UZGOJ KALIFORNIJSKIH GLISTA (EISENIA FETIDA) I PROIZVODNJA ORGANSKOG

ĐUBRIVA (HUMUSA)

UVOD

Najveći proizvoĎači kalifornijskih glista i lumbrikohumusa u Evropi je Holandija, zatim Španija,

Italija itd. Sve države koje se bave uzgojem kalifornijskih glista imaju izuzetne rezultate u razvoju
svih grana poljoprivrede, kao i pozitivan uticaj na okolinu što se manifestuje kroz preradu
organskog otpada, papira, pokošene trave i drugog organskog otpada koji gliste preradom vraćaju
u prirodu bez štetnog uticaja na okolinu. Uzgojem glista preraĎujemo otpad koji bi u svakom
slučaju završio na njivama ili gradskom otpadu. Mali broj lokalnih zajednica kod nas razdvaja
organski otpad koji ako se adekvatno ne odvaja, može izazvati negativne posljedice po atmosferu i
čovjekovu okolinu. Najveći problem jeste plin metan koji nastaje kao nus proizvod razgradnje
organskog otpada, koji odlaskom u atmosferu uzrokuje globalno zagrijavanje. TakoĎe, papir,
razgraĎena piljevina sa kućnim organskim otpacima, pokošena trava se koriste za ishranu glista.
Stajsko Ďubrivo je jako dobra hrana za gliste odnosno mikroorganizmi koji Ďubrivo razgraĎuju.
Smanjenjem deponovanja stajnjaka na obradive površine i njegovo vraćanje putem humusa,
smanjuje se unos amonijaka u zemlju i smanjuje se njegovo izbacivanje u atmosferu koje dovode
do padavina u vidu “kiselih kiša“ koje se negativno odražavaju na biljke i zemljište. Upotrebom
humusa od glista značajno se obogaćuje zemljište koje bolje zadržava vodu, bolja je aeracija,
poroznost, tekstura i smanjuje se erozija zemljišta.

Značaj proizvodnje glista

1. Upotrebom mineralnih Ďubriva i pesticida svakim danom dolazi do smanjenja plodnosti zemljišta,
degradacije, koja se manifestuje lošijom strukturom, aeracijom, slabijom poroznošću tla itd. Plodovi
na takvim zemljištima nemaju ukusa i više liče na vještačke proizvode. Prinosi gajenih biljaka
prilikom upotrebe humusa od glista, su veći za 30-35%. Bolji je kvalitet ploda (ukus, boja, sadržaj
vitamina C itd.). Nabavkom odreĎenog broja legala farmeri bi proizvodili organsko Ďubrivo(humus),
koristeći ga na svojim njivama, plastenicima, zasadima itd. Farmeri bi gajenjem glista dobivali
humus na svojim njivama jeftinije za 80%, za razliku od onih koji kupuju organsko Ďubrivo.
Razmjena proizvoda sa farmerima (farmeri daju stajnjak uzgajivačima glista, a dobijaju legla glista)
i na taj način bi se proširila proizvodnja humusa koja bi imala jako dobre ekonomsko-ekološke
efekte u svim granama poljoprivredne proizvodnje kao i za širu lokalnu zajednicu.Cilj uzgoja glista
je takoĎe zbog proizvodnje većih količina mesa koje predstavljaju visokoproteinsku hranu za ribe,
peradi, svinje, tov junadi itd.

2. Prednost humusa u odnosu na stajnjak

2.1 Humus prosječnog kvaliteta sadrži : 11 puta više kalijuma(K), 7 puta više fosfora(P), 5 puta više
nitrita, 3 puta više Mg, Fe, Cu, Zn, Mn, i dr mikroelemenata više nego stajnjak. Jedna tona humusa
vrijedi koliko i 5-6 tona stajskog Ďubriva. Biljke tretirane humusom isti odmah apsorbuju u sebe čim
se biljke zaliju vodom.

1
2.2. Vraćanje plodnosti uništenim (degradiranim) zemljištima

Takva tla su „premorena“ sa uništenom mikroflorom i takvim zemljištima plodnost se vraća na

slijedeći način:

- površina tla se usitni frezom

- na cijelu površinu od 1 dunuma razbacati 3 prikolice stajnjaka (može biti i slama, sijeno,
papir i drugi organski otpaci za gliste). Ta količina stajnjaka može biti dovoljna za 6
mjeseci. Poslije toga treba aplicirati još jednu istu količinu odnosno 3 prikolice po dunumu.
Čitava površina dobro se zalije ili se sačeka kiša. Na svaki m2 potrebno je u zemljište
staviti 50 glista. Zemljište ostaviti u mirovanju godinu dana(ne obraĎivati). Poslije tog
perioda imaćemo u zemljištu dovoljno humusa i 500-600 glista po m2. Jedna polno zrela
glista daje 1200-1500 komada mladih.

3. Uporedne analize rasta biljaka tretirane humusom, mineralnim đubrivom i stajnjakom

1. Biljke tretirane humusom imaju zdraviji i razgranatiji korijen

2. Otpornije su na sušu, mraz i teže obolijevaju
3. Visina biljak je veća za 25-30%
4. Biljke imaju puniju krošnju sa većim listovima
5. Prinosi su veći za 30-35%
6. Plodovi su sočniji i ljepšeg izgleda sa više šećera i vitamina C
7. Plodovi su boljeg kvaliteta, dozrijevaju 10-30 dana ranije

Prema istoj analizi, sadržaj vitamina C (ASKORBINSKE KISELINE), u plodovima mjerilo je

vrijednosti poljoprivrednih proizvoda prema kriterijima FAO (Food & Agriculture Organization-
Organizacija UN za ishranu i poljoprivredu) i Svjetske zdravstvene organizacije.
Sadržaj askorbinske kiseline u plodovima znatno raste ako su biljke tretirane humusom (organskim
Ďubrivom), što se vidi iz slijedeće tabele:

SADRŢAJ ASKORBINSKE KISELINE(VITAMIN C)

BILJKA(PLOD) Tretirano min.đ. i stajnjakom Tretirano

humusom(Org.đub).
1. Pasulj 10 mg 42 mg
2. Krompir 15 mg 108 mg
3. Paprika 150 g 320 g
4. Paradajz 25 mg 54 mg
5. Šargarepa 4 mg 22 mg
6. Jagoda 52 mg 90 mg
7. Kupina 50 mg 100 mg
8. Jabuka 5 mg 32 mg
9. Kruška 4 mg 28 mg
10. Trešnja 5 mg 30 mg
11. Višnja 6 mg 32 mg
12. Vinova loza 10 mg 150 mg

2
Priprema za uzgoj kalifornijskih glista

Četiri osnovna uslova za uzgoj glista;

1. Izbor mjesta
2. Oprema
3. Leglo i materijal za gradnju
4. Priprema podloge

1. Mjesto za uzgoj

Teren za uzgoj glista mora biti zaštićen od vjetra, da nije blizu saobraćanice i da teren ima
mogućnost odvodnje oborinskih voda bez obzira na nagib. Treba izbjegavati blizinu šuma od
četinara, hrasta, i oraha. Leglo ne smije biti u blizini sunca i moramo obezbijediti 80-90%
relativnu vlažnost vazduha.

2. Oprema

Neophodna oprema i alat koji su potrebni; lopata, grablje, graĎevinska kolica, kanta za
zalivanje, aparati za mjerenje vlage, temperature, lakmus papir za provjeru pH vrijednosti
podloge u leglu.

3. Leglo i materijal za gradnju

Materijal za gradnju legla zavisi o uzgajivaču, koliko će legla trajati. Mogu biti od drveta,
betona, starih cigli, plastike i sl. Najvažnije je da lewglo zaštitimo od predatora(krtica), protiv
koje stavljamo rabic mrežu ili plastične mreže sa malim otvorima. Najbolje stavljati geotekstil.
Gornja zaštita je takoĎe od mreža ili prostirke od trstike i sl.Leglo kalifornijskih glista je količina
glista koja u leji (sanduku), površine 2 m2 za jednu godinu preradi 1 tonu organskog otpada
(stajnjak, slama, lišće, kukuruzovina, karton, ostaci hrane i sl. Pored toga od jednog legla za
godinu dana razmnoži se još 3-5 novih legala.

4. Priprema podloge

Za dobru pripremu lehgla potrebno je dva mjeseca unaprijed napraviti leglo i unutra staviti
pripremljenu hranu( otpatke, stajnjak i sl..), kako bi ista bolje zrela i kako bi je gliste mogle
odmah konzumirati. Hranu je potrebno usitniti i svaki mjesec dana prevrnuti, kako bi vazduh
podstakao razgradnju hrane. Trebamo voditi računa koji stajski Ďubar koristimo(goverĎi,
konjski i sl, pošto neke vrste kao konjski i zečiji stajnjak mogu odmah da se koriste za ishranu
glista jer imaju manje amonijaka i soli.

Optimalni uslovi za uzgoj kalifornijske gliste

Temperatura od 15-20  C( min 4, max 30). Vlaga 80-90%(min 60, max 90%).

3
Ph vrijednost 5-9. Kako bi se gliste mogle nesmetano razvijati potrebno je Ph vrijednost održavati u
rasponu 5-7. Niže Ph pogoduju razvoju gljivica koje su kvalitetnije za gliste dok više vrijednosti
pogoduju rastu bakterija. Održavanjem normalnih pH vrijednosti legla pomaže konzervaciji azota u
podlozi i smanjuje opasnost po gliste isparavanjem amonijaka. Dodavanjem CaCO3 (kreč), vrši se
ako je utvrĎena prekomjerna kiselost provjerom sa lakmus papirom, rasipanjem 200-300
grama/leglu.

Hrana za kalifornijske gliste

Najbolji rezultati što se tiče reprodukcije postižu se prehranom iz mulja otpadnih voda(oprez zbog
patogena), dok se ishrana sa životinskim i biološkim otpadom rezultati smanjuju za oko 50%.
MeĎutim, razne vrste stajskog Ďubriva su najpristupanija hrana za uzgoj glista. TakoĎe, prilikom
upotrebe stajskog Ďubriva moramo biti oprezni jer su pojedina Ďubriva od različitih životinjskih
vrsta, različito rastvorljiva što je jako bitno pri ishrani glista. Najpogodniji je kravlje stajsko Ďubrivo
jer je ono najlakše probavljivo samo treba da „odleži“, dva do tri mjeseca. Konjski stajnjak je dobar
kao toplotni izolator zbog sporog sazrijevanja te ga je poželjno miješati sa drugim sastojcima zbog
niskog sadržaja proteina i minerala. Stajnjak od peradi nije preporučljiv zbog dugog perioda
sazrijevanja te ga je potrebno miješati sa drugim materijalima u odnosu 10% stajskog Ďubriva sa
90% organski otpaci i sl. Zečiji stajnjak se takoĎe koristi za ishranu glista samo moramo zečiji
izmet isprati sa vodom, da se neutralizira alkalnost urina. Ostali materijali koji se koriste u ishrani
su ; papir , karton, otpalo lišće, slama i dr. Treba izbjegavati treset od četinara, lišće oraha(sadrži
prirodni herbicid), i hrasta(sadrži tanin). Od papira izbjegavati kolor promotivni papir. Mogu se
koristiti još i drvena strugotina, piljevina, kora ali se moraju miješati sa organskim otpadom jer se
sporo razlažu odnosno jako dugo je potrebno da se dovedu u fazu raspadanja.

Slika 1. Kalifornijska glista (Eisenia fetida).