepoznatih razloga, nestale, no,
ovisnih Sjedinjenih AmeriËkih Dræava. vjerovati je da Êe ih webmasteri ponovno postaviti na stra-
nicu (pod linkom CISM otvara se podmeni na Ëijem je dnu
Dok je s jedne strane Washingtonova milicija (drago-
link Downloads).
voljci) bila odjevena i naoruæana kako-tako, britanski Mnogima Êe biti zanimljivo proËitati i πtogod o Svjetskim
su vojnici zbog boje svojih odora ubrzo stekli nadimak vojnim igrama odræanim u Zagrebu(pod linkom World Ga-
crveni kaputi. U ratnim je sukobima nerijetko sudjelo- mes), a prigodu da se podsjetite na veliki spektakl iz 1999.
vala 37. pjeπaËka regimenta. Kao postrojba, postoji i godine pruæit Êe vam i priliËan broj fotografija s tog natje-
danas, ali pod nazivom The Royal Hampshire Regi- canja.
ment. Godine 1768., dobili su nove odore koje su nosili Ivan BELINEC
sluæeÊi upravo u Sjevernoj Americi. Grenadirski Ëasnici
KVIZ pripremio D. VLAHOVIΔ
nosili su πubare od medvjeeg krzna na kojima su se
isticale metalne oznake. Kite i rese koje su s njih visjele 1. Prema Vergilijevom epu, osnivaË Rima Romul bio je
nisu bile sluæbenim sastavnim dijelom odora, ali rado potomak Trojanca:
su ih nosili Ëasnici mnogih britanskih regimenti. Za A Parisa
razliku od drugih Ëasnika koji su epoletu imali samo na B Eneje
jednom ramenu, grenadirski su Ëasnici epolete nosili C Hektora
na oba ramena. U ratnim prilikama, obvezatne su bile
2. BraÊa Grakho, rimski reformatori, zvali su se:
Ëizme i Ëuturice za vodu, dok se streljivo nosilo u koæ-
A Tiberije i Gaj
natim torbicama, u pravilu ovjeπenima o bijeli remen. B Poluks i Julije
Istodobno, u Sjevernoj Americi bila je i 64. regimen- C Tigelin i Rem
ta, danaπnja britanska postrojba The Staffordshire Re-
giment (The Prince of Wales’s). Njihova je odora veÊ 3. Okrutnog Kaligulu je na rimskom prijestolju
bila znatno pojednostavljena, a novost je bio ruksak od naslijedio:
kozjeg krzna koji je zamijenio dotadaπnje inaËice. A Galba
B Neron
Muπketiri te postrojbe uz muπkete viπe ne nose sablje
C Julije Cezar
veÊ im je bajuneta jedino dodatno naoruæanje.
U to je vrijeme laka konjica u britanskoj vojsci bila u 4. Rimski car koji je ostao zabiljeæen kao intelektu-
vrlo ranoj fazi: husarske postrojbe koje su u drugim alac, ali i mucavac:
europskim zemljama bile izrazito popularne u britan- A Marko Aurelije
skoj Êe se vojsci ustoliËiti tek potkraj stoljeÊa, dok su B Klaudije
lako naoruæani dragoni ipak veÊ neko vrijeme djelova- C Dioklecijan
li, i za sluæbu u Sjevernoj Americi odreene su bile
5.U blizini Velike Gorice nalaze se
dvije njihove pukovnije. Njihovi su pripadnici nosili la- ostaci starog rimskog naselja:
Rjeπenje: 1b;2a;3b;4b;5a

ganu i elegantnu konjaniËku kacigu, a razlikovali su se A Andautonia

po bojama perjanica: jedni su bili crveni, a drugi plavi. B Antonia
Jurica MILETIΔ C Aurelia

27
4. veljaËe 2005.
U sljedeÊem broju najavljujemo...

• Vojni proraËun SAD-a za 2005.

• Taser - oruæje XXI. stoljeÊa?
• Patrolni brodovi klase Commandante
• Nuklearne krstarice klase Virginia

www.hrvatski-vojnik.hr