William Arntz - Koji K.... Uopce Znamo

Netee su stvari i valovi i cestice
�itavo vrijed
ko je svemir toliko divlji i nepred-Ijiv, toliko pun mogu�nosti, za�to su a�a
razmi�ljanja o vlastitome �ivotu tako ograni�ena?
'rije vi�e stotina godina znanost i religija '�le su se svaka na svoju stranu;
postale su protivnici u velikoj igri obja�njavanja i otkrivanja stvarnosti. Ali
znanost i religija dvije su strane istoga nov�i�a. I jedna i druga poma�u nam u
obja�njavanju svemira, na�e uloge u velikom planu i smisla na�ega �ivota. Ustvari,
one to mogu po�eti primjereno raditi tek tada kad sura�uju.
Koji k.... uop�e znamo!? knjiga je o zapa-juju�oj znanosti. Uz pomo� brojnih
istra�i-
tih i teorijskih znanstvenika, ona �e vas okular kvantne fizike povesti u svemir
oji je i bizarniji i �ivlji nego �to smo ikada imi�ljali. A onda �e vas povesti
dalje, do vanj-gh granica znanstvenih spoznaja o svijesti, Rcepciji, tjelesnoj
kemiji i mo�danoj �trukli Od �ega je na�injena misao? Od �ega je piTOrena
stvarnost? I �to je najva�nije, kako jmisao mijenja prirodu stvarnosti? i Ova
znanost vodi ne samo u materijalni �svijet, nego duboko u podru�je duhovnosti. Ako
promatranje utje�e na ishod, mi onda nismo tek dio svemira, nego njegovi sudionici.
Ako su misli ipak ne�to vi�e od slu�ajnog ispaljivanja neurona, tada je i svijest
ne�to vi�e od slu�ajne anatomske pojave. Postoji vi�a Ino�, no je li ona stvarno
tamo vani? Gdje je gja koja razdjeljuje to tamo vani i ovdje ral
vo nije knjiga definitivnih odgovora. ;je knjiga pitanja koja napre�u um. To je ea
koja vam pokazuje ne put, nego bes-itemogu�nosti. Mislite li da trebate i�i jjosao
svaki dan, obavljati iste-stvari, ic%misli, osje�ati se na isti na�in7 Pa
�to znamo, znamo.
.',''** a
�to znamo, ne znamo.
�to ne znamo, ne znamo.
tr
T/SS1.1 i
S obzirom da smo svjesni samo
2000 bitova
informacije, od
400 milijardi bitova
informacije koliko obra�ujemo
u sekundi...
Kad raspravljamo o novom znanju... ...koliko na�e �svijesti� raspravlja?
Kako mo�emo znati sve o svim stvarima koje ne znamo?
Koji k.... fiop�S zr|aMa!?
OTKRIVANJE BESKRAJNIH MOGU�NOSTI ZA MIJENJANJE VA�E SVAKODNEVNE STVARNOSTI
VVILLIAM ARNTZ BETSY CHASSE MARK VICENTE
Vlb Z ZAGREB
biblioteka
1000 CVJETOVA
knjiga 62.
glavni urednik Nenad Rizvanovi�
VVilliam Arntz, Betsy Chasse, Mark Vincente Koji k.... uop�e znamo!?
copyrtght � za hrvatsko izdanje V.B.Z. d.o.o.
10010 Zagreb, Dra�evi�ka 12 tel: 01/6235-419, fax: 01/6235-418 e-mail: info@vbz.hr
www.vbz.hr
za nakladnika: Bo�ko Zatezalo
urednik: Bruno �imle�a
lektura i korektura: Tanja Toli�
s engleskoga prevela: Andrea Dusper
grafi�ka priprema: V.B.Z. studio, Zagreb
tisak:
Tiskarna Ljubljana, Ljubljana, 2006.
copvright � 2006. za hrvatsko izdanje:
V.B.Z. d.o.o.
Zagreb
naslov izvornika:
VVilliam Arntz, Betsy Chasse, Mark Vincente
WHAT THE BLEEP DO WE KNOW!?
CIP � Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu�ili�na knji�nica � Zagreb
UDK 130.121>530.145>(02.062)
ARNTZ, VVilliam
Koji k.... uop�e znamo!? : otkrivanje beskrajnih mogu�nosti za mijenjanje va�e
svakodnevne stvarnosti / VVilliam Arntz, Betsy Chasse, Mark Vincente ; <s
engleskoga prevela Andrea Dusper>. - Zagreb : V.B.Z., 2006. -(Biblioteka 1000
cvjetova ; knj. 62.)
Prijevod djela: What the bleep do we know!?.
ISBN: 953-201 -621 -X
1. Chasse, Betsy 2. Vincente, Mark
301018145
Dizajn naslovnice i unutra�njosti knjige:
Larissa Hise Henoch
Oblikovanje unutra�njosti knjige:
Lawna Patterson Oldfield
Autorica originalnog umjetni�kog rada za poglavlje 11:
Gloria Naylor
Autorska prava na ilustracije
u poglavlju 12 � Adam McLean 2002
copyright � 2005 Capture Light Distribution, LLC AH rights reserved.
Tiskano u SAD-u. Niti jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati i prenositi u
bilo kojem obliku, elektronskim ili mehani�kim sredstvima, uklju�uju�i i
fotokopiranje, presnimavanje ili bilo kakvo pohranjivanje podataka bez prethodnog
pismenog odobrenja izdava�a.
Logotip i oznake HCI-a, za�titni su znak Health Communications, Inc.
What the Bleep Do We Know� i svi njegovi logotipi su za�titni znakovi i/ili
registrirani znakovi Lord of the Wind Films, LLC. u SAD-u i/ili drugim zemljama. �
Lord of The Wind Films, LLC AH rights reserved.
$5.055
Publisher: Health Communications, Inc. 3201 S.W. 15th Street, Deerfield Beach, FL
33442-8190
Svi Ramthini citati u ovoj knjizi objavljeni su uz dopu�tenje JZ Knight i JZK
Publishing, odjela J, Inc. Niti jedan dio tih citata ulju�uju�i crte�e fotografije
koji je objavio JZK, Inc. ne smije reproducirati i prenositi u bilo kojem obliki
elektronskim ili mehani�kim sredstvima, ul fotokopiranje, presnimavanje ili bilo
kakvo pohranjivanje podataka bez prethodnog pi: odobrenja JZK Publishinga, odjela
JZK, Inc. AH rights reserved.
Ramtha�, Ramtha Dialogues�, C&E�, Consciousness
& Energys", The Tank�, Blue Body�, Twilight�,
Fieldworks" i Torsion Process5" za�titni su znakovi
JZ Knight i JZK, Inc., VVashington i kori�teni su s
dopu�tenjem.
JZ Knight i JZK, Inc. ne podr�avaju nu�no stavove i
komentare, dijelove ili u cijelosti, iznesene u ovoj knjizi
od strane sudionika ili autora.
Za dodatne informacije o Ramthinim u�enjima
kontaktirajte Ramtha's School of Enlightenment, odjel
JZK, Inc., P.O. Box 1210, Yelm, WA 98597, USA.
www.ramtha.com
ISBN: 953-201-621-X
SADR�AJ
Nekoliko rije�i od autora
IX
Velika pitanja l
Znanost i religija: Veliki razvod 11
Promjena paradigme
23
�to je stvarnost?
33
Vid i percepcija
43
Kvantna fizika
53
Promatra�
63
Svijest
75
Um iznad materije
85
Svijest stvara stvarnost
97
Ja stvaram svoju stvarnost?
107
Za�to nismo �arobnjaci?
119
Kvantni mozak 131
Mozak izbliza
143
Emocije
157
�elja �> Izbor
Ovisnosti
169
�> Namjera
181
Promjena
Betsvn interludij
192
Paradigme: Druga Strana
197
Isprepletenost
213
Zavr�na superpozicija
229
Epilog: Kvantna gozba
237
Stvaranje filma Koji k.... uop�e znamo!?
253
Sudjelovali
266
Daljnje preporuke 273
Nekoliko rije�i od autora...
apo�eli smo ovaj projekt kao da ne�to znamo. Za- c\\\ smo ga^ niri/ pa znate kako
se zove...
Dakle, ako sada stojite u prolazu izme�u polica knji�are i �itate ovo jer tra�ite
neki vodi� koji �e vam prenijeti znanje o tome �kako to u�initi� od nekih daleko
naprednijih bi�a koja su �to� ve� u�inila, vjerojatno �elite knjigu vratiti na
policu.
Ali ako i dalje �itate, onda kre�emo na putovanje.
Ili radije, oti�li smo na putovanje. Mar�irali smo po �itavoj zemlji
intervjuiraju�i sve te genijalne ljude kako bismo stavili u film sve ono �to su
imali za re�i. Ispalo je da smo htjeli snimiti ne�to za �to smo mi mislili da oni
misle, a ubrzo shvatili da je ono �to su oni stvarno imali za re�i potpuno
razli�ito. Razli�ito od nekih na�ih predod�bi, razli�ito jedan od drugog, razli�ito
od onoga �to smo u�ili u �koli, razli�ito od onog �to su nam propovijedali u crkvi
i razli�ito od onoga �to gledamo na" ve�ernjim vijestima. I na kraju, sami smo
morali odlu�iti. Odlu�iti za sebe gdje le�i istina i �to isku�ati u vlastitim
�ivotima.
�ini se da su ljudi skloni misliti kako postoji ma- ' gi�na formula, tajna
ezoteri�na tehnika ili skrivena tradicija koja �e u�initi da odjednom sve
funkcionira. Ako i postoji neka takva lagana formula, mi je, u na�im zdru�enim
desetlje�ima prakticiranja duhovnosti, nismo prona�li.
S obzirom da mi, kako se �ini, i ne znamo ba� osobito mnogo, mo�da se pitate za�to
onda pi�emo knjigu. Pa, mnogim je ljudima film Koji k....!? predstavio mnoge nove
Will Arntz (lijevo) i svjetski priznati znanstvenik dr. Ervin Laszlo
ideje i na�ine gledanja na svijet. Za druge je, izgleda, potvrdio ne�to za �to su
ve� dugo osje�ali da je istina, ali nisu jo� susreli nekoga tko bi tako mislio.
Tako da je knjiga dijelom informativna jer otkriva dublje dimenzije znanosti. Tu
su, s druge strane, dijelovi koji zrcale nas same, kako opa�amo (ili ne), �to
radimo, kako se na�i stavovi sudaraju s na�im iskustvom i stvarno��u. Tako�er
prou�avamo ono �to su otkrili neki istra�iva�i, a �to bi nam moglo dati odgovor na
pitanje za�to radimo to �to radimo.
K tome, tu je i kristalna kugla. Mnogi od ljudi koje smo intervjuirali jesu
vizionari, pioniri i proroci. Svi osje�amo da smo na korak do ne�ega; ne�ega
velikog. Kroz povijest, velike promjene u na�inu na koji ljudi gledaju svijet (tj.
promjene paradigmi) nagovijestili su vizionari koji su ili osje�ali da to novo
dolazi ili/i predvodili put. Jesu li vizionari stvorili novu paradigmu, ili je nova
paradigma sko-knula natrag kroz vrijeme i stvorila vizionare? Stvara li jedna stvar
drugu ili, kako to sugeriraju neki novi modeli; ne postoji netko tko stvara ono
drugo, nego postoji samq stanje zajedni�kog postojanja u kojemu su uzrok i poslje-j
dica zamijenjeni s jest?
To je ze�ja rupa. I koliko god misti�no zvu�alo, i kolikoi god se �inilo bizarnim,
postoje neki znanstveni podaci kojij sugeriraju da je upravo tako.
\
Intervjuirati na� gr�ki zbor znanstvenika, filozofa i mi-j stika bilo je, kako smo
otkrili, posve ugodno. Do te mjerej da bi, nakon �to bismo zavr�ili s intervjuom,
obi�no uska-j kala i na�a snimateljska ekipa i postavljala im pitanja. A tui ekipu
nisu �inili ljudi kojima bi ovakva materija bila bliska. Bili su to snimatelji
profesionalci koje smo birali u svakom od gradova u kojima smo snimali. I �im bi se
susreli s tim idejama i konceptima, oni bi �ivnuli i ne bi mogli odoljeti tome da
se po�nu zapitkivati o mogu�nostima. I to je razlog za�to pi�emo ovu knjigu - jer
ljude, mnoge ljude, zanimaju ove teme. A mnogi od njih nisu ni znali da ihj
zanimaju dok ih nisu i sami ku�ali. Pa ako mo�emo poslu-i �iti malo �kvantne
kuhinje�, bit �e nam drago. Lijepo se zabavite, jer je ovo veliko putovanje u neke
stvarno zapanjuju�e stvari.
-WMArntz\
10
NEKOLIKO RIJE�I OD AUTORA... i
1
Prije pet godina, sje�am se, �alio sam se samome sebi (kako to ve� �esto �inim) da
Hollywood jednostavno ne radi onakve filmova za kakve sam stvarno osje�ao da
vrijede i da ih svijet treba. U to sam vrijeme bio filmski snimatelj i zaista sam
�elio prona�i redatelje s kojima bih radio, a koji bi htjeli snimati
transformativne filmove. �itavo vrijeme uporno sam se �alio na plitko�u filmske
industrije. Jednoga dana pogodila me gola stvarnost i shvatio sam da ne mora
Hollywood raditi filmove koji �e nekome mijenjati �ivot. Mo�da ja moram. A sve te
godine krivio sam �njega� �to ne ide u susret mojim zahtjevima. Pomalo drsko, zar
ne?
Nikad mi nije palo na pamet da bih, umjesto �to se �alim, trebao jednostavno po�eti
re�irati. Uf! Nedugo poslije sreo sam VVilliama Arntza, vjerojatno najhrabrijeg
�ovjeka kojeg znam. Vrlo, vrlo rijetki ljudi zaista stanu iza onoga �to su rekli,
kako je to u�inio Will. Zajedno s veoma talentiranom Betsy Chasse stvorili smo
kreativno partnerstvo iz kojeg �e se roditi ovaj film, ova knjiga i posve novi
osje�aj sebstva za svakog od nas. U tri godine, koliko nam je trebalo da napravimo
film, pro�ivljavali smo sve emocionalne ovisnosti koje vidite u filmu i iz tog
iza�li druk�iji i stariji i mudriji. Ova knjiga sadr�i i poneke misli koje nikako
nisu uspjele u�i u film, ali i isti koncept i istu informaciju koja ga je u�inila
toliko popularnim. Vjerujem da su ovo znanje i ove informacije stvari koje
mijenjaju �ivot. Zavirite s nama u budu�nost �ovje�anstva, i u�ivajte.
^ ^ - Mark Vicente
Do prije �etiri godine �ivjela sam sretno u svojoj prizemnoj svijesti. Kakve cipele
nosim? Kakav automobil vozim... A onda mi je ovaj film doslovno sletio u krilo. Pa
mi vi pri�ajte o svemiru koji vam �alje poruku! Tijekom zadnje �etiri godine ve�i
dio vremena provela sam ispituju�i sve i svakoga �kakve veze ovo ima sa mnom?� i
�kako da to iskoristim u �ivotu?�. Kod ve�ine ovih stvari, sam poku�aj da ih se
uop�e po�ne shva�ati, a onda i primjenjivati, mo�e se katkad �initi prete�kim. Ova
knjiga bila je fantasti�na mogu�nost da objasnimo kako
NEKOLIKO RIJE�I OD AUTORA...
11
shva�amo �a�avi, �udni svijet u kojem �ivimo. Nadam se! da �e i vama pomo�i da
zapo�nete isto. Ovo je na�e puto-i vanje, na�a iskustva i na� pogled na sve to.
Nemam nam-! jeru biti u�iteljica ili guru - ali mogu re�i da me je iskust-| vo
pretvaranja svega toga u film, a potom i zapisivanja uj ovu knjigu, zauvijek
promijenilo. Nadam se da �ete ovdje] na�i neke korisne informacije. Ali ne vjerujte
nam na rije�" - probajte sami.
j
'\
- Betsy Chasse\
12
NEKOLIKO RIJE�I OD AUTORA...
�to JE Veliko Pitanje?
Za�to bismo se time zamarali?
�to ga �ini velikim?
Recimo da svemirski brod sleti ba� ispred vas ravno na stol (zar je veli�ina
va�na?) i u njemi se nalazi Univerzalna knjiga o svemu. A vi mo zete postaviti
jedno jedino pitanje. Koje je to pitanje?
Mo�da se �ini �a�avim, ali vrijedi truda. Dajte si mi nutu i razmislite. Koje bi to
pitanje bilo? Mo�e biti bil< �to. Hajde, zapi�ite to u dnevnik.
E sad, recimo da se Knjiga ovih dana osje�a pomak nekori�teno, pa dobijete bonus-
pitanje. Neka to bud< ne�to u vezi �ega ste naprosto znati�eljni. Primjerice, j< li
Elvis jo� �iv ili gdje ste ostavili klju� od auta. Ne�t( �to vam jednostavno golica
ma�tu. I to zapi�ite.
Sad se knjiga ve� osje�a malo potro�eno, a i kakva b to naposljetku bila
Univerzalna knjiga o svemu kad ni bi postavljala pitanja o svakome - i dobivala
prave od govore. Dakle, pitanje za vas (a va� odgovor bit �e uvr� ten u Knjigu)
glasi: ;
Koja je to Jedna Stvar koju sigurno znate? i
14
Velika Pitanja - otvara� za konzervu j
Svijesti -1
�I Osim rijetkih ljudi poput Freda Alana Wolfa (kojej
smo citirali na prethodnoj stranici), kad nas itko ohrab ruje da postavljamo
pitanja? Pa ipak, ve�ina velikih ot kri�a i otkrivenja koje je prigrlilo na�e
dru�tvo dolazi oc postavljanja pitanja. Te stvari, ti odgovori, koje prou�a vamo u
�koli, dolaze od pitanja. Pitanja su prve pretpo
VELIKA PITANJ,
1
stavke, ili prvi uzrok, u svakoj grani ljudskoga znanja. Indijski mudrac Ramana
Maharshi rekao je svojim u�enicima kako se put prosvjetljenja rezimira u pitanju
�Tko sam ja?�. Fizi�ar Niels Bohr pitao je �Kako se elektron mo�e kretati od A do
B, a nikada ne biti izme�u?�.
Ta nas pitanja otvaraju prema ne�emu �to prethodno nismo znali. I ona su zapravo
jedini na�in da do toga i do�emo - na onu stranu nepoznatoga.
Za�to postaviti Veliko Pitanje? Postavljanje Velikog Pitanja je poziv u avanturu,
na putovanje otkrivanja. Uzbudljivo je otisnuti se u novu avanturu; tu je bljesak
slobode, slobode istra�ivanja novog teritorija.
Za�to onda ne postavljamo takva pitanja? Jer postavljanje pitanja otvara vrata
kaosa, onog nepoznatog i nepredvidljivog. U trenutku kad postavljate pitanje,
zaista ne znate odgovor i otvarate se polju svih mogu�nosti. Jeste li spremni
prihvatiti odgovor koji vam se mo�da ne�e svidjeti ili s kojim se ne�ete slo�iti?
�to ako vam on izazove nelagodu ili vas odnese izvan podru�ja sigurnosti koje ste
za sebe izgradili? �to ako odgovor nije ne�to �to biste �eljeli �uti!?
Postavljanje pitanja ne tra�i snagu, ali tra�i hrabrost.
Pogledajmo sada �to je to �to pitanje �ini velikim. Veliko Pitanje ne mora biti
sadr�ano u filozofskim knjigama, niti se odnositi na Glavne Teme �ivota.
Za vas, Veliko Pitanje mo�e biti i ��to bi bilo ako se odlu�im vratiti u �kolu i
diplomirati na novom podru�ju?� ili, �Trebam li poslu�ati unutarnji glas koji mi
stalno govori da odem u Kinu ili Kaliforniju?� ili �Je li mogu�e otkriti stoje
unutar neutrina?�. Postavljanje bilo kojeg od ovih i tisu�a drugih pitanja mo�e
promijeniti smjer va�ega �ivota. To je Veliko Pitanje: ono koje mo�e promijeniti
smjer va�ega �ivota.
Dakle, jo� jednom, za�to ne postavljamo takva pitanja? Ve�ina ljudi radije bi
ostala u sigurnosti poznatoga, nego oti�la tra�iti nevolje. Upravo i da se sudare s
pitanjem, vi�e je nego vjerojatno da �e pobje�i od njega,
odakle dolazimo? �to bls,m.D trebali cikuti.?
- Miceal Ledwith
Razlika izme�u mene s pet godina i sada�njeg mene u tome je �to s pet godina jo�
nisam, u emocionalnom smislu, mnogo investirao u to da Svemir postoji na odre�eni
na�in. Biti u �krmi� nije bio nikakav problem. Sve je to bilo u�enje. Sada se
stalno podsje�am: u znanosti ne postoji pogre�an eksperiment. Doznati da ono �to
sam poku�avao jednostavno ne funkcionira, zapravo je uspjeh.
-WILL
VELIKA PITANJA
15
Kad gledam svoju k�erkicu
kako se igra s bilo kojom
igra�kom ili predmetom
koji dohvati, na njezinu licu
vidim �isti u�itak dok
poku�ava shvatiti �to je to.
Nikada se ne obeshrabri;
jednostavno uporno
poku�ava dok god ne
postigne to �to �eli. �im
uspije, ve� je na novom
zadatku, na novom pitanju.
Gledala sam je jutros dok je
poku�avala shvatiti kako
otvoriti zasun na ormari�u.
Trebalo joj je vremena, ali
poku�avala je sve dok nije
upalilo. Jednom kad je
svladala zasun, sljede�i
u�itak bio je: idemo otvoriti
vrata! Kako su se vrata
otvorila, njezino lice ozarilo
se od uzbu�enja. Vidi �to
sve ima unutra! �to je ono?
Tamo na polici? Bio je to
pravi istra�iva�ki podvig,
pun radosti na
svakom koraku.
Upitala sam se, a sad pitam
i vas: gdje je va� zasun? �to
vi �elite danas doznati?
-BETSY
zabiti glavu u pijesak ili se brzo okupirati ne�im, bik �ime drugim.
Ve�ini nas potrebna je prava osobna kriza da bismc postavili Veliko Pitanje:
smrtonosna bolest, smrt bliske osobe, propast posla ili braka, ponovljeni, �ak i
ovisni�-ki obrazac pona�anja koji, kako se �ini, ne mo�emo pro mijeniti ili pak
usamljenost toliko neizdr�iva da se �in kako ju ne�emo mo�i podnijeti jo� jedan
dan. U takve dane, Velika Pitanja dolaze na povr�inu, klju�aju�i popu lave iz
dubina na�eg bi�a. Ta pitanja nisu intelektualne vje�be, nego vapaji du�e. �Za�to
ja? Za�to on? Gdje sarr pogrije�io? Je li �ivot nakon ovoga vrijedan �ivljenja?
Kako je to Bog mogao dopustiti?�.
Kad bismo sada, i bez neposredne krize, mogli �aku piti istu vrstu strasti s kojom
si ina�e postavljamo Veli ka Pitanja o �ivotu, tko zna �to bi se dogodilo?
<
Kako ka�e dr. VVolf, postavljanje Velikog Pitanja mo�e otvoriti nove na�ine bivanja
u svijetu. Mo�e biti ka talizator transformacije. Rasta. Nadrastanja. Kretanja.
Radost pitanja .!
Sjetite se kad ste imali pet godina i stalno pitali �za� to?�. Va�i roditelji su,
nakon nekog vremena, mo�d� mislili da to �inite samo zato da biste ih izlu�ivali,
no v ste zaista �eljeli znati! �to se dogodilo s tim petogodi� njim djetetom?
;
Mo�ete li se sjetiti sebe dok ste bili to dijete? Mo�ete 1 osjetiti kako je to
bilo? To je va�no, jer kad ste imali pet go dina rado ste �ivjeli u zagonetki. Rado
ste �eljeli shvatit stvari. Voljeli ste �ivotno putovanje. Svaki dan bio j< pun
novih otkri�a i novih pitanja. i
I koja je razlika izme�u onda i sad? j
Dobro pitanje! j
16
VELIKA PITANJj
U�itak i radost �ivota su u putovanju. U na�oj kulturi, nau�eni smo �neznanje�
do�ivljavati kao ne�to neprihvatljivo i lo�e; ono je neka vrsta neuspjeha. Da bismo
polo�ili ispit, moramo znati odgovore. Ali �ak i kad je rije� o �injeni�nom znanju
o konkretnim stvarima, ono �to znanost ne zna daleko nadma�uje ono �to zna. Mnogi
od najve�ih znanstvenika zagledali su se u misterij svemira i �ivota na na�em
planetu i iskreno ustvrdili: �Znamo vrlo malo. Uglavnom imamo samo mnogo pitanja�.
To u svakom slu�aju vrijedi za izvanredne mislioce koje smo intervjuirali. Kako je
rekao Terence McKenna: ��im vi�e krije� znanja raste, tim se vi�e tame otkriva pred
na�im zapanjenim o�ima�.
Jo� je te�e prona�i jednozna�an odgovor na pitanje: �Koji je smisao i svrha moga
�ivota?�. Odgovor na takvo Veliko Pitanje mo�e se javiti samo kroz putovanje
�ivota. Do njega se mo�emo dovesti jedino putuju�i cestom neznanja ili bismo mo�da
radije trebali re�i jo�-ne-zna-nja. Ako stalno mislimo da znamo odgovor, kako �emo
rasti? Kakvom �emo u�enju uop�e biti otvoreni?
�Sveu�ili�ni profesor posjetio je zen-u�itelja Nan-ina kako bi se raspitao o �enu.
No umjesto da slu�a u�itelja, profesor je bez prestanka govorio o svojim idejama.
Nakon �to gaje neko vrijeme slu�ao, Nan-in je poslu�io �aj. Nato�io je svom
posjetitelju punu �alicu te nastavio to�iti. �aj je prelio �alicu, napunio
tanjuri�, izlio se po njegovim hla�ama i po podu.
�Zar ne vidite da je �alica puna?�, vikne profesor. �Vi�e ne stane!�
�Upravo tako�, odgovori Nan-in mirno. �I poput ove �alice, ti si pun ideja i
stavova. Kako da ti poka�em zen ako ne isprazni� svoju �alicu?�
Isprazniti �alicu zna�i napraviti mjesta za Velika Pitanja. To zna�i biti otvoren,
stvoriti u sebi preduvjete da mo�emo prihvatiti, u ovom trenutku, ne-znanje. Iz
toga �e svanuti ve�e znanje.
Otkrio sam kako otkrivam posebno uzbu�enje u onom trenutku kad odjednom shvatim da
ne znam odgovor na ne�to. Svi�a mi se dolaziti na rub litice svoga uma.
U tom prostoru �ni�ega� ili ne-znanja, do�ivljavam onaj jaki osje�aj anticipacije.
Uzbudim se zbog toga �to sam do�ao do ruba onoga �to znam, i znam da �e se uskoro u
mojoj glavi pojaviti razumijevanje, i da �e biti zapanjuju�e, i da samo trenutak
ranije ono nije postojalo u meni.
Bit �e to ono veliko a-ha.
Nedavno sam shvatio da svaki a-ha stimulira centre za ugodu u mozgu... O�ito,
ovisan sam o tom osje�aju.
-MARK
VELIKA PITANJA
17
.svatea dob, svatea gei/veraoij'a
ima vlastite ugra�en
pretpostavtee - daje svijet
ravi/u? plo�a, daje svijet
oterugno. Postoje stotih
steriveiAih pretpostavki teoje
uz'tmakn.0 -zdravo za gotovo, a
teoje m.ogu. i. cve moraju, biti.
istinite, u. goLew<.o^M. broju.
slu�ajeva, ove teoi/u>epcij'e o
stvarnosti - teoje pripadaju
prevladavaju�oj paradigmi ili. svjeto^v-azoru. -
nisu to�W. Tateo, ateo je povijest iteateav vodit,
toga �to o svijetu uzlyn.anu> zdravo za gotovo
- John Hagelin, dr. se.
U REDU JE NE ZNATI ODGOVOR 1
I Nedavno mi je moja �esnaestogodi�nja ne�a-i
kinja poslala duga�ki e-mail. Poanta pisma je; bila: ��ivot je besmislen. Gledam
kako moj tata svaki dan dolazi s posla potpuno slomljen. Ne �elim upasti u zamku te
svakodnevne utrke, ali ne vidim ni tra�ka nade da bih ju mogla izbje�i.! Je li to
�ivot? Gdje je tu svrha? Mogla bih se isto; tako i ubiti�.
j
�Christina�, napisao sam joj, �mo�da ti ovo ne-i �e izgledati kao neki sjajan
odgovor, ali ja sam! ponosan na tebe. Mogu ti re�i da �e� razrije�iti; svoju dilemu
i prona�i Odgovor. Znam da �eli� odgovore - ali �ivot ih ponekad ne pru�a odmah. I
Ali ti postavlja� prava pitanja, i to je va�no�. i
WILL
Vi ste u odabranom dru�tvu ;
Ljudi postavljaju Velika Pitanja ve� tisu�ama godin Uvijek su postojale �ene i
mu�karci koji su gledali zv jezde i pitali se o velikom misteriju svega. Ljudi koji
s gledali kako �ive ljudi oko njih i pitali se: �Nije li �iv� ne�to vi�e od ovoga?
�.
Filozofi anti�ke Gr�ke postavljali su Velika Pitanja nad njima razbijali glavu.
Neki od njih, kao �to su S< krat i Platon, pitali su: ��to je ljepota? �to je
dobrote �to je pravda? Koji na�in upravljanja zajednicom je na bolji? Kakvi bi
trebali biti vladari?�.
Religijski u�itelji, mistici i duhovni vode poput Bud< Lao Tsea, Isusa, Muhameda,
svetog Franje, Meistera Ecl harta, Apolonija iz Tijane i mnogih drugih, u svim svje
skim tradicijama, postavljali su Velika Pitanja.
18
VELIKA PITAN]
Ljudi znanstvenog uma uvijek su pitali. Kako to funkcionira? �to ima unutra? Jesu
li stvari zaista onakve kakvima se �ine? Odakle dolazi svemir? Je li Zemlja
sredi�te Sun�eva sustava? Postoje li neki zakoni i obrasci u podlozi onoga �to se
doga�a u dnevnome �ivotu? �to povezuje moj um i moje tijelo?
Kad je rije� o najve�im znanstvenicima u povijesti, ovakva pitanja poticala su
strast za razumijevanjem koja znatno nadma�uje znati�elju. Oni nisu tek znati�eljni
-oni moraju znati!
Kad je Albert Einstein bio dje�ak, upitao se: ��to ako vozim bicikl brzinom
svjetlosti i upalim svjetlo na biciklu - ho�e li se ono upaliti?�. Postavljaju�i si
to pitanje punih deset godina umalo je sam sebe doveo do ludila, no iz njegove je
odlu�ne potrage proizi�la teorija relativnosti. I to je veliki primjer postavljanja
pitanja. Svojih se pitanja dr�ao godinama, u nepoznatom, sve dok se nije pojavio s
potpuno druga�ijim pogledom na stvarnost.
Propadanje paradigmi
Jedna od velikih stvari u vezi sa znano��u je njezina pretpostavka da �e se ono �to
se danas smatra izvjesnim vjerojatno ve� sutra pokazati kao pogre�no. Ju�era�nje
teorije poslu�ile su kao platforme da se popnemo vi�e, kako je to mislio i Sir
Isaac Newton kad je rekao: �Ako sam imao privilegiju da vidim dalje od drugih, bilo
je to stoga �to sam stajao na ramenima divova�.
Znanost napreduje samo putem postavljanja pitanja, propitivanja pretpostavki i
�istina� koje su se u nekom razdoblju uzimale zdravo za gotovo. �to ako se to
poka�e to�nim i kad je rije� o na�im osobnim �ivotima, na�em individualnom rastu i
napretku?
Znate �to? To i jest to�no. Kad se oslobodite vlastitih predrasuda o samome sebi,
razvit �ete se vi�e no �to ste ikad mislili da mo�ete.
i
Ne mo�ete do6i
do vveteog zatetju�ea o �ivot�..
�ivot je vje�an, ba�" teao t mi.
Moramo fo�eti tra�iti vi�e
smisla w. tome �to jesmo.
ustvari, smisao toga �to
jesmo tete treba otteritt,
i to je \*A!*a uloga.
- Ramtha
VELIKA PITANJA
19
itra stojim pred ogledalom i poku�avam si postaviti Veliko Pitanje. ��to je to �to
ne znam, a �elim saznati?� Ovog jutra bilo je: ��elim znati jesam li zaista
sposobna osjetiti bezuvjetnu ljubav�.
Za mene to nije samo
apstraktna ideja. Bezuvjetna
ljubav na mom je dnevnom
rasporedu - to je kakva
�elim biti, u najmanju ruku
za svog supruga i svoju k�er
- ali ako sam iskrena prema
sebi, nisam sigurna da sam
ju ikad zaista osjetila.
- BETSY
Ponesite to ku�i ]
Mozganje o Velikim Pitanjima odli�an je na�in da se kvalitetno podru�ite sa svojim
umom. Kad ste zadnji put poveli svoj um na ludu vo�nju kroz zagonetno? Ili poku�ali
dosegnuti drugu stranu Beskona�nosti?
Postavljanje pitanja ima tako�er golemu prakti�nu vrijednost. Ono je prolaz u
promjenu. >
Primjerice: jeste li se ikada pitali, kao �to se pitao Joej Dispenza: �Za�to mi
stalno iznova stvaramo istu realnost? Za�to stalno odr�avamo iste odnose? Za�to
uvijek preuzimamo iste poslove, opet i opet? U ovom beskrajnom moru mogu�nosti koje
postoji oko nas, kako to da uvijek iznova stvaramo iste stvarnosti?� ;
Ili, kako je to Einstein formulirao - raditi uvijek istei stvari, ponovno i
ponovno, a o�ekivati razli�it rezultat,! jedna je od definicija ludila.
5
I tu na scenu dolaze Velika Pitanja. Ona su Velika jer] nas otvaraju ve�oj
stvarnosti, ve�oj vizuri i ve�im mo-j gu�nostima. I javljaju se u obliku Pitanja
zato �to dola-] ze s druge strane Poznatoga. A dospjeti tamo zna�i pro-j mijeniti
se. !
VELIKA PITANJA I
Promislite malo o ovome...
Bilje�ka uz �Promislite malo�: Na neka od ovih pitanja mnogi �e od nas lako
odgovoriti. Stvar je u tome da ne gledamo samo ono o�ito, nego da gledamo neo�ito -
podsvijest. To je mjesto u koje ne zavirujemo �esto, ako uop�e zavirujemo. Kad
razmatrate ova pitanja, sjetite se pogledati u sebe. Razmislite o stvarima koje ste
mo�da �pokupili� u djetinjstvu. Kao, primjerice, strah: je li se strah od pasa u
va�oj svijesti pretvorio u neki drugi strah? Ne �urite. Nitko vam ne stoji iza leda
sa �topericom!
� Sje�ate li se svojih triju pitanja s po�etka poglavlja? Kako ona glase sada?
� Svemirski brod slije�e pokraj vas, u njemu je Univerzalna knjiga o svemu. Imate
bonus-pitanje, takvo da zadovolji znati�elju. Koje je to pitanje?
� I bonus-bonusa: Jesmo li opet na po�etku? Ili smo se pomaknuli naprijed?
Imajte na umu ta pitanja dok budete �itali ovu knjigu. Ona �e rasti kako vi
rastete. To je zabavan dio! Vodite dnevnik tako da mo�ete pratiti svoj razvoj i
prisjetiti se.
Vedrome srcu dostupne su sve dobre stvari!
- Ramtha
�%*(.�
tereaoije teoja vms. okru�uje,
u ukvtjetiAiftteokM. izrazu, u
vapaju frtvua 'Bogu, du�a
raste, a oiô i/ve�to stoje u iaj'u
usa�ena proi/ualazi ispuiAJeiA-je...
Z-Kvai/istve*�) istra�ivale
[tako�er] proizlazi iz
oje je svijest
slijediti, iz
propitivala koje ^ w.o�e biti
suspregûto. i u zcvai'vstvev'voj
in-telektuali'toj potrazi i u
pj potrazi duthfl, svjetlo privla�i, a svrha teoja w. i /uidire odziva ^vtn. se.
- Sir Arthur Eddington,
astrofizi�ar, u knjizi The Nature
of the Physical World (Priroda
materijalnog svijeta)
�ovje�anstvo ima dva velika pristupa Istini:
duh i znanost. I jedan i drugi traganje su za
istinom u nama i na�em univerzumu; i
jedan i drugi tra�e odgovore na Velika
Pitanja. To su dvije strane istoga nov�i�a.
Ujedinjeni u izvoru
i
Nama najranija poznata civilizacija, drevni Su-mer (3800 g. prije Krista) smatrala
je da su potraga za razumijevanjem svijeta oko nas i potraga za razumijevanjem
spiritualnoga jedna te ista stvar. Postojao je bog astrologije, bog poljoprivrede i
bog navodnjavanja. Hramski sve�enici bili su zapisi-va�i i tehnolozi koji istra�uju
ova podru�ja znanja.
Sumerani su znali za vremenski ciklus od 26.000 godina, precesiju ekvinocija, znali
su mutirati biljke tako da proizvedu vo�e i povr�e, te otkrili sustav navodnjavanja
kojim su hranili �itav �rastu�i polumjesec� (rije�ni bazen Eufrata i Tigrisa).
Krenimo 3000 godina naprijed, do anti�ke Gr�ke. Filozofi su postavljali Velika
Pitanja poput: �za�to smo ovdje� ili ��to bismo trebali u�initi sa svojim
�ivotima�. Tako�er su razvili teoriju atoma, prou�avali kretanja zvijezda i tra�ili
univerzalne principe eti�kog pona�anja. Tisu�ama godina, jedini na�in prou�avanja
neba bila je astrologijaj Od astrologije se razvila moderna astronomija. Iz
astronomije je ro�ena matematika i fizika. Alkemija, potraga za transmutacijom i
besmrtno��u, iznjedrila je znanost o kemiji, koja se kasnije specijalizirala u
fiziku atomskih �estica i molekularnu biologiju. Dana�nju potragu zaj besmrtno��u
predvode DNK biokemi�ari. '
24
ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVOD
�ivi svijet
Svijet u kojem su ljudi �ivjeli prije znanstvene revolucije bio je �iv. U Kini su
ljudi svijet promatrali kao dinami�ku me�uigru energetskih sila koje su u stalnom
gibanju. Ni�ta nije fiksirano ni stati�no; sve te�e, mijenja se ili se vje�no rada.
Ljudi na Zapadu vjerovali su da svijet u cijelosti izra�ava volju i inteligenciju
Bo�anskog Stvoritelja. Njegovi sastavni dijelovi povezani su u �veliki lanac
postojanja�, koji se prote�e od Boga preko an�ela do ljudi, �ivotinja, biljaka i
minerala, a svatko od njih ima svoje mjesto u cjelini �ivota. Ni�ta nije bilo samo
za sebe; svaki dio bio je u odnosu sa svim drugim dijelovima.
Starosjedila�ko stanovni�tvo na svim kontinentima �ivjelo je u harmoni�nom odnosu
sa svojom okolinom -�ivotinjama i biljkama, suncem i ki�om, �ivu�om Zemljom. Takav
svjetonazor �esto su izra�avali pronalaze�i �duhove� u planinama, brzacima i
�umskim lugovima, a svoje su religije i svoju znanost temeljili na u�enju o tome
kako �ivjeti na na�in ugodan duhovima Zemlje i neba.
Cilj znanosti u svim tim kulturama bio je dosegnuti znanje koje �e omogu�iti da
ljudski �ivot bude uskla�en s velikim silama prirodnoga svijeta i s transcendentnim
silama za koje su sve kulture osje�ale da postoje iza fizi�kog svijeta. Ljudi su
htjeli znati kako funkcionira priroda, ne zato da bi je kontrolirali ili njome
dominirali, nego da bf �ivjeli u skladu s njezinim osekama i plimama. Kako je
fizi�ar i filozof Fritjof Capra napisao u knjizi Turning Point (Trenutak
preokreta): �Od drevnih vremena cilj znanosti bila je mudrost, razumijevanje
prirodnog poretka i �ivot u skladu s njim. Znanost je bila traganje 'za slavom
Gospodnjom' ili, kako bi to postavili Kinezi, 'traganje za prirodnim redom' i
'tijekom u struji Taoa'�.
Sve se to radikalno promijenilo, po�ev�i sa sredinom 16. stolje�a.
U. najve�im. drt\zvu>qa svijeta postojale s.u
stepenice lzw.edu Lj (oo�flnsteogn. z-em-ljl i obra�alo se s �TU, a ne s �to�.
Ljudi su osje�ali da sudjeluju u velikoj kozmi�koj zagonetki koje s.u bili dio.
osje�ali su
bo�flcvsko kflO Imanentno
materijalnom, svijetu. Priroda
i svemir bili s,u. oduhovLjeiA.1
bo�anskom prlsutno��u.
Takvi obredi slavljeni su u
stonehengeu... spajaju�i
z,emiju s nebom, I ja�aju�i
osje�aj sudjelovanja u bo�anskoj stvarnosti.
- Anne Baring
25
Kao dje�ak mnogo sam
mozgao o Bogu. Rekli su mi
je da je Bog iznad mene i da
je on tajna koja se nikad ne
mo�e dosegnuti. Kako sam
bio drzak i znati�eljan,
odlu�io sam da su u krivu.
Mora postojati na�in,
mislio sam. Kad sam u
tinejd�erskoj dobi otkrio
znanost, veoma sam se
uzbudio. Iako sam znao da
znanost prou�ava samo
popratne pojave vi�eg reda,
osje�ao sam da me ono �to
sam u�io �udu �ivota
dovodi bli�e no �to su to
uspijevali u�initi mnogi
suhi trenuci koje sam kao
dijete do�ivio u crkvi. Kad
sam otkrio da postoji
kvantna mehanika, bio sam
u nebesima! (Oprostite na
igri rije�i). To je bio jezik za
koji sam mislio da bi mogao
po�eti obja�njavati
bo�ansko, a ideja o
promatra�u mo�da ukazuje
na to da je bo�ansko u
nama. Znanost i duh nisu
toliko razli�iti. To su
razli�ite discipline koje
poku�avaju shvatiti
istu stvar.
-MARK
Prko�enje crkvenoj mo�i
-i
U srednjovjekovnoj Europi, Crkva je imala vrhovnu mo�. Crkva, koja je progla�avala
kraljeve, posjedovala zemlju i bila glavni dobavlja� istine, na sebe je preuzela
ulogu onoga koji zna sve. Njezina dogma bila je zakon, a njezina mo� apsolutna. Ne
samo da su - kroz pojmove raja, pakla i �istili�ta - propisivali na�in na koji
funkcionira duhovni svijet, nego su i fizi�kom svemiru propisivali kako se treba
pona�ati.
Godine 1543. Nikola Kopernik odva�io se prkositi Crkvi i Bibliji. Objavio je knjigu
u kojoj je sugerirao da je Sunce, a ne Zemlja, sredi�te na�ega svemira. Suo�iv�i se
s primjedbom da mo�da grije�i, Crkva je postupila na najlogi�niji na�in -
zabranjuju�i svojim sljedbenicima da �itaju tu knjigu. Uvrstila ju je na svoj popis
zabranjenih knjiga s kojeg ju, zanimljivo, nije uklonila sve dc 1835. godine!
Na svoju sre�u, Kopernik je umro prirodnom smr�u prije nego �to ga se do�epala
Crkva. Dva znanstvenika koja su podr�avala njegov rad nisu se izvukla ba� takc
lako. Giordano Bruno potvrdio je Kopernikove izra�une i spekulirao da bi Sunce i
njegovi planeti mogli biti tek mnogi od takvih sustava u beskrajnom svemiru Zbog
ove u�asne blasfemije, Bruno je doveden pred Inkviziciju (koja jo� postoji kao dio
Crkve), proklet kao heretik i spaljen na loma�i.
Galileo Galilei tako�er je podr�avao kopernikansk model. I on je pozvan pred
Inkviziciju, ali zbog toga �tc mu je papa bio osobni prijatelj ka�njen je samo
ku�nirr pritvorom do smrti (no tad mu je ve� bilo oko sedamdeset godina). Dobro je
imati visokopozicionirane prijatelje
Galileo je �esto nazivan �ocem moderne znanosti� jer je bio prvi koji je svoj rad
temeljio na dvije osnovne postavke koje od tada karakteriziraju svaki znanstven
poduhvat: iskustvenom promatranju i matemati�kirr prora�unima.
26
ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVOI
Zbog otkri�a koja je Galileo napravio tijekom prvih desetlje�a 17. stolje�a, znanje
vi�e nije bilo svojina sve�enstva. Njegovu ispravnost vi�e ne�e utvr�ivati drevni
autoriteti ili sve�eni�ka hijerarhija. Umjesto toga, do znanja se po�elo dolaziti
otvorenim propitivanjem i promatranjem, te proq'enjivanjem putem dogovorenih
principa, koji su uskoro postali poznati kao znanstvena metoda.
Znanstvenici nisu �eljeli borbu s Crkvom. Znali su da bi ta borba bila beznadna i
opasna. Umjesto da poku�avaju formulirati matemati�ke zakone o Bogu, du�i ili bar
ljudskoj prirodi i dru�tvu, radije su ograni�ili svoje aktivnosti na otkrivanje
tajni materije.
Sa svoje strane, Crkva je u�inila sve �to je mogla kako bi ih u�utkala, sprije�ila
�irenje ideja koje bi mogle ugroziti njezin autoritet. No, dogodilo se upravo ono
�ega se Crkva bojala. Kako su znanstvenici ustrajali u avanturi otkrivanja, kako su
oda�iljan" vijesti sa samih granica poznatoga i koristili sve ve�e znanje kako bi
stvorili sve mo�nije i mo�nije tehnologije, �arm znanstvenog otkri�a dobivao je sve
ve�u podr�ku.
Descartes odjeljuje um od tijela, ljudskost od prirode
Francuski filozof i matemati�ar iz 17. stolje�a, Rene Descartes, produbio je jaz
izme�u znanosti i duhovnosti. �Ne postoji ni�ta u konceptu tijela �to bi pripadalo
umu�, govbrio je Descartes. �I ni�ta u umu �to bi pripadalo tijelu.�
I tu je pala sjekira. Po sredini jednog te istog nov�i�a - stvarnosti. Ako su duh i
znanost ikada do�ivjeli razvod, tada je Descartes bio odvjetnik koji ga je u�inio
prihvatljivim.
Iako je Descartes mislio da je Bog stvorio i svijest i materiju, on ih je vidio kao
posve razli�ite i odijeljene. Ljudski um sredi�te je inteligencije i misaonog, sa
zadatkom da analizira i razumije. Pravo podru�je znanosti bio je
Procjep Izme�u zi/vavtostl
I duha jo� I dai/vns utje�e
m nas, jer znanstvenici tepjl
su uklju�eni u ovu Vrstu
rasprave znaju vrlo malo
o Istinskih duhovniku.
a. Onljednostavno
uzimaju sve d\m> �to um. se
Ispri�a sn svatee propovjedaonice u zen/djl I to
shva�aju kao duhovnu znai/ujst, dofeje to u stvari
s.a\Mx> jtdvâ od varijanti, znanosti duha. A, na�alost,
ni crtevenjflcl ne poznaju, znanost, taleo da obje strane zapravo santo Ispaljuju .
paljbu. A rljecje o dva
teom-plem-entarna vi�enja stvarnosti.
Miceal Ledvvith
27
Ve�i dio �ivota provela sam
s glavom u pijesku. Budila
sam se razmi�ljaju�i o tome
koje cipele da obujem i to je
bila moja zona sigurnosti.
Nikad nisam uspijevala
shvatiti predod�bu o tipu
koji mi sudi sa nebesa i
nikad nisam mogla iskreno
prigrliti predod�bu da sam
nastala od majmuna. Uvijek
mi se �inilo da mora
postojati ne�to drugo. Ali to
je bilo preveliko da bih to
ja, ovako mala, mogla
pojmiti. Tako sam to dugo
prepu�tala �pametnijima od
mene�. Sad shva�am da �e,
ne probudim li se i ne
postanem li sudionicom
toga dijaloga, znanost i
religija nastaviti istim
nizbrdicama elitizma,
dogme i nadmudrivanja.
Mislim da im je potreban
dobar terapeut za odnose -
MI.
- BETSY
28
materijalni svemir - priroda - a nju je promatrao ka stroj koji djeluje prema
zakonima koji se mogu matem� ti�ki formulirati. Prema Descartesu, velikom ljubitelj
satova i mehani�kih igra�ki, sve stvari u prirodi, a n samo ne�ivi objekti kao �to
su planeti i planine, dijel istu mehani�ku prirodu. Svako se djelovanje tijela te
koder mo�e objasniti pojmovima koje pru�a taj meh� nicisti�ki model. Pisao je:
�Ljudsko tijelo smatram stre jem�. Razdvajanje uma i tijela koje je Descartes u�ini
temeljnim pravilom znanosti uzrokovalo je, kako �em vidjeti, beskrajne probleme.
Francis Bacon i dominacija prirode \
Francis Bacon, britanski filozof i znanstvenik, takode je odigrao zna�ajnu ulogu u
uspostavljanju znanstven metode, koju mo�emo skicirati ovako:
j
Hipoteza �> istra�ivanje i eksperimentiranje �> op<
zaklju�ak koji proizlazi iz njih �> testiranje tih z� klju�aka daljnjim
istra�ivanjem
Naravno, ta je metoda rezultirala izuzetnim napre kom za �ovje�anstvo, od �istog
odu�evljenja dubljim ra�i mijevanjem prirode, preko pobolj�anja u zdravlju, tehn
ci, poljoprivredi, i sli�no, do prvih dje�jih koraka u svemii skim istra�ivanjima.
No to je samo polovica pri�e.
Kako je naglasio Fritjof Capra, Bacon je znanstver poduhvat promatrao u pojmovima
koji su ��esto bili po puno pogre�ni�. Iz prirode je morala biti protjerana �i
desnost, ona je morala biti �prisiljena da slu�i� i mor� la je biti �porobljena�.
Posao znanstvenika bio je �mi �enjem natjerati prirodu da prizna svoje tajne�. Na��
lost, taj stav koji je te�io tome da iscrpi znanje kako 1 mogao kontrolirati i
dominirati prirodom (�ona� je uv jek u �enskom rodu), postao je vode�i princip
zapadu znanosti. Bacon ga je sa�eo u frazi koju smo svi u�ili i �koli: �Znanje je
mo�. ;
ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVC
Newtonov klasi�ni model
Osoba koju naj�e��e blisko povezujemo s formuliranjem znanstvenog svjetonazora je
Sir Isaac Newton, a mehanicisti�ki model svijeta �esto se naziva �Newtono-vom
fizikom� ili �Nevvtonovim modelom�. Ti pojmovi su opravdani, budu�i da je Newton
napravio gigantske korake u odnosu na svoje prethodnike, sintetizirao njihove ideje
i metode i znatno ih unaprijedio. Zaklju�ci do kojih je do�ao, kao i matemati�ki
dokazi koje je pru�io, bili su toliko sna�ni da su tijekom sljede�ih 300 godina
znanstvenici �irom svijeta bili uvjereni da oni precizno opisuju na�in na koji
funkcionira priroda.
I Newton je, kao i Descartes, svijet vidio kao stroj, stroj koji funcionira u
trodimenzionalnom prostoru, s doga�ajima (kao �to je kretanje zvijezda ili pad
jabuke) koji se zbivaju u prostoru i vremenu. Materija je bila �vrsta, njezinu
jezgru �inile su si�u�ne �estice; ove �estice, ba� kao i objekti golemi poput
planeta, kretale su se prema zakonima prirode, kao �to je sila gravitacije; ti se
zakoni mogu opisati s takvom matemati�kom precizno��u da nam dopu�taju da, ako
znamo po�etne uvjete bilo kojeg objekta, primjerice polo�aj planeta i brzinu i
putanju njegove orbite, mo�emo s apsolutnom sigurno��u predvidjeti njegovo budu�e
kretanje. Newtonovo spajanje pojava toliko udaljenih kao �to su pad jabuke i
kretanje planeta, bilo je krajnje revolucionarno. To spajanje omogu�avala je
�sila�, u ovom slu�aju - gravitacija.
Mehanicisti�ki pristup ubrzo je primijenjen na sve znanosti: astronomiju, kemiju,
biologiju i tako dalje. S nekoliko varijacija (kakav je primjerice ne�to sofistici-
raniji pogled na atomsku razinu stvarnosti), to je svijet u kakav smo svi mi
nau�eni vjerovati.
Nevvton i religija
Zamislite ovo: koliko god Nevvton i njegovi kolege bili revolucionarni u svojem
radu, kad je o religiji rije�,
u. �y-. s.mj> stolje�u, iz razdoblja u \zojem, s.mx> svemir promatrali teao �iv,
vlbriraju�i
entitet, u�li u. razdoblje u
kojemu, se o\n- -promatra feno stroj.
t>escartes I Nevvton u�vrstili s>u.
toj teonêpt, koriste�i zn-an-ost I
m.atem.atVizu teateo bi.opisali
n�lvl svijet i/veoduhovLjeiA-ili
bi�a. Napravili su netee
prekrasni Izra�une I
unaprijedili n-a�e
razumijevanje ne�ivih
sustava. t>escartes je svijet
promatrao feao stroj, veoi^ta se
zaiA.ikw.ao za satove. Proble^vije
u tofu.e stoje ov^, teao i drugi
rani zi'uai'v.stvei'u.ci, i^-a �ive
sustave prikuljeîo \M.odel sata
ili vojitltea vuk i>u?vijai/y'e.
osn-ovm? se ideja sastojala u
tonte da 6ei/v*o, ateo dovoljetp
dobro razuknijekvto dijelove,
razli�ite komponente sustava,
razumjeti i feateo fun-feolonira
�itav sustav. To je ku-o�da
istim* tead je rljea o satu, no
problei'M.je u toi^-e �to mi uoy>6e
n.iskvto strojevi, v\i satovi, niti
vojnici vM n-avijanje.
- dr. se. Daniel Monti
29
Filozofijaje zapisan u
ovoj velikoj tevylzl - sveyvu.ru -
teoja ktepresta^v) stoji otvoren
t^n�ekvi. pogledu.. Ali te/y'lgn v^t
*uo�e biti shva�en sve dote
eovjete iMt vMuii razumjeti
je�ite I tuma�iti zvutteove
teojlvua je eutf>lsai<u?.
en
su
zvvflteovl troteutl, druge geo*u�trljstee figure. "&ez tog�, Sovjete samo luta
lablrltvtu.
- Galileo Galilei
30
oni nisu postavljali pitanja o dominantnom svjetonazc ru svojega vremena. Bili su
uronjeni u njega. Iako su pc krenuli radikalno novu paradigmu, koja �e preispitati
preokrenuti na�in razmi�ljanja koji je pre�ivio stolje�e svoje osobne �ivote
itekako su �ivjeli usred srednjovje kovnog svijeta u kojem su ro�eni. Ba� kao i
drugi ljud vjerovali su da je Bog glavni arhitekt i gospodar svije ta. U svom
najva�nijem znanstvenom djelu, Principi mathematica, Newton je napisao:
�Ovaj predivni sustav sunca, planeta i kometa mo- i gao je nastati jedino po
zamisli i upravljanu inteligent- ; nog i mo�nog bi�a... To Bi�e upravlja svim
stvarima, i ne kao du�a svijeta, nego kao Gospodar nad svime... On je vje�an i
beskrajan, svemogu� i sveprisutan... On i upravlja svime i zna sve �to jest ili bi
moglo biti... '�
Ne znam za�to bi postojalo jedno tijelo u na�em su- i stavu dostojno da daje
svjetlost i toplinu svima drugi- ; ma, nego zbog toga �to je Stvoritelj sustava to
srna- i trao prikladnim.�
'
Kao da je htio nadolaze�a vremena oboru�ati proti materijalisti�ke filozofije koja
�e dominirati zapadnor misli u ime Newtonove mehanike, Sir Isaac je napisac
�Ateizam je tako besmislen i stran ljudskoj vrsti da n kada nije ni imao mnogo
zagovornika�.
Gorki razvod
Tek su kasnije generacije znanstvenika, u potpuno; ti fokusirane na svjetski stroj,
otkrile da im ne treba i Bog niti duhovnost. Oslobo�eni stega religiozne doL me,
znanstvenici su �estoko reagirali, progla�avaju�i sv nevidljivo i nemjerljivo -
fantazijom i iluzijom. Mnogi o njih postali su jednako dogmati�ni kao i crkveni
autor teti, tvrde�i s pravedni�kom sigurno��u da smo mi s; mo i isklju�ivo mali
strojevi koji jurcaju okolo po predvic
ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVC
ljivom stroju-svemiru kojim, kao i nama, upravljaju nepromjenjivi zakoni.
Sljedbenici Danvina dali su zavr�ni zamah materijalisti�kom trijumfu. Ne samo da
nema Boga, pa tako ni kreativne inteligencije koja poti�e odvijanje me�ugalakti�-
kog �ivota, nego ni mi sami, koji smo neko� bili sredi�te svijeta, nismo ni�ta
drugo do niz slu�ajnih mutacija, nositelji nesmiljene potrage DNK za jo� vi�e toga,
u svemiru koji nema smisla.
Nada u pomirenje?
Razdvajanje uma i tijela koje je Descartes u�inio fundamentalnim znanstvenim
pravilom, kojim su se znanstvena otkri�a rukovodila stotinama godina, uzrokovalo je
beskrajan niz problema. Promatranje svijeta izvan na�e svijesti kao ni�eg drugog
doli be�ivotne materije, koja se pona�a prema predvidljivim zakonima mehanike i
li�ena je bilo koje duhovne ili du�evne kvalitete, odvojilo nas je od �ive prirode
koja nas odr�ava na �ivotu. A ljudskoj je vrsti pru�ilo savr�en izgovor za
iskori�tavanje �prirodnih potencijala� za na�e sebi�ne i neposredne svrhe, bez
ikakva obzira prema drugim �ivim bi�ima ili prema budu�nosti na planetu.
A planet je stradao. Oplja�kan i li�en svoje �isto�e, na� zaga�eni dom po�eo se
kretati prema rubu izumiranja.
Dok je kopala dublje u svoj mrtvi svemir, znanost je nabasala na tajnu. I
otklju�ala je. U ranim godinama 20. stolje�a, smrtni stisak materijalizma s treskom
su rastvorili znanstvenici poput Alberta Einsteina, Nielsa Bohra, Wernera
Heisenberga, Erwina Schrodingera i drugih utemeljitelja kvantne teorije, koji su
svijetu otkrili - u�ete li dovoljno duboko u materiju, ona nestaje i rastvara se u
nedoku�ivu energiju. Slijedimo li Galileja i opi�emo to matemati�ki, pokazuje se da
svemir uop�e nije materijalan! Fizi�ki svemir u svojoj biti je ne-fizi�ki i mogu�e
je da izvire iz polja koje je �ak i finije od same energije,
Ako znanost i duh istra�uju prirodu neograni�ene stvarnosti - a o�ito, �im je manje
ograni�ena, to je bli�a stvarnosti - tada im se putovi u kona�nici moraju susresti.
Najstariji poznati spisi, Vede, o fizi�kom svijetu govore kao o iluziji, mayi.
Kvantna fizika ka�e da stvarnost nije onakva kakvom ju vidimo; umjesto toga, ona je
u najboljem slu�aju uglavnom prazna, u stvari, vi�e je poput valova netvarne ne-
stvari.
Tibetanski budisti govore o svemu kao o �me�uovisnim pokreta�ima�. U fizici postoji
zaplet prema kojem su sve �estice povezane, i takve su sve od Velikog praska (gdje
su se u prvom redu i zapetljale). A mnogo poeti�nije imamo to i u zen budizmu, u
znamenitom koanu: �Kako zvu�i pljesak jedne ruke?�, na koji se poput eha nadovezuje
fizikalno pitanje: �Kako �estica mo�e biti na dva mjesta u isto vrijeme?�.
Profesionalci s obje strane vlastitih ograda duboko su zaronili u svoje zasebne
discipline, a povijest ljudskog napretka ipak pokazuje da evolucija nastaje
uklju�ivanjem sve �irih i �irih podru�ja prou�avanja i njihovim integriranjem.
Kako zvu�i poljubac dvaju protivnika?
-WILL
31
toate� gledi�ta, UI kui.�ljei^je teojeg se dr�i ortev/a s i vua vjeru ili i
r
polja koje izgleda vi�e kao informacija, inteligencija! svijest, nego kao materija.
i
Dvije strane istoga nov�i�a i
U ovom poznom trenutku, nov�i� je i dalje razdijelje s religijom na jednoj, a
znano��u na drugoj strani. Za�t Ne zato �to je stvarnost uistinu razdijeljena, nego
za �to ljudi ustraju na toj razdijeljenosti. Sje�ate li se za� ljudi ne postavljaju
Velika Pitanja? Zato �to odgovor k< bi mogli dobiti mo�da nije onaj kojega bi
htjeli �uti.
�to ako um i materija nisu odvojeni? �to ako izmec njih postoji vidljiva povratna
sprega? Ve� smo u 21. stolj �u, a glavna znanstvena struja i dalje to odbija
vidjeti.
Dr. Dean Radin, glavni znanstvenik na Institutu : noeticke znanosti, prionuo je
istra�ivanju fizi�kih fenom na strogo po�tuju�i znanstvenu metodu. Pa ipak, naila
na otpor u prevladavaju�oj znanstvenoj zajednici.
Kako ka�e dr. Radin: j
�Oni [znanstvenici koji pripadaju sredi�njoj struji] i imaju osobna, privatna
uvjerenja koja su razvili na te- j melju svojeg iskustva, ali o tome ne govore u
javnosti ; jer se u javnosti, barem onoj unutar akademskog svijeta, o tome ne
govori. A to je jedno od nekoliko podru�ja akademskog mi�ljenja u kojem taj tabu ne
samo da , je jak, nego postoji ve� barem stotinu godina. Znam mnogo, mnogo
akademskih kolega... uglednih u svojim j podru�jima - psihologiji, kognitivnoj
neuroznanosti, te- j meljnoj neuroznanosti, fizici - koji se osobno veoma, j veoma
zanimaju za... psihi�ke fenomene. Neki od njih j posti�u sjajne rezultate u svojim
eksperimentima. Pa | za�to o tome ni�ta ne �ujemo? Jer kultura akademsko- i ga
svijeta ka�e da o tome ne mo�ete govoriti. Tako mi ; �ivimo u pri�i o carevu novom
ruhu. Mislim, �ak i u ovom i trenutku, tabu je toliko jak da se o njemu ni ne
govori, i To je poput vrlo tajnog vladinog projekta, pri �emu je 1
ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVO
glavna tajna sama �injenica da vlada ima taj projekt. Pa, tabu je tajna; ni od koga
se ne o�ekuje da govori o njoj. Kad je tabu kona�no imenovan, �to je prvi korak u
smjeru njegova razrje�enja, odmah �ete nai�i na golemu koli�inu zanimanja za
prou�avanje tih stvari i unutar srednjostruja�ke znanstvene zajednice.�
Na koja pitanja VI �elite odgovore?
Dakle?
Utje�u li molitve na ozdravljenje? Jeste li svojim umom sposobni utjecati na
fizi�ku stvarnost? Mo�ete li percipirati stvari koje su izvan vremena/prostora?
Mo�e li netko hodati po vodi? Postoji li Higgsova �estica?
�to!?
Teorijska fizika elementarnih �estica pretpostavlja postojanje Higgsove �estice -
�estice koja daje masu ostalim �esticama. Stotine milijuna dolara potro�ene su kako
bi se izgradili ja�i akceleratori, putem kojih bi se ona mogla otkriti. Pa ipak,
mislimo da bi ve�ina stanovnika planeta Zemlje radije �ula odgovor na prva �etiri
pitanja.
Svakako, odgovori na ta prva �etiri pitanja imali bi masovan u�inak na to kako
vidimo sebe i svijet. Mnogo ve�i nego otkri�e jo� jedne �estice. Ali ugledni
znanstveni svijet ne �eli gledati u ne�to za �to smatra da je �izvan znarfstvene
domene�. Zanimljivo, jer ba� odatle dolaze nova otkri�a.
Dakle, tko je sad preoteo potragu za istinom?
Dvije strane istoga nov�i�a.
Najprije Crkva, a sada novo sve�enstvo - Znanstvenici.
HIGGSOVA �ESTICA
cestica je teorijski xam.ld.Wa cestico koja svim. drugim, cesticama u
svemiru daje masu.
v>esetlje6ima su -zvMv^sbJevd.ci
gradili sve veie akceleratore
kako biju proi/m�ll, jer bi
tttggsova cestica trebala biti
vrlo te�ka (masivna). Ne
kvu>guju prosci jer ima
preveliku masu Ijer daje masu
cesticama, .�to ovuia daje masu
Htggsovoj cestld?je U to jo� iêkomz poznalo cudw? Mo�da
bi trebali tragati za
#Uvfomtacljskow.� cestico^*.,
vitkom, koja informira cestice
da budu takve kakve jesu (masa, vMboj, brziiAa vrtmje...).
33
r
i
\i
Razmislite malo o ovome...
Jeste li vi otmi�ar vlastite potrage za istinom? �to vama zna�i duhovnost?
Koja je razlika, ako je uop�e ima, izme�u dogme i prirodnih zakona?
Koje dogme postoje u va�em �ivotu?
Na koji na�in one upravljaju va�om percepcijom samoga sebe i va�e realnosti?
Koristite li znanstvenu metodu u vlastitom �ivotu?
Kako rascjep izme�u znanosti i religije utje�e na va� �ivot?
Koja je razlika izme�u znanosti i religije?
Kako je dualizam utjecao na na�in na koji shva�ate sebe i stvarnost?
�ivite li svoj �ivot odvojeni od prirode i svih ostalih ili se osje�ate istinski
povezanima?
Koliko �esto se osje�ate kao gu�ter? Mo�ete li razviti rep?
Paradigma je poput teorije, ali malo druga�ija. Teorija je ideja koja obja�njavaj
kako ne�to funkcionira, kao primjerice i Danvinova teorija evolucije. Ona se mora
testirati, dokazati ili opovrgnuti, poduprijet ili pobiti eksperimentom i
promi�ljanjem. Paradigma je, s druge strane, skup implicitnih pretpostavki koje se
ne testiraju; u stvar one su zapravo nesvjesne. One su dio na�ej modusa djelovanja
kao pojedinaca,
znanstvenika ili dru�tva. i
Jeste li ikad radili bo�i�ne
kola�e uz pomo� kalupa za
kola�i�e? Koje god sastojke
koristili, svi oni izlaze iz
pe�nice veoma nalik
jedan drugome.
-WILL
P
36
karadigme se nikada ne dovode u pitanje jer n ko o njima ni ne razmi�lja. To je kao
da �itavo v: jeme nosimo poslovi�ne ru�i�aste nao�ale; s1 vidimo kroz njih. To je
stvarnost koju nasljedujem Kroz taj okvir dolazi na�a ukupna percepcija, a unut tog
sustava nalaze se sve stvari koje uzimamo zdra^ za gotovo. Nikad ih ne propitujemo
- �ak ih ne postaj mo ni svjesni - dok ne naletimo na zid i dok se ru�i�as nao�ale
ne razbiju, i odjednom svijet izgleda druk�ije.
Paradigme i sustavi vjerovanja ]
Paradigmu mo�emo promatrati i kao sustav vjerovan Ako ste ikad poku�ali definirati
�to je va� sustav vjer vanja, �to cijenite i u �to vjerujete, onda znate kako je
te�ko. Mo�da neke od stvari o kojima ste svjesno misi i nisu tako te�ke; mo�da
vjerujete u va�nost obitelji, pi jateljstva, vje�be, zdrave prehrane; mo�da imate
razl
PROMJENA PARAD1G1
ga vjerovati kako su va�a politi�ka opredjeljenja razborita, i tako dalje. No,
postoje deseci, mo�da i stotine nesvjesnih, nepropitanih vjerovanja prema kojima se
na� �ivot upravlja, po�ev�i od najdubljih razina maglovite svjesnosti. Takva su
vjerovanja u vlastitu vrijednost i kompetenciju, primjerice, ili uvjerenje da se
ljudima mo�e ili ne mo�e vjerovati - a utemeljena su u djetinjstvu i od tada
nastavljaju odre�ivati na� odnos prema svijetu.
Paradigma je svojevrsni nesvjesni sustav vjerovanja jedne kulture. Mi �ivimo i
di�emo ta vjerovanja, mislimo i djelujemo prema njima.
Stara znanstvena paradigma ne funkcionira
Prakti�ki svakodnevno pojavljuju se nove znanstvene informacije koje se ne mogu
objasniti putem klasi�nog Newtonovog modela. Teorija relativnosti, kvantna
mehanika, utjecaj misli i emocija na na�a tijela, takozvane anomalije kao �to su
izvanosjetilna percepcija, mentalno lije�enje, vidovitost, pa ljudi koji su mediji
i kanali, iskustva bliska smrti i izvantjelesna iskustva - sve to ukazuje na
potrebu za druga�ijim modelom, novom paradigmom koja �e uklju�iti sve te fenomene u
jednoj teoriji koja bi na razumljiviji na�in obja�njavala kako svijet funkcionira.
Nije rije� samo o tome da stari model nije dovoljan da bi odgovorio na pitanja koja
otvaraju nova istra�ivanja. Ozbiljniji je problem taj �to stari model nije u�inio
ni izblizaMovoljno da se ljudski �ivot oslobodi patnje, siroma�tva, nepravde i
rata. U stvari, dalo bi se dokazati da su se mnogi od tih problema pogor�ali zbog
mehani�kog modela koji je dugo dominirao na�inom na koji do�ivljavamo svijet.
Ograni�enja newtonovske paradigme
Materijalisti�ki model stvarnosti odavno se odmaknuo od pozicije �teorije� i postao
u kamen uklesani, implicitni
PROMJENA PARADIGME
Na po�etku nastojanja da shvatim koje paradigme upravljaju mojim �ivotom, mogu
krenuti od razmi�ljanja o tome kako sam stvorila odre�ene situacije u svom �ivotu.
Rad na ovom filmu i pisanje ove knjige razbili su jednu od mojih velikih nesvjesnih
paradigmi, onu zbog koje sam mislila da �nisam tako pametna�. Nikad o sebi nisam
mislila kao o osobi koja bi mogla shvatiti bilo koji od tih koncepata. Naravno,
bila sam razborita i vje�ta i mogla sam prokr�iti svoj put kroz svijet i postati
uspje�na. Ali nisam imala �knji�ko znanje�. Tijekom mog prvog tjedna na ovom filmu,
Will i Mark su mi uru�ili dvadesetak knjiga govore�i: �Po�ni �itati, jer ti �e�
zvati ove znanstvenike i nagovoriti ih da budu u na�em filmu�. Trebalo mi je neko
vrijeme da samu sebe prestanem uvjeravati kako ja to ne mogu. To mi je posao - eto,
moram. I kad sam kona�no popustila stisak kojim sam se dr�ala za vlastite granice,
uronila sam u projekt. �ak me i sada katkad progoni ta misao kako nisam dovoljno
pametna, ali onda si samo po�nem ponavljati: �Ja sam genije!�.
- BETSY
dfcj*
Promjena paradigme javlja se
i u okviru obi�noga �ivota. To
mo�e biti ne�to jednostavno
kao �to je iznenada se
probuditi i shvatiti ne�to o
sebi �to je uvijek bilo tu;
jedino �to to nismo ranije
shva�ali. Nedavno sam otkrio
koji je razlog mojoj nezasitnoj
potrebi za znanjem. Ne samo
da je ro�ena iz znati�elje,
nego dobrim dijelom i iz
straha. Sje�am se kako sam se
kao dijete bojao mnogih stvari.
Mo�da je to bila borba s
osje�ajem nesigurnosti, no
odlu�io sam nau�iti koliko god
mogu kako bih izgradio
�predvidljiv� model stvarnosti.
Na taj na�in, mislio sam, mo�i
�u predvidjeti bilo koju
slu�ajnost koja bi se mogla
javiti i prouzro�iti bol. Toliko
je tu�no bilo to stanje. �ivio
sam u stalnom strahu, i to
zbog na�ina na koji sam kao
dijete tuma�io stvari.
Nedavno mi je ipak sinulo da
bez tog straha kojeg sam
imao nikada ne bi bilo ni
moje opsesije znanjem. U
tom trenutku spoznaje u
potpunosti sam osjetio
zahvalnost za sva ta �te�ka�
iskustva. Moj pogled i moja
verzija pro�losti u tom su se
trenutku zauvijek
promijenili. To je ono �to
zovem promjenom
paradigme. Nove o�i
promatraju staru situaciju.
-MARK
38
temelj sveukupne misli i istra�ivanja. Punih 400 goc na upravljao je znanstvenim
istra�ivanjem, odre�iv �to �e znanstveni svijet smatrati mogu�im ili nemog �im. Taj
model nam govori da je svemir mehani�ki sv tav sastavljen od �vrstih, materijalnih,
elementarnih �ci li�. On propisuje da je stvarno ono �to je mjerljivo. A mji ljivo
je samo ono �to mo�emo percipirati putem svoj pet osjetila te ono �to iz toga
slijedi mehani�kim pri cipima. On tako�er pretpostavlja da jedini ispravan p: stup
stjecanju znanja podrazumijeva zabranu svih c jecaja i subjektivnosti, kako bismo
postali potpuno r cionalni i objektivni.
Ovaj na�in odnosa prema svijetu razdjeljuje cjelir ljudskoga �ivota na duh i
tijelo, progla�avaju�i osje� je, strasti, intuiciju i ma�tu bezvrijednima. On objek
vira prirodu i udaljuje nas od nje. S ovog gledi�ta, pi roda postaje �resurs� koji
se mo�e kontrolirati i iskori tavati, radije nego organski �ivu�i sustav o kojemu
tr ba brinuti i kojega treba odr�avati. I
Prema trenuta�noj znanstvenoj paradigmi, �ivimo' mehani�kom svemiru koji je mrtav.
To je svijet strojev Mo�da ga je uspostavila i pokrenula �ivu�a inteligenci (kako
su Nevvton i rani znanstvenici �vrsto vjerovali), i sada je on u potpunosti
mehani�ki i predvidljiv. Bez ob2 ra o kojoj kombinaciji inicijalnih uvjeta je
rije�, ishod jei potpunosti predodre�en. Posljedice su neizbje�ne.
Sad, �ak i da je kretanje planeta predvidljivo popi pada kamena ili jabuke, a da su
pona�anje i odnosi ol jekata u materijalnom svijetu mjerljivi (kasnije �emo vic
jeti da je kvantna fizika poljuljala ove pojmove), pon �avaju�e je i protuslovno
re�i da isto to vrijedi i za ljuc ski �ivot.
Kamo takav �ivot vodi? Ako ne postoji sloboda, aV je put u potpunosti odre�en bez
obzira na to odakle g zapo�eli, �emu onda �ivot uop�e sluzi? U tom model nema
mjesta za svijest ili duh, za slobodu i izbor. J
PROMJENA PARADIGN
Nova paradigma
Rije�ima dr. Jeffrevja Satinovera: �Mnogi bi ljudi htjeli da kvantna mehanika bude
spas od te vrste hladne i be��utne ravnodu�nosti. A razlog �to ljudi misle da im je
potreban spas le�i u tome �to je hladna, be��utna, mehanicisti�ka ideja izvanredno
mo�na. �ak ako joj sami i niste skloni povjerovati, ona u golemoj mjeri utje�e na
va� �ivot i svjetonazor civilizacije�.
Zamislite sebe kao mehani�ko bi�e (svi smo vidjeli dovoljno znanstveno-fantasti�nih
filmova da nam to ne bi trebalo predstavljati problem), zamislite sebe kao bi�e
koje �ivi u potpuno mrtvom svijetu, u kojem su sve �stvari� nesvjesni, neodgovorni
objekti u potpunosti upravljani apstraktnim zakonima pona�anja. Kako vam se �ini?
Kako se osje�ate u vezi sa svojim voljenima, sad kad ste samo stroj, a ljubav je
tek slu�ajni nusprodukt mo�dane kemije, ni�ta vi�e nego evolucijski napredak DNK-a?
Vjerujete li u to? Pa ipak, to vam ve�ina znanstvenika danas govori. To su isti
ljudi koji vam govore za�to je nebo plavo, za�to se va�e vozilo ujutro upali i
za�to drve�e pretvara uglji�ni dioksid u kisik. I da imaju dovoljno velik
kompjutor, mogli bi vam re�i i zbog �ega upravo sada sjedite ovdje i �itate ovu
knjigu. Sve je to posljedica po�etnih uvjeta s kojima va� �ja� (koji je ionako
iluzija) nema nikakve veze.
Vjerujete li u to?
Naravno, nije nam lako misliti o samima sebi kao o �isto mehani�kim bi�ima. Zato
�to to nismo. Niti je to itko drugi. Svi mi osje�amo da imamo (ili �ak da jesmo)
svijest i duh, i da �inimo izbore.
Ili?
I eto nas na dnu paradigmatske ze�je rupe. Na lijevoj strani je �ivot u kojem smo
svjesna bi�a koja odre�uju svoj put, a zdesna su samo jedinice i nule koje na neki
na�in stvaraju iluziju nas samih.
PROMJENA PARADIGME
s telasl�kvog stajali�ta, \mX &hm>
strojevi, a u strojevima wewM.
kvijesta za svjeskvo Iskustvo.
Nije va�ilo ateo stroj uiwe;
mo�ete ubiti stroj, baciti ga kva
smetli�te... kUje bltcvo. Ateoje to
/ �u* teojl svijet postoji,
i U se I ljudi tateo :l. ALI postoji I druga�iji &kv razkM.l�ljaky'a o svijetu, kva
teojl... uteazuje tevakttkui uehakiltea, teoja sugerira da svijet kilje kilteateav
satkvl �vtehakvlzaku, kiego prije kve�to : kva orgaktlzakvt.. 'Rije� je o vrlo
Isprepletekioj orgakvl�teaj stvari... teoja se proteze teroz fro&tor i vrljekv�,
rateo, polaze�i od vrlo temeljnog gledi�ta tecje kK kvioze Izbje�i veze s
i. etlteokvt, okto Sto ja . utje�e kva svijet. Na I kia�lkv, to je I telju�kil
razlog zbog teojeg je pr svjetokUtzora va�na.
- dr. se. Dean Radin
39
Za mene, velika promjena
paradigme mora imati veze
sa mnom (ovdje) i ostatkom
svijeta (tamo vani). Ako smo
mi samo neka bi�a nalik na
sat, navijeni vojnici u
tiktakaju�em svemiru, za�to
bi me tada brinulo �to se
zbiva izvan mene? A to je
svjetonazor zbog kojeg je
lako bombardirati ljude,
oteti prirodne resurse i
budu�e generacije poslati u
osiroma�eni svijet. Do�im,
kad pro�irim svoje granice u
vremenu i prostoru, sve je
druga�ije. U prakti�nom
smislu to zna�i da, umjesto
da �itavu W� ostavim
upaljeno svjetlo jer sam
previ�e lijen da ga ugasim,
pomislim na koli�inu
ugljena ili nafte koji �e
izgorjeti kako bi ta �arulja
bila upaljena, pa onda i na
rad koji stoji iza njezine
izrade, i na ozonsku rupu, i
na to kako za tri generacije
ne�e ni�ta ostati.
Nevjerojatno je kako ljudi
mogu cijeli dan brinuti oko
toga �to �e jesti za sljede�i
obrok, a pritom se ni
najmanje ne zabrinuti oko
toga �to �e netko jesti za
stotinu godina. Jeleni koji
pasu na mojoj livadi idu od
jednog dijela do drugog, i
nikada ne pojedu SVE
sjemenke. A ne nose ni
satove.
- WILL
Protivljenje establi�menta i
Ba� kao i u doba Kopernika, Newtona i drugih p nira znanstvenog modela 16. i 17.
stolje�a, konzervat ni elementi u dru�tvu ne samo da su zatvoreni prema i vom
znanju, nego mu se i otvoreno protive. Uspostav na ortodoksija �vrsto dr�i pozicije
i nespremna je razrr liti o bilo kakvoj promjeni. Danas su nebeske autorit
zamijenili neki (ne svi) ljudi koji, umjesto oproban pr�enja na loma�i,
upotrebljavaju mo� sveu�ili�ta ili i �avnih institucija, dodjeljuju�i stipendije
ili pak korist snagu uskogrudnih medija kako bi zaprijetili financijsl sredstvima
(putem otkaza, uskra�ivanja promaknu�a mandata, zadr�avanja stipendije, ismijavanja
i sark; ma), radije nego stvarnim �ivotima �hereti�kih� zm stvenika �ije se ideje i
istra�iva�ki projekti ne uklapaji prihva�ene granice.
Amit Goswami vidi nadu. On vjeruje da protivljei nije nu�no lo�a stvar.
�Protivljenje govori ne�to va�i Nikad ne odbacujete stvari za koje ne mislite da su
p< puno gluposti, a gluposti mo�ete eliminirati ve� pov nim propitivanjem. Ali kad
stvari postanu va�ne, a p vr�no ih propitivanje ne mo�e odbaciti, tu postajete rig:
ni i �elite isklju�iti onog drugoga. Jer drugi je tako� opasan. Tako da shva�anje
prema kojem alternath znanstvenici sa svojim podacima na svom podru�ju ra ne�to
smisleno ve� ima utjecaj na svijet znanstven establi�menta. I zato je polarizacija
vrlo dobar znak ne�to posti�emo�.
Evolucija znanstvenih paradigmi i
Jedna od velikih istina o paradigmama jest da se o mijenjaju. Posebice u znanosti,
koja je sama po sebi r prekidni pothvat u kojemu jedna generacija gradi i djelima
prethodnih; paradigma znanja razvija se �im.
40
PROMJENA PARADIGi
stariji pogledi doka�u nepotpunima ili neto�nima. Ponekad sporo, ponekad uz tresak
i lom, ali veli�ina znanosti i jest u tome �to se ona kre�e naprijed! Znanost
neumoljivo grabi naprijed, grade�i novi pogled, novu strukturu stvarnosti, na
temeljima stare.
Katkad se aktualni model sudari s nezaustavljivim juri�em znanja i izi�e iz tog
susreta pun modrica. Tada, uz podr�ku ili protivljenje postoje�ih snaga, stariji
model ustupa mjesto novome. Dr. Hagelin je ovako opisao taj proces:
Unutar napretka znanosti postoje faze razumijevanja i faze evolucije znanja. Svaka
od tih faza unosi vlastiti svjetonazor, svoju vlastitu paradigmu, unutar koje ljudi
djeluju, unutar koje se stvaraju vlade, ra�aju nacije, pi�u ustavi, strukturiraju
institucije, stvara obrazovanje. Tako se svijet, kako znanje napreduje, razvija od
jedne paradigme do druge. Svako doba ima svoj karakteristi�an svjetonazor, svoju
karakteristi�nu paradigmu, i jedna u kona�nici vodi do druge.
PARADIGMA PARADIGME
Kao i mnogi vode�i znanstvenici, VVilliam Til-ler vlastitim je �elom udario o
�vrsti zid predrasuda. On ka�e: �Ok, mi ovdje radimo eksperimente o utjecaju
namjera i oni su vrlo uvjerljivi... Za�to znanost za to ne pokazuje �ivi interes?
To je prava �alost. Ve�ina znanstvenika postala je toliko zaklju�ana u
konvencionalnu paradigmu i konvencionalan na�in promatranja prirode da su oko sebe
izgradili zatvor. Ako pru�ite eksperimentalni podatak koji naru�ava njihova
pravila, oni �ele da taj podatak nestane, i zato �e ga pomesti ispod tepiha. Ne�e
vam dopustiti da ga objavite. Poku�at �e sprije�iti sve na�ine da ga iskomunicirate
jer je ono �to tvrdite vrlo uznemiruju�e. To je nevolja - i
vjerujem, feateo je jednih od i/vajdaleteose�nijili
teoja se javlja u
\A.a svemir - od kM-t�Ljei^jn da je
01^ vM.ytav tea iskustvu sveew.lra
teao �ivog bi�a. lupaju�i u \Adu
daje sventlr �iv i da s.w> wX
cveprestan-o odrzR\javd. un-utar
te �ivotkvosti, shva�am-o da
s.w.o liA.tlw.iA-o povezamX sa
svinte �to postoji. Taj uvid...
�predstavlja i*u>vt Mtc.ii/i
gledaiAja vun svtjet i. \m>\A odvu>s,
sa s\/y'etow<. te iâdiLazi duboku
odvoje^vost leoja je obilje�ila
kut�e �ivote.
- Duane Elgin
PROMJENA PARADIGME
41
uglavnom je uvijek bilo tako. Karakteristi�no je za ljude da se �ele ugodno
osje�ati u vezi s nekim na�inom gledanja na svijet. Nove stvari uznemiruju;
prisiljavaju vas da promijenite svoj na�in razmi�ljanja�.
Tiller obja�njava jo� jedan va�an razlog zbog kojeg se aktualna paradigma
znanstvene stvarnosti treba promijeniti: �Ne postoji prostor u... na�oj aktualnoj
paradigmi u koji bi se mogao smjestiti bilo koji oblik svjesnosti, namjere,
emocije, uma ili duha. A to �to na� rad pokazuje da svjesnost mo�e imati vrlo
sna�an u�inak na fizi�ku stvarnost, zna�i da u kona�nici mora do�i do promjene
paradigme; promjene koja bi dopustila da se uklju�i i svijest; struktura svemira
mora se pro�iriti izvan svojih sada�njih okvira kako bi joj dopustila ulazak�.
42
Promjena osobne paradigme I
Promjena paradigme koja je u tijeku ne zbiva se sai u znanosti, ve� se prote�e i na
dru�tvo te sna�no utjt na na�u kulturu. Vjerojatno najva�nija promjena koja zbiva
je ona osobna. Tijekom zadnjih nekoliko deseti �a, mnoge tisu�e, mo�da i milijuni
ljudi pro�li su ki dramati�ne promjene svojih vrijednosti, percepcija i na na na
koji se odnose prema drugima i prema svijetu.
Za�to se to doga�a? Jedan od razloga je i taj stol ljudi shvatili da na kraju
njihove potrage za blistavij automobilima, ve�im ku�ama i cipelama za svaki d u
godini, ostaje samo praznina - ista ona praznina k( su poku�ali ispuniti
posjedovanjem i financijskim usp hom. Materijalisti�ki svjetonazor ka�e: vi�e novca
= 1 lji �ivot. Ali imaju�i vi�e i otkrivaju�i da praznina os je, name�e se
zaklju�ak: materijalisti�ka pretpostav je pogre�na.
Drugi razlog? Ako je nova paradigma to�na, i s^ mir jest �ivo bi�e, kojeg smo dio i
mi, i na�e misli, i p
PROMJENA PARADIG
neti, i sve subatomske �estice, tada �e potreba za novim pogledom na svijet
pridonijeti tome da se on i dogodi. Mo�da je ljudska oholost (o, ne opet!) to zbog
�ega se �ini da mi donosimo novi pogled. Gladan organizam uvijek tra�i hranu. Mi
smo dio tog organizma, kao �to su to i planeti, na�e misli i subatomske �estice, i
mi tra�imo novi put jer znamo da smo se utaborili na pragu smrti.
A to ba� i nije ugodno mjesto za boravak. Zaga�ena voda i prljav zrak.
Prenapu�enost koja se bori s gla�u i oru�je veli�ine obi�ne torbice koje mo�e
uni�titi �itav grad. Popis je neiscrpan. Dr. Candace Pert ka�e: �Tijelo se uvijek
�eli izlije�iti�. Pa ako na�a stvarnost, i fizi�ka i nefizi�ka, jest golemi
organizam, kako to sugerira �nova fizika�, onda ta stvarnost u ovom trenutku
poku�ava sebe izlije�iti. A iz tog poriva ra�aju se nove koncepcije svijeta, �ak i
dok se stare koncepcije bore za rovove svoje.
�to je u ravnote�i? Na�a predod�ba stvarnosti. Tko je ravnote�a? Mi.
PROMJENA PARADIGME
�>�
îfe/
43
Razmislite malo o ovomet;.
Koja paradigma upravlja va�om stvarnosti?
Koje su boje va�e nao�ale (i one svjesne i one nesvjesne)?
Kako pronalazite nao�ale nesvjesnoga?
Koja je prevladavaju�a paradigma u svijetu?
Koliko se ona razlikuje od va�e paradigme?
Kako djeluju jedna na drugu?
Je li dru�tvena osvije�tenost paradigma?
Je li People Magazine paradigma?
Je li to Biblija?
�to bi vam bilo potrebno da se prebacite na novu paradigmu?
Jeste li spremni odustati od svega �to je vezano za staru paradigmu?
Koja je va�a nova paradigma?
Je li to va�a nova paradigma ili nova globalna paradigma?
Ako smo mi zaista strojevi mutanti... mo�ete li se zaljubiti u svoj toster?
Ovo poglavlje moglo bi biti bilo gdje. Odmah poslije �Velikih Pitanja� (to je
klju�no, zar ne?). Ili usred �Znanosti i religije� (budu�i da su obje zagrizle u
njega). �Promjena paradigme� mogla bi zvati i �Prihva�ena promjena stvarnosti
tti^je i ftlce cesto �ive u stvarnosti teoja se veow.a razllteuje od i/ui�e. Netee
�uju. zvukove teoje outt tlt vtde -
svjetlosti (ultraljubloaste, liA-fracrvetê) teoje iê m-o�e^�) vidjeti., ve�inu*
sisavaca (leno pst.) �ive u svijetu. . mirisivvM, i mi vid se osLaiAjnju u kvuvjgo
kn.niAJoj mjeri, iêgo m.L. A stoje s teoje satima zure u teut stropa?
Ili nakon �Vida i percepcije� (to je sljede�e poglav u kojem je rije� o onome �to
percipiramo - i srna mo stvarnim? Ili poglavlja �Kvantna fizika�, 1 prekapa po
samoj jezgri stvarnosti. Suo�imo se s ti moglo bi/trebalo bi biti svugdje.
Ne? Onda mi recite, �to je stvarnost u trenutku i ste se upravo zaljubili
(poglavlje �Emocije�) ili u trei ku kada je va�a ljubav �ivota upravo umrla. �to s
pog ljem ��elja�, koje se bavi izborom i slobodnom volj( Mislite li da su te odluke
temeljene na stvarnosti, il va�oj pretpostavci o tome �to je stvarnost?
!
Pogledajmo uklapaju li se sljede�a poglavlja u n viziju realnosti. �Svijest stvara
stvarnost.� Ok, to ide no s drugim. A toga ima jo� i jo�...
Ovo pitanje je posvuda. U svakom je poglavlju, u i kom trenutku u kojem �ivimo.
Svaka je odluka zasnc na na nekoj konstrukciji onoga �to je za vas stvarni ipak,
kad ste se zadnji put sjurili do dna ze�je rupe, do istra�ivanja vlastitih
pretpostavki o realnosti?
Nije ba� malo znanstvenika kojima smo postavili \ pitanje. U svom odgovoru, dr.
David Albert doti�e se t kako i za�to svakodnevno odgovaramo na to pitanje:
46
PROMJENA PARADI
�Ako ujutro ustajem iz kreveta, ok, i odjednom o< lu�im vrlo ozbiljno uzeti
tvrdnju, koja je svakako istini-*-*v ta... da ne mogu sa sigurno��u znati rade li
moje o�i ispravno, pa prema tome, iako mi se prema svemu �to znam mo�e �initi da je
pored mog kreveta �vrsti pod, tamo bi mogla biti i litica ili ne�to sli�no. Ako
nisam u stanju odrediti te mogu�nosti u smislu onih vjerojatnosti koje im
pripisujem, onda se ne�u ni ustati iz kreveta! �ini mi se da sam paraliziran u
najdoslovnijem smislu te rije�i.
Jedna je hipoteza da tamo doista postoji pod, i to je ono �to vidim. Druga je
hipoteza da je moje vi�enje poda halucinacija, i da je tamo litica. Listaju�i
ujutro iz kreveta, vi prihva�ate jednu od tih hipoteza kao vjerojatniju od druge.
To je na�in na koji smo navikli postupati u svojim svakodnevnim �ivotima.�
Prihva�amo stvarnost koju nam nude na�e o�i, tako da smo za sebe u tom trenutku
odgovorili na pitanje koje lebdi iznad nas - �to je stvarnost? Ve�ina ljudi misli
da je stvarnost ono �to nam projiciraju na�a osjetila. I, naravno, znanost je s tim
pogledom bila suglasna tijekom 400 godina: ako se ne�to ne mo�e osjetiti putem
na�ih pet osjetila (ili njihovih produ�etaka), onda to nije stvarno.
Ali �ak i ta �stvarnost� izgleda druk�ije kad ju gledamo o�ima, a druk�ije ako se u
nju dublje zagledamo pomo�u mikroskopa ili ure�aja za cijepanje atoma. Tada postaje
potpuno druga�ija, neprepoznatljiva.
A �to je s na�im mislima? Jesu li one dio �stvarnosti�?
Pogledajte sad oko sebe. Tu su prozori i stolice, svjetlo i ova knjiga. Vjerojatno
mislite da je sve to stvarno. Svemu od toga prethodile su ideje, ideja prozora,
ideja stolica. Netko je zamislio te prozore i te stolice i napravio ih. Dakle, ako
je ono �to je po njima nastalo stvarno, jesu li i ideje stvarne? Mnogi ljudi misle
da su misli i emocije stvarne, ali kad znanstvenici istra�uju �stvarnost�, spretno
izbjegavaju spomenuti takve stvari.
PROMJENA PARADIGME
�to je sa svije��u, tom fundamentalnom �injenicom na�ega postojanja, koja svugdje
ide s nama? Kako bismo napravili bilo �to - mislili, sanjali, stvarali, percipirali
-moramo biti svjesni. Nije li to dio stvarnosti? Ali gdje se ona nalazi? Od �ega je
napravljena? Za razliku od materijalnih objekata, nedodirljivi fenomeni kao �to je
svijest ne mogu se mjeriti, no to ne zna�i da ih nema, zar ne?
Mnoge znanstvenike to je stjeralo u �kripac. Ako je svijest stvarna, onda se
njezina stvarnost mo�e istra�iti; ako nije stvarna, onda ju uop�e ni ne moraju i�i
tra�iti. I tako se nikad ne�e ni znati da je stvarna.
Tako na pitanje ��to je stvarno?�, vjerojatno na�e najuobi�ajenije pitanje, nije
lako odgovoriti. A ipak to �to jesmo, �to je �ivot, �to je mogu�e a �to nije, sve
se to temelji na onome �to smatramo stvarnim.
-WILL
47
I
Nikad se nisam pitala o tome koliko je stvarnost stvarna. Za�to bih si uop�e
postavljala tako �a�avo pitanje? A onda je stvarnost u kojoj sam se nalazila
postala zbrkana i po�ela sam se pitati o njoj - ne ba� o stolovima i stolicama,
nego o svojoj percepciji stvarnosti. Kad sam shvatila da je moja stvarnost samo
proizvod mojih ograni�enja, shvatila sam da bih trebala postati spremna sanjati
dalje od tih granica. �to je to �to istinski �elim, a pritom ne vjerujem da to mogu
posti�i ili postati? Jedina ��vrsta� stvar u mojoj stvarnosti je moja percepcija
stvarnosti. Ako sam spremna otvoriti o�i novim mogu�nostima, moja se stvarnost mo�e
promijeniti.
- BETSY
48
Natrag u laboratorij!
Nemaju�i odgovor na pitanje ��to je stvarnost?� je se pokazalo prete�kim za
propitivanje, �ovje�an se okrenulo laboratorijima i prionulo jednostavnijen pektu:
uzmimo sve �stvari� oko sebe za koje se svi prili�no sla�emo da su �stvarne� i
pogledajmo od � su napravljene. To je mnogo jednostavnije od snov ideja ili emocija
ili bilo koje od tih unutarnjih stvar
Prvi je na ideju o atomu do�ao Demokrit iz Abd �Ne postoji ni�ta osim atoma i
praznog prostora; sve talo je mi�ljenje�. I to je bio sjajan po�etak. Tako si
pojavili i elektronski mikroskopi i ure�aji za cijep. atoma i obla�ne komore i mi,
veliki ljudi, zavirili srr svijet malih stvari.
Kad ste i�li u �kolu, vjerojatno su vam pokazali i del atoma, s njegovom �vrstom
jezgrom i elektron koji kru�e oko nje, i vjerojatno vam je re�eno: �At< su gradivni
elementi prirode�. Dobar poku�aj! Zgoi je to koncept i dijagrami prili�no lijepo
izgledaju, a] jednostavno nije istina.
Pokazalo se da su ti mali �vrsti atomi, u svojim skl nim malim orbitama, u stvari
samo paketi energije. ( da se pokazalo da zapravo nisu ni paketi energije, m
trenuta�ne kondenzacije polja energije... Naravno, ] �to znate, svaki atom gotovo
se u potpunosti sastoji �praznog prostora�, do te mjere da je gotovo ravno �t �to
ne propadnemo do poda svaki put kad poku�a sjesti na stolicu. A budu�i da je i pod
uglavnom praz gdje bismo mogli na�i ne�to dovoljno �vrsto da nas ] dr�i? Stvar je u
tome da smo �mi� - ili bar na�a tijel tako�er napravljeni od atoma.
A sada najnapredniji znanstvenici ukazuju na td takozvani �prazni prostor� unutar
atoma i izme�u r uop�e nije prazan; toliko je ispunjen energijom da dan kubi�ni
centimetar - jedan naprstak ili prostor li�ine pikule - sadr�i vi�e energije nego
sva �vrsta t u �itavom poznatom svemiru!
Dakle, �to ste ono rekli da je Stvarnost? ..
PROMJENA PARADIC
Krenimo jo� dublje
Znatno prije ranih gr�kih filozofa - i svakako znatno prije kvantne fizike -
indijski mudraci znali su da se ne�to va�no doga�a s onu stranu kraljevstva
osjetila. I hinduisti�ki i budisti�ki proroci mislili su, a to i dalje nau�avaju,
da je svijet pojavnosti, svijet koji vidimo svojim osjetilima maya ili iluzija te
da ne�to le�i ispod podru�ja materijalnoga, ne�to mo�nije i temeljnije, vi�e
�stvarno�, iako u potpunosti neopipljivo. Kao �to ukazuju mnogi spiritualni
tekstovi, postoji �vi�a stvarnost� koja je mnogo temeljnija nego �to je to
materijalni svemir i ima neke veze sa svije��u.
Upravo to otkriva i kvantna fizika. Ona ukazuje da se u samoj jezgri fizi�ke
stvarnosti nalazi potpuno ne-fizi�ka ravan, zvali je mi informacijom, valovima
vjerojatnosti ili svije��u. I ba� kao �to obi�no ka�emo da su atomi ono od �ega se
sastoji �stvarnost�, ako je ovo gledi�te ispravno trebali bismo re�i da je upravo
to podru�je inteligencije, koje postoji duboko u podlozi svega, ono �to svemir
�stvarno� jest.
Kada se vratio sa svojeg putovanja u svemir, NASA-in astronaut dr. Edgar Mitchell
do�ao je do ovoga zaklju�ka:
U jednom trenutku shvatio sam da je ovaj svemir inteligentan. On se kre�e u
odre�enom smjeru, a mi imamo neke veze s tim smjerom. I da kreativni duh, kreativna
namjera koja je oduvijek povijest ovoga planeta, dolazi iz nas, i da je oko nas -
�to je posve isto...
Sama svijest je ono fundamentalno, a energija-tvar produkt je svijesti... Ako
druga�ije po�nemo misliti o sebi i uspijemo se vidjeti kao kreativna, vje�na bi�a
koja stvaraju fizi�ka iskustva, ujedinjeni na razini egzistencije koju zovemo
svjesno��u, tada �emo ovaj svijet u kojem �ivimo po�eti gledati i stvarati na
prili�no druk�iji na�in.1
�to je dr. Mitchell i u�inio. Utemeljio je i pokrenuo Institut noeti�kih znanosti
(Institute of Noetic Sciences, IONS) kao istra�iva�ki institut koji znanstveno
istra�uje �misti�ne� predod�be o stvarnosti kakve je imao i sam, i kakve imaju i
drugi.
stvar koju mo�ete re�i o svoj toj kteswpst�i^ctjaLi�toj tvari, jest da je vi�e vmWh
mu
bita U
- dr. Jeffrey Satinover
PROMJENA PARADIGME
49
Primijetio sam da neki ljudi
misle kako je postavljati
pitanja poput ��to je
stvarnost?� besmisleno i da
nema veze sa
svakodnevnom realno��u.
No pretpostavimo na
trenutak da je vanjski �ivot,
onaj �tamo�, izgradila na�a
percepcija. Kako mijenjamo
temelj koji stvara taj svijet?
Isprobavamo li i mijenjamo
li stvari �tamo� u tom
svijetu? Pa, to je ne�to �to
ve�ina nas stalno poku�ava,
a nikad ne upali. Jeste li
ikad poku�ali pobje�i od
neke situacije i shvatili da
vas va�i problemi posvuda
prate? Pa, naravno da je
tako. To je zato �to niste iza
sebe ostavili svoj �iv�ani
sustav. I dalje jednako
reagirate na iste stare
podra�aje. Koji je dakle
bolji put? Znajte: stvarnost
u potpunosti ovisi o nama.
-MARK
i
Mo�da ve�a/istiniti ja stvarnost svijesti j
Mitchellova spoznaja poklapa se s iskustvima k su imali mistici kroz povijest, sve
do dana�njeg da Dr. Andrew Newberg, prou�avao je misti�na/�piriti na iskustva s
gledi�ta neuroznanosti i pisao o tom knjigama Why God Wan't Go Away: Brain Science
and< Biology of Belief (Za�to Bog ne �eli oti�i: Znanost o m gu i biologija
vjerovanja) i Mystical Mind: Probing the Biol of Belief (Misti�ni um: Isku�avanje
biologije vjerovanja),
On ka�e da ljudi koji su imali duboka misti�na! kustva i �vratili se� natrag
uobi�ajenom �ivotu, �i dalje c stvarnost smatraju stvarnijom, smatraju da ona
predst lja istinitiju, temeljniju formu stvarnosti; materijalni s jet u kojem
�ivimo za njih je vi�e sekundarna stvarno?
Zbog toga, ka�e dr. Newberg: �Zaista trebamo ] gledati vezu izme�u svijesti i
materijalne stvarnos bilo da se materijalni svijet mo�e izvesti iz svjesne stv
nosti ili da bi svjesnost sama bila temeljna tvar svemir
Mo�emo li ikad zaista znati? i
Tijekom 18. stolje�a, njema�ki filozof Immanuel Ki naglasio je da ljudska bi�a
nikad ne mogu uistinu sp< nati prirodu stvarnosti po sebi. Na�a istra�ivanja pi
�aju nam samo odgovore na ona pitanja koja postav] mo, a ona se temelje na
mogu�nostima i ograni�enjii na�ega uma. Sve �to primje�ujemo u prirodnom svi tu
(bilo osjetilima ili znanstvenim putem) prolazi ki filter na�e svijesti i odre�eno
je, bar u nekoj mjeri, sam strukturama uma. Stoga, ono �to vidimo jesu �fenon ni�,
odnosno interakcije izme�u uma i onog ne�eg i �zaista postoji tamo negdje�. Mi
stvarnost ne vidimo; vidimo samo svoju konstrukciju stvarnosti koju su izgi dili
neuroni na�eg mozga. �Stvar po sebi� zauvijek ne je skrivena.
)
Drugim rije�ima, znanost nam daje samo model s1 jeta, a ne sam svijet. Kako ka�e
Miceal Ledwith:
PROMJENA PARADIG
�Pa, znate, kvantni pogled na stvarnost nije sve niti njime sve zavr�ava. Sve oko
�ega se trudimo u povijesti znanosti jest proizvesti sve manje i manje nesavr�ene
modele kojima bismo izrazili prirodu onog �to postoji i, naravno, mo�da �e za nekih
dvadeset ili trideset godina kvantnu fiziku zamijeniti dublje i temeljitije
razumijevanje stvarnosti, bez obzira na to kako �e se ta odre�ena fizika nazivati.�
A budu�i da nam znanost daje te modele, i dalje ostajemo �mi� ono �ime se trebamo
pozabaviti, kako to nagla�ava dr. Andrew Nevvberg:
��to se ti�e toga �ivimo li mi ili ne �ivimo samo u velikom holodeku, to je pitanje
na koje nemamo nu�no pravi odgovor. Mislim da je to veliki filozofski problem s
kojim se moramo suo�iti, u smislu toga �to znanost mo�e re�i o svijetu, jer u
znanosti, mi smo uvijek promatra�i. Mi smo uvijek ograni�eni onim �to u kona�ni-ci
dopire u na� ljudski mozak i �to nam omogu�uje da vidimo i percipiramo stvari koje
vidimo i percipiramo. Tako da je lako pretpostaviti kako je sve to samo velika
iluzija iz koje se ne mo�emo izmaknuti kako bismo vidjeli o �emu se tu zapravo
radi.�
Razine stvarnosti
Kad baratamo pitanjima o prirodi, od kojih se napre�e um, od velike koristi mo�e
biti zamisao da istodobno postoje razli�ite razine stvarnosti, i da su sve one
stvarne. Drugim rije�ima, povr�inske razine su stvarne na svoj na�in; samo kad ih
uspore�ujemo s dubljim razinama ka�emo da nisu stvarno stvarne; one nisu �kona�na�
razina. Ruke i noge su stvarne; stanice i molekule su stvarne; atomi i elektroni su
stvarni. I svijest je stvarna. Kako ka�e dr. John Hagelin:
PROMJENA PARADIGME
Sje�am se kad sam prvi put nai�ao na ideju da sami stvaramo stvarnost u na�oj
svijesti i da je �fizi�ki� svijet samo konstrukcija. Upravo sam �itao Nature of
Personal Reality (Priroda osobne stvarnosti) Jane Roberts. Zatvorio sam o�i i
zamislio da zid ispred mene nije stvaran i da �u, kad otvorim o�i, mo�i vidjeti
kroz njega. Nije upalilo. Ili ipak jest?
Svakako, u mislima sam se dr�ao ideje da zid ne postoji, ali sve u vezi na�ina na
koji sam tamo sjedio, o�ekuju�i da me pod dr�i, da me gravitacija privla�i, sve je
to podr�avalo ideju da je svijet najstvarnija stvar koja postoji. Kad ujutro
ustajem iz kreveta i spu�tam noge na pod, iskreno vjerujem da je pod stvaran i da
nije iluzija, i da stvarno tamo nije nikakva rupa bez dna.
Svaka aktivnost koju poduzimamo pretpostavlja ne�to o stvarnosti. Ipak, rijetko to
svjesno propitujemo. Imamo svoje pretpostavke, a stvarnost im se pokorava, i tako
nikad ne vidimo ruku koja ju stvara. Tu se negdje skriva i zen pitanje: �Kako zvu�i
jedna stvarnost koja kolabira?�.
-WILL
51
Kratak odgovor <ajx pitai/vjeje Vi stvflr*v)st iluzorna, \zao i vm pitai/y'eje Li
stvarnost potpui/to
kao i sve druge i... glasio bi �da�. Tako da, kad bi fri�ao i postavio rekao bik -
da, to je u o. ALi stvcirje ujfl, jer u trenutku kad u�ete u odkw)s sn
kad
�Doslovno postoje razli�iti svjetovi u kojima �ivim� Postoji istina koja je na
povr�ini i dublja istina. Poste makroskopski svijet koji vidimo, a postoji i svijet
m samih, i svijet atoma, i svijet na�ih atomskih jezgri. Sv su to u potpunosti
druk�iji svjetovi.
Oni imaju svaki svoj jezik; imaju svaki svoju matem� tiku. Oni nisu samo manji;
svaki je potpuno razli�it, ali s komplementarni jer ja jesam moji atomi, a tako�er
je sam i moje stanice. Ja sam i moja makroskopska fizic logija. Sve je to istina.
To su samo razli�ite razine istine.
Dakle: l
i i
1. Sve je istina.
2. Ni�ta nije istina - to su sve samo modeli.
3. Mi se nikad ne mo�emo osloboditi vlastitog n na na koji sve percipiramo.
4. Pro�iruju�i svoju svijest, mo�emo percipirati s
5. Sve gore navedeno je istina.
6. Sve gore navedeno su modeli. !|
7. Ili... ''
Je li stvarnost demokratski proces? \
U na�im svakodnevnim �ivotima, u na�im odlu ma koje iz trenutka u trenutak donosimo
o stvarne je li doista rije� o demokraciji? Ili, da postavimo to d ga�ije, u kojoj
mjeri slaganje onih oko nas �ini da ne postane stvarno? Ako je u sobi deset ljudi,
i osam \ stolicu, a dvoje vide Marsovca, tko pati od iluzija?
Vra�aju�i se poglavlje unatrag, mogli bismo re�i je paradigma jednostavno
najuobi�ajenija op�eprih �ena predod�ba (model) o tome �to je stvarno. Glasova
obavljamo svojim djelima, i to onda postaje stvarno.
Ono bitno u svemu ovome jest: stvara li svijest stv nost? Je li to razlog �to se
nikad nitko nije pojavio s p vim odgovorom - jer stvarnost JEST odgovor?
52
PROMJENA PARADK
m
� �to pretpostavljate o stvarnosti? Koja je temeljna pretpostavka koju imate svaki
dan?
� Jeste li ikad mislili o tome od �ega su misli sa�injene?
� Mo�ete li navesti jedan primjer toga kako va�e misli postaju stvarnost?
� Je li pisanje odgovora na prethodno pitanje jedan takav primjer?
� �to su snovi? Ako su i snovi i percepcija prvenstveno mo�dana aktivnost, za�to
vjerujete da je vanjski svijet stvarniji?
� Koji svijet se �ini stvarnijim?
� Koja je razlika izme�u stvarnosti i va�e percepcije stvarnosti?
� Kako �e promjena paradigme promijeniti va�u percepciju stvarnosti?
� Mo�ete li promijeniti va�u percepciju stvarnosti bez promjene va�e paradigme?
� Koje su sada boje va�e nao�ale?
okvir otjeU>vat<vjw, ^
, utûttar kojih oci vtde. uou stvara svew�u.r koji Prugl^M rljeo'tma, iâ�je um.
ugra�en u. U
HENBVK SKOLIMOWSKI
om.
Ovaj svijet Kap rose A ipak...
- Kobayashi Issa
II
Ako je sve �to percipiram temeljeno na! Sonorne �to ve� znam, kako �u ikada vidje
ne�to novo? Ako nikada ne vidim ni�tai
i
novo, kako �u se promijeniti? Kako �u ras
Nakon putovanja kroz najnejasniji i najma poznat pojam - Stvarnost - dobro je malo
se v titi pravoj znanosti. Provjerenoj, potvrder prihva�enoj. Koja proturije�i
na�inu na koji ve�ina Iju kako vjeruju, vidi stvari.
vi4iM.kustei pliva�i i rov&ocL,
skaka�i u vis, trka�i, diza�i
utega i drugi sporta�i vje�baju
�to rade, koriste�i sva osjetila
kako bi postigli potpueu*
slnutlaclju. ukupne aktivnosti
koju �ele razviti, to se Isprva
mo�e olnltl vrto otka�enim.,
osobito natjecateljski raspolo�enih testosteron� koji ba� I ne
pronlku-utl u vrijednost
vje�bala koje se sastoji od
sjedenja sa zatvorekum ool^vta,
ali do sad je apsolutno dokaza vu> da to fuvO&ciovu.ra i postalo je
56
Tko vidi �to?! I
i
Pet je povezanih razina rada mozga. Upravo ste � djeli� svako od ovih slova. Va�e
o�i nisu �vama� sar poslale sliku svakog od tih slova. Va� mozak obradic vizualni
podatak koji mu je poslan kroz va�e o�i ka bi izgradio ta slova.
Radi to na na�in da prvo razbije nadolaze�e impul u osnovne oblike, boje i uzorke.
Tada zapo�inje te uz( ke uskla�ivati s pohranjenim sje�anjima na sli�ne stv ri,
pridru�uju�i im emocije i daju�i zna�enje doga�a ma, povezuju�i sve to zajedno u
integriranu �sliku� i 5 lju�i bljeskove te slike u frontalni re�anj �etrdeset puta
sekundi. Upravo tako. Mi �ak ni ne vidimo kontinuii no. To je vi�e kao bljeskaju�i
film.
To zna�i da va� mozak oboji sve �to vidite. Recin da gledate u �umu. Va� mozak u
stvari boji svaki list i svakom drvetu koje vidite. Oboji ih povezuju�i ih sa sj
�anjima, ili neuronskim mre�ama zadu�enima za li�e boju, veli�inu, oblik, i nekako
sve to spoji. �
VID I PERCEPC]
To zvu�i posve nevjerojatno i proturje�i lako�i s kojom skaku�emo po svijetu. Pa
kako su neurofiziolozi do�li do ovakve sheme?
Je li to nos na va�em licu?
Prou�avaju�i pacijente pogo�ene mo�danim udarom, znanstvenici su shvatili kako
mozak gradi vizualne slike. Netko bi do�ivio mo�dani udar i mali dio mozga prestao
bi mu raditi. Znanstvenici bi potom vidjeli na koji to na�in utje�e na vizualni
osje�aj pacijenta.
Jedan primjer govori o osobi kojoj je mo�dani udar izbrisao djeli� mozga u kojem se
obraduju vizualne informacije. Bio je to dio zadu�en za (kako se pokazalo) obradu
noseva. Taj �ovjek vi�e nije mogao vidjeti nose-ve. Mogao je vidjeti sve na osobi
koju gleda, ali ako ste na tu osobu nalijepili golemi crveni klaunovski nos, te
upitali pacijenta u �emu je razlika, on nikada ne bi spomenuo nos. �ak i na upadicu
�Ma dajte, Bob sigurno ima nos� odgovorio bi kako ni�ta nije neobi�no. Sve drugo
vidio bi savr�eno, tako da je bilo o�ito kako o�i �alju sve signale. Ali kad je u
pitanju bio nos, kao da su nedostajale neke kockice u glavi. Umjesto da zapravo
vidi nos (klaunovski ili neki drugi), vidio bi nos za kakav je zami�ljao da bi ga
promatrana osoba �trebala� imati.
Dokazi da vidi zapravo mozak, a ne o�i, pokazuju se i na manje dramati�noj razini:
mjesto na kojemu vidni �ivac kroz o�nu duplju prolazi u pozadinu mozga, ne sadr�i
vizualne receptore. Zbog toga biste o�ekivali da �emo, ako zatvorimo jedno oko, u
sredini vidjeti crnu to�ku. Ali to nije slu�aj. To je zato �to boju slici pridaje
mozak, a ne o�i.
Jo� podataka...
Znanstvenici su otkrili da se, ako mjere elektri�ne signale koji izlaze iz ne�ijeg
mozga (koriste�i CAT ili
VID I PERCEPCIJA
"bombardiraju, vias. velilee
ulcrzt u n-a�e tijelo i mi ik obra�ujtnw. ulaze u. vms. k,rox osjefcilM orqâwt i
sve se vi�e i vize -filtriraju., vm sv/akaom. . tlo tliwl\M.raviM) i, Evô, u.
svijesti, se
- dr. se. Candace Pert
�to je ono �to ne mogu,
a �elim vidjeti? Kako moje
emocije utje�u i uzrokuju
moju percepciju stvarnosti?
Kako mogu opaziti ne�to
novo ako sam zapela u
svojoj staroj paradigmi? �to
sam spremna promijeniti
kako bih druk�ije opa�ala
stvarnost? Kako promjena
na�ina na koji opa�am mo�e
promijeniti moju stvarnost?
Ho�e li biti bolja?
Druga�ija? Oboje?
- BETSY
58
PET skenere, primjerice) dok ovaj gleda u neki obje pa onda opet dok samo zami�lja
taj objekt, u oba slu ja aktiviraju ista podru�ja u mozgu. Vizualiziranje jekta,
dok su o�i zatvorene, proizvodi identi�ne m dane uzorke kao i samo gledanje
objekta.
Ne samo da mozak ne pravi razliku izme�u one �to vidi u okolini i onoga �to
zami�lja, nego se �ini ne pravi razliku ni izme�u aktivnosti kad ju izvo< kad ju
samo vizualizira. Prvi je to otkrio dr. Edmund: cobson (tvorac progresivne tehnike
za opu�tanje u svi smanjivanja stresa) 1930. godine. Zatra�iv�i od is tanika da
zamisle neku fizi�ku aktivnost, otkrio je v suptilno pomicanje istih onih mi�i�a
koji bi se pomk da je rije� o stvarno izvo�enoj fizi�koj aktivnosti. C informaciju
dobrano su iskoristili sportski natjecat �irom svijeta.
Istina o percepciji
Percepcija je slo�en i mnogostran proces koji po�i: kad na�i osjetilni neuroni
uhvate informaciju iz okoli i po�alju je u obliku elektri�nih impulsa mozgu. Kao s
�iva stvorenja, i mi imamo ograni�en kapacitet za uli ne informacije. Ne mo�emo
vidjeti infracrveno svjei ni osjetiti elektromagnetska polja kao �to to mogu pt (ta
im sposobnost slu�i za navigaciju). Me�utim, kc �ina informacija koja se ulijeva
kroz pet osjetila je zaj njuju�a - negdje u redu veli�ine od 400 milijardi bito po
sekundi.
O�ito je da svjesno ne primamo niti obra�ujemo izbliza tako veliku koli�inu
podataka - istra�iva�i L vore o samo oko dvije tisu�e bitova koji se probiju na�e
svijesti. Tako, budu�i da se mozak prima posla nastojanju da za nas stvori pri�u o
svijetu�, kako to 1 �e dr. Andrevv Newberg, �on se mora rije�iti gomile s vi�nih
podataka�.
Primjerice, dok �itate ove rije�i, iako va�a osjetila i gistriraju temperaturu sobe
u kojoj sjedite, osje�aj k
VID I PERCEPC
va�e tijelo ima sjede�i na stolici, teksturu odje�e koja vam dodiruje ko�u, zujanje
fri�idera i miris va�ega �ampona, prili�no ste nesvjesni svega toga dok se
fokusira-te na rije�i u ovoj knjizi. Dr. Newberg nastavlja:
�Mozak mora obraditi nevjerojatnu koli�inu informacija koje su nam zapravo nebitne.
�ini to tako da im prije�i pristup. A to �ini spre�avaju�i da odre�eni odgovori i
odre�eni dijelovi �iv�ane informacije u kona�-nici prodru do na�e svijesti, i dok
sve to radimo, mi ignoriramo stolicu na kojoj sjedimo. Tako je s analizom
poznatoga. A tu je i analiza nepoznatoga...
Ako vidimo ne�to �to na� mozak ba� i ne mo�e identificirati, mi posegnemo za ne�im
�to je sli�no. ('Nije vjeverica... ali ne�to jako nalik na nju.') Ako ne postoji
ni�ta dovoljno blisko, ili ako je rije� o ne�emu za �to znamo da nije stvarno, mi
to odbacujemo govore�i: 'Bit �e da mi se u�inilo'.�
Dakle, mi zapravo ne percipiramo realnost; mi vidimo sliku realnosti koju je
izgradio na� mozak na temelju ulaznih osjetilnih podataka, plus nebrojenih
asocijacija izvu�enih iz nepreglednih neuronskih mre�a na�ega mozga. �Ovisi o tome
kakva su bila va�a iskustva�, ka�e dr. Newberg, �a na�in na koji na kraju
obra�ujete podatke zapravo stvara va� vidljivi svijet... Mozak je to �to kona�no
percipira stvarnost i stvara za nas na�e tuma�enje svijeta�.
Emocije i percepcija
Istra�ivanje koje je vodila dr. Pert pri Nacionalnim zdravstvenim institutima
(National Institutes of Health) ukazuje da je to kako �emo i ho�emo li ne�to
percipirati odre�eno ne samo na�im vjerovanjem o tome �to je stvarno, nego i onim
�to osje�amo u vezi s tim �to na�a �ula zapa�aju. Ona ka�e: �Na�e emocije odre�uju
�to je vrijedno da na to obratimo pa�nju... Odluka o tome �to
Na� vozate i rnzLt-teu tzmt�u o^vog �to se zbiva Izvai/v vms, i ovu>g �to se zbiva
u
- Joe Dispenza
Ne postoji
�to bi bilo ^veovtsiô od o\M>ga �to se zbiva
- dr. se. Fred Alan Wolf
VID I PERCEPCIJA
59
JE LI TO MACA NA VA�EM NOSU?
istra�iva�i su \MA�XLt sugestiji u pokusi*!
�prostor u kojem. MJe bilo
vertikali/lik LLûjn; tjedniku^
kasi-uje, kad su nâcl�e stavili
u �nomtaLiAi� prostor,
oi/vi i/usu mogli vidjeti.
s vertlkali/vim.
(kakvaje primjerice stolica s i-uigaioia) i. ) su se sudarali s
�e postati misao koja se probila do svijesti, a �to �e os ti neprobavljeni misaoni
uzorak zakopan u dub razini tijela posredovana je receptorima�.
Kako to ka�e Joe Dispenza: �Emocije su napravlje tako da kemijski u�vrste ne�to u
dugotrajnu memor Zato ih imamo�. Na�e emocije spojene su na niskoj zini vizualne
obrade podataka, negdje blizu prvog 1 raka u tom procesu. S evolucijske to�ke
gledi�ta to i smisla. Ako hodate stazom i pred vas isko�i tigar, vi � tu sliku
obraditi i po�eti bje�ati i prije nego �to shval za�to to �inite.
�etiri stotine milijardi bitova u sekundi. �ak i 1< izbacimo sve ono �to smatramo
nestvarnim (Marso\ i sve ono �to smatramo neva�nim (miris �ampona), preostaje mnogo
bitova. Emocije im daju njihovu re tivnu te�inu ili va�nost. One su dobro umre�ena
prt ca percepcije. One nam pru�aju i jedinstvenu spos< nost da ne vidimo ono �to
jednostavno ne �elimo vid]
Na�e se o�i �itavo
izreSu. om se kre�u �itavim. ovikK poLjevu ei/vergtje - pn za�to se ovukn foteusi-
rflju i propu�taj u
jedi/�> podru�je, a drugo w&.
vidimo ovu} �to � vjerovati. A otere�en�) se od stvari- teoje su vuxvw. previ�e
i/tepozi/u?te tt-t iêugodtê.
Paradigma i percepcija i
Dakle, ako mi stvarnost gradimo od ve� postoje' pohranjenih sje�anja, emocija i
asocijacija, kako ika opa�amo ne�to novo?
Klju� je novo znanje. Pro�iruju�i svoju paradign svoj model onoga �to je stvarno i
�to je mogu�e, dodc mo nove opcije popisu koji na� mozak nosi sa sobe Upamtite, taj
popis je samo radni opis stvarnosti koji temelji na na�em osobnom iskustvu; to nije
stvarnost tna. Novo znanje mo�e otvoriti na�u svijest novim tij vima i razinama
percepcije i iskustva.
Nova informacija je va�na, ali potpuno znanje ukl �uje i razumijevanje i iskustvo.
Ako �elite da netko c zna kako je to jesti breskvu, mo�ete mu dati informa ju o
tome: �So�na je, slatka, klizi...�, ali on to nikad ni zaista znati dok god sam ne
ku�a breskvu. Zato, da b mo pro�irili svoju paradigmu i otvorili se ve�em �h tu, mi
trebamo i iskustva. �
VID I PERCEPC
Primjerice, kad ste zadnji put svoj um doveli do usijanja? Kad ste zadnji put
u�inili ne�to �to do te mjere ne nalikuje na vas da ste ostali stajati otvorenih
usta, govore�i �ne vjerujem da sam to napravio�?
U Putovanju u Ixtlan, Carlos Castaneda prisje�a se jedne od Don Juanovih lekcija:
�Uhoditi sam sebe�. Drugim rije�ima, prou�iti svoje navike onako kao �to lovac
prou�ava plijen, tako da se mo�ete uhvatiti dok radite ne�to iz navike i napraviti
ne�to posve novo.
Jednom kad smo shvatili da smo u stanju iskusiti �ivot jedino unutar granica onoga
�to ve� poznajemo, postaje jasno da, ako �elimo �iri i bogatiji �ivot, ako �elimo
vi�e mogu�nosti za rast, ako ho�emo posti�i vi�e i biti sretniji, moramo sami sebi
dati zamah postavljaju�i Velika Pitanja, pro�ivljavaju�i nove emocije i pakiraju�i
vi�e podataka u svoje neuronske mre�e.
Mi stvaramo svoj svijet
Kad se sve zbroji, bar u mjeri do koje se znanost do danas razvila, vrijedi
sljede�e: mi stvaramo svijet koji opa�amo. Kad otvorim o�i i pogledam oko sebe, to
�to vidim nije �svijet�, nego svijet koji je moja ljudska sen-zorna oprema sposobna
vidjeti, svijet koji mi moj sustav vjerovanja dopu�ta vidjeti i svijet za koji je
mojim emocijama stalo da ga vidi ili pak ne vidi.
Iako se opiremo ovoj predod�bi i �elimo vjerovati da postoji �stvarari svijet� koji
svi mo�emo primijetiti i usuglasiti se oko toga, �injenica je da ljudi �esto - a
mo�da i uvijek - iste stvari opa�aju druga�ije. Primjerice, kad se vi�e osoba
prisje�a nekog zlo�ina (kao �to je to slu�aj u klasi�nom japanskom filmu Rashomon),
verzije onoga �to se �zaista dogodilo� u mnogome se razlikuju - ne samo kad je
rije� o sitnim detaljima zlo�ina, nego i kad je rije� o pojavnim karakteristikama
(boja kose, visina, odje�a) i �rtve i po�initelja. Svaki svjedok zlo�ina vjeruje da
je njegova ili njezina pri�a to�na, ali ono �to oni zaista imaju samo je njihova
vlastita percepcija doga�aja.
Nedavno sam �uo pri�u o osiguravaju�em dru�tvu koje je poku�avalo istra�iti
odre�eni problem koji se ponavljao u Saskatchevvanu. Naime, kada piloti lakih
aviona zapadnu u nevolje s motorom, svoje letjelice obi�no nastoje prizemljiti na
najbli�em autoputu koji izgleda relativno prazan. Kad jednom slete i uspore, obi�no
im uzmanjka inercije da se jo� i maknu s ceste. (Vjerojatno su sretni �to su uop�e
�ivi). Vi�e puta se dogodilo da se voza�i, voze�i tom autocestom, zabiju u avion, a
kad bi ih policija pitala kako se to dogodilo, oni bi skoro uvijek odgovarali da
nisu vidjeli nikakav avion. U jednom trenutku su vozili, u sljede�em su udarili o
ne�to. Osiguravaju�e dru�tvo otkrilo je kako je razlog �to se ovo doga�a taj �to je
mali avion zadnja stvar koju voza� o�ekuje vidjeti na cesti, pa ga zato zaista i ne
vidi.
-MARK
VID I PERCEPCIJA
61
Jtdivd fUi<w. leojt se vrti u t^n�em. Kôzg teojl stoto sposobm. vidjeti.
- Ramtha
KOJI K.... !?: VARIJANTA ZE�JE RUPE
Primili smo dosta e-mailova
u kojima nas ljudi pitaju
za�to stalno re-editiramo
film. �ini se da su njihove
omiljene scene izbrisane i
da su dodane nove. Neki
ljudi bili su �ak i prili�no
ljuti. Ali mi nismo ni�ta
editirali! �ak i kad bismo to
gledateljima rekli, nisu nam
vjerovali. Izgleda da, kako
se novo znanje odmata,
njihove svijesti dobivaju
pristup druk�ijim
dijelovima filma.
Tako smo odlu�ili da bismo
zaista mogli: zamijeniti sve
stare intervjue novim
materijalom, dodati jo� sat
vremena novih intervjua i
animacije, i restrukturirati
dramatski dio. Bit �e
zanimljivo vidjeti bi li se itko
izgubio u toj Ze�joj Rupi!
- WILL
Mi stvaramo svoj svijet, �itavo vrijeme i na bezt na�ina. Vid i percepcija jedni su
od najo�itijih, zn stveno potvrdljivih na�ina na koje to radimo. Vrho\ pitanje
glasi: da li to tu prestaje? Je li to granica na; utjecaja na svijet koji vidimo?
Jo� korak dalje ]
Kako ne biste pomislili da je znanost do kraja do] �ila zagonetku vida, evo jo�
jednog skoka dublje u zna -ve�-koju rupu.
Karl Pribram revolucionirao je na�in na koji ljudi i sle o mozgu opisuju�i ga
esencijalno holografskim. ' je rekao da se obrada podataka u mozgu zbiva pos^ da
istodobno te da poput holograma svaki dio sad cjelinu. Ve� to je bilo dovoljno
neobi�no, no onda je model primijenio i na to kako opa�amo. Rekao je ka je svemir
esencijalno holografski, a sam razlog zbog 1 jeg osje�amo da jesmo �u� stvarnosti,
umjesto da sai �opa�amo� stvarnost, jest u tome �to se na� mozak ho grafski spaja s
�onim vani� (u tom slu�aju nestaju pri tor i vrijeme)1 i tako nade opa�anje ne samo
da se ob duje u mozgu, nego se izmje�ta izvan mozga i pro�ii s �onim vani�.
I zato, bez obzira koliko kvalitetne bile nao�ale! gledanje virtualne stvarnosti,
one vas nikad ne�e pi puno uvjeriti u to da ste �u� toj stvarnosti.
Ali ako je stvarnost holografska, je li ju mogu�e ravno opaziti? Na�a osjetila su
ograni�ena; ona su I lupi za kola�e koji se utiskuju u tu stvarnost. Me�uti
istra�iva�i svjesnosti izvje��uju kako je mogu�e svi iskusiti u potpunosti,
izravno, �itav svemir i svako zr: pijeska odjednom. A s tog je gledi�ta sve - sve
�to op �amo osjetilima - maya, iluzija. I tako su na kraju sve samo gledi�ta.
;
' Zapravo je rije� o promjeni odnosa frekvencije i faze.
62
VID I PERCEPC
� Kako va�a paradigma ili stav utje�e na ono �to vidite?
� Koje emocionalno stanje u sebi naj�e��e zati�ete? Kako to stanje utje�e na va�e
opa�anje?
� Mo�ete li vidjeti i�ta �to postoji izvan tog emocionalnog stanja?
� Ako opa�ate samo ono �to vidite, kako mo�ete opaziti bilo �to novo?
� �to ste spremni u�initi kako biste opazili ne�to novo?
� Za�to ne vidite aure?
� Odakle nam dolazi ova nova percepcija?
L_wdwite Flecle, poljstei epi.stew.oLog i culterobioLog teoji-je cmdacicu�;
Tkon*.UL,a KmMvm xa v^tc�o\io procui�Ljflcije paradigmi, pri.cn.yetw)je feflteo
.ad i-cu. se eW dn prou.cnvnju. cn.i.lerosteopsfee uzortee, i-s to uop�e cne cKogu
woi.cu.ti.. Ne vide �toje tncu.o.
s drw.ge stracve, cesto vide o\m> oegn tncno ctecun. Kako to cno�e biti?
jediôstnvcicv. svnteo opa�acvje, posebice sofisticiracvi obLici vjn, zncity'evajw
strogi trecu.ag i razvoj. Nnteoct cveleog svi stwdeciti pooicvju. Vidjeti ocvo �to
trebaju, vidjeti.
RICHARD FEVNMAN
teorija.
druge skraM, uop�e ntvuavu tjM. da jw odbaotM�) Ili
Oni koji ne ostanu �okirani nakon
�to se prvi put susretnu s kvantnom^
teorijom, uop�e ju nisu shvatili.
- Niels Bohr, j
1922. godine nagra�en Nobelovom ] nagradom za rad na strukturi atoma \
Ako ljudi poput dobitnika Nobelove nagrac razumiju kvantnu teoriju, kakve su tek
na�e se? �to napraviti kad vam stvarnost pokuc vrata i ka�e vam stvari koje su
zbunjuju�e, nerazurr i zagonetne? Na�in na koji reagirate, na koji nasta\ �ivjeti i
kakve mogu�nosti vidite, mnogo govori o 1 kakvi ste, ali to je ve� zagonetka za
sljede�e pogk U ovom trenutku, hajdemo malo naklapati o elekt: ma, fotonima i
kvarkovima, i o tome kako ne�to te si�u�no (ako to jest ne�to) mo�e biti toliko
nedoku i tako rascijepiti na� dobro ure�eni i shvatljivi svij
oru�e za Poznato susre�e nepoznato
to je doista
sustava teoje &m�> Ikada - dr. se. David Albert
66
Klasi�na Newtonova fizika temeljila se na prom, njima �vrstih, svakodnevnih
objekata obi�noga is tva, od jabuke u padu do orbitiranja planeta. Njezin koni
stalno su iznova testirani i dokazivani, i njihov; ljanost protegnula se kroz
nekoliko stotina godina su jasni i mnogo su pridonijeli predvi�anju fizic pona�anja
- �to se lijepo vidi i u trijumfu industr: revolucije. Ali potkraj 19. stolje�a,
kad su fizi�ari p< razvijati oru�e pomo�u kojeg mogu ispitivati najsi razine tvari,
otkrili su ne�to vrlo zbunjuju�e: Newt<
KVANTNA F:
li
va fizika nije funkcionirala! Nije mogla ni objasniti niti predvidjeti rezultate do
kojih su dolazili znanstvenici.
Tijekom sljede�ih stotinu godina, razvijen je potpuno nov znanstveni jezik koji �e
objasniti svijet posve maloga. Poznato kao kvantna mehanika ili kvantna fizika (ili
jednostavno kvantna teorija), ovo novo znanje nije zamijenilo newtonovsku fiziku,
koja i dalje sasvim dobro mo�e objasniti svijet velikih, makroskopskih objekata.
Prije bi se reklo da je nova fizika izmi�ljena kako bi (hrabro) zakora�ila tamo
gdje nevvtonovska fizika nije mogla: u subatomski svijet.
�Svemir je vrlo �udan�, ka�e dr. Stuart Hameroff. ��ini se da postoje dva kompleta
zakona koji upravljaju svemirom. U na�em svakodnevnom, klasi�nom svijetu, pri �emu
otprilike mislim na na�e mjere za veli�inu i protok vremena, stvari su opisane
Newtonovim zakonima kretanja, postavljenim stotinama i stotinama godina ranije...
Me�utim, kad do�emo do malih veli�ina, na razinu atoma, tu stupa na snagu drugi
komplet zakona. To su kvantni zakoni.�
�injenica ili fikcija?
Ono �to je otkrila kvantna teorija za um je toliko zbu-njuju�e da zvu�i kao
znanstvena fantastika: �estice mogu biti na dva ili vi�e mjesta u isto vrijeme.
(Nedavno je eksperiment pokazao da se jedna �estica mo�e nalaziti i na �ak 3000
mjesta!) Isti �objekt� mo�e se pojaviti kao �estica, na odre�enom mjestu ili kao
val rasprostrt kroz prostor i vrijeme.
Einstein je rekao da ni�ta ne putuje br�e od svjetlosti, ali kvantna fizika je
pokazala da subatomske �estice, kako se �ini, komuniciraju trenuta�no bez obzira na
me�usobnu udaljenost.
Klasi�na fizika bila je deterministi�ka: u zadanim uvjetima (kao �to su polo�aj i
brzina kretanja objekta), mogu�e je sa sigurno��u utvrditi kamo �e objekt oti�i.
Kvantna fizika je probabilisti�ka: ne mo�ete nikada s potpunom sigurno��u znati
kako �e neka stvar ispasti.
KVANTNA FIZIKA
Pojasu, prvi je put primije�ao cvjeta ctel fizi�ar mbx PLan^te, 1900. godli/v�.
To je Lflttk^slen ryec koja
tdiMStavvm ozna�ava \zo\icivw.
tti kvantitetu., ali teortsti. se
teateo bi. czvM�ila kvnjkvtflkvju
jedivu.ou bilo teojeg
flzLoteog svojstva, teao �to &u
ettergija ili tvar.
67
Ako �elite uprijeti prstom.
an jed^vu. od filozofskih razLlten I
i/M.ehfli/\itee I tw.ehflku.tee, iovuka je to ta stoje] telnsl& Izgra�enu* m*
temelju, za �to n/u rini/uas zw)wo daje fantazija: knoguokvost da se stvari pasl\Mo
promatraju...
je tu. odlu�an, rez. - dr. se. David Albert
Klasi�na fizika bila je redukcionisti�ka: temeljila s> pretpostavci da samo
poznavaju�i odvojene dijelove na�no mo�ete shvatiti cjelinu. Nova fizika vi�e je
orj ska i holisti�ka; ona svemir oslikava kao jedinstvenu linu, �iji su dijelovi
me�usobno povezani i utje�u je na drugoga.
�to je vjerojatno jo� va�nije, kvantna je fizika u sala o�tru kartezijansku razliku
izme�u subjekta i ol ta, promatra�a i promatranog, koja je dominirala zna: �u vi�e
od 400 godina. :
U kvantnoj fizici, promatra� utje�e na objekt ko promatra. Ne postoje izolirani
promatra�i mehanici svemira, nego sve sudjeluje u svemiru. (To je toliko Vc da �emo
o tome govoriti i u posebnom poglavlju).
Da ti pamet stane #1 - prazni prostor
Krenimo od ne�ega �to nam je svima poznato. Je od prvih pukotina u strukturi
Newtonove fizike bi otkri�e da su atomi, koji su prema pretpostavci 6 gra�evni
elementi fizi�koga svemira, ve�im dijelom pravljeni od praznoga prostora. Kako
praznog? Akc memo da ko�arka�ka lopta predstavlja jezgru vod va atoma, elektron
koji oko nje kru�i nalazit �e se ( desetak kilometara dalje - a sve u me�uprostoru
b prazno. Sjetite se toga kad pogledate oko sebe: sve �to se tamo uistinu nalazi su
sitne, sitne to�kice ma je, okru�ene ni�im.
Zapravo, i nije ba� tako. Ono �to bi trebala biti �p nina� u biti nije prazno jer
sadr�i goleme koli�ine ; tilne, mo�ne energije. Znamo da se energija povec kako
idemo na dublje razine tvari (nuklearna enei je, primjerice, milijun puta mo�nija
od kemijske em je). Znanstvenici sada ka�u da vi�e energije ima u p tomom
centimetru praznoga prostora (veli�ine pit nego u svoj materiji poznatoga svemira.
Iako znanstv ci to ne mogu izravno izmjeriti, oni vide u�inke tog n neizmjerne
energije.1
1 Za vi�e informacija o ovome, potra�ite �Van der VVaal Forces� i � mir Effect�
'
KVANTNA F]
Da ti pamet stane #2 - �estica, val ili valo�estica?
Ne samo da postoji �prostor� izme�u �estica, nego su znanstvenici, dok su zalazili
dublje u atom, otkrili i to da subatomske �estice (sastavni elementi atoma) nisu
�vrste. A pokazalo se da imaju i dvostruku prirodu. Ovisno o tome kako ih
promatramo, one se mogu pona�ati i kao �estice i kao valovi. �estice se mogu
opisati kao zasebni, �vrsti objekti koji zauzimaju odre�eno mjesto u prostoru.
Valovi, s druge strane, nisu lokalizirani ni �vrsti, nego rasprostrti, poput
zvu�nih valova ili valova na vodi.
Kao valovi, elektroni ili fotoni (�estice svjetla) nemaju preciznu lokaciju, nego
egzistiraju kao �polja vjerojatnosti�. Kao �estice, polja vjerojatnosti
�kolabiraju� u �vrste objekte koje je mogu�e locirati na odre�enom mjestu i u
odre�eno vrijeme.
Zapanjuju�e je to �to tu razliku, po svemu sude�i, stvara promatranje ili mjerenje.
Nemjereni, nepromatra-ni elektroni pona�aju se kao valovi. �im ih podvrgne-mo
promatranju tijekom eksperimenta, oni �kolabiraju� u �estice i mogu se locirati.
Kako ne�to mo�e istodobno biti �vrsta �estica i meki, neprekinuti val? Vjerojatno
mo�emo rije�iti taj paradoks ako se sjetimo onog �to smo ranije ve� rekli: �estice
se pona�aju kao val ili �estica. Ali �val� je samo analogija. Ba� kao �to je i
��estica� samo analogija iz na�eg svakodnevnog svijeta. Tu predod�bu o valu
u�vrstio je u kvantnoj teoriji Erwin Schrodinger, koji je svojom znamenitom �valnom
jednad�bom� matemati�ki izra�unao valne vjerojatnosti �estica prije promatranja.
U nastojanju da objasne kako doista ne znaju s �ime imaju posla, ali i da naglase
kako takvo �to, ma �to god to bilo, nikada nisu vidjeli, neki fizi�ari odlu�ili su
ovaj fenomen zvati �valo�estica�.
Da ti pamet stane #3 -kvantni skokovi i vjerojatnost
Prou�avaju�i atome, znanstvenici su otkrili da kad se elektroni kre�u oko jezgre iz
orbite u orbitu, oni se
KVANTNA FIZIKA
NIZ ZE�JU RUPU �ESTICE
formulirao svoju valû
jedi/uad�bu, vvemer HelseiA-berg
ustt-je problem, rije�io koriste�i
rice. Ali fu-ateâtltea je bila i/vejascu*, alje se w.ogla
dovesti u vezu. s vUflim. Iskustven*. I iA.ye se lijepila za je�ile leao �to to
cli/u �val�, pa s.u
: u feorlst jlkvad�be. obje s.u saw�> ai>valoglja.
Za mene, ova je znanost zapanjuju�a zbog svojih implikacija. Najprije, pona�a se
poput magije. Pona�a se onako kako sam kao dijete zami�ljao da se sve stvari
pona�aju. Dakle, �to bismo sad rekli o tom dje�aku i njegovim snovima i ma�tanjima?
Je li bio pun iluzija? Mo�da. Ali, zanimljivo, kvantna mehanika �ini se upravo
magi�nom. Pitanje je gdje se nalazi linija koja odvaja �udni, �a�avi, kvantni
svijet i veliki, naizgled �vrsti svijet? Otkad sam bio tinejd�er, uvijek sam se
pitao jesam li na�injen od subatomskih �estica koje rade zbilja �udesne stvari...
Je li onda mogu�e da sam i ja sam sposoban za zbilja �udesne stvari?
-MARK
69
i! i
I
Kad je subatomstel �objekt�
u. zvovu. vali/um statue, t/\Xje sigurna �to �e omv postati u trenutku, kad ga
locira, on.postoji, vi�estrukih WLogu.6vios.ti. To stalke zove se superpozlclja. To
je poput bacanja u \myoovu)J sobt. Qltda\M, tak I vMkon- stoje iôvot� pao vm stol,
ae kno�en�) ne�ije Li. pisano III glava, �im se upali svjetlo, superpozlclja
�kolabira� I ia-ov&uS postoje plsmuo III glava. Poput paljena
svjetla, mjereiAj'e vala kolabira kvanti/vokviehanicku superpozlelju, a cestica se
javlja u
70
kroz prostor ne kre�u na na�in na koji to �ine ot objekti. Nestanu s jednog mjesta
iz jedne orbite i po se u drugoj. To je nazvano kvantnim skokom.
Kao da ve� to ne kr�i dovoljno pravila zdravoraz ske realnosti, otkrili su tako�er
da ne mogu to�no o diti gdje �e se elektroni pojaviti ili kada �e napraviti s
Najbolje �to su mogli u�initi jest da su odredili vjeri nosti (Schrodingerova valna
jednad�ba) novoga p �aja elektrona.
�Stvarnost koju iskustveno do�ivljavamo neprc no se iznova stvara u svakom trenutku
iz tog bai vjerojatnosti�, ka�e dr. Satinover, �No najtajnoviti tome je to �to se
ne mo�e znati koja �e se od njih, 12 bazena vjerojatnosti, zaista i dogoditi - to
nije odn no ni�im �to bi bilo dijelom fizi�koga svemira. Ne po: proces koji bi to
odre�ivao.� :
Ili, kako se �esto ka�e: kvantni doga�aji jedin istinski slu�ajni doga�aji u
svemiru.
Da ti pamet stane # 4 - Na�elo neodre�ene
U klasi�noj fizici, sva svojstva koja se pripisuju jektu, uklju�uju�i njihovu
poziciju i brzinu, mogu s> mjeriti precizno��u koju ograni�ava samo na�a tehn gija.
Ali na kvantnoj razini, kad god mjerite neko s stvo, kao �to je brzina, ne mo�ete
dobiti precizan izra drugoga svojstva, kao �to je primjerice pozicija. . znate gdje
se ne�to nalazi, ne mo�ete znati koliko 1 se kre�e. Ako znate koliko brzo se ne�to
kre�e, ne zi gdje je. I bez obzira na to koliko je precizna ili nap na tehnologija,
nemogu�e je prodrijeti kroz taj veo preciznosti.
Na�elo neodre�enosti (naziva se i na�elom nesigu sti) formulirao je VVerner
Heisenberg, jedan od prvih nira kvantne fizike. On tvrdi da bez obzira na to kc
poku�avali, ne mo�ete dobiti precizne izra�une i za t nu i za polo�aj. �to se vi�e
fokusiramo na jedno od t tim vi�e se mjera za ono drugo gubi u nesigurnosti. �
KVANTNA FI
Da ti pamet stane # 5 - Ne-lokalnost, EPR, Bellov teorem i kvantna isprepletenost
Albert Einstein nije volio kvantnu fiziku (da se blago izrazimo). Medu ostalim, na
gore opisanu nepravilnost odgovorio je svojom proslavljenom izjavom: �Bog se ne
kocka sa svemirom�. Niels Bohr mu je na to rekao: �Prestani Bogu govoriti �to da
radi!�.
U poku�aju da dokinu kvantnu mehaniku, godine 1935. su Einstein, Podolskv i Rosen
(EPR) razradili misaoni eksperiment koji je trebao pokazati svu njezinu apsurdnost.
Domi�ljato su izveli jednu od implikacija kvantne teorije koja u to vrijeme nije
bila cijenjena: uzmimo da imate dvije �estice stvorene istodobno, �to zna�i da �e
biti povezane ili u superpoziciji. Onda ih ispalite, svaku za sebe, na suprotne
strane svemira. Potom s jednom �esticom napravite ne�to �to joj promijeni stanje, a
druga �estica trenuta�no se mijenja kako bi prihvatila ko-respondiraju�e stanje.
Trenuta�no!
Ideja o ovome bila je toliko apsurdna da ju je Einstein nazivao �sablasnim
djelovanjem na daljinu�. Prema njegovoj teoriji relativnosti, ni�ta ne mo�e
putovati br�e od brzine svjetla. A ovo je definitivno bilo br�e! Nadalje, ideja da
jedan elektron mo�e pratiti stanje drugoga, i to na udaljenosti preko �itavog
svemira, jednostavno je bila napad na svaki zdrav osje�aj za realnost.
Tada je 1964. John Bell stvorio teoriju koja u svojoj kona�nici ka�e - da, EPR
tvrdnja je to�na. Upravo se tako dogodilo - ideja o lokalnosti, ili egzistiranju na
jednom mjestu, neto�na je. Sve je ne-lokalno. �estice su intimno povezane na nekoj
razini koja je s onu stranu vremena i prostora.
U godinama koje su slijedile nakon �to je Bell objavio svoj teorem, ova ideja
potvr�ena je i u laboratorijima. Poku�ajte ju, na minutu, obuhvatiti umom. Vrijeme
i prostor, najtemeljnije pojave svijeta u kojem �ivimo, u kvantnom je svijetu
nekako potisnula predod�ba po kojoj se sve stalno dodiruje. Nije �udo �to je
Einstein mislio kako �e to biti smrtni udarac kvantnoj mehanici - jer to nema
smisla.
KVANTNA FIZIKA
Zanimljivo pitanje za mene nije za�to je kvantna fizika tako zanimljiva, nego
pitanje za�to je ona zanimljiva tako velikom broju ljudi. Ona proturje�i na�oj
svakodnevnoj predod�bi o svijetu; ona nam govori da ve�ina o�itih stvari za koje
ZNAMO da su istinite, jednostavno to nisu. A ipak, zaokuplja milijune ljudi za koje
se pretpostavlja da u sebi nemaju �znanstvenu �icu�.
-WILL
71
Bit �e da sam izludjela
Marka i Willa. Obi�avala
sam milijun puta dnevno
pitati: �Kakve veze ovo ima
sa mnom? Za�to bih ja
trebala brinuti o �a�avom
kvantnom svijetu - moj
svijet je ve� dovoljno
�a�av!�. Dalje nisam
sigurna da sam sve shvatila.
Fred Alan Wolf je lijepo
rekao: �Ako misli� da si
ne�to shvatila - strpi se,
ni�ta jo� nisi ni �ula!�. Jedna
od stvari kojima me nau�ila
�itava ova kvantna ludorija,
jest u�ivati u kaosu, prigrliti
nepoznato, jer iz toga mogu
izroniti prekrasna iskustva!
- BETSY
. teojt kolabira?
72
Ipak, ovaj je fenomen, po svemu sude�i, opera! zakon svemira. U stvari, navodila se
Schrodingerov java po kojoj me�usobna isprepletenost nije jedar zanimljivih
aspekata kvantnoga; ona je glavni asp Godine 1975. teorijski fizi�ar Henry Stapp
nazva Bellov teorem �najdubljim znanstvenim otkri�em�, mijetite da ka�e
�znanstveni�, a ne samo fizikalni.
Kvantna fizika i misticizam \
Vjerojatno nije te�ko vidjeti za�to se te dvije dom fizika i misticizam, dodiruju.
Stvari su odvojene, ali jek u dodiru (ne-lokalne); elektroni se kre�u od A d ali
nikada izme�u; materija se pojavljuje (matemat: kao distribuirana valna funkcija, a
kolabira ili popr prostornu egzistenciju kad je mjerena.
Mistici, �ini se, nemaju problema s tim idejama,' su u ve�ini slu�ajeva itekako
prethodile akcelerator �estica. Mnogi od utemeljitelja kvantne fizike vei su se
zanimali za duhovna pitanja. Niels Bohr nos na reveru simbol yin/yanga; David Bohm
vodio je d rasprave s indijskim mudracem Krishnamurtij Erwin Schrodinger davao je
poduke iz Upani�ada.
No, pru�a li kvantna fizika dokaze za misti�ni sv nazor? Pitate li fizi�are, dobit
�ete sve mogu�e vrste govora. Izgovorite to pitanje na koktel-zabavi pun< zi�ara,
zauzmite empati�an stav za jedan od tih pc da, i mogli biste (kvantna fizika je
ipak probabilisti dobiti i po nosu.
Na stranu s tvrdokornim materijalistima, �ini s< postoji konsenzus oko toga da smo
u fazi analogije su paralele previ�e za�udne da bismo ih ignorirali je misaoni
sklop, koji je potreban kako bi se obulrv paradoksalni pogled na svijet, jednak i u
kvantnoj te i u �enu. Kao �to smo jednom ve� citirali dr. Rac �Postoji i drugi
na�in razmi�ljanja o svijetu koji je, eriran; na njega ukazuje kvantna mehanika�.
j
KVANTNA FI
Pitanja o tome �to uzrokuje kolabiranje valne funkcije ili jesu li kvantni doga�aji
zaista slu�ajni i dalje ostaju neodgovorena. No, dok je potreba da se proizvede
zaista jedinstven koncept stvarnosti (koji nu�no uklju�uje i nas i koji odgovara na
kvantne misterije) stvarno uvjerljiva, suvremeni filozof Ken VVilber tako�er
upozorava:
�Rad ovih znanstvenika - Bohma, Pribrama, VVheele-ra i drugih - previ�e je va�an da
bi se stavljao na vagu zajedno s divljim spekulacijama o misticizmu. A misticizam
sam je predubok da bi se ka�io na faze znanstvenog teoretiziranja. Neka oni po�tuju
jedan drugoga, i neka njihov dijalog i me�usobna razmjena nikad ne jenjaju...
Moja poanta, stoga, u kritiziranju odre�enih aspe-kata nove paradigme, definitivno
je ta da ne treba osu-je�ivati zanimanje za nove poku�aje. Radije je to poziv na
preciznost i jasno�u u prezentiranju tema koje su, naposlijetku, iznimno slo�ene.2�
Zaklju�ci
Zaklju�ci? Bit �e da se �alite! Molimo vas, ako imate nekakve zaklju�ke, dajte da
�ujemo. Bez obzira na to, �elimo vam dobrodo�licu u prijeporni, uzbudljivi,
zbunjuju�i, otkrivaju�i svijet apstraktnoga mi�ljenja. Znanost, misticizam,
paradigme, realnost - pogledajte samo �to smo mi ljudi istra�ivali, otkrivali i o
tome razgovarali.
Pogledajte kako je ljudski um istra�ivao taj �udni svijet u kojem smo se, �ini se,
zatekli.
U tome je na�a istinska veli�ina.
2 Ken VVilber, �The Holographic Paradigm�, Boston, Shambhala, 1985.
ML stojimo milijardi geiêttoteth �ivotnih vjeteova leojl su vm\m. dali ovo
geaetlclel savr�ei/vo tijelo, ovaj
vr�en w,ozate,
. su bile potreba tisu�e
gorili/v-a da se razvije do te
ny'ere da ucf6t wMztwj> voditi
ovaj razOjOVor. A\zo sim.o ovdjt
zato da bis.w.o se utjelovili u
najbolji evolucijske! stroj tepjlje
Iteact postojao, u vudt tijelo I
iâ� Ljuctstel kuozate, to zi^-acl
da sm.o vti zaslu�ili svoje
pravo vm pitala ��to aleo�.
- Ramtha
KVANTNA FIZIKA
73
Razmislite o nekom iskustvenom primjeru newtonovske fizike u svom �ivotu.
1 Je li Newtonova fizika odredila va�u paradigmu?
Mijenja li znanje o �a�avom, neobi�nom kvantnom svijetu va�u paradigmu? Kako?
Jeste li spremni za iskustva s onu stranu poznatoga? Razmislite o nekom primjeru
kvantnog iskustva u svom �ivotu.
Tko ili �to je �promatra� koji odre�uje prirodu i lokaciju ��estice�?
�
r r i* i f^-\\\ .i . \ " r � � r > , \ /
-ZUJ-. 5TJ>JA J2 STAriL BJ-J'/.B
ovaj duboki xaokret u
ciji, teoju fizi�ari imaju, o s.\Jom. pothvatu, i svojih forw.ula, iîje Is &'w.
ow.je posljedice uto�i�te, santu t-dejn da vvetleo, �eli Li shvatiti
ontologiju I teon-stmlratl
w*.atewaitlcke forvuuLe teateo bi
se tzravk�) i-zraiio o xvuxwju
Ljucclsteogn prokuatraa�, prije
jtkM.n, i/mlzgted je toUl u.rdt^n daje tvui ucgLednih i. pri
vu-tendn iê bt
osim
- Henry Stapp
76
Moja svjesna odluka o tome kako �u! promatrati elektron u nekoj �e mjeri \ odrediti
svojstva elektrona. Ako mu postavim pitanje o �estici, dat �e mi odgovor o �estici.
Ako pitam o valu, i dat �e mi odgovor o valu.
- Fritjof Capra i
Suo�ena s eksperimentalnim dokazom da pr< promatranja utje�e na promatrano, znanost
je prisiljena napustiti �etverostoljetne pretposta i uhvatiti se uko�tac s
revolucionarnom idejom - d; jesmo uklju�eni u stvarnost. Iako je priroda i doseg
utjecaja i dalje uvijek predmet vru�ih rasprava, jasr kako je u kvantnoj teoriji,
kako to ka�e Fritjof Ca �klju�no to da je promatra� potreban ne samo zatc bi
promatrao svojstva atomskih pojava, nego i da t ta svojstva ispoljila�.
Promatra� utje�e na promatrano '
Prije no �to su promatranje i mjerenje obavljeni, jekt postoji kao val
vjerojatnosti (tehni�ki naziv je v funkcija). Nema odre�enu lokaciju ili brzinu.
Njeg valna funkcija ili val vjerojatnosti sadr�i sklonost da, ga se promatra
tijekom mjerenja, bude ovdje ili 01 Ima potencijalne pozicije, potencijalne brzine,
ali n mo znati koje su dok ih ne promotrimo.
�Na taj na�in�, pi�e Brian Green u knjizi The Fabr the Cosmos (Tkanje svemira),
�kad mjerimo pozi elektrona, mi ne mjerimo objektivan, predegzistira
PROMA'
stvarni doga�aj. Prije bi se reklo da je sam �in mjerenja usko povezan s kreiranjem
stvarnosti koju mjeri�. Frit-jof Capra zaklju�uje: �Elektron ne posjeduje
objektivna svojstva neovisna o mom umu�.
Sve ovo trebalo bi zamutiti neko� o�tru razliku izme�u �vanjskog� svijeta i svijeta
subjektivnog promatra�a, za koje se �ini da se ujedinjuju ili ple�u zajedno u
procesu otkrivanja - ili se radi o stvaranju? - svijeta.
Problem mjerenja
Danas se na ovaj u�inak promatranja obi�no gleda kao na mjerni problem. Dok su rani
opisi ovoga fenomena uklju�ivali svjesnoga promatra�a, brojni su bili i poku�aji da
se iz problema ukloni problemati�na rije� �svjesni�. Pitanje o tome �to je to
svjesno brzo izranja: ako pas promatra rezultate nekog eksperimenta s elektronima,
ho�e li do�i do kolapsa valne funkcije?
Uklanjaju�i svjesnost iz problema, fizi�ari su uspjeli uo�iti ranije spomenutu
�injenicu: fantazija o tome da je mogu�e napraviti mjerenje, a pritom ne utjecati
na mjereno zauvijek je odba�ena. Poslovi�na �muha na zidu� koja samo tamo stoji, ne
utje�u�i ni na �to, ne mo�e postojati. (A mi ne trebamo brinuti o tome je li ili
nije ta muha svjesna\)
Kako bi se uop�e do�lo do problema promatra�a, mjerenja, uma i kolapsa, bile su
potrebne brojne teorije koje su se iznosile tijekom godina. Prva od njih, o kojoj
se i dalje �esto diskutira, jest teorija poznata po nazivu Ko-penha�ko tuma�enje.
Mislim da je fantasti�no to �to ljudi, dok govore o promatra�u, zapravo ne znaju
�to je to. Mo�da smo se toliko navikli na tu rije� da je u biti nismo stvarno ni
razumjeli. Promatra� je svako ljudsko bi�e, bez obzira na njegov spol, rasu,
dru�tveni polo�aj ili uvjerenje. To zna�i da SVAKO ljudsko bi�e ima sposobnost
promatranja i mijenjanja subatomske stvarnosti. Mo�ete uzeti bilo koga s ulice -
glavnog direktora, vratara, prostitutku, violinista, policajca - svi to mogu. Ne
samo znanstvenici u njihovim posve�enim halama. Ova znanost pripada svima jer je
sama znanost metafora koja obja�njava NAS, ljudska bi�a.
-MARK
Kopenha�ko tuma�enje
Na radikalnoj ideji da promatra� neizbje�no utje�e na bilo koji promatrani proces,
da mi nismo neutralni, objektivni svjedoci stvari i doga�aja, prvi je inzistirao
Niels Bohr i njegovi kolege u Kopenhagenu, gdje je Bohr
PROMATRA�
77
�*vSp,
blskvto u potpui/tosti. i/antku* flzi-teu., tenteo blskvto u. cijelosti,
shvatili, �to ovut govori.... kvtorakVLo se uhvatiti ucteo�tac s kvcjervu-kvi.
�problekvtoi'H.
- Brian Greene
The Fabric of the Cosmos
^t bi m-oglo glasiti. wjyztwjo U
ku.ntekvtnti.ctei. model onoga �to clni. pron/Urtra& dote prokvtatra i. stvarnost,
no sada to uzndaalo. svaki
teoji. teori.sti.kvuo, fl teoji- uteLjw.owje
prokvtntrciiAJe, kvalzgled uvodi
dLsteokvti.kvutt.tet ut prornonkv.
Prokvtatrflcje i-zostavLjekv Lz
flzltenl-kvejednad�be uz
jedkvostnvkujg razloga -
jer je tateo Inte�e.
78
�ivio; zbog toga se �esto naziva Kopenha�kim tun njem. Bohr je tvrdio da
Heisenbergovo na�elo nes: nosti implicira vi�e od puke �injenice da ne mo�ete no
odrediti i brzinu kretanja subatomske �estice i r nu lokaciju. Bohrov prijepor,
kako to obja�njava , Alan Wolf, otprilike je sljede�i: �Ne samo da to ne zete
mjeriti. To' ni ne postoji dokle god 'to' nije op no. Heisenberg je mislio da ti
'to'-ovi tamo postojei ovisno o tome�. On nije mogao prihvatiti da �to�-oi postoje
sve dok se ne umije�a neki promatra�. Bo vjerovao da �estice same ni ne postoje dok
ih ne prc tramo i da stvarnost na kvantnoj razini ne postoji dc ne promatramo ili
mjerimo. \
Svakako, mnogi su znanstvenici odbijali i pobijali te�ku i zbunjuju�u predod�bu
koja proturije�i zdra razumu i na�em obi�nom svakodnevnom iskustvu. ]\ go su se
puta Einstein i Bohr sva�ali do dugo u no�, a stein je govorio da on to jednostavno
ne mo�e prihv
I dalje postoji neslaganje - neki bi rekli i bjesomi rasprava - o tome zna�i li to
ili ne da ljudska svijes �ovjek-promatra� (kao suprotnost ne-ljudima) do valnu
funkciju do kolapsa, a objekt promatranja iz nja vjerojatnosti u konkretno stanje.
Heisenberg je smatrao da je um sastavni dio prc ma. O �inu mjerenja govorio je kao
o ��inu registr rezultata u umu promatra�a. Diskontinuitet promje: funkciji
vjerojatnosti... zbiva se �inom registriranje to je diskontinuitet promjene u na�em
znanju u trem registracije koja ima svoj odraz u diskontinuitetu mjene valne
funkcije� (na� kurziv).
Ili, kako bi to ne�to manje znanstvenim terminim razila Lynne McTaggart: �Stvarnost
je nestvrdnuti: Na� potencijalni �ivot je jedna velika neodre�ena li A mi, upravo
samim �inom uplitanja, na�im prim vanjem, na�im promatranjem, �inimo da se taj �ele
st ne. Tako da smo mi sastavni dio �itavog procesa st nosti. Na�e uplitanje stvara
tu stvarnost�.
PROMA
Temelji kvantne mehanike
Ovo podru�je istra�ivanja pojavilo se tijekom sedamdesetih godina kao poku�aj da se
�svjesni� dio ukloni iz teorije o kvantnoj mehanici. Bio je to jo� mehanicisti�-
kiji na�in promatranja problema mjerenja. U njemu se fizikalni mjerni aparat
promatrao kao aktivni �initelj.
Kako to opisuje dr. Albert:
�[Vodila se] �itava serija rasprava koje su progresivno postajale sve neugodnije,
tipa: �Pa dobro, mo�e li ma�ka svojom svije��u uzrokovati taj efekt? Mo�e li mi�
svojom svije��u uzrokovati taj efekt?�. Kona�no, postalo je jasno da su rije�i koje
se u toj raspravi koriste toliko neprecizne, toliko nezgrapne, da s njima ni ne�ete
biti u stanju izgraditi upotrebljivu znanstvenu teoriju, i ideja je odba�ena.
Taj rad [Temelji kvantne mehanike] mora se zadovoljiti nastojanjem da shvati na
koji na�in promijeniti jednad�be ne bi li proizvele te promjene ili kako na�oj
slici svijeta dodati stvari, fizikalne stvari, ne bi li se pokazalo kako te
promjene nastaju.�
Jednom rije�ju, Temelji kvantne mehanike uspjeli su dati pogled na kvantnu mehaniku
s �isto fizikalnog gledi�ta, onog koji ne uklju�uje izazove kakve postavlja
prisutnost svjesnog promatra�a.
Teorija mndgo svjetova
Fizi�ar Hugh Everett predlo�io je mogu�nost da se, tijekom izvo�enja kvantnih
mjerenja, umjesto kolapsa valne funkcije u jedan jedini ishod, zapravo aktualizira
svaki mogu�i ishod. Tijekom procesa aktualizacije, svemir se rasipa u toliko mnogo
varijanti sebe samoga koliko ih je potrebno da se prilagodi svim mogu�im
rezultatima mjerenja. To je dalo zamah predod�bi (ne na�iroko prihva�enoj, ali
predod�bi koja definitivno �iri granice
PROMATRA�
lr bio je svemir u teojent objekti, od svih mogu�ih flzlotelk atributa,
imaju w4tez odrt�tv^
vnjedkvostt. Ti atributi v^t vise
u zrateoprazi/vom. �prostoru,
�ekaju�i kvtjereiAJe têteog
tksftrivM.nLatora da ih
o�ivotvori, ve�Tmi ftzitara
rekla bi da je Eli/>.steiiA. i u tonte
pogrije�io, svojstva cestica,
pre^via gledi�tu te ve�ini,
o�lvotvoruju se kad Ih vm to
�prisili kujere^vje... Kada
cestica je tearateterlzlrat-m savuo \mx>qu.&vuxL&u. da se
realizira jeda^ ILI drugi
- Brian Greene,
The Fabric of the Cosmos
79
Ateo
ostaje li pozicija
eleletroi/u? ista,
vMvnvM) reci: �Ne�.
Ateo upitnu�) udjeiAjfl Li. se s
\iyi\mz\m)w* pozicija eletetrocui,
v^.oram.0 reci: �Ne�. Ako upitan�) je Li elektron u kvtornm.0 re�i �Ne�, lije Lt
oi/v u. poteretu, m.ora\M.o rt&i �Ne�.
- J. Robert Oppenheimer,
voditelj projekta Los Alamos,
u sklopu kojeg je stvorena
atomska bomba
80
uma) da postoji nebrojeno mnogo paralelnih sverr kojima se svi kvantni potencijali
ozbiljuju.
Dajte si malo vremena da probavite taj koncept -ki put kad napravite neki izbor, u
istom trenutku m nebrojeno mnogo paralelnih mogu�nosti ili poslji toga izbora!
Kvantna logika \
j
Matemati�ar John von Neumann razvio je rigoi matemati�ki temelj kvantne teorije.
Promatraju�i matra�a i promatrano, razbio je problem na tri prc
i
Proces 1 predstavlja odluka promatra�a da pc pitanje kvantnom svijetu. �Ogledalce,
ogledalce moje...' izborom ve� su ograni�eni modusi mogu�e slo unutar kojih kvantni
sustav mo�e dati odgovor. (Uj ri, svako pitanje ograni�ava odgovor: ako je netko
tan koje je vo�e imao za ve�eru, �nicla nije valjan govor.)
Proces 2 je razvojna faza valne jednad�be - p kojim se oblak mogu�nosti razmata ili
pojavlju na�in opisan u Schrodingerovoj valnoj jednad�bi.
Proces 3 je kvantno stanje koje odgovara na pi postavljeno u procesu 1, koje
�kolabira u malom�. ,
Jedna od zanimljivijih stvari u vezi s ovim forn mom jest odluka o tome koje
pitanje postaviti k nom svijetu. Svako promatranje uklju�uje i odlu tome �to se
promatra. Odjednom, na rije�i kao � �izbor� i �slobodna volja� po�inje se gledati
kao n ukupnog kvantnog doga�aja. Iako je pitanje je 1 dovoljno svjestan promatra�
diskutabilno, pi odlu�uje li pas ikada ili ne (proces 1) obaviti kv� mjerenja
imaju�i u vidu valnu prirodu elektrona se prili�no nedvojbenim.
U toj teoriji o kvantnoj logici, nema razlike izr onoga �to je uklju�eno u
fizikalni sustav koji se ti�e
PROM,
cesa 2. To zna�i da se i mozak promatra�a, a ne samo promatrani elektroni, mo�e
smatrati dijelom pojavljivanja valne funkcije. Ovo je pak dalo zamaha brojnim
teorijama o svijesti, umu i mozgu.1
Kroz kvantnu logiku Johna von Neumanna, na povr�inu je izronio temeljni dio mjernog
problema: mjerenje stvara jedna odluka koju je donio promatra�. Ta odluka
ograni�ava stupanj slobode na koju �e fizikalni sustav (kakav je primjerice
elektron) mo�i odgovoriti, utje�u�i time na rezultat (stvarnost).
Neorealizam
Neorealizam je predvodio Einstein, koji je odbijao prihvatiti bilo koje tuma�enje
koje je vodilo do toga da zdravorazumska stvarnost ne postoji sama po sebi,
neovisna o na�em promatranju i mjerenjima. Neorealisti su zastupali ideju da se
stvarnost sastoji od objekata srodnih onima opisanim u klasi�noj fizici i da
paradoksi kvantne mehanike otkrivaju kako je teorija nepotpuna i manjkava. Ovo
gledi�te tako�er je poznato kao interpretacija kvantne mehanike pod nazivom
�skrivena varijabla�, kojom se pretpostavlja da �e jednom, kad otkrijemo sve
elemente koji zasad nedostaju, i paradoksi nestati.
Svijest%tva*'a stvarnost
Ta interpretacija do ekstrema razvija ideju da je svjesni �in promatranja klju�ni
faktor u formiranju stvarnosti. Time se �inu promatranja daje osobito privilegirana
uloga u procesu kolabiranja mogu�eg u aktualno. Ve�ina glavnostruja�kih fizi�ara
misli kako je rije� o zbrkanom nerazumijevanju mjernog problema i smatra tu
1 Henry Stapp, The Mindful Universe. O ovome je rije� u poglavlju �Kvantni mozak�.
PROMATRA�
�ini mi se da neorealisti�ka teorija govori: �Znamo da je kvantna teorija u krivu
jer je ne razumijemo (zbog paradoksa), a mi smo u pravu jer mi tako mislimo (to je
zdrav razum) i sigurni smo da �emo jednom kad budemo znali vi�e (kad se otkriju
skrivene varijable) dokazati da smo bili u pravu�. To je ne�to otprilike kao:
�Znamo da je Elvis �iv, samo ga jo� nismo prona�li�.
-WILL
81
Kad
tad se trebamo poteloi/utl vi�em.
\a.wm. teojl tu tvvtrofû formira u
oblltee stvarnosti o teojlkvm wx
u svojina �ivotima tete trebam.o
ti. Ml to I dalje
ali taj red je nedvojben-. Izi-vad i^ns. on-je deblji.
- Ramtha
82
teoriju ne�im jedva razli�itim od nategnutih Nei razmi�ljanja.
Taj problem raspravit �emo u zasebnom poglavlji voljno je napomenuti da ta rasprava
traje ve� tisu godina. Najdrevnije duhovne i metafizi�ke tradici; go su se dr�ale
stajali�ta da, rije�ima Amita Gosw� �svijest jest podloga svakoga postojanja�.
Protoni troni su relativno nedavno dospjeli u tu raspravt hovo pojavljivanje na
klupi za svjedoke ipak je, n tim, zna�ajan doga�aj.
Cjelovitost i
Einsteinov �ti�enik David Bohm ustvrdio je kvantna mehanika otkriva da je stvarnost
nepod na cjelina u kojoj je sve povezano na na�in toliko d da transcendira
uobi�ajene granice prostora i vrei Izlo�io je koncept po kojemu postoji �implicitni
n kojeg izvire �eksplicitni red� (skriveni fizi�ki s^ koji se ne mo�e detektirati).
Razvijanje i odvijanje poredaka ono je �to poti�e raznolikosti kvantnog jeta.
Bohmova vizija prirode stvarnosti dala je p holografskoj teoriji svemira. Tu su
teoriju upotr Karl Pribram i drugi kako bi objasnili mozak i pen ju. U nedavnom
razgovoru s Edgarom Mitchellorr vio je kako misli da je Kopenha�ko tuma�enje neto<
da je kvantna holografija mnogo bolji model stvari
A tu sam onda i ja... ^
Sve do sada smo se bavili prvenstveno fizika predod�bom promatra�a. Druga strana
promatn mo�da i naintimniji osje�aj koji svatko od nas ima s sebi. Imamo osje�aj da
negdje u nama postoji �pr tra� koji gleda, koji �itavo vrijeme promatra. Go\ o
njemu katkad kao o �malom, tihom glasu�, mnog hovne tradicije i spiritualne prakse
koristile su p
PROM
promatra�a da ozna�e neizrecivo sebstvo ili da shvate na�u vlastitu unutarnju
prirodu te putem promatranja promijene vanjsko ispoljavanje svojega ja.
Praksa �ena, prema kojoj valja uvijek biti u trenutku i nepreplavljen vanjskim
utjecajima, tako�er se mo�e opisati kao ostajanje na poziciji promatra�a.
Nije �udo �to je poriv da se pove�e subjektivno gledi�te promatra�a sa znanstvenim
gledi�tem tako jak, posebice kad se �ini da je u znanstvenom gledi�tu upravo o tome
i rije�. Subjekt i objekt intimno su povezani. I dok je na� unutarnji osje�aj
promatra�a �esto pasivan, �ini se da znanost govori kako je promatranje aktivan
�in. Posrijedi je fizikalni u�inak promatranja.
I bilo da je rije� koja po�inje sa S - svijest - jedini utjecajan �imbenik ili ne,
�injenica da svako mjerenje mijenja fizikalni sustav samo po sebi je otkri�e. Ono
kazuje da ne mo�emo iz sustava uzeti nikakvu informaciju, a da pritom ne
promijenimo fizi�ku komponentu tog sustava.
U kojoj mjeri promata� mijenja promatrano?
Ovo je pitanje za milijun kuna. Fred Alan Wolf ka�e:
�Ne mijenjate vi vanjsku stvarnost. Ne mijenjate stolce i kamione i buldo�ere i
rakete koje polije�u - ne mijenjate takve stvari! Ne! Ali mijenjate na�in na koji
percipirate stvari, ili mo�da na�in na koji o njima razmi�ljate, na�in na koji se
osje�ate u vezi s njima, kako do�ivljavate svijet!�
Ali za�to ne mijenjamo kamione i buldo�ere i ekolo�ko naslije�e? Prema dr. Joeu
Dispenzi: �To je zato �to smo izgubili mo� promatranja�. On vjeruje da je poruka
kvantne fizike jednostavna: promatranje ima izravan u�inak na promatra�ev svijet.
To �e ljude potaknuti da se usredoto�e na to da postanu bolji promatra�i. I
nastavlja:
otkrili smo dajt um, tamo
gdje je zûjiôst najvi�e
vurpredovala, ix frirodt dobio
o\m> Stoje sam stavio u *y'w..
ProfUSs'U s.w> iudvut stope eui
obalama etezi>u)�'U>ga. Razvili
smo duboteoKrneie teorije, jedt-ut
za drugom, kako bismo
riozKtatt odakle owt �potje�u, u.
âjmacvju rukM, uspjeti zvvlo
nkomsturirati. bi�e teoje je
ostavilo te stope, i gle - ont su cui�e.
- Sir Arthur Eddington
PROMATRA�
83
I
Uvijek sam imala dojam da
sam ja nekakav prili�no
cool lik. Totalno kontroliram
svoje emocije, svoje reakcije
prema ljudima, mjestima,
stvarima, vremenu i
doga�ajima. A onda, kad
sam �ula Freda Alana Wolfa
i Johna Hagelina i druge
ljude koje smo intervjuirali,
shvatila sam da nisam ni�ta
drugo nego pikula koja se
odbija o zidove �ivota.
Zapanjena sam �to sam
uop�e stigla disati i �to
nisam pretrpjela te�u
ozljedu glave! Time �to sam
postala perceptivnija prema
onom �to se zbiva �unutra�,
i time �to sam to koristila da
promijenim svoju
percepciju onoga �izvana�,
otvorile su mi se
mogu�nosti u �ivotu.
Mogu vidjeti i u�initi
stvari za koje nikad nisam
mislila da mogu, a vrijeme
se kre�e mnogo sporije,
takvim tijekom da mogu
promatrati i odabirati,
umjesto samo reagirati
i kajati se.
- BETSY
�Subatomski svijet reagira na na�e promatranje prosje�an �ovjek gubi mo�
koncentracije svakih 6 sekundi... pa kako bi onda ono �to je veoma veliko m lo
reagirati na nekoga tko nije u stanju �ak ni fokusi se i odr�ati koncentraciju?
Mo�da smo mi samo promatra�i. Mo�da nismo uvje�bani u vje�tini pror tranja, a ono
mo�da jest vje�tina... 1
Trebali bismo htjeti svaki dan sjesti i izdvojiti jei dio svog dana i po�eti
promatrati, kako bismo za si kreirali mogu�u novu budu�nost, i ako to dobro u�inii
ako to dobro promotrimo, trebale bi nam se polako �eti otkrivati mogu�nosti koje
imamo u svojim zivotirr
Mijenjanje svakodnevne stvarnosti \
Iskora�imo malo iz subatomske razine na ont sku: �to je promatranje? Za ljude, prag
promatra percepcija. Va�a percepcija. A sjetite se, iz preth poglavlja, koliko joj
se mo�e vjerovati? (�Ogledale ledalce moje... naj�estitiji od njih tko je?�) Ovako
gleda Amit Goswami: ;
�Na svako promatranje mo�e se gledati kao na kvi no mjerenje, jer kvantno mjerenje
proizvodi mo�d. memoriju. Ta se mo�dana memorija aktivira svaki kad ponovno
susretnemo i iskusimo ponovljene \ dra�aje. Ponovljeni podra�aj ne samo da �e
uvijek: prije�iti originalni utisak, nego i to ponavljanje utis u sje�anju...
Mi ne�to percipiramo tek nakon refleksije u zrc sje�anja. Upravo ta refleksija u
ogledalu sje�anja c nam onaj osje�aj �ja-stva�, toga tko sam, konkretno i
raka navika, uzoraka sje�anja, uzoraka pro�losti.�
i Drugim rije�ima: )
sje�anje (pro�lost) ��percepcija �>promatranje �> (utje�e na) st\
Je li onda �udno �to prakse tipa �te�aja �uda� na vaju oprost kao va�an element u
mijenjanju sada�nje
84
PROlV
sjetite se i Isusova u�enja - koliko je samo pou�avao o oprostu. I o percepciji:
�Izvadi najprije brvno iz svog oka pa �e� tada jasno vidjeti kako da izvadi� trun
iz oka brata svoga�. I najva�nije: �Ljubite bli�njeg svog kao samoga sebe�.
Podnaslov ove knjige glasi: �Otkrivanje beskrajnih mogu�nosti za mijenjanje va�e
svakodnevne stvarnosti�. Pa, ako se stvarnost sastoji samo od odgovora na pitanja,
ili pak na stavove koje dr�imo u umu, a ti odgovori le�e na kraju duga�koga lanca
sje�anja, zapa�anja i promatranja, o�ito nije toliko posrijedi to kako mi mijenjamo
stvarnost, koliko je zapravo �udno za�to tu svoju stvarnost stalno odr�avamo
jednakom. U odgovoru na to pitanje nalazi se i klju� promjene.
Mjerni problem je �problem� samo zato �to tako radikalno potkopava predod�bu po
kojoj smo mi izvan promatranoga. �ak i najjednostavniji mjerni instrument
intervenira u mjereni sustav i mijenja ga. Glatki tijek promatrane stvarnosti kao
da je u suprotnosti sa svijetom �alica za kavu ili raketa koje polije�u. Pa ipak on
je temeljna karakteristika na�ina na koji su svi aspekti stvarnosti spojeni jedni s
drugima.
A �spojenost� je ovdje klju�na rije�. Ili mo�emo re�i povezanost, ili me�usobna
prepletenost, ili dijelovi iste jednad�be. Ta predod�ba o bitnoj neodvojivosti svih
stvari uporno iska�e iz stajali�ta kvantne teorije.
I tko smo mi, bijedni ljudi, da se sva�amo s trilijunima bilijuna milijuna
elektrona?
Tko uzrokuje kvantni kolaps? Ne tko - nego �to. Sve.
Ostaje pitanje - jesu li to samo stvari ili su i ne-stvari: um, duh, svijest? I ako
jesu, jesu li stvarne kao i stvari koje kolabiraju? U svijetu iluzija, upravo bi
razlika izme�u stvari koje jesu stvari, i onih koje to nisu, mogla biti ona iluzija
na kojoj po�ivaju sve ostale.
PROMATRA�
s \zva\A.t\*L -perspektive -svemXrje ekstrew.i>vo Interaktivnu; pujesto�,
vvivvters u t>lscoverovokvt. u provokatlvMog ^vaslova �Postoji II svew.tr kad vj.
sa�ima Idejujoki/va \Mieelera,
fizi�ara s Prlfvcetot'va, o
�podrijetlu prom.fltrfli/yL!�.
VrvM.a. wheeltru (teojtje bio
kolega Alberta BiMsttlvM i
Nlelsa B.ohra, i. koji je skovao
temuiA. �wvm rupa�):
�Mi uu.sm.o sa^vio statisti. vm
kozmi�koj pozoriAicl; vul skuo
ocu. koji oblikuju I stvaraju
�ivot u sveiw.ru koji se tenziji
85
Mo�ete li odrediti samog sebe kao promatra�a ako ste promatra�?
�to ili tko je sebstvo? � �to ili tko je promatra�? 1 Jesu li oni odvojeni? 1
Mo�ete li unutar sebe zamijetiti i�ta drugo osim samoga sebe?
Ako mo�ete postati promatra� �sebstva�, kako �e to promijeniti va�u percepciju
stvarnosti?
Ako je promatra� neophodan da bi se stvorila stvarnost, koliko ste vi usredoto�en
promatra�? Kakvu stvarnost stvarate u va�em trenuta�nom stanju promatra�a?
Koliko dugo mo�ete zadr�ati misao?
Postoji li stvarnost i onda kad ju ne promatrate?
Ako je promatra� potreban da bi stvarnost kolabirala u jednu varijantu, �to onda
va�e tijelo dr�i na okupu dok spavate?
Tko ili �to je onda promatra�?
I
z,a�to skvu) ovdje?
p�, to je iâjve�e pitale, zar
mv�? vod *cwl� �pretpostavljan*.
da wuslite i^n svjesi/u* bi�a,
a to sn�> wl.
- dr. se. Stuart Hameroff
Z,ar umislite da
to shvatiti lleateo dmteolje
v^tQo da ei/U>ra tnurtl posla
s Vru�im tervoviplroK*. zvaiîf
svijest, vm teojl je u dalje
- Ramtha
Koja je jednostavna definicija svijest Znate, to je stvar koju je najte�e definii -
Fred Alan Wolf
Nick Herbert svoju je doktorsku titulu zarac podru�ju eksperimentalne fizike, na
sveu< Stanford. Godinama je bio vi�i znanst tvrtke Memorex Corporation u
Silicijskoj dolini, g bavio magnetskom, elektrostati�kom, opti�kom i te nom
fizikom. Napisao je knjigu Quantum Reality: B the Neiv Physics (Kvantna stvarnost:
S onu stranu ne zike), a znanost je podu�avao na svim razinama (oc �a do
postdiplomskih studija). Sje�ate li se Bellovo rema (koji dokazuje postojanje ne-
lokalnosti) iz pre noga poglavlja? Nick Herbert je stvorio najkoncizni temati�ki
dokaz ove revolucionarne pojave, koja zuje da u svemiru postoji medupovezanost koja
na prostor i vrijeme. A �ime se sada bavi? Svjesno��u. �Moje glavno stajali�te je
da je svijest najve�i prol ka�e on, �a da se fizika temeljno posvetila lak�in
blemima... Mo�emo otkriti sve sile i sve �estice ko stoje u prirodi - �to i jest
poziv fizike - ali �to s tim? �emo se zaista morati latiti nekih od ovih te�ih pi
ma - prirode uma, prirode Boga, kao i ve�ih prol u vezi kojih u ovom trenutku ne
znamo jo� ni pos prava pitanja�.
]
Sto je svijest? i
Svi ju imamo. (Imamo li ju?) Svi smo svjesna, b bi�a. (Bar onda kad nam je dan
dobar.) Vidjeli sr se kvantna fizika okrznula o svijest u svojoj potr;
odgovorima o stvarnosti i percepciji. �Ona� nas �itavo vrijeme prati: svako
osjetilno iskustvo, misao, akcija i interakcija zbivaju se na polju svijesti.
Svjesnost je fundamentalni dio svega �to �inimo -umjetnosti, znanosti, odnosa s
drugima, �ivota; ona je konstanta na�ih �ivota. Pa ipak, znanost je u�inila vrlo
malo na tome da je duboko prou�i. U svom gotovo 400-godi�-njem �ivotu, �znanost je
nevjerojatno mnogo napredovala u shva�anju fizi�kog svemira na svim razinama, od
kvarka do kvazara�, ka�e Herbert. Ali svjesnost ostaje �intelektualna crna rupa�.
Mnogi znanstvenici, kako u fizici tako i u psihologiji, i dalje su �vjen�ani� za
materijalisti�ku/newtonovsku paradigmu, i preska�u svjesnost smatraju�i je
proizvodom funkcija mozga. (Rije� koju naj�e��e koriste je epi-fenomen, a to u biti
zna�i popratni u�inak ili nusproizvod.) U bitnom to govori da je osje�aj �jastva�
koji imate zapravo ne�to �to se - ups! - slu�ajno omaklo evoluciji. A kada mozak
umre, tada i taj �ups� nestaje, a ambala�a se pridru�uje ostalim iskori�tenim
omotima na smetli�tu.
Na krivom tr,agu
Ako je svijest toliko va�na i temeljna, za�to se o njoj tako malo zna? Jedno od
obja�njenja ka�e da je istra�ivanje svijesti nalik na tra�enje nao�ala koje su vam
na nosu - ona je jednostavno uvijek tu, i zato se uzima zdravo za gotovo. Drugi je
razlog taj �to �ivimo u krajnje materijalisti�kom dobu, kojim dominira
materijalisti�ka znanost; drugim rije�ima, mi smo kao kultura zainteresirani za
�vanjske stvari�, a ne toliko za �ono unutra�.
A kada okrenemo svoju pa�nju prema unutra, vi�e �e nas zanimati sadr�aj svijesti,
sve ono �to nastanjuje neu-ronsku mre�u - misli, snovi, planovi, naga�anja - nego
sama svijest. Zanimaju nas slike koje nam prikazuje film
I rije� i ideju svijesti ve�inom uzimamo kao samorazumljivu. Kad gledam svoje
tijelo, imam osje�aj da njime netko upravlja. Ne�to ga pokre�e. Uglavnom, nikad ni
ne pitamo �to je to ne�to, jer smo to mi. Toga sam najdublje bio svjestan tijekom
vlastitog izvan tjelesnog iskustva, dok sam bio izvan svoga tijela i promatrao ga.
U tom trenutku vidio sam obli�je ljudskoga tijela i trebalo mi je neko vrijeme da
shvatim da sam to ja. U takvim trenucima ja sam ne�to �to i dalje postoji, �to i
dalje �misli� i ima osje�aj sebstva. To iskustvo je s onu stranu jezika, a to je
mo�da i razlog �to nitko jo� nije uspio opisati svijest slu�e�i se rije�ima.
-MARK
SVIJEST
89
Na�e materijalisti�ko
dru�tvo u velikoj se mjeri
ogleda i u tome tko su
heroji u na�im �kolama.
�kole se bave edukacijom,
znanjem i u�enjem -
mentalnim �ivotom. Heroji
su sporta�i - fizi�ki �ivot.
-WILL
Istra�ivanja o \wzgu su u rasvjetljavanju vi�ih stanja svijesti, ovia teoja sk
Iznad budnoga stanja, sniAjniAJn I spavanja. Postoji barelu. s.tda\M. stanja
svijesti, uz ova tri teoja uobi�ajeno
do�ivljavamo, postoji
I stanje ciste svjesnosti. To je
najjednostavnije stanje Ijudstee
svjesnosti, riuboteo s,wlrt\M>,
tiho stanje neograni�ene
budnosti u teojei'M. se wm.
poistovje�uje s jedinstvenim.
poljem, svih zateona -prirode i
do�lvLjuje gn.
- dr. se. John Hagelin
i zaboravljamo da ih ne bi ni bilo bez ekrana na 1 se prikazuju.
No, vjerojatno je najva�niji razlog taj �to se svjesn uklapa u nezvtonovsku
paradigmu. Ona nije na�injei tvari koju bismo mogli mjeriti. Na svijest ne mo�el
viti metar. A ve�ina znanstvenika i dalje je uronjena jet koji je godinama ranije
podijelio Descartes: on tvarno, nefizi�ko, ili duhovno, zauvijek je odvojeno,
zi�koga. Zbog toga, da bi objasnili svjesnost, oni ras �u samo kemijskim fenomenima
koji se zbivaju u rr i neuronskim krugovima. A u toj paradigmi, znansi ci su do�li
�ak dotle da svjesnost nazivaju anomalijo
�to re�i? Moja svijest, tvoja svijest, temeljna �ii ca na�ega postojanja, kao
anomalija - kao �otklon o< malnoga�?
�injenica je da aktualna znanost ne posjeduje okvir unutar kojega bi shvatila
svijest. Ona je < �te�ko pitanje� - pa joj u ve�ini slu�ajeva znanst\ okre�u leda i
posve�uju se drugim stvarima. To je dardna procedura kad su u pitanju paradigme (�
gurnost zarade). �Kad se anomalije na paradigm ka�u prvi put�, primje�uje fizi�ar
Peter Russell, � no se preko njih ili prije�e ili ih se odbije�.
Odgonetavanje lopti koje se sudaraju
Newtonov model svijeta kao golemog mehanizr punjenog �vrstim stvarima koje se,
poput milijardi me�usobno sudaraju, potkraj 19. stolje�a bio je i dardna doktrina.
Kako je naglasio David Albert, fi sa sveu�ili�ta Columbia: �On je bio i vi�e nego
dov( sve do otprilike polovice 19. stolje�a, kada su istra nja na podru�ju
elektromagnetizma koja su pro\ ljudi poput Faradava, i koja su kulminirala u Ma>
lovu radu pri kraju 19. stolje�a, pridonijela gledi�l kojem se �inilo da �estice
vi�e nisu jedini namje�taj mira�. Elektromagnetski fenomeni ne bi se mogli o niti
pojmovima prihva�enih pravila fizike; ipak :
90
nije moglo ni odbaciti. Tako je, unato� prevladavaju�im ortodoksnim strujama,
postalo neophodno u ra�un uzeti i polja. Kao �to ka�e dr. Albert, �o poljima je
bilo rije�i ve� na po�etku 19. stolje�a, ali dugo ih se nije uzimalo ozbiljno�.
Sada su prihva�ena kao su�tinski, temeljni aspekti kozmosa.
Mo�da je vrijeme da se ne�to sli�no dogodi i s pojmom svjesnosti, a izazov je mo�da
sli�ne naravi. Kao �to su elektromagnetski naboj i elektri�na i magnetska polja
druga�ije kakvo�e ili prirode od �vrstih objekata koje razmatra newtonovski model,
svijest je jo� suptilnija razina stvarnosti nego �to su to �ak i sile ili polja
sila. Ali, ako to jest razina stvarnosti, i ako fizika namjerava iznjedriti pravu
�teoriju svega�, tada �e svjesnost u nju morati biti uklju�ena.
gledi�te, ta fevnkvtûi parada. Na primjer, je lljedleio svijest
tevai/vtn,fl?je Uju >uogu.�e
objasniti. s,awj) putekM- levan,bte
flzltee? Mislio s,aw. to, jo� ovu&a
dote sam. razmi�ljao, tawx u
s.tdaw.dts.�dvw.a. vi�e m.
kviisllm. tnteo. sada sam.
uvjerecv da, uM, vvjrzdn. vu.
- Fred Alan VVolf
JAJE ILI KOKOS?
Svi mi funkcioniramo, misli Ed Mitchell, unutar �znanstvenog modela koji ka�e da se
sve mo�e svesti na puku tvar ili na puku energiju. Sve je zapravo energija, a
materija je oblik energije.� Nadalje, prema tom modelu, svijest, kako ju mi
do�ivljavamo, jednostavno je epifenomen. To zna�i da je ona nusproizvod mo�dane
aktivnosti; da nije stvarno fundamentalna.
�Pa ipak sve religijske tradicije �irom svijeta na ovaj ili onaj na�in govore: Ne,
to nije tako. Svijest je ono �to je fundamentalno, a energija-tvar je produkt
svjesnosti. To je glavni problem kojim se bavimo ve� dugo, dugo vremena, a da nismo
u stanju razrije�iti ga na bilo koji na�in.�
SVIJEST
91
II
Kako postajem svjesnija
sebe i svoje povezanosti sa
svime, shva�am da sam
svijest ili izraz svijesti.
Imam osje�aj povezanosti s
ne�im ve�im od mene ili
moje osobnosti. To me
inspirira da shvatim i
uvidim �to ja od toga mogu
manifestirati. Volim taj
osje�aj koji imam kad se
umirim, makar na trenutak,
i primim znak niotkuda, i
prema njemu onda
djelujem. To je trenutak u
kojem se zbiva magija.
- BETSY
Anomalije \
�Ovaj duboki zaokret u koncepciji koju fizi�ari ju o svom pothvatu i o zna�enju
svojih formula, ni prazan �in: on je posljednje uto�i�te�.
- Henry S
Sje�ate li se ovih rije�i? Pro�itali ste ih u pogl; �Promatra�, a govore o tome
kako je �udnovato p sanje subatomskog svijeta prisililo znanstvenike n; okret. Ili,
kako su znali re�i: �Bila je to lijepa teorija je uni�tila gadna �injenica�.
Postoje li neke �gadn njenice� koje prisiljavaju znanstveni svijet da se p �e u
�zadnja uto�i�ta�? i
� Ve�ina ljudi do�ivjela je bar jednom iskustv( je se ne mo�e objasniti i otpuhnuti
uobi�aje re�enicom tipa �to je samo slu�ajnost�. '
� Rezultati istra�ivanja iskustava bliskih smr vje��uju o tome da su ta iskustva
vrlo sli�na svih koji su do�ivjeli izlazak iz tijela.
� Regresije u pro�le �ivote dale su opskurne pc ke o pro�lim vremenima u koje
pojedinac nil nije mogao imati pristupa, a za koje bi se p je utvrdilo da su to�ni.
� Promatranje na daljinu (remote vieiving) - spe nost da se transcendira prostor i
vrijeme kal se do�lo do informacije - pokazalo je tako d rezultate da i Sjedinjene
Ameri�ke Dr�ave i �ija imaju timove promatra�a na daljinu ko njih �pijuniraju.
�
� Pokusi statisti�ki pokazuju kako ljudska na ra mijenja nasumi�ne kvantne procese
(a m mo da dovodi do kolabiranja valne funkcijt
� �udesna izlije�enja. :
� Vizionarski snovi. ]
Popisu tu nije kraj. Inzistiranje na tome da su s^ stvari samo iluzije, slu�ajnosti
i obi�na magla, ve� r
92
S\
nje izgledati pomalo smije�no (neki bi rekli i gadno). Kao uostalom i nijekanje da
je svijest realnost sama po sebi.
Odgonetavanje svijesti
Mnogi znanstveni mislioci, kao �to su Amit Goswa-mi, Peter Russell i David Chalmers
(direktor Centra za istra�ivanje svijesti pri sveu�ili�tu Arizona) �estoko
zagovaraju uklju�ivanje svijesti u novi znanstveni okvir. �Ako se postojanje
svijesti ne mo�e izvesti iz fizikalnih zakona�, ka�e Chalmers, �tada fizikalna
teorija nije istinska teorija svega. Stoga bi kona�na teorija morala sadr�avati
dodatnu fundamentalnu komponentu. S tim ciljem, predla�em da se svjesno iskustvo
smatra fundamentalnom pojavom, koja se ne mo�e svesti na ni�ta temeljnije�.
Na sli�an je zaklju�ak do�ao i Nick Herbert. �Vjerujem da je um sam po sebi
fundamentalni proces, jednako rasprostranjen i duboko protkan prirodom kao �to su
to svjetlo ili elektricitet�, ka�e on.
A znanost, u svojoj neumoljivoj, upornoj potrazi, kre�e se u tom smjeru. Stuart
Hameroff i Roger Penrose iznijeli su teoriju o svijesti temeljenu na mikrotubula-ma
(mikrocijevjma) u mozgu. (Na to �emo jo� do�i, zajedno s drugim teorijama
utemeljenim na kvantnoj teoriji, u poglavlju �Kvantni mozak�.) Pojavljuju se i
sveu�ili�ni programi koji se bave svije��u. Konferencije koje se hvataju uko�tac s
naizgled jednostavnim pitanjem - �to je svijest? - privla�e vrlo raznoliku i vrlo
zainteresiranu gomilu znanstvenika, u�enjaka i mistika. Ali po �emu se razlikuju od
tradicionalnih znanstvenih disciplina, koje se hvataju uko�tac s naizgled
jednostavnim pitanjem - �to je realnost? Kao i kod brojnih drugih stvari, i ovdje
je samo rije� o dvjema stranama istoga nov�i�a.
A Pete Russell misli kako je vrijeme da se taj nov�i� okrene: �Umjesto da
pretpostavljamo kako svjesnost na neki na�in proizlazi iz materijalnog svijeta, kao
�to to
Mislim daje svjesi/vost ovaj osje�aj prisuti/u>sti koji iwM.vuj>,
ovaj unutarnji �ivot koji do�ivljavan�) u iskustvu., koji
vuns. odvaja od robota ili zon^bija, �ije poâ�aiAje mo�e biti kow.pleksw) i koji
w.ogu obavljati svoje poslove pritom, nikakav �ivot ili iskustvo, fz�&ao bih daje
svjesnost iaIz zasebi*ih doga3aja. Ti svjesni doga�aji, koji zapravo predstavljaju
odre3ei*I tip redukcije kva^tiA^ga stanja s obzirom.
\A,a prag koji postoji vâ
tew.elj^w3J razii/u (geometrije
prostor/vremenu*), pojavljuju se
otprilike �etrdeset puta
u sekuiA^li.
- dr. Stuart Hameroff
SVIJEST
93
Kako bi se svijest
uvela u znanost, pa makar i
u ovakvu znanost kakvom
je sada razumijemo,
moramo ju nekako u�initi
mjerljivom. Ba� kao �to
postoje na�ini da se izmjere
ili kvantificiraju sile, mora
biti na�ina da se to u�ini i sa
svjesno��u. To je dio
procesa analize.
Postoje
mnogi tekstovi, i drevni (hebrejski i kabalisti�ki) i moderni (Urantia Book) koji
sadr�e detaljnu klasifikaciju nebeskih bi�a - an�ela, arkan�ela, serafima, kerubina
i ostalih. Moja �udnovata �ideja dana� jest kako je tu rije� o klasifikacijskim
sustavima vrsta i podru�ja svijesti. Izvjesno je da se psihologija, koja se smatra
znano��u, slu�i kategorijama kako bi mogla zahvatiti tipove osobnosti, a potom se
tim kategorijama slu�i u analizi svih mogu�ih stvari. Je li druga�ije kad je rije�
o podru�jima svijesti?
-WILL
pretpostavljaju znanstvenici, trebamo razmisliti c ga�ijem svjetonazoru na kakav
upozoravaju mnog tafizi�ke i duhovne tradicije i prema kojemu se s smatra temeljnom
komponentom stvarnosti - toli meljnom koliko to jesu i prostor, vrijeme i materi
mo�da �ak i temeljnijom od njih�.
Je li svijest glavna?
U stvari, ve�ina duhovnih tradicija ne smatra s samo nekom od temeljnih komponenti
realnosti; o dapa�e, glavna temeljna komponenta. Sve izvire iz venog bunara
svijesti.
Dr. Hagelin uvjeren je da je upravo tako: *
�Ono najranije iskustvo, po�etak svemira mogle se re�i, nastaje kada �ista svijest,
jedinstveno polje I je samo sebe promatra, kreira unutar svoje esencija jedinstvene
prirode trostruku strukturu promatra�a, p matranoga i procesa promatranja. Odatle,
s te najdut razine stvarnosti, svjesnost kreira kreaciju i prema me, da, postoji
vrlo intimna veza izme�u promatra� promatranoga. Oni su kao jedna nedjeljiva
cjelina \ na�no povezani u temelju kreacije koja je jedinstve polje i koja je
tako�er na�a vlastita najunutarnjija s jest, sebstvo.�
,
I uz sva ta neodgovorena pitanja i definicije k( ti�u svijesti, kako su dr.
Hagelin, Tereza Avilska, Krist, Lao Tze, Meister Eckhart, vedski mudraci', i
uspjeli posti�i ikakvu jasnu predod�bu o ovoj temi riste�i svijest da bi istra�ili
svjesnost. Ba� kao �to fi; koriste fizikalnu mjernu opremu, istra�iva�i svijes
riste to vozilo kako bi istra�ili tu stvarnost. Sje�ate s je Ed Mitchell rekao o
svom trenutku kozmi�ke s1 ti? �ini se da je to iskustvo uobi�ajeno kod onih k<
uop�e imaju - granice sebstva nestaju kako bi ust prostor spoznaji da je sebstvo
sve, svugdje, u sv�
1 Ova lista bi mogla i�i unedogled...
94
vremenu. I ono ukazuje da svijest ne samo da nije stvorena u mozgu, nego da mozak
ograni�ava svjesnost. (�ega se vjerojatno dobro sjetiti dok vozite.)
A kako to izgleda kad se istra�iva�i svijesti vrate? Dr. Andrew Newberg ka�e:
�Kad ljudi dozive takvo (misti�no) iskustvo, uvi�aju da ono predstavlja temeljniju
razinu stvarnosti nego �to je to ona koju do�ivljavamo uobi�ajeno, u na�oj
svakodnevnoj materijalnoj stvarnosti. U stvari, �ak i kad to misti�no iskustvo
pro�e, oni stvarnost koju su tako do�ivjeli i dalje smatraju stvarnijom, uvi�aju�i
da ona predstavlja istinitiji, fundamentalniji oblik stvarnosti. A materijalni
svijet u kojem ina�e �ivimo za njih postaje neka vrst sekundarne stvarnosti.�
Ako je tako, za�to �ekati �okantno, vrhunaravno misti�no iskustvo da vas probudi iz
va�e materijalne stvarnosti? �to se doga�a kad sami po�nete stvarati misti�na
iskustva unutar svoje svijesti? Odgovor, naravno, glasi: promijenit �ete svoju
stvarnost.
No, mijenjate li tako i �vanjsku� stvarnost? Svakako, kad fizi�ki svijet postane
sekundaran, va�a iskustva temeljno su druk�ija. Primjerice, ogrebotina na novom
autu i nije tako veliki problem, ali mo�e li se ogrebotina promijeniti? Dobra
vijest i lo�a vijest glasi - samo vi to mo�ete za sebe odrediti. Vijest je �lo�a�
jer to otkri�e ne mo�e obaviti nitko umjesto vas, a �dobra� je jer, kad ga jednom
u�inite^ nitko vam vi�e nikada ne�e mo�i re�i da nije tako.. *
mi - i uspLjtnu) se vidjeti leno tereatlvvui, vje�an bi�a leoja stvaraju, flzlcteo
Iskustvo,
. egzistencije teoju zovemo svije��u. - tada
zlatnu) druga�ije promatrati i kreirati ovaj svijet u. teojem
- Ed Mitchell
SVIJEST
95
Je li svijest jedinstveno polje? Na �emu temeljite svoj odgovor?
Ljudi koji su do�ivjeli iskustvo blisko smrti ve�inom opisuju sli�ne stvari:
iskustvo �izlaska iz tijela�, prolazak kroz tunel, svjetlo na kraju istoga i
osje�aj bla�enstva. Mogu li se ti prikazi pretvoriti u znanstvene? Ako da, kako?
� Koliko se ljudi treba usuglasiti oko ne�ega kako bi to postalo ��injenica�? A
�to je sa Srednjim vijekom, kada su svi mislili da je Zemlja ravna?
� O kojim jo� anomalijama ili odstupanjima mo�ete govoriti? Jeste li neka i sami
do�ivjeli?
� Ako je svijest �temelj svakog bivanja� i prvi uzrok, kako mo�ete ikada biti
�svjesni svjesnosti�?
� Kako biste opisali odnos izme�u stvarnosti i svijesti? Je li on hijerarhijski
(jedno stvara drugo) ili kru�ni (jaje i koko�)?
� Za�to je koko� (svijest) uop�e krenula na put (stvarnost)?
� Iako zvu�i kao zezancija, ovo je ozbiljno pitanje: Ako je svijest prvi uzrok,
zbog �ega je onda prisiljena iskusiti stvarnost? A zbog �ega ste ju vi prisiljeni
iskusiti?
UM IZNAD MATERIJE
sve �to jes^vu), rezultat je ocvoga �to je sve. Okvo �to wxs,\Xwj>, to
BUDA
4
Dakle? Je li to istina? Je li prevlast uma
materijom stvarna ili je to iluzorno iskt
shizofreni�nih nezadovoljnika kojima
�ivot toliko dosadan da moraju izmi�l
fantasti�na svojstva i pridavati ih
ovom vrlo �vrstom svijetu? Ne �elite li doznati postoji li ikakav dc da je tako?
Nije li to pitanje na koje 1 svatko zaista, zaista htio znati odgovc
Z
namo da materija utje�e na um. Materija nad u Evo malog pokusa kojim to mo�ete
dokazati:;
� Zabilje�ite svoje mentalno stanje.
� Stavite veliki klavir, mo�e i pianino, trideseta! timetara iznad svog stopala.
� Pustite ga.
� Zabilje�ite svoje mentalno stanje. j
Ovaj primjer pokazuje da je va�e mentalno s osim u slu�aju da ste Zekoslav Mrkva,
Pa�ko Pa Kojot iz Ptice trka�ke, zna�ajno promijenjeno. Ni] �udo, budu�i da je
materija tako �vrsta, tvarna dok je um efemerna, prazna stvar. Je li tako? j
Znanstvena metoda
Prethodna vje�bica koju ste upravo isku�ali nij samo misaoni eksperiment, nego i
kamen temelja*
1 �ao nam je, Higgsova �estice, nadglasana si.
98
UM IZNAD M,
nosti - znanstvena metoda. Kako to obja�njava dr. Jef-frey Satinover:
�Znanstvena metoda je najobjektivnija metoda istra�ivanja koju su ljudi ikada
imali. Ona je apsolutna; nije vezana ni za jednu kulturu, nije vezana za spol, ona
je apsolutno mo�no oru�e za istra�ivanje stvarnosti, u rukama bilo koga tko ju je
spreman koristiti.�
Jednostavno re�eno, znanstvena metoda je ovo: uzmite teoriju, razvijte eksperiment
koji testira tu teoriju, i to na na�in da su svi vanjski utjecaji isklju�eni,
provedite eksperiment i ako on proturije�i teoriji, tra�ite novu teoriju.
Suo�imo se s tim. U ovom vremenu i razdoblju, najprije se okre�emo znanosti kad
tra�imo odgovore o stvarnosti. Odnos uma i materije kontroverzna je tema moderne
znanosti. Jo� jedan pokus: upitajte deset ljudi bi li voljeli doznati postoji li
ikakva znanstvena podloga za koncept nadmo�i uma. (Da i ne spominjemo �injenicu da,
ukoliko um nad materijom jest stvarnost, tada je ljudsko prihva�anje takve
stvarnosti ne�to �to joj beskrajno olak�ava postojanje.)
Bacanje rukavice u lice
Govorili smo o paradigmama i prirodnom opiranju promjeni, no u kona�ici, znanost
vode znanstvenici, a oni su ljudi. Na nedavnoj konferenciji John Hagelin rekao je
prisutnima: �Nemojte napraviti pogre�ku i pomisliti da su znanstvenici znanstveni�.
Ne okoli�ajmo. U ovom podru�ju, podru�ju nadmo�i uma nad materijom, psiholo�kih
istra�ivanja i para-normalnih aktivnosti, predrasude u znanstvenoj zajednici zaista
su uzele maha. Uvreda je to samoj metodologiji koju zastupaju.
�to se to nas ti�e? Ti�e nas se, jer se toliko toga �to se zbiva u na�em svijetu
temelji na trenuta�no va�e�em znanstvenom shva�anju. A povijest znanosti govori nam
ne�to zaista va�no: kad se znanost ne�ega istinski primi,
UM IZNAD MATERIJE
MlsUm da je u ftzW zavu.\Mijl\/o to stoje ocu?
j i Icuovatlva da poteu�flkKo shvatiti svijet. Misli�, daje tbsftrimiv&aluA
metoda, teoja je blb<m za
flziteu, potpuw> drute&ja stvar
od cnetode objave ILI
Mtetode ^.edltaolje.
- dr. se. David Albert
inu* zafli^stveku.tea teoji pate od predrasuda bal teao i bilo teojl cimgL Ljudi,
zâto je tu vutfcoda, teoja i fo tomi �to uttjeoaj predrasuda svodt vua .. o
totvie se u i radi.
- dr. Jeffrev Satinover
99
i
I
Postoji, �itavo podru�je teoje se
. setetoron*, n dala gaje teorija to je svijet za sebe.
ovaj prostor, hodavuo teroz a, cate ga wm�wm>, u.
ao i vlcljeti.. Toje yjerojatfcw) dim �to zovemo
umom.. vjerojatkU) ga
i/mstaiAj'uju. vM&novM tijela i.
misli., ba� teao �to fizi�ka
ovaj svijet. - dr. se. John Hagelin
ona ide nezaustavljivo, izbacuju�i teorije i pretp ke sve dok ne prona�e neku koja
se podudara s el< mentalnim dokazom. j
Dr. Dean Radin godinama je vodio eksperime Institutu noeti�kih znanosti i godinama
je vodio kako bi znanost priznala dokaze o psihi�kim i mis fenomenima - zapravo, o
prevlasti uma nad mate
�Obi�no inzistiram na dokazima. Dokazi su mri ja�i nego �to mislite i ima ih vi�e
nego �to mislite, zistiram na njima jednako kao �to bih inzistirao na bacivanju
predrasuda; kako biste se borili protiv j drasuda, bile one rasne, spolne ili
druga�ije, mo zauzeti afirmativan stav.
Tako sam ja zauzeo afirmativan stav, jednako a< �ivan kao kad zastupam
zapostavljenu manjinu i rel 'Evo, ima ne�to �to treba pogledati, idite i pogled
to...' Jednom kad po�nete zaista obra�ati pa�nju, u o' slu�aju na dokaze, shva�ate
da je sve na �to gled; kao na dokaz filtrirano kroz teoriju. Pa ako prema v teoriji
to ne mo�e postojati, tada dokaz ne gledati ispravan na�in.�
100
Eksperimenti
Kao �to nagla�ava i dr. Radin, mnogo je dok premo� uma nad materijom. Jedan od
primjera nu kusi s generatorom nasumi�nih doga�aja (Randon, Generator, REG), koji
su se fokusirali na namjeri naprave, katkad nazivane i generatori nasumi�n jeva
(Random Number Generator), u biti su isto �to tronsko okretanje nov�i�a. Temelje se
ili na poje nom kvantnom doga�aju, kao �to je spontani pad aktivnosti, ili na spoju
brojnih kaskada kvantnih d ja, obi�no na �buci� koju generiraju elektronski krt
Dr. Radin govori o svom iskustvu s ovakvim rimentima:
�Jo� tamo po�etkom 17. stolje�a, kada je Francis con razvijao empirizam u znanosti,
on... je spomenuc canje kocki kao mogu�nost. Svaki put kad kocke posk
UM IZNAD b
mo�ete pratiti �itav put natrag, sve do kvantnog doga�aja koji je prouzro�io da se
okrenu na ovaj umjesto na onaj na�in. Tako, kad kocke posko�e mnogo puta, to
zapravo postaje nesigurnost u smislu kvantne mehanike.
Kad se pojavila elektronika, netko je do�ao na ideju da se bacanje kocki simulira u
elektronskim krugovima. To se pokazalo korisnim jer je postalo vrlo lako precizno
mjeriti �to se doga�alo, i mogli ste to automatski snimiti.�
Drugim rije�ima, kad je na scenu stupila elektronika, postalo je mogu�e osloniti se
na stroj koji �e snimiti va�a promatranja, eliminiraju�i pritom ljudsku pogre�ku.
Rezultat je, uz to�nije promatranje i snimanje, bila i eksplozija REG
eksperimenata.
�Jedan tip eksperimenta s nasumi�nim brojevima, koji je provo�en stotinama puta
tijekom protekla �etiri desetlje�a, bio je nasumi�ni generator koji proizvodi samo
sekvence slu�ajnih bitova, nula i jedinica, ne�to poput bacanja nov�i�a.
Jednostavno zamolite nekoga da pritisne tipku koja proizvodi dvije stotine bitova,
ali zamolite ga neka poku�a proizvesti vi�e jedinca nego nuli.
Kad uzmete u obzir ukupnu literaturu, svaki od tih stotina eksperimenata koji su
napravljeni, mo�ete postaviti jednostavno pitanje: Je // bilo va�no �to su ljudi
poku�avali utjecati na to da bude vi�e nula ili vi�e jedinica? I prevladavaju�i
odgovor glasi: da, va�no je. Namjera je nekako povezana s operacijom ili rezultatom
generatora nasumi�nih brojeva. Ako �elite vi�e jedinica, generator nekako producira
vi�e jedinica.
...Kona�na analiza iznosi pedeset tisu�a naprama jedan. �anse protiv slu�ajnosti
[�to i jest razlog zbog kojeg su generatori i�li u odre�enom smjeru, u skladu s
namjerom] iznose pedeset tisu�a naprama jedan.�
Bilo je kritika prema kojima su njegovi nalazi �samo statisti�ki�. Ali kvantna
valna funkcija je samo statisti�ka vjerojatnost da �e se �estica na�i na nekom
mjestu u neko vrijeme. Pa ako je to problem, onda se bar nalazi u dobrom dru�tvu.
Svaki dan kad se probudim sjetim se meni omiljenog Ramthinog citata: �Jedini na�in
da zaista budem sjajan prema sebi ne ti�e se toga �to radim svome tijelu - nego �to
radim svome umu�.
Kona�no, ono �to svjesno �inim umom utje�e na moje tijelo jer to je u stvari jedno
te isto. To me podsje�a da iza�em iz svijesti tipa tijelo/um i u�em u svijest tipa
um=tijelo=stvarnost.
- BETSY
UM IZNAD MATERIJE
101
IM
Uvijek sam se �udio onima
koji ka�u da �mo�emo
promijeniti svoju percepciju,
ali ne i fizi�ki svijet�. Sje�am
se kako sam, neposredno
prije puberteta, vri�tao na
samoga sebe u ogledalu. To je
vjerojatno imalo neke veze s
mojom kosom koja se nije
htjela pona�ati onako kako ja
ho�u. Nekoliko trenutaka
poslije, prestao sam vri�tati i
s neskrivenom mr�njom
zurio u svoj odraz u
smrskanom ogledalu. Bilo je
to ba� kao da su komadi�i
ogledala poletjeli sami od
sebe. Sje�am se da sam bio u
stanju krajnjeg �oka. U�inilo
mi se o�itim da sam to
u�inio ja, svojim bijesom.
U godinama koje su slijedile
odbacio sam mogu�nost da su
zvukovne vibracije i
statisti�ke vjerojatnosti da se
strukturalna promjena na
ogledalu dogodi spontano
koincidirale s mojim
ispadom gnjeva. U meni je
ostala jedino jeka spoznaje
da su to u�inili moj um
ili moje emocije.
�uli smo pri�e o djeci koja su
sposobna raditi takve stvari,
sve do razdoblja puberteta,
kad gube te sposobnosti. Ima
li ta sposobnost vi�e veze s
nekim posebnim stanjem,
nego s nekim zakonom
fizi�ke stvarnosti? Razlog
zbog kojeg tako malo
odraslih ljudi to mo�e mo�da
le�i u �injenici da vi�e ne
umiju dosegnuti to posebno
stanje. A �to bi bilo da mogu?
-MARK
102
Generator nasumi�nih doga�aja: i
Kolektivna svijest
Sje�ate se su�enja O. J. Simpsonu? Kako bisrru zaboravili - stotine milijuna ljudi
zlosutno su i�c le presudu o tome je li ili nije kriv. Za te milijuni lo se o
pravoj sudskoj drami. Za Deana Radina, 1 Nelsona i Dicka Shwopea, bila je to
prilika da st mo�e li jo� ne�to osim namjere - slo�no mi�ljenje -metiti nasumi�nost
REG-ova.
��to bi se dogodilo kada bi se stotine milijuna: istodobno na ne�to usredoto�ile?
I, kako se pokazalo kih mjesec dana nakon �to mi je pala na pamet ta m zakazano je
�itanje presude O. J. Simpsonu. Rije�i neobi�nom trenutku u ljudskoj povijesti, u
kojen mnogi unaprijed znali da �e se u jednom djeli�u kunde izre�i te rije�i 'kriv
je' ili 'nije kriv'. Dogodit � ne�to toliko zanimljivo da �e to u�ivo pratiti
stotine lijuna ljudi.�
Odlu�ili su doga�aj snimiti kroz generatore mi�nih brojeva. Postavili su tri stroja
u laboratoriji dinjenim Ameri�kim Dr�avama, jedan u Amsterc jedan u Princetonu. Sa
svih pet generatora spremn snime trenutak za koji je zakazana presuda, znans su
�ekali da vide �to �e se dogoditi.
�Pokrenuli smo generatore, a naknadno smo p jenili rezultate i nesumnjivo vidjeli
'�iljke' koji pokj �ansu od tisu�u naprama jedan, zapravo na dva mj< jedan dok je
je kamera prelazila s kadrova izvan ni�e na unutra�njost su�eve sobe, �to je
privla�ile liku pozornost, i to se vidjelo na generatorima; dri trenutku kad je
�itana presuda. U tim se trenucim svih pet generatora istodobno o�itavao isti,
veliki '� koherentnosti.
�iljak koherentnosti odnosi se na grafi�ki prikaz sumi�nosti. Uobi�ajeno, REG
pokre�e 50 posto je ca i 50 posto nula. Tako da je graf koji prikazuje je ce
naspram nuli zapravo ravna crta. Ali iz nekog r< ga, kada se milijuni ljudi
fokusiraju na istu stvar, taj
UM IZNAD \
w
I
ni graf o�tro odska�e od 50/50, to�no u dramati�nom trenutku fokusiranja. To
proturije�i temeljnoj premisi kvantne teorije po kojoj su kvantni doga�aji u
potpunosti nasumi�ni.�
Nakon toga, Radin i kolege pokrenuli su projekt o globalnoj svjesnosti (Global
Consciousness Project). Tijekom tog eksperimenta, REG-ovi �irom svijeta radili su
24 sata na dan i svakih pet minuta slali rezultate serve-ru u Princeton.
Zabilje�ili su zna�ajne grafi�ke �iljke tijekom doga�aja kao �to je bio do�ek 2000.
godine, 11. rujan 2001. ili pak pogreb princeze Diane. Statistike se nakupljaju, a
kako Bili Tiller ka�e o svom eksperimentu: �Rezultati su nepobitni�.
Ure�aji za pohranjivanje namjere
Bili Tiller bio je voditelj Odjela za materijalne znanosti pri sveu�ili�tu
Stanford. No, prije mnogo godina odlu�io je napustiti vode�u poziciju na odsjeku,
vladina povjerenstva i druge mo�ne pozicije kako bi se usredoto�io na �te druge
stvari�. Osobito se posvetio tome da eksperimentalno provjeri mogu li ili ne
ljudske namjere utjecati na fizikalne sustave. I to ne �samo� na kolaps jedne ili
dviju valnih funkcija, ili �samo� na na�in na koji se mo�e usmjeriti kvantni
doga�aj - zanimao ga je u�inak koji namjera mo�e imati na makroskopska svojstva
materije.
Tako je konstruirao UPN - ure�aj za pohranjivanje namjere. To je jednostavna
kutija, s nekoliko dioda, oscilato-rom, E-promom, nekoliko otpornika i kapacitora.
Potom:
�Postavili smo ure�aj na stol oko kojega je sjedilo �etvoro vrlo kvalificiranih
meditanata, osoba s velikim iskustvom u istra�ivanju svojeg unutarnjeg ja, i oni su
u�li u stanje duboke meditacije. Oni �iste prostor; koriste�i svoj um i namjere,
zapravo ga �ine posve�enim. A nakon toga jedan od �etvorice izgovori njihovu
specifi�nu namjeru u vezi s ovim ure�ajem.
Namjera je utjecati na odre�eni dio pokusa. Pove�ati pH vrijednost pro�i��ene vode
za �itavu mjernu jedinicu,
UM IZNAD MATERIJE
103
Emotove fotografije vode
Zaga�ena voda s brane Fuivvara
Voda s izvora Sanbu-lchi Yasui
1
Blagoslovljena voda iz fontane u Lourdesu
ili spustiti pH za �itavu jedinicu, ili pove�ati termod mi�ku aktivnost odre�enog
jetrenog enzima, alr fosfataze. Ili utjecati na rezultat pokusa u�ivo s lan vo�ne
mu�ice, tako da se u njezinu tijelu pove�a e gija molekularnog racija (ATP do ADP)
i ona postani �a, do te mjere da joj je za larvalni razvoj potrebno ki vrijeme.
Koristili smo te ure�aje u sva �etiri ova eks imenata, i pritom bili itekako
uspje�ni.2� i
Zajedno s kutijama u koje su bile utisnute na pripremljeni su i �kontrolni� ure�aji
(na koje nije vano namjerom). Oni su zasebno umotani alumini folijom i poslani u
laboratorij udaljen tisu�ama k tara. Zatim su oba tipa kutija, i kontrolne i one
pod1 te djelovanju namjerom, smje�tene oko 18 centimet mete i uklju�ene. Ovim
ure�ajima trebaju tri do �eti seca da �dovedu prostor u stanje vi�e simetrije�. D
rije�ima, da prorade. Poanta: �Uo�ili smo ozna�en traste unutar svakog para [i
unutar] svih parova [ no]. Bolje vidimo velike efekte u statisti�koj vj nosti nego
jednu medu tisu�ama�.
Jednostavno re�eno: dr. Tiller je uzeo �etiri me ta koja se usredoto�uju na
jednostavnu elektroni� tiju s odre�enim ciljem - kao �to je primjerice taj da
vrijednost vode promijeni za �itavu jednu mjern ni�u. Odnesu ju, stave pokraj neke
vode, i nekolik seci kasnije njezina pH vrijednost je promijenjena, da se to dogodi
samo od sebe, prirodnim putem, su od tisu�u naprama jedan, posebice uzev�i u ol se
ta promjena ne pojavljuje kod kontrolnih urec
Koliko iznosi jedna jedinica pH vrijednosti? ka�e: �Ako se pH u va�em tijelu
promijeni za �it< dinicu, mrtvi ste�.
A o tome kako su ovi pokusi prihva�eni, dr. primje�uje: �Normalni znanstvenici
imaju probi tim... javlja se efekt nevjerice. O�i im malo zasja dije ne bi
nastavili razgovor na tu temu�.
2 Za detaljni opis, vidjeti Concious Acts ofCreation Williama Tille
104
UM IZNAD IV
Poruke u vodi
Dr. Masaru Emoto podignuo je velike valove svojom knjigom The Hidden Messages in
VVater (Poruke skrivene u vodi). U knjizi su predstavljene zapanjuju�e fotografije
smrznutih kristala vode koja je prethodno podvrgnuta ne-fizi�kim podra�ajima.
Zapo�eo je izla�u�i vodene kristale glazbi - od Beethovena do heavy metala - i
fotografiraju�i rezultate. Kad je jasno utvrdio da glazba utje�e na veli�inu i
oblik vodenih kristala, prebacio se na utjecaje svijesti. Glazba, naposljetku,
stvara fizi�ke, materijalne objekte koji mogu utjecati na valove materije-zvuka.
Ali �to je s mislima?
Dr. Emoto je na boce vode stavio znakove koji izra�avaju ljudske emocije ili ideje.
Neke od njih bile su pozitivne, kao naprimjer �hvala� i �volim te�. Druge su bile
negativne, kao primjerice znak koji ka�e �gadi� mi se, ubit �u te�. Nasuprot
prevladavaju�oj znanstvenoj mudrosti, voda je reagirala na ove izraze svijesti,
usprkos tome �to rije�i ne proizvode mjerljivu fizikalnu aktivnost. Voda s
pozitivnim porukama formirala je prekrasne kristale; voda s negativnim porukama
postala je ru�na i deformirana.
Ove fotografije imale su odjeka u �itavom svijetu. Negdje izme�u njegove knjige,
na�eg filma i Emotovih neumornih putovanja svijetom, tijekom kojih je dr�ao
predavanja i seminare, narasla je prava bujica zanimanja za novim informacijama o
njegovim eksperimentima. Kao odgovor na to, brojni znanstveni istra�iva�i sada
nastoje ponoviti njegov rad. Neovisno ponavljanje sastavni je dio znanstverte
metode.
Voda povezuje �itavo �ovje�anstvo, u biti �itav �ivot. Ona �ini izme�u 70 i 90
posto na�ega tijela (ovisno o tome �ije istra�ivanje �itate). Povr�inu planeta
uglavnom �ini voda. Svojim briljantnim uvidom dr. Emoto prodire ravno u srce
fizi�kog elementa koji je zajedni�ki svekolikom �ivotu. Ako �ivot (mi) mo�e
utjecati na fizi�ko, tada se �ini najprirodnijim da �e se to pokazati i u vodi.
Kao �to je o�ito iz svega navedenog, mnogo je toga �to bi znanstvena zajednica
morala razmotriti. Eksperimenti su provedeni i stalno se sve vi�e i vi�e provode.
Rezultati
Voda reagira na svijest
Gadi� mi se, ubit �u te
Hvala
UM IZNAD MATERIJE
105
e, svi. pri�aju o uv\ma. vu.attrijow.. Ali to je i dalje dualisti�ki kUici.iA.-
pronuitraiAJ
stvari/vcstl. Oi>vo �to s.imx>
vMulilijest da, nteo xt\iw>
odmatati, vrijetue t prostor,
i putovati, u druge galaksije,
kM.orflkM.0 vidjeti. wm. KAO
- Ramtha
se objavljuju. I, u me�uvremenu, ve�i dio svijeta i zaista �eli znati: koliko je
stvaran utjecaj svije: materiju? Ako misli mogu to u�initi vodi, zamisli mo �to
mogu u�initi nama. -
Svijest nad materijom? "
Pretpostavljaju�i da je nadmo� uma nad mate stvarna pojava, i da smo vam tijekom
onog mis� eksperimenta s klavirom dokazali, ili vas bar u\ da je i materija nad
umom tako�er stvarna pojav sve to zna�i?
;
Um nad materijom iznad uma nad materijom 1 iznad - to je jo� jedna isprepletena
hijerarhija, jo� aspekt svemira tipa �jaje ili koko��. Ali kao �to pi �uje Ramtha,
to je gledi�te su�tinski dualisti�ke I zam pro�ima ove koncepte: subjekt/objekt,
unutn ni, znanost/ duh, svjesnost/stvarnost. To gledi�te i jem jo� toliko trebamo
raditi ponovno se uvuklo jezik i na�e misli. A �to ako je um materija, a ma prema
tome, um?
�to ako je materija informacija ili ako je um inform
U ovakvim situacijama, sugestivni mig kvantni ke je gotovo neodoljiv. Je li to
gledi�te da um jes materijom dokazano �injenicom da se materija u kor ci svodi na
ne�to nalik na informaciju? Pa, u svakor �aju, to gledi�te njome nije pobijeno; u
stvari, �ini spomenuta �injenica sugerira da smo na dobrom pi
Sugerira to ba� kao �to klavir koji pada na va�u| sugerira bol. Kao �to promatra�i
(svjesni ili ne) utje promatrano, kao �to �estice koje su me�usobno ] zane u
�itavom svemiru sugeriraju da je svijet ned ti�ki. Ne samo da sugerira
nedualisti�ki svijet, ne; dokazuju. Nevvtonov san o podijeljenom svemiru; tov, i u
duhu ove pozitivne, afirmativne akcije svi taju: �to �emo sada u�initi s tim?
'
i
106
UM IZNAD
4
� Koje vas predrasude spre�avaju da promijenite paradigmu?
� Na koji se na�in te predrasude odra�avaju na stvarima iz va�e realnosti (na
va�im osobnim stvarima)?
� �to su to �va�e osobne stvari�?
� Je li mogu�e da biste, znaju�i da su te stvari manifestacija va�ih misli, lako
mogli posti�i i to da se manifestiraju nove stvari temeljene na va�oj novoj
paradigmi?
� Nabrojite pet svojstava po kojima se razlikuju um i materija.
� Mo�ete li na ta svojstva pogledati druk�ije i vidjeti ih kao ista?
� Ako misli mogu utjecati na molekularnu strukturu vode, �to va�e misli �ine va�oj
stvarnosti?
� �to je bilo prije - stolica na kojoj sjedite ili ideja da sjednete na nju dok
�itate ovu knjigu?
,---*�4, *,!<". - . ,, t.
,'JfeV-
i
no
Sve ceste vode u Rim
Sve je tako povezano
Vje�ni grad
Vje�no pitanje:
Stvaram li ja stvarnost
Ili ona mene?
Sve ceste kojima smo prolazili u prethodni] glavljima zaista vode do ovoga. A od
ovog nog pitanja, sva poglavlja vode van. Nitko c ne mo�e pobje�i od pitanja:
stvaram li ja svoju stva ili sam list na vjetru? Jesam li izvori�te koje odredi
koji �e se na�in stvari zbivati u mom �ivotu, ili s �ivot nalazi na kraju �itavog
lanca, odre�enog u ti ku Velikoga praska?
U poglavlju ��to je stvarnost?� vidjeli smo ka pitanje o stvarnosti odgovaramo
svaki put kad ust, iz kreveta, svaki put kad sudjelujemo u onom ; skom� svijetu.
Pa, je li odgovor na pitanje �stvarai svoju stvarnost?� sadr�an u svim na�im
internim tarnjim� trenucima? I ako je istina da sami stvaram �titu realnost, tada
ti �unutarnji� trenuci prethode �vanjskim� trenucima. I to je razlog �to je ovaj
trei sredi�nji �unutarnji� trenutak ove knjige.
Ta je ideja bila, i jo� jest, sredi�nji koncept �piritu metafizi�kih, okultnih i
alkemijskih tradicija. Gledi� je odgovara sintagmi �kako gore tako dolje, kako u
tako vani� smatralo se temeljnim, istinskim na� gledanja na svijet. Ipak, iako
zdrav razum ka�e da rate neke doga�aje u svom �ivotu (�to jesti za dor
SVIJEST STVARA STVA
s kime se vjen�ati, koji auto voziti), misliti da imate ikakve veze s drvetom koje
je palo na taj auto �ini se prili�no nategnutim.
U stvari, koncept prema kojem vi stvarate stvarnost (a ona je, naposljetku, nekako
stvorena - pa tu je!) ima bezbroj nijansi. Taj koncept generira pitanja kao �to su:
� Ako i ja i ti stvaramo svjetove, a oni su razli�iti -�to onda?
� �Nikad ne bih stvorio ovo _____________ (sami
popunite prazninu) u svom �ivotu!�
� Postoje li slu�ajnosti?
� �to je s prirodnim katastrofama?
� Tko je �ja� koje stvara?
A ova se pitanja, zauzvrat, vezuju na koncepte karme, transcendentnog sebstva,
frekvencija specifi�ne rezonancije, stavova, osobne odgovornosti, viktimizacije i
mo�i.
No na kraju je bitno samo jedno: najve�i pojedina�ni utjecaj na �ivot koji �ivite
imat �e upravo to na kojoj se strani ograde, u odnosu na ovaj koncept, nalazite.
i govor, ateotjn i vje su fluktuacije svijesti, sav �ivot Izrada Iz svijesti I
lAjom-C se odr�ava.
�itav s.\/twM- izraz je svjesnosti., stvarnost svewira
svijesti u. �poteretu.. - Maharishi Mahesh Yogi
Natrag u laboratorij (opet!)
U poglavlju �Um iznad materije� vidjeli smo kako namjera utje�e na doga�aje na
mikroskopskoj razini. Vidjeli smo kako se pretpostavljena nasumi�nost kvantnih
doga�aja mo�e promijeniti i kako usredoto�enost na�e svijesti mo�e prouzro�iti
druga�ije fizikalno stanje. U �Promatra�u� se radilo samo o kolabiranju oblaka
zbrkanih mogu�nosti u odre�eno pojedina�no stanje. U �Kvantnoj fizici� bilo je
rije�i o tome kako ova �vrsta, fiksirana stvarnost i nije toliko �vrsta, fiksirana
i stabilna, te da postoji veza izme�u svih stvari u svemiru. Paralele izme�u
�Kvantne fizike� i �Svijest stvara stvarnost� ne mogu se ignorirati.
Prema fizi�aru s Princetona i dobitniku Nobelove nagrade Johnu Wheeleru: �Stav da
'tamo vani' postoji svijet
SVIJEST STVARA STVARNOST
111
Zaista morate prizivati da c,a\z
i m.aterljaltM. svijet oteo mas,
stolice, stolovi, sobe, tepih, sve
te stvari, n-tsu. ni�ta drugo
\w>Qu6n krttnvâ svijesti.
- dr. se. Amit Goswami
neovisan o nama, koliko god bio popularan u sv� dnevnim okolnostima, vi�e se ne
mo�e odr�ati�. Prt njegovim rije�ima, mi nismo samo �statisti na kozi koj
pozornici, [nego] oblikovatelji i stvaratelji koji; u sudjeluju�em svemiru�.
Prema fizi�aru i piscu Amitu Goswamiju, �svi s mi navikli misliti da sve oko nas
ve� jest, da postoji na�ega utjecaja, bez na�ega izbora�. U skladu s otkri� kvantne
fizike, ka�e Gosvvami, �trebali bismo se o viti takvog na�ina razmi�ljanja. Umjesto
toga, za morate priznati da �ak i materijalni svijet oko nas, s ce, stolovi, sobe,
tepih, sve te stvari, nisu ni�ta drugo go mogu�a kretanja svijesti. I ja iz tih
kretanja odah trenutak po trenutak kako bih svoje aktualno iskustvo d> do
ozbiljenja�. ]
Ono �to ovi fizi�ari, i op�enito �itava nova fizika ri�ito tvrde jest smrt
dualizma. Nije um nad materij nego je um=materija.
Razmislite o obje strane ograde. i
svjesnost fizi�ka stvarnost
um materija
duh znanost
transcendentno ja priroda
bog stvari
112
Kroz jedno poglavlje za drugim, tragali smo za nosima koji postoje izme�u dviju
strana. Tra�ili kauzalne veze. Tko uzrokuje �to? Postoji li veza? Po li rascjep?
Tko je stvorio rascjep, a tko sjedi na og dr�e�i lijevu i desnu nogu u dva
razli�ita podru�ja? a to smo i prije radili.
i
Ali sa smr�u dualizma, nema vi�e ni veze, ni uzi (niti ograde). Sve je to jedna te
ista stvar. Sve je meduc no, a to su oduvijek i tvrdili istra�iva�i svijesti. Gosw
bez oklijevanja priznaje da je te�ko prilagoditi se o^ novom na�inu razmi�ljanja,
koje naizgled proturije�i �em dnevnom iskustvu. On ka�e: �To je jedino radik;
SVIJEST STVARA STVAR
mi�ljenje koje morate prigrliti, ali ono je zaista radikalno. To je toliko te�ko,
jer smo skloni vjerovati da svijet ve� postoji tamo vani, neovisno o na�em
iskustvu. Ali ne postoji. U vezi s tim kvantna je fizika sasvim jasna�.
Sve to dovelo je Freda Alana Wolfa dotle da je, tijekom sedamdesetih godina
pro�loga stolje�a, skovao termin �ja stvaram svoju stvarnost�. Nezv Age pokret,
koji se tada pojavljivao, smjesta se priklonio ovoj frazi i u�inio je dijelom
vlastite paradigme. No, kako su mnogi fizi�ari i dalje govorili, to nije
jednostavan koncept i ne mo�e se samo tako prigrliti. Kako smo ve� ranije naveli
rije�i dr. VVolfa: �Ne mijenjate vi ovu vanjsku stvarnost; ne mijenjate stolice i
kamione i buldo�ere i rakete koje polije�u - ne mijenjate takve stvari!�.
Tko stvara �to?
Dr. Wolf nastavlja: �Jedno od pitanja koje se javlja u vezi sa stvaranjem realnosti
jest - a �to se doga�a kada dva �ovjeka stvaraju razli�ite realnosti; �to �emo s
tim? Pa, prva od stvari koje trebate shvatiti jest da je ideja da vi stvarate
vlastitu stvarnost vjerojatno pogre�na ako pod 'ja' podrazumijevate egocentri�nu
osobu za koju mislite da vodi va� show. Taj 'ja' vjerojatno uop�e ne stvara
stvarnost�. Amit Goswami ka�e:
�Postalo je jasno da je mjesto s kojeg odabirem stvarati svoju stvarnost, to mjesto
svijesti, vrlo osobito, ne-obi�no stanje bivanja u kojemu se subjekt/objekt raspada
i nestaje. To dopire iz tog ne-obi�nog stanja koje �ja� odabire, pa je tako i ushit
pripadnika New Age pokreta nestao kad su se morali suo�iti s �injenicom da ni�eg
besplatnog u realnosti nema. Moramo meditirati i dosegnuti ne-obi�na stanja
svijesti prije nego �to postanemo stvaratelji vlastite stvarnosti.�
Tako koncept po kojem �svijest stvara stvarnost� povla�i pitanja: �Koja svijest?
Koja razina svjesnosti? Koje 'ja' je u tom smislu stvarala�ko?�.
Moj sLia, evflkv fizi�ar, kazt teateojejtdnun stvar ateo seja Ari.lv*.jedile
realisti, a druga aleo se firtteo drugi dr�i dmgt realisti.... �Suftr "B>owU, i
teoje se dr�i �eaglesU
je od om teoje se drlt
�Patrlotsl,� a savuojtdvM od
tth realnosti postat 6t
�prava realist.
113
�itavo vrijeme tijekom
snimanja filma Koji k....!?
govorila sam si �sve �e biti
super, znam to�. I tako, kad
god bi se javili problemi,
nisam to uzimala srcu. Jer
sam znala da stvaram ne�to
uspje�no. Ali veliko
isku�enje dogodilo se na
kraju. Imali smo vrlo
kompliciran zavr�etak, jer
smo radili na vrpci visoke
rezolucije, 35 mm, s tonama
kompjutorske grafike, koju
je trebalo uklopiti u film, a
onda sve to prebaciti na
35 mm traku. A imali smo i
rok. Uvjeravala sam
nadle�ne u jednom kinu da
nam daju jo� jedan tjedan,
ali njima je trebao primjerak
do ponedjeljka, 3. velja�e.
Ako tada ne bude gotov,
film ne�e prikazati sve do
svibnja, a VVill je stalno
iznova pregledavao
rasporede i upozoravao
kako �emo izgubiti
pravi trenutak.
Kako smo se pribli�avali
kraju, svi su govorili kako
nije mogu�e da to
napravimo na vrijeme, ali
ostali smo usredoto�eni i na�
supervizor iz postprodukcije
poslao je primjerak u
VVashington i uru�io ga dva
sata prije isteka roka!
Poslije je priznao kako bi,
da ga je netko pitao ho�emo
li zavr�iti na vrijeme
(znaju�i �to je sve bilo
posrijedi), svakako bio
rekao da je to sto posto
nemogu�e.
-BETSY
Prekrasan prikaz ovoga pitanja pru�a film Forbi Planet (Zabranjeni planet). U
njemu, ljudi na planet grade stroj koji njihove misli mo�e trenuta�no tran mirati u
fizi�ku realnost. Do�e i taj veliki dan kac uklju�e stroj i - VAU! Kakav dan!
Stvore predivm �e, ferrarije na svakom kolnom prilazu, prekrasne kove, rasko�ne
bankete, nakon kojih odu (u ferrarij u svoje velebne ku�e i zaspu. I sanjaju.
j
A ujutro se probude na opusto�enom planetu.
Prema dr. Deanu Radinu, postoji dobar razlog �i manifestiramo stvari na licu
mjesta: �Sve �to radite �to mislite, sve �to planirate �iri se svemirom i utjec
njega. Kako se pokazalo, ve�i dio svemira ipak za 1 mari, i zato na�e male
individualne misli ne pro�i svemir i ne mijenjaju ga pred na�im o�ima. Mogi misliti
da bismo, kad bi tako bilo i kad bi svatko oc bio toliko mo�an da se na�i prolazni
hirovi odraz svemir, skoro trenuta�no uni�tili sami sebe�.
Zamislite da svaki put kad vam netko zasmet autocesti i da ono �to pomislite (a
znate �to obi�ne mislite) smjesta postane stvarnost. Ili kad va� partne
pravi____________a vi mu ka�ete___________
Nedostatak trenuta�nog zadovoljenja pri stvar na�e vlastite stvarnosti mo�da slu�i
tome da nas z
ti od nas samih.
1
i Stav je sve
Dvije glavne ideje koje Ramtha pou�ava u Ran noj �koli prosvjetljenja (Ramtha
School of Enlightenn jesu: svjesnost i energija stvaraju prirodu stvarnost stav je
sve. Prva ideja iskazuje kako su stvari po: takvima kakve jesu, a druga ideja
tuma�i za�to.
Nedavna studija koju su na Harvardu proveli I Langer i Rebecca Levy uspore�ivala je
gubitak pai nja kod starijih ljudi iz razli�itih kultura. Ve�ina A rikanaca, koji
�ive u kulturi koja strahuje od stare �zna� da s godinama na�e snage opadaju, pati
od zn;
114
SVIJEST STVARA STVAR
nog gubitka pam�enja. Naprotiv, stariji Kinezi, �ija kultura visoko cijeni starije
ljude, ne samo da pokazuju vrlo male gubitke pam�enja, nego su stariji ljudi na
testiranjima pokazivali gotovo jednako dobre rezultate kao i najmla�i sudionici
studije. Svaka kultura proizvodi starce u skladu s prevladavaju�im stavom o
starenju.
A tu su i Francuzi, �ija kultura obiluje vinima, pu�enjem, slatki�ima (bijeli
�e�er!), umacima prepunim kolesterola i koji duboku starost do�ivljavaju zdravi,
mr�avi i sretni. Mnoge su studije provedene u nastojanju da se doku�i u �emu je
�tajna�, jer prema va�e�im teorijama oni bi trebali imati toliko operacija na srcu
koliko imaju i slasti�arnica. Ali nije posrijedi tajna, nego - stav. Oni vole ono
�to jedu i nemaju pritom osje�aj gri�nje savjesti.
Ako je to osobna stvar, tada ju zovemo stavom; ako je kulturolo�ka, zovemo ju
paradigmom; ako je univerzalna, zovemo ju zakonom. �Kako unutra, tako vani.�
Kako gore, tako dolje
Sje�ate li se da smo rekli kako bi poglavlje ��to je stvarnost?� moglo stajati bilo
gdje? Pa, to poglavlje i jest svugdje. �Vid i percepcija� govori o tome kako mozak
stvara slike za koje vjerujemo da su stvarni vanjski svijet. �Promjena paradigme�
razmatra kako ideje i otkri�a rastu do �iroko rasprostranjenih uvjerenja o svijetu.
�Kvantna fizika� i �Promatra� nude intrigantne paralele izme�u stibatomskog svijeta
i na�ina na koji svijet me�udjeliije s kreacijom. �Um iznad materije� ru�i ogradu
izme�u vidljivog i nevidljivog i ukazuje na povezanost ovih naizgled razli�itih
podru�ja. Drugim rije�ima, sva ta poglavlja govore o svijesti, stvarnosti i
njihovoj me�usobnoj vezi. Ne�to kasnije, poglavlje �Mozak izbliza� bavi se time
kako su na�i stavovi kodirani u �iv�anim strukturama i �to iz toga nastaje.
�Emocije� i �Ovisnosti� odgovoraju na pitanje �za�to stvaramo stvarnosti u kojoj
smo se zatekli�. �Za�to nismo �arobnjaci� razmatra zbog �ega ne stvaramo ono �to
(mislimo da)
N apravljeit je jeda i*.
riment tijekom, kojega su
ljudi dobili zadatak da pojedu
tê�to dekadeiA-tn-o. Ljudi koji
&u to uolvull s osje�ajem.
ce I sram,om., zaista &u do� Ivjell prolaza it pad
funkcije, dok. se koji su bili sposobeu. lA-aprosto u�ivati u tom. Iskustvu. I
aljlje tele bio odll&an. bez obzira vun to Sto stavljaju u usta, Im-unolo�kl status
zaista popravio.
- dr. Daniel Monti
ja vam. i<ve w*oqu zaista
dokazati da ste tu u stvarnosti
I da iwMtt vlastitu svijest, teao
�to vd. vi m m.o�ete dokazati
da sam.ja svjestan-.
115
1
Bilo je nekih velikih
primjera u prilog tome da
�svijest stvara stvarnost� -
na primjer, svi profesionalci
iz svijeta filma govorili su
nam da to nitko ne�e
distribuirati, da to nitko
ne�e vidjeti - ali bilo je i na
stotine �malih� stvari.
Zapravo, mi smo i ra�unali
da �e nas to izvu�i iz
�kripca. Kao kad smo trebali
promijeniti pjesmu. Za
prijelaz na scenu s partvjem,
imali smo pjesmu od
Aerosmitha �Sweet
Emotion�. U stvari, scena je
i pisana s tom pjesmom na
umu. Ali nismo ju mogli
dobiti. Tako smo tra�ili i
tra�ili ne�to drugo, ali ni�ta
nije bilo ni blizu onome �to
bi nam odgovaralo.
Jednog dana razmi�ljao sam
o tome i iznervirao se i
rekao (prili�no namjerno):
�E pa �ut �u tu pjesmu na
radiju, i to SADA!�. I za�uo
sam �Hooked on a Feeling�
od Bostona. Ne samo da je
stvar bila odli�na, nego kad
sam ju umontirao, zapravo
je �ak i bolje 'sjedala' na tu
scenu. Je li to dokaz? Za
mene je bio.
-WILL
116
�elimo. ��elja/Namjera� tuma�i kako svjesno zav kreacijom, dok dio
�Izbori/Promjene� (u istom pc Iju) razmatra �to se pritom doga�a u na�em �ivot
Ali, na kozmi�kom sudu iskustvenoga, dokaz i�ta od navedenoga da svijest stvara
realnost? � da se taj koncept reflektira kroz razli�ite razine is va (�Kako gore,
tako dolje�), no je li to potvrda ili na definicija? Saslu�ali smo sve, od
elektrona i po na do uglednih fizi�ara i filma�a. Prema Deanu Ra �Dokaz nije rije�
koja se koristi u znanosti. To mo�i dokazati. Mo�emo stvoriti odre�eni stupanj uvje
sti da je neki u�inak ono �to nam se �ini. Je li ikac dokazao gravitaciju? Newton
je rekao da je gravi privla�na sila koja djeluje medu masama. Einsti rekao da masa
iskrivljuje geometriju vrijeme/pro: �to potom uzrokuje da se mase pribli�avaju.
Ali; dan ni drugi ne mogu dokazati �to je to. U najboljer �aju, mo�e se pru�iti
matemati�ki opis u kojem : vidljivih proturije�nosti�.
U tom trenutku mi filma�i di�emo ruke i ska�e ograde.
Stvaranje filma Koji k.... uop�e znatno!?]
Dali smo zavjet. Ne�emo biti licemjeri. Ne ka postati salonski filozofi. Na�a je
namjera, u skl� na�im najboljim sposobnostima, ne samo pri�ati { nego prohodati taj
put. To je zna�ilo da �emo ic kojima govorimo u filmu poku�ati i pro�ivjeti, aj od
ve�ih bile su: emocionalne ovisnosti i stvaranji �tite stvarnosti. Tijekom
stvaranja filma Koji k.... znamo!?, svi koji su bili uklju�eni zaista su pol
poraditi na stvarnju stvarnosti i suo�avanju s j cionalnim ovisnostima.
Drugim rije�ima, odlu�ili smo biti �znanstvenici i �titom dvori�tu�, i to
usvajaju�i znanstvenu metod ku�avaju�i ju da vidimo djeluje li. I rezultat je bio
�an, na�i �ivoti postali su bolji. \
SVIJEST STVARA STVA
Ali sad govorimo samo o nas troje autora. Film smo nazvali Koji kurac uop�e
znamo!?\ pa nije ba� sigurno trebate li nas slu�ati. A koga biste trebali slu�ati?
Onoga koga u stvarnosti stalno i slu�ate - sebe.
MASA MASI
Re�irao sam scenu u kinu Baghdad. Trebali smo snimati od pono�i do zore, kada smo
se trebali maknuti odande. Debelo smo kasnili. Shvatio sam da nikako ne�emo uspjeti
napraviti sve na vrijeme, �to bi bila katastrofa jer tada �itava scena ne bi
vrijedila. Ramtha nam uvijek govori o principu �masa masi�. Drugim rije�ima, sve
�to mi stvaramo svodi se na fizi�ko pomicanje fizi�kih stvari, umjesto na kreiranje
na suptilnim razinama.
Shvatio sam da smo zeznuli i nisam vi�e mogao spasiti stvar na foru �masa masi�.
Sje�am se da Sam pomislio: �Vrijeme je za bo�ansku kreaciju�, i sko�io na noge
vi�u�i: �Nema vi�e 'masa masi'!�. To je sve �ega se sje�am, osim da smo do zore sve
zavr�ili na vrijeme.
-MARK
1 Eto ga! Rekli smo to! A �to sad, naposljetku, pa to i je na� pravi naslov..
117
IIP
Uzmimo obje pretpostavljene strane ograde:
svjesnost
um
fizi�ka stvarnost
materija
znanost
priroda
stvari
duh
transcendentno ja bog
Povucite linije izme�u svake od njih i definirajte o kojem je tu odnosu rije�.
Potom povucite linije nazna�uju�i jednostavan odnos �je� (um je materija, svjesnost
je fizi�ka stvarnost). Koje gledi�te ima vi�e smisla?
1 Isklju�uju li se me�usobno?
Jesu li ta dva gledi�ta jo� jedno potkradanje utjecaja dualizma? Je li seks poku�aj
da se prevlada dualizam?
Je li vrijeme izmi�ljeno zato da bi se instant-karma dr�ala na udaljenosti?
Je li izmi�ljeno da bi nam dalo vremena da shvatimo kakve su na�e mo�i i njihove
posljedice?
Prethodno poglavlje bavilo se razmi�ljanjima o tome je li svijest koji kreira
stvarnost univerzalni zakon ili fantazija, postoji li neki dokaz koji bi potvrdio
da je to istina i kako se takav dokaz mo�e pojaviti u na�im �ivotima
Do sada ste se nekako odlu�ili oko toga �to vi slite o ideji da sami �stvarate
svoju stvarne Svatko priznaje da to u nekoj mjeri jest isl Pitanje je do koje mjere
ste ju vi spremni priznati. D da tako jest u slu�aju kad odlu�ujete o tome ho�ete 1
i�i po sladoled, ili dotle da mislite kako je list koji ^ je pao na glavu ne�to �to
ste sami stvorili?
Implikacije ovog principa su velike. Ne samo zaj i na�e �ivote, nego i na �irem
planu: za gradove, re; dr�ave, planet. No, najprije - �to je s vama?
�to �u za doru�ak, �to �u sa �ivotom?
Vjerojatno �ete se slo�iti s time da na nebrojeno r go na�ina, u malim stvarima,
svoj �ivot stvarate sv ga dana. Odlu�ujete ho�ete li ili ne ustati iz kreveta
zazvoni budilica. Odlu�ujete �to �ete obu�i, �to jes doru�ak, mo�da i presko�iti
doru�ak. I kako tijekorr na susre�ete druge ljude, kod ku�e, na poslu ili na c
odlu�ujete kako �ete se pona�ati prema svakorr njih. Va�e namjere za taj dan - ili
va�a �vrsta odluk ne definirate nikakve namjere nego da plovite niz < ju - utje�u
na to �to radite i na to �to �ete iskusiti.
Pogledamo li �iru sliku, �itava putanja va�ega �i odre�ena je va�im odlukama.
�elite li se vjen�ati? I
JA STVARAM SVOJU STVARr>
djecu? I�i na fakultet? �to �ete studirati? Kakvu karijeru imati? Koji posao
prihvatiti? Va� �ivot se ne doga�a sam od sebe; on se temelji na odlukama koje ste
donijeli - ili niste donijeli - svaki dan.
No ostaje pitanje - do koje mjere se prote�e takvo stvaranje �ivota? Do toga da
�ete susresti djevojku svojih snova? Do toga da imate tiranina za �efa? Da osvojite
zgoditak na lutriji?1
I �iji to �ivot, uostalom, VI stvarate? Zvu�i kao glupo pitanje, ali rije� �ja� u
re�enici �ja stvaram svoju stvarnost� veliki je upitnik. A odgovor na taj upitnik
razjasnit �e �itavu ovu ka�u oko stvaranja.
Tko sam ja?
Natrag na velika pitanja. Indijski mudrac Ramana Maharshi izgradio je �itavo u�enje
upravo oko ovoga pitanja. Prema njemu, potraga za odgovorom na to pitanje vodi
izravno k prosvjetljenju. No, odgodimo zasad pro-svjetljenje i ograni�imo pitanje
na sam �in stvaranja...
Prema Fredu Alanu VVolfu: �Prva od stvari koje trebate shvatiti jest da je ideja da
vi stvarate vlastitu stvarnost vjerojatno pogre�na ako pod 'ja' podrazumijevate
egocentri�nu osobu za koju mislite da vodi va� show. Taj 'ja' vjerojatno uop�e ne
stvara stvarnost�. No, to za sobom povla�i pitanje: �Pa tko ju onda stvara?�.
Svakako, kad ujutro naru�ujete svoju prvu kavu, prili�no je jasno da je o duplom
kapucinu odlu�ila �egocentri�na osoba� ili osobnost, a ne transcendentalno,
besmrtno sebst-vo. I da va�a osobnost, u slu�aju kad drvo aterira na va� novi
blistavi automobil, s tim nema ama ba� ni�ta.
Ideju o tome da �ja stvaram realnost� ljudi naj�e��e odbacuju svaki put kad u
njihovim �ivotima iskrsne ne�to �to oni apsolutno ne bi, ni pod koju cijenu, sami
stvorili. �Nikada ne bih stvorio ovo\�. I istina je, oni - njihova
1 Zapravo, za ovako ne�to svatko pripisuje sebi zasluge. �Nakon svega �to sam
pro�ivio, bilo je i vrijeme�.
JA STVARAM SVOJU STVARNOST?
Mi. sm.o strojevi teoji proizvode
stvan-vost. �-itnvo vrijeme
stvaramo efetete stvarnosti.
Ako je zi/mv^je iz teojeg uzimamo informacije wM.lt\M>,
imamo malu stvan/ujst. Ako Ih uzimamo iz velikoga
imamo veliteu stvarnost.
- Joe Dispenza
121
Mi. fotertoenu) holodtte,.
tolVuo prilagodljiv da 6e vam.
stvoriti, �to god ste s-posobiAi
znw.t-sli.ti.. i sa^vu) u�ite, va�e
namjere utzrotewjw. dn se ove
stvari taa)terijfllizi.raju. oi^dn
tead ste dovoLjiA� svjesnu.,
i. vi. u�ite leateo koristiti.
svoju vuintjeirvost.
- dr. se. VVilliam Tiller
osobnost - i ne bi. Ali, kao �to tvrde sve duhovne ti �ije, imamo mi vi�e od
jednoga �ja�.
Ova bo�anska shizofrenija mo�e se etiketirati razlic nazivima: ego/pravija,
osobnost/bo�anskost, sin �ovje�ji bo�ji, smrtno tijelo/besmrtna du�a, ali su�tinski
ona g ri da postoje razli�ite razine s kojih stvarate. A cilj je svjetljenja
izbrisati ove fragmentacije sebstva i kreir; jednog izvora. (Zbog �ega, valjda, i
pitanje �tko ja?� ima smisla). Rije� je o tome da se na�a svjes pro�iri sve dotle
da budemo svjesni svih svojih dje
A prihva�anje da �ja stvaram...� zapanjuju�e je de te ekspanzije. Jer, ako to jest
istina, onda svaki kad odbijate svoj dio odgovornosti u �inu stvaranja nosti,
odbijate ili nije�ete i dio samoga sebe. Tako se J mentacija nastavlja. U stvari,
prema onome �to 1 prosvijetljeni, va� duh, koji je dio va�ega bi�a, stva stvarnosti
kako bi va�a du�a postala cjelovita. Po stvari koje morate iskusiti da biste
narasli, a koje r da i ne bi bile po volji va�em egu/osobnosti.
To zovu karma: mi jesmo stvorili, u nekom trem u pro�losti, bilo bliskoj ili
udaljenoj, sve te uvjete s, ma se suo�avamo u ovome �ivotu. Ali kako sve k� svih
ljudi svijeta me�usobno utje�u jedne na druge? i se sve to zajedno sla�e? Kako se
sve te sretne (i ne ne) �podudarnosti� tako dogode da �esto postant govje�taji
novoga svijeta? Tko upravlja kompjutc koji sve to mo�e uredno odr�avati, za svih
�est im di ljudi?
122
Kako to funkcionira?
Svemir JEST kompjutor. Ne-dualnost. I ne more upaljen. On je spojen, umre�en tako
da je prikop�a sve i da ga sve stvara. On ne reagira na nas - on je
Dualisti�ki model karme ka�e: Ja sam udario B pa �e netko udariti mene. To je veoma
uzro�no-pc di�an (newtonovski) na�in da se sagleda taj fenoi Ali s pozicije
nedualisti�kog, svepro�imaju�eg moi stvar je druk�ija. U tom slu�aju, akcija ili
misao (kc
JA STVARAM SVOJU STVARI
jedna te ista �stvar�) javlja se u djeli�u moje svijesti. S time je povezana
odre�ena frekvencija ili vibracija. Poduzimaju�i akciju, prihva�am tu stvarnost
tako da sam sada povezan sa svemirom putem te frekvencije ili vibracije. Sve �to
�tamo vani� ima istu frekvenciju odgovorit �e na to2, i to �e se odraziti na moju
stvarnost.
Prema ovoj predod�bi, sve u va�em �ivotu - ljudi, mjesta, stvari, vrijeme i
doga�aji - nije ni�ta drugo nego refleksija va�ih karakteristi�nih vibracija. Kako
ka�e Ram-tha: �Sve u va�em �ivotu je frekvencija specifi�na za to tko vi jeste�. Pa
ako �elite odgovor na pitanje �tko sam ja?�, samo pogledajte oko sebe; svemir vam
uvijek servira odgovor.
Problem je u tome �to se i na�i skriveni, potisnuti dijelovi tako�er reflektiraju,
a mi ih potiskujemo jer nam se ne svi�aju. Zbog takvih refleksija ka�emo: �Ja nikad
ne bih stvorio ovo�. A upravo se ovo nastavlja reflektirati opet i opet, sve dok ne
shvatimo. To je kota� karme. Neveselo kolo. Ili, kako to re�e jedan filozof iz
srednje �kole: ��ivot je usrani sendvi� od kojeg svaki dan gric-ne� pomalo�.
Tako bi rekla prava �rtva.
�Gravitacija ne postoji; zemlja je bezveze.� Ili jo�: ��ivot je sranje, a onda
umre��.
Viktimizacija - lijek za aktualnu stvarnost
Do�ivljavati sebe kao �rtvu vjerojatno je najja�e odbijanje ideje Sa �ja stvaram
svoju stvarnost�. I to se stalno doga�a. �rtva ka�e: �Ova situacija mi se dogodila.
To je nepo�teno i nepravedno�. Logi�ni nastavak glasi: �Jadan ja. Svemir je
nepravedan. Karma je privremena, prevrtljiva stvar�.
Vanjska strana ovog stava je sljede�a: njime si priskrbite simpatije, po�nete se
osje�ati dobro, jer niste vi ni�ta
�istima jt sve cisto, a ovdmia teojt s.u oteaLjnat dci vu&ta vuje oisto, su im
otenLj'flku. i ykzmw.
2 To je na�elo prema kojem funkcionira svako oda�iljanje/prijem. Oda�ilja� i
prijemnik pode�eni su na istu frekvenciju.
i savjest. -Tit 1:15
Nedavno sam shvatio da je sam �in nijekanja na�ega sudjelovanja, kao kauzalnog
agenta u vlastitom �ivotu, namjerni poku�aj kori�tenja maglovitog razmi�ljanja na
na�in da se ne moramo baviti nekim aspektima stvarnosti koji su pred na�im o�ima.
Mislim da sam to �zavaravanje� usavr�avao ve�i dio �ivota. Uvijek se trebamo
zapitati koji su kriteriji posrijedi kad ka�emo da jesmo ili nismo stvorili neki
aspekt stvarnosti. Moj kriterij je uvijek bio: ja sam stvorio ono �to je ugodno i
udobno, a poku�avao sam nijekati svoju odgovornost za ono �to nije ugodno. Neko
vrijeme to mi je i prolazilo... ali onda me je sustigla stvarnost. Uvijek to
napravi. Sada mislim da sam kauzalna i/ili participatorna sila u svakom aspektu
onoga �to vidim u svom �ivotu.
-MARK
123
svateoga dnvun stvaram.� svoju
stvarkvost, a Ipak n-ai^je to
vrlo te�teo prihvatiti. - ni�ta
n,ye toliko ugodim teao kriviti
i*vekoga drugog �to swu> takvi
kakvljesn�>. o^-je kriv, ofua je
kriva, krlvje sistem., "&og, m.ojl
roditelji... To vm\m. se vra�a, bez
obzira vm Mciin, vm koji
prom.atram.o svijet o\zo sebe, a
razlog zastoje m.oj �ivot, m*
primjer, toliko Lt�eiA. radosti,
sre&e I Ispu.^'efvja, mo�da je u
tome �to ml
upravo m? te stvari.
- Miceal Ledwith
124
skrivili, i mo�ete zaboraviti na to iskustvo i ne bri o tome kako ste mu
pridonijeli.
Unutarnja strana: upravo ste prigrlili zamisao da' stvarate svoju stvarnost (a time
umanjujete i mo nost da to �inite), i istu lekciju �ete dobiti opet, i c i... I to
je isto odvajanje od realnosti. Uklanja kreato kreacije.
��
Pogledamo li kako se ovakav stav odra�ava na � dru�tvenom planu, vidjet �emo da je
viktimizacija vladavaju�i stav. Toliko je ve�ernjih vijesti posve* �rtvama. U
Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama me litet �rtve poprimio je epske razmjere. Ako se
nek ne�to dogodi, prvo �to �e u�initi bit �e pogledati 1 mo�e tu�iti.
]
Kao �to je Don Juan rekao Carlosu Castanedi u u Ixtlan: ��itav �ivot se na ne�to
�ali� jer ne prihv odgovornost za vlastite odluke... Pogledaj mene. J; mam dvojbi
ni kajanja. Sve �to �inim moja je odh moja odgovornost�.
Veliki preokret
Kao �to je viktimizacija najja�e odbijanje premis� ju iznosimo u ovome poglavlju,
tako je iskaz �prihva odgovornost� njezino najja�e prihva�anje. To je rrn mentalni
preokret u na�inu na koji netko mo�e pr piti svijetu i svome iskustvu u njemu.
Viktimizacija \ mo� koju ona podrazumijeva nestali su iz �ivota. U sv situaciji,
postavljaju se pitanja: �Gdje sam ja ili �to j u ovoj situaciji? �to mi se na ovaj
na�in vra�a? Iz1 razine mog 'ja-stva' to dolazi?�.
Preokret se sastoji u ovome: umjesto da tra�ite da svemir doka�e kako sami stvarate
svoju realnost - ne te li u miru mogli sjediti na ogradi i prihva�ati ili c jati
ono �to se doga�a - po�nite podrazumijevati d svoj �ivot i sve doga�aje u njemu
sami proizveli, pa ma tome u svim doga�ajima poku�ajte prona�i nj smisao. A pod
smislom ne mislimo na filozofski, i mi�ki smisao, nego prije na onaj smisao koji se
ti�e
kao osobe, onoga tko ste, �to se napravili, �to u svom �ivotu nije�ete. Tra�ite li
promjenu u svom �ivotu? Napravite ovaj veliki preokret i gledajte kako vam se �ivot
mijenja, pred o�ima va�ih mnogih �ja�.
�Ljudi uvijek okrivljuju okolnosti za to �to su takvi kakvi jesu�, rekao je veliki
britanski dramski pisac Geor-ge Bernard Shaw. �Ja ne vjerujem u okolnosti. Ljudi
koji su dospjeli u ovaj svijet ljudi su koji ustanu i tra�e okolnosti kakve im
odgovaraju i, ako ih ne mogu na�i, stvore ih�.
Kako stvaramo okolnosti? Kako stvaramo te podudarnosti koje imaju golem utjecaj na
smjer na�ih �ivota? Izgleda suludo da bi itko mogao stvoriti slu�ajnost poput ove:
�Pa, zaboravio sam novine, pa sam odjurio natrag ku�i, ali usput mi se ispuhala
guma. Stao sam da ju zamijenim, ali kad sam se sagnuo pukle su mi hla�e. Zato sam
se omotao dekom, a osoba koja je upravo prolazila autom bila je dizajnerica koja je
dizajnirala tu dekicu, i zato je stala, a poslije smo se o�enili�. Bila je to samo
slu�ajnost. Ali ono �to stvarno time mislimo jest da je to bila neobi�na
podudarnost.
Dakle, je li na� sretni mlado�enja stvorio ispuhanu gumu? Ili je stvorio �elju da
se o�eni, a svemiru prepustio detalje? (Pitanja ovakvog tipa po�nu izranjati �im
usko�ite u �itavu tu paradu zvanu �ja stvaram�). Kad govori ��eksperimentima s
mijenjanjem pH vrijednosti vode, VVilliam Tiller ka�e: �Pitate me jesmo li do u
detalja objasnili svoju namjeru, ili smo to u�inili tako da prepustimo svemiru da
prona�e na�in na koji �e to napraviti? Op�enito govore�i, napravili smo ovo
potonje�.
Drugim rije�ima, umjesto da diktiraju svaki korak koji voda mora pro�i kako bi joj
se promijenila pH vrijednost, kao �to je preslagivanje kemijskih veza, razmjena
iona, i sli�no, meditanti su se tijekom pokusa dr. Tillera usredoto�ili na
rezultat, a svemiru prepustili da se pobrine za detalje, poderane hla�e i ostalo.
DNEVNI MENU ILI A LA CARTE?
Dok sam razmi�ljao o brojnim implikacijama ideje da �ja stvaram svoju stvarnost�,
jedno od ve�ih pitanja koja su me mu�ila bilo je: je li moja kreacija fiksirani
dnevni menu ili a la carte? Biram li svaki pojedina�ni doga�aj ili �paket
aran�mane�? Mislio sam o Isusu i Pasiji. Je li on kreirao patnju i muku ili je
odlu�io svijetu donijeti novu svijest, a muka je bila dio tog paketa?
- WILL
Kada se slog �teo� Ispred aecega, to odre�eni tip odvu>s.a. Kooperacija raditi
znjediô, suracTlvntl.
x\âc,l da & teojl se -zajtd\M
su
pojavljuju u
�iudvu> je �to ta rije�* danas. upravo suprotnu;.
125
em. idite
svojim s.vw\A-\mm. z/u/lte ztvot ten ten v ste
- Henry David Thoreau
Mogu�nosti i vrijeme
I dalje nam ostaje pitanje - kako to sve mo�e fui onirati? I kako netko mo�e
postati svjesniji raznih gu�nosti, tako da i samo stvaranje postane svjes Prema
Amitu Gosvvamiju: \
�Pretpostavka je da je svijest temelj postojanja. S su to mogu�nosti svijesti. Iz
samih tih mogu�nosti, s' jest bira zbiljsko iskustvo koje onda manifestira, pr
matra... kvantna fizika govori o mogu�nostima, ali k; pogledate sebe, koliko ste se
puta zapitali �ma kc mogu�nosti�? Va�e pitanje o mogu�nostima... [mo se] svesti na
tako trivijalne stvari kao �to je koji slad led �u ovaj put izabrati, od vanilije
ili �okolade, �to potpunosti ovisi o va�im ranijim iskustvima. Tako pr pu�tate
kvantnu fiziku svoga �ivota.�
Mogu�nosti koje netko ima u �ivotu dr. Goswar di rasprostrima poput valne
mogu�nosti jednoga trona. To zna�i da su te mogu�nosti u va�em �i jednako �realne�
kao i one koje valu predvi�a S< dingerova jednad�ba. Stuart Hameroff dodatno ra
ovaj koncept: j
�Svaka svjesna misao mo�e se smatrati izbora kvantnom superpozicijom koja kolabira
u jedan izbor. R cimo da gledate jelovnik i poku�avate odlu�iti ho�etf uzeti
�kampe, �pagete, tunu. Zamislite da imate kvar nu superpoziciju u kojoj sve ove
mogu�nosti simultai koegzistiraju. Mo�da �ak i odete mal�ice u budu�nos ku�ate
razli�ita jela. I onda odlu�ite: 'A-ha. Uzet �pagete'.�
Odlazak u budu�nost i nije takva znanstvena fai tika kao �to zvu�i. Kako nagla�ava
dr. Hameroff kvantnoj teoriji, mo�ete se kretati i unatrag kroz vriji a postoje i
neke naznake da se procesi u mozgu kc odnose na svijest projiciraju unatrag u
vremenu�.
Ako se poka�e da su sve ove teorije to�ne, to bii �ilo da individualna svijest
konstantno skenira sve
126
du�e mogu�nosti, mo�da �ak odlazi u budu�nost da �ku�a� bi li nekog o�enila ili ne,
a potom se usredoto�uje, ili kolabira tu odabranu mogu�nost u realnost. O onome
�kako� u cijeloj se pri�i brine beskrajno interaktivni superinteligentni svemir
koji automatski reagira na svijest jer ni on nije ni�ta drugo doli svijest. Svemir
JE kompjutor koji prati sve - zato i je tu. A ako mo�e stvoriti samosvjesna bi�a
koja se mogu sama replicirati, onda mo�e popraviti i ispuhanu gumu.
A kako ovo gledi�te kreaciju �ini svjesnijom? Pa, za mnoge ljude budu�nost je s
druge strane velikoga zida, a pro�lost mjesto na koje ne mogu oti�i. Tako da im sve
one mogu�nosti koje su se tamo pritajile ostaju nevidljive, a kad se pojave,
izazivaju iznena�enje, �ak i �ok. Ali shva�anje da su ti potencijali stvarni, i da
se mogu razviti, da se njima mo�e manipulirati i da ih se mo�e kolabirati, to
shva�anje vodi nas ravno preko zida i u budu�nost, u kojoj te ve� �eka novi ti.
Stvoriti svoj dan
Va� bazen stvorene stvarnosti le�i to�no pred vama. Razmrljane preko �itavog
zemljovida vremena, te mogu�nosti �ekaju �kretanje svijesti� koje �e odre�eni
doga�aj dovesti do ozbiljenja. No, recimo da ste vi malo proaktivniji - zemljovidni
aktivist koji ne �eli sjediti zavaljen i �ekati da mu list iz svemira padne u
krilo, nego �e radije krajolik mogu�nosti sam zasaditi svojim svjesnim kreacijama.
Najpopularnija, najprivla�nija, najtra�enija informacija u filmu Koji k....!? je
ona o konceptu kreiranja vlastitoga dana. Tu tehniku prvu je prenosio Ramtha svojim
studentima 1992. godine, a ona je i kamen me�a� �kole u Yelmu, Washington: �Nijedan
u�itelj vrijedan svoga imena ne dopu�ta da mu se dan dogodi; on ga kreira�.
JA STVARAM SVOJU STVARNOS^
127
i
Sve to super zvu�i u teoriji.
Ali praksa je pravi problem.
Sje�am se prvih nekoliko
puta kad sam po�injala
�kreirati svoj dan�. Bilo je
to nemogu�e napraviti u
onom trenutku prije no �to
se sjetim tko sam to �ja�.
�itavo tijelo bi mi bilo
�okirano. Prepla�ila bih se i
morala bih u�initi ne�to �to
�e me vratiti u �stvarnost�.
�inilo se da ne mogu od
svog uobi�ajenog identiteta
biti udaljena dovoljno dugo
da bih stvorila ne�to
druk�ije. Prevladali bi strah
i panika. Trebalo mi je dugo
vremena da uop�e dopustim
sebi da budem prestra�ena,
a da ipak nastavim u
nepoznato. I kako sam
po�injala uvi�ati u�inke
i rezultate, strah se pretvorio
u radosno i��ekivanje.
-BETSY
128
JEDNO MALO U�ENJE ,
POSTALO JE OP�A MODA
Ovo �to slijedi �skinuto� je s DVD-a Ramtr Stvorite svoj dan - Pozivnica da
otvorite svoj ui
�Znate onaj trenutak kad se probudite, jes li, usput budi re�eno, ikada to
primijetili, da trenutku kad se budite jo� ne znate tko ste. Jes li primijetili
kako gledate po sobi u �elji da orijentirate, a jo� naj�udnije, jeste li kad ugled
li i osobu pored sebe, ne znaju�i, na mali djel trenutka, tko je to? Mislim da o
tome trebate mn go razmi�ljati. Te trenutke u kojima se budim dok jo� nismo iza�li
iz kreveta, provodimo p novno se orijentiraju�i, ponovno se povezuju� identitetom
kojega, na trenutak, nismo ni ima i identitet je ono �to po�injemo oblikovati k;
pogledamo u osobu do nas. A onda ustanem po�nemo se �e�kati po tijelu... Odemo na
zah( i zapiljimo se u svoj odraz u ogledalu. Za�to �inite? Za�to buljite u sebe?
Zato �to se pokus vate sjetiti tko ste. To je i dalje zagonetka.
Ali ako se morate sjetiti tko ste i ako se sje�a parametara svojeg prihva�anja i
ograda svoj sumnji, ako morate pro�i �itav taj ritual svakoj dana kako biste se
sjetili tko ste, kakve su �am da �e va� dan ispasti jedinstven?... Svakako vr
tanke. Ali �to ako... se prije no �to se sjetite ti ste, uspijete sjetiti toga tko
biste �eljeli biti, i al se to mo�da dogodi �ak i prije nego �to ugleda svoga
partnera, prije nego se zakva�ite za seb prije nego �to isteturate iz kreveta,
prepla�ite ma ku i ugledate se u ogledalu... Ako se prije no �l napravite i�ta od
svega ovoga, ne�ega sjetite: Ti je nego �to se povezem u ritual svoje neuromn �e,
stvorit �u dan koji je nevjerojatan, koji �e un, prijediti moju neuromre�u, koji �e
pridodati vr jedno iskustvo mojem �ivotu' i stvorite svoj da - stvorite svoj dan.
Taj trenutak, u kojem jo� nii
JA STVARAM SVOJU STVARf<
te onaj tko ste, najuzvi�eniji je trenutak u kojem vidite ono izuzetno, u kojemu
mo�ete o�ekivati i prihvatiti neo�ekivano, mo�ete o�ekivati da dobijete povi�icu
taj dan. Kad vi postanete vi, va�e o�ekivanje da toga dana dobijete povi�icu u
velikoj se mjeri smanjuje. I vi i ja to znamo. Ali u ovom stanju neuvjetovanosti
vlastitim identitetom, mo�ete stvoriti �to god ho�ete.
To ja govorim svojim studentima: prije nego �to ustanete i sjetite se tko ste,
stvorite svoj dan. A nakon �to stvorite svoj dan, va�a rutina �e se promijeniti.
Bit �ete donekle druga�ija osoba, i dok zurite u pisoar, i dok se gledate u
ogledalo. Ne�to u vezi s vama bit �e druga�ije, i to �e biti divno�.
to\Mt da frovuuXtwtf> sebe.
�ivot: je tu dn stvorimo sebe.
- George Bernard Shaw
Ovo prekrasno u�enje obra�a se onom �ja� o kojem je, u kona�nici, u ovom poglavlju
i rije�. Tko je �ja� koji stvara? Ako je to osobnost, tada kreacije izviru iz
postoje�ih struktura, navika, sklonosti, neuromre�a, i sve �to se mo�e stvoriti iz
te stare strukture osobnosti bit �e isto ono staro, jednako onome otprije. Stvarati
ono �to je ve� bilo stvoreno te�ko se mo�e nazvati stvarala�tvom.
Ili stvaranje dolazi iz vi�eg sebstva, bo�anskog seb-stva, a u tom je slu�aju
obi�no nesvjesno i rezultat je neke duboko pohranjene karme. I dok su takve
kreacije divne za duh, ovoj odvojenoj osobnosti one se �ine proizvoljne, nepravedne
i daju povoda osje�ajima nemo�i i vik-timizacije.
Me�utim, ova tehnika iskori�tava trenutak ne-sebstva ili novo-sebstva. Iz tog �ja�
mo�e se manifestirati ne�to zaista novo. Ne�to �to svjesno stvarate. A stvarati na
ovaj na�in zna�i zauvijek poni�titi zamke viktimizacije i nemo�i.
I to svakodnevno potvr�uje, na vrlo stvaran na�in, da stvarate svoju stvarnost.
A ako to jest istina, potvrda rasplamsava tu vatru.
129
Koje su granice na�e kreativnosti i snage, ako uop�e postoje?
Mo�emo li promijeniti zakone fizike? Ako da, jesu li to zakoni? �to su zakoni?
Kakvu nam vrstu odgovornosti donosi znanje o u�inkovitijem stvaranju?
Kako najkonstruktivnije mo�emo koristiti svoju kreativnost?
Kako mo�emo znati da su na�i individualni ciljevi u skladu s kozmi�kim ciljevima?
Koji je utjecaj spoznaje da stalno stvaramo, bili toga svjesni ili ne?
Koja je razlika izme�u osobnosti i vi�ih stupnjeva svijesti? Otkud ja to znam?
Kada znam da ne�to stvara moja osobnost, a kada znam da je to moja vi�a svijest?
Je li moja osobnost lo�a?
ZA�TO NISMO �AROBNJACI?
LUKE SKYWALKER, VIDJEV�I DA VODA MISLIMA PODI�E
NJEGOV BORBENI BROD X-WING IZ MO�VARE: �Ne vjerujem!�
VODA: �z.bog toga t vds& uspio�.
i I S
f
Magi�ari.
Ispadaju iz ispisanih stranica knjiga,, filmskih ekrana... U�itelj Yoda, ravnati
Dumbledore, Gandalf Sivi. �arobnja< Nositelji vatre stvaranja - abrakadabr
j
Tko ne bi volio biti �arobnjak? \ Tko se ne bi volio prebaciti ! iz �kole
br. 405 u Hogwarts? Tko bi radije bio bezjak?l Tko? O�ito, samo bezjaci!
Ier, AKO mi stvaramo svoju stvarnost, i ako u nema nikakve magije, onda smo tu
stvarnost rili mi, je li tako? Pomalo je �udno to �to se \ ii svi�a ideja o magiji
i voljeli bi joj biti vi�ni, a je daljinski upravlja� za TV ne�to u �emu smo
najvi�e pribli�ili.
To otvara zanimljivo pitanje: �to je magija u od spram znanosti? Svakako, daljinski
upravlja� (i san levizija!) bili bi prava magija prije 200 godina. Drevi merani
pisali su o bogovima koji mogu magi�no k nicirati svojim glasom, trenuta�no, preko
�itavog p ta. A danas je to tako jednostavna i svakodnevna : Dakle, u �emu je
razlika? Znanost je vrlo procedui ali takva je i magija: knjige o magiji opisuju
korak p rak, poput kuharice, na koji na�in proizvesti �eljen nak. �ini se, dakle,
da je magija jednostavno zn
1 Bezjak, prema knjigama o Harryju Potteru, naziv je za osobu koja r sebi nimalo
�arolije. Hogvvarts je �kola �arobnja�tva koju vodi Dumb
ZA�TO NISMO �AROB
koja se nalazi s druge strane paradigme. A ono �to radi dr. Tiller sa svojim crnim
kutijama nije ni�ta drugo nego pomicanje te granice.
Ne�arobnja�ki priru�nik
Umjesto da se zabrinjavamo oko toga za�to nismo �arobnjaci (budu�i da je to pitanje
na koje jedino sami mo�ete odgovoriti), uzet �emo nekoliko stranica iz jednog
poglavlja Ne�arobnja�kog priru�nika, nazvanog �Kako �arobnjaka pretvoriti u �abu
krasta�u�. A ako vam ne�to od ovoga zazvu�i jako poznato, mo�da �emo po tome znati
tko je jo� �itao i koristio taj priru�nik.
# i. {Jvjeri ljude da NI*S(_J magi�ari.
#2. Ve'iâ| poziciju �rtve i u�i in kako da to postanu, omije�aj im i pobrka
ûstave y erovanja.
#+. j redstavi im j\jovo Znanje kao ne�to zastra�uju�e i nedostupno.
#^. |\jeka im magi�an izgledaju jezivo, a biti magi�arem opasno.
#6. Natjeraj in da la�u.
#7- I da se nikad ne zagledaju unutra, u sebe.
A, samo u slu�aju da ste upravo vi �arobnjak koji je pretvoren u �abu,
Ne�arobnja�ki priru�nik nudi i protuotrove za sve gore navedeno.
#1 . (J^jeriijude da NISCJ magi�an.
]j>udu�i da je svatko magi�ar, potrebno je ljude uvjeriti da to nisu, pa onda i
ne�e biti. /\\co ste uspjeli, nemo te dal e ni �itati.
Protuotrov: Sjetite se kako ste veliki: vi ve� jeste m agi �ar.
Ako vam je re�eno da ste plod slu�ajne mutacije tvari i da je va� osje�aj samoga
sebe epifenomen svojstava ne�ivih �estica, koliko se magi�no mo�ete osje�ati? Ako
�Bilo je to magijsko udi/u, kad se magija jasno osje�alafl u zraku. Drve�e je dahom
slalo svoje pjesme pticama, koje su pripovijedale pri�e
0 mo�i. Za�arane doline �uvale su tajnu o tome da prava rije� mo�e izmamiti
1 zlato da se pojavi niotkuda. Magija je bila svugdje. I ja sam bio tamo. Uronjen u
iskri�ave krhotine kreacije koju sam nazivao stvarno��u.�
Ovo je ulomak iz knjige koju nikada ne�u napisati. No, koliko nas je �italo takve
knjige, �eznu�i za teleporterom koji bi nas prebacio na takvo mjesto? U doba
magije, to mjesto je svugdje. Jer svatko ZNA da je svijet takav.
Prije no �to su se zapadnjaci pojavili na Tibetu, pri�e o �magiji� bile su
svakodnevica. Redovnici su mogli sko�iti deset metara u hipu, i tako prelaziti
stotine kilometara za jedan sat. Svakodnevica, koja je danas nestala. �to za sobom
povla�i pitanje: ��to �elimo da nam donese budu�nost?�.
Mo�da ipak, na kraju, napi�em tu knjigu...
zaista, zaista, ka�em tteo vjeruje u me, i- on- �e djela teoja ja %l\niw.. clnit it
i \Jt6a od ovih, jer ja Idem le ocu.
- Ivan 14:12
Ne mo�ete vjerovati. Ljudima teojl govore da ni�ta od ovoga nije Istini. To da
ni�ta od ovoga nije lstli/va, u vellteoj
mjeri ovisi o njima.
.�to biste radije 'izabrali, da
nije tateo ILI da Ipateje? Tko
dr�i vre�u, s Istinom? Ima LI
tamo vani fvetteo tteo U odrediti
daje n&�to n-emogu�e, ILI �e
aetteo tamo van.1 re�i daje
apsolutna mogu�e? Tteo dr�i vre�u istln*? Ml.
- JZ Knight
se svi va�i magi�ni trenuci tuma�e kao slu�ajne p darnosti, gdje je onda magija
va�ega �ivota? Ako s pogled na svijet sastoji od ubojstava, bolesti, rata i r
(drugim rije�ima, ve�ernjih vijesti) pred kojima se �ate potpuno nemo�no, kakav ste
vi to �arobnjak?
A �to kad vam ka�u da ste prezreni gre�nik, za grijehu, obi�ni bijednik u Bo�jim
o�ima? :
Prije otprilike �etrdeset godina, grupa napredni! slilaca koje je predvodio
profesor sa sveu�ili�ta Bran Abraham Maslow, postala je akutno svjesna �injt da se
psihologija skoro isklju�ivo zanima za probi bolesti: neuroze, psihoze,
disfunkcije. Za�to ne bi prc vali zdrave ili �ak izvanredno zdrave pojedince? 2 ne
pogledati koje su vi�e i najvi�e mogu�nosti ljuc ga bi�a - i pomo�i svima da
razviju svoje mo�i? '
Veliki ameri�ki pisac Henry David Thoreau nar. je, stotinjak godina ranije:
�Ljudski kapaciteti nikad su izmjereni; niti je na nama da sudimo po ikakvim
sedanima �to sve �ovjek mo�e, jer tako je malo d< isku�ano�.
Norman Cousins, novinar i urednik �asopisa Sati, Revieio, istu je ideju ovako
izrazio: �Ljudski mozak j< ledalo beskona�nosti. Nema granica njegovu dos podru�ju
rada ili kreativnom rastu. Nitko ne zna k bi velika postignu�a mogla biti u
doma�aju vrste jed kad se potencijali na�ega uma u potpunosti razviju�. L vo to su
psiholozi ljudskog potencijala odlu�ili otkriti.
Vjerojatno najva�nije naslijede Maslowa i njegi kolega u tome je �to su pripomogli
da se u op�e zn usadi i �injenica da svatko ima nevjerojatne potenci da u svakom od
nas postoje mo�i i sposobnosti koj nisu do�le do izra�aja.
1 #2. Ve'i�aj poziciju �rtve i u�i in kalco da to posta
Jednom kad prihvati ulogu �rtve, �arobnjak odri�e svojeg prava na stvaranje
stvarnosti. 2_rtvam stvarnost doga�a: ona je nepravedna, i nije takva,
ZA�TO NISMO �AROBNj
novom krivnjom. | ako da se nikad i ne moraju zagledati u svoju nutrinu, u koioj
bi otkrili svoju kreaciju.
Protuotrov: f rihvati odgovornost za svoj �ivot.
Ima mnogo prednosti u tome da budete �rtva. Nikada niste �krivac�, pa ne morate
osje�ati krivnju. Ljudi vas sa�aljevaju, pridaju vam pa�nju i poma�u vam. A
okrivljavanje je glavni potez te igre. Okrivite roditelje, dru�tvo, posao,
partnere, zdravlje i bla, bla, bla... za sve okolnosti u svom �ivotu kojima niste
odu�evljeni. Ali �itava ova mre�a isprika ru�i se kad prihvatimo da svijest stvara
stvarnost (SSS). To je najprakti�niji aspekt SSS-a. On zna�i da ste vi stvorili va�
�ivot i va� svijet. Mo�ete proklinjati i gun�ati jer vam se �ini da ne mo�ete imati
ono �to �elite, dok u stvari imate ba� ono �to �elite. �ivite �ivot koji ste
izabrali, �ivot za kakav ste vjerovali da biste mogli �ivjeti.
Da biste zaista znali gdje vam je svjesnost, jednostavno promatrajte sve oko sebe,
svaku stvar, osobu, mjesto i svaki doga�aj u svom �ivotu.
e rova ni a.
#3- fomijesaj im i pobrkaj 5U5tave N/j
Viera ie pogonski motor kreaciie. ] najmanji kvar na vjeri u magijski �in izbacit
�e ga iz tra�nica. (J tom poduhvatu �autoriteti� mogu biti od velike koristi.
Protuotrov: [\jemojte snagu pridavati autoritetima i vjerujte vlastitom iskustvu.
2LaParr|tite: vjera je motor kreaciie.
Je li Isus hodao po vodi?
Hodaju li tisu�e ljudi svake godine po u�arenom ugljenu, a da se pritom ne opeku?
Gordie, Betsvn suprug, triput je hodao po �eravici, a da ju nije ni osjetio. A onda
je o tome upitao svog profesora fiziologije. Ovaj mu je rekao kako se to nije ni
dogodilo i
i\
Prihvatiti da �ja stvaram svoju stvarnost� nije bilo ni lako niti zabavno.
Pogledala sam uokolo na krvoproli�e i kaos koji sam stvorila i pomislila sam:
�Sranje, koji nered!�. Ali, hej, ako mogu stvoriti ovo, onda mogu stvoriti i ne�to
drugo.
- BETSY
Kad bezjate vlcti, �pri.cvijerice, zniaja, Mleustarstvo po�alje koje nazivaju acl
i koji uz
da bezjak zaboravi sve u vezi s. tim.
- iz leksikona na web-stranici Harryja Pottera
da taj u�areni ugljen nije bio zaista vru�. Da je te �Leidenfrost-efekt�. Kad je
�etvrti put hodao po �e: ci, Gordie se po�eo pitati �to ako je profesor bio ul vu i
je li �eravica zbilja vru�a. �etnju je zavr�io s op nama tre�eg stupnja.
�to je onda napravio? Prvo, primijenio je protuc #2 - umjesto da okrivljuje
profesora ili �ovjeka koji; u�io hodati po vatri, shvatio je kako je sam kreirao t
ishod, a onda je primijenio protuotrov #3. Nije prog foru s efektom Leidenfrost,
nego je vjerovao svor kustvu. Njegova peta �etnja po �eravici pro�la je ikakvih
problema.
U tom je kvaka, u toj sitnici koja se ti�e vjere, uop�e �eli biti takav �udak da
sam sebe izludi za: ljaju�i stvari koje su toliko daleko od realnosti? A c tko bi
htio biti ograni�en samo na prosje�nu, standan svakodnevnu stvarnost u kojoj nema
ni trunke magi ga? Ideja o hodanju po vodi je suluda. Da nije one sle scene na moru
Galilejskome, svatko bi vam, bez in dvojbe, rekao da je to nemogu�e, a ako mislite
da j< ko ne�to mogu�e - ludi ste.
U tome je kvaka, jer na� sustav vjerovanja obi�ne je �vrsto izgra�ena, dobro
promi�ljena, konzistentna lina. Drugim rije�ima, mogu�e je do�ivjeti trenutak u ta
u kojem mislite da mo�ete letjeti, ali i dalje �ete pri vjerovati da ono �to poleti
gore na kraju mora i p; Prema Micealu Ledwithu:
�Ako ja vjerujem da mogu hodati po vodi, i vi�em galamim samome sebi da �u hodati
po vodi, ono �to ti me nagla�avam obi�no je prezir prema dvojbi koju osje �am, pa
ako zaista i krenete hodati po vodi s takvin podijeljenim fokusom, potonut �ete.
Ali ako to apsolutno i u potpunosti prihvatite, da, us pjet �ete, jer se stvarnost
precizno prilago�uje va�oj na mjeri. Isto tako, ako se mo�ete fokusirati i potpuno
pri hvatiti da ste izlije�eni, to �e se dogoditi, ali ono �to stvar no ne-
prihva�amo jest stupanj sumnje koji se skriva iz; takvih afirmacija.�
ZA�TO NISMO �AROBNJ,
A ako zakopate dovoljno u dubinu, sumnja je uvijek rezultat sustava vjerovanja,
koja kolidira s vjerovanjem po kojemu radite. I dok se ti konflikti ne uklone,
borbeni brod X-Wing ostaje u mo�vari. Kako ka�e Ramtha:
�Koliko �iroka, koliko duboka, koliko visoka je va�a razina prihva�anja? Jer to je
ono �to je vjera. Nikada, nikada ne mo�ete u svom �ivotu manifestirati ono �to ne
prihva�ate. Manifestirate samo ono �to prihva�ate. Dakle, dokle se�e va�e
prihva�anje? Je li ve�e od va�ih sumnji? Koje su granice va�e sposobnosti
prihva�anja? Je li to razlog zbog kojeg se razbolijevate? Je li to razlog �to ste
stari? Je li to razlog �to niste sretni, jer nesre�a je razina va�ega prihva�anja?
To je sve �to �ete dobiti, znate. Ne�ete dobiti ni�ta vi�e od toga.�
#4-, | redstavi im Novo 2,nanje kao ne�to zastra�uju�e i nedostupno.
I\|ovo znanje je klju� koji otklju�ava stare sustave vjerovanja i otvara vrata sve
ve�e i ve�e stvarnosti. [\jadalje, znanje u�vr��uje ne�ije vjerovanje u stvarno
djelovanje svemira, osna�uju�i time f\\agi�are. 7ato, posegnite za najdrasti�nijom
protumjerom: stranom.
Protuotrov: �~|~ra�i i na�i �e�, kucaj i otvorit �e ti se.� M 7-.8
Kad zami�ljamo �arobnjaka, u mislima nam se pojavljuje slika nekakvog tipa u radnoj
sobi zatrpanoj knjigama do stropa, s opremom za pokuse razbacanom uokolo. Dr.
Dispenza obja�njava za�to je tako: �Morate imati znanje koje �e vam omogu�iti da
snivate ve�e snove. Morate imati volje i strasti da iskora�ite izvan granica
vlastite udobnosti i va�e potrebe za konformizmom, da poku�ate napraviti ne�to �to
�e �ovje�anstvo smatrati ludo��u. A ipak, u�injeno bez pravog znanja, to i jest
ludost. U�injeno s pravim znanjem, smatra se juna�tvom. Smatra se briljantnim.
Smatra se genijalnim�.
Za�to je Donald Trump bogat? Zato �to je prihvatio to da svaki dan zaradi tri
milijuna dolara. On je izgradio model vjerojatnosti kakav nema ve�ina ljudi. Ve�ina
ljudi ima model prema kojem mogu zaraditi mo�da 200 dolara na dan. On je samo dodao
hrpu nula i prihvatio to. Ne mora nu�no biti da se on rodio s nekim osobitim darom.
Sve je u prihva�anju. Kako vi gradite svoju razinu prihva�anja? Atleti�ari to �ine
treniraju�i, a potom i istr�avaju�i utrku. Oni otkrivaju koje su njihove granice.
Otkrivaju u �emu su dobri. Poma�e im njihov trener, i na kraju mo�da i osvoje
olimpijske medalje. Za�to bi bilo druga�ije kad je rije� o svijesti? Zar ne bismo i
svijest trebali trenirati? Zar joj ne bismo trebali davati informacije?
- MAP
137
on. ICfavuialfl ustade I vt�e se
t>aje ostavljao vm svoj �tap... �Mudri, pri�aju. samo o �to zvujju, c^nMm
<qal*viodov. Hiateav si. ^razum-ku. giouzavac postao. Z,ato �uti i. dr�i. svoj
ra�ljasti. je�ite za zubima. Ni�an*, pro�ao teroz vatru i smrt da bili sa
sluganom. razkvyeiflji.vao
prijetvorni rijeci dote w.uiy'e
padaju.� Podigne svoj �tap.
TakKoje bila teugtasta m.ui/y'a...
Pojavilo se svjetlo, teao daje
kvtu^ja rasteoLiLa strop. I tada
sve uti.hfve. cûjosLovje Le�ao
potrbu�ke.
Gospodar prstenova
138
Amit Gosvvami sla�e se s tim: �Kad god uspijerru �iriti vlastite granice, osje�amo
se sretnima. Kad s �e granice stisnu, i mi se identificiramo unutar ma hure,
postajemo nesretni. Zato se �itava ideja i sve pro�irivanje granica�.
�to je jo� �arobnjacima zajedni�ko? �tap. I Gan Yoda imaju po jedan.
�I zapovjedi im da sa sobom ne nose ni�ta, osir pa; ni zapise, ni kruha, ni novca u
torbi�. (Marko (
Za�to �tap? On se smatrao �tapom znanja. Zna bilo potpora djelatnicima na polju
magije i vodilo njihovim putovanjima. Pridavalo im je i veliku mo to ste tijekom
stolje�a, ako ste htjeli besmrtna bi�� tvoriti u �abe, spaljivali knjige. Prema
Johnu Hagi
�Znanje je najve�i pokreta�. Kad bi jednostav znali kakve mogu�nosti �ivot nudi,
kakva vi�a sta svijesti, mimo budnosti, sanjanja i spavanja, ponuditi votu, i kakav
bi bio svijet da �ive u zajedni�koj svjesi sti, ljudi bi bili motivirani. Jedini
razlog �to to nisu j u tome �to nismo izlo�eni znanju.
Dana�nji mediji, kakvu vrstu znanja dana�nji me predstavljaju ljudima? Jedva takvu
i toliku kolika irr potrebna da ih navede da izi�u van i kupe hamburc To stvarno
nije dovoljno. Nije dovoljno da bi ljude ii piriralo da shvate �to je sve u �ivotu
mogu�e.� j
\ #J. Neka im magi�an izgledaju jezivo,
a biti magi�arem opasno. i
I rosvjetljena bi�a magneti�no isijavaju, i �u< tim da svakoga prosvijetle.
(Jldoniti ih na o' onaj na�in zna�i ukloniti i taj problem, a drug< vratiti od toga
da idu njinovim stopama.
Protuotrov: f ronadi one od kojin mo�e� u�iti mu i � u�i.
ZA�TO NISMO �AROB
Donositi prosvjetljenje na ovom je planetu ve� tisu�lje�ima vrlo riskantan posao. I
to ne samo za duhovne u�itelje. I znanstvenici su morali prolaziti trnovit put. Ali
danas, kad je ve� malo te�e naprosto pogubiti problemati�nog u�itelja, treba ga
prikazati kao kakvog �udaka, jezivog ili zastra�uju�eg stvora. Ako ni to ne upali,
nalijepit �e mu se etiketa vode kulta. Postoje gomile ljudi od kojih se mo�e u�iti,
a jedini na�in da to doznate jest taj da se sami u to uvjerite. Sjetite se
protuotrova #3 - ne vjerujte autoritetima, vjerujte vlastitom iskustvu.
A da je i sada opasno, jest, ali nije vi�e tako stra�no kako je nekad bilo. Vremena
su se promijenila. Na�alost, sje�anja u kolektivnom pam�enju i dalje traju. Najve�i
primjer pru�aju ne tisu�e u�itelja koji su eliminirani, nego nekih, kako se
procjenjuje, 50.000 do 100.000 vje�tica ubijenih tijekom petstogodi�njeg razdoblja.
Tu�no je �to su svi primjeri magi�ara mu�karci, posebice stoga �to su �ene, u
usporedbi s mu�karcima, priro�eno mnogo vi�nije ovoj umjetnosti. Prema onome �to
ka�e Casta-nedin u�itelj, indijanski vra� Don Juan, kad se mu�karac susretne s
novom magijskom idejom, on o njoj razmi�lja, o njoj govori i o njoj raspravlja, dok
ju �ena jednostavno usvoji.
#6. j\jatjeraj ih da la�u.
[_a� predstavlja kidanje veze sa stvarno��u. Ona rase epl u e|samog la�ljivca,
�ine�i ga nalik na podijeljenu ku�u. [_a� tako�er rascjepljuje integritet njegova
sustava vjerovanja, �ine�i tako i svaku magiju koju radi bezvrijednom. Z^bog toga,
u�inite la� pri-nvatljivom.
Protuotrov: ~j~Yenutak prije no �to izustite la�, zapitajte se: sto mi se najgore
mo�e dogoditi ako ka�em istinu, i je li to �ega bi me la� po�tedjela dovoljno vri-
le�no da �rtvujem svoje maeijsko naslije�e? �J J
J �J J
dnu, ucivuki super ? Takx> da ut mis.litl o E>nn. ovuia tfltevt^M. L postaje.
- JZ Knight
Zâto najprije tra�ite kraljevstvo B.ozje i
a to �e van*, se
Matej 6:33
Danas, �ini se, svi la�u. �efovi la�u, reporteri politi�ari la�u, ljubavnici la�u,
religijski vode la�u se da je laganje postalo op�eprihva�eno, budu�i d ko oko toga
ne di�e nikakvu buku.2 Ali pravi �aro svjesni su posljedica. Jedan od zavjeta koji
pola�u isti�ki redovnici jest da nikada ne�e lagati. Re�e tako�er da, budu�i da
Isus nikada, nikada nije la da to apsolutno nikad ne bi ni napravio, dakle k� on
ne�to rekao, zato �to nikad nije lagao, svemir me morao pokoriti. Pa kad je rekao:
�Ustani, uzm krevet i idi svojoj ku�i�, bio je to zakon svemira. � usta, i uze svoj
krevet, i ode ku�i.� Dr. Ledwith d<
�Da mi u svojim �ivotima nikada ne la�emo i ne1 ramo, da posjedujemo bezgrije�nu
�isto�u duhov vo�a, tada bismo i mi mogli raditi takve (�udesne) st ri bez ikakva
napora. Ali, kao �to znate, to se ne sti�e sjede�i uz prekrasnu glazbu i pale�i
mirisne L pi�e, i sve takve stvari. Posti�e se vrlo prakti�nim puti suo�avaju�i se
s la�ima i neistinom i s onim stav �rtve koji nas i �ini ovakvima kakvi smo. Ako te
st' iskorijenimo, ove druge stvari smjesta �e uslijediti. / ih pak nikad ne
iskorijenimo, nego ih samo prekrije fasadom duhovnosti, tada se ni�ta ni za pedalj
ni promijeniti taman da se znanost i religija ujedine ' danas popodne.�
;
#7- 1 da se nikad ne zagledaju unutra, u se;
jako je posljednje, ovo pravilo klju�no je z gore navedena. /\!<o ljudi nikad ne
poglc unutar sebe, nikada ne�e ni otkriti istinu o tom su i sto su zapravo. 2Lbog
toga, uvjerite in c prava sre�a nalazi izvan njih. ,
2 Slu�aj o kojem je rije�: Ameri�ki vode proizveli su �itavu seriju ko bi
izmanipulirali zemlju da ude u rat u kojem su ubijeni desec ljudi. A Amerika na to
uglavnom samo slije�e ramenima.
ZA�TO NISMO �AROI
Protuotrov: f\J
e slu�a
jte �gledajte unutra.
Reklame kojima nas svakodnevno bombardiraju trude se naglasiti predod�bu prema
kojoj se ispunjenje posti�e posjedovanjem ne�ega �to se nalazi u vanjsko-me
svijetu. Ali jednostavna �injenica glasi da ste, na kraju �itave pri�e o
automobilima, ku�ama, novcu i slavi, opet prepu�teni samome sebi.
Me�utim, va�no je prisjetiti se da ogla�iva�i, kao ni la�ljivci ili mediji, nisu
odgovorni ni za �ije �aboliko stanje. To bi zna�ilo pristati na ulogu �rtve. Na
kraju, uvijek svatko sam za sebe odabire na �to �e obra�ati pa�nju. Na �to �e se
usredoto�iti. �to �e pustiti unutra. To je na� osobni izbor, u svako doba. Kriviti
vanjske okolnosti zna�i obezvrijediti ono iznutra.
Zamislite ovo: hodate uokolo nose�i u sebi Kraljevstvo Bo�je, Raj, Prosvjetljenje,
Nirvanu. Mislim, dajte si to doslovno zamislite:
Zadr�ite tu misao u svijesti - idete na posao, u �kolu, u du�an, sa svim tim unutar
sebe. Kamo god da idete, sa sobom nosite vje�nost...
Ako to nije slika �arobnjaka, onda zbilja ne znam �to jest.
jer feraLjevsh/o je B-o�je u \/avu.a.
- Luka 17:21
141
Hi
Matrica rije�i
Prodiskutirali smo i istra�ili mnoge koncepte. Vrijeme je da vidimo kako
funkcioniraju zajedno...
2,1^0 fU>St
�udo varadigma
Zapi�ite kakav je prema va�em mi�ljenju odnos izme�u ovih rije�i. Primjerice,
�magija je izvan paradigme�. Obradite sve me�uodnose.
jvak.o gore, tako dolje
Drevni simbol ovog odnosa je �estokraka zvijezda, koju �ine dva isprepletena
trokuta, poznata i kao Davidova zvijezda.
Pogledajte koliko od ovih rije�i, koje su navedene oko nje, mo�ete postaviti u
takav odnos da je jedno �gore�, a drugo �dolje�. Nakon �to ste to u�inili, slobodno
kreirajte vlastiti raspored.
ZjVM VU>S,t
V
�udo Paradigma
vjera Magija svijest
1
Jeff: �Danas na bilo �to mo�ete nalije
atribut kvantnoga. Prije nekoliko go<
takvu je popularnost u�ivala rije�
kreativno, pa smo imali kreativni raz
kreativno kuhanje... Sad je to kvant
kvantni razvod, kvantna kuhinja,
kvantno lije�enje...� Betsy: ��to je to kvantna kuhinja (smij Jeff: �Ne znam, ali
dobro zvu�i, zar r
144
~W~e li zbilja �udno �to se rije� kvantno mo�e pri
I na sve? To je toliko druk�iji na�in za sagledavar
I koga svemira na kojemu je sve ostalo izgradei
?e da to otvara vrata tolikim mogu�nostima i daje n
govore na zagonetke koje zbunjuju ljude ve� tisu�lj
Izvan kuhinje, jednu od svojih najzanimljivijih
na pojam kvantnoga nalazi u pogledu na razne
ljive aspekte na�ih �ivota: svijest (opet ona!), sk
volju, namjeru, iskustvo a, posebno za ovu priliku
tno susre�e i mozak!
Svijest, mozak, tijelo
Je li svijest tek proizvod mozga, �epifenom �emergentno svojstvo� bioelektri�ke
aktivnosti v glavama? Je li to ne�to �to nastaje kada dovoljn broj neurona ispali
zajedno, stvaraju�i dovoljnu ra�unske slo�enosti? Ako je tako, je li mozak sar
lo�ki kompjutor? I po �emu se razlikujemo od stj Mo�e li postojati umjetna
inteligencija koja je je
KVANTN
ili �ak nadma�uje, ljudsku? Bi li takvi strojevi bili �svjesni�? Bi li mogli u�iti?
Bi li imali slobodnu volju?
Ili je svijest temeljna komponenta svemira, neovisna o mozgu, pa ju je mogu�e
iskusiti i bez tijela, kao �to tvrde tisu�e dokumentiranih izvantjelesnih iskustava
i iskustava bliskih smrti? U takvim slu�ajevima, tijelo osobe privremeno se gasi
(primjerice, na operacijskom stolu) i sve njegove funkcije prestaju, pa ipak
svijest te osobe nastavlja budno pro�ivljavati iskustvo.
Povijesno gledano, odgovori na ova pitanja mogu se smjestiti u jednu od tri ladice:
� Materijalizam: Materija je primarna; svijest, ma �to ona bila, sekundarna je.
Svijest je jednostavno jedan od u�inaka mo�dane aktivnosti. Ne postoji �svijest�
sama po sebi; ona nema zbiljnost za sebe, nego je tek proizvod na�e biologije,
neuronskih mre�a i elektrokemijskih interakcija.
� Dualizam: I svijest i materija postoje. Ipak, toliko su razli�ite (jedna �vrsta
i opipljiva, druga apstraktna i nedodirljiva) da djeluju svaka u potpuno udalje-
nirrvi odvojenim podru�jima. Descartes je u 17. stolje�u podijelio svijet na res
cogitans i res extensa - podru�je duha i misli (cogitans) naspram podru�ja materije
i stvari (res extensa). Materijalni svijet, uklju�uju�i minerale, biljke, �ivotinje
i ljudska bi�a, sve su to strojevi kojima upravljaju apsolutni zakoni kauzal-nosti.
Ne mo�e biti uzajamnog djelovanja izme�u neuhvatljivog i apstraktnog podru�ja �iste
misli te gustog ^lokaliziranog podru�ja tvari: to su dvije krajnje razli�ite
supstance.
� Idealizam: Svijest je temeljna stvarnost. Sve je izraz svjesnosti. �iva, fluidna
i vje�no samoobnav-ljaju�a, ona samu sebe izra�ava u kontinuumu razina ili slojeva,
od �najmek�e� i apstraktne �iste svijesti, kroz fine i �supstancijalnije� razine
(kvantno-mehani�ke valne funkcije i �estice, fotoni, atomi, molekule, stanice itd.)
do naj�vr��e materije. U tom kontinuumu, sve je spojeno i sve je u odnosu; sve je
to
KVANTNI MOZAK
e u. totue �to e �ovjetefl, teflo
ostaje
razini,
145
'�.-�L'
! I! ili
I dalje traje rasprava o
tome pojavljuju li se
mikroskopski kvantni
efekti u na�em velikom,
makroskopskom svijetu.
Mnoga pitanja o
opravdanosti upotrebe
termina �kvantno� u
diskusijama o stvarima kao
�to je odnos svijesti i
materije izviru iz tih
razmi�ljanja, i o tome zaista
treba dobro promisliti. Ali
ja mislim da, ako kvantne
u�inke i prona�emo bilo
gdje u ovom na�em velikom
svijetu, onda �e to biti u
najsofisticiranijem djeli�u
fizi�ke strukture koju uop�e
poznajemo - na�em mozgu.
-WILL
jedna te ista stvar koja se manifestira u razli�itir vencijama, razli�itim razinama
vibracije ili gus
U prvom i u drugom slu�aju, svijest je ili li�ena titeta ili digniteta ili je
zauvijek odsje�ena od me�i. vanja s materijalnim svijetom. U tre�em gledi�tu r
problem odnosa svijesti i tijela: oni ve� jesu i uvi biti povezani i u odnosu; u
stvari, to su dva aspek �stvari�. Ovaj na�in gledanja, iako ga mnogi sm
�ekstremnim�, ne samo da je u suglasju s budiz indijskom vedskom tradicijom,
kr��anskim mist judaizmom i islamom, nego ga favoriziraju i broji �ari koje smo
dosad spominjali. A svijest bi lako i biti i �neutralni monizam� matemati�ara i
filozof tranda Russella, prema kojemu zajedni�ki entitet u podlozi svega pridaje i
fizikalne i mentalne kva
Ali koji su to mehanizmi po kojima svijest opusi ju �istu apstraktnost, postaju�i
misao, percepcija i < i pojavljuju�i se kao elektri�na ili kemijska aktivi mozgu?
Evo nekoliko teorijskih poku�aja da se o kako to funkcionira.
;
Upozorenje: Ve�ina srednjostruja�kih znanstv* ka ne prihva�a ova gledi�ta. �itanje
ovog �tiva r �e dovesti do preumre�avanja u va�em moz Molimo posavjetujte se s
vlastitim vi�im sebstv radi utvr�ivanja pravovaljanosti.
Kako Stuart Hameroff zami�lja kvantni m
�Kako �iva tvar proizvodi subjektivne misli, o je i emocije?�, pita se Hameroff,
po�asni profesor i ka za anesteziologiju i odsjeka za psihologiju te rav Centra za
prou�avanje svijesti pri sveu�ili�tu Ari �Na koji na�in na�i mozgovi sudjeluju u
fenomei kom 'iskustvu' - mirisu jasmina, crvenilu ru�e ili t ljubavi?�
KVANTNI ]
Te�ka pitanja poput ovih zaokupljala su filozofe i mislioce tijekom stolje�a, a
Hameroff nagla�ava kako je �prou�avanje svijesti pro�ivjelo te�ka vremena tijekom
ve�eg dijela 20. stolje�a, dok su bihevioristi dominirali psihologijom. Za�to bismo
prou�avali ne�to �to se ne mo�e izmjeriti? U znanstvenim krugovima, svijest je
postala prosta rije� i pala je u sjenu djelotvornih paradigmi o uvjetovanostima, o
Pavlovljevu refleksu i drugim kvantifi-kabilnim parametrima�.
Ponovno zanimanje za svijest budi se tijekom sedamdesetih godina 20. stolje�a. Ne
samo da je velik broj ljudi, posebice generacija iz �ezdesetih, po�eo aktivno
istra�ivati transformaciju svijesti putem meditacije, razli�itih oblika terapije i
�itavog asortimana kemijskih tvari koje djeluju na mozak, nego su i kompjutori
omogu�ili da se zapo�ne intenzivno raditi na umjetnoj inteligenciji i da se brzo
analiziraju podaci dobiveni elektronskim o�i-tanjima mozga (EEG i druga mjerenja).
Tijekom osamdesetih i devedesetih godina, brojni su ugledni znanstvenici usko�ili u
tu karavanu i ispisali knjige i teorije koje slave mozak kao fascinantan kompjutor,
kao i gledi�te prema kojemu, kako to ka�e Hameroff, �svijest ima neke veze s
misterijima kvantne mehanike�.
Tada se Hameroff upoznao s radom Sir Rogera Pen-rosea, poznatog britanskog
matemati�ara i fizi�ara.
JE LI SJE�ANJE ZAISTA U MOZGU?
�&roje\i zkU)yustv4i/u.ci. upravo razmatraju �pretpostavku da a zapravo i
j da ateo
dio vuozga u leojekn.je prethode ^veteo sje�ale loovra\M, sje�a ey'e tpate ostati!
<^djt je pokravyei>w>? Mo�da vêgdje
L.k,ali, Ui Mi H�&tM. �tO ti
Mogu�e je da
Stu�l. tefl
kojega se sjeLa^ja Lzvla�e Iz svemira. Mo�da je ow loteaUU.
iAi disk. za drtve \*a teojew. sva sjeiat^ja.
Penrose-Hameroffova �OR� teorija svijesti
Penrose jeî�nio pretpostavku da se svijest javlja kad superpozicije neurona u
mozgu dosegnu odre�eni prag te sponatno kolabiraju. Sli�no tome, valna funkcija
kolabira tijekom promatranja, svode�i nepreglednu koli�inu mogu�nosti na jednu
lokaliziranu mjernu vrijednost. Razlika je u tome �to ovdje superpozicije
kolabiraju same, u skladu s u�inkom kvantne gravitacije. Prema Pen-roseu, ono �to
on naziva �objektivnom redukcijom� u biti je svojstveno na�inu na koji funkcionira
svijest. Vi�estruke mogu�nosti koje postoje na predsvjesnoj, nesvjesnoj i
podsvjesnoj razini, pretvaraju se putem ove �objektivne
KVANTNI MOZAK
147
Vouo snku prou�avati, te w-t.terotu.buLe i vuzain. vm teojl
ovut vvj^zda obra�uju.
iwforw.nc'iju, i �inilo n/ti se da
wX wjt.ko\/n stru.tetu.rn uteazuje
vjx to ctn su oeve n^ten vrst
teokupjutora, i^tea vrst
rflcu^mlcui opreke, sttjen-tee
tih mlterotubula imaju. \Jrio
za i-umlj ivu ketesagon^Ln-u
re�etteastu. strutetu.ru,
posjeduju aeteu dvJvM.
rn.ntekvi.flti.cteu simetriju,
teoja wl se u&iviila
redukcije� (�OR�) u odre�enu percepciju ili oda svjesnoj razini, primjerice kao kad
razmi�ljate oJ sushiju ili pad thaiju (sve to postoji kao superpozii onda odaberete
jedno od toga (kolaps ili redukcija meroff je predlo�io mehanizam putem kojega bi s
moglo doga�ati, a on i Penrose zajedno su form teoriju.
'�>
Sredi�nje mjesto u kojem se zbiva ovaj kolaps, i predstavljaju si�u�ne mikrotubule,
prazne struktui lik na slam�ice, koje se nalaze u svakoj stanici, uk ju�i i
neurone. Mikrotubule su ranije smatrane te skeletonima ili stani�nim skelama, no
otkriveno je c kazuju izvanrednu inteligenciju i sposobnosti sai ganizacije. One
slu�e kao stani�ni �iv�ani i cirkul sustav, transportiraju materijale i
organiziraju oblik tanje stanice. U interakciji su sa svojim �susjedin obra�uju i
prenose informacije, mogu organizirat sjedne stanice u jedinstvenu, koherentnu
cjelinu. U nim stanicama ili neuronima, mikrotubule tako� postavljaju i reguliraju
sinapti�ke veze i uklju�en osloba�anje neurotransmitera. Kako ka�e dr. Han �One su
posvuda i �ini se da organiziraju gotovo
Strukturne promjene, obrada informacija i komi �ija me�u mikrotubulama unutar
neurona u mozgu, stavljaju �gornju razinu� koja izravno utje�e na o zaciju neurona
u mre�ne cjeline koje zovemo neuroi mre�ama. Ali na mikrotubule izravno utje�u k\
fenomeni koji se zbivaju duboko u njihovoj vlastitoj turi: proteini od kojih su
gra�ene odgovaraju na si koje im �alje unutarnji kvantni kompjutor kojega sami
elektroni. Dr. Hameroff obja�njava: �Te kva mehani�ke sile u d�epovima unutar
proteina koi raju strukturni oblik proteina. A on, zauzvat, koni akcije neurona, a
potom i mi�i�a, i na�eg pona�anja le, promjena oblika proteina je amplifikacijska
to� medu kvantnog svijeta i na�eg djelovanja na kl svijet, i to se odnosi na sve
�to �inimo kao vrsta, I dobro ili lo�e�.
148
KVANTNI ]
Hameroff dalje obja�njava kako je rije� o spontanom kolapsu (OR) ovih mikrotubula,
koji se, ugrubo govore�i, zbiva nekih �etrdeset puta u sekundi, tvore�i �trenutak
svjesnosti�. Na�a svijest nije kontinuirana, nego ju �ine sekvence �a-ha�
trenutaka. On ka�e: �Svijest na neki na�in radi skokove kroz prostor/vrijeme, i ta
je svijest niz sada�njih trenutaka: sad, sad, sad...�.
Gdje se doga�a svijest?
Gdje se susre�e nedodirljivo podru�je misli i svjesnosti koje �ini nade unutarnje
subjektivno iskustvo, i elektrikom nabijena biokemijska juha1 nadega mozga?
�Ja nisam idealist poput biskupa Berkeleva ili poput hinduista�, ka�e dr. Hameroff.
�Prema njima je svijest sve �to postoji. Nisam ni 'kopenha�anin', pa da mislim kako
svijest izaziva kvantni kolaps i odbire jednu stvarnost od brojnih mogu�ih. Negdje
sam po sredini. Svijest opstoji na rubu izme�u kvantnog i klasi�nog svijeta.
Razmi�ljam vi�e kao kvantni budist, po tome �to mislim da postoji univerzalni
proto-svjesni um u koji imamo pristupa i koji mo�e djelovati na nas. Ali on zapravo
postoji na funda-mentalnoj razini svemira, na Planckovoj skali.�
O Planckovoj skali nismo govorili, no ona je bitan dio Penrose-Harheroffove
teorije. Planckova skala (nazvana po kvantnom fizi�aru Maxu Plancku) najmanja je
udaljenost koju je mogu�e definirati. Na IO33 centimetra, ona je 10 bilijuna
bilijuna (ne, nije tiskarska pogre�ka) puta manja od vodikovog atoma! Prema
Hameroff u, ova fundamentalna razina svemira:
�...nepregledno je skladi�te istine, eti�kih i esteti�kih vrijednosti, i preduvjet
je svjesnog iskustva, uvijek spremno da utje�e na svaku na�u svjesnu percepciju i
odabir. Mi smo spojeni sa svemirom i povezani sa svakim drugim bi�em kroz ovu
svepro�imaju�u sveprisutnost,
1 Eto ga: kvantna kuhinja.
KVANTNI MOZAK
Je li mozak kvantne prirode? Nemam pojma. Ali ne mogu nikako druga�ije objasniti
kako ponekad znam �to �e se dogoditi, ili da netko misli na mene, ili da je netko
svjestan da ja mislim na njega. To bi trebalo zna�iti da je ne�to u mom mozgu
spojeno na informacijski super-autoput neovisan o vremenu i prostoru. Meni to
sumnjivo miri�i na ne�to kvantnoga tipa.
-MARK
149
H Atfctmdnls&'&koj di\A&w.ic,i \r~Ji\MA KKjestn za tsttasleu sLuScijkuist, a bez
Izvora slupaj �A-osti.
jtdinl fozvMt izvor savr�en
slobode djelovflKvjfl Le�i. u tevn^vtiôj prirodi niaterije.
kroz to more osje�aja i subjektivnosti. Ako smo p i ne djelujemo refleksno ili
naglo, na�i izbori moc bo�anski navo�eni. Penrose izbjegava svaku duh implikaciju
svojih ideja, ali te implikacije su neizbj Kvantni izra�uni u na�em mozgu spajaju
na�u svi 'funda-mentalnim' svemirom.�
Slobodna volja i kineske kutije
Satinover, fizi�ar koji je kao i Stuart Hamerof la u kvantnoj mehanici, napisao je
knjigu nazv; Quantum Brain: The Searchfor Freedom and the L neration of Man
(Kvantni mozak: Potraga za sic i novom generacijom �ovjeka). Osobno nesklon 1 naziv
�kvantno� prilijepi na stvari kao �to je 1 sko umije�e, Satinover je iznio vrlo
stroge matei argumente koji pokazuju da �rad �iv�anog si osobit na�in na koji on
ostvaruje kvante efekte odre�en, specifi�an na�in, ne op�enit, ne zbrkar lo
neprecizan - apsolutno otvara vrata slobodr kao mogu�nosti koja ne naru�ava osnovne
pi moderne znanosti�.
Ono �ime se bavi Satinover u izravnoj je vezi: vitom strukturom koju smo maloprije
opisali. R tome da nam ne-determinizam na kvantnoj ra�i stencije, nasumi�nost i
�injenica da vjerojatnost, f goli apsolutna sigurnost, upravlja kvantnom stva daje
jedinu mogu�nost za postojanje slobodne vc
Na makro planu, na krupnoj skali kojom se b si�na fizika, svi doga�aji, od orbita
planeta do 1 molekula, jesu mehani�ki i odre�eni preciznim mai kim zakonima. Prema
tome, izbor i slobodna volja su jedino u slu�aju da je nasumi�nost koja postoji n�
noj razini na neki na�in relevantna za makro razit
�Na razini mozga�, ka�e Satinover, neuronsl �e �proizvode globalnu inteligenciju
koja se po\ mozgom kao cjelinom. No, kada gledate pojedina urone, unutra�njost
neurona izgleda kao drug, zi�ka primjena istog principa. I, u stvari, na sv<
150
KVANTN
�oj skali, kao kod kineskih kutija koje su smje�tene jedna u drugu, svaki
pojedina�ni element obrade na jednoj skali mo�e se prikazati kao spoj nebrojenih
manjih elemenata obrade koji su sadr�ani unutar njega�.
Po�ev�i na �najni�oj� ili najmanjoj skali, proces tijekom kojega se protein savija
- proces koji bi Stuart Ha-meroff opisao kao doga�aj koji se zbiva unutar mikro-
tubule - �su�tinski se pokorava istoj matemati�koj sa-moorganiziraju�oj dinamici
upravo kao i na�in na koji neuronska mre�a obra�uje informacije. Dakle, savijanje
proteina matemati�ki je identi�no generaciji misli, ili rje�avanju problema. I to
je ono mjesto na kojem pojam o kvantnom mozgu stupa na scenu. Ne da je mozak kao
cjeloviti entitet kvantan, prije bi se reklo da su kvantni efekti s najni�e razine
ne samo sposobni za put prema gore, nego i da se na tom putu nu�no poja�avaju zbog
toga �to �iv�ani sustav ima tu strukturu kineske kutije... Posredstvom vrlo osobite
vrste interakcije me�u susjednim neuronima, a na razini mozga kao cjeline,
pojavljuje se ta globalna inteligencija�.
Prema ovoj teoriji, mozak je u stvari napravljen tako da poja�ava ove kvantne
efekte i projicira ih �nagore�, prema sve vi�im i vi�im elementima obrade, sve dok
ne dosegnu razinu mozga.
Ukratko, ka�e Satinover, �kvantna mehanika dopu�ta ideju da neopipljivi fenomen
slobode jest utkan u ljudsku prirodu... �itava gradnja ljudskoga mozga podzi-dana
je kvantnom nesigurno��u�. Tako je stoga �to �na svakoj skali, od korteksa dolje do
pojedina�nih proteina�, mozak �funkcionira kao paralelni procesor... Ti procesi
formiraju slojevitu hijerarhiju, pa ono �to na jednoj razini predstavlja �itav
jedan paralelni kompjutor, na drugoj postaje element obrade za sljede�i, jo� ve�i�.
Namjera i kvantni Zenon
Istra�ivanja o odnosu svijesti i materije usredoto�uju se, bar kad je rije� o umu,
oko uloge namjere - to je �in, omogu�en slobodnom voljom, koji odabire u�inak koji
�e se promatrati u vanjskom svijetu. I premda postoje
KVANTNI MOZAK
Kcmatvu>, ovu) �to bi&mo veseli
ledrcditiljt -fktika svijesti..
�te je svijest? odaklt potje�e
svijest? Koje si* granice
Ljudskih mogu�nosti?
vjerujem, da smo sada zapravo
u -poziciji odgovoriti ma ta
pitanja, ia/RD oko toga svalealeo
jo�. ne postoji konsenzus u
znanstvenoj zajednici, u.
prvom. -fOniM. ste postavili
pitanja; upravo se prutuceiti�
tome da budemo sposobna na
ta pitanja i odgovoriti.
151
' JftK-J^SJ
efetet je ocuij stari.

�paradoks u lôjena. se zeo
utrteuje s kornja�em, pa joj da
predi*�>st od pola puta; svalel
put tead oia- Lstra. polovicu puta
teojL je okU) dotad pro�la,
kornja�a je ve� yuj Idu�oj toctet
t i/m taj kvacL^, budu�i da se
prostor w�>�e dijeliti
u. besteoiâci^st, zec evikada
\M susti�e teorvy'acu.
152
dokazi da namjera jest klju�, to kako se taj klju� o ostaje za razmi�ljanje.
Henry Stapp, teorijski fizi�ar, u ovo podru�je �avanja uveo je matemati�ki
formaliziranu von Net novu teoriju kvantne mehanike. Prema von Neu novoj teoriji, u
promatranju postoje tri procesa (\ poglavlje �Promatra�). Prvi je postavljanje
pitan stvari postaju zanimljive... �
Prema dr. Stappu: I
�Va�no obilje�je dinami�kih pravila kvantne tec je ovo: pretpostavimo daje doga�aj
iz procesa 1 koji di do odgovora �da� pra�en brzim sekvencama ' sli�nih doga�aja
istog procesnog statusa. Pretpost; mo da se izvodi sekvenca vrlo sli�nih �inova
namje da se doga�aji u toj sekvenci zbivaju velikom brzin ponavljanja.
Prema dinami�kim pravilima kvantne teorije nu: je da �e u svim sekvencama odgovor,
s vrlo viso stupnjem vjerojatnosti, glasiti �da�: stanje �da� bit 6 visokim
stupnjem vjerojatnosti, otprilike o�uvano u stalim ponavljanjem �ina namjere.
Uslijed kvantnih kona kretanja, jaka namjera, manifestirana visokim st njem
u�estalosti istoga �ina namjere, imat �e tendei ju zadr�avanja na mjestu iste
�ablone pona�anja.
Tempiranje aktivnosti iz procesa 1 pod kontrolor �slobodnih izbora� djelatnog
agenta. Ako von Neum novim pravilima dodamo pretpostavku da se brzina \ navijanja
ovih sli�nih �inova iz procesa 1 mo�e poja mentalnim naporom, tada posti�emo, kao
strogu m; mati�ku posljedicu temeljnih dinami�kih zakona kvj ne mehanike, kako ju
je opisao von Neumann, pot cijalno mo�an u�inak mentalnog napora na djelatr mozga!
Ovaj efekt �zadr�avanja� naziva se kvantnim �eno vim efektom. Ovaj naziv koristili
su fizi�ari E. C. G. Suc shan i R. Misra.�
To sve skupa zna�i da mi, dr�e�i se iste namjert navijaju�i je opet, i opet, i
opet, postavljaju�i svi
KVANTNI
isto pitanje opet, i opet, i opet, mijenjamo kvantnu vjerojatnost i udaljujemo je
od nasumi�nosti. Je li to ono �to se zbivalo kad se 100 milijuna ljudi istodobno,
na su�enju O. J. Simpsonu, pitalo je li kriv ili nije kriv? Ili kad jedna osoba
poku�ava od generatora nasumi�nih brojeva �dobiti� vi�e jedinica nego nuli?
No, dr. Stapp misli kako ovaj fenomen mo�da pokazuje da nematerijalni �um� ima
kontrolu nad vrlo materijalnim mozgom: �Kvantna mehanika sadr�i specifi�ne
mehanizme koji u principu dopu�taju mogu�nost da mentalni napor blokira jake sile
koje proizlaze iz mehani�ke strane prirode, i dopu�ta mogu�nost da mentalna namjera
utje�e na mo�dane procese�.
Naposljetku, ipak kvantna kuhinja
Dosad smo imali iskustvo svijesti koja u mozgu izrasta iz spontanog kolapsa valne
funkcije u mikrotubu-lama. Unutar te svijesti postoji i mogu�nost slobodne volje,
ili izbora, i to zbog toga �to se kvantni doga�aji poja�avaju penju�i se kroz svoje
strukture slo�ene poput kineskih kutija. Na temelju vje�banja te slobodne volje,
mo�emo zadr�ati dani rezultat u svom mozgu i ponovno postavljati isto pitanje
proizvoljnom u�estalo��u (koja se �ini kako kontinuum, kao �zadr�avanje�, a u biti
je niz sekvenci sada�njih trenutaka) kako bismo utjecali na vjerojatnosti kvantnoga
svijeta.
Dakako, to je prava pravcata ka�a kvantnih ideja, zamije�ana tako da dobijemo
komadi� stvarnosti.
Ili, kako bi nas naputila Kvantna kuharica:
� Uzmite nekoliko bilijuna mikrotubula i pustite ih da same kolabiraju u jedan
(objektivan) redukcijski umak.
� Kad kvantna nesigurnost proklju�a i podigne se s dna (mo�dane) tave, odvojite
jedan mjehuri� od ostatka (mogu�ih) mjehuri�a.
� U�estalo dr�ite ovaj mjehuri� na vatri svijesti sve dok ne bude dobro pe�en
(kolabirana stvarnost).
� Opazite da biste okusili. Ups, ne, okusite da biste opazili...
KVANTNI MOZAK
Tako da biste, ako �elite vm to
gledati -poetski, �.ogll re�i da
su Ljudstefl bi�a, �ivd, se,
i/urpravLjei'U* tako da
vu.aksiwA.aliM> uve�avaju
slobodu koja je dostu-^vM u
i^jthovoj w.atenjflli/w)j strukturi,
sve do stupi/ija koji cfoiAa�a
stvarale sanôga s.vtwlra.
- dr. Jeffrev Satinover
153
s
� S obzirom na to da je pojam pitanja (proces 1) va�an element kvantnog kolapsa
(proces 3), govori li vam to i�ta o va�nosti postavljanja Velikih Pitanja?
� �to mislite, zbog �ega mi stalno toliko zapitkujemo?
JI
156
�ini se neobi�nim da su ljudi istra�ili d
oceana i mjesece dalekih planeta, da su ra
sve mogu�e vrste nevjerojatnih tehnologi
mozak im je i dalje misterij. Znanstvenu
prisiljeni u svoje teorijske modele uvoc kvantne efekte, teorije kompleksnosti i h
grafske modele kako bi objasnili bazi� stvari kao �to su percepcija, svijest i pam�
Nije to nikakvo �udo. Izra�unato je da u skom mozgu ima vi�e mogu�ih veza no atoma
u �itavom svemiru. �ak i kad je b mali, na�in na koji radi je nevjerojatan.
Procijenj* da bi i najve�em superkompjutoru, kako bi rije�it blem slijetanja ptice
na granu u vjetrovitim uvji bili potrebni dani da izra�una rje�enje, ako bi ga i
izra�unao. Taj problem mo�e biti i ra�unski ne Ipak, pti�ji ga mozak svaki put
rije�i, i to bez ul vremena.
Tradicionalni modeli uspore�uju mozak s te. skom glavnom sklopkom ili sa
superkompjutoroi ove usporedbe prizivaju sliku ne�eg klepetavog jolikog, a mozak
nije takav; vrlo je �iv, plasti�an i godljiv organ, sposoban za u�enje,
razumijevanji nami�ko preumre�avanje svojih neuronskih veze ma na�im zahtjevima.
Iako je znanost daleko od toga da bi zahvatila opseg sposobnosti na�eg mozga, mnogo
toga ii poznato. Znamo da je to najkompleksnija struktu ju nalazimo na na�em
planetu, pa �ak i u poznaton svemiru. On upravlja i regulira sve na�e tjelesne ,
nosti, od otkucaja srca, temperature, probave i sel
MOZAK I
nih funkcija, do u�enja, pam�enja i emocija. I iako ne znamo mnogo toga o na�inu
njegova rada, ono �to znamo odgovara na brojna pitanja koja se ti�u toga za�to
radimo to �to radimo.
Rije�ima istra�iva�a mozga Andrewa Newberga:
�Mozak je sposoban za milijune razli�itih stvari, i ljudi bi zaista trebali
shvatiti koliko su nevjerojatni, i koliko su njihovi umovi zapravo nevjerojatni. Ne
samo da u glavi imamu tu fantasti�nu stvar koja za nas mo�e obaviti toliko stvari i
pomo�i nam u u�enju, nego se mo�e i promijeniti i prilagoditi, i mo�e nas u�initi
boljima nego �to jesmo. Mo�e nam pomo�i da nadi�emo sami sebe.
A mo�da postoji i neki na�in na koji nas mo�e zapravo i podignuti na vi�u razinu
egzistencije, na kojoj mo�emo na dublji na�in razumjeti svijet i na�e odnose sa
stvarima i ljudima, i na kojoj, u kona�nici, mo�emo stvoriti vi�e smisla za sebe i
svoj svijet. Postoji duhovni dio na�eg mozga; to je dio u koji svi mi mo�emo imati
pristup; to je ne�to �to mo�e svatko od nas.�
Ono �to slijedi vrlo je pojednostavljen opis strukture i na�ina rada mozga.
Prou�avanje mozga nepregledno je i fascinantno podru�je i istra�iti ga vrlo je
zabavno. Ovdje �emo raspraviti samo osnove, onoliko koliko je neophodno kako bi se
uvidjelo na koji su na�in te strukture u interakciji s na�im svakodnevnim iskustvom
svijeta i nas samih. Tako svoj spremnik alata za transformaciju punimo znanjem i
idejama o tome kako smo umre�eni i odmre�eni, povezani i razvezani.
Nevjerojatne �injenice o mozgu
� Mozak je najmanje tisu�u puta br�i od najbr�eg su-perkompjutora na svijetu.
� Mozak sadr�i toliko neurona koliko ima zvijezda u Mlije�noj stazi - oko 100
milijardi.
� Broj sinapsi u cerebralnom korteksu = 60 bilijuna.
MOZAK IZBLIZA
159
Svaki put kad osjetim
potrebu napraviti promjenu
u obrascu/navici, sjednem i
vizualiziram mozak a potom
i neuromre�e. Prona�em
neuromre�e koje su
' povezane s mojom
odre�enom navikom i
gledam kako se odvajaju,
nestaju. Gledam svoj mozak
kako se preumre�ava
u ne�to novo.
- BETSY
156
Djeli� mozga veli�ine zrnca pijeska sadr�i 1( neurona i milijardu sinapsi. Mozak je
uvijek �uklju�en� - nikada se ne ga: se ikada odmara tijekom �itavog na�eg �ivo)
Mozak se tijekom �itavog �ivota preumre�a1
Neuroni i neuronske mre�e
Mozak je na�injen od otprilike 100 milijardi sic �iv�anih stanica zvanih neuroni.
Svaki neuron ii medu 1000 i 10.000 sinapsi ili mjesta na kojima se s drugim
neuronima. Ovi neuroni koriste veze k; medu sobom formirali mre�e. Ove integrirane
ili ] pletene �iv�ane stanice tvore ne�to �to nazivam �anim mre�ama ili
neuromre�ama. Njihovu fui mo�emo jednostavno predo�iti ako ka�emo da od tih
neuromre�a predstavlja jednu misao, usj nu, vje�tinu, dio informacije, itd.
Me�utim, te neuromre�e nisu same. Sve su r sobno povezane, a upravo njihova
isprepletenost} kompleksne ideje, sje�anja i emocije. Primjerice, romre�a za
�jabuku� nije jednostavna mre�a nei To je mnogo �ira mre�a koja se spaja s drugim
mre kao �to su neuromre�e za �crveno�, �slatko�, �okri �so�no� i tako dalje. Ta je
mre�a, opet, ispreplei mnogim drugim neuromre�ama tako da, kad vidite ku, vizualni
korteks, koji je tako�er uklju�en, �uklji tu mre�u kako bi vam dao sliku jabuke.
Svatko ima vlastitu kolekciju iskustava i vje�tin� su predstavljene svojim
neuromre�ama u mozgu, to komentira dr. Joe Dispenza: �Jesmo li odrasli uz i hranu
majku, jesmo li odrasli uz mnogo druge djec mo li i�li na koled�, koja su nam
religijska uvjerenja va kultura, gdje smo �ivjeli, jesmo li bili voljeni i pc u
djetinjstvu, ili smo mo�da bili psihi�ki zlostavljani to formira neuromre�e u na�em
mozgu�.
Sva ta iskustva oblikuju, neuorolo�ki, ono tkan je se odvija u na�oj percepciji i u
na�em svijetu, ka Dispenza, i kada podra�aj do�e iz na�e okoline, �i
MOZAK I
�e se ili uklju�iti odre�eni aspekti tih neuromre�a koji �e izazvati kemijske
promjene u mozgu�. Te kemijske promjene izazivaju emocionalne reakcije, odre�uju
na�u percepciju, i uvjetuju na�in na koji �emo reagirati na ljude i doga�aje u
svojem �ivotu.
�ivci koji se zajedno aktiviraju su umre�eni
Temeljno je pravilo neuroznanosti da su oni �ivci koji se zajedno aktiviraju
povezani u zajedni�ku mre�u. Ako ne�to jednom napravite, labavo povezana zbirka
neurona stvorit �e mre�u, ali ako ne ponovite to pona�anje, ono ne�e �utisnuti
trag� u va�em mozgu. Kad se neki postupak ponavlja ponovno i ponovno, �iv�ane
stanice koje u tome sudjeluju razvit �e sve sna�nije i sna�nije veze, i svaki put
�e biti sve lak�e �uklju�iti� tu neu-romre�u.
Ako se ponavljanje u neuromre�i i dalje nastavlja, te navike postaju �vrsto
umre�ene u mozgu i postaje ih te�ko promijeniti. �to se neka veza �e��e koristi,
ona postaje sve �vr��a, bolje uspostavljena, kao kad neprestanim prela�enjem
utabate stazu u visokoj travi. To mo�e biti prednost - uostalom, to zovemo u�enjem
- ali isto tako mo�e ote�ati promjenu ne�eljenog obrasca pona�anja.
Sre�om, postoji i obrnuta strana: �iv�ane stanice koje se ne aktiviraju zajedno
prestaju biti povezane u mre�u. One gube svoj dugotrajniji odnos. Svaki put kad
prekinemo habitualni mentalni ili psihi�ki proces koji se odra�ava u �iv�anoj
mre�i, �iv�ane stanice i grupe stanica koje su me�usobno povezane po�inju otpu�tati
svoje veze. Dr. Dispenza uspore�uje to s iskustvom koje je ve�ini nas poznato. Kad
zavr�ite �kolu i, uz obe�anje da �ete ostati u kontaktu, rastanete se od prijatelja
s kojim ste toliko toga dijelili, najprije zaista �aljete razglednice jednom
mjese�no, �isto da se javite jedan drugome. Kako vrijeme prolazi, razglednice se
�alju eventualno za Bo�i�, a veza izme�u vas blijedi i nestaje.
MOZAK IZBLIZA
Ako ne�to radi\w> stalcw>
vz\mNO., i vzvurJR, i uznov/a,
samom, tiv^tvdaom da to
onflN/Ljntuo, proces ulivâ, ma
�to Ojod bilo to �to utimc,
pj jj polako postaje automatski. To vuim. po�inje biti poznato. Po�inje
postajati lako.
Po�inje postajati prirodno I po�inje postajati podsvjesno.
- Joe Dispenza
159
� -.rt "' .....�� -f

vedsfea tradicija stvoren je i/u* pretpostav&l d� postoji
e ljudski nu>zate, taj
kui svijetu, sposobnu- Izravi/u3 Iskusiti to tew.eljW> jedinstvo i �ivjeti u.
lAjei^-u. i citeo detalji^ pogledate strukturu ljudskoga n, vidjet (Sete daje
specifi�an, . I daje pa�ljivo
bi ^Kogno Iskusiti to jedli^stveiô polje, Iskusltljedli'vstvo �ivota.
160
Ovakvo pona�anje to�an je odraz onoga �to s unutar mozga. Kako sve manje i manje
mislite : ga prijatelja, veze unutar neuromre�e oslablju potpuno ne nestanu.
Dendriti, trnoliki izdanci kc iz tijela �iv�ane stanice i koji ju spajaju s drugon
com, po�inju se �otkap�ati� i postaju dostupni; �anje na druge �iv�ane stanice,
otpu�taju�i stare ce da bi, eventualno, formirali nove.
U�enje
Mozak u�i na dva glavna na�ina. Prvi je na�in �injenica, intelektualnih podataka
koje usvajan memoriramo. Primjerice, u�ite povijest i pamtite i datume, ili �itate
Platona i izvla�ite zaklju�ke c vu konceptu idealne vladavine. Svako ime i datu ki
logi�ki zaklju�ak, pridodaje nove neuromre�i �em mozgu. �im vi�e prolazite kroz
materiju, tii ja�e ona u�vr��ivati u va�em sje�anju - jer ja�aj ronske mre�e koje
se odnose na tu materiju.
Drugi i op�enito sna�niji na�in na koji moza] kroz iskustvo. Mo�ete pro�itati
knjigu o tome k� ziti bicikl i intelektualnim putem obraditi sve n informacije o
pritiskanju pedala kad idete uzbrdo brdo, o tome kako se odr�ava ravnote�a, koliko
moraju biti pritegnute �bice, i dobit �ete neku prec o bicikliranju. Ali te
informacije ne�e biti integrir; dok sami ne sjednete na bicikl i po�nete ga voziti
Bez obzira na vrstu metode, u�enje se su�tins di na me�usobno integriranje
neuromre�a kako mirale nove neuromre�e. U primjeru s jabuko rije� o jednoj jedinoj
neuromre�i za �jabuku�, r �jabuka� ve�e na te druge neuromre�e okruglog, noga i
tako dalje. U�iti zaista zna�i graditi nove ture na temelju prethodnih struktura.
Pogledajte vidjet �ete kako se ti temeljni koncepti formiraju �ito na iskustvu.
Sjetite se odlomka �Matrica rije�i� u poglavlju-nismo �arobnjaci?� (vidite, i za to
ste formirali rr Sje�ate se vje�be koja je tamo navedena i u koje
MOZAK
na razli�ite na�ine spojiti niz rije�i. Svaka veza dala je zna�enje konceptu
nastalom spajanjem pojmova. A �to se vi�e isprobavaju razli�ite veze, tim se bolje
razumije svaki od tih koncepata. Eto tako mozak u�i i tako se umre�ava. I zato
preispitivanjem temeljnih ideja i uvjerenja mo�emo promijeniti �ivot. Putem
preispitivanja, mo�ete ponovno pro�i kroz sve veze i prona�i zakopane pretpostavke
koje djeluju kao okida� za va�e reakcije tijekom procesa koji se naziva
asocijativno pam�enje.
PRI�A S POLA MOZGA (ISPRI�AO JEFFREY SATINOVER)
U rano doba CAT-skenera, na medicinskoj �koli Bavlor jedan se radiolog podvrgnuo
snimanju glave CAT-skenerom, ne zato �to bi imao ikakvih problema, nego jednostavno
zato �to su se u�ili raditi na tom ure�aju. I tako se pokazalo da mu manjka pola
mozga - �itava polovica mozga. To je vrlo rijetko stanje, ali se doga�a...
A �n je bio stalno zaposleni �lan osoblja i jednako dobar lije�nik kao i svi
ostali. Ova pri�a mo�da mo�e zgodno poslu�iti odvjetnicima da zbijaju �ale na ra�un
lije�nika, no �injenica je da njemu nije trebao �itav mozak, iako to jo� uvijek ne
zna�i da bi ljudi mogli ili trebali funkcionirati s pola mozga. Pri�a je va�na zbog
toga �to pokazuje da se funkcije distribuiraju na onoj koli�ini mozga kojom
raspola�u. I da je u prirodi neuronskih mre�a da funkcioniraju na taj na�in.
Asocijativno pam�enje
S vi�e mogu�ih �iv�anih veza no �to je atoma u poznatom svemiru, mozak ima prili�an
problem: kako prona�i sje�anja. I kada vam put preprije�i poslovi�ni tigar iz
d�ungle, ili vam u susret dolazi, vidljivo pripita, teta
MOZAK IZBLIZA
Jednom sam krenuo zapisivati svaku misao koja mi je padala na pamet, tijekom
jednoga sata. Bio sam zapanjen i za�u�en time kako jedna misao vodi do druge u toj
duga�koj liniji naizgled nepovezanih ideja. Ah, da, trebam danas nazvati Barryja �
zna�, ba� mi se svi�a njegov restoran, njegov kuhar radi tako dobru salatu s
odreskom -a onda je jedne ve�eri tamo nai�la ona zbilja zgodna glumica s
dredloksima -podsje�a me na onu drugu, totalno �udnu manekenku koja radi kao model
za ruke s kojom sam snimao prije petnaest godina u Ju�noj Africi - vau, koji
zalasci sunca - a tko zna �to je sad s onim bijelim nosorogom kojeg smo pratili
kroz grmlje od zalaska sunca do zore. I sve to samo zato �to sam se �elio sjetiti
da nazovem Barrvja. Tad sam shvatio za�to mojim mislima toliko dugo treba da se
manifestiraju, i za�to se rezultati mojeg stvaranja toliko vrte u krug.
-MARK
161
z.fU)ci li. to eta sm e*vw>&tje dobre iU eta su emocije Lo�e? Ne.
su iôpravljei^ tatee da >veste teeMrdjstet �vrste w
tM - Joe EMspenza
162
Roza, kako va� mozak dovoljno brzo pronalazi one vo sje�anje? Tu poma�u emocije.
Dakle, emocije, koje su i same, dijelom, neurorr uklju�ene su u sve druge
neuromre�e. Te veze orr �uju mozgu da najprije prona�e ona najva�nija sje< One
tako�er osiguravaju da dobro upamtite va�ne ri, primjerice to da ne stavljate glavu
u pe�nicu. O razlog �to se svatko sje�a gdje je bio i �to je radio on< rujna kad je
doznao da se ru�e tornjevi Svjetskog va�kog centra, ili kad je ustrijeljen
predsjednik Ken
Sljede�e poglavlje, �Emocije�, govori o tome kaki cijativno pam�enje utje�e na na�e
pona�anje i na nai akcije na vanjske doga�aje, ali ima tu i jedna va�na, �ija
povezana s mozgom o kojoj treba popri�ati, smo da su emocije, dijelom, neuromre�e.
Drugim lom, emocionalne neuromre�e spojene su s malim nom u mozgu - hipotalamusom.
Taj hipotalamu ma proteine i sintetizira ih u neuropeptide, ili neur mone. A svi mi
znamo �to rade hormoni - barem rr smo pregrmili pubertet. Oni pripremaju organiza
akciju!
Ako je pred nama tigar, gladni tigar, hipotalam lu�iti kemikalije koje �e na�e
tijelo natjerati u trk. Y napustiti mozak i sredi�nji dio tijela i jurnuti u ekst
tete - �bori se ili tr�i�.
Emocije procjenjuju situaciju i �ine to vrlo br stvari toliko brzo da ne stignete
ni promisliti, i �alji: kemijske glasnike koji vam govore - bori se ili tr� smije�i
se ili namr�ti.
Asocijativno sje�anje ima i svoje nali�je. Na�a cepcija stvarnosti i na�in na koji
�emo se odnosit ma novim iskustvima odre�eni su onim �to je od je pohranjeno u
na�oj mentalnoj /neuronskoj date zato je te�ko procijeniti o �emu se u nekom
trenutt ista radi. Umjesto da u to poku�amo proniknuti, n tendencija jednostavno
posegnuti za pro�lim iski ma. �ini se da upravo to stvara neki na� �Besi
mozak i:
dan� (Groundhog Day), u kojem se iste stvari, iste stare stvari, ispo�etka doga�aju
svaki dan.
A kome se to zbivaju stalno iste stare stvari? �to je to �to reagira na situacije
povode�i se za pro�lim iskustvima? Odgovor glasi: to je ona na�iroko integrirana
nakupina neuromre�a koju nazivamo svojom �osobno��u�. Ba� kao �to se tjelesne
stanice okupljaju i me�usobno povezuju kako bi proizvele funkcionalan organizam,
tako su i sve neuromre�e me�usobno povezane, ili zdru�ene, kako bi proizvele onaj
entitet o kojem mislimo kao o svojoj osobnosti. Sve emocije, sje�anja, koncepti i
stavovi neurolo�ki su kodirani i isprepleteni, a rezultat je ne�to �to se na
razli�ite na�ine naziva ego, sin �ovjekov, ni�e sebstvo, �ovjek, osobnost.
U slu�ajevima podijeljene osobnosti, postoje vi�estruko integrirani klasteri, koji
uglavnom nisu me�usobno povezani. Zbog toga, kada jedna osobnost zamijeni drugu,
nestaju i sje�anja na onu �drugu osobu�. Klasteri mre�a prema kojima ta osobnost
djeluje nisu povezani s onim sje�anjima.
Iz ovoga je o�igledno zbog �ega �vrsto umre�eni mozak rezultira �vrsto umre�enom,
nepromjenjivom, ri-gidnom osobno��u. I dok se osoba mo�e promijeniti tako da
umjesto kapucina zavoli bijelu kavu, takva promjena zaista ne�e dovesti do promjene
osobnosti. Tu su jo� milijuni drugih mre�a koji ostaju isti, tako da uglavnom vi
ostajete �vi�. Iako ovo zvu�i prili�no surovo, na svu sre�u mozak je stvoren tako
da mo�e duh koji utjelovljuje ponijeti sve do prosvjetljenja, a iz tog je razloga i
opremljen netiroplasti�no��u.
Neuroplasti�nost
Ba� kao �to lik kojeg Bili Murrav glumi u �Beskrajnom danu� kona�no mijenja
pona�anje koje ga je dr�alo zaglavljenim u vremenu, svatko ima tu mogu�nost. Mogu�e
je prekinuti veze koje postoje medu neuronskim mre�ama u mozgu, promijeniti navike
i osloboditi se. Klju� le�i u prirodnoj sposobnosti mozga da stvara nove veze.
Neuroplasti�nost je izraz kojim se opisuje sposobnost
Moznte voli t
Kad se lzM.vuxdinu), -pojaca se
têuropLastt-oiôst mozga.
Lateo je vidjeti, zbog �ega:
pretpostavimo da hodate
po duboleoj d�ui-vgli i pred
vas. isleoci teta Rz>za u baletom triteou. iximvM�tyijt\
va� mozate v\M>ra odvu.ah steociti u. vi�u. trzi\M/. lealeo bi \n, da se i/u>si s
situacijom, veze se j aci/u) stvarati
tealeo bi spojile sve mogu�e vaiajafvte i omogu�ile vani da
odaberete �to u�initi.
Informacije morate obra�ivati
vrlo brzo da biste pre�ivjeli.
Tn\zo�tr, lA�uroplastiof^jst se
pove�ava i i-vateon. smijeha.
A buduii daje kveuropiasticuost glavici sastojale uoe^vja, bolje uoite ste se od
srca
MOZAK IZBLIZA
163
Obavljaju�i istra�ivanja o
mozgu zbog snimanja filma,
naletjeli smo na ono o
iznena�enju i smijanju koje
poti�e u�enje. A-ha! Zato
smo i�li na onu scenu s
Marice i ogledalom (u kojoj
junakinja filma, Amanda,
do�ivi najvi�u to�ku mr�nje
prema samoj sebi, a potom
otkrovenje) odmah nakon
smije�ne zabave na
vjen�anju. Zabava je imala
za cilj da dobro nasmije
gledatelje i napravi odmak
od svih ozbiljnih
intelektualnih informacija.
Kupaju�i se u
neuroplasti�nosti, gledatelj
tada preumre�ava svoj
mozak da bi prihvatio sve te
informacije, pro�i��uju�i se,
i tako mu je lak�e prihvatiti
Marleenino iskustvo
kao da je vlastito.
-WILL
mozga za stvaranje novih veza - drugim rije�ima; neuroni spoje s drugim neuronima.
Dok se prije mislilo da se mozak formira do pul ta, novija istra�ivanja potvrdila
su ne samo da je n vrlo plasti�an i prilagodljiv, �ak i u dubokoj st< nego i da
stvara nove stanice. Kako to obja�njava d niel Monti:
�
�Dobra vijest je da postoji golemi potencijal za p mjenu tipa pona�anja i
karakteristi�nih obrazaca u k smo zapali. A potencijal za promjene, unutar na�eg ;
�anog sustava, unutar �itave na�e fiziologije, nevjero no je velik.
U stvari, ako ste �uli i zapamtili i�ta od onog sam rekao, va�a je fiziologija ve�
druk�ija nego �to je prije toga! To sje�anje je kodirano i va�a genetska str tura
je promijenjena. I dok bismo neko� pri�ali o �iv nom sustavu kao vrlo �vrsto
ustrojenom sustavu nema velik kapacitet za promjene, danas znamo d� ne vrijedi na
svim razinama. Unutar �iv�anog sust; postoji nevjerojatno velika koli�ina
plasticiteta, k su�tinski predstavlja mogu�nost za promjene.�
Istra�ivanje koje spominje dr. Monti savr�eno s lapa u Pokret za ljudski
potencijal, koji je oduvije dio da smo neograni�eni u mnogo ve�oj mjeri nej je to
ikad itko shva�ao. Misliti da na� razvoj staje v lescenciji, prema rije�ima Johna
Hagelina, �barbar pogled na ljudski potencijal�. i
�Vedska tradicija ne samo da govori o jedinstven polju, nego ga vrlo precizno
opisuje i pru�a iskustv* tehnike, meditativne tehnike putem kojih ga mo�ete kusiti
i �ivjeti ga. A prakti�ne prednosti �ivljenja u jec stvu �ivota uistinu su
nemjerljive. Mogao bih citi stotine studija koje govore o dubokim zdravstvenim |
bolj�anjima, dubokim mentalnim pobolj�anjima, koja i stupaju kad se urednost
mo�danih funkcija susta\ razvija.
<
Koherentno funkcioniranje mozga nastaje kad imai iskustvo jedinstva u njemu, a to
koherentno funkcic
ni 5
164
MOZAK i;
ranje mozga mo�e se opisati i kao rast kvocijenta inteligencije, pove�anje
kreativnosti, rast sposobnosti za u�enje i akademska postignu�a, moralno
zaklju�ivanje, psiholo�ka stabilnost, emocionalna zrelost, kra�e vrijeme reakcije,
ve�a budnost. Sve �to je dobro u vezi s mozgom ovisi o njegovu urednom
funkcioniranju.
A sada znamo da se urednost mo�danih funkcija mo�e trajno, sustavno razvijati kod
osoba bilo koje dobi, �ak i nakon dobi od 16 godina, za koju se tradicionalno
mislilo da je dob u kojoj kvocijent inteligencije po�inje erodirati. �Tu po�inje
nizbrdica�, tako se mislilo. Ali nije tako. To je barbarski pogled na ljudski
potencijal. Mi smo predodre�eni, stvoreni, oblikovani tako da se u kreativnosti i
inteligenciji razvijamo �itavoga �ivota - ali da biste to postigli, morate
dosegnuti unutarnju sposobnost mozga. A oru�e, odnosno klju� kojim �ete zaista
holisti�ki razviti mozak jest iskustvo cjelovite stvarnosti. Ono se posti�e putem
meditativnog stanja, takozvanog spiritualnog iskustva, iskustva jedinstvenog polja
na samom izvoru misli.�
�eoni re�anj i slobodna volja
Glavni faktor po kojemu se ljudska bi�a razlikuju od svih drugih vrsta na� je
veliki �eoni re�anj i njegov omjer u odnosu na ostatak mozga. �eoni re�anj podru�je
je mozga koje"nam omogu�uje da usredoto�imo pa�nju i koncentriramo se. Klju�an je
za odlu�ivanje i zadr�avanje �vrste namjere. Omogu�uje nam da izvla�imo zaklju�ke
iz onog �to vidimo u svojoj okolini i onog �to je pohranjeno u na�em sje�anju, da
to obra�ujemo, i donosimo odluke ili �inimo izbore razli�ite od onih kakve smo
donosili ili �inili u pro�losti.
No, mnogi na�i odabiri daleko su od slobodnih. Velik dio na�eg pona�anja sastoji se
od uvjetovanih, nau�enih ili automatskih odgovora na podra�aje. Dr. Joe Dispenza
nudi ovaj primjer: �Ako se na�ete u mra�noj
MOZAK IZBLIZA
da iv\A.av\A.o slobodnu volju., slobodvu* volja fociva u. . teortetesu.
j se
uvje�bati u tovujt da radinu) odabire i da jujt izbora teoje clfu-kvio.
uli�ici i ja vas upla�im, normalna reakcija temeljit na psiholo�kom odgovoru
straha, �to zna�i da �e va� tjelesni mehanizam dati signale da potr�ite : brzinom
ili da se ostanete boriti�. Sli�an se proce; lja kad se neuromre�e aktiviraju i
proizvedu aute ske reakcije, kao �to su reakcija na poznatu osot paljenje cigarete
ili odlazak po ne�to iz hladnjak; ste pod stresom. Takve se habitualne, automatske
�ije te�ko mogu kvalificirati kao �izbori�.
Drugi na�in stvaranja odluka pojavljuje se kad i no odvojimo sebe od okoline i
podra�aja koje nam �ilje, kad se udaljimo od svog habitualnog ili biolc pona�anja
te postanemo promatra�. S tog tihog n s kojeg se pru�a dobar pogled, kako to
postavlja d spenza, mo�emo �pa�ljivo razmi�ljati, temelje�i razmi�ljanje na onome
�to znamo... �eoni re�anj pi ma informacije koje smo razvili tijekom �itavog �i
kroz iskustvo i kroz �injeni�ne intelektualne poda on ka�e - razumijem ovu
neuromre�u, i ovu neu re�u, no �to ako obuhvatim obje te neuromre�e i jim ta dva
koncepta kako bih izgradio novi model, ideal, novi dizajn�?
Eto nas natrag kod promatra�a. Kao �to primj dr. Wolf:
,
��ini se nevjerojatnim da promatra� uop�e me imati ikakvu mo� nad svijetom. U
odre�enom smis promatra� ni nema mo�. U drugom smislu, promatr ima nevjerojatno
veliku mo�. U smislu neimanja me da tako ka�emo, promatranja su obavljana na na�in
koji su obavljana ranije, opet i opet iznova, repetitivt Tako dolazimo do to�ke u
kojoj vi�e ne vidimo ulo svojeg promatranja, jer je ono postalo habitualno. To kao
neka vrst ovisnosti o ne�emu. Gubite sposobne opa�anja. Kad ponovno zadobijete mo�
opa�anja, rr zete vidjeti da po svome izboru zapravo mo�ete pi praviti, ograni�iti
ili promijeniti ono �to vidite 'tamo vani
U prvom scenariju, izbor rade biolo�ke neurom Mozak reagira na svoju okolinu, i u
svom odrede
MOZAK 12
aspektu pali automatske centre koji uzrokuju tjelesnu reakciju, kao �to je
treptanje oka kad se neki objekt previ�e pribli�i ili klasi�no poskakivanje noge
kad vas lije�nik kvrcne po koljenu. U drugom scenariju, ka�e dr. Dispenza, �svijest
se kre�e mozgom, i koristi mozak kako bi propitala svoje opcije i mogu�nosti�.
Umjesto da pustimo mozak da vozi sam i da vodi nas, mi po�injemo koristiti mozak.
Svijest preuzima dominaciju nad tijelom.
Svijest, promatra�, namjera i slobodna volja
Ove smo koncepte ve� propitivali. I evo nas opet, unutar najslo�enije strukture u
poznatom svemiru, u mozgu, i evo opet promatramo te koncepte.
Sje�ate li se kako smo u kvantnom svijetu: imali namjeru postaviti pitanje o
stvarnosti (proces 1), pa su se pojavile mogu�nosti (proces 2), nakon �ega ih je
promatranje kolabiralo u odre�eni izbor (proces 3)? Ono �to dr. Dispenza govori
jest da je mogu�e kolabirati izbor u novi �ivot: �Mo�da smo mi samo jadni
promatra�i. Mo�da nismo usavr�ili vje�tinu promatranja, a to mo�da jest vje�tina. A
mo�da smo toliko ovisni o vanjskom svijetu i toliko ovisni o podra�ajima i
odgovorima vanjskog svijeta da mozak po�inje raditi iz tih odgovora umjesto iz
kreacije. Ako imamo prikladno znanje i prikladno razumijevanje i ako su nam dani
prikladni naputci, trebali bismo po�eti primje�ivati mjerljive povratne rezultate u
svojim �ivotima�.
Kako to mo�emo prevesti u akciju za promjenu i transformaciju? Tijekom svog
istra�ivanja s ure�ajima za pohranjivanje namjere, dr. Tiller je shvatio: �U�asno
je va�no zadr�ati misao i namjeru ako �elite da se dogodi transformacija... kad
netko �eli fokusirati namjeru, �eli posti�i potpuno jedinstvo uma�. A refleksija
toga u mozgu odvija se u �eonom re�nju.
Alat za promjenu i transformaciju se gradi...
A to kako se OSJE�ATE u vezi s tim kona�no �e odrediti koji �ete upotrijebiti, a
koji �e ostati u spremi�tu za alat. Ali tu smo ve� na sljede�em poglavlju.
MOZAK IZBLIZA
da
ftj alat bwele suaslje lzv*t�u �iêteellrtjlvog
duh6v*LQ svijeta I
�dodirljivog* K*,atertjal^g
svijeta, i da odra�ava jsreoese
Izjsc^g I dmgoga. �Kako
gore, tateo dolje, teate�
167
�l.v.

1 Nabrojite tri koncepta neuromre�a koje povezujete sa sre�om.
Sada nabrojite tri neuromre�e koje imaju veze s ovima koje ste prethodno nabrojali.
Koliko razina morate pro�i prije no �to sko�ite natrag na sre�u?
Mo�ete li misliti na jabuku, a da ne mislite na ne�to okruglo?
Aktivirajte svoju neuromre�u za OLOVKU. A sada aktivirajte neuromre�u za svoju
omiljenu hranu. Osje�ate li razliku?
Upravo smo proveli dvadeset minuta poku�avaju�i se dosjetiti neke slike u vezi s
kojom ne�ete imati nikakvu asocijaciju. Najbolje �ega smo se sjetili bila je
olovka. Mo�ete li se vi sjetiti ne�ega u vezi s �im nemate nikakvu asocijaciju?
_��_��~,
EMOCITE
Ni�ta i/uje vd dobro m. Lo�e, ve� ga
VVILLIAM SHAKESPEARE
Jedna od stvari koje su mi se jako svidjele u radu s Markom i VVillom jest i to �to
sam mogla vidjeti svoje emocije i na�in na koji mi se vra�aju natrag. Kad god bi me
iznerviralo neko njihovo pona�anje ili stav, na kraju bih zapanjeno primijetila da
je rije� o refleksiji mojeg emocionalnog stanja. Kad je Will do�ivio svoj a-ha
trenutak, u vezi sa stvaranjem situacija koje su mu omogu�avale da izgovori ono
svoje �pa jesam li ti rekao�, shvatila sam da i ja imam iste situacije. Shvatila
sam da, ako ne mogu doku�iti u kojem sam emocionalnom stanju, dovoljno je da
pogledam oko sebe -ono se odra�ava ravno natrag na mene.
- BETSY
�Idemo, zabavaaa!� - Vi�e-manje svatko
Evo nas, emocije. Kona�no, malo zabave! Dos �e s tim idiotskim pr�ilicama za mozak
tipa mislite malo�. Ovdje nema mozganja, sam ovaj... zabava! Emocije! U�itak, tuga,
nada, o�aj, stras nja, pobjeda, gubitak, i dalje i dalje, glazba se nasta Bi li
bilo rock'n'rolla da nije emocija? Bi li bilo Pomislimo samo na sve one stvari
kojih ne bi b nema emocija:
� izbora ljepote ;
� kasina
� poezije ;
� �enskog donjeg rublja \
� srednjo�kolskih utakmica <
Drugim rije�ima, mogli bismo tako nabrajati s1 bre, lo�e, ru�ne, divne,
iznena�uju�e i oboga�uju pekte ljudskoga �ivota. Biste li se ikad nasmijali i
mijesili da nema emocija? Vjerojatno ne. I jo� ne b marili za to!
Emocije - misticizam ili biokemija?
Dakle, �to su to to�no emocije? Jesu li one neki ti�no svojstvo iskustva koje se ne
mo�e definirati ij ne�to mnogo konkretnije i opipljivije?
Tamo negdje po�etkom sedamdesetih godina loga stolje�a, dr. Candace Pert pala je s
konja. Tijekor ravka bila je stalno na morfinu. Budu�i da je znans
170
ca, zapitala se kako zapravo ta droga proizvodi u�inke koje je osje�ala. Tako se,
�im joj se pru�ila prilika da to istra�i, bacila na ispitivanje.
Teorijski se ve� predvi�alo da stanice na vanjskoj strani stijenke imaju
�receptore� na koje se kemikalije �hvataju�. Teorija je tvrdila da droga ima takvu
kemijsku strukturu koja joj dopu�ta da usjedne ba� na te receptore, ali nitko nije
uspijevao prona�i receptore o kojima je rije�. Dr. Pert je prona�la receptore za
opijat koji okru�uju stani�nu stijenku. To otkri�e promijenilo je lice biologije.
�Kad smo ve� jednom prona�li te receptore, po�eli smo se pitati: zbog �ega bi Bog
stavio te receptore u na� mozak ako u njemu nemaju nikakve druge svrhe? A onda je,
nakon otprilike dvije sekunde razmi�ljanja, masa ljudi diljem svijeta po�ela
smatrati kako mora biti da postoji prirodna supstanca koja nastaje u na�em mozgu.
Otprilike tri godine nakon otkri�a opijatskih receptora, grupa istra�iva�a iz
�kotske otkrila je da mozak proizvodi neuropeptide nazvane endorfinima.�
�uli ste za endorfine? Ili ono od �ega se trka�i osje�aju drogirano? Endorfini su
opijati koje proizvodi na�e tijelo. Uslijedila su daljnja istra�ivanja, i peptidi
su se po�eli pojavljivati posvuda.
Dr. Pert ka�e: �U mom laboratoriju u National Institute oj Health (NIH) po�ela sam
mapirati receptore za bilo koje peptide koje je itko otkrio u bilo kojem biolo�kom
sustavu. I svakako, kad god bismo potra�ili te receptore, na�li smo ik... Napravili
smo mnogo detaljnih mapi-ranja receptora i mogli smo vidjeti da se i ti drugi
peptidi, a ne samo opijatski receptori, nalaze u dijelovima mozga za koje se smatra
da posreduju emocije�.
Nakon ovih otkri�a, znanstvenici su po�eli gledati receptore i peptide u posve
novom svjetlu. Kao �to ka�e dr. Pert: �[Mi smo] o tim neuropeptidima i njihovim re-
ceptorima po�eli misliti kao o molekulama emocija�..
Postalo je o�ito da sve �to osje�amo, da svaka emocija proizvodi specifi�ne
kemikalije, ili skupine kemikalija, koje se na njih nadovezuju. Te kemikalije, ili
neuropeptidi, ili
ciî su tee^vojn feoja
ucvr��utje Isteustvo. TE-oLje se sje�amo onih stvari teoje suc bile iv&tvvzivvdjt
i
i^t, i tako treba biti.
- Joe Dispenza
EMOCIJE
171
molekule emocija, lanci su aminokiselina na�inje proteina i proizvedeni u
hipotalamusu. �Hipotalai poput male, si�u�ne tvornice�, obja�njava dr. Disr � u
kojoj se proizvode odre�ene kemikalije koje i varaju odre�enim emocijama koje
osje�amo�. To da svaka emocija ima veze s odre�enom kemika a zbog apsorpcije tih
kemikalija u stanicama n tijela imamo osje�aje ili emocije.
k
U�itak/bol |
Ne samo da su istra�iva�i otkrili da se te tzv. kule emocija podudaraju s
emocijama, nego su il na�li i u jednostani�nim stvorenjima. Dr. Pert dol je da ono
�to su smatrali molekulama emocija za i jesu molekule emocija. Kako ka�e:
�Identi�ne mo nalazimo i u najjednostavnijim, jednostani�nim b: Dakle, emocije su
o�uvane kroz evoluciju. Endor: nalaze i u kvascu i u tetrahini, jednostani�nim orj
mirna, prema tome, za �iva bi�a u�itak je do te temeljan. Mi smo na�injeni tako da
nas pokre�e u Ja mislim da smo ovisni o u�itku i da je na� moza] uspostavljen da
tra�i u�itak i da ga registrira. I m kona�no sve i svodi - na tra�enje u�itka i
izbjega boli. To je ono �to pokre�e ljudsku evoluciju�.
Na�in na koji se molekule emocija �kva�e� na s percipiramo i do�ivljavamo vrlo je
izravan. Prim dio mozga koji kontrolira brze pokrete oka i od] na �to �e se
fokusirati prekriven je opijatskim re�e ma. S evolucijske perspektive, to ima
smisla. Obra pozornost na ono �to je va�no, a to �to je va�no, ili nama �ini
najsmislenijim, kemijski se vrlo brzo pi tijelu putem molekula emocija.
Tijekom vremena taj jednostavni prekida� za u; bol postao je optere�en brojnim
idejama, stavovim� �anjima. Pa iako je evolucija prevalila dug put od nih ameba do
francuske �ipke, emocije su morale b kane u tijelo na najuvjerljiviji mogu�i na�in
kako t
172
�ile poslovi�ni scenarij s �tigrom u d�ungli�. I da bi ga rije�ile brzo.
Kako bismo ilustrirali ono �to se zbiva unutra, i k tome ostali u �aljivom duhu
ovoga poglavlja, naredni �misaoni eksperiment� isku�at �e rad su�elja
memorije/emocije/reakcije.
ROBOTOMUS
Zamislite na trenutak da ste vi malo bi�e koje �ivi unutar �biogeni�kog robota� -
Robotomu-sa. �ivite u maloj kontrolnoj sobi koja se nalazi u Robotomusovoj glavi i
gledate van kroz njegove o�i. Slu�e�i se slo�enim polugicama, prekida�ima i
ra�unalom, hranite Robotomus vitalnim informacijama.
A va� je posao - prepoznati �to Robotomus vidi te to interpretirati na na�in da
Robotomus zna �to treba u�initi. E, sad, interpretacija toga �to ono �tamo vani�
ZNA�I, nema nikakve veze s njegovim pokretnim dijelovima. To je potpuna
apstrakcija; ne�to �to spada u podru�je svijesti, ne�to �to roboti nikako ne mogu
izra�unati. Zato ste i dobili taj posao.
Pa, sre�om, iza va�e male kontrolne fotelje nalazi se �itav golemi zid ispunjen
ladicama. One se otvaraju i zatvaraju ve� prema tome �to Robotomus vidi �tamo
vani�. I tako, gledate vi kroz prozore njegovih o�iju i - ugledate ne�to! Najednom,
otvara se �itava hrpa ladica i pojavljuje se �itava hrpa sjajnih fascikala. U redu!
To ne�to izgleda kao dvono�ni humanoid. Jo� jedan pogled kroz njegove o�i, i
primje�ujete da to ne�to ima bujne obline. A-ha! Pa to je �ena! Okrenete se natrag
ladicama i fascikli koji sadr�e podatke o mu�karcima se zatvore. Odli�no, suzili
ste izbore.
Tada pogledate ponovno, malo pa�ljivije, da vidite kakvoj vrsti ta �ena pripada...
Ona upravo
EMOCIJE
m \Mjyz.t<MLi stvarna re�i da vldlkuo svijet objektivna,, om?fevog leafeavjest. Ne
postoji potpuna objektivai/v pogled n.1 i/va �to, jerje svatel n-a� pogled yut bilo
�to povezan, s prethodniku. isfc.u i/ut�ln/i entocljai'vifl. sve svoju
t\Mx>ciovMl\w
- dr. Daniel Monti
173
Kad p d�zi\Aâwj) Iste en�>cije, i. kve kvadogrscfujeM�) Ih, tada s.nu>
uh\/a�tini u Isti
obrazac podra�aja t reakcije ia-� podra�aj.
- Joe Dispenza
radi �udne izraze lica. Sve ladice iza vas se zatv osim jedne. Jedan jedini fascikl
zablista. Poi nete za njim i izvu�ete ga van. Na njemu ] �Teta Roza�. Otvorite ga i
pogledate povijest nosti - tu pi�e ne�to o tome kako zna biti a sivna, okrutna i
nasilna.
Okrenete se prema zaslonu ra�unala na ko velikim slovima pi�e: �TO TO ZNA�I? Ku
nemirno titra ispod natpisa. Robotomus je smrz Utipkate ... BRANI SE, NEPRIJATELJ
PRED V TIMA. Istog trena, Robotomus se po�inje tres vi pogledate kroz prozor i
vidite da osoba t; vani uop�e nije teta Roza, nego neka �ena koj na trenutak imala
sli�an izraz kakav teta Roza na fotografiji pohranjenoj u fasciklu. Freneti se
bacate na ra�unalo i pi�ete: POGRE�NO ZI �ENJE... ZNA�ENJE NEPOZNATO! No, pr< sno
je, kemikalije se ve� otpu�taju na sve sti i u kontrolnoj sobi postaje u�asno
vru�e. Y Robotomusove noge �iba krv i adrenalin, ali da se trese jer je dobio
proturje�na tuma�er tone kemikalija. Vi uzdahnete, pritegnete pi i odlu�ite da �ete
kasnije morati izvesti Rob musa na tr�anje...
Zvu�i poznato? Prvo, imamo prepoznavanje ] �aja, potom pridru�ivanje zna�enja ili
interpretac dra�aja, onda davanje naputka hipotalamusu da c di neuropeptide u
krvotok i - buuuum! Eto nam i ja. Kakav prekrasan sustav. Dakle, emocije su zar ne?
Apsolutno. One su od �ivotnog zna�aja.:
Odli�no, u �emu je onda problem?
Kako to obja�njava dr. Dispenza: �Mi analiziran ku situaciju kako bismo odredili je
li rije� o ne�ei poznajemo i onda taj poznati osje�aj postaje sn putem kojega
predvi�amo budu�i doga�aj. Sve on mu nema osje�aja automatski obezvrje�ujemo ili
odt mo jer prema tome ne mo�emo odrediti odnos�.
U �emu je problem s emocijama?
Upavo je ljepota same te pre�ice izme�u podra�aja i reakcije ono �to nas, po svemu
sude�i, zarobljuje. Umjesto da procjenjujemo doista novo iskustvo s nove
perspektive, imamo tendenciju pretpostaviti da je rije� o iskustvu kakvo smo ve�
imali.
Kada se isti kemijski doga�aji ponavljaju opet i opet, rezultat je kumulativna
emocionalna povijest. Ta povijest je povezana s prepoznatljivim i predvidljivim
reakcijama, koje postaju duboko upisane ili ��vrsto umre�ene� u na�em mozgu.
To zna�i da se obrasci na�ih reakcija ponavljaju bez ikakve potrebe da mislimo o
njima: podra�aj-reakcija-podra�aj-reakcija-podra�aj-reakcija.
Jo� jedan �Imam te!� i jo� jedna skrivena, zakopana i/ili potisnuta emocija. Teta
Roza ne mora uvijek biti zlo�esta; samo ju je jako bolio zub onog dana kad vas je
napala. Pa ipak, ta neuromre�a i dalje je u vama, i dalje se aktivira, iako toga
vi�e niste svjesni.
Ili - zaboravimo na trenutak da je 21. stolje�e - upada va� �ef, baca va�e izvje��e
na stol i komentira: �Ovo ni�ta ne-valja�. Vi pani�arite, i emocije kre�u:
nezadovoljan �ef �> gubitak novca za �ivot �> obitelj vam je ugro�ena �> barbari
napadaju selo �> ubiti �efa. I dok ipak nije izvjesno da �ete svojim mi�em zaista i
nasrnu-ti na �efa, va�e tijelo ve� je odreagiralo na pro�le situacije i kemikalije
ve� kolaju svojim tijekom.
*L * A koja je, (Jobra vijest?
Za'po�etak, opstanak. Va�e emocije poma�u vam u pre�ivljavanju daju�i vam
bljeskovite reference putem kojih stvarate cjelovitu sliku i prije nego �to znate
sve njezine dijelove. A kada imate tijelo, to vam je itekako od koristi. Kretati se
kroz �ivot ispunjen emocijama zna�i imati izvorno iskustvo postojanja, osje�anja,
ljubavi, mr�nje, �ivljenja. Bez tih emocija �ivot bi bio dosadan. One su za�ini u
(kvantnoj) juhi; one su boje u zalasku sunca.
EMOCIJE
Jedna od stvari koje sam nedavno vje�bao je ula�enje i izla�enje iz emocije. Drugim
rije�ima, ako se uspijem uhvatiti prije nego �to odreagiram na ne�to i prije nego
se strovalim niz stazu nezaustavljive kemijske kaskade, napravim ono �to sam
unaprijed odredio. Nekako se napola upustim u emocionalno stanje, a onda se
povu�em, gotovo kao da ga promatram izvana. U�inio sam to mnogo puta ne bih li
postao sposoban kretati se izme�u ta dva stanja. To mi je pomoglo da se istreniram
razumjeti da ja zapravo mogu birati. Ostati izvan je kao biti tihi promatra�. U�i
unutra je kao zapasti u san nad kojim nemam kontrole.
-MARK
175
OVLADATI EMOCIJOM
Jednog dana pri�ao sam s
Betsy o nekim stvarima koje
su se ticale animacije.
Prigovarao sam kako su neki
od animatora tvrdili da je ono
�to od njih ho�u suludo i
da to nikad ne�u uspjeti
realizirati. Upustio sam se u
tiradu o tome kako mi ljudi
stalno govore �to ne mogu i
kako se to stalno iznova
doga�a, jo� od srednje �kole.
Po�eo sam mar�irati natrag
kroz vrijeme nabrajaju�i sve
te �ti to ne mo�e��, kad sam
naglo stao. Je li to netko
spomenuo �ponovljenu
emociju�? Upravo sam
shvatio da kreiram istu
situaciju ve� desetlje�ima!
Za�to? Zato da bih poslije
mogao imati onu emociju tipa
�Jesam li ti rekao, pametniji
sam od tebe, poljubi me u
guzicu�. Ta je emocija za
mene bila pokreta� da budem
bolji od drugih. A u podlozi
toga bila je nesigurnost!
Projicirao sam svoju vlastitu
sumnju. Umjesto �itave te
drame i motivacije i
zadovoljstva koje se zbiva na
jednom dosta niskom
stupnju, mogao sam
jednostavno stvarati.
U tom trenutku kona�no sam
shvatio �to to zna�i
�posjedovati emociju�. I
jesam li se �povukao�?
Pro�lo je otad tri godine i
nitko mi vi�e nije rekao da
ne�to ne mogu u�initi.
-WILL
176
One pru�aju ne�to mnogo vi�e od pukog op One pridonose neprestanoj evoluciji. Ta
evohi ti�e se samo tijela, nego i ne-fizi�ke, duhovne si sti. Joe Dispenza ka�e:
,
��ujte, nemam znanstvenu definiciju du�e, ali r bih da je ona registar svih na�ih
emocionalnih iski va. A iskustvo onih stvari koje ne posjedujemo u ( cionalnom
smislu, nastavljamo ponovno pro�ivljav ovoj stvarnosti, u svim drugim stvarnostima,
u c �ivotu, u drugim �ivotima. Tako da se ne moramo viti. Ako nastavljamo
pro�ivljavati isto iskustvo, i L njim povezane emocije nikad ne pretvorimo u mud
nikad se ne�emo ni razviti kao du�evno bi�e. Ne� biti nadahnuti. Ne�emo imati
ambiciju ili �elju da b mo i�ta drugo nego proizvod kemijskih reakcija ko zbivaju u
na�em fizi�kom tijelu i koje nas dr�e u i; zatvorenom krugu �ivota odre�enog na�om
gen kom sudbinom. t.
Du�evna osoba nadilazi geneti�ku sudbinu, nac povratne reakcije koje joj daje
tijelo, nadilazi okol njezine emocionalne sklonosti. Razmislite o tome. t li se
razviti kao osoba, odaberite jedno od svojih ogi �enja kojega ste svjesni i
djelujte na taj na�in da i jenite svoje sklonosti. Posti�i �ete ne�to... mudros
Drugim rije�ima, te emocije mogu ukazivati m drugo osim na tigra. Mogu vam
ukazivati i na bi jo� bolje, mogu biti zrno pijeska u �koljki od kojeg je biser;
ona mala iritacija koju �koljka prekriva i pre prekriva, dok god od nje ne stvori
biser mudrosi smisla u tvrdnji da nas iritacija, bol, tjera na pro Sretne, ugodne
emocije nas ne iritiraju. Prema di razumijevanju �ivota i toga tko smo (Tko sam ja?
ju nas one druge emocije, bilo potisnute, bilo on smo svjesno propatili i
preobratili ih u mudrost.
I dalje od toga. Ramtha �esto pita svoje u�enil su zadnji put iskusili ekstazu,
orgazam, ili sedi
�at.1 Svakome je poznata ekstaza povezana sa seksom (prvi pe�at), opstankom (drugi
pe�at) i osje�ajem mo�i (tre�i pe�at), no �to je s iskustvima povezanim s vi�im
centrima? Duboko pro�ivljeno novo razumijevanje, ono otkrivala�ko a-ha, koje
tako�er otpu�ta endorfine u tijelu, ekstaza je �estog pe�ata. Iskustvo kozmi�ke
svijesti, vrhunske i intimne povezanosti s Bogom, orgazam je sedmog pe�ata.
Potpuna, bezuvjetna ljubav jedan je od aspekata �etvrtog pe�ata.
Prema ovom u�enju, u te vi�e dimenzije dospijevamo rijetko ili nikad zato �to je
�ovje�anstvo ve�i dio svog vremena zaglavljeno u prva tri pe�ata: seksu, opstanku i
mo�i. A iz �donjih temelja �ovje�nosti� mo�emo iza�i tako da emocije iz donjih
pe�ata uzdignemo u mudrost. Ili, kako bi rekao dr. Dispenza: �pretvorite ih u
mudrost�. Ili kako bi to rekla �koljka, izravno se pozabavite onime �to vas iritira
dok god to ne postane biser.
Sigurno, �ivot bez emocija je obi�ni jogurt s dehidri-ranim �itnim pahuljicama za
doru�ak, ru�ak i ve�eru (bez meda). Ponavljanje iste emocije uvijek iznova, to je
ve� jogurt od kupina sa slatkim pahuljicama za doru�ak, ru�ak i ve�eru. �itava na�a
evolucija umre�ila je sav na� �ivot emocijama - one su neizbje�ne. Stoga, pravo
pitanje glasi: Kako ih koristimo? U �to ih razvijamo? �to postajemo?
Strast, bo�anska ljubav, osje�aj jedinstva sa svime, bla�enstvo i misti�ko iskustvo
- sve su to emocije i one generiraju te heuropeptide koji preplavljuju krv, a
mijenjaju i samu na�u svijest. Duboki uvid, onaj koji ne mora imati veze s tijelom
- drugim rije�ima sa seksom, opstankom ili mo�i - mo�e toliko zna�ajno preumre�iti
mozak da ljudi iz takvog iskustva izlaze zaista druk�i-
1 Sedma �akra, ili sredi�te suptilne energije. �akre su stjeci�ta ne-fizi�kih
energija u tijelu. U fizi�kom tijelu podudaraju se s polo�ajima �lijezda s
unutra�njim izlu�ivanjem i smatra se da predstavljaju klju� za otvaranje vi�ih
dimenzija.
EMOCIJE
177
ji, i ovaj svijet vi�e nikada nije isti. Kako ka�e Ar Newberg:
�Jedna od stvari koje na�e istra�ivanje poku�ava kazati jest ta da se ljudima
tijekom misti�kog iskus zaista ne�to doga�a u mozgu.
I
Nije nu�no rije� o iluzornom iskustvu ili halucina nego je to ne�to vrlo stvarno,
ne�to se zbiva u nei lo�kom smislu. To djeluje na nas. To djeluje na na�i jelo.
Utje�e na na�u svijest i u kona�nici odre�uje k �emo reagirati, kako �emo
naposljetku tu informac koja utje�e na na�e pona�anje i mijenja nas kao c bu,
unijeti u svoj �ivot. O�igledno, na nas kao Ij takva iskustva imaju vrlo stvarne
posljedice.�
Uvide poput ovoga Ramtha opisuje kao apstr misao: �Vi ste Bog u stvaranju... no
jednoga dan rate zavoljeti apstraktno vi�e od stanja ovisni�ke u vanosti. A ako vam
je ono na prvom mjestu, stvarri to o�itovati i va�e tijelo �e (to) iskusiti, i tako
imat puno nove emocije, od one vrste kakvu nikada pri te iskusili�.
Potpuno nove emocije. Sve na�e emocije jedn� bile potpuno nove. A razlog �to im se
stalno iznov r?amo jest taj �to su nam tako ugodne. Zama�njak ( cije je mogu�nost
ponovne uspostave posve novih �ija. Jo� zanosnijih, jo� inspirativnijih. Onih
emocij razmataju slojeve sje�anja i navika, i koje nas stav me�uodnos sa svijetom
koji sada postaje eksplozija venja. TO je zabava na koju se isplati oti�i.
Razmislite malo o ovome:
� Kad ste zadnji put osjetili orgazam na vi�oj razini?
� Koje emocije naj�e��e osje�ate?
� Razvijaju li se svaki put kad ih pro�ivljavate?
� Razvijate li se vi svaki put kad ih pro�ivljavate?
� Je li vrijeme da �ovladate� njima?
� �to bi za vas bila nova emocija?
li
Na ovoj stranici nema emocij a.
Ovisnost je potiskivanje.
Znate �to to zna�i?
To zna�i da vas one potiskuju
natrag u va�u ograni�enost.
- Ramtha
Razmotrimo jednu od najja�ih droga, heroin, bismo vidjeli kako ovisnosti djeluju
unutar: ca tijela. Nakon ubrizgavanja, heroin se �: na stani�ne opijatske
receptore. To su isti oni re� koji su biolo�ki prilago�eni za primanje endorfina, r
peptida koje proizvodi hipotalamus. Umjesto da endorfine, stanica prima heroin, i
postaje ovisna o n;
Isku�ajmo sada isti scenarij s emocijama. Emociji izvode peptide, ili molekule
emocija, koje se sidre n ni�ne receptore. Ista stvar koja se javlja kod u�estale
rabe heroina, javlja se i kod u�estalog ponavljanj emocije: opijatski receptori na
va�im stanicama pc o�ekivati, �ak i �uditi za odre�enim peptidom. tijelo postaje
ovisno o toj emociji. j
�okantno, ha? A vi volite misliti da ste imuni ] Mo�ete teturati od alkohola, biti
narki� koji stoji u za metadon ispred bolnice, ili strastveni pu�a� sa i prstima i
crnim plu�ima, i misliti: �Ne ja!�. Razrr opet: da, ba� vi!
�okantno. Ali obja�njava mnogo toga. Zvu�i li i�ta od ovoga poznato?
� Destruktivna emocionalna stanja
� Iste situacije koje se stalno iznova ponavljaju
� Nemogu�nost promjene
� Osje�aj nemo�i da stvorite ne�to novo i
OVI!
� Duboka �udnja za odre�enim emocionalnim odgovorima
� Glasovi u glavi koji govore: ��elim. Daj, daj, daj�
� Govoriti da ne�to nikad vi�e ne�ete napraviti, a tri sata kasnije radite ba� to
Za sve slu�ajeve u kojima ste iskusili bilo �to od navedenog, ovo poglavlje slu�i
kao �ok-terapija. A tako i za sve nas (a to smo svi mi) kroz �ije vene kolaju
neuropeptidi.
Humanoid (imenica): samosvjesni organizam koji sam sebe drogira
Tijekom svojih istra�ivanja, dr. Pert otkrila je da imamo receptore namijenjene
isklju�ivo za marihuanu. Za�to imamo te receptore? Zbog toga �to na�e tijelo samo
proizvodi kemikalije koje nam daju istu vrstu drogira-nosti kakvu dobivamo od
marihuane. Isto se odnosi i na bilo koju drogu na koju smo sposobni razviti fizi�ku
ovisnost - unutar tijela postoji kemikalija analogna svim drogama, te receptori na
koje ona nalije�e. Doktorica obja�njava: �Imamo receptore za marihuanu i imamo
priro�enu marihuanu koja se zove endokanabinoidi. Svaki put kad se ljudi napude, ta
egzogena1 marihuana ve�e se na receptore koji su ina�e namijenjeni fino
balansiranoj unutarnjoj regulaciji. Dakle, egzogene droge spajaju se u istu onu
mre�u koja je namijenjena endogenoj fiziolo�koj samoregulaciji. To su molekule
emocija. Danas imamo dovoljno podataka koji sugeriraju da nijedna psihoaktivna
droga u nama ne�e raditi, osim ako se ne ve�e na receptore koji su ina�e
namijenjeni na�oj unutarnjoj juhi�.
Drugim rije�ima, svaka droga koju unosimo izvana, a koja djeluje na nas, �ini to
stoga jer na�e tijelo u sebi ve� ima njezin pandan - zato ju na�e tijelo
prepoznaje, reagira na nju i postaje o njoj ovisno. Vanjske droge ve�u se na
unutarnje receptore namijenjene unutarnjim kemikalijama.
1 Egzogena kemikalija je ona kemikalija koja ne nastaje u tijelu, nego je
izvanjska. Endogene kemikalije proizvode se u samom tijelu, one su �unutra�nje�.
OVISNOSTI
Ljudi teojt koriste Heroin, imaju
receptore za heroin, i �to vi�e
heroina uzimaju, njihova
sposobnost da proizvedu
vlastit� endorfu��, svoj
vlastiti unutarnji heroin,
bazi�no po�inje opadati.
Tada njihovi receptori po�uju
postajati neosjetljivi]'i, jer ih je
zapravo i sve manje, I tateo se
zbivaju stvarne promjene.
A onda je tu i ta *w>va
Informacija o tome da se
stvara sve manje novih
mo�danih stavuca, tateo da
se Ljudi, ma neki i�mcin, a to je
slu�aj sa svim ovisnostima,
yoidu zarobljeni unutar istih
obrazaca, oni jednostavno
misle iste misli stalno i stalno
Iznova, i nisu u stanju misliti
o ne�emu novom.
183
�. � f .-�j ,..*L..�*
-"^4i
1
Ovisnosti? Nemam ja niti
jednu. No dobro, pa �to,
ovisan sam o nekoliko
stvari. Na primjer? O
nesigurnosti, stresu,
zabrinutosti, o tome da
moram uvijek biti u pravu,
da sam pravedan, o tome da
imam kontrolu, o bijesu, o
neprilagodljivosti, o svom
�efovanju, strahu... jesam li
ve� spomenuo stres?
-MARK
184
U poglavlju �Mozak izbliza� bavili smo se time k emocije, sje�anja i emocionalna
iskustva kodirana romre�e i kako su te neuromre�e spojene s hipot; som. Upravo tako
postajemo samodrogirajud orga Sve �to trebamo napraviti je uklju�iti odre�enu mre�
mikalije po�inju strujati organizmom. Kako ka�e R,
�Ovisnost je osje�aj kemijskog uzbu�enja koj< slijeva kroz tijelo putem �itavog
skupa �lijezda i �l da s unutarnjim izlu�ivanjem. Osje�aj koji bi netko i vao
seksualnom fantazijom. Mu�karcu je dovoljna na jedina seksualna fantazija da do�ivi
erekciju. Dri rije�ima, dovoljna mu je jedna misao ovdje [u mozgu bi mu se ukrutio
spolni organ.�
Mnogima �e to biti najizravniji primjer toga kake siranje na misao mo�e proizvesti
to�no odre�ene i peptide. Postoji mnogo drugih primjera: sjetite se velebnog
osje�aja kad ste u srednjoj �koli dali odlu gol, ili kad ste prvi put shvatili da
ste zaljubljeni, jecaja uspje�nosti koji mo�ete imati kada sanjarit me da vas u
medijima opisuju kao nadahnutog, r ko poznatog umjetnika. U svim ovim slu�ajevima
re�anj zadr�ava odre�enu misao, aktiviraju�i odi mre�e koje �alju signal na�oj
unutarnjoj ljekarni.
Zna�i li to da netko, svaki put kad pokre�e o^ hanizme, postaje ovisnik? Jeste li
alkoholi�ar sva kad popijete jedno pi�e? Naravno da ne. Niste c ako se jednom
godi�nje sjetite onog pobjedonosnog t ka u jeseni 1972. kada ste zabili gol. Ako
pak sva! obnavljate taj trenutak, izazivaju�i onaj osje�aj ko budi ta uspomena -
pogodite �to? Razvili ste na1
Biolo�ki u�inci '
Poznata je stvar da ovisnosti imaju ozbiljan di �an u�inak na tijelo. Dr. Pert
obja�njava kako je s �em mehanizama �iji su dio peptidi i receptori, predstavljaju
temelj u�inka ovisnosti, postalo o� no sljede�e:
ov
�Ako je odre�eni receptor koji je zadu�en za odre�enu drogu ili unutarnji sok dulje
vremena bombardiran velikim intenzitetom, on �e se doslovno smanjiti; bit �e ga
manje ili �e postati manje osjetljiv ili �e mu se propusnost smanjiti, tako da ista
koli�ina droge ili unutarnjeg soka potakne mnogo slabiju reakciju. Najbolji primjer
za to, koji �e ljudima biti poznat, jest tolerancija. Svi znamo kako ovisnici o
opijatima moraju uzimati sve ve�e i ve�e doze droge kako bi postigli jednak
u�inak.�
Sli�an u�inak tolerancije uo�ljiv je i kod emocija. Primjer pru�a svaki ekstremni
sporta� koji u potrazi za ad-renalinskom euforijom sam sebe tjera na sve opasnije
bungee-jumpinge ili skokove iz aviona, ili ovisnik o seksu koji traga za sve ve�im
perverzijama, ili politi�ar koji se stalno natje�e za sve vi�e pozicije, ne iz
�elje da slu�i nego iz ambicije za jo� vi�e mo�i. Ako po�nete tra�iti primjere
ovakvog scenarija me�u ljudima koje znate ili, posebice, u vlastitome �ivotu,
vidjet �ete ih svugdje.
U me�uvremenu, one na�e jadne male stanice gladuju. Stalna prekomjerna upotreba
kemikalija potrebnih za proizvodnju neke emocije, primjerice gnjeva, u tijelu
rezultira desenzitiviranjem onih receptora koji su namijenjeni tome da prihvate sve
te neuropeptide gnjeva. Stanice vi�e ne dobivaju �dobro izbalansiran� obrok, budu�i
da u znatno ve�oj mjeri primaju onu emociju na koju su razvili ovisnost, te im je
ukupna opskrba nutri-jentima su�ena. �im vi�e gnjeva ne�ija osobnost proizvodi, tim
vi�e �e se stanice osje�ati zasi�enima. O tome se radi u svakoj onoj pri�i o de�ku
koji petkom nave�er izlazi van tra�e�i s kim bi se mogao potu�i. Nije on ljut iz
nekog posebnog razloga; jednostavno je krenuo u potragu za hranom koju �e dati
svojim malim stani�nim prijateljima. A ti mali prijatelji mogu napraviti prili�nu
halabuku kad im ne�to treba. Jeste li ikad u svojoj glavi za�uli mali glas koji
govori �Ja sam gladan!� ili �Ja san �edan!�?
Jeste li se ikad upitali tko to govori? Pa, prema Ram-thi, ti mali glasovi u va�oj
glavi su kolektivni glas va�ih vlastitih stanica. One vam govore: �Nahrani me�. A
ako je rije� o emociji koju vi do�ivljavate kao dru�tveno ili
OVISNOSTI
svi s.u ovi^fu.. ccz obzira vux to
tko su.. I ovisni L.u zato �to
ajut cvi�tn boLje ciwit bi
li svoju ovis^st i
�ega bi se iw.ali razloga
ujutro ustati. L �ivjeti.
Mu�karac kojije ovisai/v o
mo�i ustaje svakoga jutra i
organizira stvari tako da
\Mxyzt -pokazati svoju \am>6.
O\a- kM.ora ikw.ati w.\m>OjO ljudi
�putem, kojih 6t hraniti svoj
osje�aj wu>&i, koje �e tla�iti,
kojima �e vMrt�ivnti, kako
bi se savu. osjetio vrijednivu..
jer se m. osje�a vrijednim..
on, treba twj>cijt da bi se
osjetio vrijectfum.
- Ramtha
185
Kad �udimo za tim
x, kad se pojavljuju ti. glasovi, stai/uoe doslovno �alju �ivcavê Impulse mozgu
teateo
bi. kn.u dale do zûai/tja da gladuju, da tijelo gladuje za ovmm. �to ovtsl o l A
te teewltealije s.u vrlo
- Joe Dispenza
If
t
186
moralno neprikladnu, ne�ete �uti naredbu: �Iderr napraviti budalu od nekoga kako
bismo se mogl �ati intelektualno superiornije�, nego �ete radije ( neartikuliranu
�e�nju koja �e vas nesvjesno natjei odete van i u�inite da se to dogodi. Drugim
rij( stvorit �ete takvu situaciju.
Emocionalne ovisnosti toliko toga obja�njavaju^ to neki ljudi stalno omalova�avaju
druge, ili stalno u iste poni�avaju�e odnose, ili uvijek iznova u iste ne �ivotne
situacije. Drugim rije�ima, emocionalne nosti razlog su �to ljudi nastavljaju
kreirati odr stvarnost u svojim �ivotima, �ak iako govore: �E pa ne�to ja nikad ne
bih sam stvorio�. Jedini na�in odmaknemo od tog repetitivnog pona�anja i ovi jest
da priznamo: �Hm, ja doista ovako ne�to stal nova kreiram, bit �e da sam o tome
ovisan�.
Za mnoge, mnoge ljude zaista vrijedi da sve �tc raju u svojim �ivotima ima
emocionalan, ovisni�ki t Kao primjer stvaranja ne�eg �lo�eg� u vlastitom �
pogledajmo na�as �mentalitet �rtve�. Na po�et dogodilo ne�to lo�e, to ste nekome
rekli, tom nel bilo �ao zbog vas (sad i on, eto, pati zbog vas) i pri je rije�en.
Lak�e vam je. Hej, pa nije lo�e, mo�da s mislili. Hajde da vidimo ho�e li to opet
upaliti.
Najednom, ljudi mare za vas. Daju vam novac, cionalno vas podr�avaju, suosje�ajni
su i na raspol� su vam kad god vam zatreba. Naravno, nali�je �ije �e je izgradnja i
u�vr��ivanje odnosa �rtva/spasite] kom je spasitelju potrebno da se osjeti
posebnim, b �to je to potrebno i �rtvi, tako da i jedan i drugi ima denciju da
nastave s tim i nakon �to se inicijalna �t ja� istro�ila. Ako se nijedno od vas ne
promijeni, i j drugi nastavit �ete ponovno otkrivati svoju ovisi odnosu s nekim
drugim, i onda opet s nekim tre�in staviti se, rije�ima prave �rtve, �osje�ati lo�e
i do�h ti nepravde�. To zvu�i poprili�no druga�ije od ovo; neprestano stvaram
situacije koje mi dopu�taju drugih primam suosje�anje i podr�ku�.
Dr. Joe Dispenza dobro to izra�ava kad ka�e: definicija ovisnosti vrlo je
jednostavna: to je ne�
ov
ne mo�ete zaustaviti. Ako ne mo�ete kontrolirati svoje emocionalno stanje, tada ste
sigurno o njemu ovisni�.
Anonimni emocioholi�ari
Na neki na�in to je vrlo mra�na slika. Ja sam ovisnik; ti si ovisnik - hajde da se
udru�imo i da se na�e ovisnosti malo poma�e. To zapravo i ne zvu�i tako lo�e;
uostalom, to svi stalno radimo. Emitiramo frekvencije specifi�ne za neku emociju i
tako u svoju sferu privla�imo sebi sli�ne ljude. Prema Ramthi: �Ljudi koje zaista
volimo su ljudi koji su spremni dijeliti na�e emocionalne potrebe, na�e osje�aje�.
Dr. Dispenza opisuje to na ovaj na�in: �Mi ovisnosti kemijski razbijamo na sva ta
'slaganja'. Ina�e je to za �ovjeka neugodno stanje... zato �to tra�ite neki dokaz
da u svom �ivotu ispravno postupate, jedino mjesto na kojemu te dokaze tra�ite jest
me�u ljudima s kojima se sla�ete�.
Ali stvar je ipak mra�na, jer ovisnosti se te�ko razbijaju. Zato i jesu ovisnosti.
A ove emocije postaju ovisnosti upravo putem neprestanih poku�aja da se ponovno
uspostavi inicijalno iskustvo. Prvo iskustvo seksa ili simpatije ili mo�i ne�e
stvoriti ovisnost. Ovisnost nastaje kad poku�avamo ponovno i ponovno �uloviti�
onakav osje�aj kakav su nam takva iskustva dala kad smo ih imali prvi put. Ramtha
ka�e:
�Dobro, a �to je s ljudima koji su ovisni o seksu, o heroinu, o marihuani? U redu,
sve to proizvodi druk�iju kemiju ujmozgu. No svaka od tih stvari uspijeva dodirnuti
centre za u�itak u mozgu. Nije to ono zbog �ega je mozak napravljen. I tako ljudi
poku�avaju isto iskustvo ponovno o�ivjeti u mozgu dostavljaju�i mu iste kemikalije,
isti osje�aj.�
A zbog �ega je mozak napravljen? Zato da bi sanjao nove snove, nove stvarnosti koje
�e do o�itovanja u iskustvu dovesti onaj prvi �arobni emocionalni trenutak...
trenutak u kojem do�ivljavamo novu emociju.
Odli�no zvu�i, nove emocije, novi ushiti - pa za�to je onda tako te�ko razbiti
naviku?
m
I -
OVISNOSTI
187
Ne puo�ete izlije�iti sve dotle dok w.u \a� date sve �to on- �eli t dok v^t prestao
tra�iti, jo�. To je treûtate
u. feojekM. skM.o postali
\jias,vdciwja svog Iskustva.
Tada sw.o postali WM.dri.
Pridru�ite, tonte svakako i lA-ov
dobitke za um. A dobttate za
umje
to je kao da imate w,atenjal; gradimo
L� stvaralo stvarnost.
- Ramtha
ZAKA�ENI NA OSJE�AJ .
Znanost danas zna da hipotalamus proizvc neuropeptide i da su ti neuropeptidi jake
ker kalije. Na primjer, uzeli su laboratorijske �ive nje i na odre�ene dijelove
njihovog mozga zaki �ili elektrode kako bi proizveli odre�ene neu peptide. Potom su
istrenirali laboratorijske �ive nje da pritisnu polugu kojom �e poja�ati otpu� nje
tih kemikalija, tih neuropeptida.
Njihova sklonost da odaberu otpu�tanje nt ropeptida bila je ja�a od gladi, ja�a od
seksa, �a od �e�i, ja�a od sna. U stvari, prije bi se dov do potpune fizi�ke
iscrpljenosti i kolapsa, ne �to bi se pobrinuli za svoju fizi�ku dobrobit, upravo
to stres radi na�im tijelima. Postajemo liko ovisni o stresu u svojim �ivotima da
ne rr �emo dati otkaz na poslu iako nam taj posao � ti. Ne mo�emo prekinuti neku
vezu, iako nam �ini dobro. Ne mo�emo napraviti izbor, jer pod �aj i reakcija na
podra�aj proizvode kemiju k< zamagljuje na�u svijest o mogu�nosti izbora nimalo se
ne razlikujemo od pasa, koji inu manju sposobnost odabira jer im je �eoni re��
manji od na�ega. j
Joe Dispen
I dalje se pitamo kako prekinuti te ovisnosti!
Mo�da naju�inkovitiji program koji je ikad osm, za prekidanje ovisnosti jest onaj
Anonimnih alke cara (AA). Milijuni ljudi su jednom za svagda pr uli svoju ovisnost
o alkoholu primjenjuju�i njihov gram od 12 koraka. Napravili bismo medvje�u us kad
bismo ga ovdje poku�ali sa�eto prikazati, ali god to zanima, mo�e lako provjeriti o
�emu je rije
Ali posvetite trenutak tome da razmotrite ov� programa: alkoholi�aru se ka�e da
opetovano potv �ja sam alkoholi�ar�. I dok je to u po�etku nu�no, bi se suo�io sa
situacijom, �ovjek se tako mo�e zau zaklju�ati u tu vrstu osobnosti. I nikad kraja
tome. < nost nikad ne postane ne�to �ime ste ovladali i �i
188
OVK
napustili. Osoba se stalno iznova identificira s onim �to poku�ava odbaciti i toga
se osloboditi. U kona�nici, na taj na�in se osobi odri�e mogu�nost potpune i
kona�ne transformacije, zbog koje i jesmo ovdje.
Za�to JESMO ovdje?
Ahhhh, evo nas opet na Velikim Pitanjima. A za�to su velika? Mo�da zato �to
odgovori na njih nisu o�igledni i nije ih lako prona�i? Ili zato �to se ta pitanja
�ine zna�ajnima? Ili zato �to dobro zvu�e na koktel-zabavama, pa njihovim
postavljanjem mo�ete lako impresionirati ljude?
Velika Pitanja su velika zato �to nas odgovori na njih mogu izvu�i iz velike zbrke.
Ovdje smo zato da budemo stvaratelji. Ovdje smo zato da bismo nastanili prostor
idejama i pala�ama misli. Ovdje smo zato da bismo u�inili ne�to od ovoga �ivota.
Ramtha
Na�a je svrha ovdje razviti svoj dar intencionalnosti. Nau�iti biti u�inkovitim
stvarateljima.
dr. se. VVilliam Tiller
Stvar je u tome da smo ovdje zato da napravimo ne�to od sebe. Ovdje smo da bismo
istra�ili krajnje
granice^tvaranja; ovdje smo zato da bismo / > * nepoznato u�inili poznatim.
* Miceal Ledwith
To je �itav smisao ove igre: mi svoje tijelo kemijski
pripremamo, putem misli, za do�ivljavanje
iskustva. Me�utim, ako to svoje tijelo stalno
kemijski pripremamo na isti na�in, kroz iste misli,
za ista iskustva, tada kao ljudska bi�a
nikada ne�emo evoluirati.
Joe Dispenza
emocije o kojima smo dugo bili
ovisni, sndn vl�e m dajemo
svojim stniAic.flku.fl I stanice
n#m uzvra�aju propadanjem.
Arx> ustrajemo n-fl tom
ustera�ivcu'vju, prekidamo
reakciju, jer \w reagiralo i*-a
glas u svojoj glavi. Istodobn�,
prekidamo kemijsku reakciju,
jer stanica sada n� zadovoljava
svoje kemijske potrebe, stanica
6t se, u kon^cnicl, osloboditi
svoje kemijske ovisnosti I teada
se ^vflfeon-toga reproducira,
oiA-a se �saiM.oregullrfl�.
otpustlt 6t sve ow� receptorstee
ulaze teojl su I bili odgovorn.1
za tatevo e.\M.ociovuni\M> stanje, i
stan-lca je sada u boljem, stanju
harmonije, a tijelo osje�a
zadovoljstvo.
- Joe Dispenza
OVISNOSTI
189
�ezdeset do osam-deset posto terikvui'Uil.i/u.k djelo povezan^je
s drogama i. ovisno��u..
Riazcvu.sli.te snkvto o m-ogu�i/ujstt
prony'enA ^ sneno aa osobnoj
razini, n-ego tako�er
i vui razini dm�tvn.
!
190
Stvarati, evoluirati, razbijati stare obrasce, biti njaci - �injenica je da mi
jesmo stvaratelji, da kn svoja �ivotna iskustva, da imamo te sposobnoj ukazuju na
to za�to smo ovdje. Ukratko, tu su da ir timo ili ih gubimo.
Ako smo ovdje, kako to ka�e dr. Ledwith, �da znato u�inimo poznatim�, to bi zna�ilo
da sami rr iskusiti ne�to �to nikad jo� nismo ku�ali. Uvije uvijek isto time
postaje uvijek novo, uvijek nove
Ovisnosti se razbijaju promjenom, razvojem.
I ako je to razlog za�to smo ovdje, te nove emo �e toliko nevjerojatne,
ispunjavaju�e i so�ne da c se one stare �initi ba� poput starog �kolskog go ka -
neko� va�na stvar, danas ostavljena na zabe noj polici za knjige. O tome nas
izvje�tava i dr. Pert logija ovu transformaciju podr�ava i najnovijim cima. Danas
postoji dokaz da kada ljudi ili labo ske �ivotinje, poput �takora, razviju ovisnost
o dn kotinu, alkoholu, kokainu, heroinu), svi testirani j ti imaju ne�to zajedni�ko
- blokiran im je rast novi danih stanica. No, kada subjekti prekinu s uzimanje ge,
nove se mo�dane stanice nastavljaju stvarati. 1< ka�e dr. Pert: �Osoba se mo�e u
potpunosti opoi mo�e se odlu�iti i kreirati potpuno novi pogled m sebe, novi
mozak�. Postoji nada za novi po�etak z< ge, od malih ovisnosti do onih najte�ih.
Kako Ramtha rezimira rje�enje: �Moramo tra; znanjem ne dopu�taju�i da se u to
upli�u bilo kakv nosti. A ako smo u stanju to u�initi, u na�im �e si tima znanje
o�itovati u stvarnosti, a na�a �e tijela tvo do�ivljavati na nov na�in, u novoj
kemiji, u hologramima, novim prostorima misli, i to �e nai na�e najlu�e snove�.
.-
o\
Za�to je taaako slatko osje�ati se taaako lo�e?
Nabrojite neke od svojih emocionalnih ovisnosti.
Odli�no, a koju ovisnost niste spomenuli?
Nabrojite ovisnosti koje primje�ujete kod sebi bliskih osoba.
Kako uspijevate primijetiti njihove ovisnosti?
Jesu li sve ovisnosti lo�e?
i vm. to se teovMCM sve I svodi -vun tra�ene u�ltten I Izbjegavale boU. to je o\m>
�to poterede Ljudsteu - dr. se. Candace Pert
lll
L
v
Kad prvi put uvedete pojam izbora, svje odabiru�i jedan od mogu�ih doga�aja
pojavljuje se aktualni doga�aj iskustv I tako se, prvi put, znanost susre�e i sa
slobodnom voljom. '
� Amit Goswami
Dakle, kad netko �eli fokusirati natnjei �eli posti�i potpuno jedinstvo uma.
- VVilliam Tiller j
Dobra vijest je da postoji golemi potencijal za promjenu.
- Daniel Monti
Zelja u�iva lo�u reputaciju u spiritualnim kru; ma. Fraze tipa �ubij �elju� zavode
na pomis� �e prosvjetljenje brzo uslijediti ako netko i �elja. Druga od Budine
�etiri plemenite istine glasi:
�Podrijetlo patnje je u vezivanju za prolazne stvai neznanje koje iz toga
proizlazi. Prolazne stvari ne uklj �uju samo fizi�ke objekte koji nas okru�uju,
nego i id je, i u vi�em smislu, sve objekte na�e percepcije. N znanje je nedostatak
razumijevanja o tome kako se n um vezuje za nestalne stvari. Razlozi patnje su �el
strast, gorljivost, potraga za imutkom i ugledom, te�r za slavom i popularno��u ili
ukratko: �udnja i prianjanj�
Na prvi pogled �ini se da on �elju, strast, gorljh sli�no, smije�ta na popis
krivaca. Zbog toga tragate!
194
�ELJA -� IZBOR -� NAMJERA -� PROt
L
stoje ukloniti te osje�aje iz svoga uma i �ivjeti �ivot bez �elja i strasti.
Me�utim, �udnja i prianjanje pru�aju klju� za pravog krivca - nije to �elja, nego
vezanost za �elju. (Zapazite tako�er da to nije ne�to lo�e, nego je rije� samo o
neznanju ili �manjku razumijevanja o tome na koji se na�in na� um vezuje za
ne�to�).
�Vezivanje za �elju� zvu�i umnogome nalik na �ovisnost o emocijama�. U stvari, to i
jest ista stvar. Poku�ajte zamijeniti mjesta obaju pojmova kako biste se i sami u
to uvjerili.
Ovo je jedan od onih slu�ajeva u kojima se kri�aju pu-tevi znanosti i velikih
duhovnih u�enja, i u kojima se ponovno otkrivaju isti fenomeni. Prema budisti�koj
tradiciji, to vezivanje zauvijek nas dr�i u kota�u �ivota, smrti i ponovnog
ra�anja, uvijek u krug, uvijek iznova. Kako to ka�e dr. Pert: �Kod svake ovisnosti
rije� je o tome da ste zaglavili u starim obrascima. Jednostavno mislite iste misli
opet i opet, i niste u stanju misliti ni�ta novo�.
i vu.u.dmc je reteno:
se t dalje di�e, ali kcd rosvjetLjeitogfl, v^t lijepi se xidcn/t�. U. sviku ovikK
uc�ekvjtkRfl, i/uje emocija, veza\Aos.t (ovisnost) to �to doi/iosL patiku I bol.
�elja,i strast - prijatelj ili neprijatelj?
�elja i strast pogonsko su gorivo evolucije i promjene. Dr. Dispenza ka�e: �Morate
imati volje i strasti da iskora�ite izvan granica vlastite udobnosti�. Svakako, ova
scena s Isusom primjer je strasti: �Napravi bi� od u�eta te ih sve istjera iz
hrama, skupa s ovcama i volovima. Mjenja�ima prosu novac i sve im stolove
isprevrta.� (Ivan 2:15)/
U analiziranju odre�ene �elje, bitno je u�initi dvije stvari: ne suditi i biti
po�ten u vezi s tim �to se zaista �eli. Da biste mogli jasno sagledati �elju, svako
osu�ivanje mora nestati, jer ono zna�i etiketiranje �elje kao lo�e i samim time ju
�alje u sam podrum suspregnutosti. �elja se budi. Netko vam zaprije�i put na
autocesti - za trenutak po�elite imati pri ruci laserski top i otpuhnuti ga s
ceste. Ako se osje�ate u�asno i posramljeno, velika je �ansa da se uzrok tog gnjeva
nikada ne�e otkriti.
Z,ato, bude U ti okx> -zdravo, 6t ti tljeLo biti u.
- Matej 6:22
�ELJA -> IZBOR -� NAMJERA -� PROMJENA
195
Za mene je �elja mehanizam
kojim mogu preispitati
sebe i reflektirati svoje
razumijevanje u stvarnost
tako da ga mogu iskusiti.
Bez obzira o kojoj �elji je
rije�, mogu preispitati za�to
to �elim. Postavljam pitanja
poput ovog: �to �e ta �elja
ispuniti u meni? �elim li to
zbog neke emocionalne
ovisnosti? Ho�e li mi
ispunjenje te �elje donijeti
novo iskustvo? Ho�u li time
samo pro�ivjeti neko staro
iskustvo? Kad uspijem
ovako ispitati svoje �elje i
usuglasiti se sama sa sobom,
mogu vidjeti za�to ih imam,
i to mi poma�e da budem
jasna u svojoj namjeri. Ako
�elim mo� i ako priznam
samoj sebi da �elim iskusiti
mo� iz nove perspektive i
zbog �ega �elim to iskustvo,
tada ga mogu i imati i
odmaknuti se od njega, jer
iskreno znam �to �elim i
zbog �ega to �elim. Jasno�a i
po�tenje dovode mi takvo
iskustvo iz kojega znam
da mogu ne�to nau�iti.
- BETSY
U vezi s tim na �to se zapravo odnosi �elja, uzrr ovaj primjer: netko se natje�e za
poziciju u dr�avnom t du. On �eli mo�. Ali ljudi se �esto srame (osu�ivan otvoreno
priznati �to im je istinska �elja i radije �e isp dati dirljive pri�e o pomaganju
svojim sugra�anima, c je osje�aj mo�i ono za �im zapravo �ude. I tko im m< re�i da
to nije korak naprijed na ljestvici njihove os ne evolucije? Ili �e oni mo�da za
sebe re�i da �ele n kako bi prikrili duboki osje�aj nesigurnosti i bezvrij nosti. A
u tom im slu�aju zadobivanje mo�i zaista n nimalo koristiti.
Postoji tako�er i vrlo prakti�an razlog za�to je tol nu�no prodrijeti do samog
korijena �elje. Manifestira) Kako je to napomenuo Will Tiller, �elite jedinstver
svijesti. Ako je istinska �elja prikrivena nekom politi korektnijom, ili kad je u
podlozi jedne �elje druga, zna�i da su aktivirane dvije neuromre�e. Tada je k
podijeljena, a s namjerom to jednostavno tako ne ide. ] prije svega, kad je rije� o
(naizgled) beskrajnom lai �elja koje iska�u iz svakog kutka sebstva, veliko je p
nje: za koju bismo trebali pritisnuti polugu �kreni�?
Izbor
Netko mora odabrati. A tko bira? Jednostavnosti r; recimo da bira jedan od dva
entiteta. Jedan je osobn a drugi transcendentalno sebstvo. Ovaj na�in organ ranja
va�ih dvaju sebstava priziva natrag onu podj na ego i bo�ansko, na materiju i duh.
Znamo da u liko je rije� o osobnosti, izbor dolazi iz prethodno r. toje�ih
neuromre�a, dakle pro�lih iskustava i emocija prema tome i ovisnosti. U tom slu�aju
se poluga �kre mo�e preimenovati u polugu s natpisom �ponovi< prije je pravilo nego
iznimka da �e odabir koji je nje pokrenut proiza�i iz nesvjesne odluke, ba� kao kod
] oratorijskih �ivotinja koje priti��u polugu s peptidi
�ELJA -� IZBOR -� NAMJERA -� PROMj
Prava poluga �kreni� povezana je s duhovnom stranom. U tom slu�aju izbor nije
motiviran pro�lo��u, nego nastojanjem da nepoznato u�inimo poznatim, odnosno da se
razvijemo. No, znaju�i to, zanimljivo je pitanje - kako da znam koje od �elja koje
se u meni javljaju poti�u iz egoisti�nih, a koje iz duhovnih temelja? Posebice ako
uzmete u obzir da su one koje izviru iz duhovne strane na�ega bi�a �esto pomalo
�udne, pomaknute ili �luckaste i otka�ene� u usporedbi s na�im uobi�ajenim
rutinama.
Za ovo ima vi�e sjajnih primjera u pri�ama o u�enicima i duhovnim u�iteljima. U
mnogima od ovih odnosa, u�itelj preuzima ulogu glasa u�enikove uspavane duhovne
prirode. Pretpostavka je da bi u�eniku samom trebala tisu�lje�a da za�uje svoj
unutarnji glas, pa mu ga zato posreduje u�itelj. Obi�no mislimo da je rat lo�, zar
ne? No Kri�na, naprimjer, vozi Arduninu ratnu ko�iju, govore�i mu da je njegov
duhovni zadatak i�i u rat s Kuruima.
Drugi primjer pru�a budisti�ka pri�a o Marpi i Mi-larepi, koji su gradili veliku
kamenu ku�u. Pred kraj, Marpa i Milarepa vrate svaki kamen tamo gdje su ga
prona�li, rastaviv�i tako �itavu ku�u. To mo�e zvu�ati ludo, ali ne toliko ludo kao
�injenica da su �itav taj ples ponovili jo� �etiri puta.
U�enik Don Juana, Carlos Castaneda, ve� je bio postao jedan od najprodavanijih
pisaca, a i dalje je mjesecima uporno,izlazio ve�erati hamburgere. Je li Don Juan
imao na urnu prosvjetljenje kroz hamburgere i pomfit? Dogodi se tako da se nakon
nekoliko mjeseci pojavila prekrasna mlada �ena koja je tra�ila Carlosa. Carlos je
�utio dok se velika limuzina zaustavljala kraj njega. �To je Carlos�, rekla je
�ena, nakon �ega on shvati koliko je i dalje bio gladan slave, i u tome trenutku
postane mu jasno kakav je zapravo.
�esto se dogodi da taj glas koji dopire iz transcendentalne strane, da ta luda
�elja za mudro��u, napravi transformaciju o kojoj nitko ne bi bio sposoban ni
sanjati.
�ELJA -� IZBOR -� NAMJERA -� PROMJENA
ZABAVNO-INDUSTRIJSKI KOMPLEKS
Tijekom �ezdesetih, svi smo pri�ali o vojnoj industriji. Iako je ona i dalje
djelatna, s godinama ju je tiho i uporno po�ela istiskivati industrija zabave. Iz
trenutka u trenutak, ona je utjecala na sva�iji �ivot, stotinu puta vi�e nego vojna
industrija. Znate, majstori zabavne industrije znaju dvije va�ne stvari: kako
manipulirati �eljom i izborom te kako ljudima oteti snagu. Oni koriste �zabavu�
kako bi stvorili �elju i prazninu, koju bi pak trebalo popuniti ono �to oni
prodaju. I iako to u principu nije druga�ije od rimskog Koloseuma, zbog svog
tehnolo�kog dosega znatno je ja�e. Promotrite samo kako svake vijesti, magazini,
filmovi, TV, kreiraju �elje i/ili vas �ine nemo�nim i praznim - a to su osje�aji
koje mogu popuniti samo proizvodi.
-WILL
197
Najbolji na&it da Ijudsleo bi�e
�postncie -promatra� u prv/ow.je
redu taj da bude svjestan ILI da
inkdektualvu.ni putem, shvati
leateo vit mora uvijete tz^vova
raditi Iste Izbore. A drugi
naclitje da se na�e u
odrttitvMM. situacijama,
da dKSferlmtiAtalvu.ni -putem.
ttadlde, u
�ivotu,
svoga tijela, a za to je �potrebna vje�ba.
- Joe Dispenza
Zbog toga je toliko va�no ne prosu�ivati �elje, nej izbliza u njih zagledati prije
nego �to odaberemo, onda je to odabiranje.
�Slobodna volja po�iva u na�em �eonom kortel mo�emo se uvje�bati u tome da �inimo
inteliger odabire i da budemo svjesniji tih izbora. A ja mislii to tra�i vje�bu,
razli�ite vrste vje�be. Mo�emo i�i retanu i pumpati bicepse, ali mo�emo i pumpati
�eoni korteks rade�i yogu i meditaciju i druge vje; ka�e nam dr. Pert.
Dakle tko bira? Naravno, vi to radite, ali tu se po no opet vra�amo na pitanje �tko
sam ja?�. Koji vi (c nost/ego ili transcendentno/duh) �ini izbor? Neur ki gledano,
pitanje naizgled glasi: proizlazi li odal postoje�e neuromre�e ili iz �eonog
korteksa? Kori� li prednosti kvantne nausmi�nosti koja se probija kroz kineske
kutije1 kako bi nam omogu�ila da izal mo ne�to novo, ili smo mehanicisti�ki
strojevi koji sv �ine temelje na prethodno postoje�im (starim) uvjet
I jo� jednom natrag na pitanje: U kojem svijetu �i U �ivu�em, organskom, �ivom,
me�upovezanom sv ru ili u onom podijeljenom svijetu tiktakaju�ih, �t nih vojnika na
navijanje?
To je va� izbor. i
Namjera
A na drugoj strani izbora je akcija! Kada je dr. 1 obavljao svoja istra�ivanja o
tome kako namjera u na fizikalne sustave, koristio je ��etvoro vrlo kval ranih
meditanata, osoba s velikim iskustvom u ist vanju svojeg unutarnjeg ja�. Kako
sugerira dr. Pert sposobnost upravljanja namjerom vje�tina je koja se �e razviti. U
prilog sposobnosti fokusiranja namjer� Tiller dodaje: �To je razlog �to su neka od
starih o nih u�enja u�ila ljude da se fokusiraju na plamen.
1 Iz teorije Jeffreyja Satinovera o kvantnom mozgu i slobodnoj vol
�ELJA -� IZBOR -� NAMJERA �+ PRO&
u�ite svoju pa�nju usmjeriti u vrlo uzak kanal, tako da gusto�a energije postane
ve�a�.
U ovom trenutku, i dalje govorimo o stvaranju stvarnosti. No, sada je rije� o tome
za�to stvaramo ovo �to jesmo, s koje razine to stvaramo i kako da ta stvaranja
u�inimo svjesnijima i mo�nijima. �ini se da je na� nevjerojatni um u �eonom re�nju
umre�en upravo za te svrhe. Dr. Dispenza ka�e:
�Ono �to nas razlikuje od svih drugih vrsta jest omjer na�eg �eonog re�nja u odnosu
na ostatak mozga. �eoni re�anj podru�je je mozga odgovorno za �vrstu namjeru, za
odlu�ivanje, upravljanje pona�anjem, za inspiraciju. I kako mi kao ljudi razvijamo
te sposobnosti, �inimo druga�ije izbore koji �e, u stvari, utjecati na na�
potencijal ili na na�u evoluciju.
Druga�iji izbor, za koji bi psu ili pse�oj vrsti trebala doslovno tisu�lje�a,
ljudsko bi�e zbog svojeg pove�anog �eonog re�nja mo�e obaviti u sekundi.�
Dakle, govorili smo o tome za�to su �elje potrebne i za�to nisu nu�no �lo�e� te
zbog �ega su razlog �to mo�ete napraviti izvr�nu odluku i uskladiti je s namjerom
kako biste o�ivotvorili zdravlje, boljitak i sre�u. Ako se i dalje osje�ate
isklju�enima, nastavit �e Ledvvith: �E sad, za�to ne mogu posti�i te stvari?
Temeljni razlog je nedostatak usredoto�enosti. Mi ne mo�emo ostati usredoto�eni;
svijest skaku�e posvuda, a na nas pretjerano utje�u vibracije oê materijalne
ravni�. U tom grmu le�i zec. Da bi namjera zaista funkcionirala, ona mora biti fo-
kusirana, ali svijet u kojem �ivimo uvijek se, uvijek otima za va�u pa�nju.
Milijarde dolara tro�e se na to da va�u pa�nju pridobiju za ono na �to �ele da se
usredoto�ite. (Glavna rije� ovdje glasi: platiti.) Rije� je o pravoj dilemi,
primje�uje dr. Dispenza, budu�i da �mnogi ljudi zastanu kako bi pogledali pokazuju
li se vanjski rezultati, i to ve� nakon vrlo malo ulo�enog napora, a kada ne
primijete rezultate, odmah obezvrijede te mogu�nosti. A ipak, to�no na drugoj
strani iste pri�e, upravo iza
Ml pokre�emo holodete.
o^je toliko prilagodljiv da it van*, stvoriti �to god ste
sposobni zamisliti, va�e vMvv^trt uzrokuju da se ove stvari materijaliziraju oitda
tead ste dovoljnu) svjesni, I vi
uZitt kako koristiti svoju
teoiAtrollrntl omjere, i taj
�prooes se gradi, sve vi�e
I vize I vi�e, tateo da o^vda
mo�ete Iskusiti dublje
signale Iz razll&tlli slojeva
biolo�kog odljela-tljeln, i
osje�ate ve�u stvarnost.
jedlew> mjeiA� stali�a jest. -1
�ELJA -� IZBOR �+ NAMJERA -� PROMJENA
199
Ateo je realist moja
,t, \Mx>qu&\M>s,t svijesti s.amt, tada se odw.ah javlja
pitale tenteoju. mogu �promijeniti? Kako ju u&i/ujtl boljom? Kako ju.
u&ivJiJd. sretnijom.? starom. i/uaclnu m.ls"lj'ei/ya, ne mogu promijeniti, ni�ta,
jer ni
iA^m.nkM. nllealevu ulogu u stvarnosti, stvarnost je ve� tu. Njezini materijalni
objetetl kre&u se svojtu/. putanjama, svojim predodre�enim zJ.vottm.njn, onaj teojl
do�ivljava tsteustvo, uloge. Vyi
vjn, da, . vê�to dnje vmvu. vu.oQu6vu)S,ti teoje
cltnv ovnj -poteret ku.o�e
�pretpostaviti.. Ali iê m.o�e
dati zbtijsteo tsleustvo tentevo
(Su.jn imati u svojoj svijestlja
tsteustvo i stoga, ), ja stvaram, svoju stvarnost.
to�ke na kojoj su stali, mogu�nost i dalje postoji. Mi, ] ska bi�a, smo lijeni.
�ivimo u svijetu udobnosti i ako om tra�imo ne dobijemo odmah ili brzo, gubimo
strpljen
Ali, naravno, ne mo�emo ba� kriviti svijet zbog �eg nedostatka fokusa. Tako ulazimo
u mentalitet ve. Radije, kako bismo postali zbilja dobri u foku; nju namjere,
moramo �eljeti postati dobri u tome i brati da se razvijemo u tom smjeru. To je
lan�ana r �ija koja mo�e rezultirati izuzetnim postignu�ima.
U poglavlju �Kvantni mozak� govorili smo o kv nom Zenonovom efektu - kad se netko
neprestano i (tj. fokusira um) na istoj namjeri upravljenoj ka kv nom svijetu, to
se odra�ava na realnost. Da ponovn tiramo Henrvja Stappa: �Uslijed kvantnih zakona
tanja, jaka namjera, manifestirana visokim stupnjem stalosti istoga �ina namjere,
imat �e tendenciju zadr�; nja na mjestu iste �ablone pona�anja�. Dakle, nije voljno
samo imati namjeru pa onda oti�i u kino, n je potrebna ponovljena
�elja/�elja/�elja, i fokus/fok fokus, da bi se dogodila �arolija.
,
Vidljiva promjena
Ve� smo govorili o sjaju promjene, i o �orsokaku ( slovnom) neusudivanja da se
otputimo u nepozn Dosad ste ve� ili nestrpljivi da do�ivite neko iskus koje �e vam
pro�iriti um - ili je vrijeme za krevet.
Da bismo odmotali taj duga�ki lanac djelotvorn me�usobno povezanih faktora, upitali
smo dr. Disp zu da nam sumira kako bi to sve moglo funkcioni za svakog od nas. Kao
�to nam je ve� rekao u jedn ranijem poglavlju: �Subatomski svijet reagira na n
promatranje, ali prosje�an �ovjek gubi mo� koncen �ije svakih 6-10 sekundi�. Kako
to mo�emo prebrod
200
�ELJA -� IZBOR -� NAMJERA -� PROMJ
KVANTNO: OD SI�U�NOG DO LJUDSKOG
Kako bi dakle ono vrlo veliko moglo reagirati na nekog tko nema �ak ni sposobnost
da se usredoto�i i koncentrira? Mo�da smo mi samo jadni promatra�i. Mo�da nismo
usavr�ili vje�tinu promatranja, a to mo�da jest vje�tina. A mo�da smo toliko ovisni
o vanjskom svijetu i toliko ovisni o podra�ajima i odgovorima u vanjskom svijetu da
mozak po�inje raditi iz tih odgovora umjesto iz kreacije.
Ako imamo prikladno znanje i prikladno razumijevanje i ako su nam dani prikladni
naputci, trebali bismo po�eti primje�ivati mjerljive povratne rezultate u svojim
�ivotima. Ako u�inite taj napor da sjednete i iskreirate novi �ivot i u�inite to
najva�nijom stvari na svijetu, i provedete vrijeme svakoga dana hrane�i to kao �to
vrtlar hrani sjeme, proizvest �ete vo�e. U po�etku, mo�da �e vam trebati neko
vrijeme; mo�da �e trebati vremena da razvijete umije�e kontroliranja svog uma za
sve ono �to on treba u�initi.
Ali trebali bismo biti spremni svaki dan sjesti i izdvojiti dio svoga dana i
posvetiti ga tome i biti zahvalni �to smo �ivi i zahvaliti se za taj �ivot koji
imamo. I tada po�eti promatrati, s �istom is-kreno��u, kako bismo za sebe
isplanirali novu mogu�u budu�nost. Ako to dobro u�inimo, ako to dobro promotrimo,
trebale bi nam se polako po�eti otkrivati mogu�nosti koje imamo u svojim �ivotima -
to nije jednako onome �to mo�emo predvidjeti, to je izvan na�ih predvi�anja. Mora
biti izvan na�ih predvi�anja jer kad je tako, onda znamo da nam to dolazi od ve�ega
uma.
Ako se to poklapa s na�im predvi�anjima, tada stvaramo samo jo� istoga. Kako bismo
mogli stvoriti novi svijet ako mo�emo predvidjeti ishod? Mi ne stvaramo ni�ta
novoga [kada] tra�imo povratni u�inak u vlastitom svijetu. Mozak voli povratne
u�inke. On voli znati kada je uspio ili kad je zapravo dovr�io zadatak tako da ga
ponovno mo�e napraviti.
�ELJA -� IZBOR -� NAMJERA -� PROMJENA
Ne mo�ete samoga sebe promijeniti samo mislima. Ne mo�ete jednostavno iskoristiti
isti mozak koji vas ve� dr�i u �kripcu da biste se iz njega izvukli i promijenili
svoj �ivot. Morate iza�i izvan sebe da biste dobili �iru perspektivu. Za neke
ljude, to mo�e biti tako jednostavno kao le�i u kadu i kontemplirati o stvarima,
ili boraviti u prirodi, ili fokusirati se, ili meditirati, ili hodati po
�eravici... �to god ve� bilo to �to ljudima dostaje da bi se premjestili u
druga�ije stanje.
-MARK
201
vidio s.a\M. teafeo i^tei. zbilja
glupi, ljudi �postaju. odVC�vd.
xinMwsbJtvuci, eate i dobivaju
Nobelovu lAflgrfldu. vidio sa�u. lealeo zveket izvaiA-recti/u) d ljudi prose itfi
li
Z-eLjn, �elja, �elja. - dr. se. Fred Alan Wolf
t
m
Ona iskrenost, na razini uma, daje ljudin mogu�nost da primijene neke principe
izabir nja potencijalne realnosti i da ju promotre. I ( ne�i to, oni su spremni
re�i - znam da kvanti fizika djeluje u svijetu vrlo malog.
Ali kada to�no postajete nekonformist i gov rite ono �to su govorili velikani koji
su dos� �ivjeli? To uvijek po�inje s misli i sa snom. I za to se ne primiti posla
da to primijenite u svo osobnom �ivotu? Nije stvar u tome da kvanti polje ne
reagira; rije� je o tome da mi moran podignuti razinu vlastite volje i iskrenosti;
i k� se to dogodi, tada �emo vidjeti mjerljive rezu tate u svojim �ivotima.
Joe Dispen:
Dakle, kako bismo vidjeli �to nam je �initi, je stavno trebamo ponovno pro�i putem
koji smo ve� hodali. Da bismo ostvarili promjenu, moramo nam vati ostvariti
promjenu. Namjera je rezultat odluke bodna volja) na promjenu, a ta odluka pomalja
�elje za promjenom.
Morate se htjeti promijeniti. Mislimo htjeti proi niti se, �eljeti to tako jako kao
�to ste �eljeli svoj prvi. god to ve� bilo. Jer materijalni svijet, svijet materije
poput sata i opire se promjeni, dok ga nevidljivi s duha poziva naprijed. Treba
izabrati u kojem sv �ivjeti.
202
�ELJA -� IZBOR -� NAMJERA
�
� �to je to za �to �elite i �udite da se ostvari?
� Za�to to �elite?
� Odakle dolazi ta �elja?
� �to �ete posti�i ispunjenjem te �elje?
� Kako �e se va�a stvarnost promijeniti ako vam se ta �elja ostvari?
� Ho�e li se i va�a paradigma promijeniti?
� Jeste li spremni odustati od svega u svojoj sada�njoj paradigmi da biste
ostvarili tu �elju? Morate li?
��to sve to zaista zna�i za mene?�
f
Dok smo radili film, izlu�ivala sam sve redom stalno postavljaju�i to pitanje. Kako
da sve te nove informacije uklopim u svoj �ivot i izazovem stvarnu promjenu? Kako
da to prevedem iz filozofije u iskustvo? Kada sam zapo�ela ovaj film, nisam znala
ni kako izgovoriti pojam �kvantna fizika� niti sam osobito marila za duhovnost.
�ivjela sam sretno u svojoj prizemnoj stvarnosti, sudaraju�i se s realno��u. O sebi
sam mislila kao o �slu�ajnom stvaratelju�.
Tijekom protekle �etiri godine rada na filmu, rade�i na ovoj knjizi i putuju�i
svijetom kako bih o svemu tome pri�ala, po�ela sam to ovako razumijevati: �ini se
da nas emocionalne ovisnosti (ili prianjanja) spajaju izravno natrag na po�etak
svega. Ja stvaram svoju stvarnost temelje�i ju na svom emocionalnom stanju koje
biram jer je moje tijelo postalo ovisno o nekim iskustvima/emocijama/kemikalijama.
Ta iskustva u mom se mozgu umre�uju na temelju starih iskustava, starih podataka.
Kako da se, dakle, uzdignem iz svog stanja emocionalne ovisnosti u vi�e stanje ili
na vi�u razinu sebe same, i kako da odatle stvorim nove emocije? Kako mogu
�zavladati� emocijom? �to to zna�i?
Za mene, �zavladati� emocijom zna�i da ona vi�e nema mo� nadamnom ili nad mojim
izborima. Ja biram svoje emocionalno stanje; ne bira ono mene. Jednom kad
�zavladam� emocijom, to ne zna�i da tu emociju ne�u nikada vi�e do�ivjeti. Kad se
pojavi, ja ne pani�arim i ne poku�avam ju potisnuti. Ne dopu�tam joj da projuri i
opusto�i moj sustav. Promatram.
�Kako da po�nem - odakle da krenem?�. Pa, ako su emocionalne ovisnosti ono mjesto
iz kojeg sam kreirala svoju stvarnost, onda idem odatle. Poku�avam raditi samo na
jednoj, ali ubrzo shva�am da je mnogo njih me�usobno povezano i da trag vodi
unatrag do jednog ili dva iskustva koje sam imala ranije u �ivotu.
Dakle, najprije priznam da sam ih imala - osvijestim ih.
Sljede�i korak je uzdignuti se s onu stranu osudivanja. Otkrila sam da jednom kad
prona�em ovisnost, provedem ne-
204
BETSYN INTEP
ko vrijeme osje�aju�i se lo�e u vezi s njom, osu�uju�i sebe, a zanimljivo, sebe bih
osu�ivala ba� iz pozicije tog svog ovisni�-kog stanja. Evo jednog primjera: ja sam
ovisna o neuspjehu. I onda si predbacujem �to nisam bila dovoljno sposobna da se
uzdignem iznad svog neuspjeha (�to je ve� samo po sebi neuspjeh!). Uf! Podsje�am se
da to nije samo moj problem. Svatko je o ne�emu ovisan, i svatko, pa i ja, mo�e
promijeniti svoje ovisnosti. No, osudivanje je jedna od tih stvari koje su
�udnovato duboke. Krivnja i osudivanje kao da su u nas umre�ene jo� od stolje�a
�moralnosti� koja nam je silom nametana. Pa �ak i ako mislite da niste skloni
osu�ivanju, ono je tu negdje u vama.
I �to onda radim?
Provedem nekoliko dana zapisuju�i svaku emociju koju osjetim, svaki put kad ju
osjetim i svaki doga�aj koji je s njome povezan. To je vje�ba koja zaista otvara
o�i. Nije da se ja osje�am kvalificiranom da bih izvodila vje�be (ups, neuspjeh!),
ali to mi zbilja poma�e da vidim svoje ovisnosti. Radim to svakih nekoliko mjeseci.
Jednom kad napravim listu, po�injem naru�avati svoj obrazac. Svaki put kad osjetim
emociju o kojoj sam ovisna, stanem i postavim ova pitanja:
� Trebam li zbilja nastaviti s ovim?
� Kome/�emu to slu�i?
� Ho�e li to rije�iti problem?
� Za�to na to gledam kao na problem? \ � Ho�e li me to unaprijediti?
Odgovaranje na ova pitanja omogu�uje mi da neko vrijeme posvetim promatranju kako
bih po�ela uvi�ati da mogu izabrati svoje emocionalno stanje - na na�in da ono
utje�e na moju stvarnost i unapre�uje me. Shvatila sam jo� ne�to, da postoji mnogo
slojeva emocionalnih ovisnosti. Ljutnja je nusproizvod ogor�enosti, koja je
nusproizvod neuspjeha, koja je nusproizvod viktimizacije, i tako dalje.
Nakon �to prebrodim onu emociju koja mi govori �ovo je nemogu�e, nikad to ne�u
rije�iti�, zapravo po�injem uvi�ati
BETSYN INTERLUDIJ
205
,�J
u
zabavnu stranu �itavog procesa. U kojem gradim samu sebe, od iznutra prema vani,
umjesto da se osje�am kao da to izvanjsko gradi mene!
Nije uvijek posrijedi ne�to veliko, niti o�igledno. Morate se zagledati duboko, do
u najmanje sitnice, kako biste dospjeli do velikog (zvu�i pomalo kao kvantni
svijet). Promatram svoju okolinu - svoju stvarnost - svoje ljude, mjesta, stvari,
vrijeme i doga�aje. Promatraju�i te stvari, mogu vidjeti kako su moje ovisnosti
izgradile moju stvarnost. Tako�er mogu vidjeti kako te ovisnosti i dalje mnome
upravljaju dovode�i me u odre�ene situacije.
Primjer: u jednom razdoblju svoga �ivota, svaki sam dan kasnila na posao. Bez
obzira na to koliko rano bih ustala i bez obzira na to koliko bih se trudila da
stignem na posao na vrijeme, zakasnila bih. Uvijek bih zaglavila iza onog �kolskog
autobusa. Svaki dan bio je to isti prokleti autobus, zbog kojeg sam se nervirala i
dolazila na posao u �urbi i vrlo uzrujana. Osje�ala sam se kao da nikad ni�ta ne�u
uspjeti obaviti. Bila sam zajedljiva, i svi oko mene bi hodali kao po jajima. Bila
sam na polovici svojih dvadesetih i imala sam posao na kojem bi ve�ina ljudi
o�ekivala nekoga starijeg. Bila sam iskompleksi-rana. Ja ne zaslu�ujem ovaj posao;
ja to ne mogu; nitko me ne po�tuje. Mislim zbilja, ako se ne mogu �ak ni pojaviti
na vrijeme, ne bih ni trebala biti ovdje! Sada vidim da je onaj autobus bio moja
vlastita kreacija koja mi je pomagala da zadovoljim svoju kemijsku potrebu za
neuspjehom. Dobro sam se nasmijala kad sam to shvatila.
Kako rekoh, radim ovo svakih nekoliko mjeseci, ili tako otprilike, da bih vidjela
kako napredujem. Da provjerim samu sebe. Kad sam svjesna svojih misli, svojih
emocija i kad si postavljam svoja pitanja, osje�am se kao da mogu zaustaviti
vrijeme - iskora�iti u budu�nost i isku�ati svoje mogu�e izbore, i potom napraviti
onaj izbor putem kojega �u se najbolje razviti. Mo�da je ba� to iskustvo ne�to �to
istinski �elim.
Tako�er, svakoga dana, prona�em vremena da sjednem i svjesno kreiram svoju
stvarnost. Ali nije to kao da bih sjela i rekla: �Danas �elim da mi milijun dolara
padne s neba�. Fokusiram
l\
206
BETSYN INTERL1
se na obilje i dopu�tam da mi ga moj Bog donese na na�in koji �e me najbolje
razviti. Jer o tome se i radi, o razvijanju do vi�e razine svijesti. To zna�i da
imam emocije i iskustva koje trebam i koje onda mogu posjedovati. Uzimaju�i vrijeme
za promatranje same sebe, svoje stvarnosti, svog emocionalnog stanja, mogu odabrati
ono �to �e me pogurnuti na bolji put, umjesto da se odbijam o zidove i kupujem
cipele.
Dobili smo mnogo pisama od ljudi iz �itavog svijeta koji su to znanje preveli iz
filozofije u iskustvo. Ima tu mnogo pri�a koje vas mogu nadahnuti! Evo nekoliko:
Prije otprilike �etiri godine preminuo je moj mu�. Iza sebe je ostavio jednu pticu
u dubokoj tuzi, o �eni da i ne govorim. Sve �to sam poku�avala nije pomagalo, ptica
je i dalje grizla, vri�tala, �upala si perje i pona�ala se vrlo autodes-truktivno.
Kona�no, nakon �to sam vidjela va� film, zapitala sam se bi li se �to promijenilo
da ja promijenim svoje misli i svoje aktivnosti, da se molim za njega i da
vjerujem. Promjena je krenula oko dva tjedna kasnije. Dopustila mi je da ju dr�im,
da je okupam, da se poigram s njom, i nije grizla. Bilo je to nevjerojatno, jer ta
je ptica uvijek grizla. Odjednom je bila sretnija. Odu�evljena sam time �to je
promjena u mojim mislima i aktivnostima utjecala i na nju. Prije toga, bila sam
o�ajna jer nisam znala �to �u s njom. Sad ona ima svijetlu budu�nost.
- JEAN
� * Patim od prili�no jake peludne alergije. I moj otac i brat. Bude nam toliko
lo�e da zbog alergije tijekom ljeta uvijek moramo koristiti vrlo mnogo lijekova,
kao �to su Sudafred i Claritn D. Za sve nas, to je problem koji traje �itavog
�ivota. I onda jednog dana, dok sam �itao �Snagu namjere�, do�ivio sam onaj a-ha
trenutak. Prisjetio sam se scene iz filma, onih slika kako mozak proizvodi sve te
kemikalije i kako dr. Joe Dispenza, �ini mi se, ka�e da ljudski mozak ima svoju
vlastitu malu ljekarnu. Tada sam odlu�io aktivirati svoju namjeru, i to tako da
svaki put kad osjetim da kre�u
i i f *�
I
BETSYN INTERLUDIJ
207
i
simptomi moje peludne alergije, vizualiziram svoj mozak kako proizvodi to�no ono
�to mu je potrebno da zaustavi u�inke peludne alergije u mom tijelu (ba� onako kako
reklame prikazuju da lijekovi za peludnu alergiju blokiraju �estice koje ju
uzrokuju). Ve� dva mjeseca nisam koristio lijekove za alergiju. Gotovo svaki dan
osjetim kako simptomi zapo�inju, ali nau�io sam ih sam zaustaviti. U po�etku, to se
zbivalo �e��e nego sada. Ne znam jesam li ja to zbilja sam napravio ili se mo�da
koli�ina agensa koji mi izaziva alergiju po�ela u mojoj okolini smanjivati, ali
znam da moja alergija nestaje.
- NICK
�itava serija sinkroniciteta dovela me je do toga da pogledam film Koji k....!?,
ovdje u Cardiffu, South VVales. Tijekom protekle dvije godine �itala sam knjige o
kvantnoj mehanici (nisam matemati�arka) i nisam imala pojma �to me toliko privla�i
toj temi. Pro�le godine do�ivjela sam prekrasno iskustvo nakon posjeta krugu u �itu
u Silburv Hillu, Wilts. Tri mjeseca nakon tog iskustva, do�ivjela sam spontano
izlije�enje. Bila mi je dijagnosticirana makularna degeneracija o�iju, progresivno
stanje koje mo�e rezultirati gubitkom vida. Moj vid je ve� bio naru�en. Jednog
jutra probudila sam se i otkrila da vidim normalno. Specijalist u mojoj bolnici bio
je zaprepa�ten i htio je opisati moj slu�aj u posebnoj studiji, rekao mi je da
nikada nije do�ivio da se takvo stanje samo popravi. Nakon �to sam vidjela Koji
k.... uop�e znamo!? shvatila sam da u meni postoji fantasti�an potencijal, i
osjetila to kao potvrdu ne�ega �to sam �itavog �ivota znala. Od tada, moj vid se i
dalje popravlja i ne trebaju mi vi�e onako jake le�e za �itanje. Dan za danom, znam
da sama stvaram okolnosti u svome �ivotu.
- JENNIFER
208
BETSYN INTER]
Paradigma je sklop implicitnih pretpost� koje se ne testiraju; u stvari, one su

zapi nesvjesne. One su dio na�eg modusa djelovanja kao individua, znanstvenika ili
dru�tva.
Gomilu poglavlja unatrag... 1
Stalno prolazimo kroz temu znanstvene pari me i na�ina na koji ona odre�uje stavove
i i na koji gledamo svijet. �Promjena paradigme �e se bavi slavljenjem vizija
divnoga novog svije kojeg su nestale stare temeljne pretpostavke newtc skog pogleda
na svijet.
Ali u svijetu paradigmi, jedan gorila od 500 kile ma upravo stoji u sredini sobe.
Recite �dobar dan� religiji.
I iako bi joj mnogi ljudi radije rekli �zbogom�, n ja je u svim svojim razli�itim
oblicima kraljica-n svih paradigmi.
,,
�...pretpostavke koje se ne testiraju...� \
�...bitno nesvjesne...�
U stvari, kao �to �emo uskoro vidjeti, ona je taj m operandi koji je sa scene
izbacio newtonovsku poi na duh i znanost. Nije to u�inila znanost; to je u�inila C
r
Svijet religije
Nesumnjivo, najdeblju crtu razgrani�enja izme� to�ne i zapadne civilizacije povukla
su vjerovanja i zi s bogom. Ne samo da ona u visokom stupnju dt raju kulture, nego
se i sama aktualna vjerovanja kalno razlikuju. Dok su glavna zapadnja�ka vjerom
PARADIGME: DRUGA ST
izgra�ena oko svemo�noga i jedinoga Boga, isto�nja�ka �esto imaju mnogo bogova ili
se, na primjer u budizmu i taoizmu, rije� na �B� nikad ni ne upotrebljava.
Isto�nja�ke religijske tradicije u�e da je Bog (ili Tao, Brahman, �ista svijest,
Ni�tavilo, itd.) svugdje i najbolje se mo�e iskusiti posredstvom vlastitog sebstva.
Dapa�e, tvrdi se da Bog i jest vlastito sebstvo. Ili bi mo�da bilo bolje re�i,
vlastito sebstvo jest Bog.
U zapadnja�kim tradicijama, Bog je odijeljen od nas. I iako se Descartesu pripisuju
zasluge za �otkri�e� dualizma, ova dualisti�ka ideja o Bogu koji je �izvan�
prethodila je Descartesu tisu�ama godina. U odre�enom smislu, ovaj podijeljeni
pogled na Boga/�ovje�anstvo otvorio je vrata dualizmu i omogu�io mu da se odr�i na
Zapadu i prouzro�i gomilu problema (i gomilu prekrasnih otkri�a!).
�ini se da danas najdominantnija, zapadna civilizacija, po�inje vladati svijetom i
zato �emo najprije govoriti o zapadnja�kim religijama. I iako �emo pro�i kroz neke
ideje i dogme te ukazati na njihove problemati�ne u�inke, ne smije se zaboraviti ni
druga strana istog nov�i�a: u�enja razli�itih crkvi nadahnula su mnoge �ivote i
milijuni ljudi iz njih su crpli svoju nadu i duboke uvide.
Evolucija i ljudska postignu�a
Jedno je to�no o nama ljudima: mi nezaustavljivo tjeramo naprijed. Ponekad nismo
sigurni �to je to naprijed, ali ipak se kre�emo u tom smjeru. Jer, a to vrijedi za
sve �ive sustave, ono �to se ne kre�e, ne mijenja i ne razvija, to stagnira i
umire. Ka�e Miceal Ledwith:
�Znanstvenom metodom proizvodimo naga�anja o stvarnosti, a onda uzimamo �eki� i
klije�ta i poku�avamo ih opovrgnuti. Tijekom tog procesa nastojite otkinuti sve �to
je suvi�no i neva�no, i nadate se da �ete do�i do jezgre koja je �vrsta i
postojana. Ali, kao �to znate, 90 posto novoga znanja ionako �e zavr�iti u sme�u za
nekoliko godina, i tako i treba biti.
PARADIGME: DRUGA STRANA

211
ZRNO GORU�ICE
t>atele... 7^y\m> goru�ice. ova -parabola lijepo govori, o u teojekKu i>uje bilo
ti. Isus je to zkvno �prije dvije tisu�e godli/va. Knleo �e tevfln-ti/uj fizici
-pou�iti hrpu
ribara, steuplja�a poreza I jaha�a lA-d wM.o>arwMja'> �>to sw.o zapravo wi? ML
s.im.0 AJt od n-ajVu.akijeg djeli�a
a, od Kûlte ra~ziwe lje, uteollteo je to uop�e mogu�e razabrati. Ovuka, k.oli'HD
s.\am> w.all? Ml smo i/u*
i/ocltoj to�tel i fluktuira kuc
vMvJ&.e od te vrljedi/vostl. i tateo
oifl. ka�e svojim. ute\M.ci\MM da
Kraljevstvo i-vebesteo fuje vm
M.bu. i vidi, iwu>gl �e re�i daje
o\m> ovdje, III daje ofu^je.
Ali u stvarnosti, zrn-o goru�l&e,
iâjsltkvlje od svih zri'm, odvoje
Kraljevstvo ^vebesteo. i �to to
z^va�l? ZsvMci da s.im.o to wl i
tan/i.0 �e^-o ^va�l svoju vje�iôst;
taw.o gdje s.nw uvljel?, bili i gdje �ew.o uvijete biti. daje sebstvo iâi^je od
lce, a kraljevstvo u prebiva Bog jo� je I e. A to van^-je, ljubljenu. kVLpjl, u
steladu s kvantnim svijetom, teojl Izgrad'uje velltee, trow.e dlstrateclje
stvariôst.
- Ramtha
E sad, u podru�ju ljudskih postignu�a, jedina iznin ka je religija, jer religija
ka�e: �O, mi imamo �itavu isi nu jo� od prvoga dana�, i zato se nikada ne mo�e pri
mijeniti, zato ju nikada ne mo�emo ni po�eti opovrgava i zbog toga �to se nikad
nije krenulo ni u opovrgavan perifernih aspekata njezinih pretpostavki, religija je
p< stala sve manje i manje va�na za evoluciju ljudske misli
No, nije uvijek bilo ovako, �ak ni ovdje na Zap; Najo�itiji i najpoznatiji primjer
ovoga je Isusovo nje. Bog Starog zavjeta, koji je bio bogus operandi u sovo
vrijeme, bio je gnjevno, osvetoljubivo, zajedl bi�e. Netko koga je uzbu�ivalo
ubijanje prvoro�e: di, ljudi, koza, stoke. Nije va�no, on je bio �zavidan B �to se
poprili�no razlikuje od Kristovih rije�i - �B( ljubav�. Kako to opisuje dr.
Ledwith: �Primjetan je okret u prodornosti Isusova u�enja u odnosu na, reci u�enje
Starog zavjeta. Na primjer, on ka�e kako je i no starima, citiraju�i Mojsija: 'Oko
za oko, zub za 2 ali ja vam ka�em, oprostite neprijateljima svojim�. 1
I, u stvari, �ini se da ve�i dio Isusova u�enja nag] va udaljavanje od one figure s
bijelom bradom koja na oblaku i razbacuje se osudama i gnjevom, prema n go
osobnijem Bogu, ili udaljavanje od ideje o raju kao i stu prema raju kao stanju
svijesti. Kako je ranije ci no: �Kraljevstvo Bo�je je u vama�.
U stvari, revolucionarni aspekti Isusova u�enja i c dopiru do nas kroz sva ta
stolje�a. Prema dr. Ledwii
�I on je uvijek nagla�avao kako je misao va�na, �a i superiorna akciji koja mo�da
mo�e slijediti nakon mis Tako da ako ja, primjerice, pomislim da �elim ubiti svo
susjeda, ali to zapravo nikad ne u�inim, o�ito je ta ra; lika prili�no va�na mom
susjedu koji nije ubijen, ali u tei minima kraljevstva koje ja gradim unutar sebe,
da tak ka�emo, zapravo nema razlike izme�u misli i akcije koj ju slijedi, jer u
kvantnom pogledu na svijet, koji je nam danas mnogo bli�i, o�ito je misao
odlu�uju�i faktor, m sao je vrhunac.�
212
PARADIGME: DRUGA STE
No, zapadnja�ka religija je zaglavila negdje na putu do dana�njih dana. Neki
dijelovi Biblije su uni�teni, neki dijelovi Biblije su dotjerani. Druga�ija
mi�ljenja su nemilosrdno iskorijenjena i kako je rasla mo� Crkve, svi putovi vodili
su iz Rima.
A sada, kad postoje stotine izdanaka vjere, svaki od njih pola�e kona�no pravo na
istinu. Kako to izra�ava autorica Lynne McTaggart: �Jedan od problema organizirane
religije ipak je to �to postoji taj osje�aj odvojenosti. Jedino ispravno je biti
protestant, ili samo katolici znaju pravi put. Mislim da je na�e trenuta�no
razumijevanje kvantne fizike upravo to razumijevanje potpunog jedinstva i tako
bismo trebali izvesti svoju duhovnost iz osje�aja jedinstva�.
od teyy'i.ga koje su. a \zdju kvtaogt uctiAjad smatraju kU?jlolX�(�M.
iztiin&\zov\A. K.oeiAJu Isusa I raM crteve, hllojt tovw,\m> evan�elje. Taj dokument
otkrivenje 1545". u. blizLiAi egipatskog grada Nag j
Evolucija i osobno postignu�e
Dakle, znaju�i to �to znamo o pogledima na svijet i o tome kako oni odre�uju na�
pogled na stvarnost, kako dakle prevladavaju�a gledi�ta koja su proiza�la iz
velikih u�enja utje�u na nas?
Dr. Ledvvith povezuje s tim ovu pri�u:
�Ovo se dogodilo jednom u Australiji, prije nekoliko godina. Govorio sam o idejama
raja i pakla, a jedan mladi�, star otprilike dvadeset godina, rekao mi je:
� Znate, to je sve stvarno zanimljivo, ali hvala Bogu, hvala Bogu �to ja zaista
nisam religiozan.
� JeHi to zbilja tako?�, pitao sam. A on ka�e:
� Aha. Nisam religiozan. Moji roditelji nemaju nikakvih vjerovanja, i ja sam
odrastao bez ikakvih vjerovanja.
A kako mi je dan ranije rekao da mu je tata umro dok je on imao osam godina, tako
sam odvratio: �Smijem li te pitati, �to su ti rekli za tvog tatu kad je umro, kamo
je oti�ao?
On ka�e: Pa, rekli su mi da je oti�ao u raj.
Ja ka�em: Meni to prili�no miri�e na religiozno gledi�te. I tako sam pro�ao nekih
dvadesetak tema, znate,
213
oni vd&nda i/usu grije�ili;
kufeadn iAisw. bili u
U. terlvu, da, u
suteob'tmn s dru�tvom, ali to I
je cy'lkova -pre�est, zato su tu,
da bi bili u krivu, da bi u&ili,
tra�iti, i koristili mudrost
teojoi^. 6t stvoriti, jo� ve�e �avove.
sve �to s,wj) sfcJor'di, stvorili
s.m.0 Iz toga. svi Ljudi
"tt
- Ramtha
21
vjerovanja da postoji dobro i zlo, naknada za dobra i: lo�a djela i sli�no, i na
svaku od njih on je uzvra�ao t; ko �ivo kao osoba s duboko religioznim pogledom r
svijet. Nikad u �ivotu nije bio u crkvi, sinagogi ili d�; miji, ali bio je savr�eno
religiozna osoba.�
Prema dr. Ledwithu, najve�a pojedina�na prep na�oj evoluciji je na�in na koji na�a
kultura �esto Boga; kao Boga koji sjedi negdje gore �bilje�e�i re tate na svoj
laptop prema tome pona�amo li se pr njegovim uputstvima ili ga vrije�amo, �to je,
sami sebi, ne�uvena zamisao. Kako bismo mi mogli uv diti Boga? Kako bi to njemu
moglo biti toliko va2 Kako bismo, ponajprije, mi uop�e mogli napraviti to �to bi on
smatrao toliko ozbiljnim da nas osud vje�nu patnju? To su bizarne ideje�.
I jesu, bizarne su to ideje: da u ovom nepregledi svemiru, u kojem ima vi�e
galaksija nego zrnaca p ka u svim zemaljskim oceanima, da u �itavom toml tavilu
jedna grupa ljudi - pa, zapravo grupa mu�ka - na na�em malom planetu dr�i
ekskluzivnu fran�iz zlatna vrata raja. A sva ostala bi�a u svemiru prove; vje�nost
pate�i u paklu. Te�ko je zamisliti ne�to bi nije. A ako je Bog u kojeg vjerujete
takav, samo se tre zapitati: na koji na�in to utje�e na va� pogled na svi
Pa ipak, stotine milijuna ljudi u�ilo je �ivjeti u str od toga da �ini ne�to
pogre�no, u strahu od proklet i strahu od �ivota. Kako to razmatra Ramtha: �Ov
jedini planet na Mlije�noj stazi koji je naseljen i kc tako stra�no podjarmljen
religijom. Znate za�to je t� Jer su ljudi uspostavili pravila o tome �to je dobro �
lo�e�.
No, ovu ideju da dobro i lo�e zamra�uje pravo ; �enje i postignu�e evolucije u
po�etku je te�ko prirn ti. Je li u redu nekoga ubiti? Mogu li krasti od svog jeda?
Uni�titi grad?1 Razlog zbog kojeg je ovaj kom
1 Naravno, rije� je o mjeri. Ako �ovjek napravi i�ta od ovoga, to je �1 ako to
napravi dr�ava svojem susjedu, onda je to pravedni�ko osvaj
PARADIGME: DRUGA STF
tako te�ko razumjeti le�i u tome �to je to temeljno druga�iji na�in pristupanja
�ivotu i razvoju.
Dobro i lo�e temelji se na sklopu pravila. Ta pravila razvila su se iz u�enja,
kulturolo�kih vrijednosti i politi�kih obi�aja. Sva ona dolaze izvana, iz
vjerovanja na�ih kultura. Razvoj dolazi iznutra. Gledamo li na odlu�ivanja iz
perspektive razvoja, dolazimo do temeljne pretpostavke po kojoj je, u svojoj biti,
svaki �ovjek temeljno bo�anstven. To se veoma razlikuje od ideje da smo mi ro�eni
gre�nici ili bijedna bi�a kojima se mora re�i �to to�no da rade jer smo po prirodi
odvratni. A kako bi te ljudske �ivine dr�ala u redu, tu je ta prijetnja vje�nom
patnjom.
�Gre�nici u rukama gnjevnoga Boga�, naslov je poznate propovijedi Jonathana
Edwardsa, jednog od prvih propovjednika puritanske Amerike koji su ljude pla�ili
ognjem i sumporom. Sada mo�emo raspravljati o tome kako je u odre�enim fazama
razvoja ljudske vrste mo�da bila potrebna ovakva vrst �vodstva�, ba� kao �to se
trogodi�njaku govori da ne gura vilicu u elektri�nu uti�nicu. Ali ono na �to
ukazujemo jest da je do�lo vrijeme da se pokrenemo s onu stranu vrijednosnog
sustava temeljenog na osu�ivanju i procjenjivanju �to je to dobro, a �to lo�e.
Vrijeme je da krenemo prema sustavu osobnog razvoja. I ba� kao �to dijete u�i o
silama vi�ega reda - elektricitetu - tako i osoba u�i o vi�im zakonima svemira. �Ne
osudujte, pa sigurno ne�ete biti osu�eni! Opra�tajte, pa �e vam biti opro�teno!�
(Luka 6:37) Ili, kako smo ve� vi�e puta rekli, va� unutarnji stav reflektirat �e se
na vanjsku stvarnost.
Ovaj koncept razvoja temeljenog na pove�anju mudrosti mnogo je bli�i onim Budinim
�etirima plemenitim istinama koje smo spomenuli ranije: �Podrijetlo patnje je u
vezivanju za prolazne stvari i u neznanju koje iz toga proizlazi�. Patnja nije
posljedica nezadovoljstva nekog gnjevnog, ljubomornog ili zavidnoga Boga; ona je
jednostavno posljedica neznanja.
I kao takva ona nije kazna, nego putokaz, znak, ne�to �to vas gurka na pravi Put.
Tko god daje vm putu prosvjetljenja, bit it nepogre�iv u. sveiatu �to &ni.je li to
zbog �kraba od prokletstva? Ne. Hl zbog straha od kazne Bo�je, Ili zato �to savu.
grije�io i nije
ml opro�ten? Ne, ne, ne. zbiljski prosvijetljena osoba vidjet it da svaka akcija i
reakciju s kojom, se suo�iti. Aleo i/ve�u �initi stvari koje bi wjt istjerale da se
s njiH/ua kasnije suo�avan*., i da ih rje�avan/t, i da ih poku�avam, uravnote�iti u
svojoj du�i. To je stvarni kriterij. r>akle, ne ni�ete grije�iti protiv Boga jer je
bo�je prisustvo u svima nakvia i svi
mi obavljan�) bo�anski vuavulat u svvmm. �to radiw>.
zJoopj te nkcija/reakcijfl stvarnosti dovoljno brzo 6uw> shvatiti da postoje neke
stvari koje me ne razvijaju, i to itvw
vujorati vuxuciLL prije ili
kasnije. No, ni�ete IX zgrije�iti
protiv Boga? To je neiôgu�e.
- Miceal Ledvvith
215
i
Tijekom intervjua s jednom novinarkom, nakon �to je film Koji k.... uop�e znamo!?
iza�ao, dr�ao sam bombasti�an govor o religijskim dogmama. Rekla mi je da zvu�im
jednako dogmati�no kao i te religije o kojima govorim. Bila je to novinarka koja je
pokrivala vjerske teme i �ula je i vidjela mnogo divnih stvari koje imaju veze s
tim religijama. Prigovorila mi je da �odbacujem i dijete zajedno s plodnom vodom�.
To me je zbilja natjeralo da stanem. To me je tako�er natjeralo da nau�im cijeniti
novinare i njihovu predanost tra�enju istine.
-WILL
Spasi me od mene samog! i
Predod�ba �Isus �e me spasiti� jedna je od temelj premisa kr��anstva. A, zapravo,
nema ni nade da to mogao u�initi sam, budu�i da sam gre�nik rode grijehu i zeznut
jo� od samoga po�etka. Te�ko je uo zamisliti ne�to �to bi bilo vi�e
obeshrabruju�e.2 *
Ironija je u tome da se ba� putem tih gre�aka, oc ka koje donosimo iz neznanja,
�grijehova�, razvijarr sve vi�a i vi�a stanja. A ako vas netko uvijek mo�e s siti,
onda vi nikad ne morate preuzeti odgovornos za �to, �to je klasi�ni mentalitet
�rtve. U stvari, pr mnogih od ovih ideja natpis �rtva ispisan je veli] slovima.
JZ Knight to ovako postavlja: �Uga�anje bogu si nas sa zaka�enosti na �ivot.
Mislim, ve� je sama �inji ca da je netko morao umrijeti zbog na�ih grijeha neka
prijevare, zar ne? Mislim, svi smo mi zaista trebali ir privilegiju da pro�ivimo
svoje grijehe i do�ivimo pi nosti iskustva koje nas je, upravo zbog njih, oboga
mudro��u. I ja zbilja ne vidim kako bismo ikad m< narasti dotle da postanemo
zapanjuju�a bi�a osim smo natovareni po�a��u iskustva koje je i lo�e i �tetr �to
sve ne, jer samo onda zaista posti�emo mudrost 1 nam dopu�ta da razumijemo
svakoga�. .�
Je li religija lo�a? i
Polako ve� po�inje zvu�ati kao da je religija gla krivac; da nas pretvara u
pla�ljive ovce, koje �ekaju se na njih sru�i malj osude. Tim vi�e �to je tu i
�itava sretna povijest svetih ratova, lova na vje�tice, spalji nja knjiga,
kastinskih podjela, da nabrojimo samo nt Ne izgleda ba� kao slika bo�anskoga
vodstva. No, 1
2 Ako mo�ete smisliti ne�to jo� gore, mo�da biste to trebali dodati �arobnja�kom
priru�niku, onom poglavlju o tome kako pretvoriti �arobr u �abu.
)
216
PARADIGME: DRUGA STR.
bi zaista licemjerno na religiju nalijepiti etiketu lo�ega, ba� usred rasprave o
tome da dobro i lo�e ne postoji.
Pogledajmo na sve religijske aktivnosti kao na paradigmu, ili kao na mjehuri�e koji
izviru iz svijesti, koji svoje o�itovanje zadobivaju u razli�itim religijama. A
svakako postoji mnogo podataka koji to mogu poduprijeti. Pogledajte unatrag na sve
te �lo�e� stvari: ratove, lov na vje�tice, spaljivanje knjiga, kastinske podjele
-sve to se naj�e��e izra�avalo izvan bilo koje crkve. Ako ljudi �ele i�i u rat,
na�i �e razlog. Ako se ljudi ho�e osje�ati nadmo�no u odnosu spram drugih i imati
�jedini ispravan put�, na�i �e paradigmu putem koje �e sebi pripisati takav
identitet.
U po�etku su sve religije mo�da i izvirale iz bo�anskoga izvora, ali su s vremenom
predane i prepu�tene ljudima. A tako su im priljepljene i doktrine poput one o
�isto�nom grijehu�, koja nikad nije ni bila dijelom Isusova u�enja. �Okreni i drugi
obraz� pretvorilo se u �ubij Arape u Svetoj zemlji�. Va�no je znati da korijeni
ovakvog razvoja ne le�e u samom u�enju, nego su to sve ljudski recesivi. Izlaz nije
u napadanju na religije, nego u razvoju nove generacije, nove verzije �ovje�anstva.
Ne�emo se rije�iti ratova rje�avaju�i se crkvi niti vlada, nego nadrastaju�i te
ovisnosti koje nas tjeraju da �inimo to �to �inimo. Problem s religijama je u tome
�to su zaglavile i ukopale se u svojoj poziciji polaganja prava na istinu. Da bi se
religija i��upala iz te svoje nepomi�nosti, trebala bi pogledati drugu stranu
nov�i�a - znanost - i shvatiti �to je to �to znanosti daje veli�inu. Ono �to manjka
jest^volja da se u potrazi za sve boljim razumijevanjem bude i u krivu.
Promjene se doga�aju. Svakako, posvuda su vidljivi znakovi da se slika Boga
mijenja. �Veliki bijeli otac� koji sjedi na suda�kom tronu, koji je bio tako
popularan u Srednjem vijeku, zamijenjen je manje ljudskom, a vi�e apstraktnom
idejom.
Andrew Newberg ka�e: �Ljudi su se na neki na�in okrenuli od Boga kao osobe ka mnogo
ve�em, beskona�-nijem konceptu. Bog, u nekom smislu, pro�ima svijet,
Tijekom protekle godine, putuju�i posvuda po svijetu i razgovaraju�i s
obo�avateljima i predstavnicima medija, dobio sam uvid vrlo sli�an onom Willovom.
Koristio sam znanost kako bih pokazao koliku su fundamentalisti�ke religije u
krivu. Koriste�i pristup koji bi se mogao opisati sintagmom �sila Boga ne moli�,
izra�avao sam isti stav kakav sam vidio u nekim kalvinisti�kim tradicijama. U isto
vrijeme, nadao sam se da �e sve te razli�ite tradicije prona�i zajedni�ko tlo.
Mo�da bi ga i prona�le kad bih ga i ja po�eo tra�iti. Odbacivanje bilo koje
pojedina�ne ideje polazi od pretpostavke da postoji samo jedan to�an odgovor. A
kvantna mehanika jasno je pokazala da nije tako. To je bio moj veliki trenutak
poniznosti.
-MARK
217
0
� ^ -��*�"* -
Isus re�e: �Kad spozi/vnte sebe, tad �ete i biti spoziâti, i. rcrzuvujet �ete da
ste djeca
�ivoga oca. Ali ateo sebe n^
zm*te, tada �ete Uvjeti u
sirom-a�tvuc, i sirokn-fl�tvo
�ete biti�.
Tomino evan�elje
Kad sam bila mala, i�li smo
u crkvu svake nedjelje. A
nikad nisam znala u koju
crkvu �emo oti�i. I�li smo
svaki tjedan u neku drugu,
uglavnom zbog toga �to je
moj tata volio slu�ati
glazbu. Bila sam zapanjena
time kako su sve crkve po
svojim shva�anjima -
ljubavi, ljubaznosti,
jedinstva - bile sli�ne jedna
drugoj. Ali isto tako me je
rastu�ivalo to �to su tako
odvojene jedna od druge.
Pitala bih tatu za�to postoji
toliko razli�itih crkvi. On bi
mi rekao: �Jer svaki �ovjek
obi�no misli da samo on, i
nitko drugi, zna �to je
pravo, a �to krivo, te da su
svi koji se s njim ne sla�u u
krivu!�. Nadam se da �e
jednoga dana �ovjek nau�iti
kako ne postoji �ispravno� i
�krivo�; postoje samo
stupnjevi razumijevanja do
kojih moramo dospjeti da
bismo se razvili.
- BETSY
no on je tako�er, u drugom smislu, pridodan svijetu kao da je Bog svemir sam po
sebi, nego Bog bitno ema kroz svemir, a to bi uklju�ilo sve stvari, i sve �estii
sva bi�a�.
Ideja Boga uklju�uje i to da je Bog prisutan.
Sumerani su Boga vidjeli kao bi�a koja hodaju z ljom i koja su s njima u
interakciji. Vizija Eda Mitch* kako smo ranije ve� raspravili, bila je suprotna: �U
nom trenutku shvatio sam da je ovaj svemir inteli^ tan. Sama svijest je
fundamentalna�. Ameri�ki Indiji vidjeli su duh u svemu, kao onaj koji sve pro�ima.
1 bi razgovarali s duhom vjetra, s duhom bizona.
Dakle �to je Bog? �to je Duh? �to je duhovno? duhovnost ba� ono podru�je iz kojeg
je znanost isk la prije 400 godina? Kad �e se tamo vratiti? i
Bdg/Duh/Materi ja/Znanost >
Je li razvod gotov? Koji je dogovor? Je li to kvai razvod? Tko dobiva crkve, a tko
dobiva laboratoi Tko je koga varao? Tko je prevaren? Koga treba kri\
Sve su zapo�ele religije s idejama poput one o du; ti�kom svemiru s Bogom gore, a s
nama pijunima o\ dolje. U nekim aspektima, Crkva je poku�ala preu prevlast nad svim
oblicima ljudskoga nastojanja, samo nad znano��u, nego i nad svim vrstama ljuds
postignu�a. Sve dok joj znanost nije dokazala da krivu - i u tom trenutku nije bilo
druge nego podij-kola�. Bog i �kvadra su dobili duhovno; znanost je bila
materijalno. I nije li ironija ba� u tome da je upr ta podjela dovela znanost do
njezinih dana�njih vi naca? Ako pogledamo isto�nja�ke religije, tamo se kad nisu
primjenjivale dualisti�ke dogme, pa ni znai nikad nije ekskomunicirana. Pa ipak, to
ekstremno t ljavanje od duhovnoga svijeta omogu�ilo je zapadnoj 2 nosti da otkrije
kako su svijest i materija jedno te iste
�to?! Pa, ako je to istina, u tom je slu�aju podjela 2 nosti i duhovnoga istinski
umjetna i ne temelji se n kakvoj realnosti. I tko je koga prevario?
1
218
PARADIGME: DRUGA STR
Nitko nikoga i svatko svakoga. Ova dva svijeta dvije su strane istoga nov�i�a, a
taj nov�i� je �ovje�anstvo, koje se prevr�e po realnosti. Mo�da su se te dvije
grane ljudske misli razdvojile samo zato da bi se znanost mogla fokusirati na
materiju, do�i do otkri�a i unaprijediti kvalitetu �ivota. Sigurno je da je
dogmatizam koji se �esto predbacuje religiji jednako prisutan i na znanstvenoj
strani. Ba� kao da razli�iti oblici same religioznosti jednostavno izranjaju iz
skrivenog podru�ja svijesti �ovje�anstva. Kako je ve� ranije John Hagelin
primijetio: �Nemojte napraviti pogre�ku i pomisliti da su znanstvenici znanstveni.
Oni su ljudi ba� kao i svi drugi�.
Stara paradigma
Jeffrev Satinover ka�e: �Postoje znanstvenici koji su kao ljudi jednako puni
predrasuda kao i bilo tko drugi. Zato je tu znanstvena metoda, koja je specifi�na
upravo po tome da utjecaj predrasuda svodi na minimum�. Dr. Satinover ide i dalje;
rascjep izme�u znanosti i duha, ka�e on; utje�e (ili mo�da inficira) sve nas.
�Implikacija tvrdnje koja se pojavila tijekom prosvjetiteljstva je da svaka akcija
koju ljudsko bi�e poduzima, svaki doga�aj koji se pojavljuje u �ivotu, mo�e u
kona�nici biti obja�njen po istom principu po kojem se mo�e objasniti svaki potez u
igri biljara. Kugle su udarene na po�etku i sve su se po�ele kretati uokolo, i
svaki pojedina�an pokret koji je posljedi�no uslijedio u apsolutnom smislu nema
zna�enja. Prema tome, sve �to napravite u svom �ivotu, a �to smatrate smislenim,
namjeravanim, svrhovitim, sve te silne misli o namjeri i svrsi i zna�enju, sve je
to potpuna iluzija.
I tako su �ak i ljudi koji tako ne misle ili koji to ne razumiju, od glave do pete
jednako potpuno i propisno u to uronjeni, time natopljeni i inficirani. I tako, �ak
i bez da to znate - dopustite mi da malo preuveli�am ovu tvrdnju - �ak i ljudi koji
apsolutno inzistiraju na tome da u
Mislim �aje vaxvu} shvatiti to da kada tea�enu> daje Bog u vmwm, da. im. v\axs,\xwm
putem
kako skn.0 vul mkakvo
predaste u. teoje je zatvoren
Bog. uvijete se sjefim ov^t stare
slltee Iz fUmn �Allen-� u. teojei'M.
vam. to bi�e provaljuje vait teroz
prsa; Bog kuje u. vMvu.a ^m taj
lAMCA-Vb. O\A< kUje Ul'Httl'U/Ct U VMS.
t>atele, kada kJx�tvM> daje
kraljevstvo Bo�je u \jawM,
kako to ka�e I Isus, radije
n^go daje Bog u. vama, tada
govorlu/io o potpuûj
Identifikaciji vlastitoga bi�a
s bo�akustelm. Izvorom, leojl I
jest u. tenêlju. svega.
- Miceal Ledwith
219
nu.
to ne vjeruju, �ak su i oni krajnje vjerni mehanicistk kom pogledu na �ivot.
Nemogu�e je ne biti potpune totalno inficiran njime. Taj pogled dominira svime. I c
nas je otrgnuo od gotovo svakog �ivog osje�aja da svijet i svemir zapravo �iv. To
je poput otrova koji usut u sve. Njime su otrovani �ak i ljudi koji inzistiraj na
tome da mu ne vjeruju.�
To zvu�i zastra�uju�e sli�no onoj tvrdnji dr. Lee tha da je religiozni na�in
gledanja na svijet sveprisi i da smo svi pod njegovim utjecajem. A ako su obj
tvrdnje istinite, to zna�i da svi mi �ivimo u shizofre nom svjetonazoru, u
rastrojenom i razjedinjenom tavu vjerovanja: da na�a besmislena, nesvrhovita djeli
nja sudi neki Bog, pa �ak i kad ta vjerovanja nemaju si la, na� nu�ni put u
vje�nost u potpunosti ovisi o njirr
A tko je prevaren u ovom razvodu? Kao i uvijek, ca. I dok ga sve�enici i profesori
razvla�e svaki na ; ju stranu, �ovje�anstvo ostaje sa slomljenom, zbrkai pri�om o
svemiru. A obje strane su se ukopale u s pozicije i urlaju da su u pravu.
Pitajte deset ljudi bi li ili ne bi htjeli znati poste znanstveni temelj za molitve
i izlije�enja, za misli lepatiju, i dobit �ete vi�e potvrdnih nego nije�nih oc
vora. A ipak se golema ve�ina znanstvene zajednici �eli primiti znanstvene metode i
upustiti se u istra� nje ovih podru�ja. Tko gubi? Mi. Neki su ljudi mogli spa�eni
da im je pru�eno neko ohrabrenje, da im se rt kako njihove molitve zbilja djeluju,
umjesto �to su in briljantni znanstvenici� govorili kako su to sve glup i
lupetanja.
Stigle su nam gomile e-mailova od ljudi koji su � dali film Koji k....!? i ljudi su
bili toliko nadahnuti �i nicom da pametni znanstvenici, sa stvarnim znans nim
rezultatima i ugledom, izgovaraju tu rije� na B (I i govore o tim stvarima i, kako
smo ranije izvijestili, godile su im se nevjerojatne stvari jer su po�eli mislit te
mogu�nosti jesu stvarne. (
220
PARADIGME: DRUGA STR
Dr. Radin dodaje: �Ako jesu stvarne, to onda zna�i da je znanost svojim najve�im
dijelom potpuno zanemarila ne�to od dubokog interesa i vjerojatno dubokog zna�aja.
Jer svaki put kad je znanost ignorirala ne�to ili napu�tala neko podru�je �ivota,
na na�in 'mi se time ne�emo baviti', to zna�i da nismo dobivali sveobuhvatan pogled
na stvarnost�.
I sad?
Huraaa! �ovje�anstvo ponovno izranja i iz tog bazena dolaze znanstvenici koji
posve�uju svoje �ivote otkrivanju podru�ja u kojem se ova dva naizgled suprotna
svijeta prepli�u. Ka�e Andrew Newberg:
�Dugo vremena znanost i religija su zbilja bile u sva�i i ljudi su se zaista morali
jasno opredijeliti jesu li na jednoj ili na drugoj strani. Mi smo poku�ali to
pitanje sagledati iz druga�ije perspektive, da bismo doku�ili kako ih zapravo
integrirati, umjesto da ih razdvajamo.
I ja mislim da kad zaista pogledamo odnos izme�u znanosti i religije, neurolo�ke
znanosti [su] jedno od najbogatijih podru�ja na kojima mo�emo zaista istra�iti kako
se ove dvije strane udru�uju, jer ja mislim da se vrlo uspje�no mogu udru�iti, bez
potrebe da ijedna popusti ili da se uop�e me�usobno natje�u.
Dakle, �to je i bio moj krajnji cilj u ovom poslu kojim smo se baviti, htjeli smo u
kona�nici stvoriti dijalog izme�u Ijddfkoji su vi�e religiozno orijentirani i ljudi
koji su vi�e znanstveno orijentirani. I, znate �to? Mi na ta pitanja mo�emo gledati
sa sigurne strane, na na�in koji �e o�uvati znanost, ali istodobno biti pun
po�tovanja i o�uvati religijske i duhovne implikacije znanosti, i prona�i na�in da
ujedinimo te dvije stvari.�
Fred Alan Wolf dodaje: �Nije stvar u tome da znanost treba razviti elemente
duhovnosti. Prije je rije� o pro�irivanju kruga unutar kojega le�e i znanost i
duhovnost,
221
Bilo je vrlo \hxz.\m> to �to s,vvu>,
prije ducgo vrefu-ei^-a, odlu�ili
razdvojiti duh i znanost.
Tatex> 9im.d i vMucili tealeo se
baviti znano��u. Ali s.ad s.nw
to vMu&ili i \wyztwu) se prim.lti
Izda�nijeg zadattea, a to je
kulu�iti \za\fzo se baviti 'zvMvw~,iu ovuim teadaje I svijest dio etesperifneiA.ta.
- dr. se. William Tiller
tako da se na pitanja koja mo�emo postavljati t gledati s razli�itih stajali�ta
koja uklju�uju i znanost hovnost. Va�no je shvatiti da je tema, 'unutarnji tor',
vrijedna velikog istra�ivanja. Va�no je shvat na�ini na koje istra�ujemo 'unutarnji
prostor' mo�d �e biti isti na�inima na koje istra�ujemo 'vanjski tor'. Ali na�ini
na koje razumijevamo unutarnji pr mogu biti znatno potpomognuti na�inima na ko
zumijevamo kvantnu prirodu fizi�kog svijeta�.
Vrata se otvaraju u oba smjera. Razumijevanje k ne prirode �estica mo�e biti
pomognuto uklju�iva prou�avanja svjesnosti. Svakako, u svakom trenutki je se velike
grane ljudskih nastojanja mogu udru�iti i va nova civilizacija je stvorena. Sama
znanost s tra�i sve ve�e i ve�e modele kako bi opisala zago svemir.
|
Na mnogo na�ina, ovo me�usobno preplitanje i materije, duha i znanosti, sumirano je
u Ramthinor govoru na Veliko Pitanje: �Za�to smo ovdje? �to ni svrha?�. Jer to i
jest zborni poziv znanosti: j
�U�initi nepoznato poznatim!� j
222
PARADIGME: DRUGA ST
�)\-
F�--�*iafA
ft
� Na koji je na�in religijska paradigma utjecala na va�u percepciju stvrnosti?
� Na koji je na�in va�a paradigma konstrukcija va�ih vjerovanja o tome �to je
dobro, a �to lo�e?
� �to je dobro?
� �to je lo�e?
� Tko dr�i vre�u s istinom o tome �to je dobro, a �to lo�e? Jeste li to vi? Je li
to Crkva? Ili va�i roditelji? Va� suprug? Va�a supruga? Ili znanost?
� Primje�ujete li kako se va�a paradigma pro�iruje?
� Za�to smo ovdje?
� Za�to ste vi ovdje?
.j$8f.
Pismo promatra�a
Kao glazbeni supervizor, gledao bih scene iz filma po stotinu puta isprobavaju�i
koji dio glazbe im najvi�e odgovara. Rad na filmu Koji k....l?, gledanje tih scena
i do�ivljavanje poruka koje one nose, motivirao me je da se suo�im sa svojim davnim
strahom od vode i utapanja i da postanem triatlonac.
Joe Dispenza u jednoj sceni obja�njava kako, ponavljaju�i istu misao opet i opet,
cementiramo veze u svojim neuromre�ama. Te u�estalo ponavljane misli tjeraju nas da
se opet i opet jednako pona�amo. Joey potom obja�njava da, mijenjaju�i svoje misli,
mo�emo �prekinuti� tu neuronsku vezu i uspostaviti nove neuron-ske veze. S tom
promjenom u svojim mislima, i s iskrenim uvjerenjem da �emo postati onakvi kakvima
nas te nove misli opisuju, dolazi i promjena u pona�anju.
Odlu�io sam testirati tu teoriju. U�asno sam se bojao vode i utapljanja (doslovce
nisam mogao u�i ni u bazen s vodom do koljena), a taj strah poja�ala je i �injenica
da mi se brat utopio u moru. Znao sam da �elim postati pliva�. Ali tek kad sam
uspio zamisliti sebe kako plivam, vidjeti samoga sebe u bazenu i iskreno i bez
napora vjerovati da ja jesam taj pliva�, tek nakon toga sam po�eo raditi ono �to
rade pliva�i. Zadnja faza bila je vizualizirati sebe kako plivam kilometar dnevno.
Po�ev�i od lipnja 2004., pa tijekom �itave protekle godine, kad god je to vrijeme
dopu�talo, preplivao bih tri do �etiri kilometra tjedno, �ak i zimi.
Morate to �eljeti, da. Ali tek kad uspijete bez ikakva napora vidjeti sebe u toj
situaciji, i iskreno vjerovati da to zaista jeste vi u toj situaciji, tek tada se
po�nete tako i pona�ati.
-TIM
Priroda je, oIiaX se, sastavljen od u.teLopLjeiAXh hijerarhija i fovezavdh,
kohtrtv�uih si^stava.
ERVIN LASZLO
Pokrenuli smo generatore i nesumnjiv vidjeli amplitude koje pokazuju �ansu tisu�u
naprama jedan.
i
- Dean Radin, govore�i o eksperimentu sa su�enjem O. J. Simps
Sje�ate se medupovezanosti? Bio je to Einst� poku�aj da diskreditira kvantnu
teoriju kao lasno djelovanje na daljinu� - fenomen u koje dvije povezane �estice
mogu razdvojiti i poslati s na drugu stranu svemira, a na ono �to se napravi je
druga reagira u istom trenutku. Katkad se to zove lokalno��u� jer to da je ne�to
lokalno zna�i da nije ljeno, a kod medupovezanosti se �ini da uop�e ne toji takva
stvar kao �to je udaljenost. Sve �to p< dodiruje se �itavo vrijeme.
Erwina Schrodingera smo ranije ve� citirali, oni govu re�enicu: �Me�usobna
povezanost nije samo s vo kvantnog svijeta; ona je glavno svojstvo�. No, to je k na
fizika - fizika materije, energije i �estica. �to je s gim podru�jima iskustva?
Mo�e li se taj fenomen ti u biolo�kim, dru�tvenim ili globalnim �u�tavim je njegova
projekcija na ta podru�ja ne�to �to �ek jeti, pa onda i vide, Neiv age filozofi?
Na mnogo na�ina ove teorije, eksperimenti i d predstavljaju nultu to�ku �nove
paradigme� i, i; povla�e vrlo jasnu liniju izme�u mrtvog i nepo nog svemira i onog
koji je su�tinski �iv i medupov
Povezane svijesti
Ne �ini se previ�e nategnutim misliti (barem n ma) da se svijesti povezuju. �ine to
�estice, a �esti
ISPREPLET
ne�to nalik na informaciju, a svijest je kao materija i materija je kao svijest, pa
za�to se onda svijesti ne bi ispre-plitale? Iako pokusi na �esticama ne dokazuju da
su i svijesti me�usobno povezane, oni svakako ukazuju na podru�je istra�ivanja koje
se ne mo�e ignorirati, i koje bi svaka �ira, obuhvatnija teorija svega �eljela
istra�ivati.
U najmanju ruku, to je ne�to s �ime se dr. Dean Radin sla�e. �ini se da Entangled
Minds1 (Povezane svijesti) daje odgovore na mnoge anomalije koje nalazimo u
svijetu, pa ih je on odlu�io i laboratorijski testirati. Zapo�eo je time �to je
zamolio dvoje ljudi da misle jedno na drugo tijekom �itavog eksperimenta. Nakon
toga, ti su ljudi razdvojeni i poslani na dva razli�ita mjesta, tako da medu njima
nije moglo biti nikakve fizi�ke komunikacije. Znanstvenici su na oboje polijepili
�i�ice i napravili znanstveni ekvivalent onoga �to bi dr. Radin nazvao �bo�ni
jednoga pa vidi ho�e li se drugi trgnuti. I ako se poka�e da kad bocne� jednoga, a
drugi se isto tako trgne, to je na�in da poka�e� da su i dalje povezani, iako vi�e
nisu blizu jedan drugome... Ta vrsta eksperimenta obavljala se pomo�u mnogo
razli�itih fiziolo�kih parametara�.
Radio je eksperimente kao �to je onaj kad bi s baterij-skom svjetiljkom posvijetlio
u o�i jedne osobe, a potom provjeravao je li mozak druge osobe, osobito stra�nji
dio mozga koji se naziva egzibitornim re�njem, registrirao promjenu. U
eksperimentima poput ovoga, koje je provodio tijekom razdoblja od dva desetlje�a,
otkrio je da �mozak osobe koja je izlo�ena svjetlu reagira na vrlo karakteristi�an
na�in... Mozak partnera koji sjedi u tamnoj sobi i nije izlo�en podra�aju, ne
reagira na isti na�in, jer mu nije pru�en takav podra�aj, ali ipak se mijenja;
mijenja pona�anje na na�in koji je vi�e ili manje vremenski uskla�en s onim �to se
zbiva osobi s kojom je u mislima povezan... Tijekom ispitivanja modela
isprepletenosti svijesti, partneri su �itavo vrijeme povezani; kad bocnem jednog,
drugi se trgne; nije to zato �to bi ne�to magi�no putovalo od jednoga
1 Entangled Minds naslov je njegove knjige koja se bavi ovom temom. Eksperimenti
koje spominjemo u ovom poglavlju detaljnije su prikazani u toj knjizi.
ISPREPLETENOST
227
da postoji
dokaza teojt w.feazutjw. i<ut to da
vpore\M4.6aj \/.\AM.tar sile� postoji;
nije to sai*vu> metafora, i/uje to
euitologlja. Netel ga ljw.dl
kvu>gu osjetiti, bolje od dmglk,
ali da, kvu>gao bih tw. silu
Isprepletenih svijesti
[0.1] teafeav god Izraz ve�
ho�ete primijeniti za to.
- dr. se. Dean Radin
do drugoga, nego zato �to je boenuti jednog isto �to i nuti drugoga, i zato se
trgnu�.
Dr. Radin izvje��uje o ovom nevjerojatnom menu u terminima vjerojatnosti: �U
istra�ivanju k uklju�ivalo isprepletene svijesti, dokazi potvr�uju �anse da se to
slu�ajno dogodi iznose otprilike jeda prama tisu�u. Ta procjena temelji se na meta
anal daljnjim eksperimentima u kojima smo istra�ivali �ajeni fenomen kao �to je
onaj da osjetite kad netke u vas, omjer vjerojatnosti jo� je i ve�i, na �tetu slu�
sti, i znatno prelazi bilijun naprama jedan�. Tako \ brojke temelje se na zbroju
tisu�a pokusa koji su ( ljani tijekom desetlje�a i koji su statisti�ki obrad meta
analizi dr. Radina. \
Je li dakle ESP (ekstrasenzorna percepcija) nek; ta sablasne aktivnosti? Dr. Radin
otkriva kako se daju�i �itavu skalu ESP fenomena kao razli�itih n primjene
isprepletenosti svijesti, svi oni sklapaju u j stvenu teoriju. �Pretpostavimo da je
iskustvo me�uj zano, kako �e se to onda manifestirati? I mo�emo r. sagledavati
na�ine na koje bi se to moglo o�itovati je rije� o povezanosti umova, onda to
zovemo tel jom; ako je rije� o povezanosti s nekim objektom k nalazi negdje
drugdje, zovemo to vidovito��u; ako je o doga�aju koji nadilazi vrijeme, to zovemo
proro� Ako je rije� o povezanosti u kojoj se moja namjeri tuje negdje u vanjskome
svijetu, tada govorimo o / kinezi ili lije�enju na daljinu. Tako mo�ete nabrojal
kih dvanaestak vrsta psihi�kih iskustava koja su s menom dobila neke nazive, kao
�to je telepatija, a pravo je to sve samo vrh ledene sante�.
A dokle se�e ta ledena santa?! Ako se neka vrst fizi�kog povezivanja doga�a izme�u
dvoje ljudi, to implicira postojanje neke vrste mentalnog pro ili mentalnog polja u
kojem se te me�upovezanosi javljuju, a tada bi trebao postojati i u�inak nakupi]
ili u�inak koji se�e do stotina, tisu�a, milijuna svijest ko bi doku�ili je li tako
ili nije, dr. Radin i kolege p< nuli su Global Consciousness Project (Globalni pr
228
ISPREPLET
svijesti). Nadahnuti rezultatima dobivenim tijekom su�enja O. J. Simpsonu i
u�incima generatora nasumi�nih doga�aja (REG), uspostavili su svjetsku mre�u REG-
ova koji rezultate svojih o�itanja neprestano �alju serveru u Princeton.
Dr. Radin ka�e: �Tako sada imamo podatke o dvije vrste doga�aja. Imamo o�ekivane
doga�aje, kao �to je 'milenijski bug' ili Y2K. Imamo i spontane doga�aje, kao �to
je bio 9. rujna, dakle neo�ekivane. Sve njih sada mo�emo sagledati kroz prizmu toga
�to se dogodilo s tom slu�ajno��u, �to pokazuje fizi�ko mjerenje nasumi�nosti
diljem svijeta kada se mnoge svijesti odjednom usredoto�e na ne�to. Kratka pri�a o
tome glasila bi - a sada imamo na stotine obra�enih doga�aja, o�ekivanih i
neo�ekivanih - da je posve jasno kako u ve�ini slu�ajeva slu�ajnost nije toliko
slu�ajna koliko bi prema teoriji trebala biti u situacijama kad se ovakvi doga�aji
javljaju. Doga�aji koji uklju�uju velike brojke, koji privla�e mnogo pozornosti,
stvaraju odre�enu mentalnu koherentnost, koja se po svemu sude�i odra�ava na
o�itanjima generatora nasumi�nosti diljem svijeta�.
To su zapanjuju�e vijesti. Teorija na koju ovdje aludira dr. Radin je u temelju
kvantne teorije - nasumi�nost kvantnih doga�aja. Pa ipak ju koherentna
usredoto�enost milijuna svijesti mijenja. I ba� kao �to je otkri�e tajnovite
kvantne prirode �estica izbu�ilo rupice u New-tonovim pretpostavkama, i ova �gadna
�injenica� morala bi u�initi isto to u barijeri izme�u materije i svijesti koja je
stolje�ipia karakterizirala mi�ljenje. Implikacije su prekrasr*o*�udesne!
' t
Isprepletenost svega i kompleksnost
Psihologija, sociologija, biologija, ekonomija, para-psihologija, medicina,
politika, ekologija, teorija sustava, etika, moralnost, teologija, sve to
revolucionirano je konceptom po kojem ne�to nefizi�ko - um, svijest - ima stvaran
u�inak na fizi�ko (�ine�i um jednako stvarnim kao i materiju) i po kojem se
koherentne svijesti, umovi koji
ISPREPLETENOST
229
Hijerarhija svijesti
�ovje�anstvo
Mikrotubula Citoskelet /�g(
Stanica /gg (neuron) ^SP
Klaster êS^. (nakupina)
Tkivo
Dijagram preuzet iz knjige dr. Satinovera: Quantum Brain: The Search for Free�om
and the Next Generation of Man (Kvantni mozak: Potraga za slobodom i novom
generacijom �ovjeka)
230
misle iste misli, skupljaju u ne�to �to je jednake stvarno. Dovoljno stvarno da
promijeni ono �to vi�aju kvantni �zakoni�. i
U ovoj to�ci sudaramo se s teorijom kompleksn stava. Ta relativno nova grana
znanosti prou�ava pleksne sustave i na�in na koji ih tvore manji, i kompleksni
sustavi. Ova je teorija izgra�ena na prei bi o �povratnim skokovima� koji se
zbivaju izi svih razli�itih razina kompleksnosti. Drugim rije manje strukture
utje�u na ve�e, a velike utje�u na n Dr. Satinover koristio je ovu teoriju kako bi
si svoju teoriju o kvantnom mozgu kao o �slojevito
rarhiji paralelnih same niziraju�ih ra�unalnih i tura, koje karakterizira
bifurkacija, osjetljivost r cijalne uvjete, spin-glass mika, itd. Na najni�oj su
kvantni doga�aji, slojevite, hijerarhijske s ture, iterativni povratn nak
inicijalnih stanja k( ukupno prije neodre�ei go sklona nekom prosjek pravo se
uve�ava uspirtj kroz razli�ite skale i gei op�enitije neodre�enost Me�utim, dr.
Sati: smatra da se taj model, aj kvantne neodre�enosti, tavljaju uzdizati od pojei
nih mozgova prema gruj dru�tvima, pa �ak i plar na taj na�in ovo uslo�nj� ne mora
uzimati u ob2
kakvo polje svijesti niti kakav metafizi�ki u�inak-proizvelo neki oblik koherencije
na razini �itavoj je�anstva.
U teoriji kompleksnosti postoji koncept samooi ziraju�ih struktura. Ovo svojstvo,
katkad nazivano
% ISPREPLE'
Dru�tvene skupine
Pojedinac (mozak)
Podru�je mozga
gentnim svojstvom, pojavljuje se kada se sustav razvija u smjeru ve�e
kompleksnosti. Materijalisti ovaj koncept koriste kako bi objasnili svijest kao
nusproizvod koji se javlja iz kompleksnih neuromre�a.
U svojoj trenuta�noj fazi, op�eprihva�ena teorija kompleksnosti ne obuhva�a aspekt
isprepletenih ili me�upo-vezanih svijesti. No ipak, te su dvije stvari intrigantno
bliske. Obje se bave na�inom na koji se stvari mogu us-lo�njavati kako bi proizvele
ne�to ve�e od samog zbroja svojih dijelova. Glavna razlika je u tome �to je kod
isprepletenosti element duha ili svijesti uklju�en kao stvarni djelatni element,
koji dakle utje�e na cjelinu.
Sada, uzmimo na trenutak sve one �-ologije� koje smo gore naveli i pogledajmo na
koji na�in bi to utjecalo na njih. Za na�u raspravu, prihva�amo eksperimentalne
podatke dr. Radina, prema kojima je medupovezanost svijesti temeljna pojava
stvarnosti. Ono �to slijedi je zaista kratki pregled nekih zanimljivih znanstvenih
razvoja koji bi bili u skladu s navedenim.
Kombinacija tih ideja - medupovezanosti svijesti i teorije kompleksnosti - i
njihova primjena na priznate znanstvene discipline trebala bi biti najuzbudljivija
znanstvena granica na�ega vremena. Nadamo se da �e vam ovo otvoriti apetit da
zaronite dublje. Za potpuna obja�njenja, provjerite radove i knjige znanstvenika
koje smo spominjali.
Psihologija
ft
Carl Jung, jedan od utemeljitelja moderne psihologije, postavio je pojam
�kolektivnog nesvjesnog�. Iz te ideje o kolektivnom nesvjesnom izronile su i
odre�ene ideje ili arhetipovi (�dom�, �dijete�, �Bog�, �heroj�, �svetac�), koje su
u kona�nici prokr�ile svoj put do na�eg svjesnog pona�anja. Jung primje�uje kako se
�ini da su ovi arhetipovi univerzalno prisutni medu ljudima, i tako daje poticaj
sli�nim konceptima, snovima i drugim fenomenima u ljudskoj psihologiji. Mnoge
tehnike i terapije razvijene su
Stalno se iznova prisje�am Ghandijeve re�enice: �Budi ta promjena koju �eli�
vidjeti u svijetu�. Za mnoge je ovo neshvatljiva ideja. Predod�ba da �e se, ako se
ja promijenim, to nekako odraziti na ostatak realnosti �ini se, pa... kao
primamljiva ideja. Ali kad pogledate na ono �to rade Radin, Sheldrake, Hagelin ili
Laszlo, Ghandijeva izreka po�inje zvu�ati mnogo smislenije. Za�to bismo mi bili
promjena koju �elimo vidjeti? Zbog toga �to smo prepleteni sa svime ostalim. Svaka
misao se ra�una. To tko smo mi ti�e se svakoga. �to ako je sve zaista tako
jednostavno? -MARK
ISPREPLETENOST
231
\
vrloje zanimljivo pitale o tokvce iw.aw.o U wi wds.ll teoje zaista kKo�ekvu) u.
i
kontrolirati III, nfeo Is)rxs,m.
u
? i bi U se trebalo to
to �to se pojavila? Neka
etlctea I wloyo.Ivm su se pojavila zbog ovih vrsta Istra�ivala. Mislim, da
blsi'u.o 111 trebali nmogo detalji/uje istra�iti.
- dr. Andrew Newberg
232
na temelju njegovih ideja i jungijanski terapeut pje�no ih koriste ve�
desetlje�ima.
Ono �to tvrdi teorija o isprepletenim svijestima je ta teorijska konstrukcija ima
vrlo stvaran temelj u re; sti. Da to nije samo neka nebulozna lepr�ava ideja nam
poma�e suo�iti se s ljudskom psihom, nego Jung izveo i/ili intuitivno nazreo ne�to
od strukture mira, i da je trebalo pro�i gotovo stotinu godina kal njegova otkri�a
dobila znanstvenu podr�ku. Isto su fizi�ari najprije utvrdili postojanje kvarkova,
i desetlje�ima kasnije uspjeli su ih i otkriti.
�to to za vas zna�i: upravo to da na vas utje� ono �to drugi ljudi misle, osje�aju
ili do�ivljavaju, u�ete u sobu u kojoj su svi nabru�eni i �eljni da k u rat, to �e
na vas utjecati, ali i vi �ete, u�av�i u tu s utjecati na njih.
Sociologija i
�Dru�tvena znanost� nije samo fraza kojom se suje odre�eni instinkt stada, nego je
taj instinkt s sam po sebi jednako realan kao i knjiga koju dr�ite kama. A
dru�tveni nazori stvaraju se tako da se m svijesti usuglase oko odre�ene teme.
�Pojavljivanji radigmi� o kojem smo ranije raspravljali jo� je jedai izra�avanja
nakupljaju�eg u�inka koherentnih svi]
John Hagelin tra�io je i prou�avao ovakve u�inke | nama. Priskrbio je brojne
statisti�ke studije koje pok ju kako male fokusirane skupine utje�u na �iru dru�t
zajednicu: �U�inak prelijevanja individualnih pros1 ljenosti promijenit �e okolnu
zajednicu mnogo vi�> go �to mi to mo�emo i misliti. I to je istra�ivanje o : na
koje sam kratko ukazao u filmu, a otada je obav jo� vi�e istra�ivanja koja pokazuju
da sna�ne grupe ] dinaca mogu, zajedni�kom meditacijom i stimulira] jedinstvenog
polja koje se nalazi na izvoru svijesti i terije, stvoriti nesavladive valove mira
i jedinstva u svi]
ISPREPLETI
Biologija
S otkri�em DNK-a, san o kona�nom razumijevanju toga kako je �ivot stvoren i kako se
odr�ava, �inio se nadohvat ruke. Na DNK se gledalo kao na kompjuterski kod �ivota,
koji �e, jednom dekodiran, pokazati kako istinski funkconira �ivot. Otada su
znanstvenici otkrili ve� i to da koli�ina informacija koja postoji u DNK-u nije
dovoljna da bi opisala kako stvoriti tijelo iz oplo�enog jajeta.
Rupert Sheldrake je biolog koji je po�eo istra�ivati anomalije u biolo�kim
sustavima. Na temelju toga razvio je �hipotezu formativne uvjetovanosti [putem koje
se] utvr�uje da oblike samoorganiziraju�ih sustava formiraju morfi�ka polja.
Morfi�ka polja organiziraju atome, molekule, kristale, organele, stanice, tkiva,
organe, organizme, dru�tva, ekosustave, planetarne sustave, sun�ane sustave,
galaksije. Drugim rije�ima, organiziraju sustave svih razina kompleksnosti i ona su
temelj jedinstva koje uo�avamo u prirodi, koja je vi�e od zbroja svojih dijelova�.
Sheldrake je istra�ivao takve neobi�ne efekte kao �to je onaj kako ljubimci, �ini
se, znaju kad �e im vlasnici do�i ku�i, i kako ljudi znaju kad netko zuri u njih.
Njegova je teorija pre�iroka da bismo je ovdje prodiskutirali, ali sljede�a tvrdnja
mo�e se primijeniti na pristup prema kojem je sve isprepleteno.
�U razgovoru s pokojnim Davidom Bohmom postalo je jasno da se neki od fenomena o
kojima govorim u terminima morfi�ke rezonancije i formativne kauzalnosti mo�da mogu
objasniti pojmovima ne-lokalnosti iz kvantne fizike. Daljnje rasprave o ne-
lokalnosti u kvantnoj fizici dovele su me do toga da pomislim kako bi bio mogu�
novi teorijski okvir unutar kojega se kvantna ne-lokalnost i morfi�ka polja mogu
integrirati.
Ne mislim da se kvantna fizika subatomskih �estica mo�e izravno ekstrapolirati u
prilog morfi�kih polja �ivih organizama. Naposljetku, �ak je i postoje�u kvantnu
fiziku te�ko ekstrapolirati na slo�ene molekule ili kristale
Treba w.o se foklovdti vl�enai
wmuc teojl tu. e^rglju formira
u. oblllee stvantosti o teojlw.a
mi u. svojti^, �ivotima tele
trebahu? sabati. Ml to i dalje
percipiralo s,avw> leao teaos, ali
taj red je krivoj beit. Oitje
iâs. OiA-je dublji.
- Ramtha
ISPREPLETENOST
233
Mislim, da, lend dvoje Ljudi.
razgovara, oi/u. ku-ogu
teow.ufu.ciratL. vm dv/y'e razli&Tte
razin-e. Mogu teofu-ukuclrati vm
telflsici/voj razini, ali wj&.t tu
biti. t neteth vrsta ne-loteali/ve
interakcije, zbog netee vrste
kvantne ku.ed"upovezanostl,
kvantne kohrerencije izkvt.ed'u
ljudi, ljudi koji se bave
polXti.otei.kK. znanostima saoln se
za to po�inju zanimati tenteo bi.
sagledali posljedice kvantnih
interakcija Izvned'u ljudi,
dru�tava pa �ale i vlada i
vmH&ma vux teoji to utje�e
na politiku.
jer su izra�uni nevjerojatno te�ki i slo�eni. Me�utim, �i mi se vrlo vjerojatnim da
kvantna ne-lokalnost i vrs u�inaka o kojima ja govorim zaista imaju neku vrst z;
jedni�kog izvora ili podrijetla.�
Ovime se sugerira da su Sheldrakeova morfi�ka t klju�ni faktor u odlu�ivanju koje
�e se emergentno 5 stvo zaista pojaviti u kompleksnim sustavima i c morfi�ko polje
polje koherencije s izvorom u ne�err fizi�kom - �to je stvarno.
,
O tim se morfi�kim poljima mo�e misliti kao o r tu ili �abloni koja, kada se utisne
u nasumi�nu prii kvantnih doga�aja, mijenja te doga�aje u neku vrsti �ega reda. To
je ne�to kao nevidljiva ruka koja oda koji �e se od mnogih mogu�ih doga�aja zaista
i poj ti u fizi�kom svijetu.
Politika ;
Hagelin je jo� detaljnije govorio o dru�tvenim po dicama: �Uspostavili smo ne�to
�to smo nazvali A ri�ka mirovna vlada, ne da bismo se natjecali s pos �om vladom,
koja se u prvom redu brine o upravlj kriznim stanjima, nego da bismo uspostavili
vladam ljudi kojom �e se sprije�iti problemi koji izviru iz obr vanja koje uzdi�e
kolektivnu svjesnost i podi�e ljuc pona�anje k ve�em skladu s prirodnim zakonima,
moviraju�i odr�iva rje�enja u podru�jima poljopri de, energije, obrazovanja i
prevencije zlo�ina�.
Ta mirovna vlada ne�e djelovati u opoziciji postoj vladi, nego raditi ono �to dr.
Hagelin opisuje kao �d: kraj kruga�. Primjenjuju�i znanja o morfi�kim polji o
kolektivnoj mo�i koherentnih svijesti, i implemen ju�i obrazovni sustav temeljen na
prosvije�enim ic ma, on predvi�a evolucijski zaokret u na�inu na ko upravlja
svijetom. Svakako, ukoliko je to�na hipote medupovezanim svijestima, postoji
preobilje na�in, koje tu teoriju mogu primjenjivati svi koji razui posljedice.
,
234
ISPREPLETE]
Ekologija
Jedna od prvih teorija koja je zauzela holisti�ki pristup fizi�kim fenomenima,
teorija je o Gei.
Tijekom ranih �ezdesetih godina 20. stolje�a, James Lovelock radio je za NASA-u u
potrazi za znakovima �ivota na Marsu. To je urodilo time da je zapo�eo gledati �to
je to �to tvori �ivot na Zemlji. Po�eo je shva�ati kako je sve �to ima veze sa
Zemljinim okru�jem me�usobno povezano i, u stvari, regulirano anorganskim i
organskim faktorima. Dr. Lovelock se prisje�a:
�Za mene, osobno otkrivenje Gee do�lo je odjednom - kao bljesak prosvjetljenja...
Razgovarao sam s kolegom, Dianom Hitchcockom, o radu koji smo zajedno pripremali...
Tada se dogodio taj trenutak kad sam vidio Geu. Na pamet mi je pala osobita misao.
Zemljina atmosfera je izuzetna i nestabilna mje�avina plinova, a ipak, kao �to sam
znao, nije promijenila svoj sastav tijekom prili�no dugog razdoblja. Je li mogu�e
da �ivot na Zemlji ne samo da je stvorio atmosferu, nego ju i regulira -odr�avaju�i
je konstantnom po sastavu i na razini koja odgovara organizmima?�
Danas je ideja o planetu kao velikom �ivom bi�u, s rijekama kao cirkulacijom,
primjerice, uobi�ajena misao, i u velikoj je mjeri potaknula zanimanje za
ekologiju. Ali Lovelocku i zagovornicima te teorije prigovorilo se da impliciraju
postojanje svrhe iza prirodne regulacije:
�Teleologija, od gr�ke rije�i telos (svrha), konstatira da postoji element svrhe
ili plana iza djela prirode. To je dio vrlo starih rasprava izme�u mehanicista koji
vjeruju da se priroda bitno pona�a poput stroja i vitalista koji vjeruju da u njoj
postoji ne-kauzalna �ivotna sila. Kriti�ari su mislili da Lovelock govori kako
planet posjeduje �ivu silu koja aktivno kontrolira klimu i tako dalje. No, to nije
bila Lovelockova namjera. On je utvrdio: 'Ni Lynn Margulis niti ja nikada nismo
ustvrdili da je planetarna samoregu-lacija svrhovita... A ipak smo nai�li na
uporne, gotovo dogmati�ne kritike da su na�e hipoteze teleolo�ke'.�
Ako sam stalno povezana ili isprepletena, kako da to onda znam? Ima li tu ne�to �to
bih trebala poslu�ati? Ho�e li me to odvesti tamo kamo trebam ili �elim i�i? Po�ela
sam shva�ati kako je rije� o suptilnostima, tako malenim (jedva ih primje�ujem), a
one su zapravo velika odgonetka. Radi se o tome da moramo biti tako dobri
promatra�i da ih primijetimo u svakodnevnim stvarima. Eto, tako znam da sam
povezana. Danas je moja k�erkica s hladnjaka dograbila fotografiju moje
prijateljice i njezine bebe i po�ela im ne�to brbljati i tepati. Trenutak kasnije
zazvonio je telefon i naravno - bila je to moja prijateljica.
- BETSY
ISPREPLETENOST
235
�ini se da ova debata bjesni ve� prili�no dugo. Te o medupovezanim svijestima
spu�ta zavjesu na tu kusiju, govore�i da je �ivotna sila morfi�ko polje, kc agregat
svijesti, malih i velikih, i ima veze sa spo no��u odr�avanja �ivota samog.
,
Ona ka�e da �ivot nije samo nasumi�na mutacija go on izranja iz ne-fizi�kog izvora
koji se stalno raz Svijest stvara stvarnost.
=
Materija se ba� kao I svijest razvila Iz zajed vu�ke teoznuctee
ei^rgetsteog polja
vakuuma, interakcija *>u?�eg
wmm i svijesti s kvanJbnivu.
s/akuM.wj>w. povezuje vvas s drugim u.wjq\A.wm. oko iâs, teao
I s biosferom, vm�ega planeta, �otvara� na� um dru�tvu, prirodi I sve�aru..
- dr. se. Ervin Laszlo
Hipoteza o povezanosti '
Doseg implikacija ovog novog modela gotovo je ograni�en. Iako smo prokrstarili kroz
nekolicinu rru �ih logi�nih posljedica tog modela, razmjer promjene stoje�e misli
mnogo je dalekose�niji nego �to se mo�e i za jedno od ranijih znanstvenih otkri�a.
Nije rije� o mjeni paradigme, nego prije o taljenju paradigme u moj njezinoj jezgri
- pri �emu je paradigma ne�to pc Feniksa. Nakon �to izgori do kraja, ponovno se ra�
vlastitoga pepela, obnovljena.
A mogu�i razmjer promjene nije pro�ao nezamij� u znanstvenoj zajednici. Razli�ita
podru�ja zanimc kao �to su biologija, fizika i sociologija, prvi put razj njuju
ideje koje te znanstvenike pokre�u naprijed. Se mnogih znanstvenika da se pojave s
jednom sveot vatnom teorijom svega. Dr. Ervin Laszlo tvrdi: �Ein: nov proglas, 'mi
tra�imo najjednostavniju mogu�u i mu mi�ljenja koja mo�e povezati uo�ene
�injenice', jedr je aspiracija kao i inspiracija hipoteze o povezanosti�..'
Dr. Laszlo je na�iroko priznat kao utemeljitelj filc fije sustava i op�e
evolucijske teorije. Njegova hipote: povezanosti je objedinjuju�a, koncizna teorija
koja c hva�a mnoga od otkri�a koje smo spomenuli, i stavlj u konceptualni okvir
koji tvori �temelje integralne ; nosti koja obuhva�a kvantni svijet, svemir, �ivot
i svije
236
ISPREPLETEI
U svojoj knjizi, dr. Laszlo raspravlja o odstupanjima poznatim iz medicine,
biologije, parapsihologije i fizike i uvodi matemati�ki formalizam koji testiranje
njegove hipoteze �ini eksperimentalno izvodivim. Jedan od kamena temeljaca njegove
teorije jest uloga informacije, ili, kako bi on to rekao, in-formacije:
Prisutnost in-formacije u prirodi je temeljna postavka hipoteze o povezanosti.
Hipoteza po�iva na tri zakona o in-formaciji kao fizikalno aktivnom elementu u
svemiru:
i. nabijene �estice i sustavi sastavljeni od nabijenih �estica stvaraju fizi�ki
aktivnu informaciju;
ii. informacija je o�uvana;
iii. stvorena i o�uvana informacija reflektira se na [ili �informira�] nabijene
�estice i sustave �estica.
Hipoteza o povezanosti pokazuje da povratna sprega aktivne informacije, koja se
pojavljuje u holograf-skom modusu, stvara koherenciju me�u �esticama i sustavima
�estica koje ju stvaraju.
Ti sustavi �estica mogu biti elektroni, fotoni i molekule ili stanice, ljudi i
civilizacije. A informacija koja ih in-formira fizi�ki je stvarna kao i te �estice:
svijest kao materija. Na taj je na�in dr. Laszlo pru�io znanstveni formalizam
toliko razli�itim konceptima kao �to su kolektivno nesvjesno, morfi�ka polja i
medupovezanost -i �estica i svijesti.
Dr. Laszlo svoju knjigu zavr�ava provokativnom tvrdnjom o tome na �to ukazuje
njegova hipoteza, i time na pitanje �Za�to smo ovdje� daje odgovor s golemog
svemirskog aspekta: �Evolucija metaverzum kroz cikli�ku evoluciju svemira pridonosi
potpunoj realizaciji evolucijskih potencijala kodiranih u primordijalnom kozmi�kom
plenumu2 - ka potpunoj koherenciji svih stvari koje postoje u prostoru i vremenu.
Ona ozna�ava potpuno
2 Kozmi�ki plenum je, prema dr. Laszlu, �obmanjuju�i naziv za kvantni vakuum�.
ISPREPLETENOST
GORE-DOLJE PO ZE�JOJ RUPI
A ono �to to daje jest mehanizam putem kojih um, ili svijest, stvara strukture ili
stvarnost od manjih dijelova - svijest koja stvara stvarnost. A ako su umovi
tako�er elementi kompleksnog sustava, oni daju maha ve�im umovima koji imaju
svojstva, bogolika svojstva, koja se pojavljuju iz kaosa kompleksnosti i se�u
�itavim putem natrag do -Boga? Nulte to�ke? Ni�tavila? Koji pak zbog povratne veze,
koja je dio strukture ovih sustava, tvori obrasce ove stvarnosti �tu dolje�. Koja
zbog sustava povratnih veza hrani gornje... Koliko veliki krug �elite napraviti?
-WILL
237
postignu�e bo�anskog stvaranja: kona�nu kohereni u Bo�joj svijesti�.
Svi sv\m> wx povez� ni.
Ml sck.0 uzajavw.\M> Isprepleteni.;
nteo to �elite zvati tevantnon*.
kued~upovezano��u, u. redu. Ali povezani jesn*.o. i ne postoji
odvojeiôst i*ued"u
, tateo da sve o^w) �to
radinu) drug'ima, radivM
neteoiM. nspetetu. satnoga sebe.
u. tow<. skvusLu, nltteo od nas
nije nevin. Tctiw> je ne�to �to
nflkK se ne SVld"a; ne wjvz.twj)
tov*.t zaista ote.renu.tl leda jer
n*<i Skvto su-stvarateljl, nn ovaj
ILI onaj nfl!J In. I ku-orfliô raditi
Ispravne stvari teateo blsw.o
poku�ali 'zadobiti budu�nost
teoja je najbolja za sve nas.
Z-a to sk/lo odgovorni teao
su-stvarateljl. A usput, bilo da
postanen�) polltlSarl, bilo da
postanento teolozi, bilo da
postaneiî.0 znanstvenici ILI
dotetorl ILI �to god drugo, sÂ-
mi kno� ew�i pridonijeti z Ivotu
I uzdignuti to do Vrhunaca
svojih sposobnosti I cinltl
stvari za fepje iM-lsLlkvio da Ih je
najbolje u�initi., .�to od iaas.
zahtijeva da zaista kuisllkvio o
stvarima. Ml odrazavaû-o I
wi djeLujenA.o, prepoznaju�i da
su svi drugi Ljudi na�a bra�a
I sestre, t to je obiteljska stvar.
To van*, je to.
Kona�na koherencija
A �to je s kona�nom koherencijom u na�im umovi Je li to ono �emu nesvjesno te�imo?
Je li to razlog �to mo uskla�ivanju tisu�a glasova u jednu pjesmu ili; kojeg nam je
predivnu dugu daleko ljep�e vidjeti u c tvu voljene osobe, nego kad smo sami?
Postojala su razdoblja na ovom planetu kad se �< �anstvo znalo udru�iti radi vi�eg
cilja i kad je previ vao tako nakupljeni osje�aj dobre volje. Dr. Emoto, k svugdje
po svijetu stvarao koherenciju oko koncepta v izrekao je ovu opasku govore�i o
krizi s Apollom 13: � vrijeme, zbog toga �to je TV do tada ve� bio sveprisi mnogo
ljudi na svijetu, uklju�uju�i i mene, molilo je 2 guran povratak trojice
astronauta. I to je vrijedilo i za slimane, kr��ane, budiste, �idove, bez obzira na
reli rasu ili etni�ku pripadnost. Zbog toga se, vjerujem �udo i dogodilo�.
;
Tijekom katastrofe zbog tsunamija na Bo�i� 2004. gcx o�ivotvorila se sli�na masovna
svijest. Dr. Emoto nasta1
�Kada su ljudi �irom svijeta vidjeli slike razaranja ko je ubilo vi�e od 200.000
ljudi, mislim da su shvatili c se i njima ne�to takvo lako moglo dogoditi. Bili su
spi sobni 0 ovoj nesre�i misliti s osobnije perspektive. 1 jekom mojih deset godina
istra�ivanja, slao sam vizi alne poruke ljudima diljem svijeta o tome da Ijudsl
molitve i misli mogu utjecati na stvarnost bez obzira r to gdje se nalazili. Budu�i
da su tu ideju prihvatili ve mnogi ljudi na svijetu, ljudi vjerojatno misle: 'O,
zna< to tako djeluje. Ako poku�amo, na�a energija sti�i ( do tamo. Zna�i da se svi
moramo moliti'. A to je razle zbog kojeg nije bilo velikih izbijanja zaraznih bole;
nakon katastrofe koju je prouzro�io tsunami. Ponavlj; njem sli�nih aktivnosti,
ljudi bi mogli ponovno zadob vjeru u molitve.
^
238
ISPREPLETE
Stoga, drugim rije�ima, mo�da �e biti jo� vi�e katastrofa, uzrokovanih prirodom ili
ljudima, koje �e usput stvoriti vi�e �rtava, ali �e putem takvih iskustava mo�da
jo� vi�e ljudi po�eti takve probleme shva�ati kao vlastite, po�eti shva�ati kako
smo svi odgovorni za sve.�
Ne znam kako se vama �ini, ali onih nekoliko puta kada je �ovje�anstvo djelovalo
globalno kako bi pomoglo �ovje�anstvu, i osje�aj i u�inak bili su doslovce ne�to
�to nije od ovoga svijeta. Ili bolje da ka�emo, ne�to �to nije od svijeta u kojemu
vrijedi �daj vi�e meni, moje je bolje od tvojega�, nego od onog totalno sretnog
svijeta globalne-Gea koherencije. Znamo da koherencija ne�to radi. Ona nekako, na
neki na�in, nadvladava nasumi�-nost kvantnih doga�aja.
Koherentna namjera �ini i vi�e, da posudimo rije�i dr. Laszla, �ona ozna�ava
potpuno postignu�e bo�anskog stvaranja�.
i
ISPREPLETENOST
239
Razmislite malo o ovome:
Kako bi hipoteza o povezanosti i o isprepletenim svijestima promijenila sljede�a
podru�ja istra�ivanja:
� ekonomiju
� parapsihologiju
� medicinu
� politiku
� etiku
� teologiju
� obrazovanje
Kakav bi onda bio ovaj svijet?
�
�� *.;
KONA�NA SUPERPOZICIJiY
upravo -prebirem po listi poznatih ljudi teojt su. tvrditi � feateo l^Rflju
\tzovutavu, odgovor vu* iê�to I v^t \m.dqu se sjetiti i^ljediôgjedliA^g zn teojeg
se n-lje potenzIR-o doje u Itzm/u,
JEFFREY SATINOVER
Postoji superpozicija vi�estrukih mogu�nosti, koje �e nakon nekog vremei kolabirati
u jednu ili u drugu, i onda odabirete da �ete u�initi ovo ili ; da �ete
u�initi ono. 1
- Stuart Hameroff i
svi teoeuiepti. teorijske ftzttee.
sve je to -favujrzvu) i prekrasnu). Ali vm teraju. davM, Aa li to pru�a bolji
nutcunda ^ svoj uwC?
-JZKnight
U strahu da ne bismo zavr�ili na listi dr. Satinc ra, recimo odmah na po�etku da
ovo pogla ne�e ponuditi nikakav kona�an odgovor pitanje kako da vodite svoj �ivot,
ili �to biste trebali praviti, ili od �ega biste trebali odustati, bez �ega i zete
ili �to da stvorite. Kako bismo mi uop�e znali, < ovdje sjedimo i tipkamo po
tastaturi kompjutora, kav �e to klju�ni doga�aj, stvar ili mjesto preokret va�
�ivot i va�e putovanje kroz svemir u�initi slavn �ini se da ljudi �esto misle da
postoji neka tajna fon la, da im je bar netko rekao, tada bi sve bilo prekrasno, ih
samo netko ostavi na pet minuta nasamo s Donald Trumpom, njihov bi posao procvao.
Dakle, za�to smo uop�e pisali o svim ovim ideja: eksperimentima, konceptima,
metodama i na�inima ; danja na svijet? Razmi�ljajte o tome kao o popunjava svoje
priru�ne kutije s alatom. A mi smo u nju ub� neke zbilja te�ke alatke.
Mnogi od koncepata o kojima smo pri�ali bili predmet rasprava i sva�a koje su
vodili najbolji um i duhovi ovoga planeta tijekom tisu�a i tisu�a godi Tako se u
podru�ju uma (koje je, naposljetku, stvarno) ] dru�ujemo mnogim zaista zapanjuju�im
bi�ima. M da �ete pitati: kako bismo se mi mogli i nadati da �e definitivno
razotkriti ono �to nije uspjelo svim timi nijalcima? Pa, i oni su vjerojatno
mislili isto to, ali i]
242
KONA�NA SUPERPOZI
su se zaputili u nepoznato. I na kraju, odgovori na pitanja - �to je stvarnost? Tko
sam ja? Stvaram li stvarnost? �to je va�no? Kako da se prosvijetlim? U kojoj sam ja
paradigmi zaglavio? - izrazito su osobni.
U redu, ali odmah se javlja i drugo pitanje: za�to biste se brinuli oko ovih
�veleumnih� ideja dok se mrzovoljno vozite na posao? Za�to biste se pitali o tome
�to je stvarnost, kad ste ve� zaglavili u svojoj vlastitoj? Deana Radina upitali
smo za�to mari za filozofiju i apstraktno mi�ljenje:
�Jer ona vodi u samu bit pretpostavki o tome tko ste i �to mislite da jeste. Tako
da, ako mislimo da �ivimo u odre�enoj vrsti svijeta, mi se i pona�amo na odre�eni
na�in. Ako mislimo da �ivimo u svijetu u kojem su ljudi neka vrst strojeva, ako smo
poput robota koji hodaju uokolo i u kojima se mo�da ne�to zaista zbiva, a mo�da i
ne, tada �e i pitanja kao �to su etika i moral, i to kako �ivimo i �to mislimo o
�ivotu i smrti, biti daleko druk�ija nego ako o svijetu mislimo kao o
me�upovezanom, �ivome svijetu.�
Za�to mariti za znanost?
Jedan od prvih razloga vra�a se izravno na ono na �emu se temelji znanost: na
znanstvenu metodu. S obzirom da se sve �to percipiramo temelji na onome �to znamo i
onome �to vjerujemo, �ini se da �emo te�ko ikada dobiti stvarnu sliku o tome kakve
su stvari zapravo. Znanstvena metoda predstavlja revolucionaran pristup �ivotu;
koliko god je to mogu�e, ona uklanja predrasude promatra�a i tako priskrbljuje
istinitiju sliku stvarnosti. Koliko je to va�no mo�emo vidjeti prisje�aju�i se
Srednjeg vijeka u kojem je vrijedila ova koncepcija: svijet je ravna plo�a i tamo
negdje postoji granica preko koje mo�emo pasti. Takva predod�ba te�ko je mogla biti
poticaj za istra�ivanje. I tako su ljudi ostajali na svojim farmama, u gradovima,
ili na svojem lenu.
pa, ~zvui\M>s.t stvora prloe po
kojima �ivimo, a zi/m*Lst
vuim.je pri�ala vrlo tmurvut
prlcu u zadnjih stotim*, �etiri.
stotine godina. OV& vmv*.
govori da smm vvefea vrst
geneti�ke gre�ke. T>a Imamo
Qtvvt koji i^ns, u biti, sflfvu)
Iskori�tavaju teateo bismo se
pomaknuli u ku)Vw generaciju,
I da mutiramo vm$.wm.u,\ô.
O\rM. govori da smo Izvan
vlastitog svemira; da smo
sami, da smo odvojeni. I da
smo ta netea vrsta usamljene
pogre�ke, vjo. us.awX^t\M>w.
planetu, u usamljenom
svevKlru.. l to hrani Kvas
gledala \â svijet. To
vmI pogled v& saiê sebe, I nd.
zada shva�aw�) daje taj pogled, to gledi�te odvojet�>stl, jedila od lA^jrazomijlh
stvari. roje stvar koja s,târa sve; sve
svjetske probleme, ratove, gledi�ta po kojliwj* ja morate. Imati vi�e od tebe,
agresivnost
u svemu, od blztusa do
uoloKuce. i sada shva�amo daje
ta paradigma pogre�t-u*. x>a
nismo odvojeni, da nismo
sami {^ svijetu. Svi smo ml
zajedno. v>a u najtemeljnljem
elementu na�ega bi�a, ml
jesmo jedno; ml jesmo
povezani, i tako poku�avamo
razumjeti i apsorbirati
Implikacije koje Iz toga
proizlaze.
- Lvrtne McTaggart
KONA�NA SUPERPOZICIJA
243
Drugim rije�ima, na�e razumijevanje stvarnos rani�ava na�e mogu�nosti. Velika stvar
u vezi sa no��u i njezinom metodom jest da ona mo�e re�i:: �to sam mislila da je
stvarnost samo je naga�anje -da imam ne�to bolje�. Pomislite samo kakva je to a u
staroj kutiji s alatom.
Naravno, znanost nije jedini pristup �ivotu. Tu ]e jetnost i ljepota i nadahnu�e i
objava. Me�utim, sjet koliko puta niste ne�to u�inili jer ste se bojali da �el
grije�iti ili da ne�ete uspjeti. U znanosti ne postoj vo �to kao �to je neuspio
eksperiment. Taj eksperi je uspio - jer vam je pokazao da stvarnost ne funk< ra na
taj na�in. Za�to mariti za znanost? Upitali si Johna Hagelina:
��elim empati�no naglasiti da sve o �emu ovdje t vorim zaista predstavlja �vrsti
temelj matemati�ke f ke s predvidljivim posljedicama koje se mogu testira
laboratorijima, i �to je jo� va�nije, primijeniti na dobre dru�tva. U tome je
najve�i zna�aj otkri�a jedinstver polja; superstruna je prekrasna, ali na mnogo
va�niji i �in otkri�e jedinstvenog polja ubrzo �e promijeniti c lizaciju i
odmaknuti je dalje od dana�njeg izfragmenti nog svijeta, koji je isprekri�en
proizvoljnim politi�t granicama koje odvajaju �ovje�anstvo od �ovje�anst
Fragmentirani svijet odra�ava fragmentirano razui jevanje svemira. Sada, s pojavom
temeljnog razum vanja jedinstva u temelju �ivotne raznolikosti, ne�e 1 bati dugo da
ovaj svijet duginih boja, politi�ki podijel svijet, postane globalno selo, globalna
dr�ava mira upravo to namjeravamo posti�i jo� u svojoj generad
Jednostavno re�eno, znanost nam govori �to j( gu�e. Ljudi nisu skloni upustiti se u
poduhvat koji traju nemogu�im. Ali �to je nemogu�e? Kvantna t ka�e da je mogu�e da
se, ve� u sljede�em trenutk va�e tijelo i stolica u kojoj sjedite, bez o�iglednog i
ga, pojavite na drugoj strani svemira. Vjerojatnost set na minus gazilijun, ali
nije nula.
244
KONA�NA SUPERPC
Tako Candace Pert ka�e: �Tijelo se uvijek �eli izlije�iti. Postoji �itava datoteka
spontanih remisija i spontanih izlije�enja, posebice od raka, a ono �to je meni
zanimljivo jest to da su �esto pra�ena naglim osloba�anjem emocija�. I onda to
netko pro�ita, oslobodi ne�to i izlije�en je.
Za�to mariti za promjenu?
Zbilja. Kakva gnjava�a. Sve i sva po�inje vri�tati. �efovi, ljubavnici, partneri,
za�to, �ak i va�e stanice �ude za onim dobrim, starim osje�ajem. Ma ostavite na
miru tu kutiju s alatom i zavalite su neki mekani kau�. Ili ne. Ka�e dr. Joe
Dispenza:
�Ljudi to moraju sami odlu�iti. Ve�ina ljudi je sretna sa svojim �ivotom takvim
kakav jest. Ve�ina ljudi je sretna �to mo�e gledati televiziju i �to ima posao od
devet do pet. Ne ka�em da su sretni s tim, nego su hipnotizirani do te mjere da
misle kako je to ne�to normalno. Osoba koja u sebi ima druk�iji poriv, i jasno ju
zanima ne�to drugo, sve �to joj treba je malo znanja, i ako to znanje prihvati kao
mogu�nost i ako uvijek iznova prigrli to znanje, opet i opet, prije ili kasnije
po�et �e ga i primjenjivati. � .
Neki ljudi to mogu za pet minuta, a neki drugi mo�da �e trebati ulo�iti golem napor
da u�ine taj prvi korak, ba� zato jer ga moraju vagati u odnosu na sve �to znaju, a
sve �to znaju skop�ano je s na�inom na koji �ive upravo sada, svi njihovi dogovori,
sve njihove veze. A napraviti taj prvi korak zna�i da moraju procijeniti kako �e to
biti naprave li taj korak protiv svega �to znaju, i tu je bitka izme�u tih dvaju
elemenata. Ali kad jednom sami sebi izdamo dopu�tenje da iza�emo iz kutije, tu je
nedvojben osje�aj olak�anja i nedvojben osje�aj radosti.�
Tako je, prema dr. Dispenzi, na drugoj strani druk�ijeg poriva �nedvojben osje�aj
radosti�. Stvarno? Na ovom mjestu mogli bismo po�eti nabrajati razloge i pri�ati o
Kojnje definicija bilo teojeg roje iê�to �to se zbiva
okviru dru�tven �prihvatljivosti, �prihvatljivosti, religijske �prihvatljivosti, i
upravo Izva^
tih okvira postoje ljudski �poteiA^ljall. Kflteo da dospijemo do taw.o? Moralo
i>u*e(vladati e^M-odon-alkâ sta^'a u lj
�lvlvvto v razliu. Na�e vlastite
Aje. Na�u.
jt. Na�u vlastit�, letargiju i w,alatesalost. Na�e vlastite glasove leojl qo\ioyi
da dovolj^ dobri Hl da to
- Joe Dispenza
245
Kako wMztwj> rt�i da
�ivjeli i&fu.v\jt\M> svalel da*.
afeo smo &awm pro�ivljavali
iste ofie tvM<L\t o teojtma smc
sval<eocWv*u> ovisili? oi/vo �to
zapravo govorimo jest - \Mx>raw�
pon-ov^vo potvrditi, tteo sa�u. t �to
je m-oja osobnost, wu>yr\m. uEi\/u.ti ovo, <mj)yrw. t�t tamo, biti. to t to.
n&tteLj je
druteolje lot<Se. to je oi-vaj teoji dat*, vidi. teao prLUfeut u. vrewî/ut da
stvori, nvetuje stvar^stl i tw-oai]t leoje jo� iA.tsw. stvoren, tLt stvar^tost'i.
teojejo� ia,Lsu. stvoren, tateo da da^ postaje suctra.
- Ramtha
evoluciji i �upoznavanju nepoznatog�, ali to smo r tijekom �itave knjige.
A k tome, KojiiK.... iiop�S zr|<xMo!? u bilo kojem �aju? Dr. Dispenza o�ito misli
da je to istina, a] nisam ja, i nisi ti. Pravo pitanje glasi: Koji k. op�S zT]a�!?
Stvarno.
Najkra�i odgovor na ovo je: poku�aj. Isprobaj : Ispitaj to do kraja. Upamti,
odgovori su ionako izr; osobni i to je razlog �to vam ne�emo ponuditi kvai kuharicu
s receptom kako si skuhati prekrasan � Dobra i lo�a vijest je da samo vi znate.
�
No, jednom kad je proces eksperimentiranja s vi tim �ivotom zapo�eo, sve te
informacije kroz koje prolazili i svo to znanje o stvaranju i emocijama i <
nostima, o izborima, promjenama, namjeri, o asocij nom pam�enju, sve �e u�i u igru.
Paradigme i neurorr koje ograni�avaju stupanj va�e slobode sko�it �e v� lice.
Vjerovanja koja gu�e va� besmrtni duh vri�ti vam u uho. Bit �e to kaos, urnebes.
Hura - bit �ete 2
Kona�ni kolaps '
Kona�ni kolaps kona�ne superpozicije ste vi. S1 mogu�nosti: promijeniti ili ne
promijeniti? Promij u �to? Koji emocionalni obrazac prigrliti, povu�i il labirati u
mudrost? Koje uvjerenje preispitati i do; �to je stvarno? Sve te mogu�nosti sjede
tu negdje, � ju�i odabir. Ka�e Miceal Ledwith:
�Koja je razlika izme�u vjerovanja i znanja? Pa, ne� vjerujem na temelju autoriteta
neke druge osobe ili stv ri. Znanje imam kad sam tu stvar osobno iskusio i al sam,
primjerice, hodao po vodi, imat �u znanje o ton da je to mogu�e, i nikad u to
poslije ne�u mo�i posur njati. Ali ako samo vjerujem nekome na rije�, pa, ta� je to
samo filozofija, apstrakcija, a za razvoj je veon potrebno promijeniti vjerovanja u
znanje ili u iskustvo ili
246
KONA�NA SUPERPO;
mudrost. Preobratiti znanje u mudrost koja je do�ivljena u iskustvu, to je veliko
putovanje duhovnog razvoja.�
A o�ito smo opremljeni za takvo putovanje. Dr. Di-spenza dodaje: �Mozak je u stvari
laboratorij, i prema svom dizajnu i prema vlastitoj volji on djeluje kao
laboratorij, kako bi uzimao koncepte, ideje i modele i postavljao pitanja '�to-
ako', ispitivao mogu�nosti, potencijale i kontemplirao o planovima ili idealima
koji su s vanjske strane kutije na�eg trenuta�nog razumijevanja, kako bi se pojavio
s novim razumijevanjem ili s ve�om kutijom�.
Kako ka�u u �Istjeriva�ima duhova�: We got the tools; ivegot the talent...(Imamo
opremu, imamo talent, op. p.)
I jednostavno se morate zapitati, zbog �ega imamo takvu opremu? Taj talent? Je li
to pogre�ka prirode ili razlog zbog kojega smo ovdje. Izgleda da je ili jedno ili
drugo. O�ito, ova knjiga je priklonjena onoj strani �zbog toga smo ovdje�. Svo
stvarala�tvo �ovje�anstva izvire iz mogu�nosti, iz ljudskih potencijala koje imamo.
A imamo ih s razlogom koji svi poku�avamo otkriti.
Imamo zapanjuju�i mozak - najslo�eniju strukturu u poznatom nam svemiru - koji se
mo�e preumre�avati i stalno se preumre�uje kako bi do maksimuma doveo sve ono �to
�elite iskusiti. Kako �e se mozak, na temelju tog novog iskustva, umre�avati - to
je u va�oj nadle�nosti. Adai je i tijelo: samo se lije�i, samo se umna�a, i
-suo�imo se s iim - lijepa je to stvar. I um, koji je sposoban prekapati po
najsi�u�nijim dijelovima prostora i vremena i potom narasti i kontemplirati o
Velikom prasku. I iza njega.
I unutra. Svijest istra�uje svijest i eto nje s tako ludim idejama kao �to su:
svijet je su�tinski prazan; sve �to percipiramo je maya, iluzija, i svi smo
temeljno povezani - mi smo jedno. Ti istra�iva�i nevi�enog, prosvijetljeni, o tome
izvje��uju ve� tisu�lje�ima i, ma vidi samo, iz tih najsi�u�nijih kutaka prostora i
vremena, i
Travo
stekli smm>
\Aywrtxtni s.vvlo tlo. to. To je oeu> isteush/o za koje je tuozafe i
- John Hagelin
247
iz ispitivanja na�ina na koji radi mozak, sti�e pc �Aha, to je to �to jest�.
Kutija za alat postaje prepuna. Uvijek smo ima' de transformacije; sve �to je
nedostajalo bio je pi na tipku �start�. Postoji li znanje kojeg nemamo, �emo ga;
postoji li iskustvo koje nam manjka, s �emo ga.
Vi�e i vi�e, jo� i jo�. Sje�ate se onih kineskih poslaganih jedna u drugu? Kako se
neka svojstv ljaju tijekom na�eg uspinjanja na sve vi�e, sve povi je razine? Koja
svojstva, koji talenti, koje �e se st\ sti pojaviti iz toga?! �to mo�emo i �to
ho�emo pc Postoji li granica? Kako da na�em odgovore na, pitanja?
Tako zavr�avamo jednako kao �to smo po�eli �
tanjima. ,
Na�e kona�ne rije�i su: �Za�to? Kako? �to?�. s
Rije�i istra�iva�a, bo�anskih pustolova. :
Tako, naravno, kona�ni kolaps kona�ne superpi postaje po�etno stanje nove
superpozicije. Tako nijalci rekli onu: jedino mjena stalna jest. !
Hvala Bogu.
248
KONA�NA SUPERP'
epilog:
ilo je to magijsko doba, kad se magija jasno os-e�ala u zraku. L)rve�e je
danom slalo svoje
j
oj
pjesme pticama, koje su pripovijedale pri�e o
>�i. Z
acarane
doline �uvale su tainu o tome
a prava njec mo�e u�initi i da se zlato pojavi niotkuda, fvlagija je bila
svugdje. ] ja sam bio tamo. (Jronjen u iskri�ave krhotine kreacije koju sam nazivao
stvarno��u.
Isprva, bio je to samo �um u daljini. JJ)rve�e je prema njemu okrenulo svoje stope
i li��e ispuhuju�i dragocjeni zrak. f otom se za�u klopot, dok su konji odmatali
svoj poplo�ani put jo� tamo od staroga L)e�a. (Jbrzo se iz magle pojavi jedna, pa
drugaicp�ija; gosti su tu! L)oktori, fizi�ari, Mistici, (Jmjetnici � sve sami
(�arobnjaci. L)o�li su zavr�iti svoju knjigu, a mo�da i zapo�eti novu. ]J)o�li su
jesti i piti i slaviti, i nazdravljati avanturama koje su pro�le, i avanturama s
one strane sutra�njice.
,3-i'" Mortimer od Ivale�a, kojega davno za to odredi�e bogovi, spremno pohita. |
ako velikih gozbi bija�e mnogo, znao je da je ova posebna i da je glasnik mnogih,
mnogih idu�ih. �Ne�to je no�as u zraku�, promrmlja za sebe. ja-vrsenstvo u fizi�koj
stvarnosti smatrao je nemogu�im, pa ipak, upravo je tome uvijek te�io.
|J)vorana se prostirala u �umsko zelenilo i miris borovine
Ve-
lji
eda
dili
je omamljivao, jvi su predano radili na pripremama za liku (jozbu. Od gostiju koji
su u svojim tihim radnim sobama
Pravo je pitanje �to Bog
radi da napravi svemir?
U tome je trik, i to je trik
na koji fizi�ari poku�avaju
prona�i odgovor, i magija
me uvijek zanimala kao
na�in pristupanja onome
�to ja smatram prili�no
�udesnom stvari. Uglavnom je to ono -
za�to smo ovdje?
�to se zapravo zbiva?
�ak i kao dijete obi�avao
sam si postavljati ta
pitanja. Dakle, ono �to
sam otkrio, odgovaraju�i
na pitanje kako
funkcionira taj trik;
taj trik koji nazivamo
svemirom, jest to da se
um ili svijest ne mogu
odvojiti od materije.
Materija i um mnogo su
intimnije povezani no �to
se to ikada mislilo.
i laboratorijima isku�avali tajne �ivota, preko pjesnika i < njaka koji uvijek
tragaju za muzom, do Ivvantnih j^ koji su se bavili onim kuhinjskim stvarima koje
se dc bez uzroka i posljedice. Jo� kapljica genijalnosti da r; ga �ula i potakne
sjajan razgovor.
Jer to, razgovor, bio je te ve�eri glavno jelo u g dvorani. /\ kako je uklesano u
kameni luk koji se nac uzdi�e:
Ve�ki (Jmovi pri�aju o Idejama
\ rosje�ni umovi pri�aju o doga�ajima
Mali
umovi pri�am o
pri�aju o Ij
judin
aj,
li ve�eras ne�e biti tra�eva o ljudi
\ su jed'
kali razmjenu ideja: nove teorije, nove spoznaje, nove en i � tko zna � mo�da �ak i
nova ovisnost! (_J kojem god t d d
b b
da ode, razgovor �e no�as sam po se
bi biti prirodna sil.
[viorfi�ka | olja �e se protresti '
\Côzmic\c\ plenumi razmotati i
] stvarnosti koje holografski pr�te ]
(Jzdu� vremena i prostora. ;
i
(_.inilo se da su svi stigli u isti mah.
(J jednom trenutku ^)\r fviortimer je psovao zbog i ga u kutu, a u drugom trenutku
svi su bili svugdje. /\lan Vvolr', koji je svakoga dana sve vi�e i vi�e �lic \J)r.
(_)uantuma, buljio je u slikanju na zidu mozgaju�i bi to portal mogao biti i u sto
vodi. Mark V|cente ukc na veliki hodnik koji je prekrivao �itavu ku�u. �f a, ov se
dalo �ivjeti!�
Masaru j^_moto i njegova predivna �ena upravo s odnekud s druge strane globusa,
prona�av�i u svom n
1 Okej, ovo je pri�a. I malo slobodnije interpretiramo neke ljude ko upoznali i
zavoljeli. Kasniji navodi jesu istiniti. Ali sad smo ve� pr i vrijeme je da
proslavimo! I zato u�ivajte u pri�i �koju lu�ak prii
EPILOG: KVANTNA <
Ijenom radnom raspore stvaranje no�i. Najednom, nastade vika. Jve o�i podigo�e
se upravo
du malo vremena za ve�eru i smijeh
p
pravo na vrijeme da ugledam
jja, s njegovom i jj)etsL|nom bebom j^Joratheom u naru�ju, kako se spu�ta dolje
suludo uklizavaju�i niz zavojitu baiustradu. ^>vima se to �inilo vrlo uzbudljivo,
posebice jer je (jordt) nosio svoj novi ko�nati kiit. [ rizemljio je savr�eno,
dosko�iv�i na oba stopala, ona ista koia su hodanje po vatri svladala do te mjere
da vise nikad ne trebaju vidjeti u�areni ugljen.
/\ bila je tu i Lj)etsL) (_^hasse. Svojevrsna nevidljiva ruka i kreator iza mnogo,
mnogo toga �to se dosad dogodilo, oduvijek zaljubljena u kostime, bila je odjevena
na neopisiv na�in, u opravi koja je podsje�ala na ne�to �ega se nitko nije ba�
mogao sjetiti. |~jo�e li se nastaviti presvla�iti tijekom �itave no�i, ili �e se
�samo pretvoriti�, bila je to tema koja je
dl lbl
nad�iviela ga J �
K
la-bal.
su putni kaputi pokupljeni i odlo�eni, gosti su uvedeni u salon, f osvuda su bili
mekani kau�i u koje su putnici utonuli da se odmore i osvje�e i pripreme za gozbu
koja slijedi. Z.anosna �Mozartova sonata� uielujala je iz glazbene sobe, a potom
utihnula.
| tad je nastao rCAOS- Bez znanja ostalih gostiju, Masam |ei ba� kao �to le u�inio
i na jestivalu voae i mira u ] okiju, nagovorio L_rvina Lasz'a da odsvira mali
kiavirski komad. �Ma'i komad� bio je Jf}artokov �Rumunjski ples�. Kdk je
uvijek bio na rubu izme�fu kaosa i razaranja,
�e se pakao otvoriti, nekako se
melodna koia ie slu�atelje odvela do J J J J
k
i u trenutku kîa se �inilo da �
iz njega poiavila nit
j ~ r j J J J J
sljede�eg ponora ludila. |li, kako bi to rekao dr. [_aszlo, do bifurkacije.
/\ onda je nastupila ti�ina.
Mnogi �d gostiju nisu znali da je {]^_rvin [asz bio koncertni pijanist i da je kao
desetogodi�nji dje�ak proputovao svijet sviraju�i s orkestrima velike simfonije.
((_,ak se �u�kalo o tome da ie klavir samog [J>ele {JJartoka nekako o�ivio u
njegovoj radnoj sobi.)
o najprije k
EPILOG: KVANTNA GOZBA
251
Mudrost mistika, �ini se,
stolje�ima ranije je
predvidjela ono za �to
neurologija sada pokazuje
da je istinito. Apsolutno
sdinstveno bi�e, stopljeno
r drugim, um i materija su
jedno i isto.
- dr. Andrew Nevvberg
[ a doza bifurkativnog ludila ispalila ie sve �arobni, njihova snatrenia ravno u
veliku dvoranu za gozbe. /\!i r bila obi�na dvorana za gozbe, ba� kao �to ni oni
nisu bili i �arobnjaci.2 (Jmjesto duga�kog stola koji bi se pro1 preko �itave sobe,
�inilo se da je netko uzeo ba� taka-duga�ki sto! i zamotao ga u krafnu. Nakon kra�e
dis odlu�eno ie da �(_ârobniaci od jv^rarne� bas i nisu neki i svi su glasali za
ne�to vi�e u stilu kraha /\rtnura � �(__; njaci Okruglog stola�.
IVad je dru�tvo sjelo, troje riima�a me�usobno je r jenilo poglede, f^judu�i da su
oni doma�ini, trebali bii voriti prvu zdravicu ve�eras. ~]ko �e prvi ustati i pros
riti? Nije va�no. |<âo da je nevidljiva ruka posegnula za podigla ga iz njegova
stolca, ustao je Ma|~k \f\cente
I vi' � i I'
ne�to sto ie ve� dugo �elio re�i ovom okuplienom mno�t J �
r J
�]mao sam sre�u susresti zaista velike umove tij proteklih nekoliko godina. 2.nanje
i ideje koje sam c od vas, i drugih, neizmjerno su pro�irile moj svjeton Jam, bez
svih vas, ne bih to nikad mogao u�initi. (_)vu vicu posve�uiem svemu onome �to se
moralo dogodit ma koji su bili prne nas i onome �to vam ie dalo da uz njihovo
znanje i dogradite ga. ,5vljet je zaista postao zbog svega sto ste uspjeli
napraviti.
2.naju�i to �to znam i znaju�i koliko toga ne znam! posto � u�init �u sve �to mogu
kako bih prihvatio nove je s toliko otvorenosti koliko je god uspijem prikupiti, ie
toliko toga �to ne znam, sad barem znam da bi bilo c lasto inzistirati na bilo �emu
samo zato �to bih ja htio; tako. ~Z_e\\m vidjeti dalje od svojeg samonametnutog s
la, i zagledati se u nepregledne mogu�nosti i posts Velika | itania:
�3?to sam la u odnosu na stvarnost koiu vidim pre< bom? Ivako mogu vidjeti ne�to
�to ne znam? (vako da maknem s vlastitog puta? Ako ja stvaram svemir ovak^ kav
poznajem, �to ga dr�i na okupu unato� mojim em nalnim psihozama? (vako bi to
izgledalo kad ne bih u I,
2 Postoji li uop�e �obi�ni� �arobnjak?
EPILOG: KVANTNA (
sebe u ikoiu perspektivu, nego bio slobodan istra�iti sve mogu�nosti?
1 kako bih mogao razviti vje�tinu zaustavljanja pretpostav-liania? 2_a mene,
oasps/or na sve ovo ie stvaranje velikog uma.
[|vala vam sto ste mi pomogli da ponovno otkrijem zna-ti�eljnost djeteta i
nepopustljivu kriti�ku analiti�nost znanstvenika.�
~]~ada je zastao. Mark, fjietsL) i VV�I razmijenili su pogled. L)io je to dug i
du�evan pogled. L)io je to te�ak, zapetljan put. Nude koji sad sjede tu oko stola
prvi put su vidjeli prije nekoliko godina. | ostavili su im pitanja i dobili
odgovore. [\Jeki od njih nisu bili ono �to su o�ekivali, [red njima ie bio izazov;
bili su o�amu�eni; morali su se vratiti unatrag i preispitati svoje pretpostavke i
uvjerenja. [VV'ii i Det-su ustaju pridru�uju�i se Marku.] /\ ovi divni ljudi sto
sjede tu oko stola nikada nisu kritizirali niti ocrnjivali troje rilma�a u potrazi.
(Jvijek se radilo samo o pronala�enju onoga �to je stvarno, pronala�enju istine i
u�ivanju u otkri�u. Ivakvo divno, divno dru�tvo!
5VI ustado�e. L)a� kao da su ve� �uli zavr�ne Markove rije�i:
�Z.a vas, na�i drugovi u putovanju, i za znanje!�
j gromoglasnim �2jvjeli!� pehari su se spojili, kruh se
prelomio i
gozba je po�ela.
ilo je to savr�enstvo samo. j|rana, mo�ne pri�e, drugarstvo. j\r Mortimer je bio
posvuda, paze�i d^ sve bude na vrijeme, na svojem mjestu, da temperatura naizgled
beskrajne povorke pladnje-va bude ba� onakva kakva treba biti u odreae-nom
trenutku. ^7aista je rijetkost da se ovakvo dru�tvo sa-
stane i d
vremena komotno u�ivati u rasko�nom jelu i
3a ima vremena Icomotno u�ivati u rasko�nom \e me�usobnom dru�tvu, jvratko
pogledav�i Marka, Jefrretj ^�atinover re�e:
�Shvatio sam da ako zaista �eli� istra�iti najzanimljivija pitanja �ivota, zavr�it
�e� tako da �esto ne bude� u pravu, i da �e tu biti neki ljudi koji �e biti u pravu
dok si ti u krivu, i da treba� biti spreman iz toga u�iti. [<âtkad �e� ti biti u
pravu,
Nisam prou�avao �udo
pretvorbe vode u vino.
Ali dobro zvu�i.
Svaka pojedina stanica
na�eg tijela �pijunira
na�e misli.
- Joe Dispenza
pa isto tako mora� nau�iti biti blagonaklon kad si u pr ako �eli� da te drugi nudi
poslu�am.
/\ko �eli� istra�iti svijet onoga sto je zaista zaniml samo se mora� naviknuti na
to da bude� zbunjen i nesigt i otvoren za �injenicu da postoji toliko toga
zagonetnog, koristiti frazu '�ivjeti zagonetku' ba� u nijansu onako k iu koristi |
red /Ajan vVolr, nego u jednom svietovniiem sm u kojem smo svi mi zaista tako glupi
u usporedbi s tim kolik toga zagonetnog tamo vani, tako da mora� imatu onu v
djetinjeg smisla za istra�ivanje nepoznatog�.
I dk ld kh dl h
jg I dok su pladnjevi s kojih se dimila hrana kru�ili sto
nj
ri�e su se odmotavale i odmotavale...
P
Od (_,andace f ert: �] tako bi moj prijatelj Deepa
ra ispri�ao ovu pri�u o tome kako je bio zadivljen mojim rad kako je oti�ao u |
ndiju i ispri�ao svim onim fîshijima: '~j~
-- v !�
v- III-
nevjerojatno, ta �ena, ma divno ne�to, ima molekule, ima love, ima receptore, ima
peptide, nevjerojatno'. /\ fîshij mo govore: 'jvako, kako, kako, kako?'. '|\]e, ne
razumij Ona ima prave molekule emocija, tu su endorfini i pep hormoni i receptori,
nevjerojatno.' C?vi su se samo �e� po glavama, [oku�ao je jo� nekoliko puta
ispo�etka. ) na�no se najstariji i najmudriji fîshi uspravi i ka�e: 'fvli da
shva�am. (_yna misli da su te molekule stvarne'�.
I svi prasnu�e u grohotan smijeh... | rasvijetljeni sm genijalaca... ^jtvamo
rijedak u�itak...
bjed se bli�io svome kraju. ~[~e no�i svi smo rr red, kako to f\amtha �esto
primijeti, �no�as i erali kao kraljevi i kraljice�, p�a nakon ve�ere, < struke-
trostruke cme i bijele kave, lonaa �aja osta na stolu, zajedno sa slatkim delicnama
i sirevim Ivad je oti�ao i posljednji kuhar, �itavo dru�tvo smje lo se u svojim
stolicama spremno za glavni doga�aj ve�
pisanje zadnjeg poglavlja |\le-ne�arobnja�kog priru�nika. L
I- v - . -i � i
su mozgah o svojim zavr�nim stihovima, zrakom se pros
duboki osje�aj opu�tenosti, gotovo lijenosti.
^5rcdi�te Okruglog stola se otvorilo, frostor veli�ine c -tri dulja koraka, tako da
govornik, onaj ��ija je pozorni*
EPILOG: KVANTNA GC
mo�e �etkati (gestikulirati dok iznosi svoje ideje. /\ ideje su bile glavni
specijalitet ve�eri. No, uzvanici su i dalje sjedili, i nitko se nije gurao u
sredi�te kako bi zapo�eo zavr�no poglavlje. ~\~u i tamo dimila se lula, sporadi�no
i koja cigara, i oni su i dalje sjedili, izgubljeni u trenutku vje�nosti.
/\li vrijeme je u biti sipilo kroz pje��ani sat, a toliko le toga jo� trebalo
napraviti. Ivnjiga koju treba napisati, pa druga koju treba ne-napisati, razgovor i
smijeh i, naravno, zdravice...
VViH ustade imaju�i jedno na umu: �]<âd smo se dogovorili da napravimo film, jedan
od na�ih ciljeva bio je u�initi da ljudi sjede oko ovakvog okruglog stola Heroja.
Heroja svijeta. Ivad pogledam oko stola, vidim da su svi ovdje posvetili godine
svog �ivota, kako bi alkemi�ari starog doba rekli, Veli'corn Kadu. /\ sve to nije
bilo bez rizika i bez podsmijeha kolega i dru�tva u �irem smislu.
]\le mislim da je netko heroj zato �to umije uz pomo� aluminijske motke prebaciti
loptu 1 JO metara preko ograde. Ne mislim da je netko heroj zato �to zna pred
kamerama pompozno iznijeti tu�te ideje. L>ez ovih ljudi koji sjede tu s rugih
istra�iva�a ne-vi�enog, mi bismo �ivjeli u nepokretnom, dosadnom svijetu, a ne u
ovom magi�nom svijetu kojeg volimo�. J a
21a trenutak je zastao... �{jo�e dragi, evo postajem cmizdrav. 5to je to bilo u
vinu? K4a ba� me briga! ~\~o je istina.
ZAHLKOJD�
Jo� nenavikli na ovakve neobuzdane zdravice, gosti su se nasmji&�ili i dignuli
�a�e. Jedna oa umjetnosti koja se izgubila u mpdierno vrijeme jest i (Jmjetnost
Nazdravljanja: �(^zdravlje� je samo skra�enica za �nemam ni�ta za slaviti niti o
�emu sanjati�. Namjera preto�ena u rije�i preto�ene u eliksir koji �e se ubrzo
preto�iti u tijelo i o�ivotvoriti namjeru iz uma u materiju. (Jmovi koji se spoje
tijekom tog procesa tvore zaista sna�nu magiju.
�|mam ne�to�. L>ila je to fj>etsu. �^)\jim ostalim Herojima. Mudima koji ideje i
koncepte primjenjuju u svojim �ivotima. Onlma lôji bujaju u kaosu i �ive zagonetku
i nepoznato �ine znanim, voljela bih da su svi sada s nama!�
Obi�no mi u
supermarketu ljudi ka�u:
�Bili ste u onom filmu�.
A ja ka�em: �Aha, jesam�.
A oni ka�u: �Vau!�.
Ho�e li promatra� postati
onaj nametljivac koji se
stalno upli�e i poku�ava
postati sredi�nji dio
iskustva ili bi promatra�
mogao biti svjedok i
pustiti iskustvu da se
samo odmata? Neke su
tradicije veoma vi�ne
tome. Hopi Indijanci, po
svemu sude�i, nemaju
rije� �ja� ili �mi�. Oni
naglasak stavljaju na
glagol, na zbivanje. Oni �e
re�i ki�iti, voljeti. Vidite
�to se doga�a? Obi�no ja
vodim ljubav s nekom
osobom, zar ne? No, ako
umjesto toga ka�em: zbiva
se ljubav, tada ja tome samo svjedo�im. Zbiva se ljubav; dvoje ljudi je u to
uklju�eno. Jedno od njih
sam ja, a jedno moje ljubljeno bi�e. A ono �to se
pritom zbiva je ljubav.
Nema ja, nema ono. Samo
vo�enje ljubavi. Vidite li
ljepotu takve promjene?
- dr. se. Amit Gosvvami
I u tom trenutku svi su podigli poglede sa svojih pe Osvrnuli se po sobi. Med'u
njima je brzo prostrujala m oni i jesu ovdje...
'
Jer ako je misao stvarna kao �to je stvaran stol is njih, kao sto ie stvaran pehar
u ruci, i ako se misli gibaju vrijeme i prostor, i ako se srodne misli povezuju,
ispret to znaci da je svatko �ija je svijest usredoto�ena na tu v dvoranu za gozbe
i iest u toi veliko! dvorani za gozbe, /j svojoj svijesti vidite dvoranu i sve koji
u njoj sjede, u prostoru � i vi ste tu. ^vije�e naglo zatrepta�e i u dvo nagrnu
novi gosti.
/\ vrijeme nije va�no, (jodinama i godinama nakor trenutka, svijesti �e presko�iti
vrijeme i pridru�iti se ra�e ru za (Jkruglim stolom.
I tko �e re�i tko je koga dozvao. Je li Okrugli stol vao ta bi�a na razgovor ili su
ta bi�a stvorila namjeru kc napunila taj Okrugli stol? ELgo uvijek �eli biti prvi,
ali u m povezanosti postoji samo zbivanje. Nema razlike; sve j< impuls, koji
proizvodi i jaje i kokos.
Obuhva�aju�i pogledom po sobi, j2_ K^night, kojj stvari suptilne prirode, po�ela se
smijuljiti: �Oho-ho, c se stvara poprili�na gu�va. Jva ta kvantna zrna goru ,f}va
sre�a da postoji mnogo dimenzija�.
[ostajala ie to vel'ka, v^ka (jozba. | ako su pol teorije to�ni, to je gozba koja
�e trajati i trajati. | razvija tim vi�e �im vi�e duhova uska�e u niu.
uzbud'enjem koje prili�i velikom skupu, o; Ijeni (_arobnjaci ozbiljno su se primili
svos datka. Znaju�i da �e se njihovi stihovi �iriti krc jeme i prostor, pomno su
birali svoje rijeci, pa'
uga�ali svaku vibracuu onoi ideii kom iznose.i �>
j J J J
kk
du�i da
dilo o b
J kak
a se nije radilo o bezjacima, pitanje kako u�i u prc unutar Okruglog stola nije
vi�e bilo prioritetno, jer s svi jednostavno ubacivali unutra i van. (J)sim
JDtuarta merorfa, koji je izgledao kao da se upravo s hordama a tio s ruskih stepa,
i koji je sko�io na stol, a potom u ; �enom, preciznom luku usko�io u sredinu.
Zapo�eo je,
EPILOG: KVANTNA G
�Misli� da je sljede�i korak poku�ati objasniti to kako se kvantni svijet mo�e
odnositi na na�u svijest i duhovnost,
J
erto ie, prema mom mi�ljenju, budu�nost u koioj se znanost
TJ:
i osobito kvantna fizika i relativnost zdru�uju s ljudskom svijesti, podsvijesti i
duhovno��u. Je li dobro obja�njavati duhovnost znanstvenim putem, to �e ovisiti o
tome koga to pitate. /\ ja mislim da bi vjerojatno bilo lo�e kad bismo objasnili
sve, ali ne mislim da je to osobito opasno, jer sve �to d I
l lk k
radimo samo je Iju�tenje slojeva luka kojem nema kraja!�
/\ kako je, da bi istaknuo poantu, jako naglasio rije� �kraja�, u tom trenutku kao
da se pod ispod njega otvorio i on se u istome trenutku stvorio s drugoga kraja
stola, natrag u svojoj stolici. ffjetsLjne o�i su blistale.
�O^ji a �to je to kvantna kuhinja?�
(_itav oblak �vjerojatnih, mogu�ih, superpozicionalnih� odgovora visio je u
zajedni�kom svijest-prostoru. ~|~ko �e iznjedriti odgovor?
fjjetstj im nije dala vremena. Njezin kostim je bljesnuo i najednom ona je bila
kobac, s maskom od kop�eva perja i blistavim o�ima. (J)�i kobca tra�ile su odgovor
na njezino omiljeno pitanje: �^7a�to bih ja marila za kvantni svijet? [ru�a li on
odgovor na \Je\\\co f itanje?�.
[rije no �to je itko stigao odgovoriti, dr. VVolr zgrabio je priliku: �kvantna
rizika je po�etno pitanje odgovora na sva Velika f itanja. Jôbro je po�eti odatle.
| o je samo po�etak. ]ma tek stotinu godina kako smo po�eli postavljati pitanje o
|, V i l
I- I- v
tome jesmo li mo�da na krivom tragu, postavljamo li pogre�na pitaijia, gledaju�i
svijet kao ne�to �to je 'tamo vani', kao ne�to odvoj�no od subjektivnog iskustva
na�eg svijeta koji je 'ovdje unutra'.
Ivvantna rizika za sobom povla�i to pitanje. (Jna ka�e � �ekaj malo. ~j~u unutra se
zbiva neka dublja veza.
Ja bih rekao da �e ono sto je dvadesetom stolje�u bila kvantna rizika, dvadeset i
prvom stolje�u biti novo povezivanje znanosti i duhovnosti�.
Rastao je na trenutak, a onda se okrenuo oko sebe, ob-
ra�aju�i se �itavoj sobi,
�idi
svima vidljivima i nevi
dliiv
Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ijjj ime, tu sam i ja medu njima.
- Matej, 18:20
m>
>v3vern'r je u velikoj, velikoj mjeri slu�ajan. ] postoji v razlos �to je tome
tako. .jlu�ainost ie blagoslov, a ne kletstvo svemira. Ona dopu�ta pojavljivanje
ne�eg n< ^to bi bilo da je sve poredano i strukturirano? M> bisn bili roboti i ne
bismo mogli misliti nove misli.
ja slu�ajno��u dolazi �udesnost, i dolazi ples, i c kazali�te, i dolazi ljepota �
as niom i sve divne stvari u tu. jer slu�aj zaista �ivot �ini predivnim. 5re�a je
dan
| svi su se osvrtali oko sebe: �Da, �ivot je predivan
jm\ su oni i bili ovdje da ga u�ine jo� ljep�im, jo� div Y)a uzmu u ruke �abe i
podsjete ih da su one (Narobi svaka, ali ba� svaka od njih. Y)a �od�abe� te �abe
preokrenu stolje�a neznanja u kojima ie �ovje�anstvo dr u mraku. /\li vi�e ne�e
biti u mraku. Vcl'ki preokret s< godio, i tajno znanje je uliveno, u knjige, u
seminare, u u nost. �Nevidljivo u�ili�te� vi�e nije skriveno. Mala sp brdima
~]~ibeta postala je superbrzi laptop. jnrormaci vi�e ne mogu zadr�ati pred
propithivim umovima, j o h gija druga�ijeg reda za druga�ije doba.
Lj>etsu se ipak i dalje pitala � kako to sve u�initi stva Ivao pravi ,5ici'ijanac)
Pnje no �to je odgovorio, Joe spenza ispraznio je svoj pehar do dna i polo�io ga na
�,3to mi mo�emo izgubiti, kao ljudska bi�a, ako �i kao da je misao vrhunska polazna
pretpostavka za inri�ii stvarnosti i promatramo stvarnost na na�in na koji to mo?
*_?to mo�emo izgubiti? ja sam znanstvenik i istrei sam kao znanstvenik. K/le�tutim,
isto tako, sve to ostaj� mo krasan razgovor uz ve�eru ako to nismo u stanju na
na�in primijeniti, uobli�iti ili oformiti. | ada to postaje i ska znanost. ~|~ada
to postaje istinska religija.�
je izvukao originali
br
a to vrijeme, \\\
priru�nik. M��an, debeli svezak, u kojem se poe;! za poglavljem nabrajaju vrline
trgova�kih centara, coma�, tra�anja ljudi, vlastite sigurnosti u shvac da ste sve
ve� odavno shvatili i da niste paran ako mislite da svi samo vrebaju na vas. [\Ja
kraju svakog glavlja nalazi se odlomak s uputama tipa �Nemojte mis
EPILOG: KVANTNA G
ovome...�. ,3 popisom stvari na koje ne trebate misliti ako �elite �ivjeti �ivot
koji nije-tako-lo�-kako-bi-mogao-biti. Posebno je istaknuto poglavlje o
�(_.arobnjacima koji su mislili da mogu letjeti�. (J njemu su predstavljeni svi oni
koji su odlutali iz svoje kutije, iz svoje zone sigurnosti, i pritom nisu zaradili
milijun dolara. (J)n\ koji se uklapaju u vje�no prisutno obesna�uiu�e pitanje:
�/\ko si tako fora, za�to nisi bogat?�.
Na trenutak se u�inilo da se miris trule�i provukao sobom. VViH je s treskom
zaklopio tu prenapunanu knjigu. �Prvo ne�arobnja�ko pravilo glasi: (Jvjerite ljude
da NISCI �arobnjaci�, rekao je.
Y)a, prvo pravilo, jer, u svakom smislu, to je ono ograni�enje koje �e sigurno
zaustaviti i sve ostalo. /\n! Ograni�enja koja smo sami sebi nametnuli najte�e je,
gotovo i nemogu�e uo�iti, ler stvaratelj ie u stvorenome, i na taj na�in sva se
ograni�enja realiziraju.
VViH, koji je dotad ve� dobrano zavirio u svoj pehar, predlo�io je da bi
Ne~ne�arobnjacki priru�nik jednostavno mogao na svakoj stranici imati ovo: �(_jle,
ti si �aba zato sto �eli� biti �aba. ^)uoc\ se s tim�. Miceal je sugerirao kako bi
to moglo biti malo pretjerano, ma koliko kratko i slatko zvu�alo, i da bi mo�da
dostajao mal�ice razumniji pristup:
�Mudima nije najve�i problem neprihva�anje vlastite mi-zernosti, vlastitog bijednog
stanja, vlastitih manjkavosti, vlastite nesposobnosti, vlastite nemo�i. Namai kao
ljudskoj rasi, najve�i je problem prihvatiti nasu uzvisenost. M' to jednostavnome
�elimo prihvatiti, vn�te�i pobjegnemo od svakog tko bi nam mpgao sugerirati da smo
svemo�ni. j�_bog toga i nismo u stanju u stvarnost manifestirati ono sto bismo od
nje htjeli.
nie htjc
Ivad bismo samo prihvatili to tko smo i sto jesmo, i stvarnu mo� koju posjedujemo,
tada bi ono �to nazivamo �udesnim, i sto je zasjalo iz na�alost tako prema'og broja
pojedinaca u pro�losti, postalo uobi�ajeno. | usvojili bismo novu znanost
manifestacije, �to zna�i da bismo shvatili da mi uvijek, dvadeset i �etiri sata
dnevno, tristo �ezdeset i pet dana u godini, stvaramo svoju stvarnost. Nema novih
mo�i koj
Dakle, jesu li na�e misli va�ne? Svakako da jesu.
One su gradivna tvar
stvarnosti. �to je misao?
Pa, misao je zamrznuti
trenutak struje svijesti
koju mozak obra�uje i
smije�ta u paketi� zvan
neuron i koji mu se dodaje
putem asocijativnog
pam�enja. Pa onda imate
misao i ka�ete: �Ima li ova
misao zna�enje i mo�?�
Ima, jer je misao u stvari
struktura u koju je
uklopljen obrazac
realnosti. Ona je zapravo
arhitektura stvarnosti.
Tako da, kad stvarate svoj
dan, vi u njega ugra�ujete
misao, i dok promatrate
misao, ona postaje oblik
u koji se sama stvarnost
uklapa. Tako da je
pustolovina dana istinski
temeljena na onom �to
mislite.
- Ramtha
�i?
Ako je stvarnost moja
mogu�nost same svijesti,
tad se odmah javlja
pitanje kako ju mogu
promijeniti? Kako ju
mogu u�initi boljom?
Kako ju mogu u�initi
sretnijom?
treba nau�iti. Vcc >h imamo. Ono sto trebamo promi| je tip �ivota koji za sebe
stvaramo�.
._)~7 Ivnignt dovr�ila je misao: �<
�Kâd netko ka�e: stvarani li ja svoju stvarnost? O1 vorglasi � pa ve� ju stvarate.
) o tko jeste na�injeno i one stvarnosti koja vi ve� jeste. FJ)a biste to
promijenili rate promijeniti neki od onih koncepata o ljudima, mies stvarima,
vremenima i doga�ajima. |deja o tome s kini gdje �ivite, kako izgledate, kako se
obla�ite, s kim d razgovarate, sto �ete raditi sutra, sve to izgradili ste svoju
temeljnu stvarnost, tako da je svatko u va�em �i iedan aspekt vas samih.
i
jc>liko smo zaokupljeni time da budemo takvi. | o \t put ribe u moru; netko da ribi
ideju da je nova ideja zati gutljaj vode. "Pako riba zatra�i gutljaj vode i svi
po�nu un od smijeha, jer riba je u vodi. '
l^)akie, tako je nekako i kada ka�emo 'kako ja to stv, svoju stvarnost?'. | a, vi
jeste stvarnost; vi ju ve� stva K/ji vidimo tko smo tek kad iz toga iskora�imo i
kad se < nemo na ono tko smo bili�.
i
a to se razgovor razbukta oko stola. (_jm'lo s
atke
akin
svatko pnea sa svakim, ier svi su razgovor povezani jedni s aruejma. L)un koji je u
vezi 5 terijom koja je u vezi sa svije��u koja je u ve stvaranjem odnosa s
namjerom. L_mociie, ne mre�e, stare paradigme, pa natrag na svijest, na promat
izbore i promjenu. | stvarnost � posredni�ki koncept koi povezuje � i koji je sam
definiran svime.
|<Cako druk�ije definirati rije� nego slu�e�i se rije� Je li mogu�e shvatiti neki
koncept ne koriste�i za to d koncepte? /\ko je tako, kako ikad mo�emo zaista znat
ovoj to�ki razgovora, L)etsu je izgovorila svoju kon, zdravicu:
�^nate, za mene je to sve bila samo filozofija, koju v
ali rasvijetlila mi ie �ivot tek kad sam iu sponla s prakti
iskustvom�. I
L)ingo! i
EPILOG: KVANTNA G
Otpo�ela je fantasti�na razmjena ideja koja je domamila sve uzvanike iz svih kuteva
odaje, jve o �emu se u ljudskoj misli kroz stolje�a i radilo bile su granice: �^to
je moje; �to je tvoje? Ova disciplina ne govori o tome. j\|e koristi riie�
mcdupovezanost � ti ni ne zna� �to ona zna�i�. /\\i na kraju, uska, uska cesta
znanstvene, filozofijske potrage naglavce je uletjela u kanjon kutije. |\|a kraju
�estica, na�i �ete
samo jo� �estica. I\fa kraju bolesti, nikad ne�ete na�i
dl- li
ravlie, neeo samo bolest.
fokus koji je zapadnoj civilizaciji omogu�io sve njezine izuzetne prednosti, ods
elcao u e od svi eta magije. /\li kako se no� protezala preko pono�i, pojavio se
osje�aj da se negdje, u nekom kutu, ne�to preolcrenulo. | utevi su se ponovno
sastajali. Veli�ina sna o nala�enju jednostavnog obja�njenja za naj�ire promatrane
fenomene bila je poput eliksira � i u trenutku, aktivnost za koju se dugo mislilo
da je oti�la, da je prognana u jedno pro�lo doba, ponovno je otkrivena.
Kazgovor, propitivanje medu prijateljima, sjajne teorije i gadne �injenice � to je
bila gozba za pam�enje. /\ oni su znali, svi su znali, da �e se to, poput kru�nica
na vodi, ra�iriti, ra�iriti i ra�iriti po svijetu. Jednako tako, kru�nice �e
doprijeti i unutra, unutra i unutra, iz svijeta zbog kojeg su se, naposljetku,
ovdje i okupili, rjolografski svemir ponavlja se, u minijaturi, u svakom svom
duelu.
/\, u nekoj mjeri, ovi (__arobnjaci napravili su takav iskorak i zato da bi drugi
(�arobnjaci, drugdje, mogli u�initi isto. Jelca pehara�koji se di�u slave�i trijumf
ljudskog duha u jednom do*mu, sigurno �e, jednako sigurno kao �to je sigurno da �e
sunce iza�i, odjeknuti u drugim ku�ama i domovima, hotelima i kr�mama, ma gdje one
bile. | akva je priroda stvarnosti. ~j~akav je svemir u kojem se nalazimo.
nogo kasnije gosti su se odmakli od
I I - I-I- !
i - I v �
log stola i preselili u mnogo udobnije okru�je. [\jeki su oti�li u salon, sjediti
kraj vatre i pri�ati pri�e. Jer svi hodo�asnici koji se vra�aju ku�i
Dosada je znak da je
vrijeme za promjenu.
A �to se doga�a kada
promijenimo svoju svijest?
Mi mijenjamo polo�aj na
kojem sjedi promatra� u
na�em mozgu. To pokre�e
ispaljivanje novih neurona, pri �emu je ze�ja
rupa vi�e poput
crvoto�ine koja nas
prebacuje u novu
neuromre�u u mozgu.
- JZ Knight
t
i
Jedini na�in da ikad
budem sjajan prema sebi
ne ti�e se toga �to radim
svom tijelu, nego onoga
�to �inim svojem umu.
- Ramtha
imaju za ispri�ati potresne pri�e o stravi i mo�i, a svako u�itak sjediti im preko
puta i smijati se.
(J jednom trenutku �inilo se da se dim neobi�no naki i drugi uzvanici nejasno su se
vidjeli. [\Jikome iz ove gp svakako, to nije nimalo smetalo. [ra�irio se glas da su
te mo �stari prijatelji svratili da malo povire�, jvue�e zatre se, i pronuji
vjetar, i plamenovi se umalo zgasi�e, kad na nom vjetar prestade. �Jeftini salonski
trik�, primijeti ne i u tom mu trenutku pepeo s njegove cigare padne u 1<
�7~oucne/� I nitko se nije nasmijao slade od onoga koje pepeo bio u krilu. "Pakav
je �arobnja�ki numor.
Malo po malo, skup se raspr�io. Nekolicina gostiju oi rala je spre cio svoiin soba
za no�enje, f ovremeno bi se z; zvuk paljenja automobilskog motora, vrata koja se
otvar zatvaraju, a potom ti�ina. (_jjo se �um |_amborgninija. Je od znanstvenika
odlu�io je �jo� prolunjati po starom gi prije zore� i svitanje novog dana pozdravio
je s vrha | irrelc tornja.
I osljednii je oti�ao dr. VVolr, u svoioj veli�anstveno �iji koju su vukla �etiri
konja.
Kâsnije se pro�ulo da su neki gosti, koji su ga glt kroz prozore svojih kupaonica
na drugom katu, vidjeli c njegova ko�ija, dok je odmicala cestom, sve vi�e i vi�e
kovala na bundevu, j postajala je manja sa svakim kora konja. Na stra�njoj strani
ko�ije bili su inicijali �| . /\. No, u drugom trenutku, inicijali su vi�e sli�ili
na iscerer ce, iz �ijih je rubova prosijavalo svjetlo. Netko je za�uo juljenje, a
onda rI_Ol!> ' ko�ija je nestala.
I tako je prvo prepravljanje |\|e-ne�arobnja�kog prin ka zavr�ilo. | rije no �to je
sunce sko�ilo, gosti su se jo� nom okupili po kutevima ku�e. | oput bardova iz
davni pred njima je uvijek bio neki novi grad, nova avantura, i �nepoznato�,
zgurano pod mrvicama poriva za... za... |
�Ovaj �ivot nije ni�ta drugo nego stranica u golemoj] zi�, ka�e Kamtha, �u kojoj
�emo mi uvijek biti to �to jes uvijek �e nas, priro�eno, bockati ambiciozna
potraga, f ot koja nas odvodi od dosadne jednoli�nosti samo-promislj; samo-mr�nje,
samo-stvaranja novih snova, modela misli|
EPILOG: KVANTNA G
ne premo��uju ludost ili ubla�avaju pogre�ke, nego novi modeli misli u kojima
sudjelujemo sgorljivo��u ambiciozne energije�.
L)a, to je to, ambiciozna potraga... (J�initi znanim...
| dok sam se penjao visokim stepeni�tem, gase�i sviie�e u prolasku, pomislio sam za
sebe, a i za bilo koga tko io� slu�a: �lJ)a, magija je svugdje. Osobito no�as. |
svake no�i. /\n, kk je b
j kakva je to b
s tim n ecima, �elimo vam svima najljep�e i najtoplije oeom
ajljep
263
Kako je nastao
Koji k
....
zt)aMor?
izvadak iz glavnog govora Willa Arntza na Konferenciji proroka u Santa Monici 2005.
Ljudi nas �esto pitaju kako je ovaj film uop�e nastao. Mislim da je to jedna od
onih stvari koje smo moji kolege i ja morali dogovoriti i prije nego �to smo do�li
ovdje - znate ono, tamo ste negdje, na Polju bla�enstva, shoppingirate okolo
tra�e�i nova tijela, i do�e vam an�eo i pita vas: �Ej, �kvadro, ho�ete napraviti
film?� �Aha, to zvu�i kao... Hm, ho�e li biti te�ko?�
�Ne, ne, ma bit �e sjajno. Si�i �ete tamo dolje i dogodit �e vam se super stvari.
Do�ivjet �ete veliki uspjeh i odr�avat �ete konferencije...�
U je�norrt trenutku, nekoliko godina unatrag, prodao sam svoju prvu softversku
tvrtku i povukao se iz posla. Uskoro sam shvatio da mi je dosadno - zapravo, nije
mi bilo toliko dosadno koliko mi je bilo krivo, jer sam prodao gusku koja nese
zlatna jaja. Ja sam napisao taj softver, dobro sam ga prodao, okej, ali ljudi koji
su ga kupili napravili su jo� bolje - postali su milijarderi.
I tako sam odlu�io osnovati drugu tvrtku, a imao sam i novca da ju pokrenem. Bio
sam u New Yorku, u vezi s tim poslom, i tamo se dogodio klju�ni trenutak koji je,
kako to vidim sada u retrospektivi, pomogao da sve ovo dobije smisao. Jedan moj
prijatelj pripremao je predstavu i malo sam mu pomogao s novcem. Radilo se o
budizmu i takvim stvarima, i stvarno je bio dobar osje�aj pomo�i u financiranju
ne�ega takvog.
Jedan dan, �etao sam prema Svjetskom trgova�kom centru, od svih mjesta na svijetu
eto ba� tamo, razmi�ljaju�i o svom novom projektu. Bilo je to nekako u vrijeme kad
je Ted Turner obe�ao dati milijardu dolara UN-u. I mislio sam: �Pa, zbilja sjajno.
No, ho�e li se time i�ta posti�i? On samo dolijeva novac u postoje�e strukture
mo�i, i jasno je �to �e se dogoditi: uvijek isto, uvijek isto... Netko bi trebao
napraviti ne�to �to bi zaista promijenilo svijest. Netko to treba napraviti, i
netko bi trebao financirati takve projekte�.
I odjednom mi je sinulo: �Pa ja bih to mogao. Mogao bih napraviti nove softvere,
zaraditi vi�e novaca i napraviti to�. I
265
mislio sam, ako ne�u ja, tko �e? �inilo mi se neobi�nim da to budem ba� ja, ali
�to, mislio sam, idem to napraviti! Pokrenut �u softversku tvrtku sa �est milijuna
dolara, a ne�to novca �u potro�iti za takve dobre projekte.
Dvije godine prije toga po�eo sam poha�ati Ramthinu �kolu prosvjetljenja (Ratn-
tha's School for Enlightenment), a tamo se mnogo pa�nje pridaje stvaranju vlastite
stvarnosti, fokusiranju svijesti na vlastite �elje i namjere, i potom na njihovo
manifestiranje u stvarnosti. Tako sam pomislio: �Zna� �to, primjenit �u ja te
principe. Umjesto da samo pokrenem tvrtku vrijednu �est milijuna dolara, napravit
�u tvrtku od 30 milijuna dolara, a pola novca koji zaradim darovat �u djelima
duha�.
Tako sam u tom trenutku, hodaju�i prema Svjetskom trgova�kom centru, na neki na�in
napravio sporazum s duhom. Okej, ti �e� dobiti pola, ali meni �e trebati i malo
uvjeravanja sa strane, da bi se ta stvar ostvarila.
Moj prvi u�itelj imao je obi�aj da se, na svoj na�in, nadme�e sa svemirom. Kao,
svemir ti napravi neko dobro, a ti mu
266
ka�e�: �Ooo, ti misli� da je to dobro? 1 Pazi sad �to �u ja napraviti za tebe; vr
�u ti dvostruko!�
A svemir onda njemu: �E pa dobro,
sad �u ja tebi pak vratiti dvaput vi�e�.
A ti njemu: �Jo� nisam impresioniran
Eto, to se zbivalo dok sam hodao p
ma Svjetskom trgova�ko centru. U sebi s
mislio: �Rock'n'roll, imamo dogovor?�. I
tajno sam sam se, u sebi, i rukovao sa s
mirom.
I tako ja napravim i drugu tvrtku, radim novac i povu�em se iz posla. S < �irom da
sam se umirovio, zbilja nis mislio da �u ja biti taj koji �e obaviti �i posao. Cilj
je bio omogu�iti novac, a r ko drugi je trebao do�i i re�i: �Imam jec sjajan
projekt�, na �to bih ja rekao: �Ol napravi to�, napisao �ek i onda bi m neki drugi
poslali video snimku toga su napravili, a ja bih je lijepo pogled Pa, na kraju nije
bilo ba� tako.
U nekom trenutku, dok sam bio u Ra thinoj �koli, upoznali su me s Markom, ] ji je
bio monta�er. Radio sam i ja filme - ne profesionalno, samo na fakultetu
poslijediplomski studij. Po�eo sam pog davati Marku preko ramena i mislio s; si:
�Vau, ovo je ba� dobro. Mo�da bih n gao napraviti ne�to poput toga�. !
Jedne ve�eri u �koli, Ramtha je hod gore-dolje po pozornici i govorio: �U o' �koli
govorimo o kvantnoj fizici, molel larnoj biologiji...�, i nabrajaju�i znane koje
smo u�ili rekao je: �Netko bi trebao i pisati knjigu o tome�. Sjedim ja tamo, i rr
KAKO JE NASTAO KOJI K.... UOP�E ZNAM
lim si, kao pravi pametnjakovi�: �Ma, �to knjigu?! Netko bi trebao napraviti film�.
To je bio jedan od onih trenutaka kad shvatite da ste se upravo dobrovoljno uvalili
u ne�to.
Mjesec dana kasnije to mi se i dalje motalo po glavi i rekoh: �Okej, ionako mi je
dosadno. Izgleda da taj netko moram biti ja�.
I tako sam popri�ao s JZ Knight i po�eo raditi na tome. Izvorna zamisao za film
bila je uzeti gomilu materijala o Ramthinu u�enju, koji su snimani tijekom vi�e
godina, umontirati u to neke animacije, dodati neke intervjue i mo�da napraviti
ne�to �to �e, budemo li imali sre�e, biti televizijski film. Ako budemo imali
sre�e. I trebalo bi ko�tati nekih 100.000 dolara, najvi�e 125.000.
Po�eo sam pregledavati materijale i sastavljati ih. Po�eo sam i pisati male ske�eve
kako bih ilustrirao �udni, �a�avi kvantni svijet. Jedan od njih na kraju je zbilja
i u�ao u film - ono s Amandom na ko�arka�kom igrali�tu, s multipliciranim
ko�arka�kim loptama koje ska�u. To je otprilike i jedina stvar koja je preostala od
po�etnog scenarija.
Kako sam se dublje upu�tao u sve to, po�eo sam misliti: �Mo�da bih zapravo htio
ne�to ve�e. U tom slu�aju, trebam pomo�. I tako sam se okrenuo prema Marku i viknuo
- upomo�!
Nije pro�lo dugo, a nas dvojica smo radili na scenariju i totalno se zanosili.
Radili smo i radili i radili, ispisivali zabavne sitnice. Tu je negdje Mark shvatio
da nam treba pomo�. Ja sam se bio toliko zanio da
toga nisam ni bio svjestan. On je rekao: �Treba nam pravi producent�.
Rekoh: �Stvarno?�
�Moramo razgovarati s Betsy.�
�Okej. �to ona radi?�
�Priprema gurmanske obroke za pse.�
I tako sam nazvao Betsy. U me�uvremenu, Mark joj je dao scenarij. �itala ga je i
mislila: �Vau. Ovo je fantasti�no; tu su odgovori na mnoga pitanja�. Kad sam je
dobio na telefon, pitao sam je: �Za�to ja trebam tebe za producenta? Mogu unajmiti
producenta na terenu�.
Ona ka�e: �Aha, mo�ete unajmiti producenta na terenu. Ali kad se teglja� za kulise
ne pojavi jer to sindikat ne radi, i kad vam voza�i po�nu �trajkati jer se nisu
dogovorili za osamsatne smjene i Ha, Ha, Ha, Ha�, i ja sam joj rekao: �Ima� pravo.
Mo�da zbilja trebam pomo�.
Dok sam se spremao odletjeti do Los Angelesa kako bih ju upoznao, primio sam
telefonski poziv od prijatelja koji me pitao �to radim. Ka�em: �Ba� se spremam na
aerodrom�. On ka�e: �Ne�e� ti nikud danas�. Ja ka�em: �Za�to?�, a on ka�e: �Jesi li
upalio TV?�. Upalio sam ga to�no na vrijeme da vidim kako se ru�i drugi toranj
Svjetskog trgova�kog centra.
Nisam znao �to u�initi. �elio sam zaposliti Betsy, ali nisam htio nikoga zaposliti
prije nego �to ga vidim jer, tko zna, mogla bi biti i malo �aknuta. Onda smo jo�
malo pri�ali na telefon i dok sam poku�avao odlu�iti �to da napravim, ispri�ala mi
je nekoliko zbilja slatkih pri�a. Ona ima to ne�to sa �ivotinjama lutalicama;
pokupi ih i pobrine se za njih. Jednog
KAKO JE NASTAO KO/7 K.... UOP�E ZNAMO!?
267
joj je dana ptica uletjela u kupaonicu. Ma�ke su krenule na nju, pa je zalupila
vrata i po�ela polako govoriti ptici; ova joj je na kraju doletjela u ruku,
iznijela ju je van i pustila.
U tom trenutku sam je odlu�io zaposliti. Naravno, �im je po�ela raditi, pretvorila
se u malu Gospo�u Kamiond�ini-cu: �Gle, to ni�' ne valja. Ne mogu vjerovati da su
ti idioti to napravili. Gruljf, gruljf, gruljf...�
Ka�em ja njoj: �Betsy, pa �to se to dogodilo s tobom?�. A ona �e: �Ah, navikni se
ve� jednom�.
I tako je sad nas troje radilo na scenariju. Ali do sada se ve� ne�to promijenilo.
Svi smo do�li na ludu ideju da ho�emo ne�to �to mo�e i�i u kina. TV-film nam nije
bio dovoljno dobar. Discoverv Channel - hm, hm. Htjeli smo to u kinima u �itavoj
zemlji.
Imali smo osje�aj da su milijuni ljudi na svijetu gladni tih informacija. Mogli smo
to osjetiti. Mogli smo osjetiti te ljude koji �ele novi svjetonazor, koji �ele
svijet
268
vidjeti druga�ije. �Sve �emu su nas sve �to smo radili, jednostavno ne J cionira.�
Tako sna�no smo osje�ali t� riv, i to je jedan od razloga �to se nism vukli kad smo
radili film, a svi iz ir trije su nam govorili: �Vi ste ludi. O se ne mo�e
napraviti zanimljiv fiL ako ga i napravite, ne�e ga nitko do� dati�. I to je ba�
smije�no, sve te st tisu�a ljudi koji su vidjeli film - vjei no ih je dosad ve� i
milijun - ne po: Samo pitajte Hollywood. j
E sad, bilo bi super kad bih mogac da je na�a namjera bila jasna, da siru jako
usredoto�eni i da je sve to mar tacija na�e unutarnje sigurnosti da i sve to
dogoditi. Ha! Bilo je to vi�e p Spankvja i Na�e Bande. Sje�ate se S kyja i Na�e
Bande?
�Ehej, bando, kaj velite da naprai film koji �e promijeniti svijet?�
�Supa�, Spankv. Kako �emo to izve
�Znam! Nabavit �emo kameru!�
1
Mark i ja smo ve� neko vrijeme r; jali scenarij. Vrlo brzo nakon �to se ] vila,
Betsy nam je rekla: ��ujte, de�l �to vi radite je film za Discovery Cha! Imate
voditelja�. To je bila istina; i fazi smo imali voditelja, koji je �etao vorio u
kameru re�enice tipa: �Ako lite da je kvantna fizika �udna, pogl( te ovaj fenomen�.
Tako smo to bili pi
I tako je Betsy pokrenula svoju 1 panju da se rije�imo voditelja. Mark smo ju
ignorirali i ignorirali i ignorir i nadali se... Na neki na�in smo imali rijus da
je u pravu, ali u tom trenutkv
KAKO JE NASTAO KO]I K.... UOP�E ZNA
kako nismo shva�ali �to bismo drugo trebali napraviti.
Kaos nas je �itavo vrijeme grickao za pete. (Katkad bi nas dohvatio i malo vi�e!)
Jednoga dana, netko od nas re�e: �Mi uop�e ne znamo �to zapravo radimo. Ne znamo ni
kako �emo to napraviti. Idemo onda intervjuirati ljude. Mo�da �e nam ljudi koje
intervjuiramo pomo�i. Mo�da ne�to nau�imo, i to nam da neki smjer, jer o�ito nemamo
nikakav smjer�.
I tako smo po�eli zvati ljude i govoriti im da ih �elimo intervjuirati. Dogovorili
smo sastanke i po�eli raditi intervjue. Meni se jedan od velikih trenutaka dogodio
na samom po�etku, kad smo intervjuirali Ramthu. Dobio sam mig da to napravim. Kako
je ispalo, moj intervju s Ramthom trajao je deset sekundi. Njegov intervju sa mnom
trajao je tri sata. Rekao je: �Ti bi htio da sjedim ovdje poput manekena i
odgovaram na sva tvoja pitanja, ne bi li ti dobio sjajan film? Daj razmisli jo�
jednom! Ja trebam samo tebe napraviti boljim, a ti �e� onda sve ostalo�.
Kao �to mi je kasnije rekao, trebao sam malo skû�enosti. Jer, kako je to zaista i
bilo, ja sam �financirao film i pla�ao sve ra�une, pa sam mislio da trebam i
odre�ivati �to se snima. On je rekao: �Ovaj film radi�, kao i sve drugo �to radi�,
samo da bi uspostavio odre�enu emociju. Da bi izazvao odre�enu emocionalnu
reakciju. Ali stvar je u tome �to ta emocija koju tra�i� potje�e iz svemira kojeg
zna�. Ti kontrolira� ishod svega samo zato da bi dobio odre�enu emociju. I pogodi
�to? To je jedna
stara i bezvezna emocija koju ima� ve� jako dugo vremena�.
Rekoh: �Pa da, valjda�.
A on: �Ne, ne i ne! Ne shva�a� bit problema. Isti si �upak ve� tisu�ama �ivota�.
Tako dakle. Ja sam tu na ni�anu. Mark i Betsy mumljaju: �He, ba� lijepo �to mu je
to netko kona�no rekao�. Kamera ide. Ekipa se smije. A on se tek zagrijavao.
�Ti �eli� genijalnost�, re�e Ramtha, �ali genijalnost uvijek dolazi s one strane
poznatoga, s one strane kontrole. Da si napravio film kakav si htio napraviti,
imali bismo sranje koje nitko ne bi htio gledati!�
Stvar je bila u tome da je sve to bilo to�no. Znao sam da je to�no. Sredio me je.
Sve nas je sredio. Svi smo �eljeli ne�to sjajno, i zbog toga smo ve� do�li do to�ke
u kojoj smo bili spremni odre�i se ega najvi�e �to mo�emo, kako bismo to napravili.
U�itelji vole kad njihovi u�enici ne�to zaista �ele. �Sad bih ba� mogao iskoristiti
onaj stari �kripac... Mogao bih ga malo i pritegnuti.� Jer samo prolaze�i kroz
kaos, i hvataju�i se u ko�tac s nepoznatim, dobivate genijalne stvari. Ponekad mi
se
KAKO JE NASTAO KOJI K.... UOP�E ZNAMO!?
269
ukazuje slika Ramthe koji sjedi, gdje god on ve� sjedi, i pred njim je jedan crveni
gumb na kojem pi�e �Kaos�, i on se jednostavno ne mo�e suzdr�ati. �Aaa, oni misle
da oni to rade. Peeep [zvuk pritiskanja gumba]�. I sve leti u zrak.
Tako dakle, to je bila to�ka velikog preokreta.
Ne�to kasnije, kad smo se nas troje sastali, bio sam jo� o�amu�en. Betsy je rekla:
�Da, da, trebamo sve rasturiti... Idemo se rije�iti Amande�.
Mark i ja smo se zgledali i rekli:
�Ne, treba nam Amanda�.
Tako je ona rekla: �Okej, 'ajmo se onda rije�iti voditelja!�. Dotad se oko toga
trudila samo tri mjeseca.
�Aha�, rekosmo mi, �idemo se rije�iti voditelja�.
I tako smo u tom trenutku odbacili �est mjeseci ili �ak godinu dana rada. I krenuli
smo intervjuirati ljude.
Zbog toga �to sam imao neko znanstveno predznanje i znao tajne znakove me�u
genijalcima, obi�no bih ja zapo�eo razgovor i postavljao bih vi�e tehni�ka pitanja.
Onda, otprilike kad bi njima ve� o� stale staklaste i kad bih im se popeo r glave,
uskakala bi Betsy. I rekla bi o ne�to: �Znate, vi de�ki lijepo govoi svim tim
stvarima i mo�da to sve m zna�i vama jajoglavcima, ali �to to zna�i? Mislim,
kvantna superpozicija. lim te lijepo. Pa �to s tim?!�
Nije to radila arogantno. Bilo je te kao: �Kako to mogu primijeniti? Ka' utje�e na
moj �ivot?� I to bi dovel potpuno druk�ijeg odgovora te ose najednom bi sve ponovno
postalo i jeno energijom. ;
A onda bi uletio Mark. Nakon � sjedio sa strane i promatrao, katkad I ista uletio s
ne�im �to bi postalo gl atrakcija.
Napravili smo sve intervjue kojei htjeli - i ponovno zakora�ili u svije osa. U
redu, nismo imali scenarij, a i smo �ezdeset sati sirovog materijala �emo
napraviti?
U me�uvremenu, tro�kovi su rasi tog trenutka potro�ili smo vi�e od mi
270
KAKO JE NASTAO KOJI K.... UOP�E ZNi
� dolara. Govorio sam si: �Okej, okej, tako je kako je�.
Plan - i izazov - bio je, mo�emo li umontirati dijelove intervjua tako da to sve
skupa ima smisla? Tako da na kraju izgleda kao da svi zajedno razgovaraju? Nismo
htjeli vlastita lica pred kamerom. Htjeli smo maknuti sebe iz �itave te pri�e.
Kona�no, montiranje je profunkcioni-ralo. Editirao sam to na nekih dva i pol sata,
u vi�e-manje istom rasporedu koji vidite u filmu.
A tada je na nas pala crna no� du�e. Ili, crna no� filma, jer sad smo zbilja
trebali napisati scenarij. A nismo znali �to bismo, jer voditelja smo ucmekali jo�
prije �est mjeseci. I kako onda da sve to slo�imo u neku povezanu pri�u, bez nekoga
tko bi je povezivao? Pro�e�ljali smo na desetke ideja. Raspravljali smo o ideji
dana. Ponekad bi jedno od nas do�ivjelo Otkrivenje pod tu�em tog jutra i uletavalo
vi�u�i: �Hej, smislio sam!� Jednom je Betsy u�la i rekla: �Okej, Amanda je �ena
koja tipka transkripte za filmove. I pred nju do�e �itav ovaj materijal i ona
po�inje do�ivljavati, intejakciju s njim�. To je bila prili�no dobra ideja, ali i
ja i Mark smo rekli, hmmmmmm... Potom bi meni sinula neka ideja i sve bi utihnulo.
Bilo je to te�ko vrijeme. Trebali smo si nabaviti glu-potnetar... jer su nam na
pamet padale tako bedaste i sladunjave ideje. Na jednu smo do�li i u sobi za
monta�u, tako�er.
Nakon �est mjeseci briljantnih ideja, jo� uvijek nismo imali scenarij, pa �ak ni
naslov. Polijepili smo na prozor �etrdese-
tak karton�i�a, poku�avaju�i sve to po stoti put slo�iti u neki red.
Betsy je �esto znala re�i: �Ah, koji kurac uop�e znamo?� ili �Koji kurac ja znam?�
Pa, jednoga dana Mark i ja smo se zalijepili za taj u�eni izraz. Jer smo shvatili,
zbilja, koji klinac smo mi znali? �inilo se da tu stvar nikako ne mo�emo domisliti.
Mislili smo da mo�emo, a nismo mogli... A onda je netko, ne sje�am se vi�e tko,
rekao: �Mo�da bismo tako trebali nazvati film, ha-ha-ha-ha-ha!�. Tako smo to
zapisali i zaka�ili gore medu ostale karton�i�e i u nekom trenutku zaklju�ili da
�emo se jednom ve� uozbiljiti. Pogodite �to? Nismo. Ime je ostalo.
Jedan od razloga �to smo ostali pri tom imenu bio je i taj �to nismo �eljeli
izletjeti s tvrdnjom tipa: �Ovo je pravi na�in. Ovako radi svemir. Mi smo to sve
shvatili. Znate ono, ili je tako kako mi ka�emo, ili nikako. Ili ste s nama ili ste
protiv nas�.
Nakon mjeseci i mjeseci i mjeseci, male stvari po�ele su sjedati na mjesto. U
jednom trenutku Mark je rekao: �Ja mislim da je Amanda fotograf�. Okej. To
funkcionira. Ona je fotograf.
Kona�no, imali smo scenarij. I mislio sam - jer ja sam i dalje Spankv, je li tako?
- �Vau. Isuse, imamo scenarij; sad �e sve biti lako. Samo trebamo snimiti ono �to
pi�e u scenariju i bit �e to super�. Naravno, nije bilo ba� tako.
Kad smo po�eli slati scenarij okolo, tra�e�i glumicu koja bi mogla glumiti Aman-du,
ljudi su nas redom ljubazno odbijali.
KAKO JE NASTAO KOjl K.... UOP�E ZNAMO!?
271
Za�to? Jer tako �udan film ne mo�e biti zanimljiv i nitko ga ne�e do�i gledati. Svi
to znaju! I �to �emo sad?
Tada je na� casting manager poduzeo �krajnju mjeru� - stavite scenarij na
raspolaganje ljudima - i tako je Marleenin partner za produkciju, Jack Jason,
nabasao na njega. Napisali smo ga tako da nije bilo ba� puno teksta za tu ulogu.
Ve� smo imali sat i pol glava koje govore i nismo htjeli vi�e dijaloga. On je
rekao: �Ovo je savr�eno za Marlee zato �to ona tako mnogo komunicira neverbalno�.
Moja prva reakcija bila je: ��to, jel' se vi to �alite? Ne, ne, ne, ne, ne, ne�.
Ali Mark i Betsy oboje reko�e: �Da, to bi bilo dobro�.
Ljude uvijek zanima kako nam je bilo raditi utroje. Zamislite si tri ma�ke koje se
stalno bore i grebu, sve dok se ne umore i jednostavno ne klonu. Onda ona od njih
koja jo� ima malo energije ustane i vodi lopticu neko vrijeme. Drugi put bismo,
pak, svo troje preuzeli kontrolu, a ovo je bilo tada kad su Mark i Betsy preuzeli
vodstvo. Sastali smo se s Marlee i svo troje smo osjetili - da, to �e
funkcionirati.
Nikad nismo planirali da Marlee t dio filma, ali to se �inilo ispravnim, nam je na
pamet da mo�da film, u c trenutku, bira. Kad se uklju�ite u kre; ni proces, on
dobiva vlastiti �ivot i t kom trenutku umjetnik samo treba z piti usta i maknuti mu
se s puta. Tako mislili: �Ajmo sad malo za�epiti usta i r nuti se s puta. Marlee se
pojavila. Odi ideja. Bilo bi mi drago da smo se mi sjetili, ali nema veze, idemo to
naprav
�itavu stvar snimili smo u Portlaj Bio je to divan grad. Bila je to prava a' tura.
�itavo vrijeme mislio sam: �Vau, kad smo i ovo obavili, sad �e biti lako'
I tad stari crveni gumb za kaos po] no biva pritisnut.
Kad smo pisali scenarij, pisali srni u pone�to modularnom stilu, tako de ki
dijelovi mogu i�i i tu i tamo. M smo da �e to biti vrlo pametno i da �e i dati
mnoge mogu�nosti u sobi za me ranje. I dalo nam je - daleko previ�e i I tako smo se
jo� jedanput zatekli u ze kaosa. Nismo znali kako spojiti stvari lo je stotinu
razli�itih na�ina da sve :
272
KAKO JE NASTAO KO]I K.... UOP�E ZNA
pa povezete - otprilike deset dobrih i devedeset lo�ih. Proveli smo godinu i pol u
postprodukciji, editiraju�i, ubacuju�i glazbu, animacije, rade�i, rade�i, rade�i. I
dok smo to radili, obavili smo i dosta pokusnih prikazivanja.
Zbog toga �to se radilo o tako neuobi�ajenoj formi, morali smo se uvjeriti da nismo
bili ludi. Tako smo po�eli dovoditi gledatelje. Ta pokusna prikazivanja za nas su
bila na�in da se dovedemo u stanje �po�etni�kog uma�, kako to ka�u u zen budizmu.
Bili smo ve� navikli na sve nijanse, ali shvatili smo da kad sjednemo s ljudima
koji to nikad nisu vidjeli, nekako se mo�emo �uslepati� na njihovu svijest i
vidjeti kao da to gledamo prvi put. Tako da smo imali dosta tih pokusnih
prikazivanja i vidjeli �to �tima. I nastavili smo rezati i rezati. Mislim da smo
napravili samo dvadesetak glavnih verzija filma. I kona�no smo dovr�ili film, tri
godine nakon �to smo ga zapo�eli.
Bilo je vrlo uzbudljivo. Gotovi smo. �inilo se da se ljudima svi�a, pa smo
dogovorili s nekim potencijalnim distribu-
terima da do�u vidjeti film. Stvorili smo marketin�ki plan koji govori da publika
za ovaj film zaista postoji, unato� tome �to Hollywood u to ne vjeruje. Kad su
do�li pogledati film, svi do jednoga rekli su: �Hmmmm, zanimljiv film, ali nema
svoju publiku, zbogom�.
U tom trenutku vratio sam se natrag, na ono svoje iskustvo sa softverom. Kad imate
novu tehnologiju, morate napraviti �dokaz koncepta�. Mi smo morali dokazati koncept
tako da poka�emo kako publika za ovaj film zapravo postoji. Betsy je oti�la u na�e
lokalno kino u Yelmu, u VVashing-tonu, i rekla im: �Mo�ete li nam omogu�iti
prikazivanje?�.
�O, pa ne ba�.�
�Molim vas, molim vas, ho�ete li nam dati dvoranu i platno?�
�Ne, zaista ne.� I tako naprijed-natrag, naprijed-natrag. Kona�no, samo da nas se
rije�i, ta osoba je rekla: �Okej, dat �emo vam da prika�ete. Ali znate �to,
vjerojatno �ete trajati samo tjedan dana�. Film je igrao sedam tjedana. Mediji su
nas i dalje ignorirali. A tip iz kina, nakon otprilike
273
�etiri tjedna, rekao je: �Da, znao sam da �e ovo biti veliki uspjeh�. Bili smo
toliko sretni da smo samo rekli: �Tako je, hvala buraz�. U Portlandu je film igrao
osamnaest tjedana. Tako smo postigli uspjeh ve� u dva kina. Sve smo napravili
Hollywoodu iza le�a; bilo je to ne�to suprotno od velike premijere.
Drugu stvar koju smo napravili obratno, i zbog koje su ljudi iz Hollywooda mislili
da nitko ne�e htjeti gledati na� film, �inila je pretpostavka koju je na� film
podrazumijevao: da je na�a publika pametna. Temeljna je pretpostavka Hollywooda,
naravno, da ste vi ljudi blesavi i da vam sve treba odslovkati. Sve mora biti onako
kako ste ve� navikli vidjeti, mi �emo samo jo� malo poja�ati ton. Mi smo rekli:
�Ne, ljudi jesu pametni. Oni vole koristiti svoj mozak�. U stvari, jedan od na�ih
ciljeva u �itavom ovom poduhvatu bio je ponovno o�ivjeti mi�ljenje, koje je u ovoj
kulturi postalo izgubljeno umije�e. Mark je rado govorio kako �eli napraviti to da
mi�ljenje opet postane seksi.
I tako smo zapo�eli svoj pohod - kino ovdje, kino ondje. Na po�etku smo se zbilja
morali jako potruditi da prona�emo svoju publiku. I�li smo preko Crkve jedinstva i
preko ljudi iz Znanosti uma. I�li smo u yoga-studije. Mislim da smo sljede�e
prikazivanje imali u Tempeu, u Ari-zoni, gdje jo� igramo. A to je kino s jednom
dvoranom. To ipak nije isto kao da smo u nekom kutu multipleksa.
274
Nastavili smo tim tempom, jedno jedno kino, dok kona�no ne na�emo < stributera.
Samuel Goldwyn Roadside Attr tions objavio je film �Super veliki ja� (L per Si�e
Me), a mi smo igrali u dosta is kina. Svako toliko vidjeli su taj �udni fi s
neobi�nim nazivom, koji je prola; bolje od njihova filma. Mi nismo imali I a �Super
veliki ja� ga je imao mnogo. Ta su nas po�eli pogledavati, kao, koji klir se tu
zbiva?
Na kraju smo se na�li s njima u Sai Monici. Bili smo pred prikazivanjem u mo�njoj
Promenadi; prelazili smo iz I verlvja u kojem smo, na kraju, igrali tje nima. Rekli
su nam: �Jeste li imali vel oglas u L. A. Timesu?� '
�Ne�, rekoh, �Nismo imali nikak oglas u L. A. Timesu.�
Oni ka�u: �Zanimljivo. Mi smo ve� g dinama u ovom poslu, i morate dav oglase�.
.
Ja rekoh: �Okej, okej, ehej, pa zato i �el raditi s vama, jer vi znate sve te
stvari�.
Tako smo se zajedno od�etali oko b ka sve do kina, na kojem je stajao onaj a liki
svijetle�i znak �Koji k.... - rasprodam
Sjednemo unutra i pogledamo �itav fil Nakon toga, pitanja i odgovori. Slu�ali
rasprave koje su se odvijale, i pitanja tip koji je bio glavni ka�e: �Vau. Nik
nisam vidio ovako ne�to. Da, idemo napraviti�. I tako smo dobili distribute
E sad, u mojoj vje�noj ulozi Spanky shvatio sam da �e ljudi ili voljeti na� fil ili
�e ga jednostavno ignorirati. Nijed:
KAKO JE NASTAO KOJI K.... UOP�E ZNANI
od nas nikad nije bilo izlo�eno javnosti, nikada nismo osjetili medije i zbilja
nismo znali �to bismo trebali o�ekivati.
Onda su nam po�ela stizati pisma mr�nje. Prijetili su nam smr�u. Bo�e dragi, to je
zbilja bilo �udno. Onda smo Betsy i ja prestali �itati komentare filma na na�oj web
stranici, jer biste nakon tri-�etiri komentara tipa: �Film mi je promijenio �ivot�
i �Tako je predivan�, pro�itali ne�to tipa - �Vi ste nacisti. Svijet bi bio bolji
da vas nema na planetu�. Jednostavno nisam bio naviknut na to.
To je postalo tako grozno da sam na kraju nazvao JZ Knight, preko koje se javlja
Ramtha. Ona je s godinama dobila svoju porciju prijete�ih pisama i puno mi je
pomogla. �Ne treba� se ka�iti na sva�iju reakciju na ono �to radi��, rekla mi je,
�bilo da te vole ili mrze. I neki ljudi �e te voljeti, a neki �e te mrziti.
Nakraju, bitno je samo to da dok sjedi� no�u uz svoju �alicu �aja i gleda� u vatru,
bude� sretan s onim �to si napravio. Mora� po�teno sebi priznati tko si. I ako
misli� da je ono �to si napravio vrijedno divljenja, dopusti si to. Ako �e� se
raspasti svaki put kad se nekom ne svi�a to �to radi�, nikad ne�e� ni iza�i iz
ku�e�.
Bilo je to veliko iskustvo za sve nas.
Gotovo od samog po�etka, pratili su nas napisi da je film financirala Ramthina
�kola i da je to njihov propagandni film. Meni je to bilo posebno bizarno jer sam
znao da ga nisu oni financirali - ja sam. Da bar jesu - ja bih na kraju imao mnogo
vi�e novca!
Onda je u novinama San Francico Chro-nicle neka �ena napisala osvrt u kojem ljude
koje smo intervjuirali naziva �takozvanim stru�njacima�. Sad jo� i ta novinarka -
ako ju tako mo�emo nazvati - koja je odlu�ila da su ljudi s kojima smo razgovarali
�takozvani stru�njaci�. Mislim, ako ti se film ne svi�a, ako misli� da je bedast,
ako misli� da je umjetni�ki, u redu. Ali blatiti znanstvenike koji su godine svog
�ivota posvetili tim otkri�ima? Za nas, oni su pravi heroji. Ne oni de�ki koji
udaraju lopte palicama za baseball. Ovi ljudi, koji su obavili sva ta istra�ivanja,
oni su heroji.
Kad sam te ve�eri oti�ao u krevet, po glavi mi se po�ela vrtjeti pjesma Boba Mar-
le)fa Redemption Song. Tu je jedan stih koji ide ovako nekako: �Dokle �e ubijati
na�e proroke dok mi stojimo sa strane i samo gledamo�. I to mi se nije prestajalo
vrtjeti u glavi.
U na�em dru�tvu, ovakvom kakvo jest, novinari mogu jednostavno ubiti na�e proroke
izmi�ljaju�i stvari. A mi samo
275
ka�emo: �Da, to su vam mediji, �to ste drugo o�ekivali? �to se tu mo�e�. Samo se
okrenemo na drugu stranu i ka�emo ��to se tu mo�e�.
Ujutro sam se probudio rigaju�i vatru, i napisao e-mail onoj �eni koja je to
napisala. I svim ljudima na svojoj e-mail listi napisao sam - evo, ako joj ho�ete i
vi odgovoriti, evo vam njezin mail.
Vi�e od 500 ljudi pisalo je u San Fran-cisco Chronicle, a to je nevjerojatan broj.
I �to je San Francisco Chronicle napravio? Ni�ta. Nisu objavili ni slovo o tome. I
shvatili smo: �O moj Bo�e, to su vam mediji�.
Za nas troje sve ovo je bilo jako zanii ljivo. U biti, mi smo ustali i polo�ili s\
ulog i rekli: �Mi mislimo da je ovo va�ne I nau�ili pone�to o tome kako se nositi
negativnim i s pozitivnim reakcijama.
I to je, vi�e-manje, �itava pri�a o ton kako smo ovamo uop�e dospjeli. I nem mo ni
najbla�e ideje �to �emo naprav sljede�e. Ali svi smo jako sretni �to sudi lujemo u
ovoj ludoj vo�nji i hvala vam s\ ma �to ste nam se pridru�ili.
^l^B
276
KAKO JE NASTAO KOJI K.... UOP�E ZNAMC
Daljnje ludorije ekipe iz
Koji k.... \xop�Z zr|aMof?
Bili smo zatrpani zahtjevima da �itave intervjue u�inimo dostupnima, bilo u
tiskanom obliku ili u formi DVD-a. �ini se da ljudi �ele jo� vi�e informacija (i to
je razlog zbog kojeg smo napisali ovu knjigu).
Ali odlu�ili smo napraviti i korak vi�e. Na konferenciji u Santa Monici ponovno smo
intervjuirali gotovo sve ljude koje smo intervjuirali za film. Potom smo doznali
gdje su Lynne Mc-Taggart i Dean Radin, pa smo intervjuirali i njih, dodaju�i jo�
trideset sati intervjua onom postoje�em materijalu od �ezdeset sati koji smo ve�
imali. Dok smo se time bavili, stiglo je i nekih deset minuta animacije koju smo
htjeli ubaciti u prvu verziju filma, ali nismo imali kada, pa smo se privatili
posla da to sada sve skupa ' isproduciramo.
I opet smo bili u sobi za monta�u. Devedeset i pet posto intervjua iz prve verzije
je izva�eno i zamijenjeno drugim materijalom. Dodali smo novih sat vremena
intervjua i animacije, prestruk-turirali dramatski dio i nazvali to The Rabbit Hole
Version (Verzija ze�je rupe).
Ali onda, za�to ne i�i jo� korak jo� korak dalje dalje? Koriste�i D,V� tehnologiju
i ugra�uju�i tehniku generatora nasumi�nih brojeva (REG-ova!) u DVD-player,
napravili smo verziju dugu �est sati u kojoj gledatalj mo�e sam odrediti �koliko
duboko u ze�ju rupu� se �eli spustiti. I ako to ho�e napraviti na kvantni na�in,
mo�e uklju�iti nasumi�ni odabir, tako da DVD-player, dok radi, �baca kocku� i
odlu�uje koji intervju �e sljede�i pustiti. (Bog se mo�da ne kocka sa svemirom, ali
mi to mo�emo s DVD-om). Tako da je svaki put kad gledate druk�ije. (A ako svijest
utje�e na REG-ove, �to to onda zna�i?)
Sudjelovali
Dr. se. David Albert, profesor i ravnatelj Philosophkal Foundatioi Phi/sics,
Columbia University, specijaliziran u podru�ju filozofijskih ] blema kvantne
mehanike, filozofije prostora i vremena te filozofije; nosti. Autor je knjiga
Quantitm Mechanics and Eiperience i Time Chance, a o kvantnoj mehanici objavio je
mnogo �lanaka, najvis �asopisu Phi/sical Reiviev.
Docent Joe Dispenza studirao je biokemiju pri Rutgers University u Nevv Brunswicku,
N. J. Titulu doktora kiropraktike stekao je na Life University u Atlanti, Georgia,
diplomiraju�i s najboljim ocjenama i pohvalama. Svoje obrazovanje i
poslijediplomski trening nastavlja u podru�ju neurologije, neuropsihologije i
mo�danih funkcija.
Dobitnik je nagrade Clinical Proficiency Citation za klini�ku izvrsnost u odnosu
lije�nika i pacijenta, koju dodjeljuje Life University, i �lan je Me�unarodnog
po�asnog dru�tva kiroprakti�ara.
�esto zapam�en po svojim opaskama o stvaranju vlastitog dana, polaznik je Ramthine
�kole prosvjetljenja, suvremene �kole drevnoga znanja koja se nalazi u Sjedinjenim
Ameri�kim Dr�avama, u kojoj je nau�io stvoriti svoj dan i osobno iskusiti kako
mozak, svijest i namjera zajedno stvaraju stvarnost na mnogo razli�itih na�ina,
bilo da je rije� o danu, doga�aju, nekom objektu ili budu�nosti. Njegova nova DVD-
serija, Your Immortal Brain (Va� besmrtni mozak), razmatra na�ine koje ljudski
mozak mo�e koristiti za stvaranje stvarnosti putem vladanja mislima.
278
Istra�ivanje koje je napravio dr. se. Masaru Emoto (lounv.masaru-emoto.net) i
njegove zapanjuju�e fotografije vodenih kristala postale su izvor velikog zanimanja
diljem svijeta. Medu njegovim knjigama su i The Message of Water, Vols. 1, 2 i 3
(Poruka vode, izdanja 1, 2 i 3), bestseler Nezv York Timesa - The Hidden Messages
in Water (Poruke skrivene u vodi) i The True Pozver of Water (Istinska snaga vode).
Dr. se. Amit Goswami je profesor emeritus na odsjeku za fiziku pri University
ofOregon, Eugene, gdje predaje od 1968. godine. Pionir je nove znanstvene paradigme
zvane Znanost unutar svijesti. Autor je i vrlo uspje�nog ud�benika Quantum
Mechanics (Kvantna mehanika). Njegov dvotomni ud�benik za neznanstvenike, The Phy-
sicist's Vieiv of Nature (Pogled fizi�ara na prirodu), prati nestajanje i ponovno
otkrivanje koncepta Boga u znanosti.
Tako�er je napisao osam popularnih knjiga temeljenih na njegovu istra�ivanju
kvantne fizike i svijesti, uklju�uju�i i Self-Aware Universe, The Visionary Window,
Physics ofthe Soul, Quantum Creative i The Quantum Doctor (Samosvjesni svemir,
Prozor vizonara, Fizika du�e, Kvantna kreativnost i Kvantni doktor).
U svom privatnom �ivotu, Gosvvami je prakti�ar spiritualnosti i transformacije.
Sebe naziva kvantnim aktivistom.
Dr. se. John Hagelin svjetski je priznat kvantni fizi�ar, edukator, autor i
stru�njak za znanost i dru�tvenu politiku. Vodio je pionirsko istra�ivanje na CERN-
u (European Centerfor Particle Physics - Europski centar za fiziku �estica) i SLAC-
u (Stanford Linear Accelerator Center - Centar za linearne akceleratore u
Sfanfordu) i zaslu�an je za razvoj teorije o velikom unificiraju�em polju,
temeljene na teoriji superstruna. Kao ravnatelj Instituta za znanost, tehnologiju i
dru�tvenu politiku (Institute of Science, Technology and Public Polici/), upori�ta
napredne politike, uspje�no je predvodio nastojanja na �iroj dr�avnoj razini za
identifikacijom, znanstvenom verifikacijom i promocijom isplativih rje�enja
kriti�nih problema dru�tva. Ve�i je dio proteklih 25 godina proveo vode�i
znanstveno istra�ivanje o temeljima ljudske svjesnosti. U svojoj knjizi Manual for
a Perfect Government (Priru�nik za savr�enu vladavinu), pokazuje kako je, putem
obrazovnih programa koji razvijaju ljudsku svijest te putem politike i programa
koji u�inkovito iskori�tavaju zakone prirode, mogu�e rije�iti akutne dru�tvene
probleme i unaprijediti u�inkovitost vladavine. Kao priznanje za njegova iznimna
postignu�a, dodijeljena mu je presti�na nagrada Kilby, koja se daje znanstvenicima
koji su napravili �veliki prilog dru�tvu putem svojih primjenjenih istra�ivanja na
podru�ju znanosti i tehnologije�. Ovom nagradom svrstan je u red �znanstvenika u
tradiciji Einsteina, Jeansa, Bohra i Eddingtona�.
SUDJELOVALI
279
Dr. Stuart Hameroff (zviuw.quantumconsciousness.org) profesor je na odsjecima za
anesteziologiju i psihologiju, kao i ravnatelj centra za prou�avanje svijesti
(Center for Consciousness Studies) pri Sveu�ili�tu Arizona u Tusconu. Ve�i dio svog
profesionalnog rada proveo je kao slu�beni anesteziolog u medicinskom centru
Sveu�ili�ta Arizona, vode�i brigu o klini�kim pacijentima i podu�avaju�i osoblje i
studente medicine na traumatolo�kom odjelu. Njegovo istra�iva�ko zanimanje uvijek
se fokusiralo na to kako ta ru�i�asto-siva masa - na� mozak - proizvodi misli,
osje�aje i emocije. Je li mozak tek ne�to poput kompjutora? Ili tu ima i ne�to
mnogo dublje? Je li mogu�e da nas na� mozak spaja s finom strukturom svemira? �to
je to fina struktura svemira?
Dr. Hameroff objavio je stotine znanstvenih �lanaka, uklju�uju�i i tri u
koautorstvu s Rogerom Penroseom, i pet knjiga medu kojima su: Toivard the Science
of Consciousness I-III (K znanosti svijesti I-III, u izdanju MIT Press-a) i
Ultimate Computing: Biomolecular Consciousness and Nanotechnology (Vrhunsko
ra�unanje: Biomolekularna svijest i nanotehnologija, u izdanju Elsevier-North
Holland). Kao ravnatelj Centra za prou�avanje svijesti
(www.consciousness.arizona.edu). Hameroff organizira serije konferencija pod
nazivom Toivard the Science of Consciousness (K znanosti o svijesti).
Dr. se. Ervin Laszlo je autor ili urednik sedamdeset i �etiri k ge koje su
prevedene na dvadeset jezika, objavio je vi�e od tristo �lanaka i istra�iva�kih
radova i �est albuma svojih konc nih izvedbi na klaviru. Radi kao urednik
mjese�nika World Futu The Journal of General Evolution (Svjetska budu�nost: �asopis
o �oj evoluciji), i popratne serije knjiga General Evolution Studies (I u�avanje
op�e evolucije). Laszlo je op�enito priznat kao utemelj: filozofije sustava i op�e
teorije evolucije, a utemeljitelj je i ravna istra�iva�kog tima koji prou�ava op�u
evoluciju (General Eve tion Research Group). Bio je i predsjednik Me�unarodnog dru�
za sistemske znanosti (International Societyfor the System Scienc S najvi�im je
uspjehom diplomirao filozofiju i dru�tvene zna sti na Sorbonni, pri pari�kom
sveu�ili�tu, a vlasnik je i presti; diplome iz umjetnosti s Akademije Franza Liszta
u Budimpe Njegove brojne nagrade i priznanja uklju�uju i �etiri po�asna d torata.
Savjetnik je glavnom ravnatelju UNESCO-a i ambasat Me�unarodnog delfskog savjeta
(International Delphic Count Godine 2004. dobio je nagradu za mir Goi Peace Prize u
Japa za koju je ponovno nominiran i 2005. godine.
280
SUDJELOV.
Miceal Ledvvith, doktor humanisti�kih znanosti i doktor teologije, ro�en u okrugu
Wexford u Irskoj, zare�en je za katoli�kog sve�enika 1967. godine nakon studija
umjetnosti, filozofije i teologije. Nakon zavr�etka doktorskih studija, postavljen
je za predava�a teologije na Pontifikalnom sveu�ili�tu u Mavnoothu, 1971. godine,
gdje je postao profesorom 1976. godine. Dekan sveu�ili�ta teologije postao je 1979.
godine, podpredsjednik koled�a 1980. godine, a deset godina, sve od 1985. godine,
obna�ao je funkciju predsjednika.
Od 1980. do 1997. godine, triput je bio �lanom Me�unarodne komisije za teologiju
(International Theological Commission), male skupine teologa koji teolo�ke savjete
daju na zahtjev pape ili Kongregacije za nauk vjere. Niz godina bio je i u�enik
Ramthine �kole drevne mudrosti. Kao uvod u neke od glavnih tema kojima �e se baviti
u svojoj nadolaze�oj knjizi, upravo producira DVD-seriju pod nazivom Deep
Deceptions (Velike obmane).
Lynne McTaggart nagra�ivana je autorica bestselera The Field (Polje),

www.livingthefield.com. koji je izrastao iz njezine potrage za odgovorom na pitanje
mogu li nove znanstvene teorije objasniti homeopatiju i duhovna izlije�enja.
Najpoznatija je kao osniva�ica i urednica (sa svojim suprugom Bryanom Hubbardom)
najpopularnijih biltena i knjiga o alternativnom lije�enju i duhovnosti, u koje se
ubraja i me�unarodni bilten What Doctors Don't Teli You (Ono �to vam lije�nici ne
govore). �ivi u New Yorku sa suprugom i dvije k�eri. Njezina tvrtka odr�ava
redovite radionice i konferencije pod nazivom Livnig the Field (�ive�i Polje), na
kojima sudjeluju i govore najpoznatiji svjetski znanstvenici i kvantni fizi�ari,
ruku pod ruku s iscjeliteljima i vidovnjacima. Lynne upravo radi na pripremama za
sljede�e takvo okupljanje.
Dr. Daniel Monti svoj je doktorat iz medicine, summa cum laude, primio na dr�avnom
sveu�ili�tu New Yorka, na medicinskoj �koli Buffalo godine 1991. Postdoktorski rad
zavr�io je pri Istra�iva�kom programu (Research Scholars Program) Odsjeka za
psihijatriju i ljudsko pona�anje na medicinskom koled�u Jefferson, u Philadel-
phiji, u Pennsvlvaniji. Trenuta�no je izvr�ni i medicinski ravnatelj u Myrna Brind
centru za integrativnu medicinu, pri Sveu�ili�tu Thomasa Jeffejsona.
Istra�ivanja dr. Montija pokrivaju �irok spektar tema i uklju�uju stipendije za:
terapije kanceroznih bolesnika temeljene na svjesnosti i umjetnosti; alternativne
terapije u lije�enju bolesnika te testove mi�i�nih odgovora na semanti�ke tvrdnje.
Njegovo istra�ivanje lije�enja uma/tijela priskrbilo mu je nagradu doktora godine
za neuroemocionalne tehnike, godi�nju nagradu i tri nagrade za �ivotno djelo �za
unapre�enje op�e dobrobiti �ire zajednice�. Dobio je petogodi�nju NIH-ovu
stipendiju za prou�avanje u�inaka redukcije stresa kod kanceroznih bolesnika.
Upravo pi�e znanstveno utemeljenu knjigu, namijenjenu �irokoj publici, o tome kako
su um, tijelo i energetski sustavi dio zamr�ene mre�e koja tvori na�e fizi�ko i
mentalno zdravlje.
SUDJELOVALI
281
Dr. Andrew B. Newberg je asistent-profesor na Odjelu za ra logiju i psihijatriju u
Bolnici sveu�ili�ta Pennsvlvania i slu�be lije�nik na Nuklearnoj medicini.
Diplomirao je na medicinskoj � Sveu�ili�ta Pennsvlvania 1993. godine. Praksu u
internoj med zavr�io je pri Graduate Hospital u Philadelphiji, rade�i kao vod
odjela na zadnjoj godini. Objavio je brojne �lanke i poglavlja n, mu mo�danih
funkcija i neurolo�kih prikaza rada mozga te i: �ivanja religioznih i misti�nih
iskustava. Koautor je bestselera ' God Won't Go Away: Brain Science and the Biology
ofBelief (Za�to ne�e oti�i: znanost o mozgu i biologija vjerovanja) i The Mystical
M Probing the Biology oj Belief (Misti�ni um: testiranje biologije vj vanja). Obje
knjige istra�uju odnos izme�u neuroznanosti i hovnog iskustva.
Dr. se. Candace Pert je sredinom svojih dvadesetih, studentica zavr�ne godine kada
je otkrila opijatske receptore, koji su poveznice izme�u tijela stanice i
endorfina, priro�enih tjelesnih sredstava za ubla�avanje boli, a koje ona naziva
na�im �temeljnim mehanizmom za bla�enstvo i povezivanje�. Otkri�e do kojeg je do�la
proizvelo je skora�nju golemu promjenu u na�inu na koji znanost razumije sustave
ljudske unutarnje komunikacije, ukazuju�i na usmjerenost prema modelu utemeljenom
na informaciji koji danas nadrasta struk-turalisti�ko gledi�te koje je dominiralo
godinama.
U godinama koje su slijedile, Candace Pert usredoto�ila je svoje istra�ivanje na
razvoj netoksi�nih lijekova koji selektivno blokiraju re-ceptorske izdanke virusa
AIDS-a. Bavila se tako�er i �opasno interdisciplinarnim� vezama izme�u �iv�anog i
imunolo�kog sustava, razvijaju�i dokumentaciju o sustavu koji se prote�e �itavim
tijelom i u kojem molekule peptida i njihovi receptori slu�e kao posrednici, a �to
ona smatra biokemijskim temeljem emocija i potencijalnim klju�em za mnoge
najintrigantnije bolesti na�ega vremena. Njezin bestseler Molecules ofEmotion
(Molekule emocije) jednako je zanimljiv_________________ - '
i kao pogled iznutra u promjenu znanstvene paradigme i kao unu-
;
tarnje putovanje jedne �ene prema potpunijem razumijevanju sebe.
Raintha (ivzvw.ramtha.com) je jedna od najve�ih zagonetki koju su znansl nici
prou�avali tijekom posljednjeg desetlje�a. On je mistik, filozof, majs -u�itelj i
hijerofant. Njegovo partnerstvo s Amerikankom JZ Knight, koj njegov medij, i dalje
zbunjuje u�enjake; rezultati njihovih prou�avanja u zuju na to da je rije� o
definitivno ne-lokalnom fenomenu. Koriste�i sofisi rani poligraf, istaknuti
parapsiholozi lan VVickramasekera i Stanlev Knip sa Saybrooke Graduate School, vi�e
puta su se opetovano osvjedo�ili da se, ( ma o�itanjima poligrafa, mo�dana
aktivnost JZ Knight, dok kanalizira R< thu, prebacuje na delta-stanje i da njezinim
tijelom koje govori, hoda, jede, pije i ple�e, dok Ramtha podu�ava o misterijama
uma nad tijelom, upravlja donji cerebellum.
Putem koherentnog sustava misli koja objedinjuje znanstveno znanje s ezoteri�nim
poznavanjem duha, Ramthini u�enici prou�avaju biologiju, neurofiziologiju,
neurokemiju i kvantnu fiziku. Poput Bohma, on tvrdi da je svijest temelj svakog
postojanja. Tijekom svog vlastitog �ivotnog vijeka, prije 35.000 godina, on je
nau�io odvojiti svoju svijest od svoga tijela, podignuti joj frekvenciju i ponijeti
ju sa sobom. On je jedno od rijetkih ljudskih bi�a koje �e postati �ivim svjedokom
vi�enoga i nevi�enoga.
282
SUDJELOV
Dr. se. Dean Radin je vi�i znanstvenik na Institutu noeti�kih znanosti (Institute
ofNoetic Sciences, IONS) u Petalumi, u Kaliforniji. Radi i kao pridru�eni �lan
profesorskog zbora na Dr�avnom sveu�ili�tu Sonorna i kao posebni savjetnik na
Saybrook Graduate School u San Franciscu. Svoju diplomu iz znanosti elektri�nog
in�enjerstva stekao je s vi�im po�astima, magna cum laude, na sveu�ili�tu Mas-
sachusettsa u Amherstu, a diplomu doktora znanosti u podru�ju elektri�nog
in�enjerstva i titulu doktora znanosti iz psihologije na Sveu�ili�tu Illinois, u
Champaign-Urbani. Na po�etku svoje karijere bio je �lan tehni�kog osoblja u AT&T
Bell Laboratories, a nakon toga i glavni znanstvenik u GTE Laboratories, gdje je
desetlje�ima bio anga�iran na razvoju �iroke skale prjmjenjenih telekomunikacijskih
proizvoda i sustava.
�etiri je puta izabiran za predsjednika Parapsiholo�kog udru�enja
(Parapsychological Association), koja je pridru�eni �lan Ameri�ke udruge za
napredak znanosti (American Association for the Advancement of Science).
Autor je nagra�ene knjige The Conscious Universe (Svjesni svemir) i nadolaze�e
knjige Entangled Minds (Isprepletene svijesti). Autor je ili koautor vi�e od 200
novinskih �lanaka i tehni�kih izvje��a.
� *"�" � '-' . Vi'
Dr. se. VVilliam A. Tiller je profesor emeritus pri Stanfordskom sveu�ili�tu,
pionir psihoenergijskih istra�ivanja (trenuta�no ravnatelj i voditelj udru�enja
William A. Tiller Foundation for Nezu Science u Pavsonu, Arizona) i autor je knjiga
Science of Human Transforma-tion: Subtle Energies, Intentionality and
Consciousness, Conscious Acts of Creation: The Emergence of a Neiv Physics te Some
Science Adventu-res with Real Magic (Znanost ljudske transformacije: suptilne
energije, Intencionalnost i svijest, Svjesni �in kreacije: pojava nove fizike, te
Neke znanstvene pustolovine s pravom magijom). Dobitnik je nagrade INTA
Humanitarian of the Year (1982. godine) i dobitnik nagrade za inovaciju Alyce and
Elmer Green, koju je 2005. godine dobio za �svoj trajni rad u podru�ju
psihoenergetike i uloge svijesti u duhovnoj i materijalnoj stvarnosti�, koju mu je
dodijelilo Me�unarodno dru�tvo za prou�avanje suptilnih energija i energijske
medicine (International Society for the Study of Subtle Energies and Ener-gy
Medicine, ISSSEEM).
SUDJELOVALI
Jeffrev Satinover, dr. med., dr. se, pisac je, psihijatar i lije�nik. Njegovi
bestseleri o temama koje se�u od povijesti religije do ra�unske neuroznanosti i
kvantne mehanike, prevedene su na devet jezika. Trenuta�no je �lan me�unarodnog
multidisciplinarnog istra�iva�kog tima koje pri laboratoriju Condensed Matter
Physics pri sveu�ili�tu u Nici, u Francuskoj, istra�uje kompleksne sistemske
teorije koje se primjenjuju na financijsko tr�i�te, klimatske promjene, predvi�anje
potresa i izbijanja epidemija. Kao predava� na odre�eno vrijeme radi i na
Sveu�ili�tu Princeton i radi kao savjetnik u Senatu Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava u
podru�ju prevencije i suzbijanja trgovanja ljudima i djecom u svrhu seksualnog
ropstva. Predavao je psihologiju i religiju na Harvardskom sveu�ili�tu.
Ima diplome s Harvarda, Sveu�ili�ta Texas i Yalea. Diplomirao je i na Institutu C.
G. Jung u Ziirichu, biv�i je predsjednik Fondacije C. G. Jung u New Yorku. �ivi u
VVestonu, Connecticut, sa suprugom i tri k�eri, a povremeno i u Saint-Jean Cap-
Ferratu u Francuskoj.
283
m
Dr. se. Fred Alan VVolf radi kao lije�nik, pisac i predava�. Nje rad u podru�ju
kvantne fizike i svijesti vrlo je dobro poznat, hvaljuju�i njegovim popularnim i
znanstvenim izdanjima. Ai je dvanaest knjiga, me�u kojima su i nedavno objavljene:
The 1 ofTitne Travel, Dr. Quantum Presents: A Little Book ofBig Ideas, se audio CD-
a Dr. Quantum Presents: A User's Guide to Your Univt Dr. Quantum Presents: Meet the
Real Creator: You te knjiga Taking Quantum Leap, koja je dobila nagradu National
Book Aioard (Y putovanja kroz vrijeme, Dr. Kvantum predstavlja: mala knjiga likih
ideja, CD-serija Dr. Kvantum predstavlja: vodi� kroz va� s mir, Dr. Kvantum
predstavlja: upoznajte pravog tvorca: sebe Kvantni skok).
VVolfov ljubopitljivi um istra�uje odnos izme�u ljudske svijt psihologije,
fiziologije, misti�nog i spiritualnog. Njegova su gL tra�ivanja vodila od intimnih
razgovora s fizi�arom Davidom E mom do magi�nih i tajnovitih d�ungli Perua, od
majstorskih rat nica s nobelovcem Richardom Fevnmanom do �amanisti�kih tovanja po
dubinama meksi�kih pustinja, od presudnog susre Heisenbergom do hodanja po u�arenom
ugljenu. Kad je rije� o � demijama, poticao je umove na Dr�avnom sveu�ili�tu San
Diego Pari�kom sveu�ili�tu, Jeruzalemskom �idovskom sveu�ili�tu, Sv �ili�tu
londonskog Birkbeck koled�a i na mnogim drugim visci �kolskim institucijama.
Najbolje je poznat po svojem jednostavnom obja�njavanju n fizike i po svojoj knjizi
Taking the Quantum Leap (Izvesti kvai skok), koja je 1982. godine dobila presti�nu
nagradu National E Aivardfor Science.
284
SUDJELOV.
Daljnje sugestije
Uz sve knjige, audio-vrpce i video-kasete koje su potpisali nevjerojatni umovi koje
smo intervjuirali za film i knjigu, evo i kratkog popisa ostale omiljene literature
koju preporu�ujemo. Potpun popis knjiga, CD-a i video-izdanja na�ih sugovornika,
kao i iscrpan popis preporu�ene literature, molimo potra�ite na na�oj web-strani-
ci: www.whutthebleqy.com.
Svijest:
The Conscious Universe: The Scientific Truth of Psychic Phenomena,
Dean Radin, HarperCollins. Create Your Day, Ramtha, JZK Publishing (DVD). Entangled
Minds, Dean Radin, HarperCollins. The Science ofMind, Ernest Holmes,
Putnam/Tarcher.
Kvantna fizika:
Beyond Einstein: The Cosmic Questfor the Theon/ ofthe Universe,
Michio Kaku, Bantam/Anchor Books. Beyond the Quantum, Michael Talbot, Macmillan
Publishing. Bridging Science and �pirit: Common Elements in David Bohm's Physics,
the Perennkl Philosophy and Seth, Norman Friedman, The Wood-
bridge Group.
The Dancing Wu-Li Masters, Gary Zukav, Bantam. The Elegant Universe, Superstrings,
Hidden Dimensions, and the Quest
for the Ultimate Theory, Brian Greene, Random House. Holographic Universe, Michael
Talbot, HarperCollins.
285
Hyperspace: A Scientific Odyssey Through Parallel Universes, Time Warps
and the Tenth Dimension, Michio Kaku, Doubleday/Anchor Books. The Matter Myth:
Dramatic Discoveries That Challenge Our Understan-
ding of Physical Reality, Paul Davies and John Gribbin, Simon
and Schuster/Touchstone. Science and the Akashic Field: An Integral Theory of
Everything, Ervin
Laszlo, Inner Traditions International. Science and the Reenchantment of the
Cosmos, Ervin Laszlo, Inner
Traditions International. Stalking the Wild Pendulum: On the Mechanics of
Counsciousness, Itzhak
Bentov, Destinv Books.
This Strange Ouantum World & You, Patrida Topp, Papillon Publishing. The Tao of
Physics: An Exploration of the Parallels Behveen Modem
Physics and Eastern Mysticism, Fritjof Capra, Shambhala.
Mozak:
The God Particle: 1} the Universe Is the Anszver, What Is the Question?,
Leon Lederman, Dell. The Mystical Mind: Probing the Biology ofReligious Experience,
Eugene
G. D'Aquilli, M. D., Ph. D., and Andrew B. Newberg, M. D.,
Fortress Press. Where God Lives in the Human Brain, Carol Rausch Albright, James
B. Ashbrook and Anne Harington, Sourcebooks. Where God Lives: The Science ofthe
Paranormal and How Our Brains Are
Linked to the Universe, Melvin Morse, M. D., vvith Paul Perry,
Harper San Francisco. Why God Won't Go Away: Brain Science and the Biology
ofBelief, Andrevv
Newbert, M. D., Eugene D'Aquilli, M. D., Ph. D., and Vince
Rauss, Ballantine.
Zahvale
Kad smo zapo�eli ovaj film, mislili smo da �samo radimo film�. A ono u �to smo
uletjeli bio je pokret. Toliko mnogo ljudi koji su vidjeli na� film reklo je:
�Kona�no. �ekao sam da se ovakvo �to pojavi.� Pa, i mi smo; jedino �to smo na kraju
shvatili da to moramo sami u�initi.
�eljeli bismo zahvaliti svima koji su svoj zahtjev za ovim filmom odaslali u
podru�je svijesti. �elja za promjenom sada se mo�e i opipati. Zahvalni smo svima
vama koji ste nas podr�ali u snimanju filma; svima vama koji ste nas podr�ali u
kinima, �alju�i svoje e-mailove i telefoniraju�i upravi, �ak, i �zahtijevaju�i� da
vidite film; svima vama koji ste u kino poveli svoje prijatelje i prijatelje svojih
prijatelja; i svima vama koji ste na ulici �irili glas o filmu. Zajedno radimo
ne�to �udesno.
Mnogo je ljudi koji su se po�teno naradili iza scene kako bi film, a onda i ovu
knjigu, donijeli na svijet. Hvala ti Gabby, Me-lissa, Pavel, Cate, Straw, Debbie,
Jason, Shellev, John i David, za ^va�u^neprestanu podr�ku - za sate i sate koje ste
proveli telefoniraju�i, surfaju�i po internetu i obavljaju�i sve �to je bilo
potrebno da se ovaj film preda narodu. Hvala svima u Goldwynu, IDP-u i u Tzventieth
Century Fox Home Video-u �to su vjerovali u film, i Richardu Gaurdianu �to ga je
plasirao u svijet.
Hvala svima vama u na�oj izdava�koj ku�i HCI-ju, a posebice na�oj urednici Amy
Hughes; Larissi Hise Henoch, koja je napravila ve�inu dizajnerskog posla; i Bretu
Witteru, koji je nadzirao �itav projekt.
Hvala na�im obiteljima i prijateljima �to su nam dali prostor i vrijeme koje nam je
trebalo da svoj san pretvorimo u stvarnost:
i
Gordieu i Elorathei, za osobnu inspiraciju (Betsy); Mary Lou, za sve godine ljubavi
i podr�ke (Mark); i VValteru, Vivi, Rami i K. T. Elliottu koji su me nasmijavali i
bodrili �itavo vrijeme (Will).
Ramthi i JZ Knight, bez kojih ni�ta od ovoga ne bi ni bilo mogu�e. Svim na�im
znanstvenicima i sugovornicima - Fredu Alanu VVolfu, Deanu Radinu, Lvnne McTaggart,
Danu Montiju, Davidu Albertu, Jeffrevju Satinoveru, Stuartu Hameroffu, Amitu Go-
swamiju, Billu Tilleru, Micealu Ledwithu, Joeu Dispenzi, Can-dace Pert, Andrewu
Newbergu, Ervinu Laszlu i Johnu Hagelinu - hvala vam na va�im briljantnim umovima i
va�oj spremnosti da se zaputite tamo gdje se ve�ina mu�karaca i �ena ne usudi
krenuti.
Nova granica nije dr�ava niti planet. To je um. Ove ideje ti�u se budu�nosti
�ovje�anstva.
Ml Betsy Mark
VID I PERCEPf
KVANTNA FIZIKA
SVIJEST UM IZNAD MATERIJE
KVANTNI MOZAK
PROMATRA�
ISPREPLETENOST
PROMJENA PARADIGME
�ELJA->IZBOR^NAMJERA->PROMJ

William Arntz - Koji K.... Uopce Znamo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

William Arntz - Koji K.... Uopce Znamo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Netee su stvari i valovi i cestice

efetet je ocuij stari.

� -.rt "' .....�� -f

Razmislite malo o ovome...

Paradigma je sklop implicitnih pretpost� koje se ne testiraju; u stvari, one su

PARADIGME: DRUGA STRANA

Lynne McTaggart nagra�ivana je autorica bestselera The Field (Polje),

You might also like